Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...
Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ... Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012. sankcionirati vozila parkirana s tom namjerom na prometnom traku u vrijeme vršnih prometnih sati. Time će se bitno (do 30%) povećati propusnost glavnih gradskih prometnica u vršnim satima, smanjiti vremena putovanja na posao, ujednačiti prometni tokovi (i time smanjiti onečišćenje zraka), te smanjiti smetnja pješačkim tokovima. Preporuča se strogi nadzor i sankcioniranje vozila parkiranih (više od 10 minuta) u neposrednoj blizini pješačkih prijelaza, osobito kod primijenjenih zvučnih i vibracijskih traka (jer su ovdje prisutni intenzivni pješački tokovi djece), a parkirana vozila onemogućuju preglednost pješaka. Isto tako valja nadzirati i oštro sankcionirati vozila parkirana na trakama namijenjenim isključivo za javni promet. Ujednačenija vožnja gradom Osim nadzora i sankcija – osobito prekršaja u g. n. tekstu, valja “razbiti” zabludu da se na gradskim ulicama, osobito na području kompaktno izgrađenog dijela grada (širi gradski centar i susjedni prostori) povećanje protočnosti postiže s povećanjem brzine. Na tim se prostorima, prema iskustvima razvijenih zemalja, ali i temeljima znanstvene discipline: prometne tehnike, kapaciteti na prometnoj mreži ulica postižu kod brzina od 35 do 45 km/h. (Kod kontinuirane prosječne brzine od 36 km/h = 10 m/s, pojedine se udaljenosti svladavaju u slijedećim vremenima: - 1.000 m – za nešto više od 1,5 minute - 2.000 m – za nešto više od 3 minute, - 3.000 m – u vremenu od 5 minuta, - 5.000 m – za nešto više od 8 minuta i - 6.000 m – u vremenu od 10 minuta. Dakle, ujednačeni prometni tok vozila brzine od 36 km/h doprinosi više protočnosti ceste nego isprekidani tok - na čijim se pojedinim dionicama možda vozi i preko 60 km/h.) Ujednačeni prometni tok brzine od 35 do 45 km/h, osim protočnosti, doprinosi većoj sigurnosti u prometu, osobito sigurnosti pješaka (vidjeti: Sl. 12-14.) i razlog je manjem uzrujavanju kod vozača. Isto tako su ujednačeni prometni tokovi – obzirom na brzinu bitan doprinos kvaliteti okoliša (znakovito manje onečišćenje zraka štetnim sastojcima ispušnih plinova i manje ekvivalentne razine buke). Obzirom da, osim ostalih instrumenata prometne tehnike, sustavnom primjenom mjera smirenja prometa možemo doprinjeti ostvarenju brzina od 35 do 45 km/h, predmetno ih također preporučujemo. USigurnija vozilaU (obzirom na pješaka) Ovo je mjera na koju neposredno ne možemo utjecati, a radi se o potrebi rekonstrukcije osobnih automobila, te premještanja i modificiranja prednjeg odbojnika radi bolje apsorbcije energije i smanjenja mogućnosti lomova nogu kod pješaka. Izradom “mekših” ojačanja ispod prednjeg dijela poklopca motora dodatno bi se smanjio broj povrijeđenih i težina ozlijeđenih pješaka u slučaju kolizije s osobnim vozilom. Troškovi predmetne rekonstrukcije procijenjuju se na 100 do 300 EUR po automobilu, a prema dosadašnjim istraživanjima ovom bi mjerom bilo moguće spasiti godišnje 1.700 života pješaka i biciklista, te spriječiti dodatnih 42.000 teških ozlijeda u 15 zemalja EU (bez novih članica). Priredio: predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozović 53
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012. Sl. 12-57. Primjer skromnije izvedbe suvremenog kružnog raskršća Lokacija: Raskršće državnih cesta D8 i D66, (D8, dionica 003, stac. 0+750), Kvarnerska cesta i Nova cesta – trokrako raskršće cesta iz pravaca Rijeke, Opatije i Matulja; svi krakovi raskršća u uzdužnom su nagibu većem od 5% Mjera: Postojeće klasično trokrako raskršće rekonstruirano je u privremeno mini kružno raskršće: Mini-MKR Razlog rekonstrukcije: «Opatijski» krak raskršća u odnosu na «matuljsko-riječki» krak bio je, radi konfiguracije terena i geometrije raskršća, u podređenom položaju, što je izazivalo veoma duga čekanja za ulaz/izlaz, kao i incidentna stanja Ocjena: vrlo dobro rješenje; već izvedeno montažno Mini-MKR bitno je smanjilo čekanja na podređenom kraku čvorišta, a nije povećalo vremena čekanja na glavnom traku; vozači se mahom osjećaju sigurnije kod potrebitih skretanja na raskršću Priredio: predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozović 54
- Page 3 and 4: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 5 and 6: 0B0BSl. 12-2. GRAĐEVINSKI FAKULTET
- Page 7 and 8: 34B34BSl. 12-4. GRAĐEVINSKI FAKULT
- Page 9 and 10: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 11 and 12: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 13 and 14: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 15 and 16: Sl. 12-9. Skica primjene rješenja
- Page 17 and 18: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 19 and 20: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 21 and 22: 3B3BSl. 12-17. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 23 and 24: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 25 and 26: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 27 and 28: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 29 and 30: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 31 and 32: 2B2BSl. 12-31. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 33 and 34: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 35 and 36: 4B4BSl. 12-35. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 37 and 38: Uzdignute plohe GRAĐEVINSKI FAKULT
- Page 39 and 40: 7B7BSl. 12-38. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 41 and 42: 29B29BSl. 12-41. GRAĐEVINSKI FAKUL
- Page 43 and 44: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 45 and 46: UVodoravni posmak: GRAĐEVINSKI FAK
- Page 47 and 48: 45B45BSl. 12-49. GRAĐEVINSKI FAKUL
- Page 49 and 50: 23B23BSl. 12-52. GRAĐEVINSKI FAKUL
- Page 51 and 52: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 53: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 57 and 58: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 59 and 60: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 61 and 62: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 63 and 64: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 65 and 66: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 67 and 68: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 69 and 70: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 71 and 72: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 73 and 74: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 75 and 76: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012.<br />
sankcionirati vozila parkirana s tom namjerom na prometnom traku u vrijeme vršnih<br />
<strong>prometnih</strong> sati. Time će se bitno (do 30%) povećati propusnost glavnih gradskih prometnica<br />
u vršnim satima, smanjiti vremena putovanja na posao, ujednačiti prometni tokovi (i time<br />
smanjiti onečišćenje zraka), te smanjiti smetnja pješačkim tokovima.<br />
Preporuča se strogi nadzor i sankcioniranje vozila parkiranih (više od 10 minuta) u<br />
neposrednoj blizini pješačkih prijelaza, osobito kod primijenjenih zvučnih i vibracijskih<br />
traka (jer su ovdje prisutni intenzivni pješački tokovi djece), a parkirana vozila onemogućuju<br />
preglednost pješaka.<br />
Isto tako valja nadzirati i oštro sankcionirati vozila parkirana na trakama<br />
namijenjenim isključivo za javni promet.<br />
Ujednačenija vožnja gradom<br />
Osim nadzora i sankcija – osobito prekršaja u g. n. tekstu, valja “razbiti” zabludu da<br />
se na gradskim ulicama, osobito na području kompaktno izgrađenog dijela grada (širi<br />
gradski centar i susjedni prostori) povećanje protočnosti postiže s povećanjem brzine.<br />
Na tim se prostorima, prema iskustvima razvijenih zemalja, ali i temeljima znanstvene<br />
di<strong>sc</strong>ipline: prometne tehnike, kapaciteti na prometnoj mreži ulica postižu kod brzina od<br />
35 do 45 km/h.<br />
(Kod kontinuirane prosječne brzine od 36 km/h = 10 m/s, pojedine se udaljenosti<br />
svladavaju u slijedećim vremenima:<br />
- 1.000 m – za nešto više od 1,5 minute<br />
- 2.000 m – za nešto više od 3 minute,<br />
- 3.000 m – u vremenu od 5 minuta,<br />
- 5.000 m – za nešto više od 8 minuta i<br />
- 6.000 m – u vremenu od 10 minuta.<br />
Dakle, ujednačeni prometni tok vozila brzine od 36 km/h doprinosi više protočnosti<br />
ceste nego isprekidani tok - na čijim se pojedinim dionicama možda vozi i preko 60 km/h.)<br />
Ujednačeni prometni tok brzine od 35 do 45 km/h, osim protočnosti, doprinosi<br />
većoj sigurnosti u prometu, osobito sigurnosti pješaka (vidjeti: Sl. 12-14.) i razlog je<br />
manjem uzrujavanju kod vozača. Isto tako su ujednačeni prometni tokovi – obzirom na brzinu<br />
bitan doprinos kvaliteti okoliša (znakovito manje onečišćenje zraka štetnim sastojcima<br />
ispušnih plinova i manje ekvivalentne razine buke).<br />
Obzirom da, osim ostalih instrumenata prometne tehnike, sustavnom primjenom mjera<br />
smirenja prometa možemo doprinjeti ostvarenju brzina od 35 do 45 km/h, predmetno ih<br />
također preporučujemo.<br />
USigurnija vozilaU (obzirom na pješaka)<br />
Ovo je mjera na koju neposredno ne možemo utjecati, a radi se o potrebi<br />
rekonstrukcije osobnih automobila, te premještanja i modificiranja prednjeg odbojnika radi<br />
bolje apsorbcije energije i smanjenja mogućnosti lomova nogu kod pješaka. Izradom<br />
“mekših” ojačanja ispod prednjeg dijela poklopca motora dodatno bi se smanjio broj<br />
povrijeđenih i težina ozlijeđenih pješaka u slučaju kolizije s osobnim vozilom. Troškovi<br />
predmetne rekonstrukcije procijenjuju se na 100 do 300 EUR po automobilu, a prema<br />
dosadašnjim istraživanjima ovom bi mjerom bilo moguće spasiti godišnje 1.700 života<br />
pješaka i biciklista, te spriječiti dodatnih 42.000 teških ozlijeda u 15 zemalja EU (bez novih<br />
članica).<br />
Priredio: predmetni nastavnik: mr. <strong>sc</strong>. <strong>Ivo</strong> <strong>Brozović</strong><br />
53