priručnik o pravnom, poreznom i carinskom ... - Ured za udruge
priručnik o pravnom, poreznom i carinskom ... - Ured za udruge priručnik o pravnom, poreznom i carinskom ... - Ured za udruge
Prijava poreza na dobit podnosi se na propisanom obrascu koji nosi oznaku “PD - obrazac”. Osim ovog obrazaca, obveznici poreza na dobit dužni su poreznoj vlasti dostaviti i financijske izvještaje (bilanca i račun prihoda i rashoda). Obrasci za prijavu poreza na dobit mogu se kupiti u svakoj specijaliziranoj knjižari koja prodaje tiskanice “Narodnih novina”. Porezni obveznik može prijavu predati na obrascu koji sam sastavi na računalu i otisne na papir, a koja je sadržajem identična propisanom PD obrascu. Prijava poreza na dobit dostavlja se Poreznoj upravi nadležnoj prema mjestu registriranog sjedišta neprofitne organizacije. 1.15. Ima li neprofitna organizacija koja je rješenjem Porezne uprave utvrđena obveznikom poreza na dobit, posebne olakšice pri utvrđivanju obveze za porez na dobit? Za gospodarsku djelatnost koju obavljaju i po osnovu koje su obveznici poreza na dobit, neprofitne organizacije nemaju nikakvu posebnu olakšicu u odnosu na druge obveznike poreza na dobit. Neke olakšica koje su bile propisane za sve porezne obveznike, mogu se koristiti još samo do konca 2006.g., jer se od ukidaju od 1. siječnja 2007.g. Riječ je o sljedećim poreznim olakšicama: - dodatno umanjenje porezne osnovice za plaće i doprinose na plaću novozaposlenih radnika; olakšica se mogla koristiti u trajanju godinu dana od zaposlenja, a za novozaposlene invalide u trajanju tri godine od dana zaposlenja, - umanjenje porezne osnovice za troškove istraživanja i razvoja, i - umanjenje porezne osnovice za troškove školovanja i stručnog usavršavanja radnika. Ove porezne pogodnosti se mogu koristiti još samo pri utvrđivanju porezne obveze za 2006.g. U sljedećim poreznim razdobljima olakšice po osnovu zapošljavanja, školovanja radnika i izdataka za istraživanje i razvoj, odnosno po nekom drugom osnovu, ostvarivati će se prema posebnim propisima. Te će se olakšice ostvarivati ili kao poticaj za koji se koristi porezno oslobođenje ili u nekom drugom modelu olakšice, već ovisno o tome kako će odnosna materija biti uređena posebnim propisom. Obveznici koji budu ubuduće ostvarivali olakšice koje će biti uređene posebnim propisima, morati će osigurati posebno knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja i obračun dobiti za djelatnost za koju koriste određeno porezno oslobođenje ili olakšicu. 1.16. Kakve su obveze neprofitnih organizacija koje obavljanjem gospodarske djelatnosti ostvaruju porezni gubitak u poslovanju? Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna porezna osnovica, porezni obveznik posluje s poreznim gubitkom. Neprofitna organizacija koja je rješenjem Porezne uprave postala obveznik poreza na dobit, a koja ostvari porezni gubitak, može ga nadoknaditi umanjivanjem porezne osnovice u sljedećim poreznim razdobljima. Porezni se gubitak može prenositi u sljedećih pet godina. Ako se osim poreznog gubitka ostvaruje i računovodstveni gubitak (ako su u dužem periodu rashodi veći od prihoda), takvo poslovanje je signal koji bi organima upravljanja i tijelima koja su u neprofitnoj organizaciji nadležna za donošenje financijskih odluka, morao biti pokazatelj nužnosti donošenja odgovarajućih 36
poslovnih odluka. 1.17. Kada se plaća porez na dobit po odbitku? Porez na dobit po odbitku je porez kojim se oporezuje dobit koju u Republici Hrvatskoj ostvari nerezident, uz uvjet da je nerezident pravna osoba (nerezident je pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu). Obveznik plaćanja poreza na dobit po odbitku je tuzemni isplatitelj koji inozemnom primatelju plaća naknadu za kamatu (osim bankarskih kamata i kamata na robne kredite), naknadu za korištenje autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, naknadu za usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja, revizorske i slične usluge. Porez na dobit po odbitku plaća se po stopi od 15%. Porezna obveza dospijeva u trenutku plaćanja naknade za koju je propisano oporezivanje porezom na dobit po odbitku. Ako je primatelj naknade za koju je propisana obveza plaćanja poreza na dobit po odbitku, rezident države s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tada odredbe međunarodnog ugovora imaju prednost u primjeni u odnosu na tuzemno zakonodavstvo. 1.18. Može li neprofitna organizacija slobodno raspolagati ostvarenom dobiti? Da. Neprofitna organizacija koja je obveznik poreza na dobit, slobodno raspolaže iznosom neto dobiti, tj. dobiti umanjene za porez na dobit. Ovlašteni organi neprofitne organizacije bez miješanja poreznih vlasti odlučuju o upotrebi i raspolaganju dobiti nakon oporezivanja. Međutim, to ne znači da u raspodjeli neto dobiti ne postoje izvjesna ograničenja. Člankom 5. st. 4. Zakona o udrugama kojim se regulira djelatnost udruge, izrijekom se zabranjuje udruzi da djelatnost obavlja radi stjecanja dobiti za svoje članove ili za treće osobe. Ako u obavljaju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njezini ciljevi propisani statutom i drugim osnivačkim aktima. Isto tako, članak 16. st. 5. Zakona o zakladama i fondacijama propisuje da se imovina zaklade, uključujući i imovinu koju zaklada stekne gospodarskim iskorištavanjem svoje imovine, može koristiti samo za ostvarivanje svrhe za koju je zaklada osnovana. Ova se odredba istovjetno primjenjuje i na fondacije (čl.32. st. 2. istog Zakona). Isto tako, Zakon o ustanovama izrijekom određuje da se dobit ostvarena poslovanjem ustanove isključivo koristi za unapređenje djelatnosti za koju je ustanova osnovana. Iako u poreznom i pravnom sustavu kojim je uređeno poslovanje neprofitnih organizacija o tome nema izričitih odredbi, neprofitnim organizacijama je dozvoljeno reinvestirati ostvarenu dobit. Odluku o tome isključivo donosi ovlašteno tijelo neprofitne organizacije. Naime, niti jednim propisom nije određeno koji dio dobiti ostvarene u jednoj godini se mora iskoristiti za provođenje osnovnih statutarnih ciljeva organizacije, pa je dozvoljeno donijeti odluku o reinvestiranju dobiti. Dakako, opet pod uvjetom da se ostvarena dobit kroz novo investiranje u krajnjoj instanci koristi isključivo za obavljanje i unapređenje statutarnih ciljeva organizacije. 37
- Page 1 and 2: MARIJA ZUBER MLADEN IVANOVIĆ PRIRU
- Page 3 and 4: DIO I Mladen Ivanović PRAVNI STATU
- Page 5 and 6: UDRUGE I. OSNIVANJE UDRUGE 1. Tko i
- Page 7 and 8: djelatnosti propisan je posebnim za
- Page 9 and 10: U roku od tri mjeseca od dana dono
- Page 11 and 12: 34. Pod kojim uvjetima strana udrug
- Page 13 and 14: 44. Tko može obavijestiti registra
- Page 15 and 16: Da. Akt o osnivanju zaklade može s
- Page 17 and 18: ili ako registracijsko tijelo ocije
- Page 19 and 20: IV. STATUT ZAKLADE 31. Koji je obve
- Page 21 and 22: 42. Može li se zaklada pretvoriti
- Page 23 and 24: 1. Što je ustanova? I. OSNIVANJE U
- Page 25 and 26: 13. Tko imenuje i razrješava ravna
- Page 27 and 28: Hrvatske i Registra stranih udruga
- Page 29 and 30: temeljni propis poreznog prava. Stv
- Page 31 and 32: 1. OPOREZIVANJE PRIHODA (DOBITI) NE
- Page 33 and 34: kriteriju za sve članove. To znač
- Page 35: izdacima za osobne automobile, raš
- Page 39 and 40: Kad se donacija daje u novcu, dovol
- Page 41 and 42: 3.3. Što se ubraja u kriterij od 8
- Page 43 and 44: uplatiti je u Državni proračun. S
- Page 45 and 46: 3.12. Može li neprofitna organizac
- Page 47 and 48: doznačiti iznos zaračunatog porez
- Page 49 and 50: obveznici PDV-a, PDV plaćaju prema
- Page 51 and 52: nerealno iskazana, porezna uprava p
- Page 53 and 54: se to i dogodi, u pravilu se radi o
- Page 55 and 56: 6.6. Jesu li neprofitne organizacij
- Page 57 and 58: umjetnici za obavljanje njihove dje
- Page 59 and 60: Porezna osnovica poreza na dohodak
- Page 61 and 62: Obvezna javna davanja na autorske n
- Page 63 and 64: temelju sudske presude i ako su odr
- Page 65 and 66: organizacije za koje je posebnim pr
- Page 67 and 68: ačun prihoda i rashoda i bilješk
- Page 69: Zakon o platnom prometu u zemlji (N
poslovnih odluka.<br />
1.17. Kada se plaća porez na dobit po odbitku?<br />
Porez na dobit po odbitku je porez kojim se oporezuje dobit koju u Republici<br />
Hrvatskoj ostvari nerezident, uz uvjet da je nerezident pravna osoba (nerezident je<br />
pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu). Obveznik plaćanja pore<strong>za</strong> na dobit po<br />
odbitku je tuzemni isplatitelj koji inozemnom primatelju plaća naknadu <strong>za</strong> kamatu<br />
(osim bankarskih kamata i kamata na robne kredite), naknadu <strong>za</strong> korištenje autorskih<br />
prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, naknadu <strong>za</strong> usluge istraživanja tržišta,<br />
poreznog i poslovnog savjetovanja, revizorske i slične usluge.<br />
Porez na dobit po odbitku plaća se po stopi od 15%. Porezna obve<strong>za</strong> dospijeva<br />
u trenutku plaćanja naknade <strong>za</strong> koju je propisano oporezivanje porezom na dobit po<br />
odbitku.<br />
Ako je primatelj naknade <strong>za</strong> koju je propisana obve<strong>za</strong> plaćanja pore<strong>za</strong> na dobit<br />
po odbitku, rezident države s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju<br />
dvostrukog oporezivanja, tada odredbe međunarodnog ugovora imaju prednost u<br />
primjeni u odnosu na tuzemno <strong>za</strong>konodavstvo.<br />
1.18. Može li neprofitna organi<strong>za</strong>cija slobodno raspolagati ostvarenom dobiti?<br />
Da. Neprofitna organi<strong>za</strong>cija koja je obveznik pore<strong>za</strong> na dobit, slobodno<br />
raspolaže iznosom neto dobiti, tj. dobiti umanjene <strong>za</strong> porez na dobit. Ovlašteni organi<br />
neprofitne organi<strong>za</strong>cije bez miješanja poreznih vlasti odlučuju o upotrebi i<br />
raspolaganju dobiti nakon oporezivanja.<br />
Međutim, to ne znači da u raspodjeli neto dobiti ne postoje izvjesna<br />
ograničenja. Člankom 5. st. 4. Zakona o udrugama kojim se regulira djelatnost<br />
<strong>udruge</strong>, izrijekom se <strong>za</strong>branjuje udruzi da djelatnost obavlja radi stjecanja dobiti <strong>za</strong><br />
svoje članove ili <strong>za</strong> treće osobe. Ako u obavljaju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona<br />
se mora sukladno statutu koristiti isključivo <strong>za</strong> obavljanje i unapređenje djelatnosti<br />
<strong>udruge</strong>, kojima se ostvaruju njezini ciljevi propisani statutom i drugim osnivačkim<br />
aktima. Isto tako, članak 16. st. 5. Zakona o <strong>za</strong>kladama i fondacijama propisuje da se<br />
imovina <strong>za</strong>klade, uključujući i imovinu koju <strong>za</strong>klada stekne gospodarskim<br />
iskorištavanjem svoje imovine, može koristiti samo <strong>za</strong> ostvarivanje svrhe <strong>za</strong> koju je<br />
<strong>za</strong>klada osnovana. Ova se odredba istovjetno primjenjuje i na fondacije (čl.32. st. 2.<br />
istog Zakona).<br />
Isto tako, Zakon o ustanovama izrijekom određuje da se dobit ostvarena<br />
poslovanjem ustanove isključivo koristi <strong>za</strong> unapređenje djelatnosti <strong>za</strong> koju je<br />
ustanova osnovana.<br />
Iako u <strong>poreznom</strong> i <strong>pravnom</strong> sustavu kojim je uređeno poslovanje neprofitnih<br />
organi<strong>za</strong>cija o tome nema izričitih odredbi, neprofitnim organi<strong>za</strong>cijama je dozvoljeno<br />
reinvestirati ostvarenu dobit. Odluku o tome isključivo donosi ovlašteno tijelo<br />
neprofitne organi<strong>za</strong>cije. Naime, niti jednim propisom nije određeno koji dio dobiti<br />
ostvarene u jednoj godini se mora iskoristiti <strong>za</strong> provođenje osnovnih statutarnih<br />
ciljeva organi<strong>za</strong>cije, pa je dozvoljeno donijeti odluku o reinvestiranju dobiti. Dakako,<br />
opet pod uvjetom da se ostvarena dobit kroz novo investiranje u krajnjoj instanci<br />
koristi isključivo <strong>za</strong> obavljanje i unapređenje statutarnih ciljeva organi<strong>za</strong>cije.<br />
37
Change language