Povijest graditeljstva - INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
Povijest graditeljstva - INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
Povijest graditeljstva - INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>INDUSTRIJSKA</strong> <strong>REVOLUCIJA</strong>
VREMENSKI SLIJED ‐ RAZVOJ TEHNIČKIH IZUMA IZUMA<br />
prijelaz s manufakturne na ‐ Engleska / Škotska oko 1770.<br />
IIndustrijsku d ij k veleproizvodnju<br />
l i d j<br />
novi materijali, ‐ 1728. valjani limovi,<br />
začetak crne metalurgije ‐ 1740 1740. lijevano željezo<br />
izum parnog stroja ‐ 1768. ( James Watt )<br />
izum tkalačkog stana<br />
Galvani otkriva elektricitet ‐ 1780.<br />
izum postupka za dobivanje čelika ‐ 1784.<br />
–početak razvoja teške industrije<br />
prvi automobil na paru ‐ 1770.<br />
izum parne lokomotive i parobroda ‐ 1800.<br />
(prvi komercijalni parobrod)
VREMENSKI SLIJED ‐ RAZVOJ TEHNIČKIH IZUMA IZUMA
VREMENSKI SLIJED ‐ PRIMJENA ČELIKA
VREMENSKI SLIJED ‐ PRIMJENA ČELIKA
VREMENSKI SLIJED ‐ PRIMJENA ČELIKA
ČELIČNE KONSTRUKCIJE ‐ MOSTOVI
ČELIČNE KONSTRUKCIJE ‐ MOSTOVI
ČELIČNE KONSTRUKCIJE ‐ MOSTOVI
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – JAVNE GRAĐEVINE
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – JAVNE GRAĐEVINE
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – JAVNE GRAĐEVINE
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – PROMETNE GRAĐEVINE
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – PROMETNE GRAĐEVINE<br />
PONT DU GARD
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – PROMETNE GRAĐEVINE
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – HALE VELIKOG RASPONA
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – TORNJEVI
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – MOSTOVI
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – MOSTOVI
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE
ČELIČNE KONSTRUKCIJE KONSTRUKCIJE – JAVNI GRADSKI PROSTORI
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – NEBODERI
ČELIČNE KONSTRUKCIJE – NEBODERI
PRIMJENA BETONA ‐ VREMENSKI SLIJED
ARMIRANI BETON ‐ KONSTRUKTIVNI ELEMENTI
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE ‐<br />
JAVNE GRAĐEVINE
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE ‐<br />
STAMBENE GRAĐEVINE
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE ‐<br />
OBLIKOVANJE
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE ‐<br />
STAMBENE GRAĐEVINE
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE ‐<br />
STAMBENE GRAĐEVINE
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE ‐<br />
MOSTOVI
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE ‐<br />
GRAĐEVINE VELIKIH RASPONA
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE ‐<br />
MOSTOVI
URBANIZAM ‐<br />
UTJECAJ NOVIH OTKRIĆA NA RAZVOJ GRADA
POSLJEDICE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE NA RAZVOJ GRADA<br />
URBANIZAM<br />
Ugradovimanedostaje prostora za razvitak industrije,pa se ona seli izvan<br />
grada, nastaju industrijski gradovi koji angažiraju seosko stanovništvo ‐<br />
deagrarizacija društva i nagla urbanizacija.<br />
Populacijski bum i pražnjenje sela dovodi do nekontroliranog rasta gradova,<br />
ši širenja j u prostor i početka č k uništenja iš j prirodnog i d okoliša k liš → socijalno ij l<br />
raslojavanje, otuđenje, opće siromaštvo i špekulacije građevinskim<br />
zemljištem → velika gustoća stanovanja u kvartovima s gustom blokovskom<br />
iizgradnom gradnom (loši higijenski uvjeti). jeti)<br />
Razvoj prometnih sustava<br />
‐ željeznica (prva željeznica izgrađena u Engleskoj 1825 1825. ‐ 25 km) km), razvijaju se<br />
sustavi javnog prijevoza unutar grada: omnibusi na konjsku vuču, podzemna<br />
željeznica (1863. London, prva linija), nadzemnaželjeznicanavijaduktima<br />
(New York 1871 1871.) )<br />
‐ parobrod, gradesevelikeluke,gradovisemeđusobno povezuju (planska<br />
organizacija međuprostora).
POSLJEDICE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE NA RAZVOJ GRADA<br />
URBANIZAM<br />
Nakon buržoaske revolucije mijenja se vlasnička slika gradskog prostora →<br />
zemljište u posjedu plemstva i crkve postaje narodnim vlasništvom → nove<br />
regulacije.<br />
Obrana grada u klasičnom smislu više nije moguća. Potreba za bedemima<br />
nestaje, j pa se oni i uklanjaju. kl j j Ol Oslobađa bđ se prostor za izgradnju i d j jjavnih ihzdanja, d j<br />
parkova i novih prometnica.<br />
Podi Podizanje anje komunalnog standarda grada grada, (uvođenje ( ođenje kanali kanalizacije, acije vodovoda, odo oda<br />
plina, kasnije i električne energije). Koristi se cestovni sustav (javni prostor),<br />
pa uloga ulice i njeno racionalno trasiranje postaje važno u planiranju i<br />
organizaciji grada grada.
ROBERT OWEN<br />
(1771.‐1858.)<br />
prvi industrijalac<br />
koji je pridonio<br />
rješavanju<br />
problema<br />
stanovanja<br />
radnika, njegova<br />
kritika grada bila<br />
je konstruktivna,<br />
bez političke i<br />
ideološke<br />
pozadine<br />
URBANIZAM<br />
NEW LANARK<br />
/Engleska/<br />
u krajoliku uz industrijske građevine,<br />
naselje za radnike i njihove obitelji<br />
sa zgradama društvenog servisa<br />
(šk (škola, l starački t čki d dom) )
BUCHINGHAM<br />
James Silk<br />
(Engleska), 1849.<br />
planiran po uzoru<br />
na Owenov New<br />
Harmony,<br />
industrijski grad za<br />
10 000 stanovnika<br />
‐ kapitalistička, ne<br />
socijalistička utopija<br />
(najsiromašniji su<br />
na periferiji)<br />
URBANIZAM<br />
VICTORIA
URBANIZAM<br />
Middlesbrough<br />
(Engleska)
SALTAIRE<br />
Industrijski<br />
planirani grad ,<br />
osnovao ga je<br />
Sir TITUS SALT<br />
(1851.‐60.)<br />
URBANIZAM<br />
SALTAIRE<br />
(Engleska)
URBANIZAM<br />
Kamilo Site (bečki arhitekt druge polovice 19. st) pokušava vratiti renesansno dostojanstvo<br />
javnome prostoru grada, ponovo se u svojim teoretskim i praktičnim radovima referira na<br />
talijanske, l k pogotovo toskanske k k trgove,zagovarapješečku š čk ddimenziju i perceptivnu lljepotu<br />
povijesnih prostora. Autor je knjige: Umjetničko oblikovanje grada<br />
Č<br />
BEČ<br />
1873.<br />
1. POLOVICA 19. ST ST. 2. POLOVICA 19. ST ST.
BARCELONA<br />
Idelfonso Cerda<br />
‐ plan za<br />
proširenje grada<br />
1859.<br />
URBANIZAM
BARCELONA<br />
URBANIZAM
REKONSTRUKCIJE PARIZA<br />
Napoleon III. (1808.‐1873.) ‐ „Treće Carstvo“<br />
URBANIZAM<br />
Haussmann (1809.‐1891.) gradski perfekt Pariza u vrijeme Napoleona III.<br />
(gradonačelnik i upravitelj policije)<br />
od 1853. g. na čelu “Komisija umjetnika” (koja od 1792. g.djeluje u Parizu) inicira<br />
veliku rekonstrukciju Pariza Pariza. Neke su ideje ostale neostvarene (npr (npr. osovina Louvre –<br />
Place de la Bastille).<br />
«Zakon o izvlaštenju zemljišta» 1850.<br />
Komisija je klasificirala ulice u 5 kategorija. Planirane ravne i široke avenije brišu<br />
dijelove naslijeđene parcelacije i režu blokove. Trgovi: Etoille, Pl. De Nation, Pl. De la<br />
Bastille
1806. prva regulacija trga<br />
‐ 12 smjerova<br />
(nove strategijske i<br />
obrambene doktrine ‐<br />
artiljerijska kontrola nad<br />
uličnim demonstracijama i<br />
proleterima)<br />
‐ zakon o izvlaštenju<br />
zemljišta 1850.<br />
(eksproprijacija)<br />
‐ regulacijski plan<br />
Pariza, 1853.<br />
rekonstrukcija<br />
povijesnoga<br />
grada d<br />
PARIZ 19.stoljeća<br />
URBANIZAM
VELIČINA GRADOVA U HRVATSKOJ U 19. 19 STOLJEĆU<br />
ovo razdoblje obuhvaća period od 1790. g. do 1918. g.<br />
1847. slobodni kraljevski gradovi svrstani u tri grupe:<br />
‐ mali gradovi do 8.000 stanovnika<br />
‐ srednji gradovi 8.000 ‐ 30.000 stanovnika<br />
‐ veliki gradovi preko 30.000 stanovnika<br />
1847. Zagreb 15.000 stanovnika<br />
URBANIZAM ‐ HRVATSKA
PRAVNA KATEGORIZACIJA GRADOVA I NASELJA<br />
1871. ukidanje Vojne Krajine<br />
URBANIZAM ‐ HRVATSKA<br />
gradovi: Petrinja, Kostajnica, Bjelovar, Ivanić‐Grad, Brod,<br />
Senj ‐ slobodni kraljevski grad, slobodni lučki grad<br />
Karlobag ‐ slobodni lučki grad<br />
1895. gradovi 1. kategorije Zagreb, Osijek, Varaždin<br />
gradovi d i2 2. kategorije k ij SSenj, j Bakar, Bk Sisak, Si k Karlovac, K l Petrinja, P i j Koprivnica, K i i<br />
Bjelovar, Križevci<br />
gradovi 3. kategorije Karlobag, Kostajnica, Ivanić‐grad
POTICAJI ZA RAZVITAK GRADOVA U HRVATSKOJ U 19 19. ST ST.<br />
parobrodarstvo<br />
razvitak lučkih gradova: Rijeka, Pula, Split<br />
željeznica<br />
Zagreb (1862.), Sisak, Karlovac, Rijeka, Osijek<br />
iindustrija d ij<br />
Zagreb, Rijeka, Brod, Osijek<br />
ceste<br />
URBANIZAM ‐ HRVATSKA<br />
Luizijana 1803.‐1811.g. (Karlovac‐Rijeka) –glavna prometnica za žitnu trgovinu i izvoz<br />
poljodjelskih proizvoda hrvatsko‐ugarskoga hrvatsko ugarskoga zaleđa
OBILJEŽJA GRADOGRADNJE U PRVOJ POLOVICI 19 19.ST. ST<br />
POLAGANI RAZVITAK GRADOVA<br />
do 1860.‐tih godina<br />
• rušenje gradskih fortifikacija (zidova i grabišta)<br />
• nekvalitetna i spontana izgradnja<br />
• širenje duž prilaznih putova<br />
KARLOVAC<br />
URBANIZAM ‐ HRVATSKA<br />
VARAŽDIN 1807.
OBILJEŽJA GRADOGRADNJE U DRUGOJ POLOVICI 19 19.ST. ST<br />
JAČI RAZVITAK GRADOVA nakon 1860.‐ih godina<br />
• urbanistički planovi proširenja gradova: Sisak, Rijeka, Zagreb<br />
• vojne utvrde Austro‐Ugarske Monarhije: Pula Pula, Vis Vis, Prevlaka<br />
• gradski perivoji i šetališta: ‐ Zagreb (Maksimir, Ribnjak);<br />
‐ Osijek;<br />
‐ Opatija;<br />
‐ Zadar, …..<br />
URBANIZAM ‐ HRVATSKA<br />
• dvorci i perivoji u sjevernoj Hrvatskoj ‐ poticaj za razvoj naselja<br />
‐ Hrvatsko zagorje ‐ Januševec, Marija Bistrica, Trakošćan,<br />
Novi Dvori zaprešićki …<br />
‐ Slavonija ‐ Cabuna, Nuštar, Rasinja, Retfala,<br />
Virovitica …
GRADOGRADNJA SJEVERNE HRVATSKE<br />
URBANIZAM ‐ HRVATSKA<br />
• do 1860.‐ih godina širenje gradova uz prilazne ceste<br />
• nakon 1860. 1860 ‐ih ih godina širenje gradova na osnovi pravilnog i nepravilnog rastera ulica<br />
• najznačajnije ostvarenje: Zagreb‐Donji grad
GRADOGRADNJA U ISTRI U PRIMORJU<br />
URBANIZAM ‐ HRVATSKA<br />
• RIJEKA ‐ trgovačka luka, gospodarsko središte, završetak željezničke pruge i<br />
Luizijanske ceste<br />
• PULA ‐ ratna luka<br />
• SENJ ‐ luka i završetak Jozefinske ceste<br />
RIJEKA PULA<br />
SENJ
GRADOGRADNJA U ISTRI U PRIMORJU<br />
• TURISTIČKI RAZVOJ GRADOVA<br />
Opatija Opatija, Lovran Lovran, Volosko Volosko, Crikvenica Crikvenica, Lošinj Lošinj, Rab<br />
URBANIZAM ‐ HRVATSKA<br />
OPATIJA CRIKVENICA VELI LOŠINJ<br />
RAB<br />
MALI LOŠINJ
GRADOGRADNJA U DALMACIJI<br />
Nema znatnijeg razvoja gradova<br />
• nema željeznice ‐ Trst i Rijeka preuzeli uloge glavnih luka<br />
• do 1878. zaleđe Dalmacije i Bosna pod turskom vlašću<br />
Razvoj Zadra (glavni grad Dalmacije)<br />
Skroman razvoj Šibenika i Splita<br />
• gradograditeljska aktivnost:<br />
‐ ugradnja zgrada u starim dijelovima grada<br />
‐ proširenja izgradnje uz prilazne ceste gradu<br />
‐ rušenje fortifikacija i nasipavanje obala<br />
URBANIZAM ‐ HRVATSKA<br />
ZADAR
Change language