Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...

31B31BSl. 12-5.
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012.
Osnovni sustavi cestovnih mreža u gradovima - prema: C. Buchananu
a) Konvencionalni sustav: mreža ulica dozvoljava
promet svih prometnih vrsta u svim željenim
smjerovima
b) Stupnjevani (hijerarhijski) sustav: u području
«environmental area» (osjenčano) odvija se
samo onaj promet koji u tom području vrši
neku funkciju, tj. u tom je području ili izvorište
ili odredište putovanja.
Temeljem pozitivnih iskustava nizozemska je vlada 1976. g. usvojila program mjera
za provođenje smirenja prometa u gradovima, poznat kao «woonerven» odnosno «Voonerf
model», koji je 1983. g. nadopunjen.
Slijedom toga do 1990. g. preoblikovano je 3.500 ulica u nizozemskim gradovima, a
do 2000 g. 10% od ukupnog broja ulica u naseljima. Osim toga, 2000 g. postavljen je cilj da
se sukladno principima i mjerama smirenja prometa uredi 2/3 ukupnih površina naselja u
Nizozemskoj.
U Nizozemskoj se računa da uređenje ulica sukladno MSP košta 50% više nego li kod
ostalih ulica. Razlikuju se ulice i područja s ograničenjima brzina od 10 do 15 km/h i ona s
ograničenjima od 30 km/h.
Pozitivna iskustva Nizozemske dala su krila i primjeni sličnih ideja prvenstveno u
zemljama Europe: Danskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj i dr.
Zasebnu grupu čine gradovi, čije su gradske uprave (od 1972. do 1976. g) uvele niz
ograničenja odvijanju prometa u području šireg gradskog centra (krilatica: «bolji gradovi s
manje prometa»): Nagoya, Uppsala, Bologna i drugi, gdje je slijedom toga bitno smanjen
broj smrtno stradalih pješaka u prometu (Nagoya za 57%, Uppsala za 46%), kao i broj pješaka
s težim posljedicama (Nagoya za 40%, Uppsala za 45%). (Kasnije su te primjere slijedili
Parma, Tokyo, Osaka, Amsterdam, Malmæ i drugi gradovi.)
Priredio: predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozović
7