Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...

More documents

Recommendations

Info

GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012. Analizom doprinosa pojedinih mjera smirenja prometa sigurnosti i drugim parametrima, dobiveni su slijedeći najvažniji rezultati: 1. Zahvati s ciljem promjene općeg odvijanja prometa: - smanjeni su prometni tokovi za 20 do 40% (a na sabirnim ulicama povećani su protoci za 23 do 36%, iznimno i do 40%), - smanjeno je onečišćenje zraka (indikatori: CRRxRRHRRxRR, NORRxRR, SORR2RR i CO) do 50%, - smanjena je ekvivalentna razina buke od 3 do 7 dBA; 2. Mjere prometne signalizacije (ograničenje brzine, zabrana prometa za sva vozila osim stanara, zabrane nekih radnji na raskršćima (skretanja), obvezno zaustavljanje (znak: STOP) i dr.) same za sebe nisu učinkovito sredstvo za smirenje prometa, jer se većina prometnih znakova ne poštuje od strane jedne četvrtine do tri četvrtine vozača, ukoliko to cesta dopušta (pravocrtni duži potezi) ili omogućuju prometni uvjeti (manji prometni tokovi); 3. Suženja, zatvaranja, otoci, fizička ograničenja na raskršćima: - kružnim raskršćima u funkciji smirenja prometa (promjer središnjeg otoka od 2,5 do 4,5m) općenito je moguće smanjiti broj nezgoda za više od 30%, smanjiti protoke za 5 do 10% i brzine za više od 11% (čak do 90% u stambenoj ulici; - ostalim mjerama može se smanjiti broj nezgoda s pješacima za 30 do 40 %; 4. Okomiti posmaci (umjetne izbočine, uzdignute plohe): - smanjen je broj prometnih nezgoda od 13 do 45 %, a uzastopnom primjenom tih mjera i do 60 %, - smanjenja je prosječna brzina za 18 do 75 %, - smanjeni su prometni tokovi za 12 do 33%, - povećana je ekvivalentna razina buke za 0,7 do 2 dBA, ali je i istodobno smanjena buka između posmaka; 5. Vodoravni posmak: - smanjen je broj prometnih nezgoda za 40 %, a broj povrijeđenih pješaka do 55%, - smanjena je brzina za 5 km/h (između posmaka) do 15 km /h (na posmaku); 6. Ostale mjere (sitno mjerilo uličnog prostora, kombinacije mjera smirenja prometa): - smanjena je brzina, protok i broj prometnih nezgoda za 30 do 60%, - povećana je komunikativnost prostora za 40 do 70%, - slijedom primjena mjera: uvođenja područja smirenog prometa (PSP), vodoravnih posmaka i okomitih posmaka brzina se na promatranom području može smanjiti za 20 do 30 km/h, a protok za 47 do 57%; 7. Glavne ulice i mjere smirenja prometa: - moguće je smanjenje prosječne brzine do 30 %, a brzine 85% percentila do 45%, - učinci primjene mjera smirenja prometa na glavnim ulicama, a što je posebno značajno protežu se i na susjedne ulice šireg gravitacijskog područja, tako da se na tim prodručjima brzina smanjuje za više od 3 km/h. Priredio: predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozović 57
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012. Kod suvremenih kružnih raskršća (u daljnjem tekstu: MKR) analizirane su s jedne strane povoljne odnosno nadasve prihvatljive okolnosti, te s druge strane kritične do nepovoljne okolnosti za smještaj odnosno uvođenje MKR (analiza je preuzeta iz studije Veleučilišta u Rijeci objavljene 2006. g. – vidjeti u popisu literature). Analizom sigurnosnih aspekata kružnih raskršća, konstantiran je bitno smanjeni broj konfliktnih situacija između vozila kod MKR u odnosu na konvencionalna raskršća – za 50 do 75 % i potpuno otsustvo konflitne situacije križanja (ukrštanja), te za 50 % manji broj konfliktnih točaka imeđu vozila i pješaka (pješački prijelazi na krakovima raskršća). To je očigledno glavni razlog smanjenoj incidentnosti MKR, tako da je temeljem analiza prometnih nezgoda prije i poslije promjene konvencionalnih raskršća u MKR utvrđeno smanjenje broja prometnih nezgoda za 30 do 80 %. 9B9BTab. 12-3. Broj nezgoda na suvremenim kružnim raskršćima Najniži broj prometnih nezgoda na kružnim raskršćima: MKR u godini dana po raskršću utvrđen je u Francuskoj 2004. g.: 0,05, a broj nezgoda od 1993. g. nadalje kretao se na slijedeći način: Godina Broj MKR Broj nezgoda Broj nezgoda po raskršću (MKR) godišnje 1993. 10.500 1370 0,13 1995. 13.700 1380 0,10 2002. 25.000 1410 0,06 2003. 26.500 1414 0,05 2004. 28.500 1400 0,05 Analizom parametara u svezi brzine na prilazima i u samom MKR, konstantirano je da brzine u MKR ovise o: - opisanom promjeru MKR i širini voznog traka oko središnjeg otoka (rezultat je trajektorija vozila i s tim u svezi koeficijent bočnog trenja), - prilaznim brzinama MKR-u, - jačini pojedinih prometnih tokova (nastavak vožnje u pravcu, lijevi i desni skretači), - a rezultat svega su preporučene preliminarne vrijednosti iznijete u Tab. 12-4. Tab. 12-4. Preporučene vrijednosti opisanog promjera MKR u ovisnosti o ciljnoj (očekivanoj) brzini na jednotračnim MKR Opisani promjer MKR m Lijevi skretači Desni skretači Polumjer putanje vožnje m Brzina vožnje u km/h Polumjer putanje vožnje u Priredio: predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozović m Brzina vožnje km/h Veličina promjera središnjeg otoka m 30 11 21 54 41 ~ 20 35 13 23 61 43 ~ 25 40 16 25 69 45 ~ 30 45 19 26 73 46 ~ 35 58
Page 1 and 2:
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
Page 3 and 4:
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
Page 5 and 6:
0B0BSl. 12-2. GRAĐEVINSKI FAKULTET
Page 7 and 8: 34B34BSl. 12-4. GRAĐEVINSKI FAKULT
Page 9 and 10: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
Page 15 and 16: Sl. 12-9. Skica primjene rješenja
Page 21 and 22: 3B3BSl. 12-17. GRAĐEVINSKI FAKULTE
Page 37 and 38: Uzdignute plohe GRAĐEVINSKI FAKULT
Page 41 and 42: 29B29BSl. 12-41. GRAĐEVINSKI FAKUL
Page 45 and 46: UVodoravni posmak: GRAĐEVINSKI FAK
Page 57: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
Page 67 and 68: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
show all

Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?