Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...
Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ... Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...
CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJEŠAK KAO SUBJEKT GRADSKIH KOMUNIKACIJSKIH PROSTORA) c) Potreba za identifikacijom Orijentacija i identifikacija u gradu dvije su potrebe koje su u socijalnom i gospodarskom pogledu od posebne važnosti. Osim toga, one imaju mnogo dodirnih točaka. Posebno značajne građevine, gradske strukture i sl., kao i karakteristične situacije ne služe samo kao orijentacijski motivi, već su neraskidivo vezane za određene sredine u gradu odnosno za pojedine gradove. Svatko tko je bio u Zagrebu sjeća se katedrale i kazališta, posjetilac Rijeke upamtiti će toranj starog sata na Korzu, onaj tko posjeti Mostar neće se zaboraviti “popeti” na Stari most. Upravo u svezi sa spomenutim kararakerističnim strukturama i građevnim elementima grada razvija se kod građanina određena prisnost i ugodni osjećaj “domovine”. Zadaća je pješačkih područja da intenziviraju te odnose i osjećaje putem: - revalorizacije povijesno značajnih gradskih elemenata (zgrade, trgovi, ulice), - očuvanjem karakteristika oblikovanja tipičnih za određeni grad odnosno revitaliziranjem i reprodukcijom srodnih elemenata 7 . Povijesno vrijedne građevine dobivaju veoma na pažnji ukoliko su uključene u pješačke zone. Mala brzina kretanja pješaka kao i kompenziranje negativnih upliva (npr. prometne buke) pružaju pješaku dovoljno vremena i uvjeta da u miru promatra svoj grad i da se konfrontira s njegovim elementima i strukturama. Elementi pješačke zone ne smiju oponirati sa starim i vrijednim prostorima nego se s njima moraju u svakom pogledu uskladiti i tako intenzificirati identifikaciju građana sa svojim gradom. d) Potreba za osjećajem sigurnosti Potreba za sigurnošću ogleda se u traženju zaštite od opasnosti. Ona zasniva na materijalno-egzistencijalninm faktorima, te je u velikoj mjeri ovisna o povijesnom dobu. Osim povijesnog varijabiliteta, relevantne razlike javljaju se kod različitih dobnih skupina. Potreba za sigurnošću posebno je jako izražena kod male djece i starijih osoba. Primarne zadaće pješačkih područja su prema tome da omoguće pješaku maksimalnu i neugroženu slobodu kretanja, kao i smanjenje prometnih i ostalih (kriminalitet) nezgoda. Ispunjenje gore postavljenih zadaća pretpostavlja: - odvajanje motornog i pješačkog prometa ili bitno smanjenje brzine prometnog toka, - onemogućavanje prolaska tranzitnom prometu, - omogućavanje nesmetanog odvijanja javnog prometa, - očuvanje postojećih građevnih struktura od razaranja u svrhu izgradnje putova za motorni promet, - raznolikost sadržaja u promatranoj zoni, kako bi se omogućila svakodnevna živost u tim prostorima (i navečer), - odgovarajuću rasvjetu. 7 1974. g. sagrađen je u Muenchenu dobrovoljnim prilozima građana (dva milijuna DEM) toranj stare gradske vijećnice – porušen u II svjetskom ratu i to kao vjerna kopija građevine iz 13. stoljeća, ( – prema podacima iz osobnog razgovora s gradskim planerom gosp. H. Kleinom, Muenchen, lipanj, 1979). 71 Priredio: Mr. sc. Ivo Brozović
CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJEŠAK KAO SUBJEKT GRADSKIH KOMUNIKACIJSKIH PROSTORA) e) Potreba za reprezentacijom Potreba za reprezentacijom sastoji se u želji za uspjehom, posjedovanjem odnosno vlasništvom, sposobnošću, neovisnošću, slobodom i sl. Gradski sadržaji i njihova kompozicija zadovoljavaju potrebu za reprezentacijom time što demonstriraju jedno izvjesno – ne neposredno čitljivo zajedništvo, kao i pojedinačne individualne vrijednosti. Za pješačka područja slijedilo bi topogledno ispunjenje slijedećih funkcija: - dokumentacija napretka i perspektivnosti, - povišenje optičkog utiska i prepoznatljivosti grada, - povišenje socijalne razine nekoga područja, - revalorizacija slike centra, podcentara i ostalih karakterističnih dijelova grada, - održavanje stambene funkcije. Jasno je, već na prvi pogled, da su pješačka područja, a prvenstveno pješačke zone, uspješno sredstvo za ispunjenje većine ovih zadaća. Posebnu pažnju treba namijeniti kako raznolikosti tako i usklađenju građevnih struktura s njihovim sadržajem. f) Konzum i potreba reprodukcije Konzum kao potrošnja materijalnih dobara je u stvari sredstvo za zadovoljenje ostalih potreba: glad, žeđ i sl. Današnja masivna produkcija dobara i usluga vodi k sve značajnijem dijelu konzuma koji je sam sebi cilj 8 . Potreba za konzumom je značajan gospodarski činitelj, a u pogledu pješačkih zona uglavnom znači očuvanje radnih mjesta u tim prostorima i to putem: - povećanja broja kupaca, - povećanja spremnosti za obavljanje kupovine, - privlačenje kupaca iz okolice grada, - obrane od konkurirajućih trgovačkih lokacija. Tako se defininirane zadaće moraju nužno kombinirati sa zadaćama ostalih sekundarnih potreba, a posebno potrebom za reprodukcijom. Potreba za reprodukcijom u urbanoj sredini znači da slobodno vrijeme ne služi primarno više za sakupljanje snage potrošene u radno vrijeme. Slobodno vrijeme treba mnogo više služiti za kompenzaciju odnosno suspenziju negativnih posljedica radnog procesa, kao i za kulturne doživljaje, i to putem stvaranja prostornih okvira koji omogućuju bitno različite događaje od onih u procesu rada. Spojivši konzum i potrebu za reprodukcijom, mogu se izdvojiti slijedeće determinante pješačkih područja: - pješačka područja moraju pružiti raznovrsnu ponudu materijalnih dobara: osim robnih kuća tu se moraju nalaziti trgovine različitih profila i veličina, od kojih će neke biti otvorene i u večernjim satima i noću, 8 Taj fenomen bazira se za tzv. sekundarnoj motivaciji, tj. posjedovanju dobara koje odgovara ne više prvobitnom smislu konzuma, već zadovoljavanju sekundarnih potreba – prvenstveno reprezentacije. Demonstrativni konzum potenciran organiziranom reklamom, koji je karakterističnan za imućnije slojeve stanovništva, sugerira potrebu konzuma, što ima negativne posljedice na ostalo stanovništvo – op. autora. 72 Priredio: Mr. sc. Ivo Brozović
- Page 21 and 22: 3B3BSl. 12-17. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 23 and 24: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 25 and 26: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 27 and 28: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 29 and 30: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 31 and 32: 2B2BSl. 12-31. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 33 and 34: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 35 and 36: 4B4BSl. 12-35. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 37 and 38: Uzdignute plohe GRAĐEVINSKI FAKULT
- Page 39 and 40: 7B7BSl. 12-38. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 41 and 42: 29B29BSl. 12-41. GRAĐEVINSKI FAKUL
- Page 43 and 44: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 45 and 46: UVodoravni posmak: GRAĐEVINSKI FAK
- Page 47 and 48: 45B45BSl. 12-49. GRAĐEVINSKI FAKUL
- Page 49 and 50: 23B23BSl. 12-52. GRAĐEVINSKI FAKUL
- Page 51 and 52: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 53 and 54: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 55 and 56: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 57 and 58: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 59 and 60: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 61 and 62: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 63 and 64: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 65 and 66: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 67 and 68: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 69 and 70: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 71: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 75 and 76: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT<br />
(PJEŠAK KAO SUBJEKT GRADSKIH KOMUNIKACIJSKIH PROSTORA)<br />
e) Potreba za reprezentacijom<br />
Potreba za reprezentacijom sastoji se u želji za uspjehom, posjedovanjem odnosno<br />
vlasništvom, sposobnošću, neovisnošću, slobodom i sl.<br />
Gradski sadržaji i njihova kompozicija zadovoljavaju potrebu za reprezentacijom time<br />
što demonstriraju jedno izvjesno – ne neposredno čitljivo zajedništvo, kao i pojedinačne<br />
individualne vrijednosti.<br />
Za pješačka područja slijedilo bi topogledno ispunjenje slijedećih funkcija:<br />
- dokumentacija napretka i perspektivnosti,<br />
- povišenje optičkog utiska i prepoznatljivosti grada,<br />
- povišenje socijalne razine nekoga područja,<br />
- revalorizacija slike centra, podcentara i ostalih karakterističnih dijelova grada,<br />
- održavanje stambene funkcije.<br />
Jasno je, već na prvi pogled, da su pješačka područja, a prvenstveno pješačke zone,<br />
uspješno sredstvo za ispunjenje većine ovih zadaća. Posebnu pažnju treba namijeniti kako<br />
raznolikosti tako i usklađenju građevnih struktura s njihovim sadržajem.<br />
f) Konzum i potreba reprodukcije<br />
Konzum kao potrošnja materijalnih dobara je u stvari sredstvo za zadovoljenje ostalih<br />
potreba: glad, žeđ i sl. Današnja masivna produkcija dobara i usluga vodi k sve značajnijem<br />
dijelu konzuma koji je sam sebi cilj 8 .<br />
Potreba za konzumom je značajan gospodarski činitelj, a u pogledu pješačkih zona<br />
uglavnom znači očuvanje radnih mjesta u tim prostorima i to putem:<br />
- povećanja broja kupaca,<br />
- povećanja spremnosti za obavljanje kupovine,<br />
- privlačenje kupaca iz okolice grada,<br />
- obrane od konkurirajućih trgovačkih lokacija.<br />
Tako se defininirane zadaće moraju nužno kombinirati sa zadaćama ostalih<br />
sekundarnih potreba, a posebno potrebom za reprodukcijom.<br />
Potreba za reprodukcijom u urbanoj sredini znači da slobodno vrijeme ne služi<br />
primarno više za sakupljanje snage potrošene u radno vrijeme. Slobodno vrijeme treba mnogo<br />
više služiti za kompenzaciju odnosno suspenziju negativnih posljedica radnog procesa, kao i za<br />
kulturne doživljaje, i to putem stvaranja prostornih okvira koji omogućuju bitno različite<br />
događaje od onih u procesu rada.<br />
Spojivši konzum i potrebu za reprodukcijom, mogu se izdvojiti slijedeće determinante<br />
pješačkih područja:<br />
- pješačka područja moraju pružiti raznovrsnu ponudu materijalnih dobara: osim<br />
robnih kuća tu se moraju nalaziti trgovine različitih profila i veličina, od kojih će<br />
neke biti otvorene i u večernjim satima i noću,<br />
8<br />
Taj fenomen bazira se za tzv. sekundarnoj motivaciji, tj. posjedovanju dobara koje odgovara ne više<br />
prvobitnom smislu konzuma, već zadovoljavanju sekundarnih potreba – prvenstveno reprezentacije.<br />
Demonstrativni konzum potenciran organiziranom reklamom, koji je karakterističnan za imućnije slojeve<br />
stanovništva, sugerira potrebu konzuma, što ima negativne posljedice na ostalo stanovništvo – op. autora.<br />
72<br />
Priredio: <strong>Mr</strong>. <strong>sc</strong>. <strong>Ivo</strong> <strong>Brozović</strong>