Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...
Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ... Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...
5B5BSl. 12-36. GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012. Umjetne izbočine (pragovi): vrste, detalji izvođenja, uočljivost, ocjena a) Detalj završetka izbočine završnom pločom, koja je niža i šira od ostalog dijela izbočine (Rab, obalna cesta) c) Umjetna izbočina manje širine, dobro uočljiva i postavljena preko svih prometnih trakova kolnika (Krk, naselje Kijac – dječji vrtić) e) Umjetna izbočina na neravnom kolničkom zastoru → može predstavljati opasnost za vozače; katadiopteri («mačje oči») radi uočljivosti noću (Baška, Ul. K. Zvonimira) Priredio: predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozović b) Detalj izvođenja izbočine: zaobljenje + prolaz za bicikliste (Krk, Naselje Kijac) d) Umjetna izbočina manje širine, dobro uočljiva i postavljena preko svih prometnih trakova kolnika (Rab, obalna cesta) f) Umjetna izbočina noću – uočljivi su katadiopteri («mačje oči») – ova je izvedba nužna ako nema jako dobrog osvjetljena izbočine (Baška, obalna cesta prema kampu 35
Uzdignute plohe GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012. Razlikujemo u osnovi dugačke i kratke uzdignute plohe, te uzdignuta raskršća. UDugačke uzdignute ploheU postavljaju se preko cijele širine kolnika (Sl. 12-37.); - u pravilu se postavljaju na ulazima u pješačka područja (RPP, PSP, zona 30), te na manje važnim ulicama: osobito u stambenim područjima i na nekim namjenskim prostorima: prometni prostori oko supermarketa, zatim na turističkim cestama, pješačko-kolnim privozima, a u slučaju potrebe za znakovitim smanjenjem brzine i na glavnim ulicama, ali tada ih preporučujemo kombinirati sa zvučnim trakama, kako bi se postiglo postepeno smanjivanje brzine; osobito su se prikladnim pokazale za obalne ulice u našim turističkim mjestima, koje presjecaju intenzivni pješački tokovi na putu između plažnih odnosno drugih obalnih sadržaja s jedne, te ostalih sadržaja udaljenijih od obale s druge strane (Sl. 1-37. i Sl. 12-38); - za razliku od umjetnih izbočina pa i kratkih uzdignutih ploha preporuča ih se izrađivati od raznih raspoloživih materijala: asfalt-betona, kocaka eruptivnog kamena (Sl. 12-37. Sl. 12-38. i Sl. 12-39.), te gdjegdje i od gumeno-plastičnih standardnih elemenata (Sl. 12-41), betona i kombinacijama raznih materijala u ovisnosti o mikrolokaciji i širem prostoru primjene (Sl. 12-42.e), Sl. 12-42.f), e dijelom Sl. 12-43.); - u slučaju potrebe, ponekad je uputno kod dugačkih uzdignutih ploha ostaviti prolaze za promet bicikala i motocikala širine od 80 cm ili više (slično kao na Sl. 12-36.b) i Sl. 12-36.c); - počeci i završeci ploha izrađuju se s ravnim kosinama (Sl. 12-37. i Sl. 12-39.) ili su zaobljeni (Sl. 12-40.), a plohe se mogu izrađivati i na cijeloj duljini s paraboličnim ili sličnim profilom – vidjeti: Sl. 12-38., Sl. 12-44., Sl. 12-45. i Tab. 12-2.; duljina plohe iznosi od 5 do 11 i više metara (Tab. 12-2.); UKratke uzdignute ploheU u pravilu se postavljaju na važnijim gradskim ulicama i to na njihovim pravocrtnim odsječcima, najčešće prije i nakon pješačkog prijelaza – na prometnom traku u smjeru vožnje (Sl. 12-42.b); - za najveći udio predmetnih prometnih okolnosti optimalnim se pokazala kratka uzdignuta ploha visine 7,5 cm (3 cola) u pravilu sa zaobljenim počecima i završecima, izrađena od standardnih gumeno-plastičnih elemenata (Sl. 12-40., Sl. 12-41. i Sl. 12-42.), jer je njena izvedba egzaktnih dimenzija, a vozač prilikom prijelaza preko nje brzinom većom od ciljnje ne gubi kontrolu i jer se dade u slučaju deformacija radionički ispraviti i ponovo montirati; - kratke su uzdignute plohe povoljne i radi toga, jer autobusi i teretna vozila (koji imaju veći razmak kotača od osobnih vozila) prelaze s kotačima samo po zaobljenim dijelovima ovih ploha - koji su niži, pa se na taj način gotovo u ravnopravan položaj stavljaju osobna vozila, autobusi i teretna vozila → vidjeti: Sl. 12-40. i Sl. 12-42.b), Sl., 12-42.c) i Sl. 12-42.d); Ciljna brzina vozila na uzdignutoj plohi visine 7,5 cm u pravilu iznosi od 25 do 30 km/h, a na plohi visine 10,0 cm odnosno dugačkoj uzdignutoj plohi od 15 do 20 km/h; - da bi se osigurala brzina vožnje od 20 do 25 km/h na duljem ravnom potezu, uzdignute plohe valja postaviti na razmaku od 45 m, a za brzinu od 30 km/h na razmaku od 60 m; - Veoma je važno da uzdignute plohe budu jasno uočljive danju i noću, tj. prošarane svjetlo-tamnim elementima → vidjeti: Sl. 12-22., Sl. 12-23., Sl. 12- 37., Sl. 12-39., Priredio: predmetni nastavnik: mr. sc. Ivo Brozović 36
- Page 1 and 2: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 3 and 4: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 5 and 6: 0B0BSl. 12-2. GRAĐEVINSKI FAKULTET
- Page 7 and 8: 34B34BSl. 12-4. GRAĐEVINSKI FAKULT
- Page 9 and 10: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 11 and 12: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 13 and 14: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 15 and 16: Sl. 12-9. Skica primjene rješenja
- Page 17 and 18: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 19 and 20: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 21 and 22: 3B3BSl. 12-17. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 23 and 24: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 25 and 26: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 27 and 28: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 29 and 30: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 31 and 32: 2B2BSl. 12-31. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 33 and 34: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 35: 4B4BSl. 12-35. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 39 and 40: 7B7BSl. 12-38. GRAĐEVINSKI FAKULTE
- Page 41 and 42: 29B29BSl. 12-41. GRAĐEVINSKI FAKUL
- Page 43 and 44: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 45 and 46: UVodoravni posmak: GRAĐEVINSKI FAK
- Page 47 and 48: 45B45BSl. 12-49. GRAĐEVINSKI FAKUL
- Page 49 and 50: 23B23BSl. 12-52. GRAĐEVINSKI FAKUL
- Page 51 and 52: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 53 and 54: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 55 and 56: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 57 and 58: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 59 and 60: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 61 and 62: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 63 and 64: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 65 and 66: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
- Page 67 and 68: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 69 and 70: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 71 and 72: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 73 and 74: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
- Page 75 and 76: CIVILIZACIJSKO-RAZVOJNI ASPEKT (PJE
5B5BSl. 12-36.<br />
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012.<br />
Umjetne izbočine (pragovi): vrste, detalji izvođenja, uočljivost, ocjena<br />
a) Detalj završetka izbočine završnom<br />
pločom, koja je niža i šira od ostalog dijela<br />
izbočine (Rab, obalna cesta)<br />
c) Umjetna izbočina manje širine, dobro<br />
uočljiva i postavljena preko svih <strong>prometnih</strong><br />
trakova kolnika (Krk, naselje Kijac – dječji<br />
vrtić)<br />
e) Umjetna izbočina na neravnom kolničkom<br />
zastoru → može predstavljati opasnost za<br />
vozače; katadiopteri («mačje oči») radi<br />
uočljivosti noću (Baška, Ul. K. Zvonimira)<br />
Priredio: predmetni nastavnik: mr. <strong>sc</strong>. <strong>Ivo</strong> <strong>Brozović</strong><br />
b) Detalj izvođenja izbočine: zaobljenje +<br />
prolaz za bicikliste (Krk, Naselje Kijac)<br />
d) Umjetna izbočina manje širine, dobro<br />
uočljiva i postavljena preko svih <strong>prometnih</strong><br />
trakova kolnika (Rab, obalna cesta)<br />
f) Umjetna izbočina noću – uočljivi su<br />
katadiopteri («mačje oči») – ova je izvedba<br />
nužna ako nema jako dobrog osvjetljena<br />
izbočine (Baška, obalna cesta prema kampu<br />
35
Change language