14.04.2013 Views

Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...

Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...

Mr. sc. Ivo Brozović PROMET I URBANIZAM Sustavi prometnih ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, travanj, 2012.<br />

onečišćujućih sastojaka ispušnih plinova i čestica (sumporni spojevi, ugljični<br />

oksidi, dušični oksidi, olovni spojevi, čađa i dim) i dr.<br />

12.2. RAZVOJ I STANJE PRIMJENE<br />

Korijene principa i mjera smirenja prometa nalazimo već u koncepcijama novih<br />

naselja i novih gradova krajem 19. stoljeća.<br />

Pri tome valja spomenuti stremljenja i radove Ebenezera Howarda (vrtni grad<br />

odnosno «Garden City») u cilju stvaranja urbanih sredina u kojima je ugodno živjeti, a kao<br />

odgovor na degradaciju grada slijedom učinaka procesa industrijalizacije. Njegove ideje i<br />

realizirani gradovi (Hampstead 1907. g., Letchworth 1903. i Welwyn 1920. g.) izvršili su<br />

ogroman utjecaj na urbanističku praksu industrijski razvijenih zemalja.<br />

U SAD-u su najznačajniji predstavnici predmetnih koncepcija Clarence Stein i Henry<br />

Wright, postavivši kao osnovu plansku urbanističku jedinicu: «osnovno (temeljno)<br />

susjedstvo“ odnosno «superblok» veličine 1.000 do 2.000 stanovnika, u kojem se nalaze<br />

stambene zgrade te svi servisi odnosno sadržaji nužni za svakodnevnu opskrbu tih stanovnika.<br />

Više superblokova čini stambeno područje odnosno «neighbourhood unit», koje je kasnije<br />

diljem svijeta utvrđeno kao «stambena zajednica» ili «mikrorajon» odnosno temeljna<br />

urbanističko-planska jedinica za dogradnju postojećih i izgradnju novih gradova.<br />

Ostvarenja C. Steina i H. Wrighta: naselja Sunnyside Garden i gradić Radburn (1923.<br />

g.) – vidjeti: Sl. 12-1. temeljila su se na cjelovitom odvajanju ulica za motorni promet od<br />

pješačkih ulica i putova, a njihova raskrižja uređena su u dvije razine. Interesantan je podatak<br />

da u razdoblju od 20 godina nakon izgradnje u Radburnu nije bilo smrtno stradalih pješaka,<br />

osim 2 slučaja na obodnim tangencijalnim cestama.<br />

Organski sustav (1940–1960. g.) Hansa B. Reichow-a (vidjeti Sl. 12-3.b) nastavak je<br />

prethodnih koncepcija, pri čemu mreža ulica u stambenom području slijedi sustav krvnih<br />

sudova čovječjeg organizma: od arterija, preko vena do kapilara, pri čemu posljednje<br />

neposredno opslužuju sadržaje. Ostvarenja ovoga sustava (Bielefeld – Sennestadt i<br />

Steinbuechel – Lewerkusen) potvrdila su učinkovitost u pogledu sigurnosti sudionika u<br />

prometu osobito pješaka, ali nisu zadovoljila urbanističke kriterije, pogotovu radi nedostatka<br />

središnje smještenih centralnih sadržaja.<br />

Novi gradovi odnosno velika nova naselja u Švedskoj, kao npr. Vælingby (70.000<br />

stanovnika) i Farsta (40.000 st.) planirana su u suburbanom području Stockholma, a<br />

sastavljena su od od mikrorajona te tračničkim prometnim sustavima povezana s matičnim<br />

gradom. U pogledu ulične mreže primijenjen je koncept prometne pristupačnosti izvana – od<br />

obodnih tangencijalnih cesta visokog učinka nastavljaju se pristupne pa zatim stambene ulice<br />

i putovi (vidjeti: Sl. 12-2. i Sl. 12-3.), a sustav pješačkih ulica posebno je atraktivno uređen.<br />

Priredio: predmetni nastavnik: mr. <strong>sc</strong>. <strong>Ivo</strong> <strong>Brozović</strong><br />

2

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!