priručnik o pravnom, poreznom i carinskom ... - Ured za udruge
priručnik o pravnom, poreznom i carinskom ... - Ured za udruge
priručnik o pravnom, poreznom i carinskom ... - Ured za udruge
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
6.6. Jesu li neprofitne organi<strong>za</strong>cije porezni obveznici <strong>za</strong> porez na nekorištene<br />
poduzetničke nekretnine?<br />
Ne, nisu. Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine plaća se na nekretnine<br />
namijenjene obavljaju poduzetničke djelatnosti, koje se ne koriste duže od godinu<br />
dana. Kako neprofitna organi<strong>za</strong>cija nije osnovana sa ciljem obavljanja poduzetničke<br />
djelatnosti, nije opravdano pretpostaviti da ima u vlasništvu poduzetničke nekretnine<br />
koje ne koristi.<br />
6.7. Jesu li neprofitne organi<strong>za</strong>cije porezni obveznici <strong>za</strong> porez na neizgrađeno<br />
građevno zemljište?<br />
Porez na neizgrađeno građevno zemljište plaćaju pravne i fizičke osobe vlasnici<br />
neizgrađenog građevnog zemljišta. U situaciji da je neprofitna organi<strong>za</strong>cija vlasnik<br />
neizgrađenog građevnog zemljišta, te da općina ili grad uvede ovaj porezni oblik,<br />
neprofitna organi<strong>za</strong>cija bi bila porezni obveznik <strong>za</strong> ovu vrstu pore<strong>za</strong>.<br />
Pod neizgrađenim građevnim zemljištem smatra se zemljište koje se nalazi<br />
unutar granica građevnog područja naselja na kojem se u skladu s prostornim planom<br />
mogu graditi građevine <strong>za</strong> stambene, poslovne i druge namjene, a na kojem nije<br />
izgrađena nikakav građevina. Porez na neizgrađeno građevno zemljište plaća se u<br />
rasponu od 1,00 do 5,00 kn po četvornom metru zemljišta. Odluku o visini pore<strong>za</strong><br />
donosi općina ili grad, vodeći računa o lokaciji, veličini i drugim okolnostima važnim<br />
<strong>za</strong> korištenje neizgrađenog građevnog zemljišta.<br />
7. NEPROFITNE ORGANIZACIJE U CARINSKOM SUSTAVU<br />
7.1. Postoji li u hrvatskim carinskim propisima generalno carinsko oslobođenje<br />
<strong>za</strong> neprofitni sektor?<br />
Ne. Neprofitne organi<strong>za</strong>cije su obveznici plaćanja carinskih pristojbi prema<br />
propisanoj carinskoj tarifi <strong>za</strong> sav uvoz dobara u Hrvatsku, kao i svaki drugi uvoznik.<br />
Carinska su oslobođenja (čl. 187. Carinskog <strong>za</strong>kona) propisana <strong>za</strong> relativno u<strong>za</strong>k krug<br />
namjena i mogu se sa aspekta interesa neprofitnog sektora, kategorizirati u sljedeće<br />
skupine:<br />
carinska oslobođenja koja proizlaze iz međunarodnih ugovora (npr. <strong>za</strong><br />
diplomatska i konzularna predstavništva, <strong>za</strong> međunarodne organi<strong>za</strong>cije);<br />
carinska oslobođenja propisana <strong>za</strong> humanitarne organi<strong>za</strong>cije, ali <strong>za</strong> točno<br />
određene artikle i<br />
carinska oslobođenja koja se odnose na djelatnost kulture i umjetničkog<br />
stvaralaštva.<br />
7.2. Pod kojim se carinskim uvjetima mogu uvoziti dobra iz inozemstva <strong>za</strong> koje<br />
primatelj nema obvezu plaćanja prema inozemstvu ili ih plaća sredstvima<br />
inozemnih novčanih donacija?<br />
Uvoz dobara koja su kao donacija dana humanitarnim organi<strong>za</strong>cijama,<br />
zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim, znanstvenim, vjerskim i socijalnim<br />
ustanovama, športskim amaterskim klubovima te tijelima državne i lokalne<br />
55
Change language