Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...

CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT
(PJEŠAK KAO SUBJEKT GRADSKIH KOMUNIKACIJSKIH PROSTORA)
- visoka pristupačnost pješačkoj zoni mora biti omogućena, kako javnom i
individual-nom prometu, tako i tokovima pješačkog prometa (ukidanje barijera),
- osim trgovačkih, u pješačkim se područjima mora nalaziti i niz drugih sadržaja
odgo-varajuće komponiranih s elementima arhitektonskog oblikovanja.
Naime, potreba za reprodukcijom mora biti omogućena ne samo zaposlenom dijelu
stanovništva, već djeci, domaćicama, umirovljenicima. Za sve njih teba osigurati mogućnosti
odmora, opuštanja, igre i uživanja u vizuelnim efektima. To znači da najčešći objekti
komunikacije služe zadovoljavanju reproduktivnih potreba: igrališta, otvorene ili natkrivene
šah-table, cafei, zelenilo, drveće, igra vode i naravno izostanak optičke i čujne zavjese
motornog prometa.
g) Socijalizacija
Pojam socijalizacije rezultira ponajviše iz razvitka društvenih odnosa u proizvodnji, a
ogleda se u prevladavanju nespecijalizirane tjelesne građe i nerazvijenih ili zakržljalih instikata
čovjeka putem težnji k napretku i dogradnji u sferi organizacije društvenih odnosa. Stvorivši
određenu društvenu strukturu čovjek uvijek teži k njenom poboljšanju.
Moralna je zadaća svakoga društva odgojiti mladu generaciju u skladu s osnovnim
društvenim pravilima i pripremiti ja za plodnu interakciju odnosno sudjelovanje u
međuljudskim procesima. Taj se proces ne uči samo u privatnoj sferi ili krugu obitelji odnosno
u školi. Djeci kao i odraslima treba omogućiti javne prostorne okvire u kojima će u bilo kojoj
formi doći do društvenih interakcija. U tom pogledu pješačka područja mogu doprinjeti
ispunjenju slijedećih zadaća:
- stimuliranje participacije u planerskim procesima,
- osiguranje odgoja u skladu s politikom socijalne izgradnje društva,
- povišenje političke aktivnosti u lokalnoj samoupravi, posebice kod politike
izgradnje komunalne infrastrukture,
- integracija različitih struktura društva,
- osiguranje aktivnog udjela starijih u društvenom životu.
Za ispunjenje tih zadaća izuzetno su pogodna pješačka područja, pogotovo u pogledu
povratka javne sfere, koja je posljednjih desetljeća sve više otuđena od urbanog stanovništva.
To nadalje znači i stvaranje sigurnih putova i prostora u stambenim područjima koji su
neznatno ometani motornim prometom, te time pogodni za spontanu igru i učenje pravila
ponašanja kod djece.
Otvorena, svakom pristupačna mjesta za diskusiju, informacijske ploče, slobodne
prostorije za razna društva i udruženja, javni elementi i sklopovi za igru djece: šah-ploče, za
određeno mjesto vezane statične i varijabilne igračke, mjesta za slobodno bojanje, crtanje i
izradu skulptura, kao i mnogi drugi elementi zadovoljavaju značajnije potrebe za
socijalizacijom, ukoliko su locirani u pješačkim područjima.
Iz dosadašnjeg je pregleda očigledno da je karakterizacija pojedinih područja u
gradovima u smislu jačanja njihove pješačke odnosno boravišne uloge značajan doprinos
ispunjenju sekundarnih potreba gradskog stanovnika. To istom znači i povišenje urbaniteta
pojedinih područja, ali i komunikacijskih atributa suvremenog grada uopće.
Ne mogu, nadalje, sva pješačka područja u gradu jednakovrijedno tome odgovoriti.
Pojedine sekundarne potrebe, ali isto tako i cijeli kompleks sekundarnih potreba u globalu,
više će se ili manje ispuniti ovisno o lokaciji pješačkih područja u gradu, povijesnom
73
Priredio: Mr. sc. Ivo Brozović