Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...
Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ... Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012. Sl. 12-50. Primjeri izvođenja ulaza u pješačku zonu i osiguranja pješačkog prijelaza Lokacija: - Raskršće županijske ceste Ž5139 (trajektno pristanište – grad Rab –Palit) na otoku Rabu i odvojka prema staroj gradskoj jezgri (vanjski promjer raskršća: 22 m) i - raskršće na odvojku za starogradsku jezgru i Šetališta kap. Ivana Dominisa (vanjski promjer raskršća: 20 m) Mjera: - dva suvremena kružna raskršća na međusobnoj udaljenosti centara raskršća od 65 m - zatvoren krak raskršća – “Ulica hrvatskih branitelja iz domovinskog rata” pretvorena je u pješačku ulicu Ulaz u pješačku ulicu – pogled iz smjera većeg kružnog raskršća Rješenje pješačkog prijelaza (nakon većeg kružnog raskršća u smjeru Palita) – usmjeravanje pješačkih tokova i spriječavanje parkiranja u zoni pješačkog prijelaza Priredio: predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozović Pogled iz pješačke ulice na veće kružno raskršće i u smjeru manjeg kružnog raskršća Detalj pješačkog prijelaza (nakon većeg kružnog raskršća u smjeru Palita) – spriječavanje parkiranja u zoni pješačkog prijelaza 55
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012. 30B30B12.4. ANALIZA I OCJENA PRINCIPA I MJERA SMIRENJA PROMETA I KRUŽNIH RASKRŠĆA u funkciji povišenja sigurnosti i zaštite okoliša u cestovnom prometu Ocjena primijenjenih principa i mjera smirenja prometa temelji se prvenstveno na dobrom poznavanju stanja prije njihova uvođenja te promatranja predmetnih parametara u signifikantnom razdoblju nakon njihova uvođenja. Pri tome su temeljni parametri: - broj i težina prometnih nezgoda, osobito stradalih pješaka (aspekt sigurnosti), - veličina i struktura prometnih tokova vozila i pješaka (aspekt prometa – osobito tranzitni promet), - intenzitet korištenja komunikacijskih prostora od strane pješaka (komunikacijske vrijednosti prostora), - utjecaj na okoliš (količina emitiranih štetnih sastojaka ispušnih plinova, ekvivalentne razine buke, ostalo), - ostali prometni utjecaji, prvenstveno: smanjenje brzine vožnje: prosječna brzina i brzina 85 % percentila, - ostali socijalni i psihološki učinci: osjećaj sigurnosti kod pješaka, doprinos urbanitetu i boravišnim funkcijama grada. Na temelju gore iznijetih parametara, analizom izvršenom prvenstveno temeljem podataka iz istraživanja u zemljama koje su danas vodeće u svijetu glede primjene principa i mjera smirenja prometa (Nizozemska, Danska, Njemačka, Austrija, Francuska, SAD, Velika Britanija) s osvrtom na rijetka istraživanja kod nas (Zagreb) ustanovljene su opće ocjene uspješnosti principa i MSP s jedne , te uspješnost pojedinih mjera s druge strane. Opća ocjena MSP odnosno opći doprinos primjene mjera smirenja prometa povećanju sigurnosti i drugih vrijednosti, dade se sažeti slijedećim opserviranjem: - broj prometnih nezgoda slijedom primjene principa i mjera smirenja prometa redovito je smanjen i po ukupnom broju i prema težini prometnih nezgoda u kojima su sudjelovali pješaci: - Nizozemska: 15% manji broj nezgoda ukupno, 50% manje stradalih pješaka, - Danska: 44% do 67% manje prometnih nezgoda, 58% manje stradalih pješaka, - Austrija: 26% manje nezgoda, - Finska i Francuska: 20 do 50% manje nezgoda, - SAD: više od 11% nezgoda manje (na pojedinim lokacijama čak do 500% manje nezgoda), - redovito je konstantiran povećani protok pješaka na prostorima na kojima je primijenjeno više mjera smirenja prometa, - radi ujednačenije vožnje smanjene su štetne emisije u zrak, a radi smanjenja brzine vožnje, u pravilu, su smanjenje razine buke. Priredio: predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozović 56
- Page 5 and 6: 0B0BSl. 12-2. GRAĐEVINSKI FAKULTET
- Page 7 and 8: 34B34BSl. 12-4. GRAĐEVINSKI FAKULT
- Page 9 and 10: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 11 and 12: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 13 and 14: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 15 and 16: Sl. 12-9. Skica primjene rješenja
- Page 17 and 18: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 19 and 20: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 21 and 22: 3B3BSl. 12-17. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 23 and 24: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 25 and 26: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 27 and 28: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 29 and 30: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 31 and 32: 2B2BSl. 12-31. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 33 and 34: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 35 and 36: 4B4BSl. 12-35. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 37 and 38: Uzdignute plohe GRAĐEVINSKI FAKULT
- Page 39 and 40: 7B7BSl. 12-38. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 41 and 42: 29B29BSl. 12-41. GRAĐEVINSKI FAKUL
- Page 43 and 44: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 45 and 46: UVodoravni posmak: GRAĐEVINSKI FAK
- Page 47 and 48: 45B45BSl. 12-49. GRAĐEVINSKI FAKUL
- Page 49 and 50: 23B23BSl. 12-52. GRAĐEVINSKI FAKUL
- Page 51 and 52: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 53 and 54: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 55: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 59 and 60: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 61 and 62: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 63 and 64: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 65 and 66: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 67 and 68: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 69 and 70: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 71 and 72: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 73 and 74: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 75 and 76: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012.<br />
30B30B12.4. ANALIZA I OCJENA PRINCIPA I MJERA SMIRENJA<br />
<strong>PROMET</strong>A I KRUŽNIH RASKRŠĆA<br />
u funkciji povišenja sigurnosti i zaštite okoliša u cestovnom prometu<br />
Ocjena primijenjenih principa i mjera smirenja prometa temelji se prvenstveno na<br />
dobrom poznavanju stanja prije njihova uvođenja te promatranja predmetnih parametara u<br />
signifikantnom razdoblju nakon njihova uvođenja.<br />
Pri tome su temeljni parametri:<br />
- broj i težina <strong>prometnih</strong> nezgoda, osobito stradalih pješaka (aspekt sigurnosti),<br />
- veličina i struktura <strong>prometnih</strong> tokova vozila i pješaka (aspekt prometa – osobito<br />
tranzitni promet),<br />
- intenzitet korištenja komunikacijskih prostora od strane pješaka<br />
(komunikacijske vrijednosti prostora),<br />
- utjecaj na okoliš (količina emitiranih štetnih sastojaka ispušnih plinova,<br />
ekvivalentne razine buke, ostalo),<br />
- ostali prometni utjecaji, prvenstveno: smanjenje brzine vožnje: prosječna brzina<br />
i brzina 85 % percentila,<br />
- ostali socijalni i psihološki učinci: osjećaj sigurnosti kod pješaka, doprinos<br />
urbanitetu i boravišnim funkcijama grada.<br />
Na temelju gore iznijetih parametara, analizom izvršenom prvenstveno temeljem<br />
podataka iz istraživanja u zemljama koje su danas vodeće u svijetu glede primjene principa i<br />
mjera smirenja prometa (Nizozemska, Danska, Njemačka, Austrija, Francuska, SAD, Velika<br />
Britanija) s osvrtom na rijetka istraživanja kod nas (Zagreb) ustanovljene su opće ocjene<br />
uspješnosti principa i MSP s jedne , te uspješnost pojedinih mjera s druge strane.<br />
Opća ocjena MSP odnosno opći doprinos primjene mjera smirenja prometa<br />
povećanju sigurnosti i drugih vrijednosti, dade se sažeti slijedećim opserviranjem:<br />
- broj <strong>prometnih</strong> nezgoda slijedom primjene principa i mjera smirenja prometa redovito<br />
je smanjen i po ukupnom broju i prema težini <strong>prometnih</strong> nezgoda u kojima su<br />
sudjelovali pješaci:<br />
- Nizozemska: 15% manji broj nezgoda ukupno, 50% manje stradalih pješaka,<br />
- Danska: 44% do 67% manje <strong>prometnih</strong> nezgoda, 58% manje stradalih pješaka,<br />
- Austrija: 26% manje nezgoda,<br />
- Finska i Francuska: 20 do 50% manje nezgoda,<br />
- SAD: više od 11% nezgoda manje (na pojedinim lokacijama čak do 500%<br />
manje nezgoda),<br />
- redovito je konstantiran povećani protok pješaka na prostorima na kojima je<br />
primijenjeno više mjera smirenja prometa,<br />
- radi ujednačenije vožnje smanjene su štetne emisije u zrak, a radi smanjenja brzine<br />
vožnje, u pravilu, su smanjenje razine buke.<br />
Priredio: predmetni nastavnik: mr. <strong>sc</strong>. <strong>Ivo</strong> <strong>Brozović</strong><br />
56