Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...

Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ... Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...

gradri.uniri.hr
from gradri.uniri.hr More from this publisher
14.04.2013 Views

CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJEŠAK KAO SUBJEKT GRADSKIH KOMUNIKACIJSKIH PROSTORA) c) Potreba za identifikacijom Orijentacija i identifikacija u gradu dvije su potrebe koje su u socijalnom i gospodarskom pogledu od posebne važnosti. Osim toga, one imaju mnogo dodirnih točaka. Posebno značajne građevine, gradske strukture i sl., kao i karakteristične situacije ne služe samo kao orijentacijski motivi, već su neraskidivo vezane za određene sredine u gradu odnosno za pojedine gradove. Svatko tko je bio u Zagrebu sjeća se katedrale i kazališta, posjetilac Rijeke upamtiti će toranj starog sata na Korzu, onaj tko posjeti Mostar neće se zaboraviti “popeti” na Stari most. Upravo u svezi sa spomenutim kararakerističnim strukturama i građevnim elementima grada razvija se kod građanina određena prisnost i ugodni osjećaj “domovine”. Zadaća je pješačkih područja da intenziviraju te odnose i osjećaje putem: - revalorizacije povijesno značajnih gradskih elemenata (zgrade, trgovi, ulice), - očuvanjem karakteristika oblikovanja tipičnih za određeni grad odnosno revitaliziranjem i reprodukcijom srodnih elemenata 7 . Povijesno vrijedne građevine dobivaju veoma na pažnji ukoliko su uključene u pješačke zone. Mala brzina kretanja pješaka kao i kompenziranje negativnih upliva (npr. prometne buke) pružaju pješaku dovoljno vremena i uvjeta da u miru promatra svoj grad i da se konfrontira s njegovim elementima i strukturama. Elementi pješačke zone ne smiju oponirati sa starim i vrijednim prostorima nego se s njima moraju u svakom pogledu uskladiti i tako intenzificirati identifikaciju građana sa svojim gradom. d) Potreba za osjećajem sigurnosti Potreba za sigurnošću ogleda se u traženju zaštite od opasnosti. Ona zasniva na materijalno-egzistencijalninm faktorima, te je u velikoj mjeri ovisna o povijesnom dobu. Osim povijesnog varijabiliteta, relevantne razlike javljaju se kod različitih dobnih skupina. Potreba za sigurnošću posebno je jako izražena kod male djece i starijih osoba. Primarne zadaće pješačkih područja su prema tome da omoguće pješaku maksimalnu i neugroženu slobodu kretanja, kao i smanjenje prometnih i ostalih (kriminalitet) nezgoda. Ispunjenje gore postavljenih zadaća pretpostavlja: - odvajanje motornog i pješačkog prometa ili bitno smanjenje brzine prometnog toka, - onemogućavanje prolaska tranzitnom prometu, - omogućavanje nesmetanog odvijanja javnog prometa, - očuvanje postojećih građevnih struktura od razaranja u svrhu izgradnje putova za motorni promet, - raznolikost sadržaja u promatranoj zoni, kako bi se omogućila svakodnevna živost u tim prostorima (i navečer), - odgovarajuću rasvjetu. 7 1974. g. sagrađen je u Muenchenu dobrovoljnim prilozima građana (dva milijuna DEM) toranj stare gradske vijećnice – porušen u II svjetskom ratu i to kao vjerna kopija građevine iz 13. stoljeća, ( – prema podacima iz osobnog razgovora s gradskim planerom gosp. H. Kleinom, Muenchen, lipanj, 1979). 71 Priredio: Mr. sc. Ivo Brozović

CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJEŠAK KAO SUBJEKT GRADSKIH KOMUNIKACIJSKIH PROSTORA) e) Potreba za reprezentacijom Potreba za reprezentacijom sastoji se u želji za uspjehom, posjedovanjem odnosno vlasništvom, sposobnošću, neovisnošću, slobodom i sl. Gradski sadržaji i njihova kompozicija zadovoljavaju potrebu za reprezentacijom time što demonstriraju jedno izvjesno – ne neposredno čitljivo zajedništvo, kao i pojedinačne individualne vrijednosti. Za pješačka područja slijedilo bi topogledno ispunjenje slijedećih funkcija: - dokumentacija napretka i perspektivnosti, - povišenje optičkog utiska i prepoznatljivosti grada, - povišenje socijalne razine nekoga područja, - revalorizacija slike centra, podcentara i ostalih karakterističnih dijelova grada, - održavanje stambene funkcije. Jasno je, već na prvi pogled, da su pješačka područja, a prvenstveno pješačke zone, uspješno sredstvo za ispunjenje većine ovih zadaća. Posebnu pažnju treba namijeniti kako raznolikosti tako i usklađenju građevnih struktura s njihovim sadržajem. f) Konzum i potreba reprodukcije Konzum kao potrošnja materijalnih dobara je u stvari sredstvo za zadovoljenje ostalih potreba: glad, žeđ i sl. Današnja masivna produkcija dobara i usluga vodi k sve značajnijem dijelu konzuma koji je sam sebi cilj 8 . Potreba za konzumom je značajan gospodarski činitelj, a u pogledu pješačkih zona uglavnom znači očuvanje radnih mjesta u tim prostorima i to putem: - povećanja broja kupaca, - povećanja spremnosti za obavljanje kupovine, - privlačenje kupaca iz okolice grada, - obrane od konkurirajućih trgovačkih lokacija. Tako se defininirane zadaće moraju nužno kombinirati sa zadaćama ostalih sekundarnih potreba, a posebno potrebom za reprodukcijom. Potreba za reprodukcijom u urbanoj sredini znači da slobodno vrijeme ne služi primarno više za sakupljanje snage potrošene u radno vrijeme. Slobodno vrijeme treba mnogo više služiti za kompenzaciju odnosno suspenziju negativnih posljedica radnog procesa, kao i za kulturne doživljaje, i to putem stvaranja prostornih okvira koji omogućuju bitno različite događaje od onih u procesu rada. Spojivši konzum i potrebu za reprodukcijom, mogu se izdvojiti slijedeće determinante pješačkih područja: - pješačka područja moraju pružiti raznovrsnu ponudu materijalnih dobara: osim robnih kuća tu se moraju nalaziti trgovine različitih profila i veličina, od kojih će neke biti otvorene i u večernjim satima i noću, 8 Taj fenomen bazira se za tzv. sekundarnoj motivaciji, tj. posjedovanju dobara koje odgovara ne više prvobitnom smislu konzuma, već zadovoljavanju sekundarnih potreba – prvenstveno reprezentacije. Demonstrativni konzum potenciran organiziranom reklamom, koji je karakterističnan za imućnije slojeve stanovništva, sugerira potrebu konzuma, što ima negativne posljedice na ostalo stanovništvo – op. autora. 72 Priredio: Mr. sc. Ivo Brozović

CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT<br />

(PJEŠAK KAO SUBJEKT GRADSKIH KOMUNIKACIJSKIH PROSTORA)<br />

e) Potreba za reprezentacijom<br />

Potreba za reprezentacijom sastoji se u želji za uspjehom, posjedovanjem odnosno<br />

vlasništvom, sposobnošću, neovisnošću, slobodom i sl.<br />

Gradski sadržaji i njihova kompozicija zadovoljavaju potrebu za reprezentacijom time<br />

što demonstriraju jedno izvjesno – ne neposredno čitljivo zajedništvo, kao i pojedinačne<br />

individualne vrijednosti.<br />

Za pješačka područja slijedilo bi topogledno ispunjenje slijedećih funkcija:<br />

- dokumentacija napretka i perspektivnosti,<br />

- povišenje optičkog utiska i prepoznatljivosti grada,<br />

- povišenje socijalne razine nekoga područja,<br />

- revalorizacija slike centra, podcentara i ostalih karakterističnih dijelova grada,<br />

- održavanje stambene funkcije.<br />

Jasno je, već na prvi pogled, da su pješačka područja, a prvenstveno pješačke zone,<br />

uspješno sredstvo za ispunjenje većine ovih zadaća. Posebnu pažnju treba namijeniti kako<br />

raznolikosti tako i usklađenju građevnih struktura s njihovim sadržajem.<br />

f) Konzum i potreba reprodukcije<br />

Konzum kao potrošnja materijalnih dobara je u stvari sredstvo za zadovoljenje ostalih<br />

potreba: glad, žeđ i sl. Današnja masivna produkcija dobara i usluga vodi k sve značajnijem<br />

dijelu konzuma koji je sam sebi cilj 8 .<br />

Potreba za konzumom je značajan gospodarski činitelj, a u pogledu pješačkih zona<br />

uglavnom znači očuvanje radnih mjesta u tim prostorima i to putem:<br />

- povećanja broja kupaca,<br />

- povećanja spremnosti za obavljanje kupovine,<br />

- privlačenje kupaca iz okolice grada,<br />

- obrane od konkurirajućih trgovačkih lokacija.<br />

Tako se defininirane zadaće moraju nužno kombinirati sa zadaćama ostalih<br />

sekundarnih potreba, a posebno potrebom za reprodukcijom.<br />

Potreba za reprodukcijom u urbanoj sredini znači da slobodno vrijeme ne služi<br />

primarno više za sakupljanje snage potrošene u radno vrijeme. Slobodno vrijeme treba mnogo<br />

više služiti za kompenzaciju odnosno suspenziju negativnih posljedica radnog procesa, kao i za<br />

kulturne doživljaje, i to putem stvaranja prostornih okvira koji omogućuju bitno različite<br />

događaje od onih u procesu rada.<br />

Spojivši konzum i potrebu za reprodukcijom, mogu se izdvojiti slijedeće determinante<br />

pješačkih područja:<br />

- pješačka područja moraju pružiti raznovrsnu ponudu materijalnih dobara: osim<br />

robnih kuća tu se moraju nalaziti trgovine različitih profila i veličina, od kojih će<br />

neke biti otvorene i u večernjim satima i noću,<br />

8<br />

Taj fenomen bazira se za tzv. sekundarnoj motivaciji, tj. posjedovanju dobara koje odgovara ne više<br />

prvobitnom smislu konzuma, već zadovoljavanju sekundarnih potreba – prvenstveno reprezentacije.<br />

Demonstrativni konzum potenciran organiziranom reklamom, koji je karakterističnan za imućnije slojeve<br />

stanovništva, sugerira potrebu konzuma, što ima negativne posljedice na ostalo stanovništvo – op. autora.<br />

72<br />

Priredio: <strong>Mr</strong>. <strong>sc</strong>. <strong>Ivo</strong> <strong>Brozović</strong>

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!