Tekstualni dio - Bar

Detaljni urbanistički plan
“Petovića Zabio”- Bar
2,5-3 m. Ovakve sadnice starosti 10-15 godina saditi na razmaku od 7-9 m u jame
dimenzije 80x70 cm. Obavezno treba koristiti sva postojeća stabla koja su u dobrom
stanju.
U uslovima ovakvog prostora, drvoredi su jedinstven primjer kako minimum površine
zemljišta osigurava maksimum zelenog fonda – zelena nervatura koja povezuje sve
sadržaje unutar zahvata plana. Bonifikacija povoljnih uticaja kojima oni ostvaruju
značajne biološke funkcije u prostoru dolazi do punog izražaja. Bogatsvo zelene
mase bitno doprinosi poboljšanju mikroklimatskih uslova (obnova kiseonika,
povećanje vlažnosti, smanjenje temperaturnih ekstrema, povoljna strujanja
vazduha). Linearno zelenilo je neophodan element parkinga.
Parterno zelenilo
Predlaže se uvođenje ove kategorije zelenila na svim slobodnim površinama
korišćenja kao što su: pješačka zona, razdjelne trake, uske travne trake duž ulica i
trotoara. Za ozelenjavanje koristiti visokokvalitetne trave, jednogodišnje cvijeće,
perene, dekorativne žbunaste vrste. Mogu se koristiti i piramidalne žbunaste forme.
OBJEKTI PEJZAŽNE ARHITEKTURE OGRANIČENOG KORIŠĆENJA
Zelenilo turističkog stanovanja
Planskim konceptom turističko stanovanje je u zavisnosti od površine parcele
podijeljeno u sljedeće kategorije sa procentualnim učešćem zelenila u okviru
parcele:
Turisticko stanovanje na urbanistickim parcelama od 300-750m2 (min. 30% pod
zelenilom)
Turisticko stanovanje na urbanistickim parcelama od 750-2500m2 (min. 50% pod
zelenilom)
Turisticko stanovanje na urbanistickim parcelama od 2500-6000m2 (min. 60% pod
zelenilom)
Turisticko stanovanje - zona sanacije postojecih objekata (min. 30% pod zelenilom)
Bilo da se radi o kombinaciji stambenog prostora kuće s poslovnim prostorom (koji
može koristiti ista porodica, ili drugi korisnik u najmu), s turističkih apartmanima koji
se sezonski iznajmljuju ili pak s ugostiteljskim dijelom (restoran, kafana i sl.),
neminovno dolazi do odstupanja u interesima različitih korisnika vrta, pa je stoga
poželjno unaprijed predvidjeti i razdvojiti navedene dijelove koliko god je to moguće.
Tako je poželjno, u najmanju ruku, fizički razdvojiti ulaze u pojedine dijelove. Ukoliko
prostor dozvoljava, valjalo bi unutar vrta razdvojiti i cjelinu ulaza i prilaznih puteva,
od terase i prostora za boravak u vrtu.
Svakako valja voditi računa da se svaki od korisnika objekta ne osjeća suvišnim ili
nedobrodošlim na "tuđem posjedu", te površinu vrta raspodijeliti prema uslovima
parcele i neposrednog okoliša, kao i prema stvarnim potrebama korisnika. Tako će,
na primjer uz ugostiteljski objekat vrt biti većim dijelom "žrtvovan" za terasu
restorana ili kafane, no i u takvom slučaju bi trebalo barem jedan kutak ostaviti i
izdvojiti za porodični boravak u vrtu.
Najčešće se problem razdvojenosti vrtnog prostora javlja kod stambenih objekata s
apartmanima za turizam. Kod prizemnih razvedenih objekata s većim vrtom, uz
CAU Centar za arhitekturu i urbanizam 81