Hrvatski leksikon drvnih tehnologa - HŠD

HRVATSKI LEKSIKON 

DRVNIH 

TEHNOLOGA 

Elektroničko izdanje 

(radna verzija) 

SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU 

ŠUMARSKI FAKULTET 

i 

TUTIZ LEKSIKA d.o.o. 

Zagreb, 2004.

HRVATSKI LEKSIKON 

DRVNIH 

TEHNOLOGA 

Elektroničko izdanje 

(radna verzija) 

Zagreb, 2004.

Uredništvo 

prof. dr. sc. Josip Biškup 

izv. prof. dr. sc Andrija Bogner 

prof. dr. sc. Boris Ljuljka 

prof. dr. sc. Joso Vukeliæ 

Glavni urednik 

izv. prof. dr. sc. Andrija Bogner 

Lektorica 

Zlata Babiæ, prof. 

Izdavaèki savjet 

dipl. ing. •eljko Èerti 

doc. dr. sc. Radovan Despot 

prof. dr. sc. Ivica Grbac 

¤eljko Ledinski, dipl. ing. šum. 

Ivan Slamiæ, dipl. ing. 

Krešimir Šimatiæ, dipl. oec. 

Predsjednik izdavaèkog savjeta 

prof. dr. sc. Ivica Grbac 

Grafièki urednik 

Saša Biškup 

Suradnici 

Vladimir Birek, dipl. ing. drvne industrije 

Alojzije Frkoviæ, dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik 

Vlasta Dvoršæak 

Marijan Pavešiæ, dipl. ing. drvne tehnologije, prof. 

Mladen Skoko, dipl. ing. šum., prof. 

Recenzenti 

prof. dr. sc. Boris Ljuljka 

prof. dr. sc. Vladimir Sertiæ

5 

PREDGOVOR 

Ove godine navršava se 55 godina otkako su nakon bifurkacije na Šumarskom fakultetu Sveuèilišta 

u Zagrebu diplomirali prvi in•enjeri drvne industrije u Hrvatskoj - šumari tehnièkog 

smjera. To je bio valjan razlog za objavljivanje ove edicije. 

Kako je drvnoindustrijska, odnosno drvnotehnološka nastava nastala i razvijala se najprije u 

sklopu šumarske, a posljednjih se 55 godina razvija samostalno, Hrvatski leksikon drvnih tehnologa 

logièan je nastavak Hrvatskoga šumarskog •ivotopisnog leksikona, objavljenog u pet knjiga (1996- 

2001), poglavito zato što su u ovoj knjizi objavljeni biobibliografski podaci za više od stotinu 

diplomiranih in•enjera šumarstva i njihovih profesora koji su utemeljili drvnoindustrijsku, odnosno 

drvnotehnološku znanost u Hrvatskoj. 

U HL-u drvnih tehnologa objavljujemo 2.230 •ivotopisa, s više od 210 fotografija, 

struènjaka drvne struke koji su diplomirali, magistrirali ili doktorirali na Šumarskom fakultetu u 

Zagrebu, kao i onih koji su diplomirali negdje drugdje, a radili su ili rade u Hrvatskoj. Uvršteni su i 

stalno i honorarno zaposleni profesori i predavaèi struènih, zajednièkih i društvenih kolegija, kao i 

profesori i nastavnici struènih predmeta srednjih škola drvne struke u Republici Hrvatskoj. 

Izdavaèi (Šumarski fakultet u Zagrebu i nakladnièko poduzeæe TUTIZ LEKSIKA d.o.o. 

Zagreb), zajedno s urednicima i suradnicima, unatoè velikom nastojanju nisu mogli biti sasvim 

dosljedni u usklaðenosti •ivotopisa, koji su opsegom i sadr•ajem vrlo razlièiti - u rasponu od podataka 

o tome da je netko diplomirao do opširnih biobibliografskih jedinica koje smo èesto morali i kratiti. 

Kako je velik broj in•enjera i diplomiranih in•enjera drvne struke zaposlen izvan struke ili uopæe nije 

zaposlen, do podataka o njihovu •ivotu i radu teško smo dolazil ili ih uopæe nismo mogli pronaæi. Ali 

kako je ovo prvi rad takve vrste za drvnu struku u Republici Hrvatskoj, ti æe osnovni podaci biti 

dopunjavani i a•urirani u novim izdanjima, kao i pri njihovu objavljivanju na CD ROM-u. 

Osim osnovnih podataka pohranjenih u arhivi Šumarskog fakulteta u Zagrebu, objavljeni su 

podaci o radu i •ivotnom putu svakog pojedinca. Da bismo došli do tih podataka, koristili smo se 

anketnim upitnikom, ali èesto i osobnim kontaktima s in•enjerima ili s èlanovima njihovih obitelji, 

kad se radi o pokojnicima. 

Cilj ove edicije bio je na jednome mjestu prikupiti sve biobibliografske podatke o djelatnicima 

u drvnoj struci u Hrvatskoj i o onima koji su dali svoj doprinos toj struci u proteklom stoljeæu, do kraja 

2000. godine. 

Osobita je va•nost Leksikona njegov naglasak na ugledu i uèinku drvno-tehnološke struke te 

na davanju zaslu•enoga priznanja toj priznatoj hrvatskoj struci koja se razvila iz šumarske struke, 

najstarije, oduvijek odane i tijesno povezane s hrvatskim narodom u svim teškim trenucima njegove 

povijesti. Svugdje, pa i u nas, takve se tradicije iznimno poštuju, njeguju i s ponosom istièu. 

¤ivotopis svakog in•enjera pregnantno je sroèen •ivotni put, katkad mo•da pomalo i 

suhoparan zbog ogranièenosti prostora, ali bremenit sadr•ajem. Svaki •ivot zaslu•uje da bude 

zabilje•en za trajno sjeæanje buduæim naraštajima.

6 

"Mislim da ima malo zemalja u svijetu koje imaju takvu knjigu s kompletnim podacima o 

šumarskim struènjacima... Ona je od neprocjenjive vrijednosti za šumarsku struku uopæe", napisao je 

akademik prof. dr. sc. Dušan klepac u povodu izlaska iz tiska prvih knjiga Hrvatskoga šumarskog 

•ivotopisnog leksikona. Taj se navod u potpunosti mo•e odnositi i na ovu knjigu. 

Prema mišljenju recenzenata (prof. dr. sc. Borisa Ljuljke i prof. dr. sc. Vladimira Sertiæa), 

Hrvatski leksikon drvnih tehnologa "po zamisli, sastavcima, ukupnom sadr•aju i opremi znanstveno 

je utemeljeno djelo i va•an priruènik za popularizaciju šumarske znanosti i znanosti o drvu, odnosno 

drvne struke u Hrvatskoj. Leksikon je nezaobilazan priruènik u struènom i znanstvenom 

prouèavanju, bogat obavjestnik za sve detaljnije biografske i bibliografske podatke o drvnim 

tehnolozima Republike Hrvatske; pomoæ svakom znati•eljniku koji se •eli orijentirati u vrednovanju 

pojedinaca iz drvarske prošlosti i sadašnjosti; sastavni dio mnogih školskih, struènih i javnih 

knji•nica." 

Objavljujuæi ovakvu ediciju, nakladnici ne obavljaju samo pionirski posao u sustavnom 

predstavljanju biografske i bibliografske graðe naše drvne struke nego nam znanstvenoistra- 

•ivaèkim pristupom daruju priruènik koji æe potaknuti nove istra•ivaèke pothvate i biti poèetna 

"baza podataka" hrvatske drvne struke. 

Uredništvo zahvaljuje suradnicima i svima koji su na bilo koji naèin potpomogli 

objavljivanje ove knjige, a posebno Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Javnom 

poduzeæu Hrvatske šume, sponzorima i pretplatnicima. 

Zagreb, 31. prosinca 2001. 

Uredništvo

7 

KRATICE 

Apsol. - apsolvent, apsolvirao 

BiH - Bosna i Hercegovina 

COUO - Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja 

CUO - Centar usmjerenog obrazovanja 

DI - drvna industrija, drvnoindustrijski 

dipl. - diplomirao, diplomirani 

DIP - drvnoindustrijsko poduzeæe 

DIK - Drvnoindustrijski kombinat 

DITŠIDI - Društvo in•enjera i tehnièara šumarstva i drvne industrije 

DT - drvnotehnloški 

god. - godina 

GJ - gospodarska jedinica 

HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 

HŠ¤L - Hrvatski šumarski •ivotopisni leksikon 

HLDT - Hrvatski leksikon drvnih tehnologa 

ing. - in•enjer 

IUFRO - International Union of Forestry Research Organizations 

JAZU - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 

JP - javno poduzeæe 

knj. - knjiga 

MH - Matica hrvatska 

NO - Narodni odbor 

NOB - Narodnooslobodilaèka borba 

NP - nacionalni park 

NRH - Narodna Republika Hrvatska 

OOUR - osnovna organizacija udru•enog rada 

PJ - poslovna jedinica 

PMF - Prirodoslovno matematièki fakultet 

Poljopr.-šum. fakultet - Poljoprivredno-šumarski fakultet 

r. i roð. - roðen(a) 

RJ - radna jedinica 

s. i .str. - stranica tiskovine 

SFRJ - Socijalistièka Federativna Republika Jugoslavija 

SIZ - samoupravna interesna zajednica 

SOUR - slo•ena organizacija udru•enog rada 

SRH - Socijalistièka republika Hrvatska 

SŠN - Sveuèilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898-1998 (edicija) 

sv. - svezak 

sveuè. - sveuèilište 

ŠE - Šumarska enciklopedija 

ŠG - šumsko gospodarstvo 

ŠIP - šumskoindustrijsko poduzeæe 

škol. god. - školska godina 

ŠL i Šum. list - Šumarski list 

šum. - šumarski, šumski, šumarstvo 

v.d. - vršitelj du•nosti 

v. - vidjeti 

ZIDI - Zavod za istra•ivanja u drvnoj industriji 

ZIŠ - Zavod za istra•ivanja u šumarstvu

8 

IZVORI PODATAKA I KORIŠTENA LITERATURA 

Kauders, Alfons: Šumarska bibliografija - Bibliographia forestalis (1946-1955). Izdalo 

Šum. društvo NR Hrvatske, (urednik: Androiæ, M.), Zagreb 1957, s. 1-440. 

Neidhardt, Nikola i Androiæ, Milan, (urednici): Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860- 

1960. (Scholae forestales in Croatia 1860-1960). Šum. fakultet Sveuè. u Zagrebu, Zagreb 

1963, s. 1-618. 

Prpiæ, B., Antoljak, R., Piškoriæ, Oskar, (urednici): Povijest šumarstva Hrvatske 

(1846-1976) kroz stranice Šum. lista. Savez in•enjera i tehnièara šumarstva i drvne industrije 

Hrvatske, Zagreb 1976, s. 1-429. 

Potoèiæ, Zvonimir, (glavni urednik): Šumarska enciklopedija. Knj. 1-3, II. izdanje, JLZ, 

Zagreb 1980-1987. 

Biškup, J. (glavni urednik): Hrvatski šumarski •ivotopisni leksikon (HŠ¤ leksikon), knj 

1-5 + CD-ROM, TUTIZ LEKSIKA do.o., Zagreb 1996-2002. 

Ljuljka, B. (glavni urednik): Pola stoljeæa drvnotehnološke nastave, u kompletu 

"Sveuèilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898-1998", knj. III, Šum. fakultet Sveuè. u 

Zagrebu, Zagreb 1998, str. 1-364 + I-VI. 

Bogner, A. (glavni urednik): Bibliografija radova èasopisa "Drvna industrija" godišta 

1950-2000. (1-50). Zagreb 2000, broj 3, str. 119-165. 

*** Šumarski list 1877-2000, HŠD Zagreb. 

*** Bilten ZIDI-ja 1971-1989, Šum. fakultet Zagreb. 

*** Drvna industrija, znanstveno-struèni èasopis za pitanja drvne tehnologije 1950-2000, 

volumen 1-5, Zagreb. 

*** Ankete, arhiva Šum. fakulteta u Zagrebu, osmrtnice, datoteke, osobni dokumenti, 

izjave i pisma.

ABDIU, Ruhi, dipl. ing drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1988/89. na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu, a diplomirao 27.II.1991. 

na DT odjelu. 

ABRAMOVIÆ, Kristina, v. HAJEK 

Hrvatski leksikon drvnih tehnologa 

9 

A 

ABRAMOVIÆ, Zvonimir (Ridjica, Vojvodina, 

15.XI.1938), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Adama i Emilije r. Rada. Hrvat, 

hrvatski dr•avljanin, rimokatolik. Potjeèe iz 

slu•benièke obitelji. Osnovnu školu završio je 

1949. u Otoku kod Vinkovaca, a maturirao je 

u I. rijeèkoj gimnaziji 1957. godine. Apsolvirao 

je 1961/62, a diplomirao 16.IX.1963. na 

Šumarskom fakultetu u Zagrebu, DI smjer. 

Bio je stipendist tadašnjeg DIP-a 

Èabar, pa u tom poduzeæu radi kao pripravnik 

od 1.X.1963. do 31.III. 1964. Vrativši se s 

odslu•enja vojnoga roka, 1965. god. postaje 

upravitelj pogona DIP-a Èabar za finalnu 

obradu drva u Tršæu. Koncem 1967. postao 

upravitelj pogona tada veæ DIP-a Goranprodukta 

Èabar u Prezidu (Pilana i Tvornica 

tapeciranog pokuæstva). God. 1971. prelazi u 

 

Upravu poduzeæa kao direktor Tuzemne 

prodaje, gdje organizira modernu komercijalnu 

slu•bu, a 1973. postaje komercijalni 

direktor cijelog DIP-a Goranprodukt Èabar. 

Potkraj 1975. pozvan je u Drvo Rijeka, 

gdje preuzima mjesto šefa Salona pokuæstva 

Robne kuæe RI. Kako Posl. udru•enje 

Drvo Rijeka širi poslovnu djelatnost i na 

opremanje objekata, postao je šef Poslovnice 

opreme objekata na kojem je mjestu ostao sve 

do odlaska u mirovinu 1.I.1999. godine. 

Za uspješan i po•rtvovan rad u struci 

dobio je 1976. Orden rada. Èlan je Matice hrvatske. 

Kao umirovljenik •ivi u Prezidu, 

Gorski kotar. 

ACINGER, ¤eljko, iz Ravne Gore, roð. 

17.V.1957, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1979/80, a diplomirao 

2.VIII.1982. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

ADAMOVIÆ, Nina, iz Siska, r. 27.VI.1965, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 

1987/88. na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje 

je i diplomirala 10.V.1990. na DT odjelu. 

ADAMOVIÆ, Savan, dipl. ing. drvne industrije. 

Nakon završenog VI. stupnja, apsolvirao 

je na VII. stupnju 1979/80, a diplomirao 

15.XII.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu.

AD¤IBABA, Biljana, ing. drvne tehnologije 

- proizv. namještaja. Apsolvirala je 1984/85, 

a diplomirala 27.III.1987. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu. 

AFRIÆ, Vladimir (Herceg-Novi, Boka Kotorska, 

19.XII.1937), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Marjana i Julijane r. Bokor. Hrvat, 

katolik. Otac mu je bio slu•benik, a majka 

kuæanica. Osnovnu školu polazio je u Ðurðenovcu, 

a Srednju drvno-industrijsku školu 

završio je 1956. u Virovitici. Apsolvirao je 

1961/62, a diplomirao 28.V.1965. na DI 

odjelu Šumarskog fakulteta u Zagrebu. 

Svoj radni vijek zapoèeo je kao upravitelj 

pilane Klana, koja je bila u sastavu DIP-a 

"R. Šupiæ" u Rijeci. Uskoro je postao tehn. direktor 

cijelog poduzeæa, pa direktor DIP 

Klana u Klani. Od 1976. god. bio je šef salona 

pokuæstva u uvozno-izvoznoj trgovini Drvo 

Rijeka. Potom u istom poduzeæu radi na 

mjestu voditelja Razvoja. Od 1982. god. 

voditelj je Sektora izvoza piljene graðe u 

Drvu Rijeka, a od 1989. ponovno je na 

radnome mjestu direktora DIP Klana. Od 

1996. do 1998. radi na organizaciji komerc. 

slu•be kao voditelj komercijalne slu•be u 

Finvestu Glamoè i Finvestu Drvar u Federaciji 

BiH. 

U meðuvremenu polo•io je ispite u 

Privr. komori Hrvatske za rad u vanjskoj trgovini. 

U mirovinu je otišao 1997. god. ¤ivi u 

Rijeci. 


10 

AJBEK, Dragutin (Vukovar, 11.II.1928), 

dipl. ing. šumarstva. 

Sin Josipa i Josipe r. Dufek. Hrvat, rimokatolik. 

Potjeèe iz obrtnièke obitelji. 

školovao se u Vukovaru: osnovnu je školu završio 

1939, a gimnaziju 1947. god. 

Studirao je šumarstvo na Poljopr.šum. 

fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 

1952/53, a diplomirao na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer 12.VI.1954. god. 

Nakon diplomiranja zaposlio se 1955. 

u DIK-u Ðurðenovac. Radni vijek zapoèeo je 

na iskorištavanju šuma, gdje se zadr•ao godinu 

i pol dana. Uslijedio je rad u drvnoj industriji: 

postao je upravitelj pogona parketa, a 

zatim je napredovao do mjesta rukovodioca 

Biroa za unapreðenje proizvodnje, pa Biroa za 

investicije. Uskoro postaje direktor Proizvodnog 

sektora, pa direktor Razvojno-tehn. 

slu•be i direktor Nabavne slu•be. 

U novoosnovano poduzeæe Slavonska 

šuma prešao je 15.V.1970. godine, gdje je 

obavljao posao savjetnika za trgovinu, obavljajuæi 

razne komercijalne poslove s raznim 

nazivima u skladu s reorganizacijom poduzeæa. 

Tijekom radnog vijeka prisustvovao je 

brojnim struènim skupovima, a 1963. bio je i 

na praksi u Tvornici lesonit-ploèa u Mohaèu, 

Maðarska. 

Umirovljen je 1.IV.1993. godine. 

AJDUKOVIÆ, Brankica, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirala je najprije VI. stupanj, 

a zatim nastavila studij na VII. stupnju na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirala 

26.VI.1989. godine, na DT odjelu.

ALAGUŠIÆ, Jakov, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je VI. stupanj 1986/87, a 

zatim nastavio studij i 13.IX.1989. diplomirao 

VII. stupanj na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

ALEKSIÆ, Branko, r. 2.X.1943, dipl. ing. 

drvne industrije. Apsolvirao je 1969/70, a diplomirao 

3.VII.1973. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, na DI odjelu. 

AMBRUŠ, Rudolf, dipl. ing. drvne industrije. 


17.XII.1966. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

ANDRAŠEK, Petar (Zagreb, 29.VI.1966), 

dipl. ing. drvne tehnologije, prof. srednje 

škole. 

Sin Ivana i Ane r. Horvat. Hrvat, katolik. 

školovao se u Zagrebu: osnovnu školu 

završio je 1980, a Elektrotehn. školu “Nikola 

Tesla” 1985. god. Diplomirao je 1995. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu. 

Zaposlen je kao voditelj praktiène nastave 

na Drvodjeljskoj školi u Zagrebu na poslovima 

praæenja praktiène nastave i obilaska 

radionica. 

ANDRLIÆ, Hrvoje iz Privlake, roðen je 

12.XII.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1968/69, a diplomirao 8.II.1971. 

god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI 

odjelu. 

ANIÈIÆ, Dubravka, r. 11.VIII.1956. u Otoku 

kod Vinkovaca, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirala je 1978/79, a diplomirala 1. 

veljaèe 1985. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DT odjelu. 


11 

ANIÆ, Ilija, ing. drvne tehnologije - proizv. 

namještaja. Apsolvirao je VI. stupanj na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 22. o•ujka 

1986. god. na DI odjelu. 

ANIÆ-MILIÆ, Mirta iz Knina, r. 9.I. 1963, 


1986/87, a diplomirala 26.XII.1988. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu. 

ANTIÆ, Zvonimir (Prviæ Šepurine, 24.V.1933), 

dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Šime i Marije r. Antulov. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je bio 

pomorac, a majka kuæaniica. Osnovnu školu 

završio je 1950. u Prviæ Šepurinama, a Drvno 

tehn. školu “J. Ribar” u Zagrebu 1961. Diplomirao 

je 15.IX.1966. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

Radni sta• zapoèeo je kao šef proizvodnje 

u Tvornici kabineta Bagat u Zadru. 

God. 1970. odlazi u Njemaèku gdje se zapošljava 

kao tehnolog za površinsku obradu 

drva u Herberst. Wupertalu. Nakon èetiri 

godine (1974) vraæa se u Hrvatsku i do 1980. 

radi na mjestu direktora u poduzeæu CC 

MIKA Kali. Od 1980. do 1983. bio je 

direktor Bagata, tvornice kabineta u Zadru, a 

od 1983. do 1987. radi kao šef Poslovnice 

Solidarnost Exportdrva u Zadru. Od 1987. 

do odlaska u mirovinu 1993. bio je direktor 

Proizvodnje i odr•avanja brodova SAS Zadar. 

Kao umirovljenik •ivi u Zadru. 

ANTOLKOVIÆ, Velimir, iz Vara•dinskih 

Toplica, r. 3.XII.1954, dipl. ing. drvne tehno-

logije. Apsolvirao je 1978/79, a diplomirao 

1.X.1982. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DT odjelu. 

ANTONOVIÆ, Alan roðen u Vara•dinu, 

26.III.1975, dipl. ing. drvne tehnologije, 

mlaði asistent za predmet Kemija drva na 

Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. 

Sin Ivana i Ane r. Neziæ. Hrvat, rimokatolik. 

Otac mu je direktor Finale Exportdrva, 

a majka umirovljenica. Osnovnu školu 

završio je u Pakracu 1989, a maturirao je u 

Matematièko-informatièkom centru (XV. 

gimnazija) u Zagrebu 1993. godine. Apsolvirao 

je 1997/98, a diplomirao 8.XII.1998. god. 

na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku. 

Poslijediplomski studij usmjerenje 

Znanost o drvu, skupine predmeta Kemija 

drva, upisao je akademske god. 1998/99. 

Od 2001. godine èlan je Laboratorija 

za atestiranje ploèa iverica pri Šum. fakultetu 

u Zagrebu. 

Od 1999. sudjeluje kao istra•ivaè na 

projektu Ministarstva znanosti i tehnologije 

R. Hrvatske Istra•ivanje sirovina procesa 

izrade, kakvoæe i uporabe ploèa. 

Èlan je HŠD-a i Hrv. mjeriteljskoga 

društva. 

ANTONOVIÆ, Ivan, (Zagreb, 5.VII.1943), 

dipl. ing. drvne tehnologije. 

Sin Ivana i Ivanke r. Starina. Hrvat, 

katolik. Otac mu je bio alatnièar, a majka 

trgovkinja. Školovao se u Zagrebu: osnovnu 

školu završio je 1959, a maturirao je 1963. na 

realnoj gimnaziji. 


12 

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

gdje je na VII. stupnju DT odjela diplomirao 

25.VI.1969. 

U tijeku radnog vijeka prošao je radna 

mjesta od šefa prozvodnje do komercijalnog 

direktora. Nakon diplomiranja najprije se zaposlio 

u Mundusu "Florijan Bobiæ" u Vara•dinu. 

Potom radi u STILLES-u u Sevnici 

(Slovenija), pa u DIK-u Papuk u Pakracu i na 

kraju u Exportdrvu Zagreb na mjestu direktora 

finalnog sektora. 

ANTONOVIÆ, Josip, dipl. ing. drvne industrije. 


18.VII.1979. na DI odjelu Šum. fakulteta u 

Zagrebu. 

ANTUNOVIÆ, Zdravka, iz Privlake, r. 

1.XII.1962, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1986/87, a diplomirala 28. travnja 

1989. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DT odjelu. 

ARALICA, Rino (Zagreb, 5.II.1960), mr. 

sc., dipl. ing. drvne tehnologije. 

Sin Miæe i Sofije r. Pleše. Hrvat, katolik. 

I otac i majka su mu komercijalisti. 

Školovao se u Zagrebu. Osnovnu školu završio 

je 1974, V. gimnaziju 1978, a diplomirao 

je 1986. godine na Šum. fakultetu Sveuè. u 

Zagrebu, na DT odjelu. Poslijediplomski 

studij završio je 1997. u SAD, s podruèja 

industrijskog marketinga. 

Nakon što je diplomirao, zaposlio se 

kao komercijalist u Exportdrvu Zagreb.

Zatim, je bio direktor Predstavništva Exportdrva 

u SAD-u, a potom se zapošljava u 

Ministarstvu unutrašnjih poslova R. Hrvatske 

kao naèelnik materijalno-financijskih 

poslova. 

Sudionik je Domovinskog rata i èlan 

Udruge hrvatskih veterana Domov. rata. 

ARBANAS, KLAJN, Ðurða, (Novoselec, 

3.XII.1950), dipl. ing. drv. industrije. 

Kæi Rudolfa i Vlaste r. Mašek. Hrvatica, 

katolièke vjere. Otac joj je zanimanjem 

stolar, a majka kuæanica. Osnovnu je školu 

završila 1965. u Kri•u, a maturirala je u opæoj 

gimnaziji u Kutini 1969. god. Diplomirala je 

15.III.1976. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DI odjelu. 

Zaposlila se 1976. god. u DIP-u 

Novoselec, i sve je godine provela u istom poduzeæu, 

koje je u tom razdoblju promijenilo 

tri vlasnika. Do 1989. god. prošla je sve faze 

in•enjerskog rada u Proizvodnji masivnog 

namještaja (konstruktorica, tehnologinja pripreme, 

tehnologinja proizvodnje, tehnièka 

rukovoditeljica). Od 1990. do 2000. bila je 

upraviteljica te iste proizvodnje, a od 1.III.2001. 

voditeljica je Slu•be za zaštitu na radu u 

cijelom poduzeæu DI Novoselec. 

ARH, Rudolf (Crni Lazi, 10.VIII.1952), 


Sin Rudolfa i Stanislave r. Malnar. 

Hrvat, katolik. Otac mu je bio šumski radnik 

- sjekaè, a majka kuæanica. Osnovnu školu završio 

je u Tršæu, 1967, a zatim najprije 

završava ŠUP u Novom Vinodolskom 1970. 


13 

(stolar), pa 1975. Drvnotehnièku školu u 

Delnicama za tehnièara. Diplomirao je 

20.VI.1980. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

DT odjel. 

Od 1.VIII.1970. do 1.IX.1973. radio 

je kao stolar u Tvornici Tršæe DI Goranprodukt, 

a zatim u Èabru bio je tehnolog u 

tehn. sektoru (1980/81). Od 1.VIII.1981. do 

25.III.1993. stalno je zaposlen u Goranproduktu. 

Do 1986. bio je šef tehn. pripreme, 

zatim godinu dana direktor JUR-a Tršæe, pa 

do 1990. direktor OOUR-a Finalna prerada 

Prezid. Iduæe tri godine bio je tehnièki 

direktor DI Goranprodukt. Od 26.III.1993. 

do 4.I. 1994. tehnièki je direktor Finvest drva 

d.d. Èabar, a od 5.I.1994. rukovoditelj je 

tehnièke pripreme Finvest corp d.d. Èabar. 

ARH, Viktor (Spodnji Otok, Radovljica, 

Slovenija, 21.XII.1932), mr. sc. dipl. ing. 

drvne industrije. 

Sin Gabrijela i Ljudmile r. Tonejc, 

slovenske narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik. 

Potjeèe iz seoske obitelji. Osnovnu je 

školu završio u Mošnjama 1948, a Tehnièku 

srednju šolu - Lesni odsek u Ljubljani 1954. 

god. Diplomirao je 1959. na Poljoprivr.-šum. 

fakultetu u Zagrebu, Šum. odjelu, DI smjer. 

Poslijedipl. studij ekonomike drvne industrije 

završio je na BTF-u u Ljubljani. 

Od 1959. god. do odlaska u mirovinu 

1991. bio je zaposlen u Meblu, industrija 

namještaja i unutarnje opreme Nova Gorica, i 

to najprije kao tehnolog u Odjeljenju za razvoj, 

zatim kao tehnièki direktor, pa kao direktor 

Razvojnog instituta Meblo, pomoænik generalnog 

direktora te zamjenik gen. direktora.

Bio je èlan raznih struènih udru•enja 

drvne industrije Slovenije i bivše Jugoslavije. 

Od 1971. bio je predsjednik Odbora za namještaj 

i predstavnik jug. industrije namještaja 

u Europskoj uniji za namještaj - UEA u 

Bruxellesu i sudjelovao je na više kongresa te 

unije. 

Bio je èlan DIT-a šumarstva i drvne 

industrije i prisustvovao je struènim skupovima 

tog udru•enja. 

Objavljivao je aktualne èlanke u reviji 

“Les” i internom èasopisu “Glas upravljalca” u 

Meblu. 

ARSOVSKI, Ilija, r. 17.VII.1945. u Koèanima 

(Makedonija), dipl. ing. drvne industrije. 


27.XII.1973. na Šum. fakultetu u Zagrebu. 

na DI odjelu. 

ATANASOVSKI, Saša (Ogulin, 26. kolovoza 

1970), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Sin Branka i Marije r. Bertoviæ. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva, ateist. Otac 


14 

mu je bio stolar, a majka slu•benica. Osnovnu 

školu završio je 1985. u Josipdolu, a u srednjoj 

Šum. školi Karlovac maturirao je 1989. god. 

Diplomirao je 25.II. 1999. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DT odjelu (VII. stupanj). 

Zaposlen je kao nastavnik drvne 

skupine predmeta u Drvarskoj tehn. školi u 

Vinkovcima. 

AVDIÆ, Šahbaz, (Zvornik, BiH, 18.V. 1950), 

dipl. ing. 

Sin Avde i Medine. Hrvatske je narodnosti 

i dr•avljanstva. Otac mu je bio 

radnik, a majka kuæanica. U Zvorniku je završio 

osnovnu školu i klasiènu gimnaziju, a diplomirao 

je 1978. na Strojarskom fakultetu u 

Sarajevu, smjer mehanièka tehnologija obrade 

drveta. 

Kao apsolvent zaposlio se u srednjoj 

školi u Sarajevu, a nakon diplomiranja radio 

je u Šipad-u u Bihaæu i Zvorniku, kao šef proizvodnje, 

tehn. direktor i na kraju direktor 

poduzeæa. Od 1998. radio je kao samostalni 

komercijalista, a od 1998. zaposlen je u Drvoproizvodu 

Jastrebarsko kao tehn. direktor, 

odnosno voditelj proizvodnje.

BABIÆ, Goran, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 24.IX.1998. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DT odjelu. 

BABIÆ, Jela, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Apsolvirala je 1992/93, a diplomirala 

28.II.1997. god. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, na DT odjelu. 

BABIÆ, Ilija, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1979/80, a diplomirao 9. srpnja 

1981. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT 

odjelu. Zaposlen je u privatnom poduzeæu 

MARIN BFD d.o.o. u Popovaèi. 

BABIÆ, Jasenka, r. 20.VI.1961. u Zagrebu, 


1984/85, a diplomirala 20.XII.1985. na Šum. 


BABIÆ, Milenko, r. 4.III.1957. u Sarajevu, 

dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 

1970/71, a diplomirao 9.VII.1981. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu. 

BABIÆ, ¤eljko, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Apsolvirao je 1975/76, a 

diplomirao 30.VI.1981. god. na Šum. fakultetu 



15 

B 

 

BABUNOVIÆ, Krešimir (Zagreb, 26.I.1961 

- Zagreb, 3.XI.1997), mr. sc., dipl. ing., 

asistent za predmet Tehnologija masivnog 

drva. 

Osmogodišnju školu i Matem. gimnaziju 

- MIOC završio je u Zagrebu. Apsolvirao 

je 1983/84, a diplomirao je 1985. na 


Tijekom studija bio je demonstrator za dva 

predmeta. Na istom je Fakultetu upisao i 

poslijedipl. studij s podruèja Tehnologija masivnog 

drva. Magistarski rad Optimizacija 

krojenja piljenica kompjutorskom simulacijom 

obranio je 4.V.1992. 

Od 1.II.1986. zaposlen je u svojstvu 

asistenta za predmet Tehnologija masivnog 

drva na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, na 

Katedri za tehnologiju drva. 

Upisan je u registar istra•ivaèa u 

znanstvenoistra•. zvanju znanstvenog asistenta 

za znanstveno podruèje drvna tehnologija. 

RADOVI 

Primjena laserskog razdvajanja u tehnologiji masivnog 

drva (sa J. Butkoviæem), Drvna industrija 36 

(1985), 11/12, 275-276. 

Optimizacija krojenja piljenica kompjuterskom 

metodom. Drvna industrija 41 (1990), 11/12, 205-208. 

Furniture parts production based on computer program 

simulation (sa J. Butkoviæem). Voluntary paper, 

Proceeding, Division 5, XIX IUFRO World Congress, 

Montreal, 1990, 5-11. 

Optimization of furniture parts production based on 

computer program simulation (sa J. Butkoviæem). Proceedings 

of the 8th symposium on nondestructive testing 

of wood, Vancouver, 1991, 263-264. 

Tehnologija proizvodnje piljenih elemenata podr•ana 

elektronskim raèunalom. Zbornik radova sa savjeto-

vanja Razvoj i perspektive finalne obrade drva, 

Ambienta - 18. meðun. sajam namještaja, Zagreb 1991, 

103-108. 

Kvantitativno iskorištenje kao kriterij za kompjutorsko 

odreðivanje naèina krojenja piljenica u elemente. 

Drvna industrija 43 (1992), 4, 136-144. 

Detekcija grešaka drva u funkciji sustava automatske 

proizvodnje elemenata. Drvna ind. 43 (1992), 2, 71-77. 

Utjecaj nejednakosti debljine piljenica na iskorištenje 

sirovine. Zbornik radova sa savjetovanja Ukljuèivanje 

znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj, 

Novi Vinodolski, 1994, 42-44. 

Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe 

drva u Hrvatskoj (sa J. Butkoviæem). Drvna industrija 45 

(1994), 1, 38-41. 

Prilog problemu davanja nadmjera zbog nejednakosti 

piljenica. Drvna industrija 45 (1994), 2, 68-71. 

Nova istra•ivanja u pilanskoj preradi drva. Drvna 

industrija 46 (1995), 2, 104-106. 

BACH, Eugenije, r. 8.VI.1939. u Svetozar 

Miletiæu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1962/63, a diplomirao 14.IV.1964. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu. 

BAÈIÆ, Viktor, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 

je 1957/58. na Šum. odjelu Poljoprivr.- 

Šum. fakulteta u Zagrebu, a diplomirao 

31.V.1960. god. na DI odjelu. 

Kao umirovljenik •ivi u Zadru. 

BAÈAN, Anica, r. 18.VI.1967. u Vara•dinu, 


1989/90, a diplomirala 19.VII.1993. na Šum. 


BADALIÆ, Branko, (Èazma, 23.IV.1950), 

dipl. ing. drv. industrije. 

Sin Ivana i Marije. Otac mu je bio 

vozaè, a majka kuæanica. Školovao se u Ivaniæ 

Gradu: osnovnu školu završio je 1965, a gimnaziju 

1969. Diplomirao je 13.IV.1976. na 

DI odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu. 

Prvo radno mjesto dobio je u DI-ju 

“M. Milatoviæ” Zelina, gdje je kao tehn. 

rukovodilac i direktor tvrtke radio do 1982. 

god. Nakon toga, do 1986, radi u Prometu 


16 

Zagreb kao voða Poslovnice drva. Od 1986. 

do 1995. voditelj je PJ-a Slovenijales Sesvete. 

Od 1995. do 1997. radi u privatnoj tvrtki, a 

otada radi kao trgoagent - komercijalist. 

BADROV, Ingrid (Slav. Brod, 13.X.1968), 


Kæi Stjepana i Marije roð. Èièiæ. Hrvatske 

narodnosti, rimokatolièke vjere. Otac joj 

je dipl. ing. šumarstva, a majka slu•benica. 

Osnovnu školu završila je u Slav. Brodu 1983, 

a školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu 

1987. god. Diplomirala je 8.V.1992. na DT 

odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu, obranivši 

diplomski rad naslova Proizvodnja plemenitog 

furnira od hrastovine. 

Nakon stjecanja diplome radi u Slavoniji 

DI Slav. Brod najprije kao tehnologinja 

ljuštenog furnira, a zatim kao rukovoditeljica 

proizvodnje ljuštenog furnira, ploèa i otpresaka. 

Èlanica je KLD-a Berislaviæ i Likovne 

radionice “Böhm”. 

BAÐUN, Stanislav (Veprovac, 28.II.1928 - 

Zagreb, 27.IV.1993), dr. sc., dipl. ing., 

redoviti sveuè. profesor Osnova tehnologije 

drva, Tehnoloških karakteristika drva, Poznavanja 

materijala I i Specijalnih proizvoda iz 

drva. 

Srednju školu završio 1948. godine u 

Osijeku. Šumarski odjel Poljopriv.-šumarskog 

fakulteta u Zagrebu upisao je 1948. god. 

i diplomirao na DI smjeru 1954. godine. 

Od travnja 1945. do studenog 1945. 

sudionik je Drugog svjetskog rata. Od

kolovoza 1954. do kraja svibnja 1955. radio 

kao honorarni slu•benik Šumskog gospodarstva 

Poljopriv.-šumarskog fakulteta u Zagrebu. 

Izabran je i postavljen za asistenta u 

Zavodu za tehnologiju drva Poljopriv.šumarskog 

fakulteta u Zagrebu 1. lipnja 

1955. godine. Tijekom 1958. završio je teèaj 

za primjenu radioaktivnih izotopa u medicini, 

veterini, poljoprivredi i šumarstvu, koji je 

organizirala savezna komisija za nuklearnu 

energiju pri Institutu "Ruðer Boškoviæ". 

Godine 1961. prijavio je disertacijski rad 

Utjecaj modrenja na fizièka i mehanièka 

svojstva crne borovine (Pinus nigra Arn.), koji 

je uspješno obranio krajem 1965. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu. 

U lipnju 1970. godine na temelju 

habilitacijskog rada Prilog poznavanju fizièkih 

i mehanièkih svojstava lipovine (Tilia 

parvifolia Ehrh.), habilitacijskog nastupnog 

predavanja Svojstva lipovine uz osvrt na 

svojstva obradljivosti i habilitacijskog kolokvija 

habilitiran je od Vijeæa nastavnika Šum. 

fakulteta u Zagrebu za naslovnog docenta za 

podruèje Tehnologija drva. Tijekom 1971. 

godine izabran je za docenta podruèja Tehnologija 

drva Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a 

tijekom 1974. godine izabran je i potvrðen u 

zvanje izvanrednog profesora. Redoviti 

profesor za podruèje Tehnologija drva postaje 

1979. 

U šk. god. 1976/77. i 1977/78. dekan 

je Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. Tijekom 

1980/82. obavlja du•nost prodekana DT 

odjela. 

Od 1965. radi kao redaktor u redakcijama 

publikacija Drvna industrija i Bibliografski 

bilten za šumarstvo i preradu drveta. 

Od 1970. godine suraðuje na dokumentaciji u 

èasopisu Bulletin scientifique, koji izdaje 

JAZU u Zagrebu. U razdoblju 1972-1980. 

obavljao je du•nost predstojnika Izvršnog 

odbora Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji 

(ZIDI) Šum. fakulteta u Zagrebu. 

Osnovao i ureðivao Bilten ZIDI Šum. 

fakulteta Zagreb. Od 1974. glavni je i odgovorni 

urednik èasopisa Drvna industrija. Od 


17 

1976. urednik je podruèja drvne industrije u 

Glasniku za šumske pokuse Šum. fakulteta 

Zagreb. 

U šk. god. 1976/77. i 1977/78. dekan 

je Šumarskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. 

Nadalje, sudjeluje na struènim sastancima, savjetovanjima 

i konferencijama u nas i u inozemstvu: 

Struktura i iskorišæivanje drva 

listaèa, meðunarodna konferencija IAKS-a, 

Banska Bystrica, ÈSSR, 1975; Kombinat 

Belišæe faktor privrednog razvitka Slavonije i 

Baranje, savjetovanje JAZU, Belišæe, 1977; 

Upotreba elektronskih raèunala kod izbora rasporeda 

pila u svrhu poboljšanja volumnog i vrijednosnog 

iskorišæenja trupaca kod piljenja na 

jarmaèi, savjetovanje ZIDI, Zalesina, 1979. 

Tijekom svog rada u svojstvu asistenta 

Zavoda odnosno Katedre za tehnologiju drva 

vodi vje•be predmeta Tehnologija drva i 

Osnove tehnologije drva. Osim toga, suraðuje u 

organizaciji i izvoðenju terenske nastave 

predmeta Eksploatacija šuma, Pilanska prerada 

drva, Tehnologija furnira i ploèa, Sušenje i 

parenje drva, kao i Osnova tehnologije drva. 

Godine 1959/60. odr•avao je nastavu predmeta 

Tehnologija drva za vrijeme odsutnosti 

nastavnika toga predmeta, a u tijeku 1968/69. 

bio je voditelj nastave kolegija Seminar za 

drvnu industriju za vrijeme odsutnosti 

voditelja toga kolegija. Nakon izbora za 

docenta 1971. godine i izv. profesora 1974. 

god. vodi nastavu predmeta Specijalni proizvodi 

iz drva (do šk. god. 1974/75) i predmeta 

Osnove tehnologije drva, kao i vje•be predmeta 

Tehnologija drva na 2. stupnju nastave, te na 

1. stupnju nastave vodi nastavu predmeta 

Poznavanje materijala I. Od šk. god. 1977/78. 

u dopunskom radu vodi nastavu predmeta 

Tehnologija drva na usmjerenju Prerada 

nemetala Fakulteta strojarstva i brodogradnje 

u Zagrebu. 

RADOVI 

Iskorišæenje popruga u proizvodnji nekih velièina 

obiènog parketa, Drvna ind., 9(1958), 11-12, 172-177. 

Primjena radioaktivnih izotopa u tehnologiji drva, 

Drvna industrija, 10(1959), 5-6, 86-93.

Primjena radioaktivnih izotopa u industriji za preradu 

drva, Drvna industrija, 11(1960), 1-2, 37-41. 

Utjecaj modrenja na tehnièka svojstva drva, 

Šumarski list, 84(1960), 11-12, 357-367. 

Iskorišæenje sirovine u industrijskoj proizvodnji 

baèava, Drvna industrija, 12(1961), 1-2,16-22. 

Anatomske, fizièke, mehanièke i tehnološke karakteristike 

nekih vrsta drva Zapadne Afrike s osvrtom na 

upotrebu (sa B. Petriæ), studija, projekt tvornice namještaja 

Conacry, Institut za drvo, Zagreb, 1962, 1-72. 

Iskorišæenje sirovine u proizvodnji mozaik parketa 

(sa M. Bre•njak), Drvna industrija, 14(1963), 3-4, 34-41. 

Drvne baève kao ambala•a, Drvna industrija, 

14(1963), 9-10, 148-150. 

Fizièke, mehanièke i tehnološke karakteristike nekih 

vrsta drva (Mira, Mimoza, Mirikarija, Mirta, Mogranj, 

Negnjil, Paèempres, Paulovnija, Pistacija, Planika, Sekvoja, 

Sofora, Tamarika, Taksodij, Tisa, Tuja, Tulipanovac, Vrijes, 

Zelenika, ¤utika), Šumarska enciklopedija, II. sv., JLZ, 

Zagreb, 1963. 

Ispitivanje toènosti mjerenja vlagomjerom "Hygrometar 

Typ HD-R30", studija, RIZ Zagreb, 1964, 1-30. 

Toènost mjerenja sadr•aja vode u drvu elektriènim 

instrumentom "Hygrometar", RIZ HD-R3O, Drvna industrija, 

15(1964), 5-6, 69-84. 

Fizièka i mehanièka svojstva hrastovine iz šumskog 

predjela, "Lubardonik" Lipovljani, Drvna industrija, 

16(1965), 1-2, 2-8. 

Dokumentacijska aktivnost Instituta za drvo 

Zagreb (s I. Šalovac), Drvarski glasnik ,13(1965), 20, 6. 

Dokumentacija u drvnoj industriji i šumarstvu, 

Šumarski list, 89(1965), 9-10, 457-459. 

Poroznost drva, Drvna industrija, 17(1966), 6-7, 

98-100. 

Komparativna istra•ivanja odreðivanja volumne 

te•ine drva metodom flotacije i standardnom metodom, 

Drvna industrija, 17(1966), 9-10, 130-136. 

Kalibriranje elektriènog vlagomjera "HGR-20"RIZ 

Zagreb, za odreðivanje vla•nosti drva, studija, RIZ 

Zagreb, Zagreb, 1968, 1-8. 

Utjecaj modrenja na fizièka i mehanièka svojstva 

crne borovine (Pinus nigra Arn.), Šumarski list, 93(1969), 

5-6, 145-162. 

Tablice vla•nosti drva za vlagomjer "HGR-20" za 

bukvu, hrast, jelu, obièni bor i topolu, RIZ Zagreb, 1969. 

Bibliografija èlanaka iz èasopisa "Drvna industrija" 

1949-1969 (sa I. Šalovac), Drvna industrija, 20(1969), 

7-8, 27-38. 

Prilog poznavanju fizièkih i mehanièkih svojstava 

lipovine (Tilia parvifolia Ehrn.), Drvna industrija, 

21(1970), 6, 108-113. 

Primjena i moguænosti rada s hidrauliènom prešom 

za drvo s visokofrekventnim zagrijavanjem, Drvna industrija, 

21(1970), 9-10, 182-184. 

Problemi nastave i nauènog rada na Šumarskom fakultetu 

u SFRJ, Drvna ind., 21(1970), 11-12, 222-224. 

Suradnja izmeðu šumarskih fakulteta, te šumarskih i 

drvarskih instituta, Drvna ind., 21(1970), 11-12, 222. 


18 

Izvještaj o radu IV. plenumu Zajednice šumarskih 

fakulteta Jugoslavije, Šum. list, 94(1970), 5-6, 162-175. 

Kalibranje elektriènog vlagomjera (Acer saccharum), 

studija, Unionin•enjering, Beograd, 1971, 1-6. 

Godišnja skupština Šumarskog fakulteta u Zagrebu, 

Šumarski list, 95(1971), 5-6, 162-175. 

Proslava 50 godina rada Šumarskog fakulteta u 

Beogradu, Šumarski list, 95(1971), 3-4, 109-112. 

Pedesetgodišnjica rada Šumarskog fakulteta Univerziteta 

u Beogradu, od 1920. do 1970, Drvna industrija, 

22(1971), 5-6, 110-111. 

Aktualna pitanja i problemi šumarstva, drvne industrije 

i hortikulture, Šumarski list, 95(1971), 5-6, 107- 

109. 

Simpozij o uvjetima razvoja prerade drva, Drvna 

industrija, 22(1971), 5-6, 107-109. 

Botanièka pripadnost, osnovna anatomska, fizièka i 

mehanièka svojstva nekih vrsta egzota s osvrtom na 

upotrebu, Bilten ZIDI, 2(1972), 2, 1-17. 

Forme u strukturi obrazovanja i moguænosti 

objedinjavanja istra•ivaèkog i nastavnog rada na Šumarskim 

fakultetima, Zbornik Aktuelni problemi 

šumarstva, drvne industrije, i hortikulture, Šumarski fakultet 

Beograd, Beograd, 1972, 391-399. 

Dr•avni institut za istra•ivanja drva Bratislava, 

Bilten ZIDI, 2(1972), 3, 20-23. 

Zavod za istra•ivanja u drvnoj industriji Šumarskog 

fakulteta u Zagrebu od 1967-1972. godine (sa B. 

Ljuljka i I. Mièuda), Bilten ZIDI, 2(1972), 4, 1-23. 

Ponašanje drva kod sušenja i predsušenja drva, 

Bilten ZIDI, 3(1973), 3-4, 22-26. 

Ispitivanje toènosti rada vlagomjera tip "HGR- 

20F" RIZ Zagreb, studija, RIZ Zagreb 1973, 1-4. 

Razvoj drvne industrije jugoistoène Slavonije - 

nekoæ, danas i u buduænosti, Zbornik JAZU, Vinkovci - Sl. 

Brod, 1974, 467-487. 

Bibliografija radova objavljenih u èasopisu "Drvna 

industrija" od 1950.-1974. godine (sa S. Petroviæ i D. 

Tusun), Drvna industrija, 25(1974), 11-12, 328-342. 

Dvadesetpet godina izla•enja èasopisa "Drvna industrija", 


Program znanstvenoistra•ivaèkog rada na podruèju 

nauke o drvu i drvne tehnike za razdoblje 1976.-1980. 

godine (sa B. Ljuljka i V. Herak), Bilten ZIDI, 4(1975), 

3-4,1-39. 

Komparativna ocjena svojstava drva sipo i sapeli 

mahagonija, Drvna industrija, 27(1976), 7-8, 182-185. 

Prijedlog programa znanstvenoistra•ivaèkog rada 

na podruèju nauke o drvu i drvne tehnike za razdoblje 

1976.-1980. godine, Drvna industrija, 27(1976), 5-6, 

141-142. 

Osnovana Zajednica fakulteta i instituta šumarstva 

i prerade drva Jugoslavije, Drvna industrija, 27(1976), 7- 

8, 198-199. 

Karakteristike i moguænosti korišæenja bukovine s 

mozaiènom sr•i (diskolorirane bukovine) u preradi drva (sa 

B. Petriæ i V. Šèukanec), Bilten ZIDI, 5(1977), 1-2, 33-40.

Komparativna ocjena kvalitete smrekovine iz 

SSSSR-a i dvije domaæe vrste borovine, Drvna industrija, 

28(1977), 5-6, 125-131. 

Prilog poznavanju svojstava kore hrasta, jasena i 

jele, Bilten ZIDI, 5(1977), 1-2, 1-28. 

Ocjena ošteæenja na hrastovim parketnim dašæicama 

(s I. Mikloš), Bilten ZIDI, 5(1977), 1-2, 29-32. 

Energija odrvenjene biomase iz šumske proizvodnje, 

Bilten ZIDI, 7(1979), 4, 40-50. 

Prilog prouèavanju utjecaja nekih faktora na 

dinamièku èvrstoæu savijanja (èvrstoæu na udarac) va•nijih 

komercijalnih vrsta drva, Drvna industrija 30(1979),11- 

12, 371-375. 

Primjeri uspješnog uvoðenja u praksu rezultata 

znanstvenoistra•ivaèkog rada u jugoslavenskoj drvnoj industriji 

(Przykladu praktyeznego zastowania wynikov 

prac naukowo-badawczych w przemisle drzewnym 

Jugoslawii) (sa M. Bre•njak i M.Gregiæ), Prace Oredu, 

Poznan, 1979, 35, 26-30. 

Toènost mjerenja vla•nosti nekih domaæih vrsta 

drva (brijest, crni bor, grab, jasen, joha, smreka, topola) 

vlagomjerom "HGR-20F" (sa S. Govorèin), studija, RIZ 


Toènost mjerenja vla•nosti nekih stranih vrsta drva 

(anigre, badi, dibetou, donka, framire, khaja, kosipo) 

vlagomjerom "HGR-20F" (sa S. Govorèin), studija, RIZ 


Znanstvenoistra•ivaèki rad na podruèju nauke o 

drvu i drvnotehnološke znanosti za razdoblje 1976-1980. 

godine (sa B. Ljuljka), Drvna industrija, 30(1979), 11-12, 

405-408. 

Bibliografija radova objavljenih u èasopisu "Drvna 

industrija" od 1975. godine, UDK, i ODK (s D. Tusun i S. 

Petroviæ), Drvna industrija, 30(1979), 11-12, 355-364. 

Nastava na studiju visokog i višeg obrazovanja na 

Drvnotehnološkom odjelu Šumarskog fakulteta Sveuèilišta u 

Zagrebu, Drvna industrija, 30(1979), 1-2, 40-42. 

Studij za specijalizaciju na Drvnotehnološkom 

odjelu Šumarskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, Drvna 

industrija, 30(1979), 3, 81-83. 

Upotreba elektronièkih raèunala kod izbora rasporeda 

pila radi poboljšanja volumnog i vrijednosnog iskorišæenja 

trupaca kod piljenja na jarmaèi, Bilten ZIDI, 

7(1979), 5, 1-4. 

Bibliography from periodical "Drvna industrija" 

1975.-1979. UDC and ODC, Drv. industrija, 30(1979), 

11-12, 365-370. 

Tri desetljeæa izdavanja èasopisa "Drvna industrija" 

1949-1979., Drvna ind., 30(1979), 11-12, 340-343. 

Bibliografija radova programa znanstvenoistra•ivaèkog 

projekta "Istra•ivanja svojstava drva i proizvoda iz 

drva kod mehanièke prerade" za razdoblje 1976-1978 god. 

(sa V. Herak), Bilten ZIDI, 7(1979), 2, 1-46. 

Prilog prouèavanju svojstava juvenilnog drva 

hrasta lu•njaka (Quercus robur L.), Drvna industrija, 

31(1980), 11-12, 289-293. 

Povijesni razvitak "Kombinata Belišæe" - Mehanièka 

prerada (sa M. Bre•njak), Zbornik radova JAZU, 

Osijek, 1980, 133-143. 


19 

Istra•ivanja na podruèju nauke o drvu (sa B. 

Petriæ), Drvna industrija, 31(1980), 1-2, 35-37. 

Karakteristike bukovine iz trupaca du•e vrijeme 

ostavljenih u šumi (sa B. Petriæ i V. Šèukanec), Bilten 

ZIDI, 8(1980), 2, 46-59. 

Znanstvenoistra•ivaèki rad u drvnoj industriji, 

Zbornik Istra•ivanja i razvoj u industriji namještaja, 

Virovitica, 1980, 1-9. 

Organizacija znanstvenoistra•ivaèkog rada na 

podruèju nauke o drvu i drvnotehnološke znanosti u 

razdoblju 1976-1980. Problemi i iskustva, Bilten ZIDI, 

8(1980), 4, 1-16. 

Izvještaj o radu Zavoda za istra•ivanja u drvnoj 

industriji (ZIDI) od 1.01.1973. do 31.12.1979. god. (s V. 

Herak), Bilten ZIDI, 8(1980), 1, 26-51. 

Bibliografija radova 1979. godine programa znanstvenoistra•ivaèkog 

projekta "Istra•ivanja svojstava drva i 

proizvoda iz drva kod mehanièke prerade" (s V. Herak), 

Bilten ZIDI, 8(1980), 1, 1-25. 

Elektrièni vlagomjeri za drvo proizvodnje Radioindustrije 

Zagreb, Drvna industrija, 32(1981), 5-6, 166. 

Bibliografija radova 1980. godine programa znanstvenoistra•ivaèkog 

rada projekta "Istra•ivanja svojstava 

drva i proizvoda iz drva kod mehanièke prerade" (sa V. 

Herak), Bilten ZIDI, 9(1981), 2,1-18. 

Bibliografija radova znanstvenoistra•ivaèkog 

projekta Istra•ivanje svojstava drva i proizvoda iz drva kod 

mehanièke prerade" za srednjoroèno razdoblje 1970-1980 

godine (s V. Herak), Bilten ZIDI, 9(1981), 2, 19-59. 

Kvaliteta bukovih •eljeznièkih pragova s raznim 

stadijima zagušenosti i poèetne dezintegracije (sa S. 

Govorèin i V. Šèukanec), Bilten ZIDI, 10(1982), 2, 1-12. 

Uloga znanstvenoistra•ivaèkog i istra•ivaèkograzvojnog 

rada u razvitku drvne industrije Hrvatske (sa V. 

Herak), Bilten ZIDI, 10(1982), 3, 1-10. 

Zbornik radova 1976-1980. godine "Istra•ivanja 

svojstava drva i proizvoda iz drva kod mehanièke prerade", 

Bilten ZIDI, 11(1983), 1, 1-6. 

Bibliografija èlanaka, struènih informacija i 

izvještaja objavljenih u èasopisu "BILTEN-Zavoda za istra•ivanja 

u drvnoj industriji" za razdoblje od 1971. do 

1982. godine (sa Z. Bihar). Autorska i predmetna 

bibliografija, Bilten ZIDI, 11(1983), 1, 8-46. 

Mecrusse, Mimoza, Mira drvo, Mirikarija, Mirta, 

Mogranj, Naga, Negnjil, Paèempres, Paulovnija, Peroba, 

Pistacija, Planika, Šumarska enciklopedija, sv. 2, II. izd. 

JLZ, Zagreb, 1983. 

Bibliografija radova 1982. programa znanstvenoistra•ivaèkog 

projekta "Istra•ivanja i razvoj u drvnoj industriji" 

(sa V. Herak), Bilten ZIDI, 11(1983), 2, 60-88. 

Prilog prouèavanju svojstava kore nekih vrsta drva, 

Bilten ZIDI, 12(1984), 3, 61-71. 

Prilog prouèavanju svojstava kore nekih vrsta 

graba, hrasta, jasena, topole i jele, Bilten ZIDI, 12(1984), 

3, 72- 77. 

Fizièka i mehanièka svojstva bagremovine (Robinia 

pseudoacacia L.) (sa I. Horvat i S. Govorèin), Bilten 

ZIDI, 12(1984), 5, 41-54.

Neke tehnološke karakteristike bagremovine (s H. 

Turkuilin i B. Petriæ), Bilten ZIDI, 12(1984), 5, 55-60. 

Transverzalni raspored udjela kasnog drva i 

volumne mase u drvu debla hrasta (Quercus petrae Liebl.) i 

jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), Bilten ZIDI, 

12(1984), 6, 1-13. 

Komparativna ocjena svojstava bagremovine i 

osnove njenih utilizacijskih karakteristika (sa B. Petriæ i V. 

Sertiæ), Bilten ZIDI, 12 (1984), 5, 60-70. 

Znanstvena i istra•ivaèko razvojna djelatnost, 

Zbornik radova Istra•ivanje, razvoj i kvaliteta proizvoda 

u preradi drva, Osijek, 1984, 23-27. 

Prilog prouèavanju svojstava kore nekih vrsta drva, 


Elektrièna svojstva i mjerenja sadr•aja vode u drvu 

(sa S. Govorèin i J. Babiæ), Drvna industrija, 38(1987), 5- 

6, 111-116. 

BAGADUR, Krešimir, iz Maðareva, roð. 

30.VI.1962, dipl. ing. drvne tehnologije. 


27.V.1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

BAIÆ, Ðurðica, iz Košutarica, r. 7.V. 1962, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Upisala je najprije 

VI. stupanj i apsolvirala 1976/77, a zatim 

nastavila studij na VII. stupnju, apsolvirala 

1982/83. i diplomirala 20.VII.1987. godine 

na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu. 

BAJIÆ, Ankica, r. 25.VI.1951. u Zagrebu, 

dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala je 

1973/74, a diplomirala 24.XII.1975. god. na 


BAJIÆ, Bo•idar, r. 24.XII.1946, dipl. ing. 


28.VI.1973. na Šum. fakultetu u 


BAJIÆ, Slobodan (Mokronoge, BiH, 

15.III.1944), mr. sc., dipl. ing. šumarstva. 

Diplomirao je na Mašinskom fakultetu 

u Sarajevu, a poslijediplomski studij 

završio je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Ma- 


20 

gistrirao je na DT odjelu 12.III.1985, god. 

obranivši magistarski rad s naslovom Neke 

moguænosti skraæenja ciklusa u proizvodnji proizvoda 

za graðevinarstvo. 

BAJS, Mirjana, r. 13.IV.1950. u Zagrebu, 


1973/74, a diplomirala 2.XII. 1976. god. na 


BALABAN, Miroslav, r. 24.X.1961, dipl. 

ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1986/87, 

a diplomirao 6.X.1988. na Šum. fakultetu u 


BALEKIÆ, Ladislav, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.šum. 

fakultetu u Zagrebu, a diplomirao na 

osamostaljenom Šum. fakultetu 30.III.1965. 

god. na DI odjelu. 

BALENOVIÆ, Miroslav, r. 1.VIII.1948. u 

Perušiæu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1971/72, a diplomirao 14.XII.1973. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odjelu. 

BALIÆ, Mladen, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1996/97, a diplomirao 29. rujna 


DT odjelu. 

BALOG, Melita, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Apsolvirala je 1976/77, a 

diplomirala 29.XII.1981. god. na Šum. fakultetu, 

VI. stupanj, na DT odjelu. 

BALOG, Zdenko, dipl. ing. drvne industrije. 


9.VI.1964. god. na Šum. fakultetu, DI odjelu.

BAN, Nenad, r. 25.III.1958. u Vara•dinu, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 

1981/82, a diplomirao 17.I.1989. god. na 


BANAC, Ivan, r. 16.V.1944. u Sarajevu, dipl. 

ing. drvne industrije. Apsolvirao je 1969/70, 

a diplomirao 26.IV.1973. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DI odjelu. 

BANDOLARIÆ, Gojko, dipl. ing. šumarstva. 


8.VIII.1960. god. na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu, na Šum. odjelu, DI smjer. 

BANDOV, Jugoslav, r. 22.X.1967. u Greguriæima, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 

je 1991/92, a diplomirao 18.II.1994, god. 


BANIÆ, Goran (Zagreb, 10.VI.1973), dipl. 

ing. drvne tehnologije. 

Sin Ivana i Katice r. Kukrika. Hrvat, 

katolik. Otac mu je tekstilni tehnièar, a majka 

krojaèica. Osnovnu školu završio je u Garešnici 

1988, a maturirao je 1992. u Zagrebu u 

Drvnom centru “Jurica Ribar”. Apsolvirao je 

1995/96, a diplomirao 24.IX.1998. na Šum. 


Zaposlen je u Industrogradnji - 

IZOIND d.o.o. Donja Lomnica, Velika 

Gorica. 

BANJAC, Zdravko, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1961/62. na osamostaljenom 

Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 

11.XII.1965. na DI odjelu. 

BANJEGLAV, Radovan, iz Ploèa, roðen 

2.I.1952. dipl. ing. drvne tehnologije. Apsol- 


21 

virao je 1978/79, a diplomirao 19.VI.1981. 


BAOTIÆ, Pero, iz Donje Mahale, BiH, r. 

17.X.1974, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 

je 1988/89, a diplomirao 15.III. 


DT odjelu. 

BARAÆ, Miloje, roð. 12.VII.1950. u Svraèkovu 

Selu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1972/73, a diplomirao 25.VI.1975. 


odjelu. 

BARBERIÆ, Ivan, iz Krapja, roð. 11.I. 1941, 


1963/64, a diplomirao 16.VI.1965. god. na 


BARBERIÆ, Mladen (Zagreb, 7.I.1950), 

dipl. ing., asistent Tehnologije ploèa iz usitnjenog 

drva. 

Maturirao je u VII. gimnaziji u Zagrebu, 

a diplomirao na Šumarskom fakultetu 

Sveuèilišta u Zagrebu 1979. godine te stekao 

zvanje diplomiranog in•enjera drvne industrije. 

Od 15.VII.1979. godine radi na Šumarskom 

fakultetu u svojstvu struènog 

suradnika na Katedri za mehanièku preradu 

drva. 

U zvanje asistenta za predmet Tehnologija 

ploèa iz usitnjenog drva izabran je 

4.V.1982. godine i te poslove obavlja do 

poèetka 1992. godine. Kao asistent vodio je 

vje•be predmeta Tehnologija furnira i ploèa, a 

zatim vje•be predmeta Tehnologija ploèa iz 

usitnjenog drva na VI. i VII/1 stupnju nastave. 

Bio je èlan više komisija za obranu 

diplomskih radova. Uz nastavnu aktivnost 

radi i na znanstvenoistra•ivaèkim projektima 

u suradnji sa prof. dr. sc. Vladimirom Bruèi-

jem, u sklopu kojih istra•uje problematiku 

emisije formaldehida u ploèama ivericama te 

skraæenje vremena prešanja injektiranjem 

vodene pare u æilim. Sa toga je podruèja 

objavio i dva znanstvena rada. 

Aktivnost usmjerava i na podruèje 

oplemenjivanja ploèa iverica, te s tog podruèja 

objavljuje samostalni struèni rad. Od 1993. 

godine radi u Euroinspektu - Drvokontroli, 

kao voditelj kontrole kakvoæe i kolièine roba 

šumarstva i drvne industrije. 

RADOVI 

Odreðivanje kolièine formaldehida koji se oslobaða iz 

iverica (sa V. Bruèi i V. Sertiæ), Bilten ZIDI, 7(1979), 6, 

28-57. 

Skraæenje vremena prešanja iverica injektiranjem 

vodene pare u æilim (sa V. Bruèi) Bilten ZIDI, 11(1983), 

5, 49-83. 

Površinsko oplemenjivanje iverica kratkotaktnim 

postupkom, Drvna industrija, 36(1985), 3-4, 65-69. 

Utjecaj priprema smjese ljepila na kvalitetu lijepljenja 

furnirskih ploèa (sa F. Penzar), Savjetovanje o ljepilima 

i lijepljenju drva, Zbornik radova, 258-264, Tuheljske 

toplice, 1987. 

BARÈAN, Milan, iz Pitomaèe, roðen 

28.III.1943, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 


na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu. 

BARIÈEVIÆ, Dra•en, dipl. ing. drvne tehnologije. 


19.X.1992. god. na Šum. fakultetu, na DT 

odjelu. 

BARIŠIÆ, Dragutin (Skopje, Makedonija, 

26.VIII.1937), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Tadije i Cecilije roð. Lekiæ. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio slu•benik, a 

majka kuæanica. Puèku školu, odnosno 

sedmoljetku s malom maturom, završio je u 

Samoboru 1951. godine, kad se s obitelji 

preselio u Zagreb. Realnu gimnaziju (IV. 

mušku) završio je u Zagrebu 1956. god. 


22 

Upisao se na Poljoprivr.-šum. fakultet 

u Zagrebu. Apsolvirao je 1960/61, a diplomirao 

14.II.1963. god. na osamostaljenom Šum. 


Od 1.III.1963. do 28.II.1965. radio je 

u Tvornici pokuæstva DIP Konjuh ¤ivinice 

kao tehn. rukovodilac pogona. Nakon toga 

do 31.XII.1966, bio je voditelj proizvodnje u 

Tvornici pokuæstva “Stjepan Geli” Ðakovo, a 

potom do 30.IV.1973. radi kao tehnièki 

voditelj pogona, upravitelj pogona i v.d. glavnog 

direktora u DIP-u Delnice. Od 1.V.1973. 

do 30.X.1983. bio je direktor Slovenijalesa 

Poslovnice u Rijeci, gdje dobiva diplomu za 

unapreðenje organizacije poslovanja. Od 

1.XI.1983. do 26.VIII.1997. radio je u Drvu 

Rijeka kao voditelj SP Centra Èavle i direktor 

sektora Maloprodaje. Potom odlazi u mirovinu. 

¤ivi u Cerniku kod Rijeke. 

BARIŠIÆ, Ranko, iz Livna, BiH, roðen 

17.XII.1964. dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1988/89, a dipl. 30.X.1990. na 


BARIŠIÆ, Tomislav (Mrkonjiæ-Grad, BiH, 

19.I.1928 - Zagreb, 6.II.2001), dipl. ing. 

šumarstva. 

Sin Mirka Barišiæa, slu•benika. Hrvatske 

narodnosti. Realnu gimnaziju završio 

je u Zagrebu. Šumarstvo je upisao 1.X.1946. 

na Poljoprivr.-šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. 


27.II.1952. na Šum. odjelu, tehnièki smjer. 

Tijekom studija bio je demonstrator akade-

mika A. Ugrenoviæa, a za svoj •ivotni poziv 

izabrao je prouèavanje prepariranja piljenica 

za buduæi finalni proizvod i postaje pionir 

umjetnoga sušenja drva u nas. 

Nakon završenoga studija (1953) odlazi 

u Sarajevo i zapošljava se u Institutu za 

šumarstvo i drvnu industriju. God. 1957. 

objavljuje svoj priruènik Umjetno sušenje 

drveta. Prouèavao je rezultate istra•ivanja 

instituta u Njemaèkoj i Engleskoj. 

God. 1958. prelazi u sarajevski Šumaprojekt, 

gdje projektira sušare za BiH, ali 

uskoro zbog boljih uvjeta rada dolazi u 

Zagreb u Institut za drvno-industrijska istra- 

•ivanja. Osim projektiranju sušionica, posvetio 

se izobrazbi tehnièkog osoblja za voðenje 

sušionica i izradi uputa tehnike sušenja 

pojedinih vrsta drveta. Do kraja radnog vijeka 

ostao je ekspert za sušionice za drvo, odr•avajuæi 

veze sa svjetskim institucijama iste 

specijalnosti, prenoseæi inozemna dostignuæa 

u našu drvnu industriju. 

Prema njegovim projektima u biv. 

Jugoslaviji izvedeno je više od sto sušionica za 

drvo. God. 1988. isti posao radi u Centru za 

razvoj drvne industrije Slav. Brod. Tu je 

realizirao velik broj svojih projekata. 

Od 1961. do 1965. predavao je struène 

predmete na Višoj tehn. školi za finalnu 

obradu drveta Nova Gradiška. 

U mirovinu je otišao 1993. god. Kao 

umirovljenik •ivio je u Zagrebu, gdje je nesretnim 

sluèajem izgubio •ivot 6.II.2001. god. 

BARKIÆ, Franjo, ing. drvne tehnologije - 



23 

diplomirao 5.III.1984. na Šum. fakultetu u 


BASARIÆ, Dušan, ing. drvne industrije - 


diplomirao 6.VII.1989. god. na Šum. fakultetu 


BASTL, Janez, (Ivan) (Dol - Suha, Mozirje, 

Slovenija, 24.IX.1932), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Ivana i Angele r. Plesec. Slovenskog 

dr•avljanstva i nacionalnosti, rimokatolik. 

Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu je 

školu završio u Mozirju 1948, a Teh. srednju 

šolu - lesni smer u Ljubljani 1951. god. 

Zaposlio se kao tehnièar i od 1951. 

do 1957. obavljao je razne poslove pa je bio i 

voða proizvodnje. A onda se upisao na studij 

na Šum. fakultet u Zagrebu i diplomirao je 

1961.g. na DI odjelu. 

Kao in•enjer radio je od 1961. do 

1992. u Lesnoj industriji GLIN - Nazarje. Tu 

je obavljao du•nost voðe pripreme rada, 

voditelja proizvodnje, bio je tehnièki direktor 

Lesne industrije Nazarje, direktor Lesne industrije 

Nazarje i na kraju bio je pomoænik 

glavnoga direktora. God. 1992. otišao je u 

mirovinu. Èlan je Društva in•enjera i tehnièara 

Slovenije. 

BAŠIÆ, Milica, iz Bos. Dubice, BiH, r. 

17.X.1963, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1985/86, a diplomirala 26. studenoga 

1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

BATIÆ, ¤ivko, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 8.V.1973. 


odjelu.

BATINIÆ, Marija, ing. drvne industrije. 

Apsolvirala je 1984/85, a diplom. 5.V.1987. 

na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na 

DT odjelu. 

BATINIÆ, Mira, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Apsolvirala je 1984 -85., a 

diplomirala 23.XI.1987. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, VI. stupanj DT odjela. 

BATINIÆ, Slavko, r. 10.X.1959, dipl. ing. 

drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82, a 



BAUER, Jasna, ing. drvne industrije - 


diplomirala 28.II.1990. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu. 

BAUER, Mladen, r. 8.IX.1953, u Zagrebu, 


1977/78, a diplomirao 4.X.1982. god. na 


BAUMGERTEL, Branka, r. 28.IX.1946, 


1970/71, a diplomirala je 30.VI.1972. god. na 


BAUMHAK, Mladen, r. 14.II.1947, dipl. 


a diplomirao 27.IX.1983. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, DI odjel. 

BAZIÆ, Mirko, dipl. ing. drvne industrije. 

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u 

Zagrebu. Apsolvirao je 1960/61. na osamostaljenom 

Šum. fakultetu, a diplomirao je 

5.X.1962. god. na DI odjelu. 


24 

BAZINA, Mile, r. 25.I.1967, u Vinkovcima, 


je 1991/92, a diplomirao 21.VII.1993. god. 


BEBER, Ðuro, r. 17.III.1929, u Zbilju 

Gornjem, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1965/66, a diplomirao 11.XI.1975. na 


BECK, Marijan, r. 14.IX.1944, dipl. ing. 


23.XII.1971. god. na Šum. fakultetu 


BEDEKOVIÆ, Dušan, (Pobjenik, Èazma, 

11.X.1930. - Jadranovo, 30.III. 1986), dipl. 

ing. drvne industrije, savjetnik za pilanarstvo. 

Sin Vinka i Ane r. Fitniæ. Hrvat, katolik. 

Roditelji su mu bili poljoprivrednici. Osnovnu 

školu završio je u Èazmi. Srednju školu 

polazio je u Bjelovaru, a maturirao je na 

Srednjoj šum. školi u Karlovcu. Apsolvirao je 

1956/57, a diplomirao 5.VII.1962. god. na 


Nakon završetka fakulteta radio je u 

Exportdrvu Zagreb, a od 1964. zaposlen je u 

DIP-u Delnice, u pogonu Mrkopalj, kao 

upravitelj pogona (pilane i drvne stolarije). 

God. 1970. odlazi u Tübingen (Njemaèka) u 

firmu “Wurster und Dietz” i radi kao savjetnik 

za pilanarstvo za istoène zemlje. Narušenog 

zdravlja vraæa se u Hrvatsku i radi u 

Interpletu te odlazi u invalidsku mirovinu, a 

1986. umire.

BEDIÆ, Josip, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Apsolvirao je 1991/92, a diplomirao 

27.IX.1993. god. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu. 

BEGANOVIÆ, Mirsad, iz Bos. Broda, BiH, 

r. 28.XI.1950, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1979/80, a diplomirao 22. 

listopada 1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

BEGIÆ, Bahrija iz Brèkog, BiH, ing. drvne 

industrije - proizv. namještaja. Apsolvirao je 

1980/81, a diplomirao 27.IV.1984. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj, dislocirani 

Studij uz rad Brèko, na DT odjelu. 

BEGO, Margarita, iz Dubrovnika roð. 

27.VI.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1987/88, a diplomirala 16.V.1990. 

god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT 

odjelu. 

BEGOVIÆ, Bo•idar, iz Bolèa kod Bjelovara, 

r. 26.XII.1938, dipl. ing. drvne industrije. 


15.III.1968. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

BEJDIÆ, Halid, dipl. ing. šumarstva - tehnièki 

smjer. Apsolvirao je 1950/51, a diplomirao 

16.XII.1951. god. na Poljoprivr.-šum. fakultetu, 

na Šum. odjelu - tehnièki smjer. 

Prema nepotpunim podacima, cijeli 

radni vijek radio je u BiH, a prije ratnih 

zbivanja 1990-ih godina •ivio je u Sarajevu. 

BEJO, Jurica, r. 7.II.1961. u Splitu, dipl. ing. 

drvne tehnol. Apsolvirao je 1982/83, a diplomirao 

26.VI.1984. god. na Šum. fakultetu u 



25 

BEKIÆ, Danijel, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 24.III.2000. god. na Šum. 


BELIÆ, Damir, dipl. ing. drvne industrije. 

Diplomirao je 12.XI.1975. god. na Šum. fakultetu 


BELINA, Ivan, r. 8.III.1962. u Zagrebu, 




BELOBRAJDIÆ, Vjekoslav, iz Zagreba, 


1967/68, a diplomirao 29.IX.1970. god. na 


BELOBRK, Branko, ing. drvne tehnologije 

- proizvodnja namještaja. Diplomirao je 

25.II.1997. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

BELUŠIÆ, Lino (¤upaniæi, 14.V. 1936), 


Sin Antona i Marije r. Sandomeningo. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio rudar, 

a majka kuæanica. Školovao se u Puli: 

osnovnu školu završio je 1948, a maturirao je 

u Gimnaziji “Branko Semeliæ” 1956. god. 

Apsolvirao je 1959/60, a diplom. 7.IX.1961. 

na DI odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu.

Radio je najprije u Istarskim ugljenokopima 

Raša, a zatim kao pripravnik, tehnièki 

direktor i direktor u Raši stolarskom poduzeæu 

Labin. God. 1965. prelazi u DIP "5. 

maj" Pula, gdje je voditelj proizvodnje, tehn. 

direktor i direktor. Od 1980. zaposlen je u 

HGK, ¤upanijskoj komori Pula. Najprije je 

tajnik Vijeæa grupacija, a zatim, do odlaska u 

mirovinu krajem 2000. god., struèni suradnik. 

Tijekom radnog vijeka bio je na struènoj 

praksi u Danskoj (1960) i Italiji (1980). 

Kao umirovljenik •ivi u Vinkuranu 

kod Pule. 

BELJAN, Jandre, ing. drvne industrije - 


diplomirao 6.XI.1996. god. na Šum. fakultetu 


BELJAN (LOMBAR), Jasmina (Pleternièki 

Mihaljevci, 17.X.1961), dipl. ing. drvne 

tehnologije. 

Kæi Ivana i Kate r. Kovaèeviæ. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Otac joj je poljoprivrednik, 

a majka kuæanica. Osnovnu školu 

završila je u Slav. Brodu 1976. Prva dva 

razreda srednje škole polazila je u Gimnaziji 

“Matija Mesiæ”, a maturirala je u Školi uèenika 

u privredi “Rade Kopèiæ” u Slav. Brodu. Apsolvirala 

je 1984/85, a VII. stupanj diplomirala 

je na DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu 

7.XI.1987. godine. 

Od 1.I.1988. zaposlena je u DI Slavonija 

d.o.o. Slav. Brod gdje je bila pripravnica, 

voditeljica proizvodnje, tehnologinja procesa 

proizvodnje i tehnologinja pripreme rada. 

Èlan je DIT-a drvne industrije. 

BELJO -LUÈIÆ, Ru•ica (Tovarnik, Vukovar, 

20.I.1966), dr. sc., dipl. ing. drvne tehnologije, 

docentica za predmet Transport u drvnoj 

industriji na Šum. fakultetu u Zagrebu. 

Kæi Vinka i Ru•e r. Rajiæ. Hrvatica, 

katolièke vjere. Otac joj je bio poslovoða 


26 

skladišta doradne pilane, a majka je kuæanica. 

Osnovnu školu završila je u Tovarniku 1981. 

god., a matematièko-informatièki smjer 

CUO-a “M. A. Reljkoviæ” u Vinkovcima 1985. 

Diplomirala je 23.XI.1989. na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu, na DT odjelu, s 

prosjeènom ocjenom 4,71. Tijekom studija 

bila je demonstratorica za pet predmeta, a na 

èetvrtoj godini studija dobila je studentsku 

Prvosvibanjsku nagradu za rad Ispitivanje 

jediniènih otpora rezanja pri piljenju kru•nom 

pilom. Na DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu 

studirala je poslijediplomski, smjer Tehnologija 

masivnog drva. Magistarski rad Neke 

tehnološke karakteristike pilanskih transportnih 

sredstava na stovarištu trupaca i skladištu 

piljenica obranila je 28.VII.1993. god. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu postigla 

je i doktorat znanosti 29.I.1998. god. obranivši 

disertaciju Prilog istra•ivanju utjecajnih 

parametara na boènu stabilnost kru•ne pile. 

God. 1990. zaposlila se na Katedri za 

drvnoind. strojarstvo Šum. fakulteta Sveuè. u 

Zagrebu kao znanstvena novakinja, 1994. 

izabrana je za asistenticu za predmet Radni 

strojevi i ureðaji u drvnoj industriji, a 1998. 

izabrana je u zvanje više asistentice za isti 

predmet. U jesen 1998. izabrana je u zvanje 

docentice za predmet Transport u drvnoj industriji. 

Sudjelovala je na više savjetovanja i 

struènih skupova u zemlji i inozemstvu, od 

kojih spominjemo savjetovanje Ukljuèivanje 

znanosti u gospodarstveni sustav preradbe drva 

u Hrvatskoj (Novi Vinodolski, 1994); skup 

Ergonomija u medicini rada (Zagreb, 1994); 

skup Aktualni zadaci mehanizacije poljopriv-

ede (Opatija 1995); IUFRO XX. World 

Congress (Tampere, Finska, 1995); Meðunarodno 

savjetovanje u povodu 150. obljetnice 

HŠD-a Uporaba drva (Zagreb 1996); International 

Scientific Conference Forest - Wood 

- Environment 97 (Zvolen, Slovaèka, 1997); 

4th International Conference on Production 

Engineering CIM `97 (Opatija, 1997); 14th 

International Wood Machining seminar 

(Epinal, Francuska, 1999); Trieskove a 

bestrieskove obrabanie dreva (Tatry, Slovaèka, 

2000). 

Èlanica je HŠD-a i Hrvatskog mjeriteljskog 

društva. 

RADOVI 

Neka obilje•ja transportnih sredstava na pilanskim 

stovarištima, Drvna industrija, 45(1994),1, 3-10. 

Energijske i troškovne osobitosti portalne dizalice na 

stovarištu trupaca, Drvna industrija, 45(1994), 2, 51-58. 

Prilog prouèavanju kojih znaèajki premetanja drva 

na stovarištu trupaca - mjestu dodira šumarskih i drvopreraðivaèkih 

transportnih tokova, Mehanizacija šumarstva, 

19(1994), 1, 45-55. 

Utjecaj sile zatezanja lista traène pile na jalovu 

snagu (sa V. Goglia), Drvna industrija 46, (1995), 1, 3-8. 

Primjena Hammove pribli•ne metode odreðenja 

elektriène snage za pogonska istra•ivanja transportnih 

sustava (sa J. Malek), Drvna industrija 46, (1995), 1, 

75-79. 

Istra•ivanje razine buke u okolini dvovretenih 

glodalica (sa V. Goglia), Drvna industrija 46(1995), 2, 

69-74. 

Operator exposure to noise in woodworking plants 

(sa V. Goglia), Rad i sigurnost, 1(1997), 1, 1-11. 

Lateral Movement of the Band Saw Blade and 

Machine’s Own Resistance Power in Relation to the Strain 

Force (sa V. Goglia), invited poster, IUFRO XX. World 

Congress, 6-12.8.1995, Tampere, Finska 

Hand transmitted vibrations caused by orbital hand 

sanding machines (sa V. Goglia i dr.), Archives, 46(1995), 

1, 33-44. 

Measurement of the airborne noise and the noise at 

the operator’s position emitted by the ECOTRAC V-1033F 

forest tractor (sa V. Goglia i dr.), Archives, 46(1995), 1, 

45-53. 

Utjecaj odnosa vlastite frekvencije i frekvencije 

pobude na buku kru•nih pila (sa V. Goglia), Drvna industrija, 

47(1996), 1, 11-17. 

BENAC, Damir, iz Siska, r. 19.V.1966, dipl. 



27 

a diplomirao 5.III.1992. god. na Šum. fakultetu 


Zaposlen je u Stolariji DRVOKON u 

Petrinji. 

BENIÆ, Roko (Glogovica, 15.VIII.1911), 

dr.sc., dipl. ing., sveuè. profesor. 

Sin Antuna i Marije r. Kri•aniæ. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. 

Osnovnu je školu završio 1922. god. u 

Glogovici, a gimnaziju u Slavonskom Brodu 

1930. godine. 

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šumarskom 

fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 

je 1934. godine. 

Doktorat znanosti stekao je 1955. 

Specijalnosti su mu iskorišæivanje šuma, tehnologija 

drveta i organizacija rada u drvnoj industriji. 

Nakon što je diplomirao, od 1935. do 

1937. godine bio je zaposlen u Inspektoratu 

za pošumljavanje u Senju i Kotarskom 

poglavarstvu u Rabu. 

Od 1937. do 1942. godine bio je 

zaposlen na podruèju Ravnateljstva šuma u 

Banjoj Luci, i to u Cazinu i Bosanskoj Krupi 

na poslovima unutarnje kolonizacije i iskorišæivanja 

šuma u vlastitoj re•iji te u drvnoj industriji 

(pilane). 

Bio je upravitelj šumske manipulacije 

Spaèva (1942), referent u Ravnateljstvu šuma 

Nova Gradiška za iskorištavanje šuma (do 

1944), šef Šumsko-gospodarskog odsjeka 

ONO-a Slavonski Brod (1945), zatim direktor 

Šumskog gospodarstva “Spaèva” 

(1946), pa tehnièki direktor i direktor Šumskoga 

gospodarstva Nova Gradiška (1947).

Od 1947. godine do umirovljenja 

1981. godine bio je zaposlen na Poljoprivredno-šumarskom, 

odnosno Šumarskom fakultetu 

Sveuèilišta u Zagrebu. 

Škol. god. 1947/48. izabran je za asistenta 

na Fakultetu, 1953. izabran je za 

docenta, 1955. za izvanrednog, a 1961. za redovitog 

profesora. 

Na Šumarskom je fakultetu predavao 

Knjigovodstvo, Iskorišæivanje šuma, Organizaciju 

rada u drvnoj industriji i Zaštitu na 

radu. Predavao je istodobno u Višoj tehnièkoj 

školi za drvnu industriju u Novoj Gradiški, te 

13 godina na Lesarskom oddelku Biotehnièkog 

fakulteta u Ljubljani na redovnom i 

poslijediplomskom studiju. 

Sudjelovao je na velikom broju kongresa, 

struènih skupova u zemlji i inozemstvu. 

Od 1. listopada 1959. godine do kraja 

svibnja 1960. bio je stipendist UNESCO po 

temi “Iskorištavanje šuma na Šum. fakultetu” 

(Forestry department University Oxford) sa 

kraæim boravcima na fakultetima (departementima) 

u Bangoru (Wels), Edinburghu i 

Aberdeenu (Škotska). 

Bio je na studijskom boravku (2 

mjeseca u 1961. godini) u ÈSR i fakultetima u 

Brnu i Zvolenu. 

Sudjelovao je na mnogim savjetovanjima 

i studijskim putovanjima u Njemaèkoj, 

Èeškoj, Slovaèkoj, Maðarskoj, Danskoj, 

Norveškoj, Finskoj, Švedskoj, Austriji, SSSR 

i Kanadi. 

Prof. dr. sc. Roko Beniæ bio je èlan 

struènih udruga: èlan HŠD-a; poèasni èlan 

Društva in•. i tehn. gozd. in les. ud. Slovenije; 

dopisnik Commonwealtl Forestry Institute 

Oxford, IUFRO; suradnik JAZU (1956); 

urednik Šum. lista 1948. i 1949. godine i 

tajnik Šumarskog društva 1954. godine. 

Napisao je 40 znanstvenih, 28 struènih 

radova i 14 ud•benika i priruènika. 

Godine 1980. nagraðen je za znanstveni 

rad republièkom nagradom "Nikola 

Tesla". 


28 

RADOVI 

Motorne lanèane pile - Prilog poznavanju rada i 

efekata pile “Teleš” i “Mercury”. Šum. list 1948, 249-261. 

Prilog poznavanju tehnike pougljavanja i kvaliteta 

drvnog ugljena proizvedenog ubrzanim naèinom pougljavanja, 

Šumarski list 1949, 220-232. 

Skideri u eksploataciji šuma (The use of skidders in 

logging). Šumarski list 1950, 388-400. 

Zeitstudium als Mittel zur Bestimmung gerechter 

Löchne in Hauungsbetrieb Jugoslawiens, Forstarbeit 

Nr.2.-1952, 3-5. 

Procjena uèešæa obojene sr•i u dubeæem deblu poljskog 

jasena, Šumarski list 1954, 363-379. 

Ljetna i zimska sjeèa jelovine u gorskom kotaru, 

Drvna industrija, 1954, str. 1-7. 

Kalkulacije ekonomiènosti u eksploataciji šuma, 

Drvna industrija, No 4-5, 1955, str. 4-11. 

Ekonomiènost izrade •eljeznièkih pragova, Drvna 

industrija, 1, 1956, 2-16. 

Uèešæe kasnog drveta u godu jelovine (Abies Alba 

Mill.), Šumarski list 1956., 376-386. 

Istra•ivanje o rasporedu nekih fizièkih svojstava o 

deblu poljskog i obiènog jasena, Glasnik za šumske pokuse 

13, 1957, str. 509-536. 

Minimalni promjer trupaca i maksimalno uèešæe 

srca kod bukove pragovske oblovine, Drvna industrija, 

1958, str. 34-60. 

The variations of some physical properties of wood in 

the stam of Black Adler (Almus glutinosa Gaertn.). IUFRO 

13 th Congress, Proc. 2, Wie 1961. 

Stand und Entwicklung der Mechanisierung der 

Forstnutzungsarbeiten in der S. R. Kroatien, Sopron 1968, 

1-5. 

Neki elementi koji utièu na moguænost iskorišæenja 

drva jelovih grana, Drvna industrija, 11-12, Zagreb, 

1970. 

Neke karakteristike drva jelovine, Glasnik za 

šumske pokuse, Zagreb, 1974, 220-252. 

Die Elemente, welche die Anwendung gewisser 

Mechanismen in Holztransport beeinflussen, Szczecin, 

Poljska, 1979. 

Iskorišæivanje šuma na podruèju Slavonske Podravine. 

JAZU - Centar za znanstveni rad - Osijek, 1981. 

BENIŠEK, Dubravko, roð. u Zagrebu, 

7.XII.1956, ing. drvne tehnologije. 

Sin Josipa i Marije r. Posavec. Hrvat, 

katolik. Otac mu je stolar, a majka kuæanica. 

Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio 

je 1971, a Saobraæajnu tehnièku (cestovni 

saobraæaj) 1976. Diplomirao je 19.XI.1981. 

na DT odjelu, Šum. fakulteta u Zagrebu 

Smjer proizvodnja namještaja (VI. stupanj).

U poduzeæu Mundus ”Florijan Bobiæ" 

- Vara•din radio je dvije godine u stolièari na 

radnome mjestu tehnologa furnirskog pogona. 

Zatim prelazi u TMN Jadran Zagreb. Tu je 

bio najprije kontrolor kvalitete na ulazu 

drvnih sirovina, zatim tehn. rukovodilac u RJ 

Polet Duga Resa (1986), i voditelj proizvodnje 

u istoj RJ (1987). Od 1989. voditelj je 

Odjela izlazne kontrole te od 1993. konstruktor 

tehnolog u Razvoju. 

Sudionik je meðunarodnog savjetovanja 

ISO 9000, Opatija 27-28. travnja 1995. 

godine. 

BERGAN, Artur (Delnice, 3.VII.1895 - 

Ostrach, Njemaèka, 20.V.1962), šumarski 

struènjak i poduzetnik. 

Sin Rudolfa i Stanislave r. Bolf. Potjeèe 

iz šumarske obitelji. Otac mu je bio 

kne•evski šumar, a majka kuæanica. Puèku 

školu polazio je u Delnicama, a gimnaziju u 

Zagrebu. 

Nakon mature upisuje studij šumarstva 

na Višem šumarskom uèilištu u 

Mahrisch-Weisskirchenu u Njemaèkoj. 

Završivši do srpnja 1914. prva èetiri semestra, 

zbog izbijanja Prvoga svj. rata vraæa se u 

Gorski kotar i obavlja praksu kao šumarski 

vje•benik u Kne•evskoj šumskoj upravi u Lokvama. 

Sredinom svibnja 1915. kao dobrovoljac 

ulazi u vojnu slu•bu, ali zbog narušenog 

zdravlja ubrzo je otpušten. Zapošljava 

se pri In•enjerskoj sekciji tadašnjih Maðarskih 

dr•avnih •eljeznica u Delnicama, samostalno 

obavljajuæi geodetske poslove izmjera i 

kartiranja. Kad je 1916/17. ponovno poèela 

raditi Viša šum. akademija u Brucku na Muri, 


29 

upisuje treæu studijsku godinu i diplomira s 

odliènim uspjehom 16.VI.1917. 

Vrativši se u Hrvatsku, neko vrijeme 

radi na plemiækom dobru Pakrac-Buèje- 

Kamenska u Slavoniji, plemiækom dobru 

grofa Erdödy-ja u Jastrebarskom i u Kne- 

•evskoj šumariji Lekenik kod Zagreba. U 

proljeæe 1919. zapošljava se u Thurn - 

Taxisovoj Upravi šuma u Lokvama. Tom je 

poslodavcu ostao vjeran sljedeæih èetvrt 

stoljeæa, obavljajuæi razne du•nosti, od samostalnog 

voditelja i upravitelja podruènih 

šumarija do struènjaka tehnologa za modernizaciju 

i okrupnjavanje pogona za primarnu 

preradu drveta. Njegovom su zaslugom brojne 

pilane do tada na vodeni pogon, prešle na 

suvremeni pogon pomoæu parnog stroja, u 

èijoj je nabavi i monta•i uvijek sudjelovao. 

Poèetkom 1944, strahujuæi za svoju 

sudbinu i sudbinu svoje obitelji odlazi u 

Njemaèku. Radio je kratko vrijeme u Obermarchtalu 

i Ostrachu, gdje je umirovljen 

1952, a umire deset godina kasnije. 

BERGAN Rudolf, kne•evski okru•ni šumar. 

Prema nepotpunim podacima, rodio 

se u Brünnu, u Èeškoj, 1864. Studirao je na 

Šumarskom uèilištu Eulenburg, gdje je diplomirao 

1885. Završivši vje•benièki sta•, 1886. 

dolazi u Hrvatsku, zapošljava se u šumskoj 

upravi obitelji Thurn - Taxis sa sjedištem u 

Lokvama. Slu•bujuæi gotovo 40 godina u Lokvama, 

Brod-Grobniku, Brod-Moravicama, 

Crnom Lugu i Delnicama u Gorskom 

kotaru, tu je proveo cijeli svoj radni vijek 

doèekavši i mirovinu ubrzo nakon Prvoga 

svjetskog rata. 

Poznat po svom pedantnom odnosu 

prema radu, Rudolf Bergan u cijelosti je 

provodio u djelo tada va•eæe smjernice 

gospodarenja šumama, raðene prema Presslerovu 

naputku, a koji su karakterizirale duga 

ophodnja i favoriziranje èetinjaèa, toènije jele 

pred bukvom. Opskrbljavajuæi brojne male 

pilane sirovinom, zalagao se za što racionalniji 

prerez, spreèavajuæi svaku neopravdanu

sjeèu. Njegovom su zaslugom otvoreni 

mnogi šumski kompleksi, olakšavajuæi tako 

prijevoz trupaca do pogona za primarnu preradu 

drveta. 

Uoèi kraja Drugoga svj. rata prisiljen 

je s obitelji napustiti Delnice i otiæi u Njemaèku. 

Umro je u Ostrachu, pokrajina Baden- 

Würtemberg 20.VII.1950. u 85. godini. 

(Podatke o ocu Bergan Rudolfu i sinu 

Arthuru dobili smo od njihove unuke, odnosno 

kæeri Erike Schäfer-Bergan iz Stuttgarta, 

kojoj zahvaljujemo.) 

BERIÆ, Ivan, iz Ljupina, r. 10.II.1940, dipl. 


a diplomirao 16.VII.1973. god. na Šum. fakultetu 


BERIÆ, Ivana, (Zagreb, 1964), dipl. ing., 

asistentica Hidrotermièke obrade drva. 

U Zagrebu je završila Obrazovni 

centar za jezike. Godine 1988. diplomirala je 

na DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu. Od 

1. sijeènja 1989. godine zaposlena je na 

Šumarskom fakultetu u Zagrebu u svojstvu 

asistentice za predmet Hidrotermièka obrada 

drva. 

Aktivno sudjeluje u nastavi, a samostalno 

vodi vje•be predmeta Hidrotermièka 

obrada drva. Takoðer sudjeluje u nastavi 

predmeta Sušenje, parenje i kondicioniranje 

drva na VI. stupnju studija. Od 1.I.1989. 

godine ukljuèena je u znanstveno-istra•ivaèki 

rad na temi Racionalizacija procesa sušenja. 

Kao rezultat rada nastala je suautorska studija 

s naslovom RO za proizvodnju namještaja u 

sadašnjim uvjetima poslovanja finalne prerade 

drva u SR Hrvatskoj. 

Dana 23.X.1992. godine sporazumno 

prekida radni odnos na Šum. fakultetu u Zagrebu. 

BERKOVIÆ, Boris, dipl. ing. šumarstva. 

Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu Sveuè. 


30 

u Zagrebu. Apsolvirao je 1950/51. na Šum. 

odjelu - tehnièki smjer. Diplom. je 25.VII.1972. 


odjelu. 

BERLIÈ, Petar, dipl. ing. drvne industrije, r. 

3.VII.1942. u Ljubljani. Apsolvirao je 1963/64, a 

diplomirao 20. I.1967. god. na Šum. fakultetu 


BERTOK, Damir, ing. drvne industrije - 




BERTOVIÆ, Ivan, iz Okola, r. 25.IV.1946, 




Zaposlen je u FINVEST-u Èabar, pogon 

Gorevo. 

BEŠIÆ, Ibrahim, ing. drvne industrije _ 


VI. stupanj diplomirao 30.VI.1983. god. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu, dislocirani 

Studij uz rad Brèko. 

BEŠIREVIÆ, Enes, ing. drvne industrije - 




BEŠLIÆ, Ante, iz Rastovaèe, r. 17.VIII. 1945, 


1967/68, a diplomirao 5.XII.1968. god. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku. 

BETE, Marko, r. 12.III.1943. u Po•egi, dipl. 

ing. drvne industrije. Maturirao je u Dr•avnoj

ealnoj gimnaziji u Bjelovaru 1961. god., 

kada se upisuje na Šum. fakultet u Zagrebu. 

Apsolvirao je 1965/66, a dipl. 7.VI.1969. god. 

na DI odsjeku. ¤ivi u Ivaniæ Gradu. 

BIÆANIÆ, Zlatko, r. u Virovitici 27.I.1966, 




BIFFL Mladen, (Karlovac, 1928 - Zagreb 

2000), dr. sc., dipl.ing., izvanredni profesor 

Kemije, Kemije s osnovama biokemije, Analitièke 

kemije, Polimernih materijala te Poznavanja 

materijala II na Šum. fakultetu u Zagrebu. 

Sin Milana i Ivanke r. Drganc. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz slu•benièke obitelji. 

Osnovnu školu završio je u Zagrebu 1940, a 

IV. mušku realnu gimnaziju takoðer u Zagrebu 

1947. godine. 

Studirao je na Prirodoslovno-matematièkom 

fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. 

Diplomirao je 1956. godine. 

Prvo mu je radno mjesto bilo u istra- 

•ivaèkom laboratoriju tvornice Fotokemika u 

Zagrebu (3.X.1957-31.X.1958). Nakon toga 

postao je asistent na Katedri za kemijsku preradu 

drva Šum. fakulteta u Zagrebu (1.XI.). Doktorirao 

je na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu 

(22.XII.1965), a habilitirao je pred 

Vijeæem nastavnika Šumarskog fakulteta u 

Zagrebu (6.II.1969) i postao naslovni docent. 

Za docenta je izabran 23.III.1970. godine za 

predmet Kemija i Analitièka kemija. Reizbor 

za docenta obavljen je 1976. za iste predmete. 


31 

Od 1978. povjerena mu je nastava predmeta 

Polimerni materijali. 

Rješenjem Šum. fakulteta od 25.V.1981. 

god. izabran je u znastveno-nastavno zvanje 

izvanrednog profesora. U isto zvanje izabralo 

ga je i Znanstveno-nastavno vijeæe OOUR-a 

Prirodoslovni odjeli PMF-a u Zagrebu na 

sjednici odr•anoj 15. travnja 1982. godine. 

Tijekom radnog vijeka sudjelovao je 

na struènim skupovima u zemlji i inozemstvu. 

Bio je èlan Hrvatskoga kemijskog društva 

(HKD). Umirovljen je 4.X.1993. godine. 

RADOVI 

Metodics of the coagulation processes (sa B. Te•ak), 

XIV Simultaneous Coagulation of the Mixed Systems of 

Silver Halides, Silver Cyanide and Silver Thiocyanate by 

Monovalent Counterions, Croatica chemica acta, 

(1958), 30. 

Ispitivanje smola dobivenih smolarenjem u Jugoslaviji, 

Struèno udru•enje privrednih organ., Zagreb, 1963. 

Prilog poznavanju kemijskih komponenata taninskog 

ekstrakta domaæih sirovina, disertacija, 1-126, 

Tehnološki fakultet, Zagreb, 1965. 

Ispitivanje smole otoka Hvara, Institut za celulozu, 

Ljubljana, 1965. 

Spektrofotometrijsko i plinsko-kromatografsko 

ispitivanje furfurala, habilitacijski rad, 1-106, Šumarski 

fakultet Zagreb, Zagreb, 1969. 

Analitièka kemija, skripta, Sveuèilište u Zagrebu, 

Zagreb, 1971. 

Redukcija, oksidacija i kondenzacija furfurala, 

Bilten ZIDI, 1(1973), 1-10. 

Refraktometrijsko odreðivanje furfurala, Bilten 

ZIDI, 1(1973), 1-9. 

Anorganska kemija, skripta, Sveuèilište u Zagrebu, 

Zagreb, 1973. 

Prilog poznavanju kemijskih komponenata taninskog 

ekstrakta domaæih sirovina, Glasnik za šumske 

pokuse, 17(1974), 5-90. 

Spektrofotometrijsko i plinsko-kromatografsko 

ispitivanje furfurala, Glasnik za šumske pokuse, 

18(1975), 77-123. 

Refraktometrijsko odreðivanje pentozana u drvu u 

usporedbi sa standardnom bromid-bromat metodom, Bilten 

ZIDI, 6(1978), 1, 22-27. 

Odreðivanje pepela i pentozana u hrastu lu•njaku, 

Bilten ZIDI, 7(1979), 58-61. 

Metanol iz drvnih otpadaka: tehnièka i ekonomska 

studija, Drvna industrija, 30(1979), 245. 

Monta•ne ploveæe tvornice papira, Drvna industrija, 

31(1980), 112-113. 

Lijepljenje i teorije adhezije, Bilten ZIDI, 10 

(1982), 57-67.

Teorije lijepljenja, Šumarska enciklopedija II, 

HLZ, Zagreb, 342-343, Zagreb, 1983. 

Postupci odreðivanja boje, Bilten ZIDI, 12(1984), 

37-56. 

Sredstva za izbjeljivanje drva, Bilten ZIDI, 

12(1984), 103-108. 

Odreðivanje boje, Drvna industrija, 36(1985), 

217-227. 

Istra•ivanje procesa površinske obrade, lijepljenja i 

površinske obrade polimernih materijala, Bilten ZIDI, 

13(1985), 45-49. 

Odreðivanje izbijeljenosti drva obraðenog vodikperoksidom, 

Zagreb, 1986. 

Odreðivanje dinamike naknadnog efekta pri izbjeljivanju 

drva s vodik-peroksidom, Bilten ZIDI, 14(1986). 

Odreðivanje bjeline drva obraðenog pigmentnim 

sredstvima, Bilten ZIDI, 14(1986). 

Izbjeljivanje drva vodik-peroksidom, Bilten ZIDI, 

14(1986), 1-8. 

Naknadno izbjeljivanje drva vodik-peroksidom, 

Bilten ZIDI, 14(1986), 1-2. 

Pigmentno bijeljenje drva, Bilten ZIDI, 14(1986), 

1-3. 

Osnove kemije za studente šumarstva, Školska 

knjiga, Zagreb, 1989. 

BIGLBAUER, Ervin (Osijek, 14.III.1934), 


Sin Adolfa. Hrvatske narodnosti i dr- 

•avljanstva. Otac mu je bio gostionièar, a 

majka slu•benica. Osnovnu i srednju Tehnièku 

školu završio je u Osijeku. Upisao se 

1.X.1954. na Poljoprivr.-šum. fakul. u Zagrebu. 

Apsolvirao je 1957/58, te diplomirao 

20.XII.1958. na Šum. odjelu, DI smjer. 

BIJELAC, Milorad, ing. drvne industrije - 


diplomirao 29.XII.1986. na Šum. fakultetu u 


BIKÈEVIÆ, Tomislav (Brod. Varoš, 1915 - 

Zagreb 1986), dipl. ing. šumarstva, prof. 

srednje struène škole. 

Gimnaziju je završio u Slav. Brodu 

1934. Apsolvirao je 1937/38, a diplomirao 

1938. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. 

Prvo radno iskustvo stjecao je u Slav. 

Brodu, Vinkovcima i Èazmi. Od 1.X.1949 do 


32 

1.II.1950. radi u Drvarskoj školi u Virovitici, 

ali ubrzo prelazi u Zagreb gdje radi kao 

nastavnik struènih predmeta u Drvnotehnièkoj 

školi “Jurica Ribar”. Od 1951. do 

1954. bio je i direktor te škole. 

God. 1955. prelazi u RO Sljeme, gdje 

se bavi poslovima revitalizacije šuma i zelenih 

površina Zagreba i u•e okolice. Zatim 

definitivno prelazi u drvarsku struku, na 

du•nost rukovoditelja RO Furnir, gdje 

posti•e zapa•ene rezultate u razvoju i radu tog 

poduzeæa te u njemu ostaje do kraja radnog 

vijeka. U mirovinu odlazi 1981. god. 

Sve do kasnog proljeæa 1986. vrlo je 

èesto dolazio u Šumarski dom u Zagrebu na 

neobvezne susrete èlanova HŠD-a. 

Umro je u Zagrebu 25. lipnja 1986. 

BILAND¤IÆ, Ante (Sinj, 9.VI.1928), dipl. 

ing. šumarstva, prof. srednje struène škole. 

Sin Vicka Biland•iæa, zanimanjem 

poljodjelca. Osnovnu školu završio je u Sinju, 

a klasiènu gimnaziju u Splitu. Na studij 

šumarstva upisao se 1.X.1947. na Poljopr.šum. 


1951/52, a diplomirao 23.V.1953. na Šum. 

odjelu, tehnièki smjer. 

Prema nepotpunim podacima, od 

1.X.1954. bio je profesor na Šum. školi za krš 

u Splitu. Predavao je Tehnièko crtanje, Geodeziju, 

Ureðivanje bujica te Iskorištavanje šuma i 

Šumsko graðevinarstvo. 

Napisao je 1959. skripta iz geodezije za 

Šum. školu za krš. 

Kao umirovljenik •ivi u Splitu. 

BILBIJA, Smiljka, iz Crnog Luga, roð. 

23.VIII.1935, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 

je 1959/60, a diplomirala 9.VI.1964. 

na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odjelu. 

BILENJKIJ, Vladimir, iz Peæine, roðen 

12.IV.1942, dipl. ing. drvne industrije. Ap-

solvirao je 1964/65, a diplomirao 3.III.1968. 


BILIÆ, Anto, r. 3.II.1948. u Ljubunèiæu, dipl. 



Sveuè. u Zagrebu, na DI odjelu. 

Zaposlen je u poduzeæu BRAS DE- 

SIGN d.o.o. u Dubrovniku. 

BILIÆ, Ivica (Cerna, 17.VII.1964), dipl. ing. 


Sin Franje i Mandice r. Sertiæ. Hrvat, 

katolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu 

školu završio je u Cerni 1979, a Drvodjeljsku 

tehn. školu u Virovitici 1983. 


3.VII.1992. na DT odjelu Šum. fakulteta u 

Zagrebu. Napisao je i obranio diplomski rad s 

naslovom Proizvodnja rezanih furnira od hrastovine 

na strojevima s ojnièkim pogonom. 

Od 4.VIII.1992. god. zaposlen je u 

Spaèvi d.d. Vinkovci kao pripravnik, a od 

1993. radi kao tehnolog u Pilani d.o.o. Od 

1995. šef je proizvodnje u Primarnoj pilani, a 

od 1998. u Doradnoj pilani. Sudjelovao je na 

više struènih skupova. 

BILIÆ, Ljuba, iz Ljubenèiæa, dipl. ing. drvne 

tehnologije. Apsolvirala je 1987/88, a diplomirala 

17.XII.1990. god. na Šum. fakultetu u 


BILOGLAV, Ante, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1967/68, a dip- 


33 

lomirao 31.I.1997. god. na Šum. fakultetu u 


BILJAK, Æiril, Roman (Prnjavor, BiH, 

21.IV.1927), dipl. ing. šumarstva. 

Po narodnosti je Ukrajinac, grkokatolik. 

Otac mu je bio sveæenik. Realnu gimnaziju 

završio je u Banjoj Luci 1946., a šumarstvo 

je upisao na Poljopr.-šum. fakultetu 


je na Šumarskom odjelu - tehnièki smjer 

Poljoprivr.-šumarskog fakulteta u Zagrebu 

27.V.1952. godine. 

Radio je u Spaèvi Vinkovci, u Manipulaciji 

(1953-1955) kao zamjenik upravitelja 

Manipulacije. Od 1955. do 1959. radi u 

DI Slavonija Slav. Brod, kao pogonski in•., a 

od 1960. do 1979. direktor je prodaje i komercijalni 

direktor poduzeæa. Od 1.IX.1979. 

radio je u Uniondrvu u Zagrebu kao zamjenik 

direktora i kasnije direktor. U mirovinu 

je otišao 30.VIII.1991. godine. 

BILJAN, Juraj, iz ¤ute Lokve, r. 5.V. 1939, 


1964/65, a diplomirao 5.III.1968. god. na 


BILJAN, Mirko, (Donja Mahala, Brèko, 

11.II.1911), dipl.ing., redoviti profesor iz 

predmeta Opæe strojarstvo i Strojevi za transport 

i dizala. 

Osnovnu školu završio je u Tuzli, a 

maturirao je u Sarajevu s odliènim uspjehom. 

Tehnièku visoku školu polazio je u Pragu,

gdje je diplomirao 27.II.1934. godine. 

Diplomu mu je nostrificirao Tehnièki fakultet 

u Zagrebu 14.XI.1934. Za vrijeme 

posljednje godine studija i neko vrijeme 

nakon studija radio je u Tvornici aviona 

Letov u Pragu, kao statièar i konstruktor. 

U bivšoj se Jugoslaviji zaposlio u 

Jugoslav. dr•avnim •eljeznicama, gdje je 

1936. godine dobio stalno radno mjesto. Tu je 

radio do 1.VII.1946. godine. Kroz to vrijeme 

bio je u ¤eljeznièkoj direkciji Sarajevo, u 

Lo•ionici Sarajevo (1936), u Glavnoj •eljeznièkoj 

radionici, Sarajevo (1937), u Lo•ionici 

Split (1939), u Lo•ionici Brod (1941), u 

Lo•ionici Doboj (1945) te u Direkciji Jugoslavenskih 

dr•avnih •eljeznica u Sarajevu 

(1946). Dana 5.XII.1946. godine prešao je u 

Dr•avne •eljeznice FNRJ. Godine 1946. premješten 

je u Direkciju za elektrifikaciju BiH 

u Sarajevu; 1951. godine premješten je u 

Elektroprojekt; 1953. prelazi u tvornicu 

Jugoturbina, Karlovac; 1955. premješten je u 

Elektroprojekt, Zagreb, a 1958. prelazi u 

Elektroprojekt Sarajevo. U škol. god. 1959/60. 

Vijeæe Šum. fakulteta izabralo je ing. Mirka 

Biljana za nastavnika predmeta Opæe strojarstvo 

u III. i u IV. semestru te predmeta 

Strojevi za transport i dizala u VI. semestru. 

RADOVI 

Sigurnost agregata u pogonu, habilitacijski rad na 

Strojarsko-brodograðevnom fakultetu u Zagrebu, 1960. 

Proraèun optoène štolne Hidroelektrane Mavrovo, 

kritika ekspertize ekspertne grupe profesora Ludina, 1949. 

Teoretska i projektna obrada Toplane Zagreb, sa 

toplinskom mre•om,(sa sur.), Zagreb, 1957-1958 

Glavni projekt TE Konjšæina - proširenje, Zagreb,1957. 

Izbor tipa parnih turbina za TE Zagreb II, 1957. 

Projekt i proraèun za kombinirani agregat parna 

turbina - turbogenerator - turboduvaljka, (s M. Jenèiæ i 

dr.), Zagreb, 1958. 

Tri rada o konstrukciji vagonskih dijelova 

salonskih i osobnih kola kolosjeka 0,76 m. 

Pet se radova odnosi na hidroelektrane. Meðu 

njima je rad o rekonstrukciji vodne turbine 250 i 3500 

kVA, monta•a kompletne HE 7000 kVA, te uklanjanju 

monta•nih proizvodnih pogrešaka i stavljanju u pogon 

HE Zvornik (potonje sa sur.). 


34 

Sedam se radova odnosi na konstrukciju prenosila 

i dizala npr. prijenosnica za vagone, stabilnih, pokretnih i 

jamskih transportera, elevatora i liftova. 

Dvanaest radova obraðuje termoelektrane, i to 

izbor, konstrukciju i rekonstrukciju, te monta•u i 

popravak parnih turbina. 

Napisao je nekoliko desetaka raznih struènih 

mišljenja za potrebe elektroprivrede. 

BINIÈKI, Ivan, (Gornji Laðevac, 13.VII.1933), 

mr. sc., ing. tehnologije. 

Diplomirao je na Tehnološkom fakultetu 

u Zagrebu, a magistrirao na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu 6.VII.1976. god. na 

DT odjelu, obranivši magistarski rad Bijeljenje 

mehanièke drvenjaèe i sulfitne nisko delignificirane 

celuloze kombiniranim postupkom pomoæu 

natrijevog ditionita i vodikovog peroksida. 

BIONDIÆ, Drago (Zagreb, 3.I.1946), dipl. 

ing. drvne industrije, viši struèni suradnik. 

Sin Petra i Stanke roð. Tonšetiæ. 

Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz èinovnièke 

obitelji. Osnovnu je školu završio 1960, a 

Geodetsku tehnièku školu 1965, u Zagrebu. 

Diplomirao je 1970. na DI odjelu Šum. fakulteta 

u Zagrebu. Na istom fakultetu upisao 

je poslijediplomski studij s podruèja organizacije 

rada u drvnoj industriji i apsolvirao. 

God. 1971. zaposlio se kao drvni 

tehnolog u Goranproduktu Èabar, a 1972. 

prešao je u DI Nehaj Senj kao voditelj 

kontrole kvalitete. Od 1973. radi u Institutu 

za drvo - Zagreb, na mjestu višeg struè. 

suradnika, a 1975. vraæa se u DI Nehaj Senj, 

kao direktor. Nakon pet godina (1980) 

prelazi na mjesto direktora Razvoja istog poduzeæa, 

a 1982. vraæa se u Institut za drvo - 

Zagreb u zvanju višeg struènog suradnika. 

Nakon ukidanja Instituta prelazi u 

Tehnièki centar za drvo - Zagreb, u kojemu je 

voditelj Odjela za marketing i design, kao 

privatni poduzetnik. 

Objavljivao je radove u èasopisu 

“Drvna industrija” i u zbornicima.

BIONDIÆ, Milan, r. 18.IV.1957. u Trogiru, 




BIONDIÆ, Mile, ing. drvne industrije - 


diplomirao 8.VII.1981. na Šum. fakultetu u 


BIREK, Vladimir, iz Rijeke, dipl. ing. drvne 

industrije. Apsolvirao je 1956/57, a diplomirao 

3.II.1959. godine na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu, Šum. odjel, DI odsjek. 

U struci radio je 7 godina, a glavninu 

radnog vijeka proveo je izvan struke. Godine 

do odlaska u mirovinu uglavnom radio je u 

Centru za automatsku obradu podataka 

(CAOP) u Zagrebu. Umirovljenièke dane 

provodi u Zagrebu. 

Zaslu•an je za prikupljanje podataka i 

tiskanje ovog Leksikona. Uspostavio je veze 

sa dipl. in•enjerima svojeg i desetak bliskih 

naraštaja koji su studirali na Šum. fakultetu u 

Zagrebu. Kao suradnik pregledao je cijeli 

rukopis, dao primjedbe i dopunio podatke. 

BIRSA, Jo•e, (Lendava, Slo., 30.I.1929 - 

Maribor, 15.XII.1988), dipl. ing. šumarstva, 

tehnièki smjer. 

Sin Josipa i Vilme r. Hartman. Slovenske 

narodnosti, rimokatolik. Otac mu je 

bio uèitelj, a majka kuæanica. Školovao se u 

Mariboru. 

Šumarstvo je studirao je na Poljoprivredno-šum. 

fakultetu u Zagrebu, na kojem 

je diplomirao 1955. 

Nakon diplomiranja zaposlio se kao 

voditelj proizvodnje u poduzeæu Oprema 

Maribor, a potom radi kao šef Organizacijsko-studijskog 

odjela. Više godina bio je 

u GG Maribor kao voditelj Odsjeka za mehanizaciju. 

Potom prelazi u Marles Maribor, 

gdje radi kao tehnièki direktor, pa u TEKOL 


35 

Maribor - poduzeæe za tehnièku zaštitu rada i 

in•injering gdje je takoðer tehnièki direktor. 

Radio je i u Skupštini opæine Maribor 

- u Odjelu za graðevne i komunalne poslove, 

na mjestu pomoænika naèelnika, zatim kao 

savjetnik za komunalne poslove u Zavodu za 

izgradnju Maribora. Umro je 1988. godine. 

Bio je èlan Saveza komun. djelatnosti 

Slovenije. 

BIŠÆAN, Darko, (Bjelovar, 23.II.1969), dipl. 

ing. šumarstva. 

Sin dr. Bo•idara, lijeènika i majke 

Nade, r. Prodanoviæ, med. sestre. 

Hrvat, katolik. Osnovnu školu polazio 

je u Bjelovaru, a u COUO-a u Bjelovaru završio 

je odgojno-obrazovno usmjerenje 1987. 

god. Apsolvirao je 1991/92, a diplomirao je 

na ŠF u Zagrebu 1994. godine. Naredne 

godine upisao je poslijediplomski studij na 

ŠF u Zagrebu na Odsjeku drvne tehnologije, 

specijalnost - znanost o drvu, uz potporu DI 

Èesma d.d. Bjelovar, gdje se zaposlio. 

Nakon pripravnièkog sta•a dobio je 

stalno zaposlenje kao rukovoditelj nabave 

sirovine i repromaterijala. 

BIŠKUP, Josip, (Vel. Trojstvo, 23.II.1935), 

dr. sc., red. sveuè. prof. Sociologije, znanstv. 

savjetnik, leksikograf i knji•evnik. 

Sin Josipa (Pepika) i majke Katice r. 

Posavac. Potjeèe iz seljaèko-radnièke obitelji. 

Odrastao je u selu ¤dralovi kod Bjelovara, a 

osnovnu školu završio je u Novoseljanima 

1949. Maturirao je u Dr•av. realnoj gimnaziji 

u Bjelovaru 1954. god. Diplomirao je 1960. 

filozofiju i slavistiku na Filozofskom fakultetu 

u Zagrebu. 

Kao stipendist Kotara Bjelovar, bio je 

srednjoškolski profesor u bjelovarskoj gimnaziji, 

uèiteljskoj školi i gimnaziji u Pakracu te 

gimnaziji u Ðurðevcu. Bio je predavaè Filozofije 

i Sociologije na Ped. akademiji u Pakracu 

(1963-1965). Od 1967 do 1968. direktor je 

Narodnog sveuè. u Ðurðevcu, a zatim glavni

urednik Radio-stanice Virovitica. Završivši 

poslijediplomski studij dr•avno-politièkih 

znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu 

(1970), prelazi na mjesto pomoænika direktora 

Radio-Zagreba. God. 1976. obranio je 

disertaciju iz društveno-politièkih znanosti na 

Pravnom fak. u Beogradu s naslovom Politièke 

ideje i sredstva informiranja. Iste se godine 

vraæa u prosvjetu i radi na Ped. akademiji, odnosno 

Ped. fakultetu u Osijeku u zvanju prof. 

više škole. Predavao je kolegij Filozofija. 

God. 1978. primljen je na Šum. fakultet 

u Zagrebu kao docent za kolegij Filozofije 

tada prozvan Marksizam, koji je predavao 

studentima šumarstva i studentima drvne tehnologije. 

Honorarno je predavao i na Fak. 

politièkih nauka kolegij Radijsko novinarstvo, 

a napisao je i priruènik Osnove javnog komuniciranja. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu radio je 

20 godina. God. 1985. izabran je u zvanje 

znanstvenog savjetnika za podruèje humanistièkih 

i društvenih znanosti. Redoviti sveuè. 

prof. za znanstveno podruèje Sociologija postao 


Od samog dolaska na Šum. fakultet 

provodio je sociološka istra•ivanja u šumarskoj 

i drvarskoj operativi te meðu studentima. 

S društvenim promjenama, na njegov 

prijedlog, na oba se odjela uvodi kolegij Opæa 

sociologija, te na DT odjel Industrijska 

sociologija, a na Šumarski odjel Šumarska 

sociologija (rada), kojoj je utemeljitelj. Tiskao 

je i priruènik Šumarska sociologija. 

Napisao je velik broj skripata, priruènika 

i ud•benika. Objavio je 56 znanstvenih 

i struènih radova, a od 1996. idejni je zaèetnik, 


36 

glavni urednik i nakladnik Hrvatskoga šumarskoga 

•ivotopisnog leksikona (5 knjiga + 

izdanje na CD-ROM-u), kojemu je logièan 

nastavak ovaj Leksikon. 

Od srednjoškolskih dana bavi se 

literarnim radom i novinarstvom: objavio je 

desetak knjiga literarnih radova (romana, 

zbirki pjesama, drama). 

RADOVI IZ DRVNE STRUKE 

Socijalni status zaposlenih u drvnoj industriji SR Hrvatske. 

“Bilten” ZIDI, Šum. fak. u Zg, br. 5, 1993, s. 26-48. 

Socijalni status i motivacija za rad radnika u 

šumarstvu i preradi drva SR Hrvatske. Savjetovanje “Dohodovni 

odnosi u šumarstvu, preradi drva i prometu drv. 

proizvodima”, zbornik radova, Split, 1984, s. 175-184. 

Motiviranost za rad i socijalni status zaposlenih u 

drvnoj industriji SR Hrvatske, (u suradnji). Bilten ZIDI, 

Šum. fakultet Zagreb, br. 3, 1984, s 1-27. 

Ekološki problemi u drvnoj industriji SR Hrvatske. 

"Šumarstvo i prerada drveta” 7-9, 1986, Sarajevo, s. 389- 

399. 

Kohezija radnih grupa i motivacija za rad zaposlenih 

u tvornicama masivnog namještaja u SRH. "Šumarstvo 

i prerada drveta" 10-11, 1988, Sarajevo, s. 313-325. 

Studenti drvne tehnologije 1990/91, (rezultati istra•ivanja). 

Šum. fak. Zagreb, 1992, s. 1-75. 

Sociologija drvne tehnologije kao sociologija profesije, 

(skripta). Šum. fak. Zagreb, 1993, s. 1-84. 

Sociologija (opæa), Šum. fakultet Zagreb, 1994, s. 

1-160. 

BIŠOF, ¤eljko (¤upanja, 27.III.1940), 


Sin Antuna i Slave r. Verkoviæ. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je slu•benik, a majka 

kuæanica. Osnovnu školu je završio u ¤upanji 

1955, a u Gimnaziji “Vladimir Nazor” maturirao 

je 1959. 

Studirao je na DI odsjeku Šum. fakulteta 


1966. god. 

Nakon diplomiranja radio je u DIP-u 

Delnice (1966-70), zatim prelazi u INLES 

Ribnica na Dolenjskom (1970-1972), a od 

1972. radi u Poletu, Duga Resa. God. 1976. 

odlazi u poduzeæe AGIMEX - Zagreb, gdje 

je proveo ostali dio radnog vijeka na radnome 

mjestu komercijalista.

Èlan je HŠD i HDZ-a. 

¤ivi u Zagrebu. 

BITE, Nandor, (Erdevik, 1.I.1935.) dipl. 


Sin Josipa i Veronike r. Juhasz. Maðar, 

hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolik. Potjeèe 

iz zemljoradnièke obitelji. Osnovnu školu 

završio je u Erdeviku 1949, a Srednju šumarsku 

školu u Èaèku (Srbija) 1953. Nakon 

završene srednje škole radio je kao šum. 

tehnièar u Šumariji Bosilegrad (26.X.1953- 

31.X.1954). 

Šumarstvo je studirao na ŠF-u u Beogradu. 

Diplomirao je 1961. godine. Od 1961. 

do 1963. god. radio je u ŠG Manjaèa u Mrkonjiæ-Gradu. 

Tada prelazi u ŠG Osijek, 

Šumariju Ðakovo, RJ Trnavu gdje je radio do 

1969. godine. 

Uslijedilo je novo radno mjesto u 

ljubljanskom Slovenijalesu PJ Osijek, gdje je 

proveo glavninu svog radnog vijeka (1969- 

1987). 

Od 12.II.1987. godine nalazi se u 

invalidskoj mirovini. ¤ivi u Osijeku. 

BJEDOV, Sava, r. 20.X.1938, dipl. ing. 


27.I.1967. god. na Šum. fakultetu u 


BJELANOVIÆ, Gordana, ing. drvne industrije 

- proizv. namještaja. Apsolvirala je 

1986/87, a diplomirala 20.VII.1988. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu. 


37 

BLA¤EKOVIÆ, Nenad, iz Zagreba, dipl. 

ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1997/ 

98, a diplomirao 29.IX.2000. na Šum. fakultetu 


BLA¤EVIÆ, Dado, r. 3.VIII.1968. u Zagrebu, 


je 1991/92, a diplomirao 9.VI.1994. god. na 


BLA¤EVIÆ, Jordan (Rade•, Slovenija, 

25.VII.1931), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Jo•efa i Marije roð. Kljun. Slovenske 

narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik. 

Potjeèe iz zemljoradnièke obitelji. Osnovnu je 

školu završio u mjestu Kozjane 1943, a 

Srednju tehnièku školu u Ljubljani 1951. god. 

Diplomirao je 12.XII.1959. na Poljopr.šumarskom 

fakultetu u Zagrebu, Šum. odjel, 


Sav radni vijek proveo je u drvnoj industriji 

Slovenije. Bio je pripravnik u Kombinatu 

lesne industrije (KLI) Logatec. 

Pripravnièki sta• završio je u LIP-u Bled i u 

tom poduzeæu ostao do odlaska u mirovinu 

1991. god. Najprije bio je voditelj Proizvodnog 

odjela, zatim je šest godina radio na postavljanju 

kugliènih le•ajeva u tvornicama 

drvne industrije u Sloveniji i cijeloj bivšoj 

SFRJ. Potom je radio na izobrazbi struènjaka 

i kadrovskim poslovima u LIP-u Bled. 

U dva mandata bio je delegat u Republièkoj 

skupštini Slovenije. Za svoj rad dobio 

je više opæinskih i republièkih priznanja. 

BLA¤EVIÆ, Milan, dipl. ing. drvne industrije. 


28.VII.1952. na Poljopr.-šum. fakultetu u 

Zagrebu, na Šum. odjel, tehnièki smjer. 

BLA¤EVIÆ, Tihomir, (Gornje Bazje, 

12.III.1954), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Ivana i Julke r. Pelc. Hrvat, katolik. 

Otac mu je ekonomist, a majka kuæanica.

Osnovnu školu završio je u Gor. Bazjama 

1969, a Drvno-tehn. školu u Virovitici. Diplomirao 

je na Šum. fakultetu u Zagrebu 

12.IX.1978, na DI odjelu. 

Pripravnièki sta• odradio je na mjestu 

konstruktora u TVIN-u Virovitica. Zatim je 

od 1981. do 1983. god. tehnolog površinske 

obrade, a nakon toga šef tehnièke kontrole i 

tehnolog strojne obrade u RJ Namještaj u 

TVIN-u. 

God. 1987/1988. odlazi na mjesto direktora 

tvrtke Javor - takoðer u Virovitici, a 

nakon povratka u TVIN rukovoditelj je 

Tvornice 2 u RJ Namještaj. Od 1990. upravitelj 

je RJ Namještaj - TVIN. 

Sudjelovao je na struènim skupovima 

u inozemstvu: u Švedskoj (IKEA), Njemaèkoj, 

Slovaèkoj i Sloveniji. Od 1995. potpredsjednik 

je Nadzornog odbora TVIN-a d.d. 

Uvršten je u Zlatnu knjigu najuspješnijih 

poduzetnika 2000. Èlan je Hrv. šum. društva - 

Ogranak Virovitica. 

BLA¤EVIÆ, Vesna, ing. drvne industrije - 


diplomirala 28.V.1980. god. na Šum. fakultetu 


BLA¤IÈ, Jo•e, dipl. ing. drvne industrije. 


o•ujka 1965. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

Cijeli radni vijek proveo je u slovenskoj 

drvnoj industriji. Kao umirovljenik •ivi u 

mjestu Borovnica u Sloveniji. 


38 

BLA¤INA, Dorica, iz Vinkovaca, dipl. ing. 

drvne industrije. Apsolvirala je 1963/64, a diplomirala 



BLA¤INOVIÆ, Antun, Toni (Nova Gradiška, 

6.II.1965), dipl. ing. drvne tehnologije, 

skladatelj, profesor. 

Sin Ivana i Vlatke r. Èavar. Hrvat, katolik. 

Otac mu je ing. drvne industrije, a 

majka trgov. slu•benica. Školovao se u Novoj 

Gradiški: osnovnu školu završio je 1979, a u 

SŠC-u “I. L. Ribar” maturirao je 1983. god. 

Diplomirao je VII. stupanj 30.VII.1990. na 

DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu. 

Nakon što je diplomirao, zaposlio se 

kao profesor struè. predmeta u Industrijskoobrt. 

školi u Novoj Gradiški. Poèetkom 

Domovinskog rata, odlazi u HV. Vrativši se 

sa zapadne slavonske bojišnice, nastavlja 

1992. predavati u istoj školi. Kako se ubrzo 

ukida drvarski smjer u toj školi, poèinje se 

vrlo uspješno profesionalno baviti glazbom, 

kao izvoðaè i skladatelj. Do 2001. dobio je 

dvije glazbene nagrade Porin. 

Èlan je Hrvatske udruge za zaštitu 

izvoðaèkih prava (HUZIP-a). 

BLA¤INOVIÆ, Ivan iz Maèkovca, roð. 

23.IV.1934, ing. drvne tehnologije. 

Sin Ilije i Eve r. Ad•iæ. Hrvat, rimokatolik. 

Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu 

školu završio je u Maèkovcu 1948, a maturirao 

je 1952. u Industrijsko-stolarsko-tehn. 

školi u Novoj Gradiški. Diplomirao je 1965. 

VI. stupanj drvne tehn., finalni smjer, na

Višoj tehnièkoj školi za finalnu preradu 

drveta u Novoj Gradiški. 

Prvo radno mjesto u struci bilo mu je 

u DIK-u S. Sekuliæ Nova Gradiška, gdje je 

bio glavni tehnolog. Zatim, bio je tehn. 

voditelj Radinosti, direktor Tvornice namještaja 

u Novoj Gradiški, pa direktor Finalne 

industrije Okuèani (FIO) i na kraju tehn. 

voditelj NIGMA - Proizvoda Nova Kapela. 

U mirovinu odlazi 1991. 

Kao struèni suradnik pri izradi tehnoloških 

projekata suraðivao je s Institutom za 

drvo Zagreb i CDI Slavonski Brod. Sudjelovao 

je na savjetovanjima o tehn. organizaciji i 

površinskoj obradi drva. 

Za uspješan rad u struci dobio je 

Orden rada sa srebrnim vijencem. 

¤ivi u Novoj Gradiški. 

BOBAN, Tomislav, ing. drvne industrije - 


diplomirao 24.VI.1997. na Šum. fakultetu u 


BOÈKAJ, Miroslav roðen u Virovitici, 

15.III.1968), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Sin Ivana i Marije r. Sokaè. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je tesar, a 

majka radnica u drvnoj struci. Osnovnu i 

srednju školu polazio je u Virovitici: osnovnu 

školu završio je 1982, a maturirao je u Centru 

za odgoj i usmjereno obrazovanje, postigavši 

zanimanje - elektromonter. 

Studirao je na Šumarskom fakultetu u 

Zagrebu, gdje je apsolvirao 1990/91. i diplomirao 

VII. stupanj 23.VII.1992. god. na DT 

odjelu. 

Na radnome je mjestu rukovodioca 

površinske obrade i monta•e u SPIN VALIS-u 

Po•ega. Stanuje u Eminovcima, kod Po•ege. 

Sudjelovao je na seminarima za uvlakove 

Becker Acroma. 


39 

BODI, Franjo (Osijek, 8.VIII.1934), mr. 

sc., dipl. ing. šumarstva. 

Sin Josipa, zanimanjem •eljeznièara. 

Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Gimnaziju 

je završio u Osijeku. Studirao je na Šum. 

fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1956/57, a 

diplomirao 28.VII.1959. na Poljoprivr.-šum. 

fakultetu u Zagrebu, na Šum. odsjeku - tehnièki 

smjer. 

Na istom je fakultetu završio i poslijediplomski 

studij. Napisao je magistarski rad 

Ispitivanje utjecaja sastava primarnog sloja na 

povezanost vlakno-vlakno kod proizvodnje 

testlinera koji je obranio 20.VII.1982. god. 

Kao umirovljenik •ivi u Osijeku. 

BOGATI, Vladimir (Bistrica, 24.VI.1939), 

mr. sc., dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Stjepana i Ane r. Perkovac. Hrvat, 

katolik. Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika. 

Osnovnu školu završio je u D. Meljanima 

1950, a Srednju tehnièku školu drvne struke 

završio je u Virovitici 1960. Apsolvirao je 

1963/64, a diplomirao 31.V.1966. god. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu. Na 

istom je fakultetu završio i poslijediplomski. 

Izradio je magistarski rad naslova Upravljanje 

tehnološkim procesom proizvodnje namještaja 

uz primjenu raèunala i obranio ga 

10.I.1984. godine. 


u TVIN-u Virovitica. Odradivši pripravnièki 

sta•, na mjestu je direktora Pilane (1968), 

zatim radi kao tehnolog u Razvojnoj slu•bi 

(1974), od 1976. direktor je In•enjeringa, a 

od 1979. direktor ERC-a. God. 1990. generalni 

je direktor TVIN-a, a od 1991. direktor 

je Croatia osiguranja. Istodobno je saborski 

zastupnik od 1990. 

Bio je predsjednik Gradskog vijeæa 

Virovitice 1993-1997. 

Nosilac je Spomenice Domovinskog 

rata Hrvatski pleter. 

Od 1976. predsjednik je Hrv. šum. 

društva - Ogranka Virovitica.

BOGDANIÆ, Ivan (Sinac, 7.X.1939), dipl. 


Sin Mate i Ane roð. Pintar. Hrvat, katolik. 

Roditelji su mu poljodjelci. Osnovnu 

školu završio je u Sincu, a Srednju tehnièku 

drvne struke u Zagrebu 1960. god. Diplomirao 

je 1964. na Šum. fakultetu u Sarajevu. 

Nakon diplomiranja 1965. zaposlio se 

u DTP-u Lika u Gospiæu, na mjestu voditelja. 

Od 1968. tehniè. je direktor Finalnih 

drvnih proizvoda Polet Duga Resa. Od 1969. 

zaposlen je u Hidrotehni u Zagrebu, a od 

1970. u Hortikulturnom komunalnom poduzeæu 

Unikum, kasnije Zrinjevac u Zagrebu na 

mjestu tehnièkog direktora i na drugim 

rukovodnim funkcijama poduzeæa. Nakon 

restrukturiranja gospodarstva obnaša du•nost 

voditelja Projektno-tehn. slu•be u poduzeæu 

Zrinjevac d.d. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu upisao 

je poslijediplomski studij. Stalni je sudski 

vještak za šumarstvo i hortikulturu. 

BOGDANOVIÆ, Snje•ana iz Preloga, r. 

17.XII.1961, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirala je 1983/84, a diplomirala 


na DT odjelu. 

BOGDANOVIÆ, Zlatko, ing. drvne industrije 

- proizv. namještaja. Apsolvirao je 

1976/77, a diplomirao 5.I.1982. na Šum. fakultetu, 

VI. stupanj, na DT odjelu. 

BOGNER, Andrija (Zagreb, 28.IV.1949), 

dr.sc., dipl.ing., izv. profesor Tehnologije 

finalnih proizvoda. 

U Zagrebu je završio osnovnu i srednju 

školu. Nakon završene srednje Drvnotehnièke 

škole "Jurica Ribar" upisao se na DI 

odjel Šum. fakulteta u Zagrebu, gdje je diplomirao 

1975. godine. 


40 

Nakon vojnog roka zaposlio se u 

Exportdrvu, u kojem je od 1977. do 1980. 

obavljao tehnièko-komercijalne poslove, i 

tako obišao i upoznao veæinu finalnih pogona 

drvne industrije Hrvatske. Bio je na višemjeseènom 

usavršavanju u SAD-u. Od 1981. 

godine radi na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

gdje je zapoèeo kao asistent za predmet Tehnologija 

finalnih proizvoda. Od tada sudjeluje 

u nastavi predmeta Tehnologija finalnih proizvoda, 

Tehnologija drvnih proizvoda za graðevinarstvo, 

Tehnologija proizvodnje namještaja i 

Površinska obrada drva. Radi na znanstvenoistra•ivaèkim 

projektima Zavoda za istra•ivanja 

u drvnoj industriji i neposredno suraðuje s 

gospodarstvom. Sudjeluje u nastavi predmeta 

Tehnologija proizvoda iz drva na Studiju 

dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. 

Magistrirao je 1986. godine , a doktorirao 

1993. na Šum. fakultetu u Zagrebu. 

Škol. god. 2000/2001. i 2001/2002. 

bio je prodekan na Šum. fakultetu u Zagrebu 

zadu•en za DT odjel. 

Glavni je urednik ovoga Hrvatskog 

leksikona drvnih tehnologa. 

RADOVI 

Istra•ivanje tehnologije proèelja iz masivnog drva 

kod namještaja za pohranu, mag. rad, Zagreb, 1986. 

Modifikacija površine bukovine radi poboljšanja lijepljenja, 

disertacija, Zagreb, 1993. 

Komparativno ispitivanje èvrstoæe i trajnosti 

spojeva u proizvodima za graðevinarstvo (sa B. Ljuljka i 

dr.), Drvna industrija, 32(1981),7/8,183-190. 

Poboljšana linija za površinsku obradu ploèa 

lakovima i oblaganje folijama, Drvna industrija, 33(1982), 

7/8, 175-176. 

Numerièki upravljani strojevi za obradu drva, 

Drvna industrija, 33(l982), 7/8,187-188. 

Numerièki upravljani (NC i CNC) strojevi, Drvna 

industrija, 34(1983), 9/10, 253-255.

Proces brušenja u proizvodnji ploèastog namještaja 

(s I. Grbac), Drvna industrija, 34(1983), 3, 53-58. 

Optimizacija obrade ploèastih furniranih sklopova 

(s I Grbac), Bilten ZIDI, 11(1983), 7, 79-100. 

Tehnologija unutrašnjeg transporta u DIP OGU- 

LIN, idejni projekt, str.22, Šum. fakultet, ZIDI, 1983. 

Pomoæne radionice u DIP OGULIN (sa S. Tkalec), 

idejni projekt, str.5, Šumarski fakultet, ZIDI, 1983. 

Neki problemi tehnologije namještaja iz masivne 

bukovine (s I. Grbac), Zbornik radova Kolokvij o bukvi, 

125-133, Velika, 1984. 

Lijepljenje u razvoju pokuæstva iz masivnog drva (s 

B. Ljuljka), Zbornik radova Istra•ivanje, razvoj i 

kvaliteta proizvoda, 243-260, Osijek, 1984. 

Optimizacija procesa lijepljenja ploèa iz masivnog 

drva u proizvodnji namještaja (sa B. Ljuljka, I. Grbac i V. 

Koštal), Bilten ZIDI, 12(1984), 4, 1-50. 

Istra•ivanje unutarnjih naprezanja u sljubnicama 

pri širinskom lijepljenju masivnog drva, Savjetovanje o 

razvoju finalne proizvodnje 37-46, ¤ivinice, 1985. 

Lijepljenje bukovine i jelovine aktiviranjem 

površine sljubnica natrij-hidroksidom uz primjenu punila 

na bazi lignina (sa V. Sertiæ), Drvna industrija, 38(1987), 

3/4, 51-58. 

Znaèaj i mjerenje zaostalih naprezanja u lijepljenim 

konstrukcijama od drva (sa Z. Goja), Prvo savjetovanje o 

ljepilima i lijepljenju drva, Zbornik radova, 364-374, 

Tuheljske Toplice, 1987. 

Problem markiranja sljubnica kod lijepljenja masivnog 

drva (sa B. Ljuljka), Drugo savjetovanje o ljepilima i 

lijepljenju drva, Zbornik radova, 122-135, Tuheljske 

Toplice, 1989. 

Novi materijali u tehnici lijepljenja i metode 

njihovog ispitivanja (s B. Ljuljka), Bilten ZIDI, 

17(1989), 1, 13-16. 

Modifikacija površine drva radi boljeg lijepljenja, 

Drvna industrija, 41(1990), 5/6, 85-91. 

Istra•ivanje novih procesa lijepljenja drva, Zbornik 

radova Razvoj i perspektive finalne obrade drva, 73-79, 

Zagrebaèki velesajam, 1991. 

Modifikation der Holzoberfläche zur Verbesserung 

der Verleimung, Holz als Roh-und Werkstoff, 49(1991), 

7/8, 271-275. 

Trendovi razvoja drvne gradevne stolarije u Evropi 

(sa H. Turkulin), Znanstveno-struèno savjetovanje 

Ambienta, Zbornik radova, Zagrebaèki velesajam, 1992. 

Lijepljenje jelovine ligninskim ljepilom klasiènim i 

VF postupkom (sa V. Sertiæ), Drvna ind., 43(1992), 3, 87-91. 

Kvašenje drva i adhezija, Drvna industrija, 44 

(1993), 4, 139-143. 

Optimizacija izbora materijala i postupaka pri 

lijepljenju i površinskoj obradi (sa V. Jirouš-Rajkoviæ), 

Znanstveno savjetovanje Ukljuèivanje znanosti u 

gospodarski sustav prerade drva u Hrvatskoj, Zbornik 

radova, 63-67, Novi Vinodolski, 1994. 

Utjecaj ljepila i re•ima lijepljenja na kvalitetu proizvoda, 

Meðunarodno savjetovanje Osiguranje i upravljanje 

kvalitetom, Zbornik radova, 87-91, Opatija, 1995. 

Kut kvašenja i adhezija (sa B.Ljuljka), savjetovanje 

Društva plastièara i gumaraca, Zbornik radova, 206-209, 

Zagrebacki velesajam, 1995. 


41 

Work of adhesion as a criterion for determination of 

optimum surface tension in adhesives, Drvna industrija, 

46(1995), 4, 187-194. 

Improving the Glued Joint Strength by Modifying 

the Beechwood (Fagus sylvatica L.) with Gamma Rays (s I. 

Grbac), Drvna industrija, 47(1996), 2, 68-73. 

Methods for Testing the Resistance of Wood Hotmelt 

Adhesives to Temperature Changes and Weathering (sa B. 

Ljuljka), Drvna industrija, 47(1996), 3, 108-113. 

BOGNER, Petar, šumarski i drvarski struènjak. 

Šumarstvo je uèio u Austriji oko 

polovice XIX stoljeæa. Bio je šumarski intendant 

i upravitelj šumskih rezervata austrijske 

mornarice (Motovunska šuma, Lim-Vidorno, 

Li•njomoro u Istri). 

Prvi se u Hrvatskoj bavio tehnologijom 

drva kao znanošæu! 

Napisao je nekoliko radova na njemaèkom 

jeziku (Trst 1861, Beè 1863). 

BOHAÈEK, Marijan, dipl. ing. drvne industrije. 


26.IX.1979. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DI odjelu. 

BOJANIN, Stevan (Bolman, 1921. - Zagreb, 

1997.), dr. sc., dipl. ing., redovni sveuè. 

profesor predmeta Iskorišæivanje šuma i 

Eksploatacija šuma. 

Osnovnu školu je završio u Bolmanu 

1932. godine, a Mješovitu realnu gimnaziju u 

Somboru 1946. godine. 

Na šumarski odsjek Poljoprivrednošum. 

fakulteta u Zagrebu (biološki smjer) 

upisao se 1946, a diplomirao je u o•ujku 

1951. godine. 

Od 15.V.1951. bio je zaposlen u Saveznom 

lovno-šumskom gospodarstvu Košutnjak u 

Bilju u Odjelu za uzgajanje i ureðivanje šuma; 

od poèetka 1952. do 31.III. 1952. je upravitelj 

Šumarije u Bilju. 

Po vlastitoj •elji premješten je u ŠG 

Spaèva u Vinkovcima, gdje je nastupio 

31.III.1952. Od 14.VII. do 15.X.1952. bio je

u Šumariji Oriovac gdje je zamjenjivao 

odsutnog upravitelja. Nakon što je rasformirano 

Šumsko gospodarstvo 1954. godine, 

premješten je u Šumarski inspektorat u Vinkovcima, 

a u svibnju 1956. u Sekciju za ureðivanje 

šuma uVinkovcima. 

Godine 1956. izabran je za asistenta u 

Zavodu za tehnologiju drva Poljoprivrednošum. 

fakulteta u Zagrebu iz predmeta Iskorišæivanje 

šuma, gdje je nastupio na du•nost 

1.XII.1956. godine. Škol. god. 1958/59. i 

1959/60. predavao je u zimskom semestru 

kao honorarni predavaè predmet Organizacija 

i poslovanje šumske privrede studentima VII. 

semestra ŠG odsjeka, a u ljetnom semestru 

1958/59. školske godine predmet Knjigovodstvo 

studentima DI odsjeka VI. semestra. 

Doktorsku disertaciju Istra•ivanje 

potroška vremena kod smolarenja crnog bora 

francuskom metodom obranio je na Šum. fakultetu 

u Zagrebu 28.XI.1963. god. U 

mjesecu studenom 1965. izabran je za docenta 

iz predmeta Eksploatacija šuma na Drvno-industrijskom 

odjelu Šumarskog fakulteta u 

Zagrebu. 

Od 1.II. do 31.V.1966. god. bio je na 

studiju iz problematike eksploatacije šuma u 

Institutu za šumarska istra•ivanja u Helsinkiju, 

kao stipendist finske vlade. 

Godine 1971. izabran je za izvanrednog, 

a 1976. godine za redovnog sveuèilišnog 

profesora iz predmeta Eksploatacija šuma. 

Godine 1981. preuzima i predmet Iskorišæivanje 

šuma, pa od tada do umirovljenja 

1.XI.1990. predaje kao redovni profesor ta 

dva kolegija. U tom je razdoblju bio predstojnik 

Katedre za iskorišæivanje šuma na 

Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Od osnutka 

dvogodišnjeg studija na DI odjelu Šum. fakultetu 

u Zagrebu do umirovljenja predaje na 

VI. stupnju predmet Studij vremena. 

Bio je voditelj poslijediplomske nastave 

iz znanstvenoga podruèja Iskorišæivanje 

šuma i nastavnik odreðene grupe predmeta. 

Bio je èlan Jugoslavenske komisije za 

suradnju sa SEV-om, èlan Ureðivaèkog 

odbora èasopisa Šumarski list i èasopisa 


42 

Drvna industrija te èlan u•eg redakcijskog 

odbora èasopisa Mehanizacija u šumarstvu. 

Na 18. svjetskom IUFRO kongresu u 

Ljubljani, rujna 1986, izabran je u IUFRO 

diviziju 3 Šumski radovi i tehnika kao 

dopredsjednik komisije Šumski radovi u 

planinskim uvjetima za razdoblje od 1987. do 

1991. godine. Bio je i jedan od voditelja 

IUFRO ekskurzije br. 3. 

Stevan Bojanin bio je èlan HŠD-a, 

èlan savjeta Šum. fakulteta u više mandata i 

èlan izvršnog odbora Sindikata. Kao predstavnik 

Šumarskog fakulteta bio je èlan 

komisije za praæenje •ivotnog standarda 

radnih ljudi Zagrebaèkog sveuèilišta i èlan 

Sveuèilišnog odbora Sindikata. 

Bio je èlan komisija za standarde iz 

oblasti eksploatacije šuma. 

Znanstvena djelatnost prof.dr.sc. 

Stevana Bojanina vezana je za problematiku 

istra•ivanja u podruèju iskorišæivanja šuma. U 

svom se istra•ivaèkom radu bavi pitanjima 

izrade, udjela i kvalitete sortimenata u 

eksploataciji pojedinih vrsta drva, te iskorišæenju 

drvne sirovine odnosno gubicima kod 

sjeèe i izrade. Ovdje se naroèito istièu 

istra•ivaèki radovi koji se odnose na jelovinu 

(Abies sp.) kao našu najva•niju vrstu drva 

èetinjaèa i hrastovinu lu•njaka (Quercus robur 

L.) kao naše najvrednije listaèe. 

U svom istra•ivaèkom radu Stevan 

Bojanin posebnu je pozornost posveæivao 

transferu i primjeni rezultata istra•ivanja za 

potrebe mehanizacije šumarstva (predavanja, 

referati, priopæenja, seminari). Tu aktivnost je 

sistematski i organizirano provodio ne samo 

u hrvatskim šumskim organizacijama nego i 

na skupovima kao što su: interkatedarska savjetovanja 

šumarskih fakulteta Jugoslavije, 

meðunarodna savjetovanja u okviru SEV-a 

(DDR, Mad•arska, ÈSSR). 

Prof.dr.sc. Stevan Bojanin preminuo 


VA¤NIJI RADOVI 

Toènost odreðivanja drvnih masa sastojina polaganjem 

primjerenih pruga, Šum. list, 7-8, 1955, 221-230.

O utrošku vremena kod radova na smolarenju i 

odreðivanju troškova radne snage, Ibid., 9-10, 1959, 292- 

306. 

O nekim osobinama podataka vremena kod ruènih 

radova i njihovoj obradi, Drvna industrija, 11-12, 1961, 

Zagreb, 168-173. 

Odreðivanje vremena izrade metodom trenutaènih 

opa•anja, Narodni šumar, 5-6, 1963, Sarajevo, 171-180. 

Istra•ivanje potroška vremena kod smolarenja crnog 

bora francuskom metodom, (disertacija), Šumarski fakultet 

Zagreb, 1963, 1-183. 

Debljina kore na raznim visinama od tla kod jelovih 

stabala, Drvna industrija 4-5, 1966, Zagreb, 76-85. 

Der Einfluss der Hagneigung auf den Zeitaufwand 

bei der Harzgewinnung, Archiv für Forstwesen 6, 1970., 

Berlin, 599-609. 

Debljina i postotak kore oblovine poljskog jasena, 

(Fraxinus angustifolia Vahl.). Šumarski list 7-8, 1972, 

267-276. 

Primjena metode trenutaènih opa•anja (MTO) za 

studij vremena kod obaranja i izrade jelovih stabala, 

Šumarski list 12, 1974, 483-504. 

Izvoz tehnièke oblovine i tehnièkog drva zglobnom 

ekipa•om Volvo 860 TC (sa S. Sever), Mehanizacija 

šumarstva 1-2, 1976, Zagreb, 9-38. 

Primjena zglobnog traktora TAF 650 kod izvlaèenja 

duge bukove oblovine, (sa S. Sever), Ibid, 3-4, 1976., 

Zagreb, 71-101. 

Komparativna istra•ivanja sjeèe i izrade u prorednim 

sastojinama hrasta lu•njaka i crne johe, (s A. Krpan i J. 

Beber), Šumarski list, 11-12, 1989, 591-601. 

Problem eksploatacije prorednih sastojina u SR Hrvatskoj, 

Glasnik za šumske pokuse 26, Šumarski fakultet 

Zagreb 1990, 483-495. 

BOKAN, Davor, dipl. ing. drvne tehnologije. 


sijeènja 1997. god. na Šumarskom fakultetu u 

Zagrebu, na DT odsjeku. 

BOKULIÆ, Ivo, iz Careva Polja, r. 8.XI.1932, 


1958/59, a diplomirao 7.XI.1962. god. na 

Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na 

Šum. odjelu, DI smjer. 

Kao umirovljenik •ivi u Æikoviæima 

kod Rijeke. 

BOLF, Aleks (Lokve, 19.XII.1965), dipl. 


Sin Milivoja i Vidice r. Skender. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je 


43 

VKV stolar, a majka KV radnica u drvnoj industriji. 

Osnovnu školu završio je u Lokvama 

1980, a srednju školu, drvno usmjerenje, 

1984. u Srednjoškolskom centru Delnice. 

Studirao je na Šum. fakultetu Sveuè. u 

Zagrebu i diplomirao VII. stupanj 30. lipnja 

1992. godine. 

Nakon diplomiranja radio je kao pripravnik 

u DI Delnice, 1993. bio je poslovoða 

u Stolariji Luèice, a 1994. poslovoða u Pilani 

Luèice. God. 1995. osniva priv. poduzeæe 

ALEXANDA d.o.o. koje mu je osnovna djelatnost 

izrada krovišta, drvne galanterije te 

predmeta od drva po narud•bi. 

BOLF, Kristinka, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirala je 27.VI.2000. god. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku. 

BOLF, Ljerka (Rijeka, 28.VIII.1962), ing. 

drvne industrije - proizv. namještaja. 

Kæi Milivoja i Vidice r. Skender. Hrvatica, 

katolièke vjere. Otac joj je VKV stolar, 

a majka VKV radnica u drvnoj industriji. Osnovnu 

školu završila je u Lokvama 1977, a 

srednju, drvne struke 1981, u Srednjoškolskom 

centru Delnice. 


26.VI.1984. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

VI. stupanj na DT odjelu. 

Nakon diplomiranja, od 1.VIII.1984. 

god. radi kao pripravnica u DI Delnice, RJ 

Lokve, a od 1985-1989. kao konstruktor u 

Radnoj zajednici Zajednièke slu•be Delnice. 

Od 1989. šefica je Tehnièke pripreme u proizvodnji 

graðevne stolarije Lokve. 

BOLF, Miroslav, iz Šida, Srijem, roð. 

26.VII.1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1961/62. na osamostaljenom Šum. 

fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 19.IX.1963. 

god. na DI odsjeku.

BOLIÆ, Braco, iz Bos. Petrovca, roðen 

9.VII.1963, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 

je 1988/89, a diplomirao 18.III.1992. 


BOLONT, Predrag (Slunj, 18.II.1936), 


Sin Viktora i Antonije r. Kovaèiæ. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio slu•benik, 

a majka kuæanica. Osnovnu školu završio je u 

Vara•dinu 1950, a Srednju tehn. školu drvne 

struke u Zagrebu 1960. 


VII. stupanj 1966. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

Prvi posao dobio je 17.V.1966. u 

Stolarskom poduzeæu Jelen u Zagrebu. Od 

1.I.1968. direktor je toga poduzeæa, a 1. lipnja 

1974. izabran je za direktora Tvornice grað. 

stolarije “A. ¤aja” u Zagrebu. Nakon isteka 

mandata, 14.VIII.1978. postavljen je za šefa 

poslovnice za opremanje turistièkih i ugostiteljskih 

objekata u poduzeæu Exportdrvo 

Zagreb. Od 1.X.1985. na mjestu je pomoænika 

direktora sektora In•enjering i oprema 

objekata u istom poduzeæu. U mirovinu odlazi 

1.V.1998. god. ¤ivi u Vel. Gorici. 

BOLJAT, Ante, dipl. ing. drvne industrije. 


svibnja 1961. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odsjeku. 

BORAS, Gordana, v. ERCEGOVAC 


44 

BORAS, Ivan, iz Vetina, r. 2.I.1939, dipl. 


a diplomirao 9.V.1968. god. na Šum. fakultetu 


BORÈIÆ, Lada, v. VRBAN 

BORÈIÆ, Mile (Stari Lièki Osik, 13. veljaèe 

1963), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Sin Mile i Ane r. Grahovac. Hrvat, rimokatolik. 

Otac mu je ugostitelj, majka 

trgovkinja. Osnovnu školu završio je u Lièkom 

Osiku 1978, a maturirao je u SC-u "N. 

Tesla" u Gospiæu 1982. god. Diplomirao je 

8.VI.1990. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DT odjelu. 

Nakon diplomiranja odmah se zaposlio 

kao pripravnik u tvornici stolarije Industrogradnja 

IZOIND u Zagrebu. Tu radi do 

1993. u razvojnoj slu•bi, a 1994. voditelj je u 

Odjelu grube strojne obrade. Iste godine postao 

je za komerc. referent, a od 1995. voditelj 

je prodaje. Od 1998. komerc. je direktor u 

Industrogradnji - IZOIND d.o.o. (proizvodnja 

piljene graðe i grað. stolarije), Donja 

Lomnica, Vel. Gorica. 

BOROTA, Jovo, iz Batine u Baranji, roðen 

1.I.1939, dipl. ing. drvne industrije. Studirao 

je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. 

Apsolvirao je 1961/62, na osamostaljenom 

Šum. fakultetu, a diplomirao 21.V.1965. god. 


BOROVEC, Sanja, ing. drvne industrije - 


diplomirala 22.VII.1994. god. na Šum. fakultetu 


BOROVIÆ, Davor (Split, 19.X.1938), dipl. 

ing., asistent za predmet Tehnologije proizvodnje 

namještaja, Površinska obrada te Proizvodnja 

namještaja.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je 

u Zagrebu. Na DI odsjek Poljopr.-šumarskog 

fakulteta u Zagrebu upisao se 1957/58, a 

diplomirao 21.VI.1963. godine. 

Nakon završenog studija zaposlio se 

1.VII.1963. godine u Tvornici namještaja 

DIP-a Novoselec kao referent za investicije. 

Od 1.VII.1968. godine radi kao voditelj proizvodnje 

u Tvornici namještaja DIP-a Delnice 

u Vratima kraj Fu•ina. 

Na DI odjelu Šumarskog fakulteta od 

1.X.1972. godine radi kao sveuèilišni asistent 

za predmet Proizvodnja namještaja. Osim sudjelovanja 

u nastavi Proizvodnje namještaja, 

sudjeluje i u izvoðenju nastave predmeta Konstrukcije 

proizvoda od drva, Proizvodnja 

namještaja, Površinska obrada, a tijekom 1979. 

godine vodi vje•be predmeta Konstrukcije 

proizvoda iz drva, Konstrukcije namještaja te 

Tehnika lijepljenja. 

Aktivan je i u izvoðenju terenske nastave 

(LIP Brest, Cerknica; DIK Ravna Gora, 

Ravna Gora). Takoðer vodi vje•be predmeta 

Tehnologija proizvodnje namještaja i Površinska 

obrada drva na VI. stupnju nastave. Bio je 

struèni vodiè prof.dr.sc. Cigielu iz Zvolena pri 

njegovu posjetu drvno-industrijskim pogonima 

Like, Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. 

Tijekom 1979. godine sporazumno prekida 

radni odnos na DI odjelu Šum. fakulteta. 

BORŠÈAK, Boris, r. 25.XII.1962. u Koprivnici, 


je 1986/87, a dipl. 22.XII.1987. god. na 


BOŠKOVIÆ, Damir, iz Našièke Breznice, r. 

13.V.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 


god. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, na 

DI odjelu. 

BOŠNJAK, Luka, iz Proslapa, r. 16.II.1958, 



45 

1984/85, a diplomirao 1.VII.1988. godine na 


BOSTJANÈIÆ, Anita, ing. drvne industrije - 


diplomirala 3.VII.1987. na Šum. fakultetu u 


BOZANIÆ, Ivan (Nijemci, 18.I.1942), dipl. 

ing. drvne industrije. 

Sin Vjekoslava i Rozalije r. Pardon. 

Hrvat, katolik. Otac mu je slu•benik, a majka 

kuæanica. Osnovnu školu pohaðao je u 

Nijemcima, a završio u Vinkovcima 1957. 

Maturirao je u vinkovaèkoj gimnaziji 1961. 

god., a diplomirao 16.IX.1966. na DI odjelu 

Šum. fakulteta u Zagrebu. 

Nakon diplomiranja zaposlio se u 

DIP-u Spaèva Vinkovci, gdje je radio manje 

od godine dana. Nakon odslu•enoga vojnog 

roka zaposlio se u “Lukadrvu” u Rijeci, gdje su 

se obavljali špediterski poslovi i uskladištenje 

drva za izvoz, uvoz i tranzit. Nakon spajanja 

Luka drva, a kasnije i Exportdrva Rijeka sa 

Lukom Rijeka, radi na istim poslovima u poduzeæu 

Luka Rijeka u svojstvu voditelja 

skladišta. 

BO¤IÈEVIÆ, Dra•en, iz Slunja, roðen 

21.IX.1968, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 

1992/93, a diplomirao 30.X.1995. 

na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.

BO¤IÈEVIÆ, Helena, ing. drvne industrije 

- proizv. namještaja. Apsolvirala je 1993/94, 

a diplomirala 24.IX.1996. god. na Šum. fakultetu 


BO¤IÆ, Dejan, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1996/97, a dipl. 4.XII.2001. 

godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT 

odsjeku. 

BO¤IÆ, Mihajlo, iz Kolariæa, r. 20.III.1936, 


1964/65, a diplomirao 6.IV.1977. god. na 


BO¤IÆ, Zoran, r. 5.IV.1950. u Zagrebu, 




BRAÈUN, Veljko, r. u Zagrebu 28.XI.1953, 




BRAJKOVIÆ, Sanjin, roðen u Zagrebu 

8.VIII.1968, dipl. ing. drvne tehnologije. 


18.IX.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

BRCKOVIÆ (BRLETIÆ) Marija (Rijeka, 

19.X.1965), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Kæi Nikole i Tereze r. Bertoviæ. Hrvatica, 

katolièke vjere. Otac joj je bio vlakovoða, 

a majka kuæanica. Školu je polazila u Ogulinu: 

osnovnu je završila 1980, a maturirala je 

1984. u COUO “Vl. Bakariæ”. 

Diplomirala je 20.XII.1996. na Šum. 


Zaposlena je u Obrtnièkoj i tehnièkoj 

školi Ogulin, gdje predaje predmete drvne 

struke. 


46 

BRÐANOVIÆ, Ivan, dipl. ing. šumarstva. 


god. na Poljoprivr. - šum. fakultetu u Zagrebu, 


Radni vijek proveo je u BiH. Devedesetih 

godina •ivio je u Sarajevu. 

BREGANT, Ivan, r. 18.III.1943. u Èazmi. 




BREGOVIÆ, Ratko, dipl. ing. drvne tehnologije. 



DT odsjeku. 

BRELIH, Ivan (Ravna Gora, 8.III.1951), 

dipl. ing. drvne ind. 

Sin Viktora i Marije r. Èade•. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji: otac 

mu je VKV stolar, a majka kuæanica. Osnovnu 

školu završio je u Ravnoj Gori 1965, a DTŠ 

“Jurica Ribar” u Zagrebu 1969. 


5.XII.1975. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DI odjelu. Na istom je fakultetu upisao i poslijediplomski 

studij Organizacija rada u drv. 

industriji. 

Odmah nakon diplomiranja zaposlio 

se u Radinu u Ravnoj Gori na mjestu glavnog 

tehnologa tehn. procesa. Vrativši se s odslu•enoga 

vojnog roka, od 1978. do 1984. na 

radnom je mjestu voditelja tehn. kontrole, a 

nakon toga do 1986. tehn. pripreme proizvodnje. 

Od 1986. do 1990. direktor je 

OOUR-a Tvornica pokuæstva R. Gora, a 

iduæe dvije godine voditelj je izvozne prodaje. 

Od 1992. do 1994. na radnom je mjestu 

voditelja komercijale u Tvornici pokuæstva 

Donja Dobra. Od 1994. vlasnik je stolarske 

radionice za proizvodnju grað. stolarije. 

BRELIH, Josipa, v. SEVER

BRESTOVEÈKI, Renata, ing. drvne industrije 


1992/93, a diplomirala 28.II.1997. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT 

odsjeku. 

BREZAK, Milivoj, r. 1.IX.1965. u Zagrebu, 


je 1988/89, a diplomirao 26.VII.1990. 


DT odjelu. 

BREZIGAR, David (Solkan, Slovenija, 

28.XII.1937), dr. sc. iz drvne tehnologije. 

Poslijediplomski studij završio je na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao 

10.XI.1981. god. na DI odjelu obranom 

magistarskog rada pod naslovom Izgradnja 

tovarne vzmetnic v Egiptu. Na istom je fakultetu 

i doktorirao 13.III.1985, obranivši 

disertaciju naslova Istra•ivanje nekih èinilaca o 

kojima ovisi kvaliteta i upotrebljivost madraca. 

BREZINA, Mirko, ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1979/80, a dipl. 23.VI.1983. 

god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. 

stupanj na DT odjelu. 

BREZOVIÆ, Mladen (Zagreb, 7.VI.1964), 

mr.sc., dipl. ing., asistent za predmet Furniri, 

furnirske i stolarske ploèe. 

Na DI odjelu Šum. fakulteta Sveuè. u 

Zagrebu diplomirao je 1992. god. te stekao 

zvanje diplomiranog in•enjera drvne industrije. 

Od 15.V.1995. godine struèni je 

suradnik u timu za atestiranje ploèa iverica. 

Magistarski rad Izrada ploèa iz uslojenog drva 

strukturno zaštiæenih kemijskim vatrozaštitnim 

sredstvima obranio je 7.VI.1996. god. te stekao 

akademski naslov magistra znanosti s podruèja 

biotehnièkih znanosti, polja drvna tehnologija. 

Na istom je fakultetu 15.V.2001. obranio 

disertaciju s naslovom Optimizacija svojstava 


47 

višeslojnih furnirskih ploèa za unutarnju i 

vanjsku uporabu. 

U istra•ivaèko zvanje asistenta, u 

svojstvu znanstvenog novaka na projektu 

Razvoj novih tipova ploèa na bazi drva, 

izabran je 17.X.1996. godine. U suradnièko 

zvanje asistenta za predmet Furniri, furnirske 

i stolarske ploèe izabran je 27.II.1997. god., te 

dr•i vje•be iz tog predmeta. Kao istra•ivaè 

radi i na projektu Ministarstva znanosti 

Istra•ivanje sirovina, procesa izrade, kakvoæe i 

uporabe ploèa. 

Èlan je TO 89 - Furniri, ploèe i drvni 

poluproizvodi u sklopu Dr•avnog zavoda za 

normizaciju i mjeriteljstvo. Èlan je Hrvatskog 

šumarskog društva, Hrvatskog mjeriteljskog 

društva i Društva sveuèilišnih nastavnika i 

ostalih znanstvenika u Zagrebu. 

Sudionik je Domovinskog rata. 

Do sada je u suautorstvu objavio jedan 

znanstveni rad, tri struèna rada i sveuèilišni 

laboratorijski priruènik. 

RADOVI 

Fizièka i mehanièka svojstva okal-ploèa i okalsrednjica 

(s. V. Bruèi i V. Jambrekoviæ), Drvna industrija, 

44(1993), 2, 47-51. 

Razvoj i perspektive industrije furnira i ploèa (sa F. 

Penzar, V. Bruèi i V. Jambrekoviæ) Zbornik radova 

Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u 

Hrvatskoj, 8-12, Novi Vinodolski, 1994. 

Rezultati ispitivanja svojstava drvnih ploèa (sa V. 

Bruèi, F. Penzar i V. Jambrekoviæ) Zbornik radova 

Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u 

Hrvatskoj, 59-62, Novi Vinodolski, 1994. 

Odreðivanje formaldehida iz drvnih ploèastih 

materijala perforatorskom metodom (sa V. Bruèi, Z. Janoviæ 

i V. Jambrekoviæ), Šumarski fakultet, Zagreb, 1994. 

Kakvoæa ploèa na bazi drva (sa V. Jambrekoviæ) 

Zbornik radova Uporaba drva, 39-50, Zagreb, 1996. 

BRE¤NJAK, Marijan (Zagreb, 27.IV.1926), 

prof. em., dr. sc., dipl. ing., redoviti prof. 

predmeta Tehnologija masivnog drva. 

U Zagrebu je polazio osnovnu školu i 

gimnaziju, na kojoj je maturirao 1946. god. 

Na šum. odjelu - tehnièki smjer, Poljopr.- 

Šum. fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1952. 

god. stekavši zvanje in•enjera šumarstva.

Po završetku studija radio je u drvnoindustrijskim 

poduzeæima u Klani i Delnicama. 

God. 1955. izabran je za asistenta iz 

predmeta Pilanska prerada drva u Zavodu za 

tehnologiju drva Poljoprivr.-šum. fakulteta u 

Zagrebu. U Katedri za tehnologiju drva, DT 

odjela Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu radio 

je i sticao odgovarajuæa akademska zvanja, sve 

do odlaska u starosnu mirovinu 1991. god. I 

poslije umirovljenja nastavio je znanstvenim, 

struènim i dijelom nastavnim radom na 

podruèju mehanièke prerade drva, najviše iz 

oblasti pilanarstva. 

Doktorat šumarskih znanosti iz podruèja 

pilanske prerade drva stekao je 1964. 

god., obranivši disertacijski rad s naslovom 

Neke eksploatacione karakteristike traènih pila i 

jarmaèa. Za docenta je izabran 1971. godine - 

obranivši prethodno habilitacijski rad pod 

naslovom Piljenje kru•nim pilama sa stlaèenim 

zupcima uz velike pomake po zupcu. Za izvanrednog 

profesora izabran je 1972, a za redovnog 

1977. god. Akademsko zvanje “profesor 

emeritus” stekao je na Šum. fakultetu u Zagrebu 

2000. godine. 

Na Šum. je fakultetu, zavisno o znanstvenom 

statusu i potrebama nastavnog plana, 

vodio i laboratorijske i terenske vje•be te 

predavanja iz predmeta Pilanska prerada drva 

(kasniji naziv Tehnologija masivnog drva) na 

dodiplomskoj nastavi. Na poslijediplomskoj 

nastavi predavao je predmete Tehnologija masivnog 

drva i Izabrana poglavlja iz tehnologije 

masivnog drva. Vodio je i studije za postizanje 

zvanja magistra i doktora znanosti iz podruèja 

tehnologije masivnog drva, odnosno pilanske 

prerade drva. Povremeno je honorarno 

predavao i na Drvarskom odjelu Biotehnièkog 

fakulteta u Ljubljani. Kao profesor gost, 

jedan je semestar 1992. god. predavao i na 

Drvnotehnološkom odjelu Visoke poljoprivr. 

škole u AAsu (Norveška). 

Uz rad na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

Marijan Bre•njak je u mnogo navrata bio na 

studijskim boravcima u AASu (Visoka 

poljoprivr. škola, Odjel za tehnologiju drva), 

a najviše u Oslu (Norveški tehnološki 


48 

institut). Ti su boravci bili ili u vidu raznih 

stipendija Norveške vlade, ili u vidu izravnih 

poziva odgovarajuæih institucija, radi sudjelovanja 

pa i voðenja znanstvenoistra•ivaèkih 

projekata iz podruèja pilanske tehnologije i 

tehnike. U tim je radovima bio povremeno u 

kontaktu i s drugim znanstvenicima iz podruèja 

mehanièke prerade drva u Švedskoj. 

Rezultat tih èestih boravaka i suradnje s 

drvnotehnološkim institucijama u Skandinaviji 

su brojni znanstveni i struèni radovi 

objavljeni na više jezika u raznim našim i 

drugim svjetskim znanstvenim i struènim 

èasopisima ili posebnim publikacijama. Kao 

ekspert za pilanarstvo Organizacije ujedinjenih 

naroda FAO prof. M. Bre•njak boravio 

je i radio godinu dana u Rangoonu (Burma). 

Kao savjetnik za unapreðenje tamošnjeg 

pilanarstva, izradio je niz studija, projekata i 

ekspertiza za vladu Burme. 

U tijeku dugogodišnje nastavne, 

znanstvene i struène aktivnosti imao je kontakte 

i suraðivao s velikim brojem svjetski 

poznatih institucija i znanstvenika za istra•ivanja 

na podruèju mehanièke obrade drva. Ta 

se suradnja oèitovala u odgovarajuæim znanstvenim 

i struènim razmjenama mišljenja, 

mnogobrojnim predavanjima te posjetima 

raznim svjetskim istra•ivaèkim centrima na 

podruèju drvne industrije i tehnike, posebno u 

svezi s pilanarstvom. Tako je kraæe vrijeme, 

negdje i u više navrata, posjetio ili odr•ao 

predavanja u slijedeæim institucijama: Laboratorij 

za šumske proizvode Kalifornijskog 

univerziteta u Berkeleyu, Institut za drvo u 

Madisonu (SAD), Laboratorij za šumske 

proizvode u Princes Risboroughu (Engleska), 

Institut za istra•ivanja na podruèju tehnologije 

drva u Münchenu, Visoka drvarska škola 

u Zvolenu, Institut za drvo u Bratislavi, 

Švedski institut za istra•ivanja na podruèju 

tehnologije drva u Stockholmu, Laboratoriji 

za istra•ivanja na podruèju drvne tehnologije 

u Tampereu, Tehnièki centar za drvo u 

Parizu, odgovarajuæi odjeli za drvo Univerziteta 

u Kyotu (Japan) itd. U bivšoj Jugoslaviji 

suraðivao je s odgovarajuæim struènjacima u 

Ljubljani, Sarajevu i Beogradu.

U više je navrata organizirao i bio 

voða studijskih putovanja struènjaka iz nekih 

drvnoindustrijskih poduzeæa iz Hrvatske i 

Slovenije odgovarajuæim pogonima u Norveškoj 

i Švedskoj. 

Prof. dr. sc. M. Bre•njak bio je od škol. 

god. 1972/73. do 1973/74. prodekan DI 

odjela Šum. fakulteta u Zagrebu, a škol. god. 

1981/82. do 1982/83. dekan Šum. fakulteta 

Sveuè. u Zagrebu. Bio je dugogodišnji predstojnik 

Katedre za tehnologiju drva Šum. fakulteta 

i dugogodišnji èlan Upravnog odbora 

i Redakcijskog savjeta èasopisa Drvna industrija, 

a kraæe je vrijeme obnašao i du•nost 

glavnog urednika toga èasopisa. Povremeno je 

na Fakultetu te raznim strukovnim organizacijama 

u Zagrebu obavljao i druge poslove. 

Obnašao je i niz funkcija u raznim 

internacionalnim struènim organizacijama: 

od 1972. do 1974. bio je predstavnik tadašnje 

Jugoslavije u Tehnièkom savjetu SEV-a u 

Bratislavi. Neko je vrijeme bio predstavnik 

biv. Jugoslavije u Komitetu za drvo ECE, 

UN. Od 1976. do 1984. bio je èlan Savjeta 

IUFRO. U tom je periodu dvije godine bio i 

jedan od dvojice predsjednika Sekcije Milling 

and Machining IUFRO. Kao èlan i funkcionar 

IUFRO aktivno je (referatima, predsjedavanjem 

i drugim aktivnostima) sudjelovao 

na pet svjetskih kongresa IUFRO (Oslo 

1976, Kyoto 1980, Ljubljana 1985, Montreal 

1990, Tampere 1995). 

Do 1997. god. objavio je - sam ili u 

suradnji - više od 70 znanstvenih i struènih 

radova, 18 struèno-informativnih radova, 12 

ekspertiza i projekata, 22 prijevoda i prikaza 

iz strane znanstvene i struène literature, 4 

knjige-ud•benika te niz informativnih radova. 

Radovi su objavljeni u raznim znanstvenim 

i struènim, domaæim i stranim publikacijama, 

na hrvatskom, engleskom, norveškom 

i njemaèkom jeziku. Odr•ao je u raznim 

gradovima Hrvatske i diljem svijeta više od 

30 javnih predavanja na hrvatskom, engleskom 

i norveškom jeziku. Osim toga napisao 

je više recenzija te izradio brojne interne 

(neobjavljene) struène studije i razne pisane 


49 

materijale kao pomoæ studentima pri uèenju. 

Za sveukupan rad dobio je od Šum. 

fakulteta u Zagrebu 1999. god. priznanje kao 

Zaslu•ni profesor, u povodu 320. obljetnice 

Sveuèilišta u Zagrebu. Iste je godine od Šum. 

fakulteta u Zagrebu dobio Zahvalnicu za 

uspješnu suradnju i ukazanu pomoæ pri 

oblikovanju i izdavanju èasopisa Drvna industrija. 

RADOVI 

a) Znanstveni i struèni radovi od 1985. 

(Ranije radove v. u Drv. bibliografiji.) 

Piljenje jelovih trupaca i procjena kvalitete 

piljenica. Bilten ZIDI 13 (1985) 3 : 1-11. Šumarski fakultet, 

Zagreb. 

Istra•ivanja procesa prerade drva piljenjem i 

iveranjem. Bilten ZIDI 13 (1985) 3 : 1-11. Šumarski fakultet, 

Zagreb. 

Computer aided optimization of sawing logs on 

band saws. (sa Hitrec,V.; Šegotiæ,K.); Radovi sa 

simpozija “Kompjuter na sveuèilištu”, Cavtat, 1986. 

A model of computer aided optimization of sawing 

logs. (sa Hitrec,V.; Šegotiæ,K.); Proceedings “IUFRO 

XIX World congress”, Montreal, 1991. 

Štete u drvnoj industriji Hrvatske uslijed srpske 

agresije na Republiku Hrvatsku. Šumarski list 115 (1991) 

10/12 : 445-447. 

Procesna tehnologija u pilani i kvaliteta proizvoda. 

Drvna industrija 43 (1992) 3 : 113 -114. 

Norveška pilana godine. Drvna industrija 43 

(1992) 4 : 169 -170. 

Grosse Kriegschaden in der Holzidustrie Kroatiens. 

Holz-Zentralblatt, Nr. 43, 8 April, 1992. 

O pilanarstvu Republike Hrvatske - primjer razvoja 

privatnih industrijskih pilana. Drvna industrija 44 

(1993) 4 : 149-152. 

Kroatiens Sageindustrie muss sich der freien Markwirtschaften 

Stelen. Holz-Zentralblatt Nr. 106, 3 September, 

1993. 

Znaèenje kvalitete trupaca u pilanskoj preradi s 

posebnim osvrtom na trupce jele i smreke. Mehanizacija 

šumarstva 19 (1994) 3 : 149-228. 

Drvo - taj divni materijal. Šumarski list 120 

(1996) 5/6 : 219-224. 

Pilanska tehnologija drva, I dio. Ud•benik, 

Šumarski fakultet, Zagreb, 1997. 

Vom Sagewerk bis zur Produktion hochwertiger 

Parkette-Entwicklung des privaten Holzverarbeitungbetrieb 

“ARENA” in Kroatien. Zagreb, 1999. (Predano 

za tisak u èasopisu “Holz-Zentralblatt”.) 

Primarna mehanièka obrada jelovine (Primary 

Mechanical Processing of Firewood). Obièna jela u Hrvat-

skoj (Silver Fir in Croatia). Str.: 711-722. Akademija 

šum. znanosti i Hrvatske šume, Zagreb, 2001. 

Pilanska obrada bukovine (Sawmilling Conversion 

of Beech Wood) Obièna bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj. 

Akademija šumarskih znanosti i Hrvatske šume. 

b) Knjige i ud•benici 

Album rasporeda pila rangiranih prema velièi-ni 

kvantitativnog iskorištenja jelovih trupaca, (sa Hitrec,V.; 

Butkoviæ,Ð.). Šumarski fakultet, Zagreb, 1985. 

Utjecaj uvjeta piljenja na neke pokazatelje 

djelotvornosti pilanske tehnologije. Šumarski fakultet, 

Zagreb, 1991. 

Pilanska tehnologija drva. I dio. Šumarski fakultet, 

Zagreb, 1997. 

Pilanska tehnologija drva. II dio. Šumarski fakultet, 

Zagreb, 2000. 

c) Prijevodi 

Biermann,O.: Traèna pila ili jarmaèa. (BLOCK - 

BANDSAGE ODER GATTERSAGE). Izbor, serija 

11, (1960) 3. 

Samset, I.: Transport trupaca konjima i traktorom 

na utabanom snje•nom putu. (TOMMER-TRANS- 

PORT MED HEST OG TRAKTOR PA SNE- 

PAKKETE VEIER). Izbor, serija 3, (1964) 3 : 27-38. 

Fleischer, H. O.: Pilane buduænosti. (SAW- 

MILLS OF THE FURURE). Drvna industrija 21 

(1970) 11/12 : 221. 

Krilov, A.: Faktori koji utjeèu na piljenje kru•nom 

pilom. (FACTORS AFFECTING THE CUTTING 

OF CIRCULAR SAW BLADES). Drvna industrija 

25 (1974) 5/6 : 126-128. 

Krilov, A.: Toplinsko otvrdnjivanje zubaca lista pile 

strujom visoke frekvencije. (prijevod s engleskog); Drvna 

industrija 29 (1978) 7/8 : 169-171. 

Krilov, A.: Istra•ivanja na podruèju prerade drva u 

svijetu. (prijevod s engleskog); Drvna industrija 34 

(1983) 3 : 65-68. 

d) Razni radovi poslije umirovljenja 1991. godine 

Štete u drvnoj industriji Hrvatske uslijed srpske 

agresije na Republiku Hrvatsku. Šumarski list 115 (1991) 

10/12 :445-447. 

Procesna tehnologija u pilani i kvaliteta proizvoda. 

Drvna industrija 43 (1992) 3 : 113-114. 

Norveška pilana godine. Drvna industrija 43 

(1992) 4 : 169-170. 

Grosse Kriegschaden in der Holzindustrie Kroatiens. 

Holz-Zentralblatt Nr. 43, 8. April. 

O pilanarstvu Republike Hrvatske - primjer razvoja 

privatnih pilana. Drvna ind. 44 (1993) 4 : 149-152. 

Kroatiens Sageindustrie muss sich der freien Marktwirtschaft 

Stelen. Holz-Zentralblatt Nr. 106, 3. Sept. 

Znaèenje kvalitete trupaca u pilanskoj preradi s 

posebnim osvrtom na trupce jele i smreke. Mehanizacija 

šumarstava 19 (1994) 3 : 149-228. 


50 

Utjecaj ošteæenja trupaca pri njihovom pridobivanju 

na obujmno iskorištenje u pilanskoj preradi. Prikaz radnje 

D.W. Moshenko: Influence of log damage on loss of 

lumber volume at the sawmill. For.Res.Inst. of Canada. 

Wood harvesting technical note FT-202, November 

1993. - Mehanizacija šumarstva 19 (1994) 3 :217-221. 

e) Ostali objavljeni radovi 

Autor je objavio još 18 informativnih èlanaka, 16 

prikaza literature, 12 ekspertiza projekata, 5 internih 

studija i tridesetak predavanja. U raznim domaæim 

èasopisima objavio i niz prikaza magistarskih i doktorskih 

radova, objavljenih knjiga ili znanstvenih i 

struènih radova te drugih zbivanja od znaèenja za podruèje 

obrade i prerade drva. 

BRKIÆ, Marijan, dipl. ing. drvne industrije. 

Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u 

Zagrebu. Apsolvirao je 1959/60, a diplomirao 

25.I.1962. god. na osamostaljenom Šum. 


BRKLJAÈIÆ, Dunja, v. PETRIÆ 

BRKLJAÈIÆ, Slavica, r. 1.XII.1947. u Rijeci, 


1970/71, a diplomirala 18.VI.1973. god. na 


BRLAS, Jozo, r. u Bušetini kod Virovitice, 




Zaposlen je u vlastitom privatnom 

poduzeæu BRLAS-DRVO d.o.o. u Matuljima 

kod Rijeke. 

BRLEK, Ivica, ing. drvne industrije - proizv. 


25.IV.1996. god. na Šum. fakultetu u 


BRLETIÆ, Branko, iz Tounja kod Karlovca, 

r. 21.X.1947, dipl. ing. drvne indu-

strije. Apsolvirao je 1969/70, a diplomirao 

23.XI.1972. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

BRLETIÆ, Marija, v. BRCKOVIÆ 

BRNÈIÆ, BUTKOVIÆ, Nedjeljka, roðena 

9.VI.1947. u Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

BRODARIÆ, Ljubica, iz Medvedièke, Novo 

Virje, ing. drvne industrije. Apsolvirala je 

1987/88, a diplomirala 7.IV.1988. kao 

odlièna studentica na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

VI. stupanj na DT odjelu, Studija uz rad. 

Zaposlena je u Bilokalniku, kasnije 

BILO Ðurðevac. 

BRONZOVIÆ, Manda, ing. drvne industrije 


1984/85, a diplomirala 9.III.1987 na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj, na DT 

odjelu. 

BROVET, Nada, iz Gornjih ¤agara, dipl. 

ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je 1977/78, 



BROVET, Ru•ica, iz Gornjih ¤agara, dipl. 

ing. drvne industrije. Apsolvirala je 1974/75, 

a diplomirala 23.II.1976. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na Drvarskom odjelu. 

BROZOVIÆ, Mirjana (Ogulin, 9.IX.1965), 

dipl. ing. drv. tehnologije, prof. 

Kæi Ivana i Anke r. Kuterovac. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Školovala se u Oguli- 


51 

nu: osnovnu školu završila je 1980, a maturirala 

je 1984. u COUO-u. Apsolvirala je 

1988/89, a diplomirala 27.IX.1991. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, DT smjer. 

Zaposlena je u zvanju profesorice 

struènih predmeta u Obrtnièkoj i tehn. školi 

Ogulin. Redovito sudjeluje na struènim skupovima 

i kao mentorica na natjecanjima 

uèenika drvne struke. 

BRUÈI, Eugen, iz Zagreba, r. 3.VII.1970, 





BRUÈI, Vladimir (Zagreb, 23.VIII.1954), dr. 

sc., dipl. ing., red. profesor Tehnologije fur-nira i 

ploèa i Tehnologije ploèa iz usitnjenog drva. 


u Zagrebu, gdje je i maturirao 1954. godine. 

Šumarski fakultet, DI smjer, upisao je 1954, a 

diplomirao 28.II.1960. godine. 

Nakon odslu•enoga vojnog roka 

14.IV.1961. god. zaposlio se u Zagrebaèkoj 

tvornici pokuæstva kao in•enjer pogona i 

glavni konstruktor. Od 1.XI.1962. godine do 

1.VII.1963. god. radi u Tvornici šperploèa 

DIP-a Vrginmost u Vrginmostu kao voditelj 

odjeljenja, voditelj smjene, a zatim kao upravitelj 

tvornice. Dana 1.VII.1963. godine 

ponovno se zapošljava u Zagrebaèkoj tvornici 

pokuæstva u Analitièko-planskom odjelu. 

Dana 1.XII.1963. god. zapošljava se 

na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu kao 

asistent za predmet Industrija furnira i ploèa. 

Znanstveno-nastavno vijeæe Šum. fakulteta 

škol. god. 1969/70, nakon smrti prof. dr. sc. 

J. Krpana, povjerava mu nastavu predmeta 

Tehnologija furnira i ploèa. Od tada vodi 

nastavu na VI, VII/1 i VII/2 stupnju studija i 

mentor je pri izradi diplomskih, magistarskih 

i doktorskih radova. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu 1969. 

godine stjeèe naslov magistra znanosti obra-

nivši magistarski rad Spajanje furnira. Obranivši 

1976. godine doktorsku disertaciju 

Utjecaj vlage iverja i temperature prešanja u 

proizvodnji troslojnih ploèa iverica na vrijeme 

prešanja i svojstva gotovih ploèa, promoviran je 

u doktora drvnoindustrijskih znanosti s podruèja 

tehnologije furnira i ploèa. 

Za višeg predavaèa predmeta Tehnologija 

furnira i ploèa izabran je 1975. god., 1977. 

god. izabran je za docenta, a 1981. god. promaknut 

je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog 

profesora predmeta Tehnologija 

furnira i ploèa. 

U znanstveno-nastavno zvanje redovitog 

profesora za znanstveno podruèje šumarstva 

za predmet Tehnologija ploèa iz 

usitnjenog drva izabran je 1987. god. 

U sklopu dosadašnjeg znanstvenog, 

struènog i nastavnog rada uglavnom se bavio: 

tehnologijom, svojstvima i metodama ispitivanja 

klasiènih ploèa iverica; proizvodnjom, 

svojstvima i ispitivanjem vatrootpornih ploèa; 

problemom naknadnog oslobaðanja formaldehida 

iz drvnih ploèa; razvojem novih 

tipova ploèa na bazi drva; problemom sirovine 

za proizvodnju ploèa od usitnjenog drva; 

filozofijom šumsko - drvnoindustrijskog 

kompleksa. 

Suraðivao je s brojnim institutima u 

Hrvatskoj, Europi i Americi. Tijekom 

školske godine 1971/72. bio je na usavršavanju 

u Finskoj, na Institutu za tehnièka istra•ivanja 

Helsinki-Otamiemi (Valtion Teknillinen 

Tutkimnslaitos, Otamiemi). 

U škol. god. 1979/80. bio je na usavršavanju 

u SR Njemaèkoj, u Institutu za 

ispitivanje drva (Institut für Holzforschung 

der Universität München) i Wilhelm Klauditz 

Institutu u Braunschweigu, a posjetio je i 

Fachhochschule Rosenheim te Institut für 

Fenstertechnik u Rosenheimu. 

U školskoj godini 1981/82. bio je na 

usavršavanju u SAD-u, u sklopu Fulbrightovoga 

programa, na University of California at 

Berkeley Forest Products Laboratory i 

USDA Forest Products Laboratory (Affiliated 

with U. of Wisconsin) Madison. 


52 

U Lewistonu, Idaho, u tvrtki Potlatch 

radio je na eksperimentalnom dijelu projekta 

Surface Activated Bonding Systems. 

U Minnesoti i sjevernom Wisconsinu 

posjetio je pet velikih proizvoðaèa ploèa 

(Louisiana - Pacific, Blandin Wood Products, 

Potlatch, Superwood i Northwood). 

Bio je savjetnik u Internacionalnom 

centru za drvo u Trstu (C.I.L. Centro Internazionale 

Legno Trieste, Italia). 

Radio je u komisijama za izradu JUSa 

za furnire i ploèe (1976, 1977, 1978. i dalje), 

na izradbi nacrta Naredbe o obveznom 

atestiranju ploèa iverica za opæu upotrebu i 

graðevinarstvo, te obavio njezinu završnu 

struènu recenziju 1983. godine. 

Predsjednik je TO 89 - Furniri, drvne 

ploèe i drvni poluproizvodi. Voditelj je i jedan 

od osnivaèa Laboratorija za atestiranje ploèa 

iverica. Izradio je niz elaborata, studija i 

ekspertiza. 

Bio je mentor pri izradi dvaju doktorskih 

disertacija i sedam magistarskih radova. 

Vodio je temu Istra•ivanja na podruèju 

tehnologije furnira i ploèa, sa zadacima Izrada 

iverica na bazi otpadaka iz hrastovine i mekih 

listaèa za potrebe graðevinarstva i proizvodnje 

namještaja, te Istra•ivanja optimalnih temperatura 

i potrebnog vremena zagrijavanja furnirskih 

trupaca raznih domaæih vrsta drva.Bio 

je voditelj projekta Ministarstva znanosti 

Razvoj novih tipova ploèa na bazi drva. 

Voditelj je hrvatsko-slovenskog projekta 

Ministarstva znanosti Utjecaj kakvoæe 

nekih sirovina na fizièka i mehanièka svojstva 

drvnih ploèa.Takoðer je voditelj projekta Ministarstva 

znanosti Istra•ivanje sirovina, 

procesa izrade, kakvoæe i uporabe ploèa. 

Radio je na projektu Istra•ivanje 

racionalnog korištenja drvne sirovine te projektiranje 

i uhodavanje probnog pogona u pokrajini 

Friuli - Venezija Giulia, 1976. 

Radio je na projektu Biotehniške 

fakultete u Ljubljani, te vodio temu Komparativna 

analiza i usavršavanje JUS-a za 

šperano drvo, a sudjelovao je u radu Kompara-

tivna istra•ivanja i usavršavanja JUS-a za 

iverice. 

Radio je na projektu Reziskave razvoja 

proizvodov in tehnologij v lesarstvu, Optimizacija 

nekaterih tehnoloških lastnosti in proizvodnje 

ivernih plošæ za uporabo v gradbeništvo. 

RADOVI OD 1985. GODINE 

Korišæenje sekundarne sirovine u proizvodnji ploèa, 

Bilten ZIDI, 13(1985), 2, 51-63. 

Istra•ivanje procesa prerade drva u ploèe, Bilten 

ZIDI, 13(1985), 3, 13-27. 

Vatrozaštitna kemijska sredstva za poveæanje 

vatrootpornosti tvrdih ploèa vlaknatica izraðenih suhim 

postupkom i MDF ploèa (sa M. Tataloviæ), Drvna industrija, 

36(1985), 5-6, 15-25. 

Moguènost ocjenjivanja gorivosti drvnih materijala 

pomoæu kisikovog indeksa (sa M. Ivanèiæ), Drvna industrija, 

37(1986), 1-2, 27-32. 

Prethodna ispitivanja izrade vatrootpornih ploèa 

iverica (sa T. Laufenberg i S. Le Van), Drvna industrija, 

36(1986), 3-4, 65-70 

Oslobaðanje formaldehida iz neoplemenjenih i 

oplemenjenih iverica (sa M. Komac i M. Tataloviæ), Drvna 

industrija, 37(1986), 5-6, 127-132. 

Dinamika emisije formaldehida iz iverice odreðena 

perforatorskom i difuzionom metodom (sa V. Sertiæ i I. 

Opaèiæ), Drvna industrija, 37(1986), 11-12, 277-281. 

Razvoj proizvoda s obzirom na kolièinu formaldehida 

koji se naknadno oslobaða (sa M. Komac, M. 

Tataloviæ i J. Jahiæ), Drvna industrija, 38 (1987), 5-6, 

103-109. 

Lijepljenje u proizvodnji iverica, Zbornik rad. o ljepilima 

i lijepljenju drva, 103-115, Tuheljske Toplice, 1987. 

Proizvodnja furnira od hrasta lu•njaka (Quercus 

robur L.) (sa F. Penzar), Glasnik za šumske pokuse, 

23(1987), 3, 383-398. 

Odreðivanje koncentracije slobodnog formaldehida 

razlièitim metodama iz proizvoda na bazi drva (sa M. 

Komac i M. Tataloviæ), Zbornik radova o ljepilima i 

lijepljenju drva, Tuheljske Toplice, 116-128, 1987. 

Ploèe iverice sa orjentiranim iverjem (sa F. Mamiæ), 

Zbornik radova Mo•nost razvoja ivernih i vlaknenih plošæ 

v Jugoslaviji, 144-152, Nova Gorica, 1987. 

Spanplatten mit orientierten Eigenschaften (OSB) 

für das Bauwesen (sa F. Mamiæ), Holz als Roh- und 

Werkstoff, 45(1987), 3, 110. 

Novi znanstveni radnici iz oblasti biotehnièkih 

zanosti (dr. S. Pirkmaier), Drvna industrija, 39(1988), 

11-12, 285-286. 

Tehnološka svojstva karbamidnih ljepila va•na za 

proizvodnju iverica (sa M. Tataloviæ), Drvna industrija, 

40(1989), 1-2, 19-25. 

Novi znanstveni radnici iz oblasti biotehnièkih 

znanosti (mr. J. Jahiæ), Drvna ind., 40(1989), 1-2, 44. 

Razvoj novih ploèa za industriju namještaja i 


53 

unutarnje opremanje, Bilten ZIDI, 17(1989), 1, 5-7. 

Oslobaðanje formaldehida u toku proizvodnje i 

uskladištenja ploèa od usitnjenog drva (sa J. Jahiæ), Drvna 

industrija, 40(1989), 9-10, 185-190. 

Problematika upotrebe raznih vrsta drva u proizvodnji 

ploèa iverica za namještaj (s I. Panjkoviæ), Zbornik 

radova AMBIENTA ’91, Razvoj i perspektive finalne 

obrade drva, Zagreb, 45-50, 1991. 

Utjecaj razlièitih vrsta drva na fizièko-mehanièka 

svojstva troslojnih iverica (s I. Panjkoviæ), Drvna industrija, 

42(1991), 3-4, 55-60. 

Textilspanplatten (s I. Panjkoviæ), Holz als Rohund 

Werkstoff, 49(1991), 206. 

Vatrootpornost drvnih preraðevina (s I. Panjkoviæ), 

Kvalitet i standardizacija, 19(1991), 1, 7-16. 


(sa V. Jambrekoviæ i M. Brezoviæ), Drvna industrija, 

44(1993), 2, 57-61. 

Prethodna ispitivanja izrade vodootpornih ploèa 

iverica (s I. Panjkoviæ i Ð. Trniniæ), Drvna industrija, 

44(1993), 3, 96-99. 

Razvoj i perspektive industrije furnira i ploèa (sa F. 

Penzar, V. Jambrekoviæ i M. Brezoviæ), Zbornik radova sa 

savjetovanja Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav 

preradbe drva u Hrvatskoj, 8-12, Novi Vinodolski, 1994. 

Rezultati ispitivanja svojstava drvnih ploèa (sa F. 

Penzar, V. Jambrekoviæ i M. Brezoviæ), Zbornik radova sa 

savjetovanja Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav 

preradbe drva u Hrvatskoj, 59-62, Novi Vinod., 1994. 

Influence of Various Species of Wood on Physical and 

Mechanical Properties of Three-Layer Particleboard (s F. 

Mamiæ & E.O. Salah), WSU Compton Union Building, 

Pullman, Washington, USA, 1994. 


materijala perforatorskom metodom (sa Z. Janoviæ, V. 

Jambrekoviæ i M. Brezoviæ), sveuèilišni priruènik, 


Proizvodnja industrijskog drva (sjeèa, izrada i 

transport) (sa S. Bojanin), Glasnik za šumske pokuse, 

31(1994), 35-91. 

Stanje proizvodnje ploèastih materijala u Hrvatskoj 

i novi proizvodi u svijetu (s E.O. Salah), studija, UNIDO 

savjetovanje, Tuheljske Toplice, 1996. 

Ploèe iverice i vlaknatice (sa V. Jambrekoviæ), 

sveuèilišni ud•benik, Šumarski fakultet, Zagreb, 1996. 

Novi znanstveni radnici (mr. sc. V. Jambrekoviæ), 

Drvna industrija, 47(1996), 4, 164-170. 

Stanje i razvojni trend ploèa na bazi drva u svijetu 

(sa V. Jambrekoviæ), Drvna ind., 48(1997), 1, 27-34. 

MDF - svjetski trend (sa V. Jambrekoviæ), Drvna 

industrija, 48(1997), 2. 

(Ostale radove v. u Drv. bibliografiji). 

BRUNDIÆ, Antun, iz Bratkovca, roðen 


je 1974/75, a diplomirao 10.VII.1978.

god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom 

odjelu. 

BRZOVIÆ, Jozo, iz Šuice, BiH, roðen 

18.XI.1955. dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



BUBLIÆ, Ivan, r. 10.XII.1943. u Zagrebu, 




Zaposlen je u poduzeæu PROTING- 

EUROCONT d.o.o. Krapina. 

BUBONJA, Nada, iz Šipovljana, roðena 

19.I.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 

je 1967/68, a diplomirala 28. IV.1969. 


odsjeku. 

BUDIHNA, Karmelo, iz Ustja pri Ajdovšèini, 

Slovenija, roð. 21.I.1916. god., dipl. 


Studij Šumarstva apsolvirao je 1937/38. 

u Zagrebu na Poljoprivr.-šum. fakultetu, a diplomirao 

je 19.IV.1940. godine na Šum. 

odjelu. 

Tijekom Drugoga svj. rata bio je u 

NOB-u, a nakon rata obavljao je odgovorne 

du•nosti u šumarstvu i drvnoj industriji 

Slovenije: bio je direktor ŠG-a Maribor i 

direktor Drvne industrije Slovenije. Obavljao 

je i društveno-politièke funkcije: bio je 

predsjednik Kotara Maribor i Gorica, predsjednik 

Privredne komore Slovenije, Poslanik 

republièke i Savezne skupštine. Od 1967. do 

1971. bio je generalni konzul SFRJ u Celovcu, 

a od 1971. zamjenik je republièkoga 

sekretara za poljoprivredu, šumarstvo i 

prehranu SR Slovenije. 


54 

BUDROVIÆ, Zlatko, roðen 5.IX.1963. u 

Koprivnici, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 

je 1987/88, a dipl. 16.VII.1990. na 

DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu. 

BUDUR, Bo•idar, r. 6.II.1956. u Zagrebu, 


1979/80, a diplomirao 9.XII.1981. na DT 

odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu. 

BUJAN, Adolf (Zagreb, 1.VI.1939), diplomirani 


Sin Adolfa i Ljubice r. Harapin. 

Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili 

radnici. Osnovnu je školu završio 1953, a IV. 

mušku realnu gimnaziju u Zagrebu 1958. 

Šumarstvo je studirao na ŠF-u u Zagrebu. 


1965. god. na DI odsjeku. 

Od 1966. do 1982. bio je zaposlen u 

DIP-u Delnice najprije dvije godine kao tehnièki 

voditelj, a od 1968. do 1970. kao upravitelj 

pogona; nakon toga do 1976. šef je razvoja, 

a zatim glavni direktor do prelaska u 

Exportdrvo. U novom je poduzeæu direktor 

tvrtke u SAD-u (1983-1985), a zatim direktor 

vanjske trgovine (1985-1989) i direktor 

sektora (1989-1994). Od 1995. god. pomoænik 

je direktora, a od 1999. predsjednik 

Upravnog odbora Exportdrva. 

BUJAS, Neven (Šibenik, 20.V.1968.), mr. 

sc., dipl.ing., asistent za predmet Kemija drva 

i Kemijska prerada drva. 

Osnovnu školu i Centar za odgoj i 

usmjereno obrazovanje, usmjerenje farmaceutski 

tehnièar, završio je u Šibeniku. Nakon 

odslu•enja vojnog roka škol. god. 1987/88. 

upisao je Fakultet kemijskog in•enjerstva i 

tehnologije u Zagrebu, gdje je 5. VII.1994. 

godine obranio diplomski rad Struktura i 

svojstva brzovezujuæih cementnih materijala te 

stekao zvanje dipl. ing. kemijske tehnologije.

Od 1.X.1994. zaposlen je na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu, u Zavodu za ploèe i 

kemijsku preradu drva, u svojstvu mlaðeg asistenta. 

Vodi praktikum kolegija Kemija drva, 

Kemijska prerada drva i Polimerni materijali. 

Škol. god. 1995/96. upisao je poslijediplomski 

studij na Drvnotehnološkom odsjeku 

Šumarskog fakulteta s podruèja znanost o 

drvu - kemija drva. 

Na sjednici Fakultetskog vijeæa Šumarskog 

fakulteta 26. veljaèe 1997. godine 

odobrena mu je tema magistarskog rada s 

naslovom Prilog poznavanju kemizma kore 

bukovine, koju je uspješno obranio 20. sijeènja 

1998. godine. 

Od 1997. godine ukljuèen je u rad na 

znanstvenom projektu Istra•ivanje sirovina, 

procesa izrade, kakvoæe i uporabe ploèa Drvnotehnološkog 

odsjeka Šumarskog fakulteta, 

što ga financira Ministarstvo znanosti i tehnologije 

RH. 

Èlan je Društva diplomiranih in•enjera 

i prijatelja kemijsko-tehnološkog studija Sveuèilišta 

u Zagrebu. 

BUKVIÆ, Ante, ing. drvne industrije - proizv. 



Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku. 

BULKA, Edo, iz Kri•a kod Ivaniægrada, r. 

10.XII.1947, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1969/70, a diplomirao je 

1.VII.1974. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

Zaposlen je u poduzeæu Croatiadrvo 

d.o.o. u Kri•u. 

BULJUBAŠIÆ, Milan, r. 11.VIII.1947, dipl. 


a diplomirao 15.VI.1973. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, DI odjel. 


55 

BUNÈIÆ, Ante, iz Podlapaèe, dipl. ing. 




BUNÈIÆ, Tihomir, r. 6.XI.1965, dipl. ing. 




BUNIJEVAC, Simeon (Moravice, 10.XII.1938), 

dipl. ing. drv. industrije. 

Sin Nikole i Desanke r. Bunijevac. 

Srpske narodnosti, hrvatskoga dr•avljanstva, 

ateist. Potjeèe iz obitelji slu•benika. Osnovnu 

školu završio je u Moravicama 1952, a gimnaziju 

u Ogulinu 1957. Apsol. je 1960/61, a 

diplomirao 2.VIII.1962. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, na DI odsjeku. 

Nakon diplomiranja, 1962/63. zaposlio 

se kao pripravnik u ŠG-u Senj. Nakon 

odslu•enoga vojnog roka zapošljava se u 

Lukadrvu Rijeka, a zatim napreduje do mjesta 

pomoænika voditelja luèkih skladišta drva i 

drvnih proizvoda (1964-1974). Od 1974. do 

1983. radi kao tehnièki direktor i direktor 

tadašnjeg OOUR-a Exportdrvo Zagreb, 

Luèko - skladišni transport i špedicija. Od 

1984. do 1990. obavlja du•nost pomoænika 

direktora u poduzeæu Luka Rijeka - Pogon 

Sušak, a od 1990. do umirovljenja 1998. 

savjetnik je direktora istog poduzeæa. 

¤ivi u Rijeci. 

BUNJEVÈEVIÆ, Velimir, r. 25.VI.1949. u 

Po•egi, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1973/74, a diplomirao 8.VI.1976. god. 


BURIÆ, Tajana, iz Ravne Gore, roðena 

10.III.1965, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu.

BURINA, Danijel, iz Vara•dina, roðen 

25.II.1970, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 


god. na Šum. fakultetu, na DT-odjelu. 

BUTORAC, Anton, iz Dubrave, roðen 

16.I.1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



BUTINA, Ankica, iz Kutine, r. 24.V. 1964, 


1987/88, a diplomirala 2.II.1990. god. na 


BUTKOVIÆ, Ivan, ing. drvne industrije - 




BUTKOVIÆ, Jurica, roðen u Batajnici, 

21.IV.1945, dr. sc., dipl. ing., izv. profesor 

kolegija Tehnologija masivnog drva. 


u Zagrebu, gdje je upisao Šum. fakultet i diplomirao 

1970. godine. 

Od rujna 1971. zaposlen je u DIP-u 

Delnice, pilani Luèice, a od svibnja 1977. radi 

u razvojnoj slu•bi DIP-a Delnice kao tehnolog 

za pilansku preradbu i sušenje drva. U 

listopadu 1977. god. poèinje raditi na Šum. 

fakultetu kao asistent za predmet Tehnologija 

masivnog drva. Škol. god. 1973/74. upisao je 

poslijediplomski studij kolegija Tehnologija 

masivnog drva na Šum. fakultetu u Zagrebu, a 

1978. izradio je magistarski rad Piljenje 

jelovih trupaca u cijelo i prizmiranjem. U 

srpnju 1980. izabran je za znanstvenog asistenta 

Šum. fakulteta u Zagrebu za predmet 

Tehnologija masivnog drva. U svibnju 1985. 

obranio je doktorsku disertaciju Istra•ivanje 

iskorištenja jelovih trupaca kod eksperimentalnog 

i simuliranog piljenja te prognoziranje 


56 

kvalitete piljenica. U veljaèi 1986. izabran je 

za docenta na Šum. fakultetu u Zagrebu. Od 

travnja 1987. povjerena su mu predavanja 

predmeta Tehnologija masivnog drva. God. 

1989. izabran je za izvanrednog profesora 

istog kolegija. 

Od svibnja 1987. èlan je radne grupe 

IUFRO, Division 5 “Milling and Machining”. 

Èlan je radne grupe za izradu hrvatskih 

normi. Boravio je 1981. dva mjeseca u Finskoj 

radi struènog usavršavanja; godine 1982. 

sudionik je struène ekskurzije na Cipar, 1983. 

sudionik vodstva struène ekskurzije voditelja 

RODI Delnice u Norveškoj, a 1983. boravio 

je dva mjeseca kao stipendist u Institutu 

“Goethe” u Njemaèkoj radi usavršavanja 

njemaèkog jezika. Od studenog 1988. do 

studenog 1989. god. boravio je u SAD-u, na 

Mississippi State University, Forest Products 

Laboratory kao gostujuæi znanstvenik. Radio 

je na projektu snimanja i analiziranja trupaca 

radi postavljanja optimalnog rasporeda pila. 

Tijekom 1990. godine bio je struèni konzultant 

za izgradnju pilane u Norilsku, SSSR. U 

listopadu 1991. godine izabran je za predstojnika 

Katedre za tehnologiju drva, a u listopadu 

1995. godine za predstojnika Zavoda za 

pilansku preradu drva. 

Od listopada 1996. godine zaposlen je 

u tvrtki Finvest Corp., Rijeka. 

RADOVI 

Racionalna pilanska prerada niskokvalitetne 

oblovine. Prerada tanke oblovine bukve (prethodni 

izvještaj), Bilten ZIDI, 6(1977), 4, 20-38. 

Komparativna istra•ivanja volumnog iskorištenja 

trupaca kod simuliranog i eksperimentalnog piljenja, Bilten 

ZIDI, 7(1978), 5, 15-34. 

Utjecaj tehnologije piljenja na iskorištenje jelovih 

trupaca, Drvna industrija, 31(1980), 5-6, 120-136. 

Economical sawmill processing of lower grade round-wood 

sawing of small diameter beech logs, IUFRO Kongres, Division 

5, Oxford, 1980, 231-235. 

Simuliranje kvalitete piljenica, Kolokvij iz pilanarstva. 

Bolje iskorištenje pilanske sirovine, Bilten ZIDI, 

11(1982), 4, 1-16. 

Kvaliteta piljenja jelovine na jarmaèama, Drvna 

industrija, 33(1982), 5-6, 129-134. 

Pilanska tehnologija i tehnologija finalnih proizvoda 

iz drva meðusobne veze i utjecaji, Bilten ZIDI, 

11(1982), 6, 21-28.

Simulation der Qualitat von Schnittholz, Zbornik 

referatov Metody a modely systemoveho riadenia yrobnyc 

procesov v mechanickom spracovani dreva, Medzinarodne 

kolokvium, Zvolen, 1984, 220-235. 

Primjena laserskog razdvajanja u tehnologiji masivnog 

drva, Drvna industrija, 36(1985), 11-12. 

Laser i drvo, Bilten ZIDI, 14(1985), 1, 37-40. 

Problematika organiziranja pilanske prerade za 

potrebe snabdijevanja tvornice masivnog namještaja u 

RODI “ÈESMA”, ZIDI, Zagreb, 1985. 

Tehnološki projekt pilane. Za potrebe tvornice 

“Iskra” u Zelini, ZIDI, Zagreb, 1985. 

Album rasporeda pila rangiranih prema velièini 

kvantitativnog iskorištenja jelovih i smrekovih trupaca 

baziranih na simuliranom piljenju, Zagreb, 1985. 

Prediction of lumber quality in the sawing of fir 

sawmill logs, IUFRO, 18 World Kongres, Division 5, 

Ljubljana, 1986, 381-393. 

Pilanska proizvodnja podr•ana raèunarom, studija 

za potrebe RODI Èesma, ZIDI, Zagreb, 1987. 

Development concept of oak and beech saw technology in 

Yug., IUFRO Kongres, Div. 5, Sao Paolo, 1988, 5-6. 

Istra•ivanje poveæanja kvalitete piljene graðe, 


Furniture parts production based on computer program 

simulation (volontery paper), IUFRO, Montreal, 

1990. 

Od pripreme trupaca do finalnog proizvoda, Razvoj 

i perspektive finalne obrade drva, Zagreb, 1991, 33-37. 

Computer grading of southern pine lumber, Forest 

Product Journal, 41(1991), 2, 27-29. 

Idejni projekt rekonstrukcije primarne i doradne 

pilane, Projekt izraðen za potrebe BILOKALNIK 

Koprivnica, ZIDI, Zagreb, 1992. 

Optimization of furniture parts production based on 

computer program simulation, Proceedings of the 8th 

symposium on nondestructive testing of wood. 

Vancouver, WA., U.S.A., 1992. 

Svjetski sajam strojeva i opreme za obradu drva i 

šumarstva - LIGNA u Hannoveru, Drvna industrija, 

44(1993), 1, 33-38. 

Utjecaj nekih naèina raspiljivanja trupaca jele/ 

smreke na iskorištenje u primarnoj preradi, Drvna industrija, 

44(1993), 3, 85-90. 

Pilanska preradba drva: Što i kako dalje? Znanstveno-struèno 

savjetovanje Ukljuèivanje znanosti u 

gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj, Zbornik 

radova, Novi Vinodolski, 1994, 6-7. 

Tehnološki projekt pilane, studija za potrebe 

tvornice grað. stolarije u Lokvama, Zagreb, ZIDI, 1993. 

Tendencija razvoja pilanske prerade u slijedeæih 

deset godina (1986-1995), ZIDI, Zagreb, 1995. 

Investicijski projekt pilane, sušare i izrade telefonskih 

stupova u Manguiu - Tanzania, Kaarst, BRD, 1995. 

Investicioni program za mehanizirano skladište 

trupaca u Luèicama, Ind. biro, Ljubljana, 1977, 69. 

Tehnologija izrade piljenica radijalne teksture 

postupkom pojedinaènog piljenja, izum, br. dokum. 


57 

P950323A, Dr•avni zavod za intelektualno vlasništvo, 

Zagreb, 1997. 

BUTKOVIÆ, Matej (Komletinci, 4.XI.1902 

- Zagreb, 4.IX.1984), dipl. ing. šumarstva. 

Maturirao je 1922. u gimnaziji u Vinkovcima. 

Šumarstvo je studirao na Gospodarsko-šum. 

fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao 

je 1930/31, a diplomirao 1932. godine. 

Nakon diplomiranja zaposlio se u Direkciji 

šuma Brodske imovne opæine u Vinkovcima 

i postao je (1932) upraviteljem 

Šumarije Kamenska. Nakon deset godina 

premješten je u Ravnateljstvo šuma u Tuzlu, 

pa u Ravnateljstvo šuma u Vinkovce, gdje 

radi do 1945. Potom je premješten u Daruvar, 

te u Osijek. Zatim je postao direktor ŠG-a u 

Vinkovcima. God. 1948. odlazi u Poduzeæe 

za iskorišæivanje šuma u Delnice, a 1949. 

prelazi u drvnu industriju - u DIP Pakrac. 

Iste godine postao je šef proizvodnje u Gen. 

direkciji DI u Zagrebu, a 1950. prelazi u 

Savjet za industriju Hrvatske. God. 1951. 

postaje tehn. direktor DIP-a u Karlovcu, gdje 

radi do 1953, kad se vraæa u šumarstvo, ali 

1954. prelazi u Zavod za planiranje u Zagrebu, 

gdje ostaje do umirovljenja 1968. god. 

To je šumar koji je stvarao temelje 

drvne industrije u Hrvatskoj. Svoja iskustva 

iznio je u nekoliko èlanaka u èasopisima i 

zbornicima. Bio je predsjednik HŠD-a Hrvatske 

(1954/55. i 1958/59). God. 1976. primio 

je Povelju i zlatnu plaketu za rad na podruèju 

šumarstva i drvne industrije Hrvatske. 

BUTORAC, Ozren, r. 9.III.1964. u Karlovcu, 




BU¤DON, Grgo, r. 10.III.1939. u Puli, 



Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.


58 

C 

CAR, Slobodan, iz Crikvenice, roðen 

1.IV.1938, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



CARIÆ, Ljubica, r. 2.VI.1950. u Zagrebu, 




CARIÆ, Veljko, iz Osijeka, dipl. ing. drvne 



na DI odjelu. 

CETINA, Radovan, iz Petrovaradina, Vojvodina, 

r. 3.IV.1950, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

CHLADEK, Antun, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.- 


28.XI.1961. god. na osamostaljenom Šum. 

fakultetu, na DI odsjeku. 

¤ivio je i umro u Zagrebu. 

CIGIÆ, Gojko, iz Dobrokoviæa, BiH, roðen 

20.III.1942, dipl. ing. drvne industrije. Ap- 

 

solvirao je 1965/66, a diplomirao 8.X.1968. 

na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku. 

CINDRIÆ, Dinko, r. 23.VIII.1958. u Slav. 

Brodu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



CINDRIÆ, Milan, ing. drvne industrije - 

proizv. namjetaja. Apsolvirao je 1981/82, a 



CINDRIÆ, Vladimir (Bukovlje, 30.VI.1935), 


Sin Josipa i Marije roð. Fogadiæ. 

Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke 

obitelji. Osnovnu školu završio je u Slav. 

Brodu 1949, a Srednju drvarsku tehnièku 

školu u Virovitici 1953. Ispit zrelosti polo•io 

je u gimnaziji u Virovitici. Studirao je na 

Poljoprivr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu. 


godine na DI smjeru. 

Sudjelovao je u Poljskoj na struènom 

skupu Ekonomiènost proizvodnje pokuæstva 

(1966). 

Poslije diplomiranja zaposlio se u Ðurðenovcu 

1959. u tvornici namještaja kao šef 

pripreme rada. Nakon dvije godine prešao je 

u Slavoniju DI Slav. Brod i vodio poslove pripreme 

i bio direktor tvornice. Do 1972. god.

organizirao je proizvodnju u koju su uvedena 

tolerancijska mjerila, a gotova se roba sastavljala 

u SAD-u. 

God. 1972. prešao je u CDI - Centar 

za razvoj DI Slav. Brod, gdje je radio deset 

godina na projektiranju drvnoindustrijskog 

procesa za razlièite tehnologije. Za to vrijeme 

izgraðeno je tridesetak tvornica u Hrvatskoj i 

drugim zemljama. Projektirao je prvu specijaliziranu 

tvornicu okvirnica u Ðurðenovcu. 

God. 1982. zaposlio se u Exportdrvu 

gdje vodi Tehnièki odjel i ima razlièite 

zadatke - od kontrole kvalitete, uvoðenja 

novih programa u tvornicama do organizacije 

izlo•bi i natjeèaja u dizajnu namještaja. 

Cijelo vrijeme posebno se zalagao za 

kooperaciju kako u zemlji, tako i na meðunarodnom 

tr•ištu (izrada prednjica za Rusiju i 

okvira za Francusku). Tijekom cijeloga 

radnog vijeka intenzivno je suraðivao s 

Udru•enjem in•enjera i tehnièara DI Hrvatske, 

sada Croatiadrvom. 

CIRKVENI, Ivica (Cetingrad, 27.XII.1919), 


Sin Nikole i Matilde r. Brkljaèiæ. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik, a 

majka uèiteljica. Osnovnu školu završio je 

1930. u Cetingradu, a gimnaziju u Novoj 

Gradiški 1938. god. 

Šumarstvo je studirao na Poljopr.šum. 


1945/46, a diplomirao 1947. god. na Šumarskom 

odjelu. 

Prvo radno mjesto dobio je u Odjelu 

za ureðivanje šuma u Ministarstvu šumarstva 

Slovenije, zatim je premješten u Ministarstvo 

poljoprivr. i šum. Crne Gore, a nakon toga od 

1950. do 1955. bio je upravitelj Šumarije 

Okuèani. 

U drvnu industriju prelazi poèetkom 

1956, na mjesto tehn. direktora u Slavonija 

DI u Slav. Brodu. Na tom radnome mjestu 

ostao je do kraja 1962, kada je postao direktor 

Kombinata. Poèetkom 1968. prelazi u Zagreb 

kao direktor Union-drva, poduzeæa za unu- 


59 

trašnju i vanjsku trgovinu, Zagreb. Tu se zadr•ao 

do lipnja 1980. kada odlazi u mirovinu. 

Kao vrijedan šumar, glavninu je svog 

radnog vijeka posvetio hrvatskoj drvnoj industriji, 

nastojeæi svoja i strana iskustva 

prenijeti našim mlaðim struènjacima. Valja 

pripomenuti da je bio u SR Njemaèkoj na 

specijalizaciji s podruèja ploèa iverica. 

CIVIDINI, Rudolf (Trst, 12.V.1917), dipl. 

ing. šumarstva, prof. dr. sc. 

Diplomirao je na Poljopr.-šumarskom 

fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu 10.II.1941. 

Za Drugoga svjetskog rata bio je 

zaposlen u Zagrebu kao asistent na Fakultetu. 

Do 1946. radi u Hrvatskoj, a poslije u Ljubljani. 

Predaje u Šumarskoj i Drvno-industr. 

školi Mehanièku preradu drveta i priprema osnivanje 

instituta. Od 1948. u Šumarskom je 

institutu Slovenije. Specijalizirao se za tehnologiju 

sušenja drveta. 

Godine 1961. zaposlio se u Italiji u 

Institutu za drvo u Firenci i Trentu. Tu je i 

doktorirao te je izabran za sveuèilišnog profesora. 

Osamdesetih godina bio je generalni 

direktor Instituta za drvo u Firenci i u Trentu. 

Odr•ao je referat na mitingu IUFRO 

u Ju•noj Africi 1973, na simpoziju FAO - 

ECE u Udinama i na dvije meðunarodne 

konferencije IUFRO-a: Vacuum drying of 

Wood, 1993. i 1995. u Slovaèkoj (Visoke 

Tatre), te sudjelovao na brojnim meðunarodnim 

kongresima, seminarima i teèajevima. 

Bio je èlan HŠD-a. Dopisni je èlan 

Talijanske akademije šumarskih znanosti i 

poèasni èlan Društva in•enjera i tehnièara 

Slovenije. 

Objavio je velik broj znanstvenih i 

struènih radova s podruèja drve industrije na 

slovenskome, talijanskome, njemaèkome, 

francuskome i engleskom jeziku. 

Objavio je velik broj èlanaka, recenzija, 

referata, predavanja, savjetovanja (konzultacije) 

i skripata. Sudjelovao je u Zelenom 

biltenu, suraðivao u procesu nacionalne i 

meðunacionalne standardizacije.

CRLENJAK, Tomislav, r. 11.VIII.1950. u 

Slav. Brodu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



CRNIÆ, Marina, r. 25.XI.1965. u Rijeci, dipl. 

ing. drvne tehnologije. Apsol. je 1988/89, a 

diplomirala 25.IV.1991. god. na Šum. fakultetu 


CRNKIÆ, Sejad, ing. drvne industrije - 


diplomirao 11.IV.1988. na Šum. fakultetu u 


CRNOBRNJA, Nikola, iz Lisièina, roðen 


je 1961/62. na osamostaljenom Šum. fakultetu 

u Zagrebu, a diplomirao je 10.XII.1962. 

god. na DI odsjeku. 

CRNOBRNJA, Rade, iz Krivaje, roðen 

1.I.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



CRNOGAJ, Ivan, dipl. ing. drvne tehnologije. 


1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu 

na DT odjelu. 

CRVENKOVIÆ, Josip roðen u Sarajevu, 

23.XI.1931, dipl. ing. šumarstva. 

Sin Ive i Riharde r. Hable. Hrvat, rimokatolik. 

Osnovnu je školu završio u Sisku 

1941, a II. mušku gimnaziju u Zagrebu 1950. 

Šumarstvo je studirao na Poljopr.šumarskom 



Nakon diplomiranja bio je zaposlen u 

DIK-u Ðurðenovac (1958-1967), a zatim u 


60 

Exportdrvu Zagreb (1967-1972), pa u njihovu 

predstavništvu u Moskvi (1972-1981). 

Od 1982. direktor je Exportdrva Omnico 

GmbH u Landschutu u SR Njemaèkoj. 

CUDERMAN, Marijan (Ljubljana, Slovenija, 

10.XII.1928), dipl. oec., mr. drvne tehnologije. 

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu 

u Ljubljani. Poslijediplomski završio 

je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, na DT 

odjelu, obranivši 12.VII.1977. magistarski 

rad s naslovom Vpliv spremembe hitrosti 

pomaka pri •aganju na traèni •agi na nekatere 

pokazatelje uspješnosti •agarske proizvodnje. 

CUKOVEÈKI, Vinko, iz Zaboka, roðen 

9.IV.1976, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 

je 1997/98, a diplomirao 26.V.1999. 

na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odsjeku. 

CULIFAJ, Darko, r. 30.IX.1974. u Zagrebu, 



Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odsjeku. 

CULJAK, Olga, r. 22.XI.1949. u Zagrebu, 


1974/75, a diplomirala 15.I.1970. god. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom odjel. 

CVETKO, Mladen, ing. drvne industrije - 


diplomirao 23.IX.1996. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, VI. stupanj, na DT odjelu. 

CVIJETIÆ, Mahmut, iz Trebinja, BiH, dipl. 


Studirao je šumarske znanosti na 

Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao 

je 1952/53, a diplomirao 23.XII.1953.

god. na šumarskom odjelu - tehnièki smjer. 

Devedesetih godina •ivio je u Sarajevu. 

CVITANOVIÆ, Smilja (Split, 29.XI.1929- 

Zagreb, 21.III.1995), dipl. ing. šumarstva. 

Kæerka Ivana i Marije roð. Ucetta. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Roditelji su joj po 

zanimanju bili slu•benici. Osnovnu je školu 

završila u Splitu 1940, a IV. •ensku gimnaziju 

u Zagrebu 1948. godine. Šumarstvo je 

studirala na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. 


1955. god. 

Poslije diplomiranja najprije je radila 

u Sekciji za ureðivanje šuma Zagreb kao 

taksator. Zatim je bila referentica zaštite 

šuma u direkciji ŠG-a Prijedor u BiH. 

Napuštajuæi u•u šumarsku struku, 

zaposlila se u direkciji DIP-a Novoselec kao 


61 

referentica za plan i analizu. Posljednje radno 

mjesto bilo joj je u Exportdrvu Zagreb, gdje 

je radila kao samostalna referentica za 

opremu objekata u Sektoru tuzemstvo. 

CVITKOVIÆ, Branko, ing. drvne industrije 

- proizvodnja namještaja. Apsolvirao je 

1974/75, a diplomirao 9.IV.1979. na Šum. fakultetu 


CVJETIÈANIN, Mirko, r. 13.IV.1941. u 

Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1974/75, a diplomirao 23.XI.1978. 

godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

Drvarskom odjelu. 

CVJETKOVIÆ, Milan, iz Graèaca, roðen 

14.VIII.1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je škol. god. 1963/64, a diplomirao 

24.IV.1965. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

CVRTAK, Lucija, v. MIHALJEVIÆ

ÈADE¤, Zdravko (Ravna Gora, 26.IX.1916 

- Rijeka, 19.X.1987), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Josipa i Marije roð. Prokšelj. 

Hrvat, rimokatolik. Potjeèe od poznate 

obitelji goranskih pilanara. Nakon završene 

osnovne škole u Ravnoj Gori i gimnazije, studirao 

je šumarstvo i diplomirao na Po-ljopr.šum. 

fakultetu u Zagrebu 1940. god. 

Prema nepotpunim podacima, radio 

je kao direktor Tvornice olovaka Zagreb, a 

zatim kao direktor Regionalnog zavoda za 

unapreðenje proizvodnje u Rijeci. Potom odlazi 

na rad u Italiju i Švicarsku. Deset godina 

kasnije vratio se u Rijeku, zaposlivši se u 

Drvu Rijeka, export-import. Kako je znao 

više stranih jezika, radio je u vanjskoj trgovini 

na izvozu jelove graðe na strana tr•išta. 

Bio je lovac i objavio je desetak 

èlanaka u "Lovaèkom vjesniku", a napisao je i 

knji•icu Tehnologija proizvodnje dašèica za 

olovke (Zagreb, 1954) te èlanak Olovke za 

Šum. enciklopediju 2 (Zagreb 1983). 

ÈANÈAREVIÆ, Kata, ing. drvne industrije - 




ÈAPO, Martina, roðena je u Bjelovaru 


Apsolvirala je 1996/97, a diplomirala 29.I.1999. 

god. na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT 

odsjeku. 


62 

 

ÈARGONJA, Nikola, dipl. ing. drvne industrije. 


fakultetu u Zagrebu, a diplomirao na 

šum. odjelu DI smjer 28.XI.1961. god. 

Kao umirovljenik •ivi u Zagrebu. 

ÈATLAIÆ, Milan, dipl. ing. drvne tehnologije. 


26.X.1984. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

ÈEÈURA, Davor, ing. drvne industrije - 


diplomirao 1.II.1991. god. na Šum. fakultetu 


ÈEH, Mihajlo, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1957/58. na Poljopr.-šumarskom 

fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 

7.VIII.1959. god. na Šum. odjelu, DI smjer. 

ÈEHOVIN, Viljem, iz Trsta, roð. 1914, dipl. 

ing. strojarstva, predavaè predmeta Opæe 

strojarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu. 

Strojarstvo je diplomirao na Strojarskom 

odsjeku Tehn. fakulteta u Zagrebu 

1950. god. Bio je asistent Zavoda za strojarstvo 

Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu 1950- 

1957; honorarno je predavao Opæe i Šumarsko 

strojarstvo 1953-1957, a Opæe strojarstvo na 

DI odjelu 1954-1957. godine.

ÈEKADA, ¤elimir, iz Dervente, BiH, r. 




odjelu. 

ÈEMER, Dunja, r. 3.VIII.1944. u Zagrebu, 




ÈERIN, Sandra, v. GOLUB 

ÈERNETIÆ, Marko, r. 14.III.1942. u Trstu, 


1963/64, a dipl. 22.IV.1965. god. na Šum. fakultetu 


ÈERNIGOJ, Dubravka, r. 2.X.1939. u Zagrebu, 


1962/63, a diplomirala 11.I.1965. god. na 


ÈERNOŠEK, Krešimir, mr. sc., dipl. ing. 



u Zagrebu, na DT odsjeku, gdje je završio 

i poslijediplomski studij i magistrirao. 

ÈERNOŠEK, Vlado, iz Jakšiæa kod Po•ege, r. 




Zaposlen je u LIGNUMU d.o.o. Slav. 

Brod. 

ÈERTI, ¤eljko (Po•ega, 23.II.1948), dipl. 


Sin Vjerana i Marije r. Rojkoviæ. Hrvatske 



63 

dipl. veterinar, a majka kuæanica. Osnovnu i 

srednju školu polazio je u Po•egi: osnovnu je 

završio 1963, a gimnaziju 1967. godine. 

Studirao je na Šum. fakultetu u 


26.IX.1972. god. na DI odjelu. 

U struci se zaposlio 1973. god. kao 

pripravnik, a 1974. radi kao tehnolog proizvoda 

i vremena, zatim je do 1977. voditelj RJ 

Finalne proizvodnje namještaja. Od 1978. do 

1989, bio je tehnièki direktor, a 1989. pomoænik 

direktora za proizvodno-tehnièke poslove. 

God. 1990. preuzima mjesto direktora, a 

od 1993. predsjednik je Uprave SPIN VALIS 

d.d. Po•ega. 

Zahvaljujuæi njegovu radu na odgovornom 

mjestu tehnièkog direktora, pomoænika 

direktora i predsjednika Uprave SPIN 

VALIS postalo je jedno od najboljih i najuglednijih 

hrvatskih poduzeæa drvne industrije 

i drvne tehnologije sa visokim meðunarodnim 

renomeom. 

ÈILIÆ, Tomislav, ing. drvne industrije - 


diplomirao 9.XI.1994. na Šum. fakultetu u 


ÈI¤MEŠIJA, Ivan (Zagreb, 7.XI.1941), 

dipl. ing. drvne industrije, honorarni nastavnik 

Površinske obrade drva na DT odjelu 

Šumarskog fakulteta u Zagrebu. 

Sin Mirka i Ane r. Jakovac. Hrvat, katolik. 

Potjeèe iz radnièke obitelji: školovao se 

u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1956, a

maturirao je u VIII. gimnaziji 1960. god. 


rujna 1965. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DI odsjeku. 

Nakon završenog studija radi kao 

konstruktor i tehnolog u poduzeæima DIP 

Vrginmost, Tovarni pohištva Bre•ice i Zagrebaèkoj 

tvornica pokuæstva. U poduzeæu "Šavriæ" 

tehnolog je površinske obrade i voditelj 

tehnološke pripreme. U razdoblju 1980- 

1983. viši je struèni suradnik Instituta za drvo 

Zagreb, te predaje na na I. (VI) stupnju Šum. 

fakulteta kolegij Površinska obrada drva. Od 

1983. u DIP-u Turopolje voditelj je proizvodnje, 

polaganja parketa, komercijale te 

sektora za razvoj, plan i analizu. Od godine 

1991. obavlja tehnièko-komercijalne poslove 

u poduzeæu DRVOMETALIJA d.o.o. Bregana. 

RADOVI 

Površinska obrada drva (u skriptama autora prof. 

dr. Borisa Ljuljke), Šum. fak. Zagreb, 1980. 

Kad vodeno moèilo kao temeljna boja. Drvna ind. 

27(1976), 5/6, 139-140. 

Taljiva ljepila u drvnoj industriji. Drvna ind., 

28(1977), 5-6, 145-146. 

Poliuretan u industriji namještaja. Ibid., 157-159. 

O izboru valjaka kod moèenja drva. Drvna ind., 

29(1978), 5-6, 151. 

ÈI¤MEŠIJA, Stela v. LEVANIÆ 

ÈOBANKOVIÆ, Mirko, iz Iloka, roðen 

2.X.1952, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1976/77, a diplomirao 21.XII.1979. 

god. na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI 

odjelu. 

ÈOLIÆ, Ratko, iz Osmanlije, r. 19.VI.1969, 





64 

ÈOP, Bogomil, (Mali Lug, 26.XII.1912. - 

Zagreb, 2.IV.1998), dipl. ing. šumarstva, šum. 

savjetnik. 

Sin Stjepana i Milke r. Klepac. Potjeèe 

iz seljaèke obitelji. Osnovnu školu završio je u 

Gerovu 1922, a gimnaziju u Vara•dinu 1930. 

god. Diplomirao je 1934. na Poljopr-šum. fakultetu 

u Zagrebu, na Šum. odjelu. 

Od 1935. do 1941. slu•bovao je u 

šumarijama Èabar i Delnice, a od 1941. do 

1943. upravitelj je Pilane Ðurðenovac. Od 

1943. do 1945. bio je u NOV-u pri Glavnom 

štabu za Hrvatsku, a nakon toga pomoænik je 

ministra šumarstva NRH do 1948. Zatim 

radi kao tehn. direktor ŠG Bjelovar, ali ubrzo 

postaje glavni direktor DI Slavonija u Slav. 

Brodu, zatim tehn. direktor Šum.-industrijskog 

poduzeæa Belišæe. Potom je upravitelj 

pilane, šef šumske proizvodnje i šef pilanske i 

finalne proizvodnje u DIP-u Ðurðenovac, a 

1953-1959. tehnièki je direktor DIP-a Novoselec. 

Od 1959-1963. bio je pomoænik direktora 

Instituta za drvo Zagreb, a od 1963 

do 1973. radio je u Exportdrvu Zagreb. Najprije 

je pomoænik direktora za rezanu graðu i 

pomoænik generalnog direktora (do 1.X.1968), 

a zatim je do umirovljenja na radnome mjestu 

savjetnika. 

Bavio se unapreðenjem rada i poslovanja 

te poticanjem produktivnosti rada u 

poduzeæima drvne industrije pa je jedan od 

šumara koji su dali golem doprinos drvnoj industriji. 

Bio je na studijskim putovanjima i 

struènoj praksi u Švedskoj (1959), Finskoj 

(1963) i Švicarskoj (1964), gdje je odr•ao 

referat O uvoðenju mehanizacije u industriju 

za pilanarsku preradu lišæarskog drva.

Napisao je velik broj radova koje je 

objavio u našim struènim èasopisima. Bio je 

aktivan u Savezu ITŠDI Hrvatske i bivše 

Jugoslavije - bio je predsjednik i poèasni èlan. 

Dobio je Povelju i Zlatnu medalju Saveza 

ITŠDI Hrvatske (1976). 


O sistemu tarifa u pilani. Drvna ind. 1, 1956, 17. 

Za ekonomiènije iskorišæavanje i preradu bukovine. 

Drvna ind. 9-10, 1957, 125-130. 

Neki problemi primarne prerade drva u SR Hrvatskoj. 

Priv. pregled NRH 1957. 

Analiza kao sredstvo za postizanje boljeg uèinka kod 

piljenja hrasta i bukve. Drvna ind. 9-10, 1958, 123-130. 

Zapa•anja o produktivnosti rada u pilanama 

Švedske. Produktivnost br. 1, 1961, Bgd, 67-70. 

O uvoðenju dvofazne prerade i namjenske proizvodnje 

obradaka (elemenata) u pilanama. Drvna ind. 9-10, 

1969, 143-149. 

Radni ljudi šumarstva i drvne industrije Hrvatske 

u poslijeratnoj obnovi i izgradnji. Povijest šum. Hr vatske 

1846-1976. Zgb, 1976, 391-402. 

Mjerenje i praæenje produktivnosti rada u pilanama. 

Drvna ind. 1-2, 1981, 33-36. 

Pilanska prerada i odnosi sa šumarstvom. ŠL 1-2, i 

3-4, 1983. 

Šumarstvo i drvna industrija u tr•išnoj privredi. 

Drvna ind. 3-4, 1988, 74-78. 

Prijedlog za praæenje i usporeðivanje poslovnih 

rezultata u pilanskoj preradi. Drvna ind. 1-2, 1989, 29. 

O utjecaju šumarstva na poslovanje i razvoj 

primarne prerade drva. ŠL 9-10, 1994, 305-309. 

ÈOP, Dinko, ing. drvne tehnologije - proizv. 

namještaja. Diplomirao je 26.II.1997. god. na 


ÈOP, Dubravko (Koprivnica, 27.II.1954), 


Sin Vilima i Anðelke roð. ¤ivkoviæ. 


prosvjetni djelatnici - otac mu je profesor, a 

majka uèiteljica. Školovao se u Zagrebu: 

osnovnu školu završio je 1969, a gimnaziju 

1973. Upisao se 1975. godine, a diplomirao je 

25.III.1980. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

DT smjer. 


65 

Odmah nakon diplomiranja zapošljava 

se u graðevnom poduzeæu Industrogradnja, 

u tadašnjem OOUR-u PUGS koji proizvodi 

graðevnu stolariju. Poèinje na ugradbi stolarije 

na gradilištima poduzeæa, zatim radi na poslovima 

u proizvodnom pogonu u Lomnici, a 

potom u tehn. pripremi proizvodnje stolarije. 

God. 1986. postaje direktor OOUR-a 

PDPE u Brinju, koji je u sastavu Industrogradnje, 

i bavi se pilanskom proizvodnjom te 

proizvodnjom lameliranih elemenata za 

graðevnu stolariju. U to vrijeme pola•e struèni 

ispit pri Privr. komori Hrvatske za rad u 

vanjskoj trgovini. U Zagreb prelazi 1990. na 

mjesto rukovoditelja Biroa izvoza u sektoru 

vanjske trgovine u PJ-u Indocommerce Industrogradnja 

d.d. 

U Brinje se vraæa 1996. god. i preuzima 

mjesto direktora PJ Indodrvo, koje pod 

njegovim vodstvom dobiva priznanje od 

HGK za iznimna dostignuæa te zasluge u razvoju 

hrv. gospodarstva u Lièko-senjskoj 

•upaniji. Osobno je nosilac priznanja Opæine 

Brinje za uspješnost u radu i zasluge za razvoj 

opæine. 

I danas je direktor PJ-a u Brinju, u 

sastavu Industrogradnje d.d. 

ÈOP, Nino (Rijeka, 27.I.1961), dipl. ing. 

drvne tehnologije. 

Sin Ivana i Olge r. Šporer. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva. Otac mu je brusaè, 

a majka portirka. Školovao se u Delnicama: 

osnovnu školu završio je 1976, a Drvno-tehn. 

srednju školu 1980. Apsolvirao je 1984/85, a 

diplomirao 27.II.1987. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, na DT odjelu.

Zaposlivši se u struci, bio je najprije 

šef stolarije pa šef pilane. God. 1999. izabran 

je za tehn. direktora u poduzeæu Luèice d.d., a 

od 2001. god. direktor je Proizvodnje. 

ÈOPÆIÆ, ¤IVKOVIÆ, Eva iz Štitara, roð. 

26.I.1947, dipl. ing. drvne ind. 

Kæi Ðure i Marije r. Martinoviæ. Hrvatica, 

katolièke vjere. Potjeèe iz seoske obitelji. 

Osnovnu školu završila je u Štitaru 1961, a 

gimnaziju u ¤upanji 1965. Apsolvirala je 

1969/70, a diplomirala na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, na DI odjelu, 25.V.1972. god. 

Nakon diplomiranja zaposlila se u DI 

Spaèva, gdje je provela sve vrijeme i u više 

pogona radila razne poslove - od tehnologinje 

voditeljice pogona do direktorice poduzeæa. 

Danas je voditeljica kadrovskih i opæih poslova. 

ÈORAK, Jasenka iz Novske, r. 22.IX.1965, 


1988/89, a diplomirala 11.III.1991. god. na 


ÈORKO, Nikola, iz Kninskog Polja, roðen 


je 1961/62, a diplomirao 23.X.1964. 


odsjeku. 

ÈRÈEK, Nenad, ing. drvne industrije - proizv. 


21.XI.1989. god. na Šum. fakultetu u 



66 

ÈUKOVIÆ, Drago, (Bjelovar, 23.X.1940), 


Osnovnu je školu polazio u Novoseljanima, 

a maturirao je u gimnaziji u Bjelovaru 

1959. godine. Kao stipendist Šumarije 

Bjelovar apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 


DI odsjeku. 

Nakon diplomiranja niz godina bio je 

zaposlen u ŠG-u Mojica Birta u Bjelovaru, a 

nakon društvenih promjena voditelj je Komercijalne 

slu•be u JP Hrvatske šume p.o. 

Zagreb. Nedavno je prešao u Exportdrvo 

Zagreb. 

ÈUKOVIÆ, Vesna, iz Bjelovara, roðena je 

14.VII.1967, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Osnovnu i srednju školu završila je u Bjelovaru, 

a studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. 



na DT odjelu. 

ÈULIÆ, Borisav, r. 1.VIII.1949. u Zadru, dipl. 


a diplomirao 20.II.1974. god. na Šum. fakultetu 


ÈULJAK Anðelko (Nijemci, 28.II.1967), 


Sin Luke i Danke r. Bošnjak. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu 

školu završio je u Nijemcima 1982, a 

srednju u Vinkovcima 1986. Apsolvirao je 

1991/92, a diplomirao 17.VII.1993. na DT 

odjelu Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. 

Nakon diplomiranja, 1.VIII.1993. zaposlio 

se u poduzeæu Mobilia Osijek, gdje je 

godinu dana bio pripravnik. Od 1.V.1994. 

radi kao šef proizvodnje u poduzeæu Enterijer 

- Piškorevci, a 1.X.1994. prelazi u Geli 

Ðakovo, kao tehnolog u Tvornici kuhinja. U 

DI Spaèva Vinkovci, Finalu d.o.o. prelazi

2.V.1995, tu je šef proizvodnje namještaja. 

Od 1.XII.1995. šef je proizvodnje ulaznih 

vrata, a od 1.VI.1996. šef tehn. pripreme u 

Finali d.o.o. Od 2.V.1998. direktor je Finale 

d.o.o., DI Spaèva Vinkovci. 

ÈULJAK (TADIÆ), Branka, (Orahovica, 

14.X.1963), dipl. ing. drvne tehnologije, prof. 

srednje škole. 

Kæi Matije i Ane r. Grabar. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Roditelji su joj zanimanjem 

slu•benici. Školovala se u Našicama: 

osnovnu školu završila je 1978, a srednju 

ekonomsku 1982. Apsolvirala je 1985/86, a 

diplomirala 1987. god. na Šum. fakultetu u 


Zaposlena je kao nastavnica, a nakon 

polo•enih pedagoških predmeta na Filozofskom 

fakultetu u Zagrebu profesorica je 

grupe predmeta drvne struke u Drvodjeljskoj 

školi u Vinkovcima. 

ÈULJAK, Miroslav, (Nijemci, 5.VI.1962), 


Sin Luke i Danke r. Bošnjak. Hrvat, 


je školu polazio i završio u rodnim 

Nijemcima kod Vinkovaca 1977, a maturirao 

je u Gimnaziji u Vinkovcima 1981. Apsolvirao 


DT odjelu (VII. stupanj), Šum. fakulteta 

Sveuè. u Zagrebu. 

Zaposlio se najprije kao pripravnik, a 

zatim radi kao tehnolog masivnog namještaja, 

pa šef pripreme OOUR-a ¤upanja i šef 

cijelog OOUR-a ¤upanja. Nakon toga radi 

kao tehnolog PC-a Pilana Spaèva, šef pripreme 

PC-a Pilana Spaèva, šef pripreme Finale 

d.o.o. Spaèva, direktor Finale d.o.o., direktor 

Pilane d.o.o. i direktor Pilane, parketarije i 

odr•avanja d.o.o. Spaèva. Nakon toga tehnièki 

je i komerc. direktor DI Spaèva d.d., èlan 

Uprave Spaèva d.d. i na kraju predsjednik 

Uprave DI Spaèva d.d. Vinkovci. 


67 

ÈUNÈIÆ, Andreja, iz Siska, r. 25.V.1970, 




ÈURIÆ, Ante, r. 4.VII.1942, dipl. ing. drvne 




ÈURIÆ, Ivan, iz Kloštra Podravskog, r. 


je 1969/70, a diplomirao 17.IV.1973. god. 


 

ÆAÆIÆ, Ivan, r. 10.I.1958, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

ÆALETA, Ivan, iz Splita, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

ÆATIÆ, Mesud, iz D. Kamengrada, roðen 



god. na ŠF-u u Zagrebu, na DT odjelu. 

ÆAUŠEVIÆ, Æamil, ing. drvne industrije - 


diplomirao 18.VI.1985. god. na Šum. fakultetu, 

VI. stupanj na DT odjelu, dislociranom 

Studiju uz rad Brèko.

ÆEJVAN, Emir, r. 8.XI.1961, dipl. ing. drvne 

tehnologije. Apsolvirao je 1983/84, a diplomirao 

23.VII.1985. god. na Šum. fakultetu u 


ÆORIÆ, •eljko, iz Èaðavice, r. 20.XII. 1939. 




ÆOSIÆ, Dra•en, ing. drvne industrije - proizv. 


29.V.1987. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 


ÆOSIÆ, Milica, ing. drvne industrije - proizv. 




ÆOSIÆ, Mirko, iz Kupresa, BiH, roðen 

12.IV.1969, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1993/94, a diplomirao 25.III.1996. 



68 

ÆOSIÆ, Verica, r. 9.V.1963. u Slav. Brodu, 


1985/86, a diplomirala 27.VIII.1987. god. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odjelu. 

ÆOSIÆ, Zdenka, ing. drvne industrije - 


diplomirala 28.XII.1987. na Šum. fakultetu u 


ÆUK, Uroš, iz Graèaca, r. 14.X.1938, dipl. ing. 


diplomirao 12.III.1964. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu na DI odsjeku. 

ÆULIBRK, Nataša, r. 24.V.1968. u Vinkovcima, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1991/92, a diplomirala 11.V.1995. god. na 


ÆURIÆ, Vladimir, r. 29.IX.1968. u Koprivnici, 



na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.

DABAC, Dra•en, r. 18.II.1949, dipl. ing. 


16.VII.1975. god. na Šum. fakultetu 


DADASOVIÆ, Dušan, dipl. ing. drvne industrije. 


20.VII.1960. god. na Poljoprivr.-šum. fakultetu 


DADIÆ, Stipe (Lipa, BiH, 24.IX.1964) dipl. 


Sin Tome i Ru•e roð. Vrdoljak. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je umirovljenik, a 

majka kuæanica. Osnovnu školu završio je u 

Orguzu 1979, a Srednju medicinsku u Livnu. 


o•ujka 1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 


knji•arskoj struci, gdje i danas radi kao 

voditelj knji•are Naprijed Info u Zagrebu. 


69 

D 

 

DALBELO - BAŠIÆ, Bojana, roðena je 

5.IV.1958, dr. sc., dipl. ing. mat., docentica za 

predmet Osnove informatike. 

Osnovnu školu i Matematièku gimnaziju 

završila je u Zagrebu. Diplomirala je 

1982. godine na PMF-u u Zagrebu, smjer 

Praktièna matematika i informatika. 

Poslijediplomski studij, smjer Primjena 

raèunarskih znanosti, odslušala je na 

Elektrotehnièkom fakultetu u Zagrebu. 

Magistrirala je 1993. godine s temom Dodjeljivanje 

registara bojenjem grafova. Doktorsku 

disertaciju Prikaz znanja uporabom neizrazitih 

i vremenski neizrazitih Petrijevih mre•a 

obranila je 1997. godine na Fakultetu elektrotehnike 

i raèunarstva Sveuè. u Zagrebu. 

Od 1982. do 1986. radila je u Institutu 

graðevinarstva Hrvatske kao programer organizator, 

a od 1986. do 1990. u Iskra-Delti kao 

projektant SW-in•enjeringa. Tijekom rada u 

Institutu graðevinarstva Hrvatske i Iskra 

Delti sudjelovala je u izradi raznih znanstvenotehnièkih 

i poslovnih sustava te sudjelovala u 

svim fazama izrade takvih projekata. 

Od 1990. godine radi na Šumarskom 

fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, u Zavodu za 

matematiku i osnove tehnike kao asistentica 

za predmet Viša matematika s EOP-om i 

Statistièke metode u drvnoj industriji i Osnove 

informatike. 

Od 1992.g. objavila je 18 znanstvenih 

i struènih radova i sudjelovala u radu na projektima 

koje financira Ministarstvo znanosti i 

tehnologije. Èlanica je Biometrijskog društva 

Hrvatske i Hrvatskoga matematièkog društva.

RADOVI 

Computer Aided of Forest Stands by Stand Partition 

(sa V. Hitrec), Proceedings of the IUFRO Workshop on 

Computer Supported Planning of Roads and Harvesting, 

Feldafing, Germany (Aug. 26-28, 1992), pp. 42-47. 

Dodjeljivanje registara bojenjem grafova, magistarski 

rad, ETF Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993. 

An Approach to Register Number Determination 

Based on Simulation of Register Allocation via Graph 

Colouring, Journal of Computing and Information Technology 

(CIT), 2(1994), 2, 113-121. 

Thermal Conductivity and Moisture Permeability 

in Mattress (s I. Grbac), Drvna industrija, 45(1994), 4, 

130-134. 

Comparison of Thermo-physiological Properties of 

Different Mattress Structures (s I. Grbac), Proceedings of 

the 18th International Conference on Information 

Technology Interfaces - ITI’96, Pula, Croatia (June 18- 

21, 1996), pp. 113-118. 

Temporal Knowledge Representation and Reasoning 

Model Based on Petri Nets with Time Tokens (s S. 

Ribariæ), Proceedings of the 8th Mediterranean 

Electrotechnical Conference, Industrial Applications in 

Power Systems, Computer Science and Telecommunications, 

Bari, Itlay, 1(1996), 131-135. 

Prikaz znanja uporabom neizrazitih i vremenski 

neizrazitih Petrijevih mre•a, Disertacija, Fakultet elektrotehnike 

i raèunar. Sveuè. u Zagrebu, Zagreb, 1997. 

DAMJANIÈ, Nada, r. 29.VI.1954. u Zagrebu, 

dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 

je 1976/77, a dipl. 25.VII.1979. god. 


DANANIÆ, Ivan, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 22.IV.1998. god. na Šum. 


DANILOVIÆ, Ilija, r. 28.XII.1950. u Zagrebu, 




DAVIDOVIÆ, Stipo, iz Kotor Varoši, BiH, r. 




odjelu. 


70 

DEANOVIÆ, Edo, ing. drvne industrije - 




DEBELJAK, Darko, iz Ferdinandovca kod 

Ðurðevca, r. 19.V.1968, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

DEBELJAK, Ivica, r. 2.I.1964. u Zagrebu, 




DEKANIÆ, Marko, iz Rokovaca u Slavoniji, 

r. 26.X.1946, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

DELAÈ, Andrija, iz Brod-Moravica, r. 

25.XI.1932, dipl. ing. šumarstva. 

Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Završio je 

IV. gimnaziju u Zagrebu, a 1.X.1951. upisao 

je studij šumarstva na Poljopr.-šum. fakultetu 


29.III.1958. god. na Šumarskom odjelu, 

DI smjer. 

¤ivio je u Zagrebu, gdje je i umro. 

DELAÈ, Anðelka, ing. drvne industrije - 


diplomirala 22.VII.1998. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, VI. stupanj, na DT odjelu. 

DELAJKOVIÆ, Goran, r. 10.VII.1953. u 

Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 


Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.

DELAJKOVIÆ, Ivan (Vrbova, Staro Petrovo 

selo, 26.VIII.1923), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Stjepana i Marije roð. Hruby. 


poljodjelci. Osnovnu je školu završio u 

Vrbovi 1934, a Dr•avnu realnu gimnaziju 

1942. u Novoj Gradiški. God. 1945. upisao je 

studij šumarstva na Poljopr.-šum. fakultetu u 

Zagrebu. Diplomirao je u jesen 1949. Za 

vrijeme studija radio je kao volonter kod 

sveuè. prof. Stanka Flögla. 

Nakon diplomiranja rasporeðen je u 

Šum.-grað. poduzeæe Nova Gradiška, kao 

mlaði in•enjer pripravnik (1.XI.1949-9.III. 

1950). U Šumsko-graðevnoj sekciji Kutina 

bio je upravitelj (10.III.1950 - 30.VI.1951). 

U graðevnoj grupi DIP-a Novoselec, 

osim na izvoðenju radova, radio je kao mlaði 

in•enjer na trasiranju šumskih pruga (1.VII. 

1952-14.XII.1952). U DIP-u Novoselec 

polo•io je struèni ispit (15.IX.1952). Ubrzo je 

premješten u DIP Sisak, na gradilište Plješivica, 

gdje je vodio izgradnju cesta (1.VII.- 

14.XII.1952). Zbog lošeg stanja u šumskom 

radilištu, postavljen je za njegovog upravitelja 

(15.XII. 1952-30.XI.1953). 

Prihvatio je posao u šumarstvu, pa se 

preselio u Vinkovce kao voditelj Graðevnog 

odjela (1.XII.1953-30.IV.1954), a zatim se 

zaposlio u Šumariji Vinkovci (1.V.1954- 

30.IV.1956). 

Zbog reorganizacije u ŠG-u Vinkovci, 

prešao je u DI Slavonija Slavonski Brod 

(1.V.1956-30.IX.1965). Bio je šef graðevnog 

odjela, šef investicijskog odjela, vršitelj 

du•nosti tehnièkog direktora, rukovoditelj 

slu•be za unapreðenje proizvodnje i kapitalne 

izgradnje te voditelj Biroa za razvoj. Cijelo je 


71 

vrijeme radio na poslovima odr•avanja, 

ureðenja i pripreme preseljenja poduzeæa na 

novu lokaciju. Osnivanjem Centra za razvoj 

drvne industrije (CDI) Slav. Brod postao je 

direktor u osnivanju CDI-a, a kasnije njegov 

direktor (1.X.1965.-31.VII.1973). CDI je 

kao zajednièka slu•ba za razvoj osnivaèa 

trebao raditi na prilagoðavanju DIP-ova 

podjeli poslova, kooperaciji, unapreðenju proizvodnje 

i proizvoda te na prenošenju novih 

dostignuæa u proizvodnjama i proizvodima. 

Zbog obiteljskih razloga prelazi u Poslovno 

udru•enje drvne industrije Zagreb (1.VIII.1973), 

a zatim u Zajednicu šumarstva, prerade drva i 

prometa drvnim proizvodima i papirom 

Zagreb, gdje je radio do 28.II.1979, pa u 

Poslovnu zajednicu šumarstva, prerade drva i 

prometa drvnim proizvodima i papirom 

Zagreb, gdje je ostao do 31.XII.1988, kad odlazi 

u mirovinu. 

U tom razdoblju radio je na poslovima: 

primarne prerade drva (1.IX.1973- 

18.X.1979), te u djelatnostima cijele drvne 

industrije (30.XI.1980) i drva u graðevinarstvu 

(31.XII.1988). Radio je takoðer na 

cjenicima i standardizaciji drvnih proizvoda 

te na podruèju znanstvenoistra•ivaèkoga rada 

i informatike. 

Njegovo uspješno djelovanje i zasluge 

za našu drvnu industriju potvrðuju novi 

proizvodi kao što su podni elementi od drva 

(Orahovica), lijepljeni nosaèi (Voæin), specijalizacija 

na osnovi tehn. usavršavanja proizvodnje 

(“S. Geli” Ðakovo). 

DELALIÆ, Jasenka, r. 31.X.1964. u Zagrebu, 


je 1988/89, a diplomirala 17.XII.1990. 


DELIBAŠIÆ, Ranko, ing. drvne industrije - 


VI. stupanj diplomirao 9.XI.1984. na DT 

odjelu, dislocirani Studij uz rad Brèko.

DELIMAR, Bernarda, iz Bednje, Hrv. 

zagorje, r. 5.IX.1958, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

DEMIROVIÆ, Mujo, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je na VI. stupnju dislociranog 

Studija uz rad Brèko, na kojemu je diplomirao 

22.XI.1981, a zatim je nastavio 

èetverogodišnji studij na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, gdje je diplomirao VII. stupanj 

30.V.1983, na DT odjelu. 

DEMŠIÆ, Damir, r. 20.I.1959. u Zagrebu, 




DENK, Krešimir, iz Preloga, r. 4.IX.1959, 


1983/84, a diplomirao 24.II.1986. god. na 


DESPOT, Radovan (Zagreb, 14.X.1955), 

doc. dr. sc., dipl. ing. drvne industrije. 

Osnovno i srednje obrazovanje završio 

je na Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu 

šk. god. 1973/74. Iste se godine upisao na 

Šumarski fakultet, Drvnotehnološki odjel u 

Zagrebu, gdje je i diplomirao 1980. 

Tijekom studija, te trajanja apsolventskog 

sta•a, bio je ukljuèen u nastavni rad u 

Katedri za anatomiju i zaštitu drva kao demonstrator 

na predmetu Anatomija drva, a 

1978/79. ukljuèen je honorarno kao tehnièki 

suradnik na znanstvenoistra•ivaèkim temama 

spomenute Katedre. 

Godine 1982. zaposlio se u Tvornici 

furnira Finel u Petrinji, ali nakon mjesec dana 

prelazi u tadašnju RO Industrogradnja, 

OOUR Proizvodnja i ugradba graðevne stolarije 

u Lomnici. U spomenutom poduzeæu 


72 

radio je na poslovima rukovoditelja ugradbe i 

samostalnog projektanta na projektiranju 

graðevne stolarije. 

Tijekom mjeseca travnja 1986. god. 

napušta RO Industrogradnja i prelazi za asistenta 

predmeta Zaštita drva i drvnih proizvoda, 

znanstvene discipline Zaštita drva, na 

Šumarskom fakultetu Sveuè. u Zagrebu, gdje 

je i danas zaposlen. God. 1985. upisao je poslijeplomski 

studij biotehnièkih znanosti, podruèje 

Šumarstvo, smjer Zaštita drva i drvnih 

proizvoda. Apsolvirao je 1989. kada je 

prijavio, a u lipnju 1991. i obranio magistarski 

rad s nazivom Poboljšanje permeabilnosti 

jelovine djelovanjem bakterija. Time je 

stekao titulu magistra znanosti iz podruèja 

šumarstva. U zvanje znanstvenog asistenta 

izabran je u sijeènju 1992. god. Poèetkom 

1993, kao voditelj ekipe struènjaka sa Šum. 

fakulteta, zapoèinje na interdisciplinarnom 

projektu zaštite umjetnièkih i sakralnih 

drvenih predmeta korištenjem nove metode 

fumigacije dušikom. 

Tijekom o•ujka 1994. god. prvi puta 

kao gost znanstvenik boravi u BRE Institutu 

(Building Research Establishment Institutu) 

u Garstonu u Velikoj Britaniji, gdje se upoznaje 

s tehnikama istra•ivaèkog i laboratorijskog 

rada spomenutog instituta. Iste godine 

boravi i u Slovaèkoj gdje aktivno sudjeluje na 

simpoziju u Zvolenu. Veæ poèetkom mjeseca 

o•ujka 1995. godine ponovno odlazi na 

tromjeseèni studijski boravak u BRE Institut, 

ali ovaj put kao istra•ivaè suradnik na znanstvenom 

projektu ALIS, ugovorenom izmeðu 

Britanskog Savjeta za Hrvatsku, BRE-a i 

Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. Istra•ujuæi 

problematiku biotske razgradnje drva u 

uporabi na otvorenom, i ujedno obavlja 

pripremne radove na doktorskoj disertaciji, 

izraðuje uzorke i obavlja prve laboratorijske 

pokuse i mjerenja. 

Doktorsku disertaciju pod naslovom, 

Prilog poznavanju mehanizma infekcije i 

trulenja jelove graðevne stolarije, prijavio je 

1995. god., a 4.XI.1996. god., obranio na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, èime je stekao

akademski naziv doktora znanosti u polju 

drvne tehnologije. Poèetkom 1997. izabran je 

za višeg asistenta iz predmeta Zaštita drva i 

drvnih proizvoda, a 26.VI. iste godine izabran 

je u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz 

istog predmeta za razdoblje od 5 godina. 

God. 1998. postaje èlanom IRG-a 

(International Research Group of Wood 

Preservation) svjetske asocijacije koja objedinjuje 

sve znanstvenike iz podruèja zaštite 

drva. Godine 1999 izabran je za proèelnika 

Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji 

(ZIDI) na razdoblje od dvije godine. ZIDI 

koji kao samostalni zavod djeluje u sklopu 

drvno-tehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta, 

Sveuèilišta u Zagrebu te ima za cilj 

objediniti i voditi znastveno-istra•ivaèki rad 

iz podruèja drvne tehnologije, odnosno ima 

za zadatak suradnju kako sa drugim znastvenim 

institucijama tako i sa drvnopreraðivaèkom 

privredom. Èlanom COST E22 (Environmental 

optimisation of wood protection) 

akcije postaje iste te 1999. godine. 

Spomenuta akcija djeluje pod patronatom 

Europske zajednice i ima cilj okupljanja i 

meðusobne suradnje znanstvenika cijele Europe 

iz podruèja zaštite drva, sa svrhom ekološkog 

poboljšanja zaštite drva s aspekta oèuvanja 

ljudi i okoliša. Godine 2001. ponovno 

ie izabran (reizabran) za proèelnika ZIDI-ja. 

U periodu od 3 godine kao proèelnik ZIDI-ja 

svake je godine u suradnji sa Zagrebaèkim 

velesajmom i Ministarstvom znanosti i tehnologije 

organizirao po 2 savjetovanja, od 

kojih je jedno (Ambienta) dugi niz godina 

bilo veæ tradicionalno, a drugo je savjetovanje 

s naslovom Drvo u graditeljstvu zapoèeto 

1999, postalo je tradicionalno pod njegovim 

vodstvom. 

U sklopu znanstvenog rada na projektima 

Fakulteta, odnosno Ministarstva znanosti 

i tehnologije, god. 1998, imenovan je na 

mjesto glavnog istra•ivaèa toga projekta na 

kojem je zajedno sa suradnicima uspješno radio 

na istra•ivanjima makroskopskih i 

mikroskopskih svojstava domaæih i stranih 

vrsta drva, i njihovih varijacija, na utvrðivanju 


73 

uzroka i uzroènika propadanja drva u uporabi, 

odnosno utjecaja spomenutih svojstava, varijacija, 

uzroka i uzroènika na odabir optimalnih 

postupaka i sredstava za zaštitu drva. 

Sredinom 1999. godine odobren mu 

je u suradnji sa slovenskim partnerom 

meðunarodni hrvatsko-slovenski projekt pod 

naslovom Zaštita drva ekološki primjerenim 

sredstvima. U sklopu tog projekta proširena je 

suradnja sa tuzemnim i meðunarodnim 

institucijama i znastvenicima koji se bave 

restauracijom i obnovom drvenih predmeta 

kulturne baštine, izmeðu ostalih Hrvatskim 

restauratorskim zavodom, Restauratorskim 

zavodom Republike Slovenije i Metropolitan 

muzejom iz New Yorka. U sklopu tog 

projekta u ljeto 2001. god. u Hrvatskoj je u 

Rovinju i Puli boravio istakniti znanstvenik 

iz Metropolitan muzeja, prof. dr. sc Robert 

Koestler. Tijekom njegovog boravka uprilièen 

je i prvi "anoxi" postupak sterilizacije insekata 

u drvenim predmetime kulturne baštine 

korištenjem plemenitog plina argona. 

U periodu od 1998. do danas aktivno 

je sudjelovao na više meðunarodnih znanstvenih 

kongresa i savjetovanja od kojih svakako 

treba istaknuti 33. IRG kongres 1999. godine 

u Rosenhaimu (Njemaèka), sudjelovanje na 

kongresima "Wood science and properties" u 

Zvolenu (Slovaèka 1994, 1998. i 1999), 

sudjelovanje u COST E22 u Bruxelesu 

(1999), Gozd Martuljeku (Slovenija 2000), 

Antibesu (Francuska 2001), Hamburgu 

(2001). Kao proèelnik ZIDI-a i èlan spomenutih 

meðunarodnih udru•enja uspostavio je 

znaèajniju suradnju sa Institutom u Hamburgu 

(Federal researc Centre for Forestry 

and Forestry Products), a nastavio suradnju sa 

institutima u Garstonu (Building Establishment 

Research Institute), Zvolenu (Tehnicka 

universita) i Ljubljani (Biotehniška fakulteta), 

odnosno sa više europskih instituta i fakulteta 

koji djeluju u sklopu COST-a i 

IRG-a. Znaèajno je pripomenuti da je 2001. 

god., na zasjedanju COSTA E22 u Hamburgu 

Hrvatska dobila organizaciju COSTA 

E22 2003. godine u Dubrovniku.

Do sada je objavio 19 znanstvenih i 

preglednih radova i više desetaka struènih 

radova i ekspertiza u publikacijama u zemlji i 

inozemstvu. Autor i koautor je više projekata, 

a ovdje svakako treba istaknuti uspješan rad 

kojeg je sa grupom struènjaka godine 2001. 

obavljao na zaštiti i obnovi paviljona jeke u 

perivoju Maksimir. 

Bio je èlanom povjerenstava za ocjenu 

i obranu doktorske disertacije i mentorom 

više diplomskih radova. 

U periodu od 1998. pa do 2001. obnašao 

je du•nost predsjednika podru•nice 

Sindikata znanosti i tehnologije na Šumarskom 

fakultetu. 

ZNAÈAJNIJI RADOVI 

I ) Kvalifikacijski rad 

Despot R.: Poboljšanje permeabilnosti jelovine 

djelovanjem bakterija, Magistarski rad obranjen 

21.VI.1991. godine na Šum. fakultetu u Zagrebu. 

Despot R.: Prilog poznavanju mehanizma infekcije 

i trulenja jelove graðevne stolarije, Doktorska 

disertacija obranjena 4.XI.1996. na Šumarskom fakultetu 

u Zagrebu. 

II ) Znanstveni i pregledni radovi 

Petriæ B., Šèukanec V., Despot R., Trajkoviæ J., 

(1989): Zaštita jelove graðevne stolarije metodom dvostrukog 

vakuuma, Drvna Industrija, Vol. 40, br. 11-12 str. 

231-5. 

Petriæ B., Trajkoviæ J., Despot R., (1990): 

Varijacije strukture jelovine iz Gorskog kotara, Drvna Industrija, 

Vol. 41, br. 3-4, str. 43 - 49. 

Petriæ B., Trajkoviæ J., Despot R., Krstiniæ A., 

(1991): Varijacije du•ina vlakanaca drva breze iz prirodne 

populacije na podruèju Hrvatske, Šumarski list, Vol. 115, 

br. 6-9, str. 273 - 284. 

Despot R., (1991): Poveæanje permeabilnosti drva 

obiène jele s aspekta njegove zaštite, Zbornik radova 

znanstveno struènog skupa, Zagreb, str. 81 - 89. 

Despot R., (1992): Bakterijsko djelovanje na 

svojstva drva, Drv. Industrija, Vol. 43, br. 4, str. 127-135. 

Despot R., (1993): Poboljšanje permeabilnosti 

jelovine djelovanjem bakterija, Drvna Industrija, Vol. 44, 

br. 1 , str. 5 - 14. 

Petriæ B., Trajkoviæ J., Despot R., (1994): Some 

structural charasteristics of Ashwood (Fraxinus angustifolia, 

Vahl.), Wood Structure and properties 94, The 2 - nd 

International symposium, Zvolen, Slovakia, September 

5 - 9, str. 5 -12. 


74 

Despot R.; 1996: Micro-organisms in the wooden 

exterior joinery-recent cognition about mechanism of infection, 

decaying and protecting. Proceedings (book “Use of 

Wood”) from the International congress for 150. 

aniversary of Croatian Forestry Society, pg 97-106. 

Zagreb. 

Despot R., Grbac I.; 1997: Prilog unapreðenja 

zaštite drva u drvno -preraðivaèkim tvrtkama i proizvodnji 

namještaja, Drvna industrija 48 (3), 137-150. 

Despot R., Petriæ B., Šefc B; 1998: Bacterial 

colonisation of exterior fir-wood joinery, Wood Structure 

and Properties ’98, Zvolen, Slovakia, 169 – 173. 

Despot R.; 1998: Mechanism of infection of firwood 

joinery; Part 1: Exposure conditions, moisture content 

and permeability, Drvna industrija 49 (2),67-80. 

Despot R.; 1998: Mechanism of infection of firwood 

joinery; Part 2: Sequence and intensity of attack of 

microorganisms, Drvna industrija 49 (3), 135-144. 

Despot R, Glavaš M; 1999: Gloeophyllum trabeum 

and Gloeophyllum abietinum, the most frequent brown 

rot fungi in fir wood joinery, The International Research 

Group on Wood preservation, 30 th Annual Meeting 

Rosenheim, Germany, Doc. No. IRG/WP 99 – 10319, 

pp 15. 

Trajkoviæ J, Despot R, Govorèin S; 1999: Moisture 

content in Pine wood and Fir wood exterior joinery, 

The International conference “Surface properties and 

durability of exterior Wood building components”, Paper 

6, 30 April, Zagreb, pp 5. 

Despot R, Trajkoviæ J, Sinkoviæ T; 1999: The influence 

of type and colour of coat on durability of exterior Fir 

wood joinery, The International conference “Surface 

properties and durability of exterior Wood building 

components”, Paper 8, 30 April, Zagreb, pp 8. 

Jirouš V, Bogner A, Despot R; 1999: The Efficiency 

of various treatments in protecting wood surfaces 

against weathering, The International conference “Surface 

properties and durability of exterior Wood building 

components”, Paper 9, 30 April, Zagreb, pp 8. 

Despot R, Hrašovec B, Trajkoviæ J; 1999: Experimental 

sterilization of Wooden artifacts by Nitrigen (N 2 ), 

Reconstruction and conservation of Historical Wood 

’99, 2 nd International Symposium, 15-17 June 1999, 

Technical Universitiy in Zvolen, Slovakia, 145-148, 

Despot R, Trajkoviæ J; 2000: Alternaria alternata 

(Fr.) Keissler, the most frequent blue stain and soft rot fungus 

in Fir wood joinery, The International conference “Wood 

in the Construction industry”, 26 April, Zagreb, p 13- 

17. 

The International conference “Wood in the Construction 

industry”, 26 April, Zagreb, p 13-17. 

Rapp A., Despot R., Grbac I.; 2001: On harmful 

effects of wood dust and some of its ingredients, Proceedings 

of the International conference “Wood – future material 

in future design», AMBIENTA , 19 October, Zagreb, pp 

41-50.

DEVÈIÆ, Mirena, r. 2.I.1963, dipl. ing. 

drvne tehnologije. Apsolvirala je 1987/88, a 



DEVÈIÆ, Renata, r. 7.II.1965. u Virovitici, 


1988/89, a diplomirala 2.XI.1994. god. na 


DEVÈIÆ, ¤eljka, ing. drvne industrije - 


diplomirala 19.VII.1988. na Šum. fakultetu 


DEVIÆ, Irena, dipl. ing. drvne tehnologije. 


travnja 1993. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu 

na DT odjelu. 

DE¤ELIÆ, Gordana (Palanèani, Èazma, 

12.III.1970), ing. drvne tehnologije. 

Kæi Milana i Ru•ice, roð. Modriæ. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Potjeèe iz radnièke 

obitelji. Osnovnu školu završila je u Èazmi 

1984, a u COUO Bjelovar maturirala je 1987. 

god. Apsolvirala je 1991/92, a VI. stupanj diplomirala 

je 29.XII.1993. na DT odsjeku 

Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. 

Èlanica je ekološke udruge. Nezaposlena 

je, •ivi u Èazmi. 


75 

DICOVICH, Dario (Pula, 30.X.1934), dipl. 


Otac Angelo bio je radnik, a majka 

Maria r. Gollessi podvornica u školi. Talijanske 

je narodnosti, a hrvatskoga dr•avljanstva. 

Školovao se u Puli: osnovnu školu završio je 

1944, a Talijansku gimnaziju “Leonardo da 

Vinci” 1954. god. Apsolvirao je 1957/58, a 

diplomirao 18.VI.1960. na osamostaljenom 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI smjeru. 

God. 1961. zaposlio se u Brodogradilištu 

Uljanik u Puli kao in•enjer u 

pogonu pilane (2 god.), zatim je in•enjer 

tehnolog u Tehnološkom odjelu nemetalne 

opreme (4 god.), pa voditelj OUR-a nemetala 

pri Odjelu opremanja broda (5 god.), a od 

1974. radi kao voditelj Odjela strojne obrade 

u tvornici namještaja u Torontu (Canada) te kao 

ing. analist u tehn. uredu WINCHESTER 

(Cobourg) u svezi projektiranja strojeva za 

obradu drvenih dijelova pušaka. Godine 

1976. vraæa se u Uljanik kao voditelj ureda 

opreme nastambi u uredu Konstrukcije (14 

god.). Od 1991. do 2001. radio je u Italiji kao 

direktor vlastite tvrtke koja raznim talijanskim 

brodogradilištima obavlja poslove 

izrade i ugradnje èeliènih sekcija za trupove 

prekooceanskih brodova. 

God. 1975. postao je èlan Association 

of professional Engineers of Ontario 

- Canada. Bio je i voditelj Komisije na 

unapreðenju drvene graðe u Uljaniku - Pula. 

DIJANIÆ, Antun, r. 23.X.1944. u Krku, dipl. 



u Zagrebu, na DI odsjeku.

DIMITROV, Tomislav, (Skopje, Makedonija, 

7.V.1930), dipl. ing. šumarstva, šum. 

struènjak. 

Osnovnu je školu završio u Bihaæu, 

šest razreda gimnazije u Štipu, Srednju 

hidrometeorološku školu kao vojni pitomac u 

Beogradu 1950. te je postao zrakoplovnim 

èasnikom. 

Do 1954. bio je sinoptièar na vojnometeorološkim 

postajama u Zagrebu i naèelnik 

vojnosinoptièke postaje u Bre•icama 

(Slovenija). 

Iz vojne slu•be izišao je 1954. i na 

Beogradskom univerzitetu na PMF upisuje 

se na Meteorološki odsjek. Nakon dvije 

godine studija prelazi na Šum. fakultet, na DI 

odjel i diplomira 5.XII.1960. god. 

Nakon što je diplomirao zaposlio se u 

ZDIŠ-u Treska u Skopju. Prošao je sve faze 

rada: od šefa biroa za investicije, šefa opæe pripreme 

rada u poduzeæu do glav. in•enjera za 

rekonstrukcije i proširenje poduzeæa. Radi 

racionalizacije i poveæanja proizvodnje, 

realizirao je više svojih projekata u proizvodnim 

linijama, unutarnjem prijevozu, izgradnji 

sušionica i parionice za piljeno drvo i dr. 

Izuèavao je odnos klime i prirodnog sušenja 

piljena drva i furnira na skladištima Treska. 

Suraðivao je s mnogim struènim 

institucijama i bio na više studijskih putovanja 

u tuzemstvu i inozemstvu radi upoznavanja 

novih tehnologija u proizvodnji finalnih 

proizvoda. U Srednjoj tehn. školi u Skopju 

predavao je predmet opremu, strojeve i alate 

za obradu drva i pisao struè. èlanke za struène 

èasopise. 

God. 1964. s obitelji seli u Zagreb, i 

zapošljava se u poduzeæu za inozemna 


76 

zastupanja Industriaimport. Bavio se plasmanom 

strojeva, alata i opreme stranih tvrtki za 

potrebe drvne industrije i šumarstva na 

podruèju Hrvatske. Na poziv iz ZDIŠ-a 

Treska poèetkom 1969. vraæa se u Skopje radi 

osnivanja Poslovnog centra za Hrvatsku i 

Sloveniju. Kao direktor toga centra otvorio je 

nekoliko reprezentativnih prodajnih mjesta u 

Zagrebu i Ljubljani za plasman vlastitih 

finalnih proizvoda poslovnih partnera u 

objema republikama. God. 1975. prelazi u 

predstavništvo DIP-a Dunav iz Apatina i 

bavi se plasmanom kuhinjskog namještaja na 

podruèju Hrvatske. U Hidrometeorološkom 

zavodu Hrvatske zaposlio se 1.VIII.1981. 

god. i u njemu je radio do umirovljenja 

1.I.1995. god. Kao naèelnik Odjela za 

šumarsku meteorologiju, na temelju fizikalne 

teorije o vlazi higroskopske ravnote•e dokazuje 

dva klima-po•arna podruèja na tlu Hrvatske 

i BiH. Analogno tome radu, na osnovi 

20-godišnjih homogenih nizova odreðenih 

meteoroloških elemenata za 109 meteoroloških 

postaja napisao je knjigu o utjecaju klime 

na prirodno sušenje drva, u kojoj se proces 

prirodnoga sušenja promatra iskljuèivo sa 

stajališta meteorologije. Struène èlanke pisao 

je za “Šumarski pregled” (Skopje), “Drvnu 

industriju” (Zagreb) i “Les” (Ljubljana). 

Poèetkom 2002. god. objavio je vrlo 

povoljno recenzirani rad Klima i prirodno 

sušenje drva. 


RADOVI 

Osnove zaštite šuma od po•ara, u knjizi “Šumski 

po•ari i sistemi procjene opasnosti od po•ara”, CiP, 

Zagreb, 1987, str. 181-256. 

Klima i prirodno sušenje drva, Zagreb 2002, strana 

1-132 sa 13 karata mjeseènih lignoizohigra i godišnjeg 

kolebanja vlage (vode) u piljenoj graði. Tisak A.G. 

Matoš d.d. - Samobor. 

DIZDAREVIÆ, Vlado, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Apsolvirao je 1985/86, a diplomirao 

23.IV.1993. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu.

DOBIDA, Franc iz Zgoša, Slovenija, roð. 

18.XII.1942), mr. sc., dipl. ing. drvne industrije. 


11.III.1968. god. na Šumarskom fakultetu u 

Zagrebu, na DI odsjeku. Na istom Fakultetu 

završio je i poslijedipl. studij i 21.VI.1978. 

god. obranio magistarski rad s naslovom 

Nekateri elementi, ki vplivaju na izboro strojne 

opreme. 

DOBNIK, Dušan, iz Ptuja, Slovenija, roð. 

13.VI.1922, dipl. ing. šumarstva. 

Sin Štefana, po struci doktora prava. 

Slovenske narodnosti i dr•avljanstva. Osnovnu 

školu i gimnaziju završio je u Ptuju. Studij 

šumarstva upisao je 1.X.1946. na Poljoprivr.šumarskom 



Šum. odjelu - tehnièki smjer. 

Radni vijek proveo je u Sloveniji. 

DODIÆ, Bruno, r. 24.IX.1939. u Trstu, 

Italija, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1964/65, a dipl. 16.IX.1966. god. 


DOJÈINOVIÆ, Veselin, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je na Šum. fakultetu u 

Zagrebu 29.IV.1991. god., na DT odjelu. 

DOLE¤AL, Zvonko, ing. drvne industrije 

- proizv. namještaja. Apsolvirao je 1986/87, a 

diplomirao 12.X.1998. god. na Šum. fakultetu 


DOLIÆ, Draško, r. 26.III.1956. u Livnu, 

BiH, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 




77 

DOLIÆ, Ilija, iz Vinice, r. 28.XII.1962, 




DOLIÆ, Snje•ana, r. 19.XII.1963. u Livnu, 

BiH, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 



DOMAÈIN, Ante, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 

je 1952/53, a diplomirao 24.IV.1954. 

god. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na 


¤ivio je i radio u Dubrovniku. 

DOMAINKO, Dragutin (Delnice, 1899), 

dr. sc., dipl. ing. 

Gimnaziju je završio u Vara•dinu 

1917, tehnièku kemiju i tehnologiju na Visokoj 

tehnièkoj školi u Beèu, 1921. godine. 

Slu•bovao je u tvornici kvasca Arko, 

Zagreb, tvornici kvasca i špirita u Konstadtu 

(Njemaèka), Inspekciji rada u Ljubljani i 

Središnjem uredu za osiguranje radnika u 

Zagrebu, a 1946. prelazi u Ministarstvo industrije 

i rudarstva NRH. Predaje na Ekonomskom 

fakultetu predmet Organizacija i 

poslovanje industrijskih poduzeæa, na Šumarskom 

fakultetu predaje od 1954. Zaštitu rada. 

Uz to predavao je na Fakultetu strojarstva i 

brodogradnje i Fakultetu kemijskog in•enjerstva 

u Zagrebu. 

U razvoju Zavoda za organizaciju proizvodnje 

u drvnoj industriji ostat æe kao 

utemeljitelj kolegija Zaštita na radu. 

RADOVI 

Organizacija rada oko predupreðenja nesreænih 

sluèajeva i bolesti, SUZOR, I dio 1927. 

Inspekcija rada i sprovoðenje tehnièko-higijenskih 

zaštitnih mjera u našoj dr•avi, Radnièka zaštita, 1927. 

Tehnika i ekonomija èovjeka pri radu, Socijalna 

misao, 1930. 

Uputstva za provjetravanje radnih prostorija. 

Radnièka zaštita, 1939.

Racionalizacija i standardizacija-sredstva za 

sni•enje proizvodnih troškova, Industrijski pregled, 1946. 

Osnovi organizacije proizvodnje u industrijskim 

poduzeæima, knjiga, Nakladni zavod Hrvatske, 1949. 

O metodama za poveæanje proizvodnosti rada, 32 

str., Bilten Društva ekonomista 7/1955. 

Ekonomika proizvodnje u industrijskim poduzeæima, 

Birozavod, Zagreb, 1960. 

DOMANÈIÆ, Irena, iz Šibenika, roðena 

8.V.1957, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1978/79, a diplomirala 2.IX.1981. na 


DOMINIS, Dušan (Novi Sad, Vojvodina, 

13.VII.1928), dipl. ing. šumarstva, savjetnik. 

Sin Franje i Ru•ice roð. Matuliæ. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio pravnik, a 


Novom Sadu, a gimnaziju u Beogradu 1947. 

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakultetu u 

Beogradu 1955. 

Radni vijek proveo je u hrvatskoj 

drvnoj industriji. Prvo zaposlenje dobio je u 

DI Delnice 1956. Najprije bio je tehn. 

voditelj, a zatim upravitelj Pogona Luèice. Od 

1968. do 1973. in•enjer je prodaje strojeva za 

šumarstvo i drvnu industriju tvrtke Kockums 

iz Söderhamma, Švedska. 

Osnivanjem Posl. udru•enja Drvo 

Rijeka 1973. imenovan je šefom Poslovnice 

zastupništva i konsignacije, a zatim direktorom 

Sektora vanjske trgovine. Potkraj radnog 

vijeka u istoj tvrtki dobiva mjesto savjetnika, a 

1991. odlazi u mirovinu. 

DOMINKOVIÆ, Anica, iz Štitara, roðena 


Apsolvirala je 1985/86, a dipl. 1.VI.1998. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku. 

DOMINKOVIÆ, Mirko, iz Štitara u Slavoniji, 

r. 27.VII.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. 



78 

18.II.1985. godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

DOMITER, Ivica, ing. drvne industrije - 


diplomirao 8.XII.1989. god. na Šum. fakultetu 


DOMUZIN, Milana, iz Otoèca, roðen 


Apsolvirala je 1987/88, a dipl. 24.XI.1989. na 


DOŠEN, Ivica, r. 8.X.1958. u Po•egi, dipl. 


a diplomirao 22.XI.1982. god. na Šum. fakultetu 


DOŠENOVIÆ, Dane (Sanski Most, BiH, 

3.VII.1963), mr. sc., dipl. ing. drvne tehnol. 

Sin Jove i Grozde r. Vasiljeviæ. Hrvatski 

dr•avljanin. Osnovnu školu završio je 

1982. u Sanskom Mostu. Tu je i maturirao u 

klasiènoj gimnaziji 1982. god. Apsolvirao je 

1986/87, a diplomirao 5.X.1988. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DT odjelu. Na istom je 

fakultetu studirao i poslijediplomski studij 

Organizacije rada, oblast biotehnièkih znanosti, 

znanstveno podruèje drvne tehnologije. 

Magistarski rad Moguænosti organiziranja 

velikih poslovnih sustava u drvnoj industriji 

obranio je 28.VII.1992. godine. 

Radio je u Zagrebaèkoj tvornici papira, 

u Šipad-komercu Sarajevo - Predstavništvu

Zagreb, komercijalni je predstavnik nekoliko 

talijanskih tvrtki za Hrvatsku, a od 1998. 

direktor privatnog poduzeæa DANDOS 

d.o.o. Zagreb. 

Bio je na praksi u inozemstvu: u Hyltebruksu 

AB (Švedska 1988), najveæoj tvornici 

novinskog papira u svijetu i AFOCEL-u, te u 

Institutu za kemiju, Grenoble (Francuska 

1994). 

Èlan je Hrvatske udruge poslodavaca 

(HUP). 

DOŠLER, Branko, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

DOZET, Milan, dipl. ing. drvne industrije. 



5.X.1962. na DI odjelu. 

DRAÈA, Zoran, r. 5.V.1964. u Zadru, dipl. 




DRAGAŠ, Dragica, iz Sinja, dipl. ing. drvne 

industrije. Apsolvirala je 1973/74, a diplomirala 


Zagrebu na DI odjelu. 

DRAGIÈEVIÆ, Berica, r. 24.IX.1965, dipl. 


diplomirala 8.IV.1991. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu na DT odjelu. 

DRAGIÈEVIÆ, Ivan, iz Graèaca, roðen 

14.V.1934, dipl. ing. drvne industrije. 

Otac Mile bio je strojovoða, a majka 

kuæanica. Obitelj mu je u toku školovanja bila 


79 

u Osijeku, gdje je pohaðao i završio gimnaziju. 

Studij šumarstva upisao je 1.X.1953. na 

Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao 

je škol. god. 1956/57, a diplomirao 

29.VII.1959. na Šum. odjelu, DI smjer. 

¤ivi u Belišæu. 

DRAGINIÆ, Lidija, r. 10.IV.1948. u Zagrebu, 


je škol. god. 1971/72, a diplomirala 

27. VI.1975. na Šum. fakultetu u Zagrebu na 

DI odjelu. 

DRAGIŠIÆ, Krešimir, r. 16.II.1937. u Zagrebu, 


1960/61. na osamostaljenom Šum. fakultetu 

u Zagrebu, a diplomirao 27.VI.1964. god. na 

DI odsjeku. 

DRAŠINAC, Karlo (Laciæi, 27.VIII.1941), 


Sin Mate i Mare r. Kovaèeviæ. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. 

Školu je polazio u Našicama: osnovnu je završio 

1957, a gimnaziju 1962. Šum. fakultet završio 

je u Beogradu 1974. Zbog materijalnih 

razloga školovao se neredovito. Veæ kao 

apsolvent radi u Birou za razvoj, kasnije 

Institutu za šumarstvo i drvnu industriju 

Beograd. Potom radi na taksaciji po Srbiji, a 

1977. prelazi u Lovno-šumsku upravu Jelen 

Belišæe, gdje radi kao referent za uzgoj i 

zaštitu šuma. 

Od 15.V.1979. zaposlen je u drvnoj 

industriji: najprije u Mobiliji OOUR-u DIP-a 

Vrginmost. Tu je na mjestu voditelja investicija, 

zatim dvije godine na mjestu 

upravitelja pilane, potom je voditelj primarne 

prerade, zatim pripreme proizvodnje i od 

1979. do 1991. bio je tehn. direktor DIP-a. 

Pobjegavši iz Vrginmosta, od 1991. radi na 

radnome mjestu revirnika u Hrvatskim 

šumama, Šumarija Donji Miholjac.

DRA¤ENOVIÆ, Vlado, dipl. ing. drvne 


18.V.1988. god. na Šum. fakultetu u 


DRENSKI, Ivica, ing. drvne industrije - 



u Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu, 

Studij uz rad. 

DREVAKOVIÆ, Muharem, ing. drvne industrije 



Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT 

odjelu, dislocirani Studij uz rad Brèko. 

DREZGA, Neven, r. 12.II.1945. u Subotici, 

Vojvodina, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1968/69, a dipl. 25.II.1970. na 


DRNOVŠEK, Jo•e (Zagorje, Slovenija, 

2.III.1925), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Franca i Marije r. Bezeljak. Potjeèe 

iz èinovnièke obitelji. Osnovnu je školu završio 

u rodnome mjestu 1936, a IV. realnu gimnaziju 

u Ljubljani 1945. god. Diplomirao je 

1952. na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, 

na Šum. odjelu. 

Pola radnog vijeka radio je u ŠG 

Postojna, a drugi dio u slovenskoj drvnoj industriji: 

1973-1980. u Slovenijalesu, a od 

1980. do 1988. u Lesnini Ljubljana. 

U mirovinu je otišao 1988. ¤ivi u 

Postojni. 

DROBNJAK, Darko, r. 17.VII.1955. u 

Kruševcu, Srbija, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1981/82, a dipl. 6.V.1983. god. 



80 

DRONJIÆ, Vesna, ing. drvne industrije - 


diplomirala 28.II.1997. na Šum. fakultetu u 


DRUŠKO, Ivan, r. 5.III.1957. u Lepoglavskoj 

Vasi, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1981/82, a dipl. 21.I.1985. god. 


DRVENKAR, Zvonko, r. 25.X.1941, dipl. 



u Zagrebu, na DI odsjeku. 

DUBAC, Atila, r. 12.VI.1941. u Novom 

Sadu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1965/66, a diplomirao 11.III.1968. god. na 


DUDOVIÆ, Bruno, r. 23.XI.1965. u Èaðavici, 




DUH, Ivan, r. 18.II.1942. u Zagrebu, dipl. 




DUJMOVIÆ, Ivan (Otoèac, 6.VII.1957), 


Sin Slavka i Mandice, r. Mudrovèiæ. 

Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz radnièkoslu•benièke 

obitelji. Školovao se u Otoècu: 


u opæoj gimnaziji 1976. god. Apsolvirao je 


fakultetu u Zagrebu na DT odjelu.

Prvo radno mjesto dobio je u DIP-u 

Otoèac (29.IX.1982) kao pripravnik te radi 

na raznim mjestima u proizvodnji i tehn. 

pripremi. God. 1985. postaje šef proizvodnje 

u INO - industriji namještaja d.d. Otoèac. U 

istom poduzeæu od god. 1990. radi na mjestu 

tehnièkog direktora. Zaposlen je u poduzeæu 

COSEPINO - HOLZ d.o.o. u Otoècu. 

Pasionirani je lovac. ¤ivi u Otoècu. 

DUKOVAC, Ante, ing. drvne industrije - 


diplomirao 6.V.1987. god. na Šum. fakultetu 


DUNDOVIÆ, Nada, iz Šušnjara, roðena 


je 1973/74, a diplomirala 26.II.1976. 


DURAKOVIÆ, Hazim, ing. drvne industrije 

- proizv. namještaja. Diplomirao je 18.III.1983. 


DT odjelu, dislocirani Studij Brèko. 

DURAKOVIÆ, Milan (Gajine, 28.XII.1939), 

dipl. ing. drvne ind., samost. struèni suradnik 

za šumarstvo i lovstvo u •upaniji. 

Sin Mladena i Boje r. Bajiæ. Hrvat, 

ateist. Otac mu je bio slu•benik, a majka 

kuæanica. Osnovnu školu završio je u Donjem 

Lapcu 1952, a Srednju tehnièku drvne struke 

u Virovitici 1959. Diplomirao je 18.V.1966. 



81 

Nakon diplomiranja 1966/67, od 

1968. radio je u Gaju Podr. Slatina. Iduæih 

deset godina (1968/78) proveo je u DIP-u 

Delnice, zatim isto toliko u Brodogradilištu 

“3. maj” (1978-87). Slijedi rad u Exportdrvu 

Zagreb, Predstavništvo Rijeka (1987-95) i 

poduzeæu Sika Zagreb, Pred. Rijeka (1995- 

1999). Nakon toga radi u Prim.-goranskoj 

•upaniji Rijeka u Upravnom odjelu za 

gospodarstvo, kao samostal. struè. suradnik za 

šumarstvo i lovstvo. 

Tokom radnog vijeka radio je u drvnoj 

industriji, šumarstvu, brodograðevnoj industriji 

i trgovini, obavljao poslove normirca, 

kalkulanta, smjenovoðe. poslovoðe, tehnologa, 

komercijalista, upravitelja tvornice, 

zamjenika direktora in•enjeringa, tehn. direktora, 

komerc. direktora i direktora poduzeæa. 

Praksu iz pilanske prerade drva obavio 

je u Finskoj 1964. god. 

DURAKOVIÆ, Muharem, ing. drvne industrije 

- proizvodnja namještaja. Apsolvirao je 



odjelu, dislocirani Studij uz rad Brèko. 

DUŠAK, Slavko, ing. drvne industrije - 




DUVNJAK, Luka, ing. drvne industrije - 





82 

D -Ð 

D¤ANKIÆ, Zvonko, ing. drvne industrije - 




ÐAKOVIÆ, Ambroz, roð. 24.VI.1957, dipl. 


a diplomirao 14.IV. 1982. god. na Šum. fakultetu 


Zaposlen je u Zagrebu u tvrtki DO- 

MEKO d.o.o. 

ÐERÐA, Zoran (Zadar, 5.X.1948), dipl. ing. 


Sin Krste i Ljubice r. Beran. Hrvat. 

Gimnaziju je završio u Garešnici 1967. Apsolvirao 

je 1971/72, a dipl. 26.XII.1974. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, DI smjer. 

U struci se zaposlio 1975. god. u DK 

Brestovac Garešnica. Od 1978. do 1982. radi 

u Hidroelektri Zagreb, a od 1982. u Exportdrvu 

- In•enjering u Zagrebu, gdje je voditelj 

projekta. 

ÐIDARA, •eljko (Jajce, BiH, 13.VII. 1941), 

dr. biotehnièkih znanosti, dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Nikole i Josipe r. Šojat. Hrvat, 

hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolik. Potjeèe 

iz slu•benièke obitelji. Školovao se u Jajcu 

(BiH): osnovnu školu završio je 1951, a 

realnu gimnaziju 1959. godine. 

 

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. 


1966. na DI odjelu. Poslijediplomski studij iz 

znanstvenoga podruèja organizacija u drvnoj 

industriji završio je 1980. Na istom fakultetu 

6.X.1998. obranio je disertaciju Moguænost 

proizvodnje lijepljenih nosaèa iz mekih listaèa 

breze, johe, vrbe i topole, i postigao doktorat iz 

biotehnièkih znanosti - šumarstvo. 

U tijeku radnog vijeka radio je kao 

tehnièki direktor DIP-a u Zelini (1968), 

direktor drvnog pogona tvornice TLOS 

Zagreb (1970), zatim kao direktor salona 

Meblo, ispostave tvornice iz Nove Gorice u 

Zagrebu (1971) i na kraju od 1978. tehnièki je 

savjetnik tvrtke “Grecon Dimter” iz Njemaèke. 

Od 1996. godine vlasnik je tvrtke 

Drvostroj Zagreb. 

Sudjelovao je na brojnim strukovnim 

sajmovima, od kojih su mnogi bili meðunarodni 

(Hannover, Milano, Zagreb i dr.). 

Objavio je nekoliko znanstvenih i 

velik broj struènih radova. 

Èlan je DITŠIDI-ja Hrvatske.

RADOVI 

a) Struèni radovi 

Nova organizacija rada u tvornici TLOS-Zagreb, 

DI, lipanj 1980. 

Zaštita od po•ara u drvnoj industriji – Stabilni 

protupo•arni ureðaji za gašenje vodom (Sprinkler ureðaji), 

DI, svibanj-lipanj 1981. 

Projekt za tvornicu Krivaja za poboljšanje proizvodnje 

lijepljenih nosaèa od tvrtke Dimter, 1981. (Poboljšana 

linija puštena u rad 1982.) 

Izrada projekta Raimann + Dimter za proizvodnju 

èetvrtaèa za graðevinsku stolariju u tvornici DIP Janj - 

Donji Vakuf, 1981. (Linija puštena u rad 1982.) 

Nova automatska kru•na pila za piljenje kratkih 

komada, DI, 1982, Vol. 33 br. 11-12, str. 281. 

Nova poboljšanja linije za krojenje i širinsko 

lijepljenje piljenica u ploèe od tvrtke Dimter iz Njemaèke, 

DI, 1982, Vol. 33, str. 279-281 

Nove èetverostrane blanjalice visokog uèinka, DI, 

1982, Vol. 33, br. 7-8, str. 183-186 

Novi automati za izbacivanje kvrga od tvrtke 

Interholz Raimann iz Njemaèke, DI, 1982, Vol. 33, br. 11- 

12, str. 281. 

Novosti s Hannoverskog sajma "LIGNA ´83", DI, 

1983, Vol. 34, br. 9-10, str. 249-252 

Izrada projekta za liniju optimiranja piljenica od 

tvrtki Raimann i Dimter u tvornici Jelovica - Škofja Loka, 

1984. (Linija puštena u rad 1985.) 

Izrada projekta za proizvodnju prozora Raimann + 

Dimter za tvornicu Lesna – Sloven Gradec, 1984. (Linija 

puštena u rad 1985.) 

Novosti u obradi furnira, DI, 1986, Vol. 37, br. 3-4, 

str. 103-104 

Izrada projekta za novu liniju za proizvodnju 

lijepljenih nosaèa od tvrtke Dimter iz Njemaèke u tvornici 

GAJ - Voæin, 1987. (Linija puštena u rad 1988.) 

Izrada projekta za optimiranje piljenica od tvrtki 

Raimann + Dimter za tvornicu Èesma – Bjelovar, 1988. 

(Linija puštena u rad 1989.) 

Izrada projekta za linije za du•insko spajanje u 

tvornici Inles – Ribnica, 1988. 

Izrada projekta za novu liniju od tvrtke Dimter iz 

Njemaèke za proizvodnju lijepljenih nosaèa u tvornici Hoja 

- Ljubljana, 1991. (Linija puštena u rad 1992.) 

Izrada projekta za proizvodnju širinski lijepljenih 

ploèa od tvrtki Raimann + Dimter za tvornicu Zagrebdrvo 

- Gradec, 1992. (Linija puštena u rad 1996.) 

Izrada projekta Raimann + Dimter za optimiranje 

piljenica za tvornicu Spaèva – Vinkovci, 1993. (Linija 

puštena u rad 1995.) 

Izrada projekta za liniju za optimiranje piljenica od 

tvrtki Raimann + Dimter u tvornici DIP Karlovac - 

Karlovac,1996. 

Izrada ponude za proizvodnju masivnih letvica za 

rubne lajsne od tvrtke Weinig u tvornici TVIN - Virovitica, 

1998. (Puštena u rad 1999.) 

Izrada projekta za optimiranje piljenica i proizvodnju 

LAM-PARKETA od tvrtki Raimann + Dimter + 


83 

Weinig u poduzeæu Trgoprom servis – Sv. Ivan •abno. 

(Pušteno u rad 1999./2000.) 

Izrada projekta za du•insko spajanje i blanjanje od 

tvrtki Grecon Dimter + Weinig u tvornici DIV - 

Aleksandrovac, BiH. (Pušteno u rad 1999/2000.) 

Izrada projekta za du•insko spajanje i blanjanje od 

tvrtki Grecon Dimter + Weinig u proizvodnji masivnih 

ploèa u tvornici Drvodjelac – Ivanec. (Pušteno u rad 

1999./2000.) 

b) Znanstveni radovi 

Magistarski rad pod naslovom: Unapreðenje organizacije 

rada u proizvodnji laboratorijskog namještaja u poduzeæu 

TLOS-Zagreb, na 153 str. Štampan i obranjen u 

svibnju 1980. godine. 

Doktorski rad pod naslovom:Moguænost proizvodnje 

lijepljenih nosaèa iz mekih listaèa breze, johe, vrbe i 

topole. 

Èlanak i predavanje na meðunarodnom savjetovanju 

"Drvo u graðevinarstvu" odr•anom za vrijeme 

AMBIENTE ´99 od 15. listopada 1999. pod naslovom: 

Moguænost proizvodnje lijepljenih nosaèa iz mekih listaèa 

breze, johe, vrbe i topole. Zbornik, iz listopada 1999. 

Èlanak i predavanje na meðunarodnom znanstvenom 

savjetovanju "Drvo u graðevinarstvu" odr•anom i 

štampanom 26. travnja 2000. pod naslovom: Moguænost 

proizvodnje lijepljenih nosaèa od drva mekih listaèa. 

Zbornik, od 69. do 76. str. Iz travnja 2000. godine. 

Projekt i ponuda tvrtke "Grecon Dimter" za 

poduzeæe "Kolariæ"- Letovaniæ, 2001. god. – Proizvodnja 

lijepljenih nosaèa od mekih listaèa. 

ÐIHIÆ, Hajrudin, r. 28.VII.1959, dipl. ing. 




ÐOGIÆ, Trpimir, dipl. ing. šumarstva. Studirao 

je na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. 

Apsolvirao je 1954/55, a dipl. 9.XI.1955. na 


•ivio je i radio u Zagrebu. 

ÐORÐEVIÆ-•AGAR, Mira, (Hribac, Skrad, 

1.VIII.1950), dipl. ing. šumarstva. 

Kæi Antuna i Franciske r. Krizmaniæ. 

Hrvatica, katolièke vjere. Otac joj je bio 

•eljeznièar, a majka kuæanica. Školovala se u 

Delnicama: osnovnu školu završila je 1964, a

zatim i Srednju šumarsku školu. Šumarstvo je 

studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je 

i diplomirala 1976. godine. 

Nakon diplomiranja zaposlila se u 

drvnoj industriji. Od 1977. radi kao referentica 

prodaje DIK-a “Stjepan Sekuliæ Jucko” 

Nova Gradiška. 

God. 1980. predaje u Srednjoj šum. 

školi Delnice, a nakon toga sve vrijeme radi u 

hrvatskom šumarstvu kao fitocenologinja, 

struèna suradnica za katastar i samostalna 

taksatorica. 

Èlanica je HŠD-a. 

ÐUKEŠ, Bo•idar, r. 22.VIII.1942. u Vara•dinu, 

dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1966/67, a diplomirao 16.VI.1975. na 


ÐUKIÆ, Mile, r. 6.II.1938, dipl. ing. drvne industrije. 




ÐURAŠEVIÆ, Vlado, (Vukosavljevica, 

15.V.1958), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Sin Valenta i Cile r. Škvariæ. Hrvat, 


Osnovnu i srednju školu polazio je u Virovitici: 

osnovnu je završio 1973, a Drvnotehnièku 

školu 1977. godine. Apsolvirao je 

1980/81, a diplomirao na Šum. fakultetu u 

Zagrebu 20.I.1983. na DT odjelu. 

Nakon diplomiranja, 1983. zaposlio 

se u Bilokalniku - IPA, gdje je bio godinu 


84 

dana pripravnik. Od 1984. do danas voditelj 

je pripreme rada u istom poduzeæu. 

ÐURÈEVIÆ, Ðurðica, iz Ciglenice, roðena 

21.II.1946, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 

je 1968/69, a diplomirala 15.I.1971. 


odjelu. 

ÐURÐEKANOVIÆ, Ranko, iz Bos. Novog, 

roðen 18.I.1952, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je škol. god. 1977/78, a diplomirao 


na DT odjelu. 

ÐURICA, Tomislav, iz Zveèeva, dipl. ing. 

drvne tehnologije. Na Šum. fakultetu u Zagrebu 

na DT odjelu apsolvirao je najprije 

1976/77. VI. stupanj, a nakon steèene diplome 

ing. proizv. namještaja nastavio je 

studij i apsolvirao 1985/86. i diplomirao VII. 

stupanj 28.IV.1987. god. 

ÐURIÆ, Mile, r. 7.XI.1981, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

ÐURINOVAC, Slavko, iz Lipovca kod •upanje, 

r. 4.IV.1929, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je na osamostaljenom Šum. fakultetu 

u Zagrebu 1961/62, a diplomirao 

25.II.1965. god. na DI odsjeku. 

ÐURKIJA, Zlatko, ing. drvne industrije - 




EFFENBERGER, Mladen, iz Koprivnice 

r. 25.X.1944, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1955/56, a dipl. 24.VI.1971. god. 

na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na 


EGELJIÆ, Nikica, iz Bos. Krupe, roðen 


Apsolvirao je 1988/89, a dipl. 30.V.1990. na 


EIBEL, Edo, roð. u Ljubljani, Slovenija, 


je 1971/72, a dipl. 11.XII.1975. god. 


EISENBEISSER, Olivija (Koprivnica, 


Kæi Ladislava i Marije r. Bonjhadi. 

Hrvatica, rimokatolièke vjere. Potjeèe iz 

slu•benièke obitelji. Osnovnu i srednju 

naobrazbu stekla je u Koprivnici: osnovnu 

školu završila je 1959, a maturirala je u Gimnaziji 

“Ivo Marinkoviæ” 1963. god. Apsolvirala 

je 1967/68, a diplomirala 24.VI.1971. na 


Od 1971. do umirovljenja (30.XII. 

2000) radila je u Kombinatu Bilokalnik - industriji 

papirne ambala•e u Koprivnici. Od 

1.VIII.1971. radila je u OOUR-u Kartona•a 

kao tehnologinja za primjenu ambala•e od 

valovitoga kartona. U prvo je vrijeme kao 


85 

E 

 

pripravnica radila u laboratoriju, na ispitivanju 

fizikalno-mehanièkih svojstava papira 

i valovitoga kartona. Vrlo marljiva i ambiciozna, 

za pet godina postala je šefica odjela i na 

tome mjestu ostaje dvije godine (1976-1978) 

i tada prelazi na mjesto voditeljice Centralne 

tehnološke pripreme i razvoja proizvoda u 

Industriji papirne ambala•e, gdje provodi 

preostali dio radnoga sta•a. 

U svom radu koristila se znanjem 

stranih jezika i pratila svjetska znanstvena 

dostignuæa na svom podruèju. Tako steèeno 

znanje i iskustvo u praksi prenosila je na 

suradnike i mlaðe in•enjere odr•avajuæi brojna 

predavanja na struènim seminarima u Hrvatskoj 

i bivšoj Jugoslaviji o pakiranju u ambala•u 

od valovitog kartona i podlo•aka od modelirane 

papirne mase. 

Zaslu•na je za postizanje europske 

razine pakiranja u industriji papirne ambala•e. 

Njezinim doprinosom i timskim radom 

Bilokalnik - ind. papirne abala•e dobio je 

mnogobrojna priznanja, a najva•nija su 

EUROSTARS 1998. i 1999, koje je dobio 

jedini u Hrvatskoj. 

Tijekom svog radnog vijeka u Bilokalniku 

obavljala je niz odgovornih du•nosti i 

bila ukljuèena u rad mnogih društvenih 

organizacija. Osnovala je (1978) dramskorecitatorsku, 

likovnu, literarnu, folklornu, 

glazbenu i fotografsku sekciju u Kombinatu. 

ELETA, Berislav, r. u Karlovcu 7.III.1942, 

dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je

1964/65, a diplomirao 9.V.1968. na Šum. fakultetu 


EMROVIÆ, Borivoj (Zagreb, 13.III.1912. - 

Zagreb 3.XI.1970), dr. sc., dipl. ing., redoviti 

profesor Dendrometrije i Osnova matematike i 

statistike. 

Gimnaziju je završio u Zagrebu, a na 

Šum. odsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta 

diplomirao 1937. godine. 

Radio je u Direkciji šuma u Zagrebu, a 

nakon osloboðenja u Garešnici i u Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva NRH u Zagrebu. 

Godine 1946. izabran je za asistenta, 

1955. doktorirao je i habilitirao. Od 1958. 

godine izvanredni je profesor na Katedri za 

dendrometriju Šum. odsjeka, a od 1961. 

redoviti profesor. 


Dendrometrija, Mali šumarsko-tehnièki priruènik, 

Zagreb, 1949, str. 66-180 

Grafièka primjena Levakoviæevih formula, Šumarski 

list , (1951), 3-4, 3-11. 

Re•imi sušenja drveta (s I. Horvatom), Šumarski 

list , (1958), 8-10, 1-19. 

O upotrebi standardnih visinskih krivulja, Šumarski 

list, (1953), 3, 1-17. 

Dvoulazne drvnogromadne tablice za poljski jasen, 

Šumarski list, (1953), 3, 114-118. 

O konstrukciji lokalnih jednoulaznih drvnogormadnih 

tablica (tarifa), Šumarski list, (1953), 4-5, 214-221. 

O izjednaèenju pomoæu funkcija koje se logaritmiranjem 

daju svesti na linearni oblik, Glasnik za šumske 

pokuse, (1953), 11, 73-110; 

O konstrukciji jednoulaznih tablica – tarifa – 

pomoæu logaritamskog papira, Šumarski list, (1954), 8, 

386-392. 

O najpodesnijem obliku izjednad•bene funkcije 

potrebne za raèunsko izjednaèenje pri sastavu dvoulaznih 

drvnogormadnih tablica, doktorska disertacija, Poljoprivredno-šumarski 

fakultet u Zagrebu, Glasnik za šumske 

pokuse, 14, 49-126. 

Nomogrami za Algan-Schaefferove tarife, Šumarski 

list, (1957), 7-8, 293-302. 

Velièina sluèajne greške kod odreðivanja volumnog 

prirasta sastojine pomoæu izvrtaka uz upotrebu tarifa, 

Šumarski list, (1958), 1-2, 14-20; 

O Christenovom visinomjeru, Šumarski list, 

(1958), 5-6, 194-211; 

Funkcionalni papir za volumni prirast, Šumarski 

list, (1958), 398-406; 


86 

Dvoulazne tablice drvnih masa za jelu u Gorskom 

Kotaru, Šumarski list, (1960), 11-12, 345-356. 

Dvoulazne tablice za hrast u Spaèvanskom bazenu 

(zajedno sa Markiæem i Špirancem), Šumarski list, 

(1958), 11-12. 

Die Ermittlung der Massenzuwachsprozente mit 

Hilfe des Tarifdifferenzverfahrens, Schweizerische 

Zeitschrift f. Forstwesen, 1960, 182-189. 

ERAK, Staka, (Bugojno, BiH, 15.II.1927), 

dr. sc. drvne tehnologije. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu završila 

je poslijediplomski studij i magistrirala 

23.II.1968. god. na Drvnoindustrijskom 

odjelu obranom magistarskog rada pod 

naslovom Anatomska graða drva medveðe 

lijeske. Na istom fakultetu obranila je 6. 

studenoga 1975. god. doktorsku tezu pod 

naslovom Utjecaj širine i starosti goda na 

strukturu i kvalitetu jelovine (Abies alba Mill.) 

na tlu vapnenaste podloge u Bosni. 

ERCEGOVAC (BORAS), Gordana (Vinkovci, 

21.VI.1969), dipl. ing. drvne tehnol. 

Kæi Slavka i Ljubice r. Bano•iæ. Hrvatica, 

katolièke vjere. Potjeèe iz radnièke 

obitelji. Osnovnu školu završila je u Privlaci 

1983, a Gimnaziju “M.A. Reljkoviæ” u Vinkovcima 

1987. Apsolvirala je 1990/91, a diplomirala 

27.X.1993. na DT odjelu (VII. stupanj) 


Zaposlila se u DI Spaèva Vinkovci. 

Najprije, od 31.I.1994. radi u Pilani d.o.o. 

kao pripravnica, zatim dvije godine radi na 

mjestu tehnologa, a od 1995. do 1998. kao 

šefica Proizvodnje u doradnoj pilani. Od 

1998. do 2000. bila je šefica Tehnièke pripreme, 

a od 1.IX.2000. direktorica Pilane d.o.o. 

Èlan je HŠD-a, ogranka Vinkovci. 

ERDELJAN, Ðorðe, iz Sremske Mitrovice, 




EŠKINJA, Lidija, r. 18.VI.1955, dipl. ing. 


diplomirala 22.X.1980. god. na Šum. fakultetu 


ETTINGER, Zvonimir (Derventa, BiH, 

8.III.1926), dr. sc. iz biotehnièkih znanosti, 

dipl. ing., znanstveni savjetnik. 

Sin Milana i Katice roð. Èurak. Hrvat, 


majka kuæanica. Osnovnu je školu završio u 

Po•egi 1936, a Realnu gimnaziju “Maršal 

Tito” u Zagrebu 1947. god. 



1950/51, a diplomirao 1952. god. 

Kao student tri ljeta (1949-1951) 

sudjeluje u fitocenološkoj ekipi prof. dr. Ive 

Horvata, botanièara i fitocenologa, i radi na 

fitocenološkom kartiranju šumskih biljnih 

zajednica Gorskoga kotara. 

Posvetio se drvnoj industriji i drvnoj 

tehnologiji. Godine 1952. zaposlio se u proizvodnim 

pogonima DIP-a Slavonija u Slav. 

Brodu, a 1954. odlazi na specijalizaciju proizvodnje 

furnira i ploèa u SAD. Nakon boravka 

u Institutu u Medisonu i Institutu za iverice u 

Richmondu vraæa se u Slav. Brod i zapoèinje 

eksperimentalnu proizvodnju iverica koja je 

ispitana na Šum. fakultetu u Zagrebu i 

potpuno zadovoljila DIN norme. Od 1956. 

do 1960. radi u DIP-u Brezovica u Sisku, na 

poslovima razvoja i unapreðenja proizvodnje. 

God. 1959. odlazi kao delegat Jugoslavije na 

prvu poslijeratnu konferenciju za drvnu 

industriju u ¤enevu. Konferencija se odr•ala 


87 

u organizaciji i zgradi ILO-a, u sastavu UNa. 

Na toj konferenciji odr•ao je referat 

Spreèavanje nesreæa na radu. God. 1960. 

dolazi u Zagreb u Institut za drvnoindustrijska 

istra•ivanja te se posveæuje znanstvenom, 

struènom i nastavnom djelovanju na 

podruèju organizacije proizvodnje u drvnoj industriji. 

Doktorirao je 1965, a 1975. obranio je 

habilitacijski rad te postao naslovni docent na 

ŠF-u u Zagrebu. Na temelju publiciranih 

znanstvenih radova 1984. dobiva naslov 

znanstvenog savjetnika. 

Svojim radovima sudjelovao je na 

raznim struènim i znanstvenim skupovima, 

seminarima i kongresima. 

Tijekom radne aktivnosti dr. sc. Z. 

Ettinger bavio se i nastavnom djelatnošæu. 

Predavao je na Višoj tehnièkoj školi za 

finalnu obradu drveta u Novoj Gradiški i u 

Višoj tehnièkoj školi za organizaciju rada u 

Kranju, u Sloveniji, Odjel Zagreb. Predaje i 

na poslijedipl. studiju za organizaciju proizvodnje 

- ŠF Zagreb; na poslijedipl. studiju za 

dizajn - Interfakultetski studij Sveuè. u Zagrebu; 

na poslijedipl. studiju marketinga - Ekonomski 

fakultet Zagreb; na poslijedipl. studiju 

za organizaciju proizvodnje - Biotehnièka 

fakulteta, TOZD za Lesarstvo - Ljubljana. 

Dugogodišnji je èlan Ureðivaèkog 

odbora znanstveno - struènog èasopisa Drvna 

industrija u Zagrebu. 


Utvrðivanje elemenata radnog vremena pomoæu 

studije uèestalosti. Drvna ind. 9-10, 1960. 

Mjere za unapreðenje unutrašnjeg transporta kod 

finalne prerade drveta. Ibid., 3-4, 1961. 

Tehnièka priprema rada. Ibid., 5-6, 1962. 

Provoðenje racionalizacije rada u tvornicama 

namještaja. Ibid., 1-2, 1963. 

Tipizacija i standardizacija u finalnoj proizvodnji. 

Ibid., 7-8, 1963. 

Istra•ivanje najpovoljnijeg odnosa izmeðu pripremno-završnog 

i dodatnog vremena i èistog vremena rada 

u industriji namještaja (disertacija). Šum. fakultet 

Zagreb, 1965. 

Projektiranje optimalnog sistema organiziranosti 

proizvodnje i poslovanja. Bilten ZIDI 9 (5-6), 1981, ŠF 

Zagreb 42-52.

Specifiènosti mjerenja rada u drvnoj industriji. 

Zbornik savjetovanja “Produktivnost rada u drvnoj industriji”, 

Opæe udru•enje šumarstva, prerade drva i prometa 

Hrvatske, Zagreb 1981: 31-38. 

Pristup razvoju proizvoda u proizvodnji namještaja. 

Drvna ind. 33 (9-10), 1982: 211-218. 

Prikaz oblika projektiranih i provedenih sistema 

upravljanja u drvnoj industriji. Bilten ZIDI 11 (8), 1983, 

ŠF Zagreb: 31-52. 

Projektiranje i provoðenje sistema upravljanja proizvodnim 

procesom u tvornicama masivnog namještaja. 

Šumarstvo i prerada drveta, Sarajevo 1980: 147-150. 

Sinhronizacija razvojne funkcije kroz makroorganiziranost. 

Drvna ind. 34 (4), 1983: 95-99. 

Utjecaj oblika sistema upravljanja na zalihe gotovih 

proizvoda u proizvodnji namještaja. Ibid., 35 (8), 1984: 

163-170. 

Tradicionalni oblik sistema upravljanja na kibernetskim 

osnovama u proizvodnji panel-parketa. Ibid., 36 

(3-4), 1985: 59-64. 


88 

Orgware u informacijskom sistemu upravljanja proizvodnjom. 

Zbornik “Projektiranje i proizvodnja podr- 

•ani raèunalom”. CAD-CAM, Zagreb 1985: 617-622. 

Produktionssteuerungssytem als Orgware in Information 

System. IUFRO-Congress, Divisions 5, Ljubljana, 

rujan 1986: 407-413, Oxf.: 83-01. 

Revija dizajna, konstrukcija i kvalitet - Kopenhagen 

1985, Drvna ind. 36(7- 8), 1985: 187-191. 

Prikaz projektiranih i izvedenih oblika sistema 

upravljanja v finalni proizvodnji lesne industrije. Posvet - 

Ljubljana - juni 1984. 

Kibernetski oblici sistema upravljanja u proizvodnji 

namještaja uz podršku elektronièkog raèunala. Drvna ind. 

39 (3-4): 57-63 i (5-6), 1988: 113-118. 

Karakteristièni modeli upravljanja u drvnoj industriji. 

Zbornik radova “Simpozij Novi Vinodolski 1990. 

godine”. 

Pristup razvoju proizvoda i definiranje proizvodnog 

programa. Ibid. 1990.

FABIJANIÆ, BOBANEC, Krešimir (Zagreb, 

5.VIII.1962), dipl. ing. drvne tehnol. 

Sin Ivana i Vjekoslave. Hrvat, katolik. 

Potjeèe iz slu•benièke obitelji. Školovao se u 

Zagrebu: osnovnu školu završio je 1977, a 

maturirao je u srednjoj ekonomskoj školi 



DT odjelu, VII. stupanj. 


Industrogradnji IZOIND, gdje i danas radi 

kao glavni tehnolog. 

FABIJANOVIÆ, Antun, dipl. ing. drvne industrije. 


26.X.1955. god. na Poljopr.-šumarskom fakultetu 


Kao umirovljenik •ivio je u Karlovcu. 

FAJT, Marijan (Koprivnica 27.XI.1931 - 

Koprivnica, 6.X.1993), dipl. ing. drvne ind. 

Sin Dragutina i Ivke r. Matijašec. 

Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz slu•benièke 

obitelji. Osnovnu školu i ni•u gimnaziju zavr- 


89 

F 

 

šio je u Koprivnici 1947, a Srednju šum. 

školu kraškog smjera 1950. u Splitu. Diplomirao 

je 19.I.1961. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

DI smjer. 


se kao tehnolog u Tvornici stolica “F. Bobiæ” u 

Vara•dinu, gdje radi do 1963. kad prelazi u 

Tvornicu namještaja Buduænost u Bos. Šamcu. 

Tu radi kao tehn. rukovodilac sve do 1970, 

kad prelazi u Rijeku, u Tvornicu “R. Šupiæ” 

gdje radi kao koordinator tehnièke slu•be do 

1978. kad je poduzeæe došlo u steèaj. Tada 

prelazi u DIK Klana i kao tehn. rukovodilac 

radi sve do smrti 1993. godine. 

FALETAR Josip (Vinkovci, 8.III.1976), 


Sin Ivana i Lucije r. Bošnjak. Hrvat, 


školu završio je u Voðincima 1990, a Drvodjeljsko 

tehnièku školu u Vinkovcima 1994. 

Diplomirao je 15.XII.1998. na DT odsjeku 

(VII. stupanj) Šum. fakulteta u Zagrebu. Kao 

vrstan student dobio je Rektorovu nagradu za 

Dan Sveuèilišta. 

Kao pripravnik poèeo je 1.IX.1999. 

raditi u DI Spaèva Vinkovci. Od 1.V.2000. 

radi kao tehnolog u pogonu Pilana. 

Èlan je HŠD, ogranak Vinkovci. 

FANTONI, Raimond (Virje, 7.X.1880 - 

Zagreb, 23.IX.1968), dipl. ing. strojarstva, 

redoviti profesor predmeta Opæe i šumarsko

strojarstvo, Elektrotehnika, Poljoprivredno 

strojarstvo i prvi predstojnik Zavoda za 

strojarstvo. 

Od 1919. do 1952. godine redoviti je 

profesor i predstojnik Zavoda i Katedre za 

strojarstvo Poljopriv.-šumarskog fakulteta te 

nastavnik predmeta Opæe i šumarsko strojarstvo, 

Elektrotehnika i Poljoprivredno strojarstvo. 

Na Tehnièkom fakultetu od 1921. do 

1961. god. predavao je Poljoprivredne strojeve, a 

od 1922. do 1944. Enciklopediju elektrotehnike. 

RADOVI 

Kolièina vode u rijeci Savi za vodnu snagu, 

Tehnièki list, Zagreb, 1913. 

Elektrièna centrala u Zagrebu, Zagreb, 1913. 

Izbor lokomobila za gospodarstvo, Poljoprivredni 

glasnik, Novi Sad, 1923. 

Elektro plugovi, Gospodarski list, Zagreb 1924. 

Pogonski strojevi za industriju i obrt, Narodno 

bogatstvo, Zagreb, 1924. 

Strojni plugovi, Poljoprivredni glasnik, Novi Sad, 

1926. 

Einfluss der Bewegungsgeschwindigkeit des Pfluges 

auf das Ackern, Fortschritte der Landwirtschaft, Wien und 

Berlin, 1927. 

Gospodarsko strojarstvo (Poljoprivredne mašine), 

knjiga, Zagreb, 1929. 

Influenza della velocita d’avanzamento sul lavoro 

dell aratro e strumenti affini nel terreno, L’Industria, 

Milano, 1930. 

Einfluss der Bewegungsgeschwindigkeit auf die 

Arbeit des Pfluges und anderer Geräte, welche ihre Arbeit 

sich am Boden bewegend verrichten, Fortschritte der 

Landwirtschaft, Wien und Berlin, 1931. 

Traktor puzavac u šumarstvu, Šumarski list, 

Zagreb, 1931. 

Plug sa pomiènim ralom, Patent br. 8933 od 1.I. 

1932. 

Bewegungsgeschwindigkeit der Pflüge, Technik der 

Landwirtschaft, Berlin, 1934. 

Novi studi effetti delle diverse velocita d’aratura, 

L’Industria, Milano, 1934. 

Motori za pogon alkoholom, Patent broj 11951 od 

1. 1. 1936. 

L’aratro e la Fresatrice, La Rivista di Meccanica 

Agraria, Rim, 1937. 

Pflug und Fräse, Deutsche Landwirtschaftliche 

Presse, Berlin, 1937. 

Le travail de la Charue et de la Sous-Soleuse 

Combinée et son Effet sur la structure du Sol, Bulletin 

Mensuel de Renseignement Techniques, Rim, 1938. 

Plug s ornicima i plug s jednim kotaèem (s ing. 

Bosancem), Poljoprivredna nauèna smotra, Zagreb, 

1939. 


90 

Gubitci kod vršenja •ita, Poljoprivredna nauèna 

smotra, Zagreb, 1940. 

Širina i duljina oranja plugom, Gospodarski 

glasnik, Zagreb, 1941. 

Pilci, Šumarski list, Zagreb, 1942. 

Vertikalne jarmaèe, Šumarski list, Zagreb, 1942 

Sušenje drva, Šumarski list, Zagreb, 1946. 

Opæe strojarstvo, Zagreb, 1949. 

Strojevi pilane, Zagreb, 1952. 

Poljoprivredni strojevi, Zagreb, 1954. 

La velocita d’avanzamento del trattore, Macchine e 

Motori Agricoli, Bologna, 1957. 

FARÈIÆ, Berislav, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1968/69, a dipl. 26.XI.1975, na 


FAŠAIÆ, Vid (Negovec, Vrbovec, Hrvatska, 

6.VI.1911), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Luke i Marije roð. Antolkoviæ. 

Hrvat, rikomatolik. Potjeèe iz seoske obitelji. 

Osnovnu školu završio je u rodnom Negovcu 

1922, a I. dr•avnu realnu gimnaziju u Zagrebu 

1930. godine. 


fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Diplomirao 

je na Šum. odjelu 20.VI.1938. 

U svojoj dugogodišnjoj djelatnosti bio 

je zaposlen u šumskom graditeljstvu i drvnoj 

industriji. Trasirao je i gradio cestu Sv. Juraj - 

Krasno (1941-1944) za izvoz šumskih proizvoda 

Velebita na more. Zatim je radio na izgradnji 

šumskih pruga na cijelom šumskom 

podruèju Slavonije. Bio je direktor Šumskograðev. 

poduzeæa Nova Gradiška. 

Od 1953. do odlaska u mirovinu 

1977. god. radio je u drvnoj industriji: bio je

najprije direktor DIP-a Novoselec, pa DIP-a 

Sisak i na kraju direktor Poslovnog udru•enja 

drvne industrije Hrvatske. 

Za svoj rad, osobito za organizaciju 

konkretnih radova na terenu i u drvnim 

poduzeæima, dobio je priznanja Ministarstva 

šuma i Privredne komore Hrvatske. Od 

HŠD-a, èiji je dugogodišnji èlan, dobio je 

zlatnu plaketu i povelju, te niz drugih 

priznanja. 

Ing. Vid Fašaiæ u mlaðim godinama 

(1926-1936) aktivno se bavio veslaèkim 

sportom. U raznim disciplinama bio je 

višestruki prvak Zagreba i dr•ave, pa je kao 

reprezentativac sudjelovao na prvenstvu Europe 

u veslanju 1932. u Beogradu i na XI. 

Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine. 

FAZINIÆ, Vlatko, r. 15.XI.1953. u Zadru, 




Ima svoj stolarski obrt u Zadru. 

FAZLIÆ, Armin, iz Siska, dipl. ing. drvne tehnologije. 




FAZLIÆ, Mevlida, iz Kozarca, roðena 




na DT odjelu. 

FEKE¤A, Darko (Zagreb, 8.II.1934), dipl. 


Sin Slavka i Zore roð. Titl. Hrvat, rimokatolik. 

Potjeèe iz obrtnièke obitelji. 

Školovao se u Sisku: puèku školu završio je 

1944, a gimnaziju 1952. god. Diplomirao je 

1962. na Šum. fakultetu u Zagrebu, tehnièki 

smjer. 


91 

Kao apsolvent radio je u Zagrebu 

izvan struke. Nakon diplomiranja zaposlio se 

kao pomoænik upravitelja u ŠG-u Senj, 

Šumarija Krasno (1962-1964). Iduæih 15-ak 

godina radi u DIP-u Nehaj u Senju, najprije 

12 godina kao upravitelj pilane, a zatim kao 

direktor Razvoja. Od 1980. do odlaska u mirovinu 

radi kao šef Komercijalnog odjela u 

ŠG-u Senj, odnosno UŠ-u Senj. 

U mirovini je od 1998. godine. ¤ivi u 

Senju. 

FERBE¤AR, Josip, roðen u Koprivnici, 

11.XII.1927, dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Antuna i Marije r. Janeš. Hrvat, 

od 1991. slovenskoga dr•avljanstva, rimokatolik. 

Otac mu je bio gostionièar, a majka 

kuæanica. Školovao se u Koprivnici: osnovnu 

školu završio je 1938, realnu gimnaziju 1947. 

god., a studij je upisao 1.X.1948. Diplomirao 

je 15.IX.1954. na Poljopr.-šum. fakultetu u 


Od 1.X.1950. do 1.X.1951. godine 

bio je demonstrator u Zavodu za geodeziju 

Poljopr.-šum. fakulteta, kod prof. dr. N. 

Neidhardta. Od 1.X.1951. do 30.VI. 1955. 

redovno je zaposlen u zvanju laboranta u 

istom Zavodu. Od 1.VII.1955. do 31. listo-

pada 1958. zaposlen je u DIK-u Ðurðenovac 

na mjestu upravitelja Tvornice tanina, a 

nakon toga do 17. sijeènja 1966. bio je 

zaposlen u Kombinatu za kemijsku i mehanièku 

preradu drveta Belišæe. U meðuvremenu 

od 1.XI.1958. do 28.II.1960. bio je na specijalizaciji 

u Institutu za celulozu i papir u Ljubljani 

te u SR Njemaèkoj na struènom osposobljavanju 

za proizvodnju poluceluloze od 

izlu•enog iverja tvornice tanina, proizvodnju 

papira i valovitoga kartona. Od 1.III.1960. do 

8. veljaèe 1961. voditelj je monta•nih radova 

na postrojenju za proizvodnju papira (v. Šum. 

nastava u Hrv. 1860-1960, str. 272). Nakon 

toga, do 17.I.1966. tehnièki je voditelj 

Tvornice tanina, polukemijske celuloze, 

Tvornice papira i proizvodnje valovitog 

kartona. Potom je do 31. svibnja 1974. tehnièki 

direktor i direktor Razvoja u Tvornici 

papira Beograd, gdje je vodio rekonstrukciju 

tvornice, izgradnju nove pripreme tehnološke 

vode i uveo novu proizvodnju premazanih 

papira za offsetni tisak i kopiranje. Od 

1.VI.1974. god. do umirovljenja 30.VI.1988. 

zaposlen je u Industrijskom birou Ljubljana 

na radnome mjestu: rukovodeæeg projektanta 

- savjetnika, gdje je sudjelovao u projektiranju 

i izgradnji Tvornice papira Medvode (Slovenija), 

Tvornice poluceluloze od slame, papira 

te valovitoga kartona u Novom Kne•evcu 

(Vojvodina), u izgradnji Tvornice papira i 

valovitoga kartona u Skopju (Makedonija), u 

rekonstrukciji Tvornice papira u Lipljanu 

(Kosovo), u projektiranju i izgradnji bjelionice 

drvenjaèe vodikovim peroksidom u Fu•inama 

(Hrvatska), pri rekonstrukciji krugotoka 

voda i èišæenje voda u tvornicama papira 

Èaèak (Srbija), Ivangrad (Crna Gora), a sudjelovao 

je i u nizu projekata za preradu 

starog papira i dr. 

Nakon umirovljenja 1988. radio je 

nekoliko godina u projektnim organizacijama 

za industriju papira u Austriji. Prouèavao 

je i radio na njima ekološke probleme u 

tvornicama papira (smanjenje potrošnje vode 

i èišæenje otpadnih voda). 


92 

Sudjelovao je na brojnim savjetovanjima, 

a na savjetovanju struènjaka drvne industrije, 

u sekciji Kemijska prerada drva odr•ao 

je referat Razvitak polucelulozne industrije u 

FNRJ. 

Kao umirovljenik •ivi u Ljubljani. 

FERENÈIÆ, Nadica, ing. drvne industrije - 




FERIÆ, Antun Tuna (Brodski Stupnik, 1919 - 

Zagreb, 15.II.1986), dipl. ing. šumarstva. 

Osnovnu školu polazio je u rodnome 

mjestu, a gimnaziju u Slav. Brodu. Apsolvirao 

je šk. god. 1941/42. na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu. 

Nakon diplomiranja radio je nekoliko 

godina na poslovima šumarstva i drvne industrije: 

bio je kraæe vrijeme direktor Pilane u 

Ogulinu, a veæ s 32. godine postao je glavni 

direktor Slavonije DI u Slav. Brodu. Na tom 

radnom mjestu proveo je 12 godina i stvorio 

veliko poduzeæe. Od 1963. do odlaska u mirovinu 

radio je u trgovini i prometu drvnim 

proizvodima, zatim bio predstavnik Exportdrva 

u SR Njemaèkoj, direktor tvrtke Omnico 

u Frankfurtu te Holzimexa. Naporan posao 

prerano ga je iscrpio, pa umire u 67. godini. 

FERIÆ (TADEJEVIÆ), Sanja, r. u Rijeci, 

7.IV.1966, ing. drvne tehnologije. 

Kæi Valentina i Ane r. Moguš. Hrvatica, 

katolièke vjere. Otac joj je zanimanjem 

radnik u drvnoj industriji, a majka kuæanica. 

Osnovnu školu završila je u Mrkoplju 1981, a 

u SŠC-u Delnice maturirala je matematièkoinformatièko 

usmjerenje 1985. god. Diplomirala 

je 20.XII.1990. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu,VI. stupanj - proizv. namještaja, na 

DT odjelu.

Radni odnos zasnovala je 1.VI.1991. 

u DIP-u Delnice, pogonu Mrkopalj, gdje radi 

i danas, ali poduzeæe nosi naziv Mrkopalj d.d. 

za proizvodnju piljene graðe i bukovih elemenata. 

Nakon pripravnièkog sta•a radi kao 

tehnologinja do 1996, a nakon toga je 

pomoænica direktora i voditeljica krojaènice 

bukovih elemenata, gdje se proizvode elementi 

za inozemnog partnera, proizvoðaèa 

stolaca. 

FIGURIÆ, Mladen Stjepan (Zagreb, 25. 

IV.1943.), dr. sc., dipl.ing., redovni profesor i 

dr. hon. causa. 

Maturirao je na zagrebaèkoj V. gimnaziji 

1962. godine. Diplomirao je na Šumarskom 

fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu 1966. 

godine na DT odjelu. Nakon toga zapošljava 

se u DIP-u “Zagorje” - Krapina, gdje radi 

prvo na poslovima tehnologa u pilanskoj proizvodnji 

i pripremi proizvodnje, a kasnije 

upravitelja tvornice stolaca. 1971. prelazi na 

Institut za drvo - Zagreb, u odjel za tehnološku 

organizaciju, gdje radi na znanstvenoistra•ivaèkim 

i razvojnim projektima za 

potrebe drvne industrije. U•e podruèje rada u 

Institutu za drvo mu je studij i mjerenje rada, 

projektiranje makro i mikro organizacije poduzeæa 

te upravljanje proizvodnjom i poslovanjem. 

God. 1972/73. upisuje poslijediplomski 

studij na Šum. fakultetu u Zagrebu iz 

podruèja: Organizacija rada u drvnoj industriji, 

1975. magistrira, a 1978. godine doktorira 

na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Godine 

1977, prelazi na rad na Šum. fakultet, kao 

asistent, gdje poèinje oblikovati buduæi 

Zavod za organizaciju proizvodnje u drvnoj 


93 

industriji. Godine 1979. postaje docent, 

1982. izvanredni profesor, a 1987. izabran je 

za redovitog profesora. Od 1983. do 1988. 

obnaša funkciju predstojnika Zavoda za istra•ivanja 

u drvnoj industriji, 1990-1992. i 

1994-1996. prodekan je DT odsjeka, a 1991. 

do danas predstojnik Zavoda za organizaciju 

proizvodnje u drvnoj industriji. Od 1992- 

1994. dekan je Šum. fakulteta. Ponovno je 

izabran za dekana za škol. godinu 1996/97- 

1997/98. 

U nastavnom radu poznat je kao 

vrstan predavaè i pedagog. Predaje na dodiplomskom 

i poslijediplomskom studiju na 

Šum. fakultetu na Šumarskom i DT odsjeku, 

te povremeno na poslijediplomskom studiju 

na Biotehniškoj fakulteti u Ljubljani, Ekonomskom 

fakultetu u Splitu i Tehnièkom 

univerzitetu u Zvolenu (Slovaèka). 

Objavio je više od 120 znanstvenih 

radova i 100 struènih radova. Objavio je dva 

ud•benika i pet skripti samostalno te jedanaest 

knjiga u koautorstvu. Uz to napisao je velik 

broj domaæih i meðunarodnih recenzija. 

Posebno ima suradnju s fakultetima u 

Zvolenu (Slovaèka), Sopronu (Maðarska), 

Ljubljani (Slovenija), Sankt Petersburgu 

(Rusija), Poznanu (Poljska), Vicenzi i Bologni 

(Italija). Bio je na studijskim boravcima u 

Velikoj Britaniji, Njemaèkoj, Slovaèkoj, 

Francuskoj, Italiji, Maðarskoj i SAD-u. 

Odr•ao je niz predavanja na domaæim 

i meðunarodnim simpozijima te raznim savjetovanjima 

i seminarima. 

Uz to izradio je velik broj aplikativnih 

rješenja kroz projektantski rad u preradi drva 

i proizvodnji namještaja te manje u šumarstvu, 

tako da ne postoji iole znaèajnije poduzeæe u 

drvnoj industriji Republike Hrvatske u 

kojem nije radio na podruèju organizacije i 

upravljanja proizvodnim sustavima. Takoðer 

je sudjelovao samostalno ili kao suradnik u 

nizu meðunarodnih projekata i studija. 

Kao posebno podruèje rada treba 

istaæi rezultate koje je postigao u nastavnom 

radu. Na postdiplomskom studiju predavao 

je na dva fakulteta u zemlji i dva u inozemstvu. 

Odgojio je šest doktora znanosti, od toga dva

docenta, èetrnaest kandidata je vodio kao 

mentor na poslijediplomskim studijima u 

Zagrebu, Ljubljani i Splitu. Uz to osnovao je 

Zavod za organizaciju proizvodnje u drvnoj 

industriji. Odgojio je šest asistenata u istom 

zavodu. Takoðer je uspio usmjeriti niz 

studenata na podruèje upravljanja i voðenja 

proizvodnih procesa kroz niz diplomskih 

radova (više od 130). Kao èlan povjerenstava u 

magistarskim, doktorskim ili habilitacijskim 

radovima bio je na Ekonomskom fakultetu u 

Zagrebu, Biotehniškoj fakulteti u Ljubljani, 

Tehnièkom univerzitetu u Zvolenu i Fakultetu 

informatike i organizacije u Vara•dinu. 

Uz to obnaša sljedeæe znaèajnije 

funkcije: 

Èlan je Vijeæa za poljoprivredu i 

šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i 

umjetnosti, redovni je èlan Hrvatske tehnièke 

Akademije i tajnik odjela za bioprocesno 

in•enjerstvo, dopredsjednik je Akademije šumarskih 

znanosti. 

Potpredsjednik je Hrvatskog šumarskog 

društva, a takoðer je èlan Matiènog 

povjerenstva za biotehnièke znanosti i bio je 

dopredsjednik Znanstvenog podruènog Vijeæa 

za biotehnièke znanosti. 

Uz to je èlan uredništva èasopisa: 

Šumarski list, Kvaliteta i Glasnik za šumske 

pokuse. Bio je èlan uredništva Drvne industrije 

Takoðer je èlan Hrvatskog društva za 

kakvoæu, Hrvatskog društva za sustave i 

Hrvatskog ergonomskog društva. 

Predsjednik je u dva mandata meðunarodne 

organizacije, koju saèinjavaju katedre 

za organizaciju, management i ekonomiku u 

šumarstvu i drvnoj industriji (IATM). 

Na Tehnièkom univerzitetu u Zvolenu 

(Slovaèka) 2000. godine promoviran je u 

poèasnog doktora znanosti iz podruèja 

ekonomije u šumarstvu i preradi drva. 

Za svoj rad odlikovan je za posebne 

zasluge u gospodarstvu redom Danice Hrvatske 

sa likom Bla•a Lorkoviæa (1997). 

U svom djelovanju u razvoju Zavoda 

za organizaciju proizvodnje ostat æe kao 


94 

utemeljitelj Zavoda, a u znanstvenom i 

nastavnom radu nastavio je za djelovanjem 

prof. dr. sc. Roke Beniæa. 


Koncepcija dinamièkog optimiziranja procesa proizvodnje, 

Bilten br. 8/1983. - Šum. fakultet Zagreb, 1-29. 

Re•imi rada i operativna vremena kod strojne 

obrade u proizvodnji namještaja, Glasnik za šumske 

pokuse, Šumarski fakultet Zagreb, 1984, 5-377. 

Organizacija rada u drvnoj industriji, Narodne 

novine, Zagreb, 1986, 1-603. 

Organizacija rada u drvnoj industriji, Narodne 

novine, Zagreb, 1987, 1-364. 

Upravljanje proizvodnjom u drvnoj industriji, 

Sveuèilišna naklada Liber, Zagreb, 1989, 1-182. 

Analiza sposobnosti tehnoloških procesa u proizvodnji 

namještaja od punog drva, Drvna industrija, 4, 1994, 

124-129. 

Planning and managing the production systems in 

wood industry, Zbornik: International inter-chair meeting 

of organizers and economista in timber industries. 

Zvolen, Vysoka škola lesnicka a drevarska Zvolen, 1990, 

1-5. 

Planning and managing the production system in 

wood industry, Zbornik radova: International inter-chair 

meeting of organizers and economists in timber industries, 

Vysoka škola lesnicka a drevarska, IATM, Zvolen, 

1990., 1-5. 

Management of wood industry capacities, (sa R. 

Zoriæ), Zbornik: Upravljanje proizvodnim sistemima u 

drvnoj industriji, Novi Vinodolski, Šumarski fakultet 

Zagreb, Tehnièki centar za drvo i PZ “Exportdrvo”, 

1990. 129-138. 

Sistemi upravljanja proizvodnjom u drvnoj industriji 

- production management systems in the wood industry, 

Glasnik Šumarskog fakulteta, Beograd, 1990, 365-368. 

Development of the business and production management 

system, Zbornik radova: Upravljanje proizvodnim 

sistemima u drvnoj industriji, Novi Vinodolski, 

Šumarski fakultet Zagreb, Tehnièki centar za drvo i PZ 

“Exportdrvo”, 1990, 1-12. 

Ownership transfer of comapnies in the republic of 

Croatia, Zbornik Medzinarodna vedecka konferencia 

Ekonomicke Forum ’92, IATM, Liptovski Jane, 1992, 

173-182. 

Material control and planning, Informatizacia 

podnikov drevospracujucehno priemyslu, IATM, 

Zvolen, 1991, 21-25. 

The design of production system in woodworking industry, 

Zbornik Medinarodna vedecka konferencia Les- 

Drevo-Ecologia, IATM, Zvolen, 1992, 155-160. 

Formation of profit as basic form of multiproduction 

enterprises in the development of paper and wood industry, 

University of wood science and technology, IATM, 

Ljubljana, 1993, 6-17.

A dispute on management and use of the renewable 

natural resources in future, Marketing-manegement-production, 

Internarional inter-chatr meeting of organizers 

and economist in wood industry, Faculty of Forestry, 

Zalesina, 1994, 35-40. 

Analiza sposobnosti tehnoloških procesa u proizvodnji 

namještaja od punog drva, Drvna industrija, 45, 1994, 

124-129. 

The prospects of developing methods of woork evaluation 

in new manufacturing systems, Strategicke riadenie 

podnikov DSP v trhovom prostredi, IATM, Zvolen, 

1994, 5-9. 

Stanje in razvoj zagotavljanja kakovosti v 

predelavi lesa hrvatske, (s V. Koštal), S kakovostjo in 

designom v višji cenovni razred, Poslovno udru•enje 

in•enjera i tehnièara Slovenije, Ljubljana, 1994, 102-110. 

A dispute on management and use of the renewable 

natural resources in future, Marketing-management-production, 

organizers and economists in wood industry, 

Faculty of Forestry, IATM, Zalesina, 1994, 35-40. 

Management and enterpreneurship in wood processing 

- european trends, International challenge to the 

croatian wood industry, Savjetovanje Ambienta ’94, 

IATM, Zagreb, 11-19. 

Osnove gospodarenja, II dio, Šumarski fakultet, 

Zagreb, 1995, 1-123. 

Šumarstvo i prerada drva - moguæi scenariji 

odr•ivog razvoja, Pretiskano iz Šumarskog lista 7-9, 

Zagreb,1995, 253-260. 

Methods of launcing work orders in the mro management 

system, Production Economics and Logistics Forum, 

Volumes 1-2, Scitec Publications, LTD, Zuerich, 

1995, 253-264. 

Production systems and the economics of environmental 

pollution, Production systems in wood industry V, 

Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1995, 

43-54. 

Structural changes in croatian wood industry, 

ekonomicky vyskum a uzdelavanje v podnienkach hospodarskej 

transformacie, Zbornik referator, Tehnièka 

univerziteta vo Zvolen, IATM, Donovaly-Zvolen, 1995, 

14-18. 

Strategic management in competitive world economy, 

restoration of production in the wood industry, Savjetovanje 

Ambienta ’95, IATM, Zagreb, 27-36. 

Planovanie a rozpoètovanje podnikov drevopracujuceho 

priemyslu v trhovnom hospodarstvu, (s J. 

Kni•e), Tehnicka univerzita Zvolen, 1995, 1-43. 

Osiguranje kvalitete drvnih proizvoda, (s V. 

Koštal), Drvna industrija 3/95, 1995, 133-142. 

Istra•ivanje meðudjelovanja tehnologije i organizacije 

proizvodnje u preradi drva, Drvna industrija, 4/95, 

1995, 195-202. 

Methods of launching work orders in the mrp management 

system, (s D. Jelaèiæ), Organization and information 

systems, Scitec Publications Itd, Zuerich, 1995, 

255-264. 

Quality managing and assuring system economy, 

Osiguranje i upravljanje kvalitetom - kvaliteta proizvoda 


95 

uz pomoæ znanosti (norme, certifikacija, ISO 9000), 

Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarski fakultet Zagreb, 

Opatija, 1995, 135-143. 

Flexible production systems causing change in work 

structure, CIM ’95, Croatian Association of Production 

Engineering, Zagreb, 1995, 29-32. 

Drvnotehnološke znanosti - struktura i trendovi, (s 

D. Motik), Drvna industrija 3/95, 1995, 143-152. 

Vpliv trendov v upravljanju z gozdnimi viri na 

razvoj primarne obdelave lesa, Les 11/96, 1996, Ljubljana, 

329-333. 

Discussion on the trends in the croatian export of 

timber and wood products, Zbornik radova OEL ’96, 

IATM, Ljubljana, 1996, 34-41. 

L’industria del legno e del mobile nella republica di 

croazia, Centro Studi Industria Leggera Serl, 70/1996, 

37-38. 

Quality trends for products and furniture production 

considering sustainable development, quality of furniture - 

state and trends, Savjetovanje Ambienta ’96, IATM, 

Zagreb, 1-12. 

Uvod u ekonomiku šumskih resursa, Šumarski fakultet, 

Zagreb, 1996, 1-244. 

Problems of growth and development of wood industry 

in the republic of croatia, (sa D. Jelaèiæ i D. Motik), 

“State and development trends in wood industry”, 

IACEOWI - International Association of Chairs for 

Economics and Organization in Wood Industry, 

Stubièke Toplice, Hrvatska, 1997, 63-71. 

The analysis of promotional activities in the furniture 

industry, (sa D. Motik i D. Jelaèiæ), “State and development 

trends in wood industry”, IACEOWI - International 

Association of Chairs for Economics and Organization 

in Wood Industry, Stubièke Toplice, Hrvatska, 

1997, 93-98. 

System reliability as a basis of production engineering 

in wood industry, (sa D. Jelaèiæ i D. Motik), “State and 

development trends in wood industry”, IACEOWI - 

International Association of Chairs for Economics and 

Organization in Wood Industry, Stubièke Toplice, 

Hrvatska, 1997, 141-146. 

(Ostale radove v. u HŠ¤ Leksikonu, knj. 1, s. 309-315.) 

FIKET, Vesna, r. 23.VIII.1955. u Zagrebu, 


1978/79, a diplomirala 2.VII.1982. god. na 


FILIPAJ, Janko, ing. drvne industrije - 


diplomirao 22.IV.1988. na Šum. fakultetu u 


Zaposlen je u vlastitom poduzeæu JF: 

FINALIST d.o.o. Zagreb.

FILIPIN, Zvonko, r. 1.X.1951, dipl. ing. 


6.X.1975. god. na Šum. fakultetu u 


FILIPOV, Dimitar, ing. drvne industrije - 




FILIPOVIÆ, Ivan, r. 7.VI.1946, dipl. ing. 




FILIPOVIÆ, Josip, stariji, r. 18.II.1943, dipl. 




FILIPOVIÆ, Josip, mlaði, r. 22.X.1951. u Virovitici, 


je 1973/74, a diplomirao 28.I.1976. god. na 


FILIPOVIÆ, Josip najmlaði, ing. drvne industrije 


1980/81, a diplomirao 28.VI.1982. na Šum. 


FILIPOVIÆ, Nikola, r. 26.IV.1939, dipl. ing. 


30.IX.1964. god. na Šum. fakultetu 


FISCHER, Ernestina, iz Èakovca, roðena 

18.II.1971, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 



odjelu. 


96 

FIŠKUŠ, Nevenka, r. 24.XII.1961. u Vara•dinu, 


je 1983/84, a diplomirala 22.XI.1985. god. 


FIŠTROVIÆ, Mirjana, roð. u Koprivnici, 

28.IX.1933, dipl. ing. drvne industrije. 

Osnovnu školu i gimnaziju završila je 

u Koprivnici. Na Poljopr.-šum. fakultet u Zagrebu 

upisala se 1.X.1952. god. Apsolvirala je 

1955/56, a diplomirala 29.IX.1959. na Šum. 

odjelu, DI smjer. 

FLIS, Anton, iz Slovenije, dipl. ing. šumarstva. 


22.IX.1955. god. na Šum. odjelu Poljopr.šum. 

fakulteta u Zagrebu, tehnièki smjer. 

Radni vijek proveo je u slovenskoj 

drvnoj industriji, a kao umirovljenik •ivi u 

Mariboru. 

FLIS, Mladen, r. 4.VIII.1944. u Zagrebu, 




FLÖGL, Stanko (Zagreb 23.IX.1885 - Zagreb, 

6.V.1975), dipl. ing., redoviti profesor 

predmeta Mehanika i Šumske komunikacije. 

Diplomu graðevinskog in•enjera stekao 

je 1908. godine u Budimpešti. Nakon 

zaposlenja pri reambulaciji normalne •eljeznièke 

pruge uz Blatno jezero u Maðarskoj, te 

trasiranja normalne •eljeznièke pruge Ogulin-Knin 

ušao je u dr•avnu slu•bu i slu•bovao 

na podruèju NR Hrvatske. Godine 1923- 

1929. honorani je docent za Graðevnu mehaniku 

na Visokoj tehnièkoj školi u Zagrebu, a 

od 1926. profesor odnosno znanstveni 

suradnik za Šumske komunikacije na Poljoprivredno-šumarskom 

fakultetu u Zagrebu. 

Bavio se uglavnom osnivanjem i gradnjom 

graðevnih, prete•no armiranobetonskih 

konstrukcija i šumskih komunikacija (šum-

ska •eljeznica Stubièke Toplice-Medvednica). 

Zauzima vidno mjesto u šumarskograditeljskoj 

struci. Pisac je mnogih znanstvenih 

rasprava te ud•benika s podruèja 

šumskih transportnih naprava. 

Bio je dekan Poljopr.-šum. fakulteta 

škol. god. 1936/37. i 1944/45. 

RADOVI 

Šumska prometala, Pola stoljeæa šumarstva, 

Zagreb, 1926. 

Klizanje u luku vertikalne kru•nice, Tehnièki list, 

1928. 

Prilog teoriji klizina, Godišnjak Sveuèilišta u Zagrebu, 

1929. 

O putoklizini u krivulji, Glasnik za šumske 

pokuse, 1931. 

O utjecaju zraka na otpor šum. klizina, Glasnik za 

šumske pokuse, 1935. 

Das Riesweg-Längenprofil, Tharandter forst, 

Jahrbuch, 1934. 

Linija klizine jednoliène brzine, Tharandter forst, 

Jahrbuch, 1934. 

Dinamika šum. •eljeznica, Šumarski list 1943. 

Dinamika koturaèa, Šumarski list 1943. 

Konstrukcija gradijantne ceste ili puta najveæeg 

uspona, Tehnièki vjesnik, 1942. 

O nasadima uz ceste, Šumarski list, 1943. 

Naprave za utovar u šumi (s N. Lovriæem), 

Tehnièki pregled, 1949. 

Osnovna graðevna mehanika, Zagreb, 1947. 

Gradnja mostova na šumskim putovima i prugama, 

Zagreb 1950. 

Koèna gradijanta šum. klizina, Glasnik za šumske 

pokuse, 1953. 

Gradnja šumskih putova i pruga, Zagreb, 1955. 

Brzina klizanja u zavojicama šum. klizina, 

Glasnik za šumske pokuse, 1957. 

FLÖGL, Šimun, roð. 11.VIII.1904. u Zagrebu, 

dipl. ing. šumarstva, šumarski nadzornik. 



1926/27, a diplomirao na Šum. odsjeku 


Bio je zaposlen u šumarskoj struci od 

7.X.1929. do 12.XII.1932. god. kao šum. 

pristav u Direkciji šuma Imovne opæine Nova 

Gradiška. Od 15.IV.1943. imenovan je v.d. 

ravnateljem šuma pri Ravnateljstvu u Novoj 

Gradiški, a kasnije i u Zagrebu. 


97 

Nakon Drugog svj. rata, nekoliko 

godina prije odlaska u mirovinu, radio je kao 

savjetnik u Pilanskom odjelu Instituta za 

drvo u Zagrebu. 

FRAN, Ivica (Vel. Kladuša, BiH, 19.VI.1921 

- Gospiæ, 27.VII.1981), dipl. ing. šumarstva, 

šum. i lovni inspektor. 

Sin Martina i Matije r. Beljkovac. Potjeèe 

iz obitelji slu•benika. Osnovnu je školu 

završio u Nikšiæu (Crna Gora), a gimnaziju u 

Gospiæu. Apsolvirao je 1943/44, a diplomirao 

1949. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, 

na Šum. odjelu. 

Nakon diplomiranja, deset godina bio 

je upravitelj šumarija u Lovincu, Perušiæu i 

Pazarištu, a sedam godina upravljao je proizvodnim 

sektorom u ŠG-u Gospiæ. 

Nakon toga radi u drvnoj industriji: tri 

godine bio je direktor DIP-a Lika Gospiæ, a 

zatim pet godina direktor DIP-a Perušiæ. 

Potom je šest godina bio inspektor za 

šumarstvo i lovstvo u opæini i zajednici opæina 

Gospiæ. 

FRANÈIÆ, Mladen, r. 30.V.1965. u Zagrebu, 


je 1989/90, a diplomirao 22.V.1992. god. 


FRANÈIŠKOVIÆ, Stjepan (Praputnjak, 

15.VIII.1901 - Rijeka, 27.XII.1979), dr. sc., 



fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 

1924, a na istom, tada Poljopr.-šum. fakultetu, 

doktorirao je 1960. god. 

Zaposlivši se, najprije je suraðivao na 

ukidanju agrarne reforme za veleposjede 

Thurn-Taxisa, Ghyczija i Neuebergera (1932). 

Prije Drugoga svj. rata slu•bovao je u Lokvama, 

Delnicama, Karlovcu i Krapini te u Ministarstvu 

šuma i rudnika u Beogradu, a 

poslije rata radi na organizaciji šumarstva u 

Istri (1945-1947).

Do kraja radnog vijeka posvetio se 

radu u drvnoj industriji. Od 1949. do 1964. 

radi u Institutu za drvno-industrijska istra•ivanja, 

u Zagrebu, odnosno Institutu za drvo, 

a zatim u Ekonomskom institutu u Rijeci. 

Od 1950. do 1964. god. urednik je èasopisa 

“Drvna industrija”. 

Napisao je znatan broj radova s podruèja 

šumarstva, prete•ito drvne industrije. Jedan 

je od bardova hrvatske drvne industrije. 


Prirodno sušenje drveta, Zagreb 1951. 

Bukovi •eljeznièki pragovi. Drv. ind. 5, 1951:1-5. 

Iskorišæivanje otpadaka u vezi s napretkom u preradi 

drveta. Ibid. 9:1-6. 

Dovokod-ploèe (Dovokod-boards). Ibid. 10-12, 

1952:10-15. 

Kako inozemni struènjaci ocjenjuju našu industriju 

furnira i šperploèa (sa Štajduhar, F.). Ibid. 3-4, 1953:3-13. 

Morski drvo•deri. Brodogradnja, 1953: 171-177. 

Zaštita drveta pod vodom. Tehn. pregled, 1954: 

18-23. 

Elementi èvrstoæe šperovanog drveta. ŠL 5-6, 

1954:263-268. 

Drvna industrija u NR Hrvatskoj. ŠL 11-12, 

1955:491-503. 

FRANOLIÆ, ¤ivko (Krk, 17.I.1925), dipl. 


Sin Nikole. Potjeèe iz obrtnièke 

obitelji. Gimnaziju je završio u Krku, a studij 

šumarstva upisao je 1.X.1946. na Poljopr.šum. 



odjelu - Tehnièki smjer. 

Umirovljenièke dane provodi u rodnome 

Krku. 

FRANJKOVIÆ, Katarina, iz Pustodola, r. 


je 1979-80, a dipl. 25.IX.1981. god. 


FRANJKOVIÆ, Krunoslav, (Niš, Srbija, 

15.IV.1933), dipl. ing. drvne industrije. 


98 

Školovao se u Zagrebu. Maturirao je u 

IV. (muškoj) gimnaziji. Upisao se na Poljopr.šum. 

fakultet u Zagrebu 1.X.1951. Apsolvirao 

je 1955/56, a diplomirao 19.X.1958. na Šum. 


Umirovljenièke dane provodi u Zagrebu. 

FRIDL, Ivica (Virovitica, 6.IV.1970), dipl. 


Sin Radoslava i Danice r. Jutreša. 

Hrvat, katolik. Otac mu je ekonomist, a 


Ðurðenovcu 1985, a u CUO-u Našice maturirao 

je 1989. na matematièko-inform. usmjerenju. 



na DT odjelu. 

Nakon diplomiranja, od 1995. do 

1997. radio je kao voditelj tehn. pripreme u 

proizvodnji graðevinske stolarije u Gortan 

stolariji u Zagrebu. God. 1997/98. radi kao 

komercijalist u veleprodaji namještaja AJER 

Zagreb, a od 1999. samostalni je komercijalist 

za prodaju kuhinja u poduzeæu AG DIVAS - 

Beljevina, Ðurðenovac. 

FRIGELJ, Mirko (Zagreb, 6.XI.1935), dipl. 


Sin Martina i Ljubice r. Pukljak. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva. Potjeèe iz 

radnièke obitelji. Školovao se u Zagrebu: 


u Gimnaziji “B. Ogrizoviæ” 1954. god. Diplomirao 

je 14.V.1960. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

Od 1.XI.1961. šef je pogona prerade 

drva u TOZ-u Zagreb, a od 10.X.1970. 

direktor proizvodnje kancelarijskog pribora 

TOZ-a Zagreb. Nakon dvadeset godina rada 

na tome mjestu, 15.I.1990. postaje direktor 

proizvodnje olovaka i mina u istoj tvornici. 

Na tom je mjestu ostao do odlaska u mirovinu 

31.XII.1997. godine.

Tijekom radnog vijeka bio je nazoèan 

mnogim struè. skupovima u zemlji, a od 1. do 

30.XI.1965. prisustvovao je savjetovanju u 

Tvornici olovaka u Pruszkowu (Poljska), u 

Tvornici KOOH i NOOR Èeš. Brojejovice 

(ÈSSR) 1968. i 1969, u Tvornici FABER- 

CASTELL i LYRA Nürnberg (Njemaèka) te 

na specijal. sajmovima u Milanu, Parizu i 

Ljubljani. 

Èlan je Udruge dionièara TOZ-a. Kao 

umirovljenik •ivi u Zagrebu. 

FRKOVIÆ, Ivan, iz Graèanice, BiH, dipl. 


šk. god. a diplomirao 11.X.1984. godine na 


FRKANEC, Vladimir, roðen 3.X.1934. u 

Zagrebu, ing. drvne industrije. Apsolvirao je 

1974/75. VI. (I) stupanj na DT odjelu na 


17.VI.1977. Zatim je nastavio èetverogodišnji 

studij i apsolvirao 1979/80, a VII. stupanj diplomirao 


FUÈKAR, Zdravko (Zagreb, 22.II. 1938), 

mr. sc., dipl. ing., viši struèni suradnik, 

samostalni konzultant. 

Sin Stjepana i Anice roð. Jušiæ. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio majstor obrade 

drva, a majka kuæanica. Osnovnu školu pohaðao 

je u Zagrebu, gdje je 1955. god. završio 

Industrijsku školu drvne struke i Srednju 

tehnièku školu drvne struke 1959, a Višu 

školu za organizaciju rada Kranj, Odjel 


99 

Zagreb - završio je 1969. Diplomirao je na 

Fakultetu organizacijskih znanosti u Beogradu 

1978. god. 


Šum. fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 

1981. iz znanstvenog podruèja organizacija 

rada u drvnoj industriji. Tema magistarskog 

rada bila je Neke karakteristike pripreme rada u 

proizvodnji namještaja i moguænost njenog 

poboljšanja. Doktorsku disertaciju prijavio je 

1983. na Fakultetu organizacijskih znanosti u 

Beogradu, ali je zbog poèetka rata nije branio. 

Nakon završetka Srednje tehnièke 

škole zaposlio se u Kombinatu Velebit Rijeka, 

gdje je 7 godina radio na poslovima analitièara 

studija rada, tehnologa procesa, organizatora, 

šefa pripreme proizvodnje, upravitelja 

pogona i na poslovima istra•ivanja tr•išta. 

God. 1967. u Zagrebu se zapošljava u 

Institutu za drvo, za podruèje organizacije 

rada i sustava upravljanja. Tu je obavljao 

poslove upravljanja proizvodnjom u tijeku, 

sustavom zaliha materijala, sustavom gotovih 

proizvoda, razvojem proizvoda, razvojem poduzeæa 

te istra•ivajem i znanstvenim aktivnostima 

radi postizanja kibernetièkog sustava 

upravljanja cjelinom poduzeæa. Prvi je objavio 

rad (1976) s podruèja teorije kibernetièkog 

sustava upravljanja procesima u drv. industriji. 

Od 1984. god. radi na poslovima 

voditelja Odjela koji se bavi organizacijom 

poduzeæa, razvojem proizvoda, razvojem poduzeæa 

i kibernetièkim sustavom upravljanja 

fenomenom cjeline poduzeæa. 

U Institutu je bio zaposlen od 30. 

svibnja 1967. do 1. srpnja 1990. god. Tijekom 

rada u Institutu izradio je velik broj projekata

i napisao više studija razvoja za drvnu 

industriju. Te studije odnosile su se na podruèja 

razvoja pripreme proizvodnje, razvoja 

sustava upravljanja zalihama materijala, razvoja 

proizvodnog programa, razrade funkcije 

razvoja poduzeæa, razvoja sustava upravljanja 

gotovim proizvodima, razvoja upravljanja 

kontrolom kvalitete proizvodnje u tijeku i 

proizvoda, razvoja funkcije odr•avanja ureðaja 

i postrojenja, studijom stanja bitnih parametara 

za upravljanje poduzeæem, vrednovanjem 

rada i raspodjelom zarada uposlenih. 

U dugogodišnjem istra•ivaèkom radu 

bio je koordinator ili voditelj velikog broja 

projekata i studija razvoja za konkretna poduzeæa, 

a suraðivao je sa 50-ak poduzeæa 

drvne industrije na podruèju konzultacija i 

realizacije projekata i studija. 

Osim sustava DI izuèavao je i druge 

industrije: plastike, stakla, tekstila, prehrane i 

graðevnog materijala. Redovito je studirao 

trendove na polju razvoja proizvoda, razvoja 

tehnologije obrade drva te razvoja informatike. 

Trajno je i intenzivno suraðivao sa 

znanstvenicima Šum. fakulteta. U vrijeme 

rada u Institutu za drvo bio je organizator ili 

suorganizator brojnih struènih i znanstvenih 

seminara. 

God. 1976. objavljuje rad koji se 

odnosi na teoriju sustava i elemente teorije 

kibernetièkog sustava upravljanja na osnovi 

kojeg je temeljio cvjelokupni svoj daljni rad 

na projektiranju i provoðenju kibernetièkog 

sustava upravljanja procesima u DI. 

Tijekom radnog vijeka bio je na više 

struèno-studijskih putovanja u inozemstvu u 

trajanju od 7 do 30 dana. Studirao je sustave 

proizvodnje i upravljanja u Njemaèkoj, Italiji, 

Danskoj, Engleskoj, Rusiji, Slovaèkoj, Maðarskoj, 

Austriji i drugdje. 


Preuzimanje gotove robe po planovima prijema. 

Drvna ind. 11-12, 1970. Mjesto i uloga funkcije odr•avanja 

ureðaja i postrojenja u drvno - ind. poduzeæima. 

Drvna ind. 1-2, 1972. 


100 

Djelovanje kontrole kvalitete kod operacione 

kontrole u proizvodnom procesu. Drvna ind. 9-10, 1975. 

Elementi teorije kibernetskog sistema rukovoðenja 

proizvodnim procesom. Drvna ind. 7-8, 1976. 

Prikaz kibernetskog sistema rukovoðenja proizvodnjom 

furniranog pokuæstva. Drvna ind. 9-10, 1976. 

Jedan od moguæih kibernetskih sistema upravljanja 

zalihama u meðufaznom skladištu dijelova. Drvna ind. 11- 

12, 1978. 

Jedna od moguæih metoda racionalizacije operacija u 

drvno industrijskom procesu. Drvna ind. 9-10. 1980. 

Savjetovanje na temu “Organizacija procesa proizvodnje 

u tvornicama namještaja” 1980. Savez ITŠDI BiH 

i Privredne komore BiH. 

Kibernetski sistem rukovoðenja zalihama materijalom 

u drvnoj industriji u cilju ostvarenja dohotka. 

Zbornik radova: Dohodovni odnosi u šumar., preradi 

drva i prometu drvnim proizvodima, Split 1984. 

Podloga za viši oblik sistema upravljanja. Zbornik 

radova IV. simpozija u organizaciji “UPOS 85”. 

Optimalni proizvodni program, osnova za kibernetski 

sistem upravljanja proizvodnjom namještaja. Zbornik 

radova u organizaciji Saveza in•. i tehn. šumarstva i 

ind. za preradu drveta Jugosl. i Udru•enje šumara i industrije 

za preradu drveta Privredne komore Jugosl., 

Beograd, 1990. 

Moguæi efekti uvoðenja sistema upravljanja u poduzeæa 

drvne industrije. Zbornik radova na temu: “Upravljanje 

proizvodnim sistemima u drvnoj industriji”, ŠF 

Zagreb, Novi Vinodolski 1990. 

Stanje sistema upravljanja zalihama u drvnoj industriji. 

Zbornik radova na temu: “Upravljanje proizvodnim 

sistemima u drvnoj industriji”. Šum. fakultet 

Zagreb, Novi Vinodolski 1990. 

FUMIÆ, Zoran, r. 26.VI.1964. u Slav. Brodu, 




FURJAN, Franjo (Kolarovec, 6.X.1935), 


Sin Josipa i Terezije r. Vincetiæ. Hrvat, 

rimokatolik. Osnovnu i srednju školu polazio 

je u Virovitici: osnovnu je završio 1949, u 

Srednjoj tehn. drvne struke maturirao je 

1954. god. Diplomirao je 1.VIII.1961. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI smjeru.

Nakon diplomiranja slu•bovao je u 

DIP-u Novoselec, ŠIP-u Kljuè (BiH), DIP-u 

Sisak, Stolarskom poduzeæu Polet Kri•, u PZ 

Selca i Plamen Zagreb. U Poletu Kri• bavio 

se izradom tehnologije proizvodnje ulaznih 

vrata, investicijskom izgradnjom novog 

pogona i proizvodnje. U DIP-u Novoselec 


101 

radio je 30 godina na radnim mjestima 

voditelja pripreme rada Tvornice namještaja, 

u pilansko-parketarskoj proizvodnji i završnim 

radovima u graditeljstvu - podopolagaèkim. 

Posljednjih 10 godina bio je tehnièki direktor. 

U mirovinu je otišao 2000. godine. 

FURLAN, Dunja, r. 5.VII.1949. u Zagrebu, 


je 1973/74, a diplomirala 28.IV.1978. god. na 


FURLAN, Nada v. UIDL


102 

G 

GABRIÆ, Josip Damir, iz Prnjavora, BiH, 

r. 29.XI.1944, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1967/68, a dipl. 27.VI.1969. god. 


GAÈEŠA, Ivica, iz Èakovca, r. 31.VII. 1949, 




GAD¤A, Ivica (Stare Plavnice, 17.X.1965), 

ing. drv. industrije - proizv. namještaja. 

Sin Tadije i Kate r. Æuriæ. Hrvat, rimokatolik. 

Potjeèe iz radnièke obitelji. Školovao 

se u Bjelovaru: osnovnu školu završio je 1980, 

a u COUO-a završio je DT smjer 1984. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu apsolvirao 

je 1987/88, a diplomirao je na DT 

odjelu VI. stupanj 28.IX.1992. Napisao je i 

obranio diplomski rad naslova Problematika 

normiranja rada u proizvodnji furnira. 

U Tvornici iverica d.d. u Bjelovaru bio 

je pripravnik, zatim organizator proizvodnje i 

tehnolog proizvodnje. 

 

GAJIÆ, Mirjana, v. PIRIN 

GAJIÆ, Pero, ing. drvne industrije - proizv. 



Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu, dislocirani 

Studij uz rad Brèko. 

GAJIÆ, Ru•ica, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirala je 1994/95, a dipl. 13.XI.1996. 


GALIÆ, Bo•ica, iz Kam. Podgorja, roðena 


je 1986/87, a diplomirala 27.IV.1988. 


GALIÆ, Vidoslav, ing. drvne industrije - 




GALINA, Franjo, ing. drvne industrije - 




GALOVIÆ, Iso, r. 1.I.1950. u Širokoj Kuli, 




GALOVIÆ, Slobodan (Dragaliæ, 23.VII.1928), 

dipl. ing. šum. 

Sin Petra i Milke r. Kresojeviæ. Osnovnu 

je školu završio u Dragaliæu 1939, a maturirao 

je u gimnaziji u Osijeku 1947. god. 

Studij šumarstva upisao je na Poljopr.-šum. 

fakultetu u Zagrebu na kojemu je i diplomirao 

1952. godine. 

Prvo radno mjesto bilo mu je u Šumariji 

Nova Gradiška (1.VI-18.IX.1952), ali 

je ubrzo premješten u ŠG Nova Gradiška, 

gdje obavlja poslove ureðivanja šuma (15.IX- 

31.XII. 1953). Nakon toga zaposlen je u Šumariji 

Siraè (1954-1957) kao upravitelj. 

U drvnu industriju prelazi 1.I.1958. 

Do 30.IX.1976. radi u DIK-u Papuk Pakrac, 

najprije dvije godine kao tehnièki direktor, a 

ostalo vrijeme bio je na du•nosti generalnog 

direktora. 

Od 1.X.1976. do 5.XII.1978. direktor 

je Zajednice za šumarstvo preradu drva i 

prometa drvnim proizvodima i papirom RH 

u Zagrebu. Kad se Zajednica preoblikovala u 

Poslovnu zajednicu, postaje njezinim direktorom 

(6.XII.1978-1.I.1980). Nakon toga, do 

30.IV.1985, tajnik je Opæeg udru•enja šumarstva, 

prerade drva i prometa Hrvatske, a 

zatim prelazi na mjesto direktora u Poslovne 

zajednice za proizvodnju i promet drvom, drvnim 

proizvodima i papirom Exportdrvo Zagreb, 

gdje radi do 31.XII.1990. Poèetkom 1991. 

zapošljava se u Croatiadrvu d.d. kao zamjenik 

direktora, a 1.XI.1993. odlazi u mirovinu. 

GAŠPAR, Stjepan, iz Po•arkovca, roðen 



na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjel. 

GAŠPARAC, ¤eljka, ing. drvne industrije - 



103 

diplomirala 31.V.1993. god. na Šum. fakultetu 


GAŠPAROV, Jasenka, ing. drv. tehnologije 

- proizvodnja namještaja. Diplomirala je 


DT odsjeku, VI. stupanj. 

GEORGIJEVIÆ, Lidija, iz Tuzle, roðena 

24.IV.1962, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 

je 1984/85, a diplomirala 8.VII.1988. 


GEORGIJEVIÆ, Vesna, iz Vrdnika, roðena 

26.X.1943, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 

je 1970/71, a diplomirala 6.VII.1974. na 


GEORGIJEVIÆ, Zoran, (Mostar, BiH, 

1.I.1950), mr. sc, dipl. ing. šum. 


u Sarajevu. Poslijediplomski studij 

završio je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Magistrirao 

je 12.XI.1984. god. na DT odjelu 

obranom magistarskog rada s naslovom 

Utjecajni faktori na proces i kvalitet lijepljenog 

masivnog drveta u polju VF struje. 

GEORGIJEVSKI, ¤ivoin (Aleksandar), iz 

Kumanova, Makedonija, roð. 31.I.1930), mr. 

sc, dipl. ing. šumarstva. 

Diplomirao je na Zem.-šum. fakultetu 

u Skopju. Poslijediplomski studij završio je 

na Šum. fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 

24.IV.1973. god. na Drvno-industrijskom 

odjelu obranom magistarskog rada Anatomska 

graða drva grozdastog ruja. 

GERMEK, Branko (Zagreb, 15.VI.1936), 


Sin Rudolfa, zanimanjem slu•benika. 

Maturirao je u IX. mješovitoj gimnaziji u Za-

grebu 1953/54. Studirao je na Poljopr.-šum. 


diplomirao 3.VII.1961. god. na osamostaljenom 

Šumarskom fakultetu u Zagrebu, DI 

smjer. 

GERŠAK, Mirko, iz Zagoja, r. 21.II.1946, 




GJAIÆ, Matija, (Hrv. Kostajnica, 1912- 

Zagreb, 27.XI.1989), dipl. ing. šumarstva. 

Šumarstvo je studirao na Poljoprivr.-šum. 



Iduæe godine zaposlio se u Direkciji 

šuma u Zagrebu, a 1939. postaje tajnikom 

Šum. fakulteta u Zagrebu. God. 1941. 

imenovan je generalnim direktorom Šum. 

veleobrt d.d. Belišæe. 

Komercijalno-tehn. rukovoditelj DI 

Sisak postao je 1946, a tehnièkim direktorom 

Šumsko-graðevnog poduzeæa u Petrinji 

1949. Godinu dana kasnije (1950) dodijeljen 

je Izolitu Zagreb kao tehnolog suradnik, a 

1952. dolazi u tadašnji Institut za drvnoindustrijska 

istra•ivanja, kasnije prozvan Institutom 

za drvo, gdje ostaje do umirovljenja. 

Bio je svestran: radio je u šumarstvu, 

drvnoj industriji, primarnoj mehanièkoj 

preradi i organizaciji rada. U kemijskoj 

preradi drva radi na poslovima proizvodnje 

tanina - rotacijskim ureðajima za ekstrakciju 

tanina i sitne praškaste sirovine; radi na 

planta•nom uzgoju rujevine (Rhus typhina); 

na ekstrakciji tanina metodom gustih sokova; 

na bistrenju tanina metodom sulfitiranja; na 

izradi sjeèkalice za usitnjavanje taninskog 

drva bez mehanièkog pritiska; na projektiranju 

tvornice ploèa vlaknatica od izlu•enog 

taninskoga triješæa. 

Radi na poslovima hidrolize drva, 

suhe destilacije i impregnacije drva. U 


104 

mehanièkoj preradi drva radi na metodama 

kontrole kvalitete u pilanarstvu; na iskorištavanju 

piljevine za proizvodnju briketa; na 

konstruiranju novog tipa sušionica s popreènim 

ventilatorima; na sušenju drva u organskim 

parama i tekuæinama. 

Napisao je Priruènik za brušenje 

traènih pila i Priruènik za mehanièku preradu 

drva. 

Bio je praktièar i teoretièar. Nemoguæe 

je nabrojiti sve njegove doprinose drvnoj 

struci u praksi. Sastavio je investicijski program 

za pilane u Garešnièkom Brestovcu, 

Slav. Brodu, Mazinu, Vrhovinama, Dugom 

Selu, Vinkovcima i Podracima; za tvornicu 

parketa u Ðurðenovcu, Novoselcu, Slav. Brodu 

i Dvoru; za tvornicu ploèa u Ðurðenovcu i 

Slav. Brodu; za tvornicu baèava u Dvoru; za 

rekonstrukciju tvornice drvne galanterije u 

Po•egi, Prezidu i Vratima; za tvornicu 

pokuæstva u Novoselcu, Bregani i Virovitici; 

izradio je invest. program tvornice graðevne 

stolarije Drvorad u Zagrebu; za izgradnju 

tvornice briketa u Rijeci, izgradnju Srednje 

tehnièke škole u Virovitici i dr. 

Od istra•ivaèkih radova valja spomenuti 

uvoðenje mozaik-parketa u proizvodnju i 

primjenu s anga•iranjem na izradbi PVAC 

ljepila za postavljanje toga parketa; istra•ivaèke 

radove na tehnološko-proizvodnom 

procesu i ekonomiènosti pilanske prerade 

cjepanica i tanke oblovine; istra•ivanje 

ekonomiènosti rada u tehnološkom procesu 

pilanske prerade traènim pilama; istra•ivaèki 

rad na obradi, oštrenju i odr•avanju listova 

pila jarmaèa i kru•nih pila te gospodarenju 

alatom; istra•ivaèki rad na mehanizaciji 

pilane traktorima i dizalicama; istra•ivaèki 

rad na tehnološki i ekonomski optimalnim 

parionicama drva te istra•ivaèki rad na 

rekonstrukciji sušionice za drvo V-49, kao i 

na sušenju petrolatima. 

Znanje njemaèkoga, talijanskoga, 

francuskog i engleskoga jezika omoguæilo mu 

je da neposredno prati razvoj inozemnih 

tehnièkih dostignuæa i da ih primjenjuje u nas.

Napisao je i objavio mnogo struènih 

èlanaka u hrvatskim i slovenskim struènim 

èasopisima. 

Stekao je velik ugled u zemlji i inozemstvu. 


Gozdovi in lesna industrija v Sibiriji. Gozd. 

vestnik 1, 1948, Ljubljana, s. 28. 

Osvrt na knjigu Poljaniæa “Zaštitna tehnika u 

drvnoj industriji”. Drvna industrija, Zagreb 1953. 

Kako mo•emo iskoristiti pilanske otpatke èetinjaèa. 

Drvna industrija 5-6, Zagreb 1953, s. 5-7. 

Rad i zadaci Drvarskog instituta u Milanu. Drvna 

industr. 11-12, Zagreb 1955, s. 23-24 + 2 sl. 

Godišnja skupština Sekcije za drvo Savezne 

spoljnotrgovinske komore. Drvarski glasnik 7, Beograd, 

1955, s. 4. 

Gozdno bogatstvo Gorèije. Gozd. vestnik 5, 

Ljubljana 1955, s. 141-142. 

Obrada širokih pilanskih traka. Drvna industrija, 

Zagreb 1956. 

Prvo domaæe postrojenje za briketiranje. Drvna 

industr., Zagreb 1957. 

Nekoliko postavki u vezi mehanizacije pilanske 

prerade drva. Drvna industrija, Zagreb 1960. 

No•evi kao alat za obradu. Drvna industrija, 

Zagreb, 1963. 

GJOCAJ, Ylber, Deèani, Kosovo, roðen 

4.XI.1966, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



GJURAN, Rudolf, r. 1.IV.1974. u Zagrebu, 




GLADOIÆ, Ankica, r. 28.VII.1970. u Pakracu, 


je 1994/95, a diplomirala 10.IV.1996. god. 


GLAMOÈAK, Ivica, r. 28.VI.1972. u Vukovaru, 



105 

je 1996/97, a diplomirao 4.V.1999. god. na 


GLANCER, Miodrag, iz Tesliæa, BiH, r. 




GLAVAÈEVIÆ, Pavao, iz Strizivojne kod 

Ðakova, r. 15.IV.1939, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1961/62. na osamostaljenome 


16.XII.1963. god. na DI odsjeku. 

GLAVAŠ, Adela, r. 16.XI.1949. u Zagrebu, 


1973/74, a diplomirala 2.IX.1977. god. na 


GLAVAŠ, Marijan, ing. drvne industrije - 


diplomirao 24.IX.1986. god. na Šum. fakultetu 


GLESINGER, Vladimir (Beè, Austrija, 

3.II.1929), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Viktora i Katarine r. Sivjanoviæ. 


obitelji. Školovao se u Zagrebu: osnovnu 

školu završio je 1939, a maturirao je na IV. 

muškoj realnoj gimnaziji 1947. godine. 

Studirao je na Poljopr.-šumarskom 


diplomirao 1960. - tehnièki smjer.

Kao apsolvent (1955-1960) radio je u 

DIP-u Ogulin, a nakon diplomiranja (1960- 

1964) u DIP-u Karlovac. Zatim radi u Zagrebu: 

u Karbonu Zagreb (1964-1970), Mercantile 

Zagreb (1970-1977) i Exportdrvu 

Zagreb (1977/90). Nakon toga odlazi u mirovinu. 

Dugogodišnji je èlan HŠD-a. 


RADOVI 

Praktièna metoda ispitivanja gorenja impregniranog 

drva. Drvna ind. 6-7, Zagreb 1966, s. 4. 

Ljepila za drvo na bazi polimerizacijskih smola. 

Zagreb 1967, s. 1-47. 

PA-ljepila u drvnoj industriji. Drvna ind. 4-6, 

Zagreb 1968, s. 4. 

GOGER, Nikola (Vara•din, 2.XII.1910 - 

9.IV.1987), šumarski struènjak, savjetnik. 

Osnovnu i srednju školu završava u 

Vara•dinu. Šumarstvo je apsolvirao 1933/34, 

a diplomirao je 1939. na Poljopr.-šum. fakultetu 


Zaposlio se 1940. god. u Direkciji 

šuma Ðurðevaèke imov. opæine. U vrijeme 

NDH bio je upravitelj Šumarije Ðurðevac 

(1941-1943), a kad su partizani zauzeli dio 

Podravine, otišao je u NOB. 

Od 1947. radi u Okru•nom NO-u 

Vara•din, a zatim kratko vrijeme u Ministarstvu 

šumarstva u Zagrebu, odakle je premješten 

u Karlovac za direktora Šumsko-industrijskog 

poduzeæa (1947-1948). 

Iduæe dvije godine ponovno je u Ministarstvu 

drvne industrije, a nakon njegova 

ukidanja (1952) postaje direktor Instituta za 

drvnoindustrijska istra•ivanja u Zagrebu. 

Rad Instituta usmjeravao je prema rekonstrukciji 

zastarjelih drvnoindustrijskih pogona 

i izradbi projekata za nove tvornice. Od 

1963. do 1977. savjetnik je u Zavodu za planiranje 

SR Hrvatske. Bavio se ne samo 

struènim nego i znanstvenoistra•ivaèkim 

radom. Bio je vanjski suradnik nekoliko 

znanstvenih i projektnih institucija. Sudjelovao 

je u izradi regionalnih planova razvoja 


106 

analizama razvojnih moguænosti šumarstva, 

drvne industr. i industrije celuloze i papira s 

grafièkom industrijom. 

Napisao je i velik broj èlanaka u 

dnevnom tisku o svojoj istra•ivaèkoj djelatnosti. 

Odr•ao je nekoliko referata na struènim 

savjetovanjima o kadrovima i istra•ivaèkoj 

djelatnosti. 

Bio je aktivan kao odbornik HŠD-a. 

God. 1976. odlikovan je zlatnom medaljom i 

poveljom. 

GOGLIA, Vlado (Labin, 14.VII.1951), 

dr.sc., dipl.ing., redoviti profesor predmeta 

Radni strojevi i ureðaji u drvnoj industriji i 

Alatni strojevi za obradu drva. 

Osnovnu školu pohaðao je u Labinu, 

gdje je završio i prirodoslovni smjer gimnazije. 

Nakon mature 1970. godine upisao je 

studij strojarstva na Fakultetu strojarstva i 

brodogradnje Sveuèilišta u Zagrebu. Diplomirao 

je u prvome generacijskom diplomskom 

roku 24. travnja 1975 s odliènim 

uspjehom. Tijekom studija bio je delegat 

studenata u Znanstveno-nastavnom vijeæu 

Fakulteta, predstavnik Fakulteta u Vijeæu 

udru•enoga rada opæine Trnje te predsjednik 

Zavièajnoga kluba studenata Mate Balota. 

Poslijediplomski studij upisao je 

1975/76. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 

u Zagrebu te je u listopadu 1978. 

obranio magistarski rad, èime je stekao naslov 

magistra tehnièkih znanosti. U studenome 

1984. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 

u Zagrebu obranio je disertaciju Optimizacija 

vijeka trajanja strojarskog proizvoda te stekao

znanstveni stupanj doktora znanosti s podruèja 

strojarstva. 

Nakon završetka studija, u svibnju 

1975. zaposlio se u Institutu za alatne strojeve 

- Prvomajska Zagreb. Unutar svoje in•enjerske 

prakse na navedenome radnom mjestu dr. 

sc. Vlado Goglia ponajviše se bavio problematikom 

tehnologije i postojanosti alata i 

ureðaja. U tom je razdoblju radio na veæem 

broju znanstveno-istra•ivaèkih projekata. Na 

svom radnom mjestu radio je kao suradnik ili 

voditelj zadataka u više idejnih i izvedbenih 

tehnoloških projekata. U tom razdoblju 

zapoèelo je njegovo znaèajno bavljenje tehnièkim 

i tehnološkim raèunalnim aplikacijama. 

Tijekom rada u Institutu za alatne 

strojeve objavio je više znanstvenih i struènih 

radova te sudjelovao na nekoliko znanstvenih 

i struènih skupova. Šk. god. 1981/82. izabran 

je za predavaèa predmeta Opæe strojarstvo na 

DT odjelu Šumarskog fakulteta Sveuèilišta u 

Zagrebu. Od 1984/85. izvodi nastavu predmeta 

Radni strojevi i ureðaji u drvnoj industriji 

na VII/1 stupnju nastave te Radni strojevi 

za drvo na VI. stupnju nastave. 

Na poslijediplomskom studiju povjerena 

mu je nastava predmeta Mehanizacija i 

automatizacija u tehnologiji masivnog drva, 

Mehanizacija i automatizacija u finalnoj 

preradi i Operativna istra•ivanja. 

Kao djelatnik Instituta za alatne 

strojeve bio je suradnik na više projekata 

SIZ-a IV. U tom razdoblju suraðivao je i na 

projektima financiranima od SIZ-a na Fakultetu 

strojarstva i brodogradnje. 

Od 1981. godine njegov se znanstvenoistra•ivaèki 

rad odvija na projektima 

Zavoda za istra•ivanje u drvnoj industriji i 

Zavoda za istra•ivanja u šumarstvu Šumarskoga 

fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. 

Godine 1988. voditelj je tehnièkog dijela 

projekta Fleksibilne proizvodne tehnologije u 

drvnopreraðivaèkoj industriji pri Saveznom 

komitetu za nauku, tehnologiju i informatiku 

bivše Jugoslavije. Glavni je istra•ivaè i voditelj 

projekta Adaptivno upravljani alatni strojevi 


107 

za obradu drva i projekta Lateralna stabilnost 

lista kru•ne pile financiranih od Ministarstva 

znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. U 

Zavodu za istra•ivanja u šumarstvu suvoditelj 

je zadatka Istra•ivanje ergonomskih svojstava 

strojeva i ureðaja u šumarstvu. 

Godine 1994. odr•ao je u HAZU, u 

Razredu za matematièke, fizièke, kemijske i 

tehnièke znanosti pozivno predavanje Fleksibilna 

automatizacija u preradi drva. 

Pozivno predavanje imao je 1995. god. 

i na IUFRO World Congres, Tampere, s 

naslovom Parameters Influencing the Vibration 

Level of the Motor Chain Saws. 

Aktivno je (prilozima) sudjelovao na 

16 meðunarodnih i 21 domaæem znanstvenom 

skupu. Èlan je meðunarodne udruge 

IUFRO (International Union of Forest Research 

Organization). Èlan je Urednièkog 

odbora èasopisa "Drvna industrija". 

Samostalno je i u suradnji s drugim 

zaposlenicima Katedre za strojarstvo Šumarskog 

fakulteta postavljao osnove novih 

laboratorija i praktikuma na Šum. fakultetu. 

Posebno je znaèajan njegov rad na organiziranju 

i otvaranju Laboratorija za buku i 

vibracije, koji je rješenjem Ministarstva rada i 

socijalne skrbi Republike Hrvatske postao 

ovlašteno mjerilište. 

Uredio je i postavio Laboratorij za 

radne strojeve Šumarskog fakulteta. 

RADOVI 

Parameters Influencing the Vibration Level of the 

Motor Chain Saws, Invited paper IUFRO XX. Congress, 

Tampere, 1995. 

Past and future of the forest biomass utilization in 

Croatia (s D. Horvat i dr), IUFRO XX. Congress, 

Tampere, 1995. 

The Effectiveness of Band Saw Equipped with 

Strain Guides, The 13th International Wood Machining 

Seminar, Vancouver, 1997, Vol I, 83-92. 

Prilog istra•ivanju postupka èeonog glodanja za 

obradu ravnih ploha (s A. Šoštariæ), Drvna industrija, 

43(1992), 2, 54-61. 

Utjecaj sile zatezanja lista traène pile na jalovu 

snagu (s R. Beljo), Drvna industrija, 46(1995), 1, 3-8. 

Istra•ivanje razine buke u okolini dvovretenih 

glodalica (s R. Beljo), Drvna industrija, 46(1995), 2, 51- 

55.

Tehnièke karakteristike motornih pila - izbor i 

eksploatacija, Glasnik za šumske pokuse, posebno 

izdanje, 1993, 289-294. 

Utjecaj odnosa vlastite frekvencije i frekvencije 

pobude na razinu buke kru•nih pila (s R. Beljo), Drvna 

industrija, 47(1996), 1, 3-8. 

Neki problemi kontinuiranog pomaka obratka pri 

obradi drva obodnim glodanjem, Zbornik radova CIM 

’93, Zagreb, 1993, D45-D53. 

Optimiranje uèina kod obrade drva glodanjem (s R. 

Cebalo i dr.), Zbornik radova CIM ’93, Zagreb, 1993, 

D33-D45. 

Prilog ista•ivanju buke prototipa ECOTRAC V- 

1033F (s R. Beljo), Skup Aktualni zadaci mehanizacije 

poljoprivrede, Opatija, 7-10. veljaèe 1995, 1 - 8. 

Prigušne karakteristike sjedala dviju generacija 

traktora, Zbornik savjetovanja Aktualni zadaci mehanizacije 

poljoprivrede, Opatija, 1996, 75 - 82. 

Neke ergonomske znaèajke samokretne kosilice BSC- 

701, Zbornik savjetovanja Aktualni zadaci mehanizacije 

poljoprivrede, Opatija, 1997, 67-75. 

Strojevi i alati za obradu drva - I. dio, sveuèilišni 

ud•benik, Šumarski fakultet Zagreb, 236. 

Hand arm transmitted vibrations caused by orbital 

hand sanding machines (sa S. Risoviæ i dr.), Archives, 

46(1995), 1, 33 - 44. 

Ispitivanje nekih eksploatacijskih karakteristika 

motornih pila lanèanica (sa S. Sever i dr), Mehanizacija 

šumarstva, 18(1993), 4, 205-208. 

Measurement of the airborne noise and the noise at 

the operator’s position emmited by the ECOTRAC V - 1033 

F forest tractor (s R. Beljo i dr.), Archives, 46(1995), 1, 33 

- 44. 

Neki problemi korištenja dijela šumske biomase u 

energetske svrhe (sa S. Sever), Mehanizacija šumarstva, 

19(1994), 3, 193-199. 

Korištenje drvnog ostatka iz šumske proizvodnje za 

dobivanje iverja kao goriva u toplinskim generatorima (s Ð. 

Hamm i dr), Mehanizacija šum., 19(1994), 4, 269-275. 

Oplemenjivanje drvnog iverja predsušenjem (s Ð. 

Hamm i dr), Mehanizacija šum., 20(1995), 1, 27-31. 

Osigurava li ISO 7505 mjernu ponovljivost, 

Mehanizacija šumarstva, 19(1994), 1, 39-44. 

Bioenergane. Pomodarstvo ili potreba?, Mehanizacija 

šumarstva, 19(1994), 3, 213. 

Mo•nosti uporabe èelnega rezkanja za obdelavo 

ravnih ploskev (s A. Šoštariæ), èasopis Les, 44(1992), 5-6, 

197-202. 

Neki utjecajni parametri na razinu vibracija 

motornih pila lanèanica, Šumarski list, 120(1996), 3-4. 

Boèna stabilnost lista i snaga vlastitih otpora traène 

pile u ovisnosti o sili napinjanja lista (s R. Beljo), Šumarski 

list, 120(1996), 3-4. 

Sadašnjost i buduænost korištenja šumske biomase u 

Hrvatskoj (s D. Horvat i dr), Šumarski list, 120(1996), 3- 

4. 

Buka u kabini i u okolini traktora ECOTRAC V- 

1033F (s R. Beljo i dr.), Skup Ergonomija u medicni rada, 

Zagreb, 11-12. studenog 1994, 1-8. 


108 

Vibracije prenesene na ruke rukovatelja orbitalnim 

ruènim brusilicama (sa S. Risoviæ), Skup Ergonomija u 

medicini rada, Zagreb, 11-12. studenog 1994, 1-10. 

Problemi efikasnijega korištenja strojeva u primarnoj 

preradi drva, Zbornik savjetovanja Ukljuèivanje 


Novi Vindolski, 1994, 7-80. 

Izlo•enost radnika buci u pogonima mehanièke 

prerade drva (s R. Beljo), Priopæenje na Kongresu Zaštita 

na radu i zaštita od po•ara, Zagreb, 1995, 1-8. 

Mjerenje povratnog udara motornih pila lanèanica, 


Smanjenje zagaðenja okoliša pri radu motornom 

pilom, Mehanizacija šumarstva, 20(1995), 1, 52-53. 

Zaštita od buke elektronskim štitnicima, Mehanizacija 

šumarstva, 20(1995), 1, 53-54. 

Smanjenje razine vibracija koje se prenose na tijelo 

vozaèa skidera razlièitim sjedalima, Mehanizacija 

šumarstva, 20(1995), 1, 54- 55. 

Neke ergonomske karakteristike samokretne rotacijske 

kosilice (s Z. Gospodariæ), Savjetovanje Aktualni 

zadaci mehanizacije poljoprivrede, Opatija, 1997, 89-97. 

Lateral Movement of Band Saw Blade in Relation 

to the Cutting Velocity (s R. Beljo), Savjetovanje CIM ’97, 

Opatija, 1997, B51-59. 

Izlo•enost radnika buci u pogonima mehanièke 

obradbe drva (s R. Beljo), Rad i sigurnost, 1(1997), 1, 1- 

13. 

Optimizacija rada zraènog konvejera (s A. Kos), 


Band saw blade strain effectiveness (s R. Beljo), 

Medzinarodna vedecka konferencija Les - Drevo - 

¤ivotne prostredie ‘97, Zvolen, 1997, 137-143. 

GOJA, ¤eljko (Zadar, 1.IX.1953), mr.sc., 

dipl.ing., predavaè predmeta Opæe strojarstvo i 

asistent za predmet Mehanika. 

Nakon završene tehnièke škole u 

Zadru, 1972. upisao se na Fakultet strojarstva 

i brodogradnje Sveuèilišta u Zagrebu, na 

kojem je diplomirao 1977. godine s odliènim 

uspjehom. Za vrijeme studija bio je 4 godine 

demonstrator pri Katedri za mehaniku i 

nauku o èvrstoæi. Dobitnik je Prvomajske 

nagrade Sveuèilišta u Zagrebu (1975). Iste je 

godine dobio Novembarsku nagradu Sveuèilišta 

za odlièan uspjeh u studiju. Na natjecanju 

na Mašinijadi Tjentište osvojio je prvo 

mjesto iz Nauke o èvrstoæi, a na Mašinijadi 

Poreè 1976. dodijeljena mu je diploma za 

odr•ani referat. Prilikom dodjele diplome 

dobio je i medalju Fakulteta strojarstva i 

brodogradnje za odlièan uspjeh u studiju.

Nakon završetka studija izabran je za 

asistenta na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 

u Zavodu za mehanièke konstrukcije, 

Radna jedinica mehanika i nauka o èvrstoæi. 

Poslijediplomski studij upisao je 1978. 

godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, 

te obranio magistarski rad Primjena gama 

zraèenja u fotoelasticimetriji. Na Fakultetu 

strojarstva i brodogradnje sudjeluje u odr•avanju 

vje•bi predmeta Mehanika I i II, Nauka 

o èvrstoæi I i II, te Eksperimentalnih metoda. 

Osim toga izvodio je vje•be na Studiju 

strojarstva u Slavonskom Brodu i na Poljoprivrednom 

fakultetu, takoðer iz predmeta 

Mehanika i Nauka o èvrstoæi. Znanstveno je 

radio na nizu projekata financiranih od SIZa, 

a objavio je više znanstvenih i struènih 

radova. 

RADOVI 

Fotoelastièna svojstva modela pri gama zraèenju, 

tema Mjerenja naprezanja, deformacija i vibracija, 

.izvještaj za SIZ I, Zagreb, 1977. 

Primjena gama zraèenja u fotoelasticimetriji (sa S. 

Jeciæ i M. Husnjak), Zbornik radova XVI. jugoslavenskog 

kongresa racionalne i primijenjene mehanike, 

Portoro•, 1978, sv. C-2, 540-546. 

Utjecaj gama zraèenja na optereæene fotoelastiène 

modele (sa S. Jeciæ i M. Husnjak), Strojarstvo, 21(1979), 

6, 327-332. 

GOJANOVIÆ-RAKIÆ, Šime, iz Šibenika, r. 




GOJÈEVIÆ, Luka, ing. drvne industrije - 




GOJKOVIÆ, Borislav, iz Studenice, Srbija, r. 


je 1959/60. na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu, a diplomirao 18.I.1962. god. na 


109 

osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, 


GOJKOVIÆ, Miloš, iz Sokolovca, roðen 


je 1963/64, a diplomirao 12.II.1965. na 


GOJKOVIÆ, Nenad, r. 4.VIII.1973. u Zagrebu, 


je 1997/98, a diplomirao 1.V.2000. na Šum. 


GOJSEVIÆ, Dušan, r. 1.I.1948, dipl. ing. 


27.V.1973. god. na Šum. fakultetu 


GOLUB, Milivoj, iz Jastrebarskog, roðen 




GOLUB (ÈERIN), Sandra (Slav. Brod, 

25.XII.1971), ing. drvne tehnologije. 

Kæi Zenotina i Gordane Pavloviæ. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Otac joj je 

ekonomist, a majka trgovkinja. Osnovnu i 

srednju školu završila je u Slav. Brodu. Apsolvirala 

je 1992/93, a diplomirala 8.V.1996. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, DT odjel, VI. 

stupanj, smjer proizvodnja namještaja. 

Zaposlila se u Slavonija DI, Slav. Brod 

najprije kao tehnologinja procesa proizvodnje, 

a zatim kao tehnologinja završne obrade. 

GOLUBIÆ, Jasna (Zagreb, 24.IV.1972), 


Kæi Dušana i Dragice r. Momèiloviæ. 

Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Otac joj 

je drv. tehnièar, a majka ekonomska tehnièarka.

Školovala se u Otoècu. Osnovnu školu završila 

je 1986, a maturirala je 1990. u Srednjoj 

ekonomskoj školi. Diplomirala je 22.II.1996. 

na DT odsjeku Šum. fakulteta u Zagrebu. 

Odmah nakon diplomiranja zaposlila 

se 18.III.1996. u Industrogradnji d.d., PJ 

IZOIND Donja Lomnica kao konstruktorica 

u birou za tehn. primjenu programa (grað. 

stolarije). Od 23.IX.1997. do danas radi kao 

referentica prodaje (grað. stolarija) u poduzeæu 

HAIN ISTRA d.o.o., Buje, Podru•nica 

Zagreb. 

GOLUBOVIÆ, Uroš (Orah, Crna Gora, 

24.IX.1929), dr. sc., dipl.ing., znanstveni 

savjetnik. 

Osnovnu školu pohaðao je od 1935. 

do 1939. godine u Stabnima. Od 1939. do 

1941. godine pohaðao je gimnaziju u Nikšiæu. 

Za vrijeme Drugog svj. rata prekida školovanje. 

Nastavlja ga poslije rata u Novom Sadu 

i Vrbasu u Vojvodini, gdje maturira 1949/50. 

Nakon srednje škole bio je na odslu•enju 

vojnog roka, a zatim radi godinu dana u 

Zavodu za selekciju bilja u Crvenki ( Baèka ). 

Školske godine 1953/54. upisuje se na 

Šumarski fakultet u Sarajevu, a poslije dvije 

godine prelazi na Poljopr.-šumarski fakultet 

Sveuè. u Zagrebu, gdje je diplomirao na 

Šumsko-gospodarskom odsjeku 1959. 

Godine 1956. upisao se na Ekonomski 

fakultet u Zagrebu te je odslušao 4 semestra. 

Od 1.IX.1959. honorarni je suradnik 

Zavoda za ureðivanje šuma i šumarsku ekonomiku 

na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, kao 

struèni suradnik, a od 23.XII.1959. zaposlen 

je kao asistent u Zavodu za ekonomiku i 


110 

organizaciju šumske privrede i drvne industrije. 

Godine 1962. je taj izbor ponovljen. 

U prosincu 1964. godine doktorirao je 

na Šum. fakultetu u Zagrebu na temelju 

obrane disertacijskog rada pod naslovom 

Istra•ivanje najrentabilnijeg šumsko-ureðajnog 

debljinskog stepena jele (Abies alba Mill.) za 

pilansku preradu, a habilitirao 1972. 

Od 1959. do 1994. radi na Šumarskom 

Fakultetu u Zagrebu u zvanjima od 

znanstvenog asistenta do znanstvenog savjetnika. 

Bio je voditelj više znanstvenih zadataka 

iz podruèja mikroekonomike i makroekonomike 

šumarstva (Istra•ivanje vrijednosnog 

prirasta drvne mase u šumama Republike 

Hrvatske, Istra•ivanje ekonomskih posljedica 

sušenja šuma u Republici Hrvatskoj, Istra•ivanje 

objektivnih ekonomskih parametara za 

valoriziranje primorskih šuma u Republici 

Hrvatskoj na temelju njezinih produkcijskih 

sposobnosti). 

Napisao je i objavio više od sto znanstvenih 

i struènih radova (neke u suradnji), te 

referata na struènim kongresima i simpozijima 

u zemlji i inozemstvu. 


bio je suradnik prof. dr. sc. M. 

Plavšiæa na podruèju ekonomike drvne industrije. 


Istra•ivanje praga i granice rentabilnosti pri pilanskoj 

preradi hrastovine (q.pedunculata rhrh ili q. Robur 

l.), Monografija, Šumarski fakultet 1967, Prikazano u 

Forestry Abstracts vol.29, No.4. 

Istra•ivanje postotnog odnosa sortimenata eksploatacije 

šuma u èistim i mješovitim bukovim sastojinama 

gorskog kotara, (s M. Plavšiæ) štampano u Šumarskom 

listu br. 11-12/1967. Prikazano u Forestry Abstracts Vol. 

29, No.3. 

Istra•ivanje vrijednosti bruto produkta u eksploataciji 

šuma, primarnoj i finalnoj proizvodnji drvne industrije 

koje omoguæuje jedan hektar (zrele) nizinske slavonske 

(hrastove) šume, (s M. Plavšiæ) štampano kao knjiga, 

Zagreb,1970. 

Pflanzensoziologie als hilfsmittel fur die ermittlung 

derertrags und wertleistung in buchenbestanden, (s M. 

Plavšiæ i N. Plavšiæ-Gojkoviæ), referat odr•an 1968. 

godine na IX-oj sjednici Istoèno-alpsko-dinarske sekcije 

u Camerinu (Italija)

Istra•ivanje razlièitih uvjeta privreðivanja u 

ekonomskim šumama gorskog kotara, (s M. Plavšiæ) 

štampano kao posebna knjiga u Sveuèilišnoj tiskari 1970. 

god., (Institut za šumarska istra•ivanja, Zagreb) 

Prilog utvrðivanju vrijednosti sastojina u izmijenjenim 

uvjetima privreðivanja na mediteranskom podruèju, 

Šum. list br. 1-2/1970. 

(Ostale radove v. u HŠ¤ Leksikonu, knj. 2, s. 42-45.) 

GOSPODNETIÆ, Draško (Zemun, 16.IX. 

1920.), dr.sc., dipl.ing. brodogradnje i dipl. 

fizièar, honorarni nastavnik predmeta Fizika. 

Klasiènu gimnaziju završio je u Zagrebu 

1938. godine. Na Tehnièkom fakultetu, na 

Brodograðevnom odjelu, diplomirao je 1949. 

godine. Na PMF-u, na Odjelu eksperimentalne 

fizike, diplomirao je 1950. Boravio je 

godinu dana (1958) na Univerzitetu u 

Birminghamu, Engleska, na studiju Teorije 

informacija i elektronskih raèunskih strojeva. 

Doktorat znanosti s podruèja primijenjene 

matematike obranio je 1960. godine. Od 

1949. do 1959. radio je u Brodarskom institutu 

JRM u Zagrebu na izgradnji i mjernoj 

tehnici. Od 1959. docent je predmeta Fizika 

na Visokoj tehnièkoj školi u Zagrebu. Od 

1950. godine suradnik je Zavoda za fiziku 

Elektrotehnièkog fakulteta u Zagrebu. Od 

1954. honorarni je nastavnik predmeta 

Fizika na Prehrambenom odjelu Tehnološkog 

fakulteta u Zagrebu, a od 1958. godine 

honorarni je nastavnik predmeta Fizika na 

DI odsjeku Šumarskog fakulteta u Zagrebu. 

Èlan je tadašnje Jugoslavenske akademije 

znanosti i umjetnosti, Odjela za matematiku 

i fiziku u Zagrebu. 

GOTOVAC, Andreja, iz Livna, BiH, r. 

10.XI.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 



GOTOVAC, Ivica, iz Otoka kod Vinkovaca, 

r. 9.III.1948., dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 




111 

GOVORÈIN, Slavko (Zagreb, 19.VI.1949), 

dr. sc., dipl. ing., docent predmeta Osnova tehnologije 

drva na Šum. i DT odsjeku i Tehnološke 

karakteristike drva. 

Osnovno obrazovanje završio je u 

Osnovnoj klasiènoj školi u Zagrebu, a srednje 

u Klasiènoj gimnaziji u Zagrebu. Diplomirao 

1975. godine na DI odjelu Šum. fakulteta 


Radio u Drvodjeljskoj školi “Jurica 

Ribar” u Zagrebu i u Exportdrvu, OOUR-u 

Vanjska trgovina u Zagrebu. Od 1980. god. 

zaposlen na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu 

kao asistent za predmet Osnove tehnologije 

drva. Tijekom šk. god. 1980/81. pohaðao je i 

završio nastavu za pedagošku izobrazbu 

sveuèilišnih nastavnika u Centru za izobrazbu 

i istra•ivanje Sveuèilišta u Zagrebu. Sudjelovao 

je i u izvoðenju nastave predmeta 

Poznavanje materijala I na VI. stupnju, kao i u 

izvoðenju nastave istog predmeta na VI. 

stupnju obrazovanja uz rad u Brèkom, Vranju 

i Delnicama. Na Šumarskom fakultetu Sveuèilišta 

u Zagrebu završio poslijediplomski 

studij podruèja Biotehnièke znanosti, znanstvenog 

polja Šumarstvo, znanstvene grane 

Voðenje procesa u preradi drva, ogranka Tehnologija 

masivnog drva, obranivši u travnju 

1989. godine magistarski rad Svojstva bagremovine 

od posebnog znaèenja za mehanièku 

preradu. U listopadu 1990. godine izabran je u 

zvanje znanstvenog asistenta. U srpnju 1996. 

godine obranio je doktorsku disertaciju 

Svojstva juvenilnog i adultnog drva bukovine 

iz podruèja Bjelolasice, èime je stekao akademski 

naslov doktora znanosti drvne tehnologije. 

Na temelju habilitacijskog nastupnog 

predavanja odr•anog u veljaèi 1997. godine

Raspored tehnièkih svojstava drva jele, bukve i 

hrasta po popreènom presjeku u radijalnom 

smjeru i habilitacijskog kolokvija habilitiran 

je na Šum. fakultetu u Zagrebu u znanstvenonastavno 

zvanje docenta za znanstveno podruèje 

Biotehnièke znanosti, znanstveno polje 

Drvna tehnologija, za predmet Osnove tehnologije 

drva. 

U listopadu 1997. izabran je za predstojnika 

Zavoda za znanost o drvu, u kojem 

su mu povjereni predmeti Osnove tehnologije 

drva na DT i Šum. odsjeku, Tehnološke karakteristike 

drva na DT odsjeku i Anatomija drva 

na DT i Šum. odsjeku. 

U travnju 1997. godine imenovan je 

predsjednikom Tehnièkog odbora za fizikalna 

i mehanièka svojstva drva, te trajnost i 

zaštitu drva pri Dr•avnom zavodu za normizaciju 

i mjeriteljstvo, s ciljem uspostavljanja 

sustava normizacije u Republici Hrvatskoj. U 

sklopu znanstvenog rada na projektima Fakulteta, 

Opæeg udru•enja šumarstva, prerade 

drva i prometa Hrvatske i SIZ-a IV. za 

znanstveni rad SRH, odnosno Ministarstva, 

radi na istra•ivanju makroskopskih, fizikalnih, 

mehanièkih i tehnoloških karakteristika, 

te njihovih varijacija u domaæih i stranih vrsta 

drva; sudjeluje u projektu Istra•ivanje fizièkih 

i mehanièkih svojstava odrvenjene biomase za 

potrebe njenog kompleksnog korištenja; Racionalno 

korišæenje pilanske sirovine; Fleksibilne 

proizvodne tehnologije u drvnopreraðivaèkoj 

industriji; Fleksibilna proizvodna linija u 

primarnoj preredi drva-primarnoj pilani; 

Istra•ivanje optimizacije i razvoj novih proizvoda 

i proizvodnih tehnologija u proizvodnji 

namještaja od masivnog drva; Istra•ivanja 

optimalnog korištenja bagremovine; Pilanska 

prerada tanke oblovine listaèa; Istra•ivanje, 

optimizacija i razvoj proizvoda i tehnologija 

pilanske prerade; Istra•ivanja poboljšanja 

svojstava drva i proizvoda iz drva; Varijacije 

strukture i svojstava domaæih vrsta drva; 

Kompleksno istra•ivanje dvostruke bijeli hrasta 

lu•njaka; Utjecaj svojstava drva na sušenje, 

zaštitu i pilansku preradu drva. 


112 

RADOVI 

Ispitivanje stabilnosti stolica bez rukonaslona, 

Drvna industrija, 27(1976),1-2, 26-30. 

Toènost mjerenja vla•nosti nekih domaæih vrsta 

drva (brijest, crni bor, grab, jasen, joha, smreka, topola) 

vlagomjerom “HGR-20F” (sa S. Baðun), studija RIZ - 

Zagreb, Zagreb, 1979. 


ostavljenih u šumi (sa S. Baðun, B. Petriæ, i V. Šæukanec), 

Bilten ZIDI, 8(1980), 2, 46-59. 

Kvaliteta bukovih •eljeznièkih pragova s raznim 

stadijima zagušenosti i poèetne dezintegracije (sa S. Baðun, 

i V. Šæukanec), Bilten ZIDI, 10(1982), 2, 1-11. 

Zajednièko ispitivanje i atestiranje vlagomjera za 

drvo (sa S. Baðun), ZIDI, U1/83, Šumarski fakultet Sveuèilišta 

u Zagrebu, Zagreb, 1983. 

Mjerenje hrapavosti površine piljenica, Drvna industrija, 

35(1984), 1-2, 19-23. 

Korištenje zvuènim emisijama za otkrivanje 

kritiène razine naprezanja tokom sušenja hrastovine, 


Neka fizièko-mehanièka svojstva bukovine, Kolokvij 

o bukvi, Velika-Sl. Po•ega, 1984, 109-115. 

Fizièka i mehanièka svojstva bagremovine (Robinia 

pseudoacacia L.) (s I. Horvat i S. Baðun), Bilten ZIDI, 

12(1984), 5, 44-54. 

Elektrièna svojstva i mjerenje sadr•aja vode u drvu 

(sa S. Baðun i J. Babiæ), Drvna industrija, 38(1987), 5-6, 

111-116. 

Fizièke i mehanièke osobine juvenilnog drva 

bukovine i jelovine (s T. Sinkoviæ), Zbornik radova 

Savremena dostignuæa i rešenja u oblasti šumarstva, 


Fizièka svojstva jelovine (Abies Alba Mill.) iz podruèja 

Gorskog kotara (s T. Sinkoviæ), Razvoj i perspektive 

finalne obrade drva, Zagreb, 1991, 109-115. 

Ispitivanje makroskopskih, fizièkih i mehanièkih 

svojstava jelovine (Abies alba Mill.), studija za potrebe 

Finvest corp. - pilana Gerovo (s T. Sinkoviæ), ZIDI, 

Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993. 

Raspored svojstava jelovine po popreènom presjeku 

(s T. Sinkoviæ), Savjetovanje Ukljuèivanje znanosti u 

gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj, Novi 

Vinodolski, 1994, 36-41. 

Some physical and mechanical properties of the 

Bednja abonos (s T. Sinkoviæ), The 2-nd International 

Symposium Wood structure and properties ‘94, Zvolen, 

1994, 143-150. 

Ispitivanje kojih fizièkih i mehanièkih svojstava te 

kvalitete drva ošteæenih stabala jele obiène (Abies Alba 

Mill.) (s A. P. B. Krpan i T. Sinkoviæ), 

Šumarski list, 119(1995), 11-12, 391-406. 

Usporedba nekih fizikalnih i mehanièkih svojstava 

bagremovine i hrastovine (s T. Sinkoviæ), ZIDI, Šumarski 

fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997. 

Prof.dr.sc. Marijan Bre•njak, Pilanska tehnologija 

drva, I. dio, Šumarski list, 121(1997), 11-12, 680-681.

GRABAŠNJAK, Miroslav, ing. drvne industrije 

- proizvodnja namještaja. Apsolvirao 

je 1986/87, a diplomirao 18.III.1991. na Šum. 


GRADEÈKI, Eduard (Ðulovac kod Daruvara, 

30.IV.1924), dipl. ing. šumarstva i dipl. 

ekonomist. 

Sin Valentina i Albine r. Dvor•ak. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio slu•benik. 


je 1934, a maturirao je na III. muškoj 

gimnaziji 1943. Šumarstvo je studirao na 

Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 

je na Šum. odjelu 1949. god. Studirao je i 

ekonomiju na Ekon. fakultetu u Zagrebu i 


Najprije bio je zaposlen u Sarajevu 

(Ilid•a) na fakultetskom dobru (1950), a 

zatim prelazi u Zalesinu, na NŠPO Šum. fakultetu 

u Zagrebu (1951-1953) te u Lipovljane 

(1953-1954). Uslijedio je rad u šumarijama 

Generalski Stol, Duga Resa i Josipdol (1953- 

1961). Naredne tri godine radio je u Rasadnicima 

i Upravi ŠG-a Ogulin. 

Od 1964. do 1969. radio je u poduzeæu 

Šuma u Zagrebu i do 1976. u Poslovnom 

udru•enju proizvoðaèa drvne industrije 

Zagreb. Od 1976. do 1980. bio je zaposlen u 

Posl. zajednici šumarstva, prerade drva i 

prometa drvnim proizvodima Zagreb, a 

zatim do 1985. u Opæem udru•enju šumarstva, 

prerade drva i prometa Hrvatske. Na 

kraju radnog vijeka radio je u Exportdrvu 

Zagreb, sve do 31.VII.1989. kada je otišao u 

mirovinu. 

Niz godina bio je èlan Saveza ITŠDI, 

odnosno HŠD-a. 

GRAF, Vladimir (Zagreb, 3.IV.1949 - 

Zagreb 24.X.1999), mr. sc. oec., dipl. ing. 

drvne industrije, 

Sin Milivoja i Štefanije r. Batiniæ. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je ing. elektrotehnike, 

a majka profesorica srednje škole. 


113 

Školovao se u Zagrebu: osnovnu je školu završio 

1963, a maturirao je 1967. u II. gimnaziji. 

Diplomirao je 1972. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DI odjelu. Na istom fakultetu 

magistrirao je 25.V.1981. god. znanstvenu 

organizaciju rada u drvnoj industriji, obranivši 

magistarski rad pod naslovom Organizacija 

servisne slu•be odr•avanja postrojenja u drvnoj 

industriji. God. 1984. završio je i poslijedipl. 

studij vanjske trgovine pri Ekonomskom fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu. God. 1973. zaposlio 

se u tvornici Bratstvo u Zagrebu. Od 1982. 

do 1984. bio je generalni direktor u Tvornici 

namještaja i didaktike u Dugom Selu, a zatim 

do 1985. generalni direktor Muzièke naklade 

export - import u Zagrebu. Od 1986. do 

1991. u tvrtki Astra mašinoimpex bio je pomoænik 

direktora sektora. 

Uvijek •eljan znanja i usavršavanja, od 

20.VII. do 20.IX.1970. bio je na praksi u 

Finskoj, a 1988/89. završio je u Zagrebu i 

Školu za primjenu raèunala. God. 1991/92. 

bio je djelatni sudionik Domovinskog rata. 

Ljeti 1992. demobiliziran je u èinu prièuvnog 

bojnika. Zatim je savjetnik u Mašino-impexu 

do odlaska u invalidsku mirovinu 1996. 

Odlikovan je Spomenicom Domovinskog 

rata (12.V.1995). 

Umro je u Zagrebu 24.X.1999. u 50. 

godini •ivota. 

GRAHLI, Mirko (Ivanska, 24.VII.1938), 

dipl. ing drvne industrije, prof. srednje škole. 

Sin Ljubomira i Ankice r. Herceg. 

Hrvat, katolik. Potjeèe iz obitelji dipl. in•. 

šumarstva. Školu je polazio u Bjelovaru:

osnovnu je završio 1954, a maturirao je u 

Dr•avnoj realnoj gimnaziji 1958. god. Diplomirao 

je 1963. na Šum. fakultetu Sveuè. u 


Od 1963. do 1967. radio je na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, u Zavodu za drvnoindustrijsko 

strojarstvo kao struèni suradnik - 

asistent za kolegij Opæe strojarstvo i Strojevi 

za transport i dizala. Od 1967. do 1969. radio 

je u Drvnoindustrijskoj tehnièkoj školi u Virovitici 

kao profesor struè. predmeta. U 

gospodarstvo je prešao 1969. god. i do odlaska 

u mirovinu 1999. zaposlen je u TVIN-u d.d. 

Virovitica kao upravitelj Proizvodnje, tehn. 

direktor Namještaja i kao direktor Razvoja i 

investicija tvrtke TVIN d.d. 

Kao umirovljenik •ivi u Virovitici. 

GRBA, Darko, ing. drvne industrije - proizvodnja 

namještaja. Diplomirao je VI. stupanj 

24.IX.1986. god. na DT odjelu Šum. fakulteta 

u Zagrebu. 

GRBAC, Ivica, (Stara Sušica, 4.II.1955), dr. 

sc., dipl. ing., redoviti profesor Drvnih 

konstrukcija, Konstrukcija proizvoda od drva, 

Dizajna i Ojastuèenog namještaja. 

Osmogodišnju školu pohaðao u Ravnoj 

Gori, a srednju tehnièku drvne struke u 

Zagrebu. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu, diplomirao je poèetkom 

1978. godine. 

Poèetak slu•bovanja vezan je za tvrtku 

Radin - Ravna Gora. Godine 1978. zaposlen 

je kao struèni suradnik, a godine 1980. 


114 

izabran je za asistenta na Katedri za finalnu 

obradu drva, za predmet Konstrukcije proizvoda 

od drva. Od tada izvodi nastavu predmeta 

Konstrukcije proizvoda od drva, Konstrukcije 

namještaja, Tehnika lijepljenja, a tri 

školske godine i iz predmeta Tehnologija 

drvnih proizvoda za graðevinarstvo. 

Danas dr. sc. Ivica Grbac kao redoviti 

profesor osim gore navedenih predmeta 

izvodi i poslijediplomsku nastavu iz podruèja 

dizajna, konstrukcija i kvalitete namještaja. 

Od škol. god. 1990/91. sudjeluje u nastavi 

Interfakultetskog studija dizajna na Arhitektonskom 

fakultetu u Zagrebu za predmete 

Konstrukcije drvnih proizvoda I i II. 

Dr. sc. Ivica Grbac aktivno se bavi 

znanstvenim radom još od 1978. godine. Magistrirao 

je 1985, a doktorsku disertaciju 

obranio je 1988. na Šumarskom fakultetu u 

Zagrebu. Osnovna mu je znanstvena i nastavna 

djelatnost vezana za dizajn, konstrukcije 

proizvoda i tehnologiju finalnih proizvoda te 

kvalitetu namještaja i interdisciplinarnu 

problematiku zdravog i odmornog spavanja, 

tj. za podruèje namještaja i medicine. Na 

Akademiji Rolnicza, u Institutu mehanièke 

tehnologije u Poznanu u Poljskoj bio je dva 

studijska boravka u trajanju tri mjeseca, te na 

nekoliko studijskih boravaka u Švicarskoj, 

Danskoj, Engleskoj, Italiji, Njemaèkoj, 

Austriji, SAD-u, Maleziji, Kini, Indoneziji i 

Finskoj. U Istra•ivaèko-razvojnom centru 

ŠIPAD u Sarajevu bio je na studijskom 

boravku u trajanju 30 dana. 

U znanstvenoistra•ivaèko zvanje 

znanstvenog asistenta za predmet Konstrukci-

je proizvoda od drva izabran je 1985, a u 

zvanje docenta 1989. Godine 1993. postaje 

viši znanstveni suradnik, nakon toga i izv. 

sveuèilišni profesor, a 1998. god. redoviti 

sveuèilišni profesor. 

Ukupna znanstveno-nastavna djelatnost 

dr. sc. Ivice Grbca tijekom 24 godine 

obuhvaæa više od 100 znanstvenih radova i 

više od 140 struènih radova, od toga preko 40 

struènih predavanja na skupovima, 26 studija 

ili projekata, te 2 priruènika, od kojih jedan u 

suautorstvu, jedno poglavlje u knjizi te jedna 

skripta interdisciplinarne problematike 

medicine i namještaja. Jedan je od autora 

monografije Pola stoljeæa drvnotehnološke nastave 

i Obièna jela u Hrvatskoj. Studije prof. dr. 

Ivice Grbca su djelomièno ili potpuno realizirane 

u praksi. 

Aktivan je u organiziranju i poticanju 

znanstvenog rada mladih istra•ivaèa. Bio je 

voditelj znanstvenoistra•ivaèkog projekta 

Istra•ivanje svojstava materijala, proizvoda i 

proizvodnih procesa ojastuèenog (tapeciranog) 

namještaja u razdoblju 1986/90. Od 2001. 

god. voditelj je meðunarodnog projekta 

Kvaliteta sušenja drva. Neposredno radi na 

transferu rezultata znanstvenoistra•ivaèkog 

rada u obliku tehnièko-tehnološke suradnje s 

više drvno-industrijskih poduzeæa. Voditelj je 

i jedan od osnivaèa Laboratorija za ispitivanje 

ojastuèenog - tapeciranog namještaja pri 

Šumarskom fakultetu. Od 1.V.1991. obavlja 

du•nost tajnika Zavoda za istra•ivanja u drvnoj 

industriji, a od 1.III.1995. do 1.X.1999. i 

du•nost proèelnika Zavoda za istra•ivanja u 

drvnoj industriji. 

Godine 1996. izabran je za prodekana 

Drvnotehnološkog odsjeka, a 1998. biran je za 

prodekana u drugom mandatu. Du•nost prodekana 

obnaša do 30.IX.2000, a od 1.X.2000. 

izabran je za dekana Šumarskog fakulteta 

Sveuèilišta u Zagrebu. Od studenog 1996. 

godine obnaša i du•nost predsjednika Izdavaèkog 

savjeta znanstvenog èasopisa Drvna 

industrija. Èlan je Hrvatskoga šumarskog 

društva, izvanredni èlan Šumarske akademije, 


115 

predsjednik Tehnièkog odbora za namještaj, 

èlan ISPA-e (International Sleep Products 

Association), meðunarodnog udru•enja za 

probleme spavanja, èlan EURIFI-a - predstavnik 

Hrvatske u europskoj asocijaciji za 

ispitivanje namještaja, èlan dvaju tehnièkih 

odbora pri Dr•avnom zavodu za normizaciju 

i mjeriteljstvo (za drvne konstrukcije i namještaj), 

èlan Programskog odbora za drvo, èlan 

Uredništva i urednik za podruèje Drvo i namještaj 

u èasopisu Majstor, èlan Uredništva 

èasopisa za psihološku medicinu i primijenjenu 

psihologiju Pro Mente Croatica, èlan meðunarodne 

udruge AGR (AKTION GESUNDER 

RÜCKEN) za sjedenje i le•anje, èlan Hrvatskog 

društva za kakvoæu, èlan i dopredsjednik 

Tehnièke komisije za drvo, drvne proizvode i 

namještaj u HGK, èlan Urednièkog odbora 

znanstvenog èasopisa Drvna industrija, èlan i 

predsjednik struènog povjerenstva za nagradu 

Mobil Optimum, èlan struènog povjerenstva 

za dizajn proizvoda Exportdrvo dizajn, te èlan 

udruge Bundesverband der deutschen Rückenschulen 

(Njemaèka škola za kralje•nicu). Bio 

je èlan upravnog odbora u tvrtki Oriolik i JP 

Hrvatske šume. 

Od 1997. Predsjednik je organizacijskog 

odbora Ambienta. Aktivan je i na Sveuèilišnom 

odboru za nastavu i studentska pitanja, 

a od 1.X.2000. do 1.X.2002. èlan je Senata 


Autor je projekta Studio za zdravo 

spavanje i Studio za zdravo sjedenje, prvi takve 

vrste u Hrvatskoj, te odgovorna osoba od 

DZNM za ispitivanje namještaja u Hrvatskoj. 

Aktivno sudjeluje u znanstvenim i 

struènim emisijama na radiju i TV s podruèja 

medicine i namještaja. 

Odlikovao ga je predsjednik Republike 

Spomenicom Domovinskog rata 1990-92, 

a kao sudionik Domovinskog rata dobio je i 

dva posebna priznanja. 

ZNAÈAJNIJI RADOVI 

Komparativno ispitivanje èvrstoæe i trajnosti 

slijepljenih spojeva u proizvodima za graðevinarstvo, 


Istra•ivanje statièke i dinamièke èvrstoæe stolica kao 

parametra njihove kvalitete, Savjetovanje Istra•ivanje i 

razvoj proizvoda u drvnoj industrijI, Kumrovec, Bilten 

ZIDI, 10(1982), 4, 55-66. 

Istra•ivanje statièke i dinamièke èvrstoæe stolica kao 

parametra njihove kvalitete, Drvna industrija, 34(1983), 

1-2, 5-9. 

Proces brušenja u proizvodnji ploèastog namještaja, 


Èvrstoæa odabranih tipova slijepljenih vezova 

namještaja, Bilten ZIDI, 11(1983), 6, 71-82. 

Optimizacija obrade ploèastih furniranih sklopova, 

Savjetovanje Optimizacija finalne tehnologije u drvnoj industriji, 

Tuheljske Toplice, Bilten ZIDI, 11(1983), 7, 79- 

100. 

Krevet, odmor i san, Zbornik radova Istra•ivanje, 

razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva, 317-333, 

Osijek, 1984. 


drva u proizvodnji namještaja, Bilten ZIDI, 12(1984), 4, 

1-159. 

Neki problemi tehnologije masivnog namještaja od 

bukovine, Zbornik radova Kolokvij o bukvi, 125-133, 

Velika, 1984. 

Istra•ivanje trajnosti i elastiènosti razlièitih 

konstrukcija le•aja, magistarski rad, Šumarski fakultet 

Zagreb, 1985. 

Istra•ivanje interakcije èovjek – le•aj, Savjetovanje 

125 godina šumarske nastave u Hrvatskoj, Bilten ZIDI, 

13(1985), 6, 51-91. 

Èinioci racionalnog oblikovanja i konstruiranja 

le•aja, Bilten ZIDI, 13(1985), 5, 23-36. 

Racionalizacija konstrukcija kreveta, Bilten ZIDI, 

13(1985), 2, 143-153. 

Istra•ivanje kvalitete le•aja i poboljšanje njegove 

konstrukcije, disertacija, Šumarski fakultet Zagreb, 1988. 

Nove koncepcije, konstrukcije i materijali namještaja 

za le•anje, Bilten ZIDI, 17(1989), 1, 7-12. 

Novi materijali u tehnici lijepljena i metode njihova 

ispitivanja, Bilten ZIDI, 17(1989), 1, 13-16. 

Istra•ivanje nosaèa podloga kod kreveta statièkim i 

dinamièkim optereæenjem, Šumarski fakultet Zagreb, 

ZIDI, Zagreb, 1989. 

Novi materijali i konstrukcije kao preduvjet 

podizanja kvalitete tapetarskih proizvoda, Zbornik radova 

Razvoj i unapreðenje industrije namještaja s gledišta 

ukljuèivanja u zajednièko europsko tr•ište, Zagrebaèki 

velesajam i Šum. fakultet Zagreb, 112-139, Zagreb, 1990. 

Kvaliteta ojastuèenog namještaja, znanstvena 

studija prihvaæena u DP-u za proizvodnju i promet 

namještaja i poliuretanskih masa ORIOLIK-Oriovac, 

str. 1-99 ZIDI, Šumarski fakultet Zagreb, 1990. 

Ispitivanje elastiènih osobina i trajnosti konstrukcije 

namještaja za le•anje i sjedenje, Savjetovanje Suvremena 

dostignuæa i rješenja u oblasti šumarstva, Šumarski fakultet 

u Beogradu, str. 1-12, Beograd, 1990. 

Konstrukcije, osobine i upotreba vodenog kreveta I, 


Konstrukcije, osobine i upotreba vodenog kreveta II, 


116 

Vodeni krevet u medicini, Drvna industrija, 42(1991), 1-2, 

23-28. 

Razvoj novih konstrukcija namještaja za le•anje, 

Znanstveno-struèno savjetovanje Razvoj i perspektive 

finalne obrade drva, Zbornik radova, AMBIENTA, 

Zagrebaèki velesajam i Šumarski fakultet, str. 65-73, 

Zagreb, 1991. 

Identifikacija i klasifikacija tehnoloških sustava u 

proizvodnji ojastuèenog namještaja,znanstvena knjiga 

Proizvodni sustavi u drvnoj industriji”, str. 91-119, 

Šumarski fakultet Zagreb, 1992. 

Novi materijali i tehnologije u funkciji podizanja 

kvalitete namještaja, Zbornik radova znanstvenostruènog 

savjetovanja na 19. meðunarodnom sajmu 

namještaja - AMBIENTA, str. 90-100, Zagrebaèki 

velesajam i Šumarski fakultet Zagreb, Zagreb,1992. 

Zapaljivost ojastuèenog namještaja, Drvna industrija 

, 45(1994), 1, 27-33. 

Èvrstoæa spojeva zaobljenim èepom, Znanstvenostruèno 

savjetovanje Ukljuèivanje znanosti u gospodarski 

sustav preradbe drva u Hrvatskoj, Novi Vinodolski, 11. i 

12. svibnja 1994, str. 45-50, 1994. 

Istra•ivanje toplinske provodnosti i propusnosti 

vlage u le•aju, Znanstveno-struèno savjetovanje Ukljuèivanje 


Novi Vinodolski 11. i 12. svibnja 1994, str.68-71, 

1994. 

Data analysis of thermal conductivity and moisture 

permeability in mattres, ITI 94, Proceedings of the 16th 

International Conference on Information technology interfaces, 

Pula, 14-17. lipnja 1994, 217-222, 1994. 

Thermal conductivity and moisture permeability in 

mattres, Drvna industrija 45(1994), 4, 130-134 

Nove spoznaje problematike zapaljivosti ojastuèenog 

namještaja, Znanstveno-struèno savjetovanje Svjetski 

izazovi preradbi drva u Hrvatskoj, AMBIENTA 94, 

Zagreb 7. listopada 1994, 39-53, 1994. 

Krevet - spavanje, znanstvena emisija na HRT-u 

22. rujna 1994. 

Zdravljem do ljepote. Madrac-le•aj u funkciji 

zdravog spavanja, znanstvena emisija na 1. programu 

HRT 17. veljaèe 1995. 

Vodna postelja - zdravo spanje, priruènik skripta, 

1-52, Ljubljana, 1995. 

Kvaliteta ojastuèenog namještaja-stanje i trendovi, 

Meðunarodno znanstveno-struèno savjetovanje Upravljanje 

kvalitetom - kvaliteta proizvoda uz pomoæ znanosti, 

Opatija 27. i 28. travnja 1995, str. 93-106, 1995. 

Matress quality in function of healty sleep, meðunarodni 

znanstveno - struèni simpozij Climate and health, 

81-95, Zagreb 1995. 

Kvaliteta le•aja-osnova za zdravo spavanje, 

znanstvena emisija na 1. programu HRT 6. veljaèe 1996. 

Transfer znanosti u male tvrtke preradbe drva, 

Meðunarodno znanstveno-struèno savjetovanje Management 

malih i srednjih pogona u preradbi drva, Opatija, 6. i 

7. svibnja 1996, str. 1-9, 1996. 

A Bed in the Eyes of its Designers, Medical professionals, 

and its users, International congress of the or-

thopaedic and traumathology association , Zagreb 24. i 

25. svibnja, str. 1-6, 1996. 

Comparasion of thermo-physiological properties of 

diferent mattress structures, Proceedings of the 18 th international 

Conference on Information technology interfaces, 

Pula, 18-21. lipnja 1996, 113-118, 1996. 

Forschen und prüfen der Möbelqualität, Meðunarodno 

znanstveno-struèno savjetovanje Quality of furniture 

- state and trends, AMBIENTA 96, Zagreb, 9-13. 

listopada 1996, str. 59-73, 1996. 

Development history of wood-technology science in 

Republic of Croatia (1878-1996), Meðunarodno savjetovanje 

povodom 150. godišnjice Hrvatskog šumarskog 

društva, Use of wood Zagreb, 10. listopada 1996, str.13- 

31, 1996. 

Research of thermo-physiological properties of different 

mattress structures, Meðunarodno savjetovanje 

povodom 150. godišnjice Hrvatskog šumarskog društva, 

Use of wood, Zagreb, 10. listopada 1996, str.107-123, 

1996. 


the Beechwood (Fagus sylvatica L.) with Gamma Rays, 


Computer supported kiln devices, Drvna industrija, 

47 (1996), 2, 74-82 

Investigation into the changes of wood surface layer 

by measurement of pH-value, Drvna industrija, 47(1996), 

3, 101-107. 

Methods for testing the Resistance of Wood Hotmelt 

Adhesives to Temperature Changes and Weathering, Drvna 

industrija, 47(1996), 3, 108-113. 

Ispitivanje èvrstoæe spajanja drvenih nosaèa le•aja 

kreveta, Drvna industrija, 47(1996), 4, 142-149. 

An extension of reasoning with fuzzy temporal 

knowledge, ITI 97, Proceedings of the 19 th International 

Conference on Information technology interfaces, Pula, 

17-20. lipnja 1997, 105-110, 1997. 

Some selected problems of furniture design and production 

and natural environment, International Conference 

Use of wood in 21 th century, AMBIENTA 97, 

Zagreb, 17. listopada 1997, str. 17-26, 1997. 

Wood and alternative materials in upholstered furniture, 

International Conference Use of wood in 21 th century, 

AMBIENTA 97, Zagreb, 17. listopada 1997, str. 

35-43, 1997. 

Wood - a rediscovered material in furniture production, 

International Conference Use of wood in 21 th century, 

AMBIENTA 97, Zagreb, 17.X.1997, str. 63-66, 1997. 

Investigation into protection of wood from UV-radiation 

and water, International Conference Use of wood 

in 21 th century, AMBIENTA 97, Zagreb, 17. listopada 

1997, str. 67-75, 1997. 

Konstruktionen der Holzprodukte und die Verarbeitungstechnologie 

nach dem Jahr 2000, International 

Conference Use of wood in 21 th century, AMBIENTA 97, 

Zagreb, 17. listopada 1997, str. 83-88, 1997. 

Testing the joint strength of wooden rests on bed 

frames, X seseja naukowa Badania dla meblarstwa, Poljska 

- Poznan ‘97, str. 23-37, 1997. 

Investigation of thermal and physiological properties 


117 

of different mattress types, XI sesja naukowa “Badania dla 

meblarstwa”, Poznan ‘97, 22-28, 1997. 

Investigation into the quality of sleep on various 

types of beds and mattresses, XI sesja naukowa “Badania 

dla meblar-stwa”, Poznan ‘97, 29-37, 1997. 

The ergonomics of lying as a function of healthy sleep, 

5 th international design conference - Design 98, 

Dubrovnik, 1998, 561-566, 1998. 

Defining the criteria for technical quality of wood 

structures at automatic furniture construction, 5 th international 

design conference - Design 98, Dubrovnik, 1998, 

475-479, 1998. 

Design and construction of staircase handrail, International 

design conference - Design 98, Dubrovnik, 19- 

22. svibnja 1998, 383-386, 1998. 

Ispitivanje èvrstoæe ugaonih veza na bukovini 

(Fagus sylvatica L.) i borovini (Pinus sylvestris L.), Drvna 

industrija, 48(4), 195-204, 1997. 

An investigation into the protection of wood from 

UV-radiation and water, Drvna industrija, 48(4), 205- 

211, 1997. 

Površinska postojanost drvnih graðevnih konstrukcija 

(Surface Durability of the wood Building Constructions, 

Šumarski list, 121, 11-12, 617-629, 1997. 

Contribution of wood preservation improvements in 

wood processing firms and furniture production (Prilog 

unapreðenju zaštite drva u drvopreraðivaèkim tvrtkama i 

proizvodnji namještaja), Drvna industrija, 48(3), 137- 

150, 1997. 

Painting and roughness of beach venneered surfaces 

(Bajcuvanje i rapavost na furnirani bukovi površini), 

Šumarski pregled (Forestry review), XL(1992-1997), 

43-49, 1997. 

Durability and Modification of Wood Surface 

(Trajnost i modifikacija površine drva), Zbornik radova sa 

meðunarodnog savjetovanja European Cooperativ in 

Measurement (Europska mjeriteljska suradnja), HMD i 

EUROMET, Fakultet elektrotehnike i raèunarstva, 

Zagreb 4-5. svibnja 1998, 61-62, 1998. 

Statistical analysis of the strength of massive wood l 

– joints (Statistièka analiza èvrstoæe “L” vezova od masivnog 

drva), Conference on Information technology interfaces 

ITI ‘98, Pula, 1998, str. 125-130, 1998. 

Utjecaj dizajna i proizvodnje namještaja na 

prirodni okoliš, zbornik radova, 3 rd. croatian congress of 

food technologists and nutritionsits (3. hrvatskog 

kongresa prehrambenih tehnologa, biotehnologa i 

nutricionista), Biotehnološki fakultet Zagreb, Zagreb, 

10-12. lipnja 1998. str. 164-166, 1997. 

Research into thermal conductivity and moisture 

permeability of different mattress structures (Istra•ivanje 

provodljivosti topline i propusnosti vlage razlièitih 

konstrukcija le•aja – madraca, Drvna industrija, 49 (1), str. 

9-19, 1998. 

Research on final moisture content as a factor of wood 

drying quality (Ispitivanje konaènog sadr•aja vode kao 

èimbenika kvalitete sušenja), Drvna industrija, 49 (1), str. 

31-40, 1998.

Badania funkcjonalnosci roznych typow lo•ek i 

materacow, Przemyst drzewny, 49 (6), str. 1-5, 1998. 

Quality control of furniture products from Republic 

of Macedonia (Kontrola na kvalitetot na mebelite od 

Republika Makedonija), Zbornik radova meðunarodnog 

savjetovanja ”50 years of the Faculty of Forestry”, Skopje, 

384-391, 1997. 

Adhesion of lacquer film over oak wood surfaces 

(Athezija na pokrivka kaj lakirani površini od dabovo 

drvo), Zbornik radova meðunarodnog savjetovanja ”50 

years of the Faculty of Forestry”, Skopje, 391-396, 1997. 

Sitting and lying furniture as functioning in healthy 

living, International Conference “FURNITURE AND 

HEALTHY HABITATION”, Ambienta 98, Zagreb, 

16. listopada 1998, 47-53, 1998. 

Construction principles of ergonomic furniture intended 

for sitting and lying, International Conference 

“FURNITURE AND HEALTHY HABITATION”, 

Ambienta 98, Zagreb, 16. listopada 1998, 55-60, 1998. 

Numerical analysis of ergonomic function of upholstered 

furniture, International Conference “FURNI- 

TURE AND HEALTHY HABITATION”, Ambienta 

98, Zagreb, 16. listopada 1998, 61-68, 1998. 

Eco – oil coatings, International Conference 

“FURNITURE AND HEALTHY HABITATION”, 

Ambienta 98, Zagreb, 16. listopada 1998., 75-79, 1998. 

Industrial evaluation of drying stresses in Oakwood 

dimension parts (Praktièno vrednovanje velièine zaostalih 

naprezanja u hrastovim elementima), Drvna industrija, 49 

(2), str. 89-95, 1998. 

Le•aj u funkciji zdravog spavanja (Kultura 

spavanja), PRO MENTE CROATICA, str. 73-75, 

1998. 

Krevet i zdravlje (Kultura spavanja), PRO 

MENTE CROATICA, godina II/III, jesen-zima, str. 

72-75, 1999. 

Furniture Quality Mark, A Step Ahead Of Standards 

For The Benefit Of The User, International conference: 

FURNITURE CONSTRUCTION AND 

QUALITY – A STEP FORWARD TO CUSTOMER 

PROTECTION, University of Zagreb, Faculty of forestry 

(Croatia), UFI – Paris, Zagreb, p. 13-22, October 

15 th 1999. 

Terms For Ecological Furniture Production, International 

conference: FURNITURE CONSTRUC- 

TION AND QUALITY – A STEP FORWARD TO 

CUSTOMER PROTECTION, University of Zagreb, 

Faculty of forestry (Croatia), UFI – Paris, Zagreb, p. 

103-110, October 15 th 1999. 

Construction And Quality Of Children’s Cots, International 

conference: FURNITURE CONSTRUC- 

TION AND QUALITY – A STEP FORWARD TO 

CUSTOMER PROTECTION, University of Zagreb, 

Faculty of forestry (Croatia), UFI – Paris, Zagreb, p. 67- 

77, October 15 th 1999. 

Deformation Of Multiple-Layer Sponges At Spring 

Constructions, International conference: FURNITURE 


118 

CONSTRUCTION AND QUALITY – A STEP 

FORWARD TO CUSTOMER PROTECTION, 

University of Zagreb, Faculty of forestry (Croatia), UFI 

– Paris, Zagreb, p. 89-96, October 15 th 1999. 

Residual stresses in the glued structural members of 

wood (Zaostala naprezanja u lijepljenim drvnim konstrukcijama), 

Drvna industrija, 50 (4), str. 185-191, 1999. 

Strength comparison of glued L joints and knockdown 

L joints, XIII sesja naukowa “Badania dla 

meblarstwa”, Poznan, 1999. . 

Determination of natural wood color in the cielab 

system, XIII sesja naukowa “Badania dla meblarstwa”, 

Poznan, 1999. . 

Design of children’s cots in dependence of anthropometric 

data of children, 6 th international design conference 

- Design 2000, Cavtat-Dubrovnik, 23-26. str. 221-226, 

may 2000. . 

Design of equipment for children’s playgrounds, 6 th 

international design conference - Design 2000, Cavtat- 

Dubrovnik, 23-26, str. 181-186, may 2000. 

Trends and tendencies in designing of furniture for 

disabled persons, International conference: ECOLOGI- 

CAL; BIOLOGICAL AND MEDICAL FURNI- 

TURE - FACT AND MISCONCEPTIONS, University 

of Zagreb, Faculty of forestry (Croatia), UFI – Paris, 

Zagreb, p. 11-20, October 13 th 2000. 

Some problems in furniture manufacture and natural 

environment, International conference: ECOLOGI- 

CAL; BIOLOGICAL AND MEDICAL FURNI- 

TURE - FACT AND MISCONCEPTIONS, University 

of Zagreb, Faculty of forestry (Croatia), UFI – Paris, 

Zagreb, p. 21-26, October 13 th 2000. 

Proecological materials - composite boards from thermoplastic 

wastes and lignocellulose particles, International 

conference: ECOLOGICAL; BIOLOGICAL AND 

MEDICAL FURNITURE - FACT AND MISCON- 

CEPTIONS, University of Zagreb, Faculty of forestry 

(Croatia), UFI – Paris, Zagreb, p. 27- 32, October 13 th 

2000. 

Ecology and woods adhesives, International conference: 

ECOLOGICAL; BIOLOGICAL AND MEDI- 

CAL FURNITURE - FACT AND MISCONCEP- 

TIONS, University of Zagreb, Faculty of forestry 

(Croatia), UFI – Paris, Zagreb, p. 61-65, October 13 th 

2000. 

Orthopaedics and orthopaedic furniture, International 

conference: ECOLOGICAL; BIOLOGICAL 

AND MEDICAL FURNITURE - FACT AND MIS- 

CONCEPTIONS, University of Zagreb, Faculty of forestry 

(Croatia), UFI – Paris, Zagreb, p. 75-82, October 

13 th 2000. 

Usage and abusage of terminology for furniture assigned 

for sleeping, International conference: ECO- 

LOGICAL; BIOLOGICAL AND MEDICAL FUR- 

NITURE - FACT AND MISCONCEPTIONS, University 

of Zagreb, Faculty of forestry (Croatia), UFI – 

Paris, Zagreb, p. 83-92, October 13 th 2000.

Primjena raèunala u dizajnu i konstrukcijama 

drvnih proizvoda za graðevinarstvo (Use of computers in 

design of wood building components), International conference: 

WOOD IN CONSTRUCTION INDUSTRY 

- TRADITION AND FUTURE, University in 

Zagreb, Faculty of Forestry (Croatia), Zagreb, p. 99-112, 

April 25 th 2001. 

On harmful effects of wood dust and some of its ingredients 

(O štetnosti drvne prašine i nekih njenih 

sastojaka), International conference: WOOD – FU- 

TURE MATERIAL IN FURNITURE DESIGN, 

University in Zagreb, Faculty of Forestry (Croatia), UFI 

– Paris, Zagreb, October 19 th 2001, p. 41-50. 

Children’s cots made from wood (Izrada djeèjih 

kreveta od drva), International conference: WOOD – 

FUTURE MATERIAL IN FURNITURE DESIGN, 

University in Zagreb, Faculty of Forestry (Croatia), UFI 

– Paris, Zagreb, October 19 th 2001, p. 67-78. 

Obrada I uporaba jelovine (THE USE AND 

PROCESSING OF FIR), monografija “Obièna jela u 

Hrvatskoj”,str.751-767,Akademija šumarskih znanosti, 

Zagreb 2001. 

Najèešæe teškoæe u Hrvatskoj sušionièkoj praksi 

(Common problems in Croatian wood drying practice), 

Drvna industrija, 52 (3),2001, str. 131-136. 

GRBAÈIÆ, ¤eljko, r. 23.I.1970. u Bjelovaru, 




GRBEŠIÆ, Ljilja, ing. drvne industrije - 


diplomirala 7.III.1986. god. na Šum. fakultetu 


GRÈIÆ, Snje•ana, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirala je 20.II.1992. 



GREBENAR, Branko, iz Bile, BiH, r. 




odjelu. 


119 

GREGER, Krešimir, Slav. Brod, 1974, 

dipl. ing. drvne tehnologije, mlaði asistent za 

kolokvij Zaštita na radu na Šum. fakultetu 


Srednju školu završio je u Nastavnom 

centru gimnazija “Matija Mesiæ” u Slavonskom 

Brodu. Na Šum. fakultet u Zagrebu, na 

DT odjel, upisao 1992. god., a diplomu s podruèja 

organizacije rada u drvnoj industriji 

stekao je 4.III.1997. godine diplomskim 

radom Strukturne promjene u velikim drvnoindustrijskim 

poduzeæima. 

Od 1998. god. zaposlen je na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu kao mlaði asistent 

za predmet Zaštita na radu. 

U Zavodu za organizaciju proizvodnje 

u drvnoj industriji nastavlja djelovanje 

D. Domainka, V. Heraka i M. Figuriæa. 

GREGIÆ, Marko (Tomašanci, 6.IX.1931 - 

Zagreb, 26.IV.1987), dr. sc., dipl. ing. drvne 

industrije. 

Osnovnu školu polazio je u rodnome 

mjestu i završio ju je 1942, a maturirao je u 

realnoj gimnaziji u Osijeku 1950. god. Diplomirao 

je na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, 

na Šumarskom odsjeku, DI smjer, 1956. 

god. Na istom je fakultetu studirao i poslijediplomski 

studij pilanske proizvodnje. Magistrirao 

je 1976, a doktorirao 1979. godine. 

Najprije radi u drvnoindustrijskim 

poduzeæima NOVOSELEC i SISAK, a od 

1967. u Institutu za drvo Zagreb, gdje od 

1968. preuzima du•nost direktora. Nakon 

toga zaposlen je u Ministarstvu za poljoprivredu 

i šumarstvo kao naèelnik za drvnu 

industriju, sve do smrti 26.IV.1987. godine.

Od 1975. predaje na Šum. fakultetu u 

Zagrebu Projektiranje drvnoindustrijskih poduzeæa. 

Bavio se studijama i projektima tehnoloških 

postupaka pilanske proizvodnje, a 

specijalizirao je pilansku proizvodnju hrastovine 

i bukovine. 


Zaprimanje i mjerenje pilanske oblovine na stovarištu 

trupaca. Drvna industrija 1959, 9-10 

Tehnièko-tehnološke i eksploatacione karakteristike 

traène pile TA-1400 “Bratstvo”. Ibid. 1968, 2-3. 

Racionalna proizvodnja hrastove piljene graðe. 

Ibid. 1969, 5-6. 

Unapreðenje prerade hrastove oblovine (prerada III. 

klase 34-44 cm). Ibid. 1971, 1-2. 

Karakteristike, problematika i perspektiva pilanske 

prerade drva. Ibid. 1973, 1-2. 

Pristup makroprojektu dugoroènog razvoja šumskodrvnog 

kompleksa u Ju•nom bazenu SRH. Ibid. 1973, 5-6. 

Studija moguænosti dugoroènog razvoja drvne industrije 

SRH do 1985. god. Ibid. 1973, 7-8. 

Pilanska proizvodnja elemenata. Ibid., 1974, 7-8. 

Ispitivanje kvalitete namještaja. Ibid., 1976, 3-4. 

Ispitivanje kvalitetne bukove pilanske oblovine 

piljenjem traènim pilama na dva razlièita naèina (magistarski 

rad), Zagreb, 1976. 

Mehanizacija pilana za tvrdo drvo u SFRJ. Drvna 

industrija, 1977, 11-12. 

Dvije varijante prizmiranja traènim pilama niskokvalitetne 

bukove oblovine kod prerade u drvne elemente 

(disertacija). Zagreb, 1979, i dr. 

GREGIÆ STIPETIÆ, Branka (Zagreb, 

20.II.1928), dipl. ing. drvne industrije, prof. 

struè. predmeta u srednjoj školi. 

Školovala se u Zagrebu: osnovnu 

školu polazila je 1935/39, a maturirala je na 

VIII. •enskoj realnoj gimnaziji 1948. Diplomirala 

je 1955. na Poljopr-šum. fakultetu u 


120 

Zagrebu, na Šum. odsjeku - tehnièki smjer. 

Nakon diplomiranja najprije radi u 

drvno-industrijskim poduzeæima NOVO- 

SELEC i SISAK, a od 1968. u Drvnom 

školskom centru “Jurica Ribar” u Zagrebu, 

kao nastavnica struèno-teorijske nastave 

predmeta Tehnologija drva i Površinska obrada 

drva. Polo•ivši 1971. god. struèno-pedagoški 

ispit na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 

stjeèe zvanje profesora i nastavlja raditi u 

DIC-u u Zagrebu sve do umirovljenja 1978. 

Supruga je dr. sc., dipl. ing. Marka 

Gregiæa. Kao umirovljenica •ivi u Zagrebu. 

GRGIÆ, Damir, r. 18.XI.1942, dipl. ing. 




GRGIÆ, Šimun, ing. drvne industrije - 




GRLADINOVIÆ, Tomislav r. u Zagrebu, 

20.VII.1956, dr. sc., dipl. ing. drv. industrije. 

Po nacionalnosti je Hrvat. Gimnaziju 

je završio 1975. i iste je godine upisao Šum. 

fakultet u Zagrebu, DI odjel. Diplomirao je 

škol. god. 1979/80. 

Nakon diplomiranja radio je šest 

mjeseci na Šum. fakutetu u Zagrebu na poslovima 

obrade podataka istra•ivaèkog 

projekta Mehanizacija u šumarstvu. Godine 

1982. primljen je na radno mjesto asistenta iz 

predmeta Organizacija rada u drvnoj industriji. 

U škol. god. 1982/83. pohaðao je i završio 

teèaj pedagogijske izobrazbe asistenata 

Sveuè. u Zagrebu pri Filozofskom fakultetu u 

Zagrebu. Škol. god. 1981/82. upisao je poslijediplomski 

studij iz podruèja Organizacija 

rada u drvnoj industriji i obranio je magistarski 

rad Prilog unapreðenju planiranja proizvodnje 

u drvnoj industriji 17.II.1987. godine

na Šum. fakultetu u Zagrebu. Doktorsku 

disertaciju naslova Istra•ivanje optimalnog 

re•ima poslovanja u proizvodnji namještaja 

obranio je 18.VI.1993. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, a 21.XII.1993. godine biran je u 

znanstveno-nastavno zvanje docenta za 

predmet Priprema rada. 

U tijeku rada na Šum. fakultetu 

izradio je tridesetak znanstvenih i struènih 

radova. S uspjehom je izlagao na više domaæih 

i stranih savjetovanja iz podruèja drvne industrije. 

U suradnji izradio je dvadesetak 

struènih radova i projekata za potrebe drvne 

industrije. 

Èlan je HŠD-a, Hrvatskog društva za 

modeliranje i simuliranje, Hrvatskog društva 

za operacijska istra•ivanja, Hrvatskog komunikološkog 

društva kao i Europske udruge za 

simulaciju i modeliranje, Meðunarodnog 

društva za raèunalnu simulaciju i Meðunarodnog 

društva za raèunalne znanosti. 

U Zavodu za organizaciju proizvodnje 

nastavio je djelovanje na radovima Ettinger, 

Z. i Figuriæ, M. 

RADOVI 

System dynamics simulation - a support in managing 

and managing decision-making in the production and 

business of furniture industry, EURO XIII/OR 36, Operational 

Research, Designing Practical Solutions, University 

of Strathclyde, Glasgow, 1994. 

Continuous computer simulation a support in managing 

and decision-making in the production and business of 

furniture industry, Eurosim 95, Simulation Congress, 

Technical University of Vienna, Vienna, 1995. 

The development of management/information system 

small wood processing companies, CIM’97, 4 th International 

Comference on Production Engineering, Hrvatska 

zajednica proizvodnog strojarstva, Fakultet strojarstva 

i brodogradnje, Opatija, 1997. E-49-55. 


121 

Intelligent support to material management concepts 

in small wood-processing companies, ISEODI’97, State 

and Development trends in Wood industry, VIII 

Interchair Meeting of Organizers and Ekonomists in 

Wood Industry, XII Economic Forum, IACEOWI, 

University of Zagreb, Faculty of Forestry, Stubièke 

Toplice, 1997. 127-132. 

Raèunalska simulacija proizvodnog procesa primjenom 

sustavske dinamike, Proizvodni sustavi u drvnoj industriji 

III, Šumarski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1993., 

29-40. 

GROBENSKI, Krešo, r. 29.XI.1960. u 

Koprivnici, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 

je 1983/84, a dipl. 22.XI.1985. god. 


GROSPIÆ, Frane (Brušani, 13.II.1938), 


Sin Stjepana i Rozalije r. Lisac. Hrvat, katolik. 

Otac mu je bio slu•benik, a majka 

kuæanica. Školovao se u Gospiæu: osnovnu je 

školu završio 1949, a gimnaziju 1957. god. 

Studirao je Šumartsvo na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, a diplomirao 26.IX.1962. 

Od 1963. do 1965. upravitelj je Šumarije 

Gospiæ, a od 1965. do 1968. upravitelj je 

Centra za lovstvo u Gospiæu. God. 1968. 

postaje tehnièki voditelj, a zatim i direktor 

DIP-a Perušiæ (1968-1978). U primarnom 

sektoru Exportdrva Zagreb radio je od 1978. 

do 1989. kada prelazi u predstavništvo toga 

poduzeæa u Udine (Italija). 

GROSPIÆ, Jelena, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirala je 1993/94. i diplomirala 

14.X.1996. na Šum. fakulteta u Zagrebu, na 

VI. stupnju DT odjela, a 27.VI.2000. godine 

diplomirala je VII. stupanj. 

GROSS, Antun (Pakrac, 23.II.1932), ing. 

drvne industrije (finalni smjer). 

Sin Antuna i Katarine r. Paver. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz šumarske obitelji. Osnovnu 

školu završio je 1942, a gimnaziju

1947. god. u Pakracu. Srednju šumarsku 

školu polazio je u Karlovcu i maturirao 1950. 

godine. 

Zaposlio se 1.VIII.1950. u DIP-u 

Nova Gradiška - pilana Pakrac, zatim radi u 

Šumariji Pakrac i Lipik do 1.XI.1954, kada 

prelazi u Šumariju Siraè, gdje radi do 15.X.1959. 

u svojstvu referenta za iskorištavanje šuma. 

Nakon toga radi u DIP-u Papuk Pakrac, na 

du•nosti upravitelja Tvornice parketa, do 

1.X.1965. Tada je upuæen na studij u Višu 

tehnièku školu za finalnu obradu drva u Novu 

Gradišku. Studij je završio uz rad 1965. 

godine te je postavljen za pomoænika direktora 

DIP-a Papuk Pakrac do 1.IV.1972. god. 

Nakon toga zaposlio se u DIP-u 

Karlovac na du•nostima tehnologa, upravitelja 

Tvornice parketa, upravitelja Pilane i savjetnika 

za tehnologiju do umirovljenja 1990. 

godine. 

Uz rad u DIP-u Karlovac bio je predavaè 

od 1979. do 1980. u srednjoj Šumarskoj 

školi Karlovac kao nastavnik struènih predmeta: 

Tehnologija materijala i Strojevi za 

obradu drva. 

Nakon odlaska in•enjera pravoslavne 

vjere iz DIP-a Karlovac, vraæa se na rad i od 

1.I.1992. na du•nosti je tehn. direktora, gdje 

ostaje do ponovnog umirovljenja 10.II.1995. 

Bio je suradnik èasopisa "Drvna industrija" 

(11-12, 1974, s. 336) i "Biltena" 

Šum. fakulteta, br. 6, 1985). 

Èlan je HŠD-a od 1953. godine. 

GROZDANIÆ, Biljana, r. 2.II.1965. u 

Novoj Gradiški, dipl. ing. drvne tehnologije. 


122 



na DT odjelu. 

GRUBIŠIÆ, Ivan, iz Posušja, BiH, roðen 

20.VI.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 

je 1987/88, diplomirao 6.IV.1990. 


odjelu. 

GRUDEN, Darko, r. 13.XI.1939. u Zagrebu, 


je 1962/63, a diplomirao 28.IV.1966. god. na 


GR¤ANIÆ, Ivica, r. 17.VII.1958. u Rijeci, 




GR¤ANIÆ, Kristina, r. 20.II.1969. u Koprivnici, 




GUDEK, Zvonimir (Zagreb, 2.VII. 1924), 


Sin Vida i Josipe r. Turk. Hrvat, rimokatolik. 

Otac mu je bio •eljeznièki slu•benik, 

a majka kuæanica. Školovao se u Zagrebu: 

osnovnu je školu završio 1935, a II. mušku 

gimnaziju 1943. Šumarstvo je apsolvirao 

1948/49, a diplomirao 9.I.1953. na Poljopr.-šum. 


Radio je najprije na fakultetskom 

gospodarstvu do 1954, a zatim do 1958. radi 

u Šumariji Lekenik i Pokupsko, kada prelazi 

u drvnu industriju. 

Zapošljava se u DIP-u Sisak (1958- 

1967), Tvornici pokuæstva Zagreb (1967- 

1969). Do umirovljenja 1987. radi u Jugoinspektu 

Zagreb. Tijekom rada u Jugoin-

spektu izgradio je i stavio u funkciju laboratorij 

za ispitivanje kvalitete namještaja u Slav. 

Brodu. 

Kao umirovljenik •ivi u Sisku. 

GUGIÆ, Damir, r. 29.V.1949. u Zagrebu, 




GUINA, Boris, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1958/59. na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu, na Šum. odjelu, a diplomirao 

je 24.IX.1960. na osamostaljenom 


GUMBAREVIÆ, Andrija, iz Gornjeg Miholjca, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Najprije 

je apsolvirao 1979/80. na dvogodišnjem 

studiju za pogonske in•enjere i diplomirao 

4.VII.1981. VI. stupanj, a onda je nastavio 

èetvorogodišnji studij pa je apsolvirao 1986/87. 


Diplomirao je VII. stupanj 19.II.1988. god. 

GUMBAS, Stanko, r. 17.XII.1963, dipl. ing. 

drvne tehnologije. Apsolv. je 1986/87, a diplomirao 


u Zagrebu na DT odjelu. 

GUNJAÈA, Ivica, r. 21.V.1971. u Zagrebu, 




GURDA, Safet (Gurdiæi, BiH) dr. sc., dipl. 



Sarajevu. Poslijediplomski studij završio je na 

Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Magistrirao 

je 11.XI.1986. god. na DT odjelu obranom 

magistarskog rada s naslovom Varijabilnost 


123 

elemenata graðe i njihovog udjela u strukturi 

drveta obiène bukve (Fagus silvatica L.) iz podruèja 

SR BiH. Na istom fakultetu obranio je 

26.XII.1990. i doktorsku disertaciju s naslovom 

Strukturne karakteristike drva grana obiène 

bukve (Fagus silvatica L.) iz podruèja Bosne. 

GUŠTIN, Branko (Sukošan, 26.I.1938), 

dipl. ing. šumarstva, viši savjetnik u ministarstvu. 

Sin Rudolfa i Antonije r. Cimerman. 

Hrvat, rimokatolik. Podrijetlom je iz slu•benièke 

obitelji. Školovao se u Zagrebu: 

osnovnu je školu završio 1952, a II. gimnaziju 

1957. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao je 

na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu 1964. 

godine, na DI odsjeku. 

Zaposlio se 1.IV.1964. u DIP-u Novoselec 

kao tehnolog, a zatim kao tehnièki 

direktor. U Institut za drvo u Zagreb prelazi 

1.IV.1970. Radio je u svojstvu višeg struè. 

suradnika u Pilanskom odjelu, a zatim kao 

voditelj tog odjela sve do 8.V.1988, kada je 

prešao u Republièki komitet za poljoprivrednu 

i šum., odnosno u Ministarstvo 

poljopr. i šumarstva. Radio je na mjestu savjetnika 

za drvnu industriju i industriju 

celuloze i papira. Reorganizacijom organa 

uprave taj sektor pripao je Ministarstvu industrije, 

brodogradnje i energetike, odnosno 

Ministarstvu gospodarstva, gdje je radio do 

1992. god. Ponovnom reorganizacijom sektor 

je 1995. vraæen u sastav Ministarstva poljopr. i 

šumarstva, gdje radi kao viši savjetnik za 

drvnu i celulozno-papirnu industriju. 

Za vrijeme slu•bovanja u Institutu za 

drvo izraðivao je projekte drvnoind. pogona 

na podruèju svih republika tadašnje SFRJ i 

Maðarske. Projekti su se odnosili na pilane, 

tvornice parketa, impregnaciju drva i tvornice 

furnira, odnosno šperploèa. Radio je kao 

vodeæi projektant ili èlan projektnog tima od 

1970. do 1988. god. na 32 projekta u Hrvatskoj: 

na projektu pilana Sinj, Kaštel Suæurac, 

Mazin, Udbina, Perušiæ, Krasno, Jurjevo, 

Labin-Ripenda, Gerovo, Gvozd, Majur, 

Dvor, Petrinja, Karlovac, Ðurðenovac, Bednja,

Bjelovar, Èazma, Lipovljani, Virovitica, Glina, 

Dugo Selo, Otoèac, Josipdol, Brinje, Okuèani 

i Belišæe; na projektu dorade u Gvozdu, 

Majuru, Petrinji, Vara•dinu, Èazmi, Virovitici 

i Vrbovskom te tvornice ambala•e u Sinju, na 

mehaniziranom skladištu oblovine, tvornici 

furnira i impregnaciji u Slav. Brodu i dr. 

Izradio je takoðer projekt za pilanu i 

doradu u Sevnici u Sloveniji i za pilanu u 

Mariboru, a u BiH za pilanu i doradni pogon 

u Bos. Dubici i Kotor-Varošu, za tvornicu 

ambala•e i dorade u Šipragama i za pilanu u 

Šujici. Izradio je projekt za doradu u Gostivaru 

i Velesu u Makedoniji, te za pilanu u 

Moroviæu, Kraljevu, Raškoj i Goèi u Srbiji; za 

doradu u Lazarevcu, Èibutkovici i Vrnjaèkoj Banji 

te za tvornicu šperploèa u Srem. Mitrovici. 

U Maðarskoj je projektirao èetiri 

pilane: u Lenti, Nagykanizsi, Kaposvaru i 

Sombathelyju. 

Napisao je i objavio nekoliko struènih 

radova i sudjelovao na 18. IUFRO kongresu 

u Ljubljani. 

RADOVI 

Briketiranje kore bez prethodnog sušenja. Drvna 

ind. 34, 9-10, 1983, Zagreb, s. 255. 

Razvoj pilanske prerade drva. Drvna ind. 35, 9-10, 

1984, Zagreb, s. 212. 

Stelitiranje ili tlaèenje vrhova zubaca. Drvna ind. 

36, 9-10, 1985, Zagreb, s. 243. 

Pilana na sajmu drva u Klagenfurtu - demonstracija 

racionalnih rješenja. Drvna ind. 39, 1988, Zagreb, 

s. 235. 

Primjena elektronike i elektronskih raèunala u 

procesu proizvodnje elemenata. Bilten ZIDI 14, 1, 1987, 

Šum. fakultet Zagreb, s. 79-81. 

GUTH, Antun (Vinkovci, 14.IV.1932- 

Vinkovci, 12.XI.1995), dipl. ing. šum. 

Sin Petra i Gabrijele roð. Kren. Hrvat, 


Osn. školu završio je 1947, a gimnaziju 1952. 

u Vinkovcima. 

Studira na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šum. 

fakulteta u Sarajevu, a tijekom 

studija prelazi na ŠG odjel Poljopr. - šum. fakulteta 

u Zagrebu, gdje apsolvira 1955/56. i 

diplomira 26.III.1958. godine. 


124 

Svoj radni vijek zapoèeo je u ŠG-u 

Vinkovci, najprije kao taksator, a 1960. kao 

upravitelj Šumarije. Nakon integracije Šum. 

gospodarstva Hrast Vinkovci i Drvne industrije 

Slavonski hrast Vinkovci (1961) u 

Šumsko-poljoprivr.-ind. kombinat (ŠPIK) 

Spaèva najprije obnaša du•nost direktora 

slu•be za plan i organizaciju, a od srpnja 

1968. du•nost pomoænika generalnog direktora 

za odnose s pogonima. 

Godine 1969. dolazi do razdvajanja 

šumarstva i drvne industrije pa se formira 

DIK Spaèva Vinkovci, gdje nastavlja raditi 

kao direktor opæih poslova. Od svibnja 1970. 

voditelj je slu•be za istra•ivanje tr•išta, a od 

svibnja 1972. komercijalni direktor. U svibnju 

1975. god. preuzima du•nost direktora 

OOUR-a Trgovina. Nakon reorganizacije 

1989. direktor je Komercijalnog sektora. Na 

du•nosti voditelja za istra•ivanje tr•išta nalazi 

se od kolovoza 1992. do odlaska u mirovinu 

15.V.1994. 

Suraðivao je u struènim publikacijama 

i èasopisima, ali i novinama. Objavljivao je priloge 

u raznim èasopisima za zajednièke poslove 

vezane uz rad Jugoslavensko-talijanske 

komisije za drvo èiji je bio èlan. Uz poslovne i 

obiteljske obveze bio je anga•iran u športu i 

kulturi. U mladosti je bio aktivan športaš. 

GVOZDANOVIÆ, Ivan roðen u Sušaku, 

19.VII.1934), dipl ing. drvne industrije. 

Sin Dragutina i Marije r. Rak. Hrvat, 

rimokatolièke vjere. Osnovnu školu završio je 

u Zagrebu 1945, a maturirao je u realnoj gimnaziji 

u Sušaku 1954. god. Diplomirao je 

20.VI.1967. na Šum. fakultetu u Zagrebu, DI 

smjer. 


švedskoj tvornici boja i lakova za namještaj 

“Nordström och Sjögren” u Malmöu. God. 

1968. zaposlio se u Exportdrvu Rijeka, 

Špediciji, uvozu. Od 1975. do 1983. radio je u 

Predstavništvu Slovenijalesa u Moskvi, a 

nakon toga u Podru•nici u Zagrebu. Od 

1990. do 1993. god. radi u Banexu, zastupstva 

i konsignacija Zagreb.

HABERLE, Jaša, iz Zagreba, r. 10.VIII.1943, 




na DI odjelu. 

HABIJAN, Ivan, iz Donjeg Vidovca, roðen 




HABJAN, Marko, r. 24.IV.1964. u Ljubljani, 

Slovenija, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao 

je 21.IX.1992. na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu, na DT odjelu. 

HAD¤IŠABANOVIÆ, Sadulah (Sado), 

dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao je 1949/50. 

na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 

10.I.1952. god. na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 

Devedesetih godina •ivio je u Sarajevu. 

HAD¤IÆ, Halid, r. 27.VII.1957. dipl. ing. 


diplomirao 24.IX.1982. god na Šum. fakultetu 


HAD¤IÆ, Hivzo, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 



125 

H 

 

u Zagrebu. Diplomirao je 18.V.1953. na 


Prema dostupnim podacima, u prošlom 

je ratu usmræen na okrutan naèin u 

Sanskom Mostu (BiH), gdje je tada •ivio. 

HAD¤IÆ, Leonard, r. u Zagrebu 16.X.1972, 




HAD¤IZUKIÆ, Šefik, dipl. ing. drvne industrije. 



20.VII.1960. godine. na DI smjeru. 

HAFNER, Zvonimir, iz Sarajeva, roðen 


je 1962/63, a diplomirao nakon 

prekida studija tek 23.IX.1981. god. na Šum. 


HAJDIN, Vladimir (Moravice, 4.I.1942- 

Vrbovsko, 29.XII.2000), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Mihajla i Ru•e roð. Matiæ. Srpske 

narodnosti, hrvatskoga dr•avljanstva.Otac 

mu je bio trgovac, a majka kuæanica. Osnovnu 

školu završio je u Moravicama, a gimnaziju u 

Ogulinu. Diplomirao je 30.VI.1969. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.

Dana 1.IX.1979. zaposlio se u DI 

Vrbovsko na mjestu voditelja tehnièke pripreme 

rada. Za potrebe proizvodnje radi na 

radnim mjestima tehnologa strojne obrade 

stolièane i stolarije te na mjestu voditelja proizvodnje. 

Od 24.XI.1997. bio je pomoænik 

direktora u OJ Tvornici pokuæstva. Na tom 

mjestu zatekla ga je smrt krajem 2000. 

HAJDUK, Irena, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirala je 23.VII.1997. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DT odsjeku. 

HAJEK - ABRAMOVIÆ, Kristina, roðena 

4.XII.1972.), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Kæi Branka i Marije r. Banek. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Otac joj je profesionalni 

vozaè, a majka trgovkinja. Školovala se u 

Zagrebu: osnovnu školu završila je 1987, maturirala 

je 1991. u Centru za odgoj i obrazovanje 

u kulturi. 

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

gdje je i diplomirala 18.X.1999. god., 

VII. stupanj na DT odsjeku. 

Kako se nije uspjela zaposliti, èlan je 

Udruge nezaposlenih radnika - Sljeme. 

HAJEK, Mario (Zagreb, 14.VI.1974), dipl. 


Sin je Josipa i Ljubice r. Trucek. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je zanimanjem 

profesionalni vozaè, a majka kuæanica. Školovao 

se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 

1989, a Drvodjeljsku školu 1993. god. 


126 


gdje je i diplomirao 1.VII.1999. god., 


Zaposlio se 2000. god. u tvrtki RH 

JASEN, gdje je radio kao stolar, a zatim 

naredne godine radi na istom radnom mjestu 

u salonu namjestaja PALMA. Iste godine 

(2001.) zaposlio se kao pripravnik u tvrtki 

PALMA u Jastrebarskom, a od iduæe 2002. u 

istoj je tvrtki voditelj pogona grube i fine 

strojne obrade. 

HAJEK, Zlatko (Vukovar, 2.IX.1938), mr. 

sc., oec., dipl. ing. šumarstva. 

Sin Leopolda i Katarine r. Fras. 


obitelji. Osnovnu i srednju školu završio je u 

Vukovaru: osnovnu 1949, a gimnaziju 1957. 

Apsolvirao je 1960/61. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, a diplomirao je 1962. godine na DI 

odsjeku. 

Bio je tri mjeseca na praksi u Švedskoj. 

Poslijediplomski studij upisao je na Ekonomskom 

fakultetu u Osijeku, podruèje marketing, 

i magistrirao je 1977. godine. 

Prvo radno mjesto bilo mu je (1963) 

ŠPIK Spaèva Vinkovci, gdje je bio upravitelj 

Tvornice parketa, in•enjer za organizaciju i 

studij rada (1965) i glavni in•enjer TMK 

(monta•ne kuæe) (1966). God 1978. izabran 

je za glavnog direktora DIK-a “Stjepan Supanc” 

u Vukovaru, a od 1978. savjetnik je za 

marketing Poslovne zajednice šumarstva, 

prerade drveta i prometa Osijek. Od 1984. šef 

je Poslovnice izvoza finale u Osijek exportimport, 

kasnije Mursa export, gdje je direktor 

Sektora za drvo. 

Od 1992. savjetnik je za izvozno -uvozne 

poslove u Generici Osijek, a od 1994. koordinator 

je izvoza-uvoza u PBZ-INVEST- 

HOLDING d.o.o. Zagreb. 

Sudjelovao je tri puta na kongresima 

JUME. Èlan je HŠD-a i Udru•enja za marketing. 

¤ivi u Osijeku.

RADOVI 

Komparativne prednosti izvozne orijentacije 

šumsko-drvnog kompleksa Slavonije i Baranje, referat na 

III. znanstvenom saboru Slav. i Baranje. Vukovar 1980. 

Umjereni optimizam nakon Kölna 1980. Drvna industrija 

3-4, 1980. 

Analiza ostvarenja izvoza i uvoza u 1979. god. 

šum.-drvnog kompleksa Slav. i Baranje u 1980. god. èasop. 

Privreda, 4/5, Osijek, 1980. 

Osnovne tendencije u dizajnu i potrošnji mate-rijala 

u 1981. god. Drvna industrija 5-6, 1981. 

Analiza ostvarenja izvoza i uvoza u šum.-drv. 

kompleksu Slav. i Baranje u 1980. god., Privreda, 4, Osijek 

1981. 

HAJSEK, Mladen, iz Zagreba, roðen je 




HAJSTER, Josip, iz Celja, Slovenija, r. 


je 1966/67, a dipl. 24.XI.1969. god. 

na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odsjeku. 

HAKLAGIÆ, Red•ep, iz Musliæa (BiH), r. 

7.VII.1938, mr. sc., dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1961/62, a dipl. 10.VII.1963. 


odsjeku. Magistrirao je na istom fakultetu 

20.II.1980, obranivši rad Optimizacija proizvodnje 

kancelarijskog namještaja. 

HALAPIR, Zvonko, iz Odrankog Strmeca, 


je 1959/60. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, 

a diplomirao 15.VII.1961. god. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku. 

HALAVANJA, Mirko, r. 27.I.1950, dipl. 


a diplomirao 8.XII.1982. god. na Šum. fakultetu 



127 

HALBAUER, Ivica, iz Nove Gradiške, r. 

28.VII.1940, dipl. ing drvne industrije. Apsolvirao 



HALIÆ, Josip (Zagreb, 22.II.1966), ing. 


Sin mr. sc. Dragutina Haliæa, dipl. iur., 

i Marije r. ¤erjav, ekonomistice. Hrvat, katolik. 

Školovao se u Zagrebu. Osnovnu školu 

završio je u Markuševcu 1980, a u Drvnom 

obrazovnom centru “Jurica Ribar” maturirao 

je 1984. god. Studirao je na Šum. fakultetu 

u Zagrebu i diplomirao VI. stupanj 

28.IX.1993. na DT odjelu. 

Prvo radno mjesto dobiva 1994. u 

privatnoj tvrtki za prodaju talijanskog 

namještaja R.P. Mobilia d.o.o., koja prodaje 

samo tal. namještaj. Radi na poslovima struè. 

savjetnika, skladištara, prodavaèa u salonu, 

dostavljaèa namještaja i na administrativnim 

poslovima. 

HALIJAN, Ivan iz Donjeg Vidovca, Hrv. 

Zagorje, r. 14.IV.1949, dipl. ing. drvne industrije. 

Diplomirao je 9.VII.1974. na Šum. fakultetu 


HALILOVIÆ, Sulejman, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 28.IV.1997. god. na 


HALUSEK, Franjo, iz Pitomaèe, roðen 

16.VI.1943, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



Vlasnik je poduzeæa HALEX d.o.o. 

Osijek. 

HAMER, Krešimir, iz Krapine, r. 9.V.1972, 



Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku.

HAMM, Ðuro (Petrinja, 23.II.1914), dipl. 

ing. redoviti sveuèilišni profesor predmeta 

Radni strojevi i ureðaji u drvnoj industriji i 

Elektrotehnika. 

Osnovnu školu završio je u Valpovu, a 

1933. maturirao je u Osijeku. 

Tehnièki fakultet Univerziteta Kraljevine 

Jugoslavije u Zagrebu dodijelio mu je 

kao redovitom slušaèu Strojarskog in•enjerskog 

odsjeka, elektrotehnièkog smjera titulu 

in•enjera elektrotehnike 28.VI.1940. godine. 

Nakon rada na projektima i izvedbi 

elektrifikacije Banovine Hrvatske potkraj 

tridesetih godina, od 1940. do 1947. slu•bovao 

je u DI Belišæe. U meðuvremenu, zbog 

njemaèkog podrijetla, neko je vrijeme bio u 

logoru. 

Od 1947. do 1950. godine voditelj je 

izgradnje, a zatim i šef grupe za odr•avanje 

strojeva u Glavnoj direkciji drvne industrije 

NRH u Zagrebu. Godine 1948. boravio je na 

studijskom putu u Švedskoj, Njemaèkoj, 

Austriji i Švicarskoj, a 1950. poèinje njegova 

djelatnost na fakultetu, i to najprije (od 1950. 

do 1953) na Poljopr.-šum. fakultetu u 

Sarajevu, u svojstvu docenta za predmet Opæe 

i šumarsko mašinstvo na Šumarskom odjelu. 

Godine 1953. dolazi u Zagreb i do 

1955. suradnik je Instituta za drvnoindustrijska 

istra•ivanja u Zagrebu. Tu vodi 

referadu za energetiku u drvnoj industriji. 

Istodobno poèinje raditi kao honorarni 

nastavnik predmeta Radni strojevi za drvo i 

Strojevi za transport i dizala na Poljopr.-šum. 

fakultetu u Zagrebu, a 1955. posve prelazi na 

taj fakultet za docenta. Njegov habilitacijski 

rad O utrošku pare pri parenju bukovine 

prihvaæen je 1956. Na toj du•nosti ostaje do 


128 

1964. godine, kad je izabran za izvanrednoga 

profesora predmeta Radni strojevi za drvo i 

Elektrotehnika, a 1972. izabran je za redovitog 

profesora Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. 

Nastavne godine 1961/62. predavao je 

i na Šumarskom fakultetu u Sarajevu i na 

Visokoj tehnièkoj školi za finalnu preradu 

drveta u Novoj Gradiški, a sudjelovao je i u 

organizaciji nastave na Drvnoindustrijskom 

odjelu Biotehnièke fakultete u Ljubljani. 

Godine 1966. do 1968. bio je prodekan DI 

odjela Šum. fakulteta. Bio je i proèelnik 

Zavoda za istra•ivanja u šumarstvu. Jedan 

mandat (1967-1969) èlan je Savjeta Šum. fakulteta. 

Èitav radni vijek bio je èlan Udruge 

drvne industrije i njezinih povjerenstava; sudjelovao 

je na mnogim domaæim i stranim skupovima 

te na seminarima poznatog ECE-a. 

Tijekom rada na Šum. fakultetu u Zagrebu 

gradio je i uvodio nove kolegije, i to ne samo 

u Zagrebu. Bio je najoptereæeniji profesor na 

Fakultetu; neko vrijeme imao je i dvadesetak 

sati nastave na tjedan. Predavao je Radne 

strojeve za drvo, Strojeve za transport i dizala, 

Elektrotehniku, Opæe strojarstvo i Šumarsko 

strojarstvo. Bio je izvanredan pedagog, nastavnik 

i struènjak. 

Èitavo vrijeme djelovanja na Fakultetu 

odr•ava uspješnu suradnju s drvnom industrijom. 

Iz popisa objavljenih znanstvenih i 

struènih radova razabire se velik broj zadataka 

koje je rješavao za potrebe drvnoindustrijske 

proizvodnje. Ta se suradnja odvijala dijelom 

neposredno, a dijelom putem Instituta za 

drvo u Zagrebu i ZIDI-ja Šumarskog fakulteta 

u Zagrebu. 

Napisao je i objavio velik broj znanstvenih 

i struènih radova, ud•benika i skripata, 

koji su tiskani i umno•eni u više izdanja. 

Izradio je više od 70 projekata, od kojih se 

polovina odnosi na ekshaustorske ureðaje, 

dvadesetak na sušare i parionice drvne graðe, 

a desetak projekata na razne toplinske ureðaje 

i instalacije. Naèinio je i dvadesetak opse•nijih 

ekspertiza i rekonstrukcija energetskih 

postrojenja, analize energetskih izvora i

potreba topline za tvornice šperploèa, furnira 

i iverica, ispitivanja rada sušionica i parnih 

kotlova, prijedloga za rekonstrukciju ili 

izgradnju novog energetskog postrojenja i dr. 

Društveno je bio aktivan i izvan Fakulteta: 

bio je èlan Komisije za mašinogradnju 

Udru•enja drvne industrije Jugoslavije 

i èlan DIT-a Zagreb. 

RADOVI 

O utrošku pare pri parenju bukovine, Glasnik PŠF 

Sarajevo, sv. 1, Sarajevo, 1952, 67-104. 

Opæe i šumarsko mašinstvo, I. dio, skripta, PŠF 

Sarajevo, 1952, 1-308. 

Hlaðenje aluminijskih ploèa kod preša u tvornicama 

šperploèa, Drvna industrija, (1954), 11-12, 9-13. 

Mjerenje i regulacija kod prerade drveta, Jurema, 

Zagreb, 1957, 189-196. 

Automatizacija i mjerna tehnika u drvnoj industriji, 

Beograd, 1958, 87-90. 

Dizalice, Šumarska enciklopedija, sv. I, JLZ, 

Zagreb, 1959, 237-241. 

Elektrotehnika, Šumarska enciklopedija, sv. I, 

JLZ, Zagreb, 1959, 338-350. 

Energetika drvne industrije, Šumarska enciklopedija, 

sv. I, JLZ, Zagreb, 1959, 351-353. 

Furnir, strojevi za proizvodnju, Šumarska enciklopedija, 

sv. I, JLZ, Zagreb, 1959, 409-411. 

Jarmaèa, Šumarska enciklopedija, sv. I, JLZ, 

Zagreb, 1959, 665-673. 

Kora (strojevi za koranje), Šumarska enciklopedija, 

sv. I, JLZ, Zagreb, 1959, 761-762. 

Kru•na pila, Šumarska enciklopedija, sv. II, JLZ, 

Zagreb, 1963, 47-48. 

Ploèe, strojevi za proizvodnju, Šumarska enciklopedija, 

sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 273-275. 

Sanduci, strojevi za izradbu, Šumarska enciklopedija, 

sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 397-399. 

Stolarstvo, strojevi, Šumarska enciklopedija, sv. II, 

JLZ, Zagreb, 1963, 483-488. 

Sušionice, oprema, Šumarska enciklopedija, sv. II, 

JLZ, Zagreb, 1963, 514-516. 

Šperovano drvo, strojevi za proizvodnju, Šumarska 

enciklopedija, sv. II, JLZ, Zagreb, 1963, 533-536. 

Transportni ureðaji, Šumarska enciklopedija, sv. 

II, JLZ, Zagreb, 1963, 658-752. 

Vrpèanica (pila), Šumarska enciklopedija, sv. II, 

JLZ, Zagreb, 1963, 719-752. 

Opæe strojarstvo, skripta, Viša tehnièka škola za 

finalnu obradu drveta, Nova Gradiška, 1964. 

Pribli•ni pojednostavljeni naèin odreðivanja 

utroška el. energije i predane mehanièke energije trofaznih 

asinhronih motora, Drvna industrija, (1964), 51-55. 

Ekshaustorski ureðaji u drvnoj industriji, Les, 

4(1966), 45-52. 

Odscesovalne naprave v lesni industriji, Les 

4(1966). 


129 

Termièka izolacija zidanih komornih sušionica za 

drvnu graðu, Drvna industrija, 8-9(1967), 115-142. 

Pribli•ni pojednostavljeni naèin odreðivanja 

utroška el. energije i predane mehanièke energije trofaznih 

asinhronih motora, II. dio, Drvna industrija, 7-8(1970), 

135-139. 

Energetika parionica i sušionica piljene graðe, 

Drvarski simpozij prigodom 300. godišnjice Sveuèilišta i 

50. godišnjice šum. fakultetske nastave u Zagrebu, 

Zagreb, 1971, 1-15. 

Parionice za bukovu piljenu graðu (s N. Lovriæem), 

Drvna industrija, (1971), 9-10, 169-188. i (1971), 11- 

12, 209-224. 

Energetska parionica i sušionica piljene graðe, 


Problemy energeticzne przemyslu drzewnego w 

Jugoslawii, Prace Oredu, br. 32, Poznan, 1979. 

Energetika Belišæa od poèetka do 1959, Zbornik 

JAZU (Kombinat Belišæe kao èinilac privrednog razvoja), 

1980. 

O moguænosti rekuperacije topline kod sušionica 

furnira, Bilten Opæeg udru•enja šumarstva i prerade 

drveta, Zagreb, 1980. 

Sagorijevanje drvnih otpadaka, rukopis, Zagreb. 

Hlaðenje pri ni•im temperaturama, rukopis, 

Zagreb. 

Radni strojevi za drvo, rukopis, skripta, Šumarski 

fakultet, Zagreb. 

Elektrotehnika, rukopis, skripta, Šumarski fakultet, 

Zagreb. 

HANG, Ladislav (Srijemski-Karlovci, 

16.VI.1909 - Zagreb, 9.IV.2001), dipl. ing. 

šum., prof. 

Sin Franje i Rozine. Hrvat, rimokatolik. 

Otac mu je bio trgovac, a majka kuæanica. 

Školovao se u Srijemskim Karlovcima: 

osnovnu je školu završio 1921, a Dr•avnu 

veliku gimnaziju 1928. Iste godine upisao je 

šumarstvo na Hochschule für Bodenkultur u 

Beèu, ali drugi semestar upisuje na Poljopr.šum. 

fakultetu u Zagrebu, gdje je i apsolvirao

1933/34. god. Studij i polaganje ispita 

prekidao je radi du•e bolesti, odslu•enja vojnoga 

roka i obiteljskih teškoæa pa je diplomirao 

1940. god. 

Poslije diplomiranja, od 14.V. 1940. 

do 22.IV.1941. zaposlen je u Ministarstvu 

šuma i rudnika u Beogradu, kao slu•beni 

dnevnièar. Nailaskom rata mobiliziran je u 

Niš (3.IV.1941), ali je ubrzo postavljen za 

privremenog šum. izvjestitelja u Hrvatskim 

Karlovcima (15.V-25.IX.1941). Od 26.IX. 

do 20.X. upravitelj je Imovne šumarije 

Petrovaradinske imovne opæine u Ogaru, a 

tada je premješten u Ravnateljstvo šuma Kri- 

•evaèke imovne opæine u Bjelovaru. Kraæe je 

vrijeme u tijeku 1942. zamjenjivao upravitelja 

Šumarije Kloštar-Ivaniæ. U tijeku Drugoga 

svj. rata obavljao je razlièite poslove u 

Kri•evaèkoj i Ðurðevaèkoj imovnoj opæini. Od 

10.V. do 23.XII.1943. god. zamjenjivao je 

upravitelja Šumarije Ðurðevac. Poèetkom 

1944. odreðen je za zamjenu upravitelja 

Šumarije “Bilo” u Bjelovaru, gdje je obolio, pa 

mu je odobren oporavak u rodnim Karlovcima. 

Uoèi kraja rata (1.V.1945), sve osoblje 

Ravnateljstva Bjelovar premješteno je u 

Zagreb. 

Nakon rata, 27.V.1945. imenovan je 

upraviteljem Šumarije Sokolovac kod Koprivnice, 

a 17.II.1946. imenovan je za upravitelja 

Šumarije Jasenak sa sjedištem u Ogulinu. Od 

13.VI.1946. dipl. ing. Ladislav Hang radi na 

petogodišnjem planu izgradnje cesta ogulinskoga 

kraja i izgradnji zgrade Šumarije 

Jasenak. 

Ministarstvo šumarstva premješta ga 

tada (27.IX.1947.) na Srednju šumarsku 

školu u Karlovac, gdje je predavao nacrtnu 

geometriju, geodeziju, dendrologiju i uporabu 

(iskorištavanje) šuma. 

Dana 1.VIII.1949. imenovan je za direktora 

Drvno-industr. tehnikuma Belišæe - u 

izgradnji. U kratkom roku izgraðena je škola s 

internatom, ali nakon dvije godine rada 

preseljena je u Viroviticu. Za uspješnu 

organizaciju škole dipl. ing. Hang primio je 

novèanu nagradu od Glavne direkcije drvne 


130 

industrije u Zagrebu. NO gradske opæine 

Virovitica postavio ga je, nakon uspješno 

obavljenog posla oko škole, za direktora poduzeæa 

Hrast - tvornicu namještaja i pilanu 

Virovitica, koja je prerasla u DI kombinat. 

Njegov rad na struènom obrazovanju 

kadrova nastavlja se u Zagrebu. Naime, 

1.IX.1959. postavljen je za direktora Srednje 

tehnièke škole drvne struke. Nakon tri godine 

rada na organiziranju škole, po vlastitoj •elji 

primljen je na mjesto profesora i predavao je 

nacrtnu geometriju, geodeziju i izgradnju cesta 

(1.XI.1963). U mirovinu odlazi 31.VI.1975. 

Suraðivao je u Šum. listu (1946.) i edicijama 

prigodom obljetnica. 

Njegova je velika zasluga što je mnogo 

radio i uradio na obrazovanju srednjih 

struènih kadrova za drvnu industriju Hrvatske. 

RADOVI 

Plan i program rada Drvnog tehnikuma u Rosenheimu, 

(prijevod) Virovitica, 1950. 

Neki problemi školstva za kadrove drvne industrije. 

U knjizi “Desetgodišnjica Drvno-tehn. škole >Jurica 

Ribar

Poèeo je kao pripravnik 1959, zatim radi kao 

pogonski in•enjer te kao upravitelj pojedinih 

pogona, kao glavni in•enjer, tehnièki direktor 

i dr. U mirovinu odlazi 1994. god. i •ivi 

u Osijeku. 


na mnogim struènim skupovima. God. 1987. 

odlikovan je Ordenom rada. 

HANIÆ, Vanja, r. 4.I.1973. u Zagrebu, dipl. 




HANJALIÆ, Omer, dipl. ing. drvne industrije. 


2.X.1959. god. na Poljopr. - šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu, DI smjer. 

HARJAÈEK, Branko, dipl. ing. drvne industrije. 


29.VII.1958. god. na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu, DI smjer. 


HASAN, Mario, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 1.VII.1999. god. na Šum. 


HASANAGIÆ, Emira, iz Prijedora (BiH), r. 

24.X.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 

je 1974/75, a diplomirala 6.VI.1977. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom 

odjelu. 

HEÆIMOVIÆ, Ivan, iz Zagreba, roðen 

6.IX.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



Zaposlen je u SONEX-trgovini d.o.o. 

u Vel. Gorici. 


131 

HEÆIMOVIÆ, Nada, v. OMERBAŠIÆ 

HELUK, JAZBEC, Ivka izVelikog Ravena, 

Kri•evci, r. 15.XI.1950, dipl. ing. drvne industrije. 



na Drvarskom odjelu. 

HEMEN, Tihomir, iz Dereze kod Daruvara, 

r. 24.VII.1968, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

HERAK, Stanislav (Zagreb, 20.IX.1938), 


Sin ¤arka i Marije r. Pavan. Hrvat, rimokatolik. 

Roditelji su mu zanimanjem bili 

slu•benici. Školovao se u Zagrebu: osnovnu 

školu završio je 1952, a u V. muškoj gimnaziji 

“B. Ogrizoviæ” maturirao je 1957. god. Apsolvirao 

je 1960/61. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

a diplomirao je 7.V.1963. 

Prvo radno mjesto bilo mu je u DIP-u 

Novoselec: radio je kao pripravnik, tehnolog, 

referent sektora za razvoj, šef sektora za 

razvoj i investicije te pomoænik direktora 

polaganja parketa (u inozemstvu). Zatim je 

komercijalni rukovodilac u Drvoradu Zagreb. 

Potom prelazi u Exportdrvo Zagreb, gdje je 

šef poslovnice nabave, upravitelj robne kuæe, 

voditelj nabave kuhinja i prateæe opreme, 

voditelj poslova osiguranja imovine i transporta 

za cijelo Exportdrvo. 

Honorarno je radio za Privredni sud u 

Zagrebu kao struèni vještak u spornim 

sluèajevima ugraðenog namještaja i graðevne 

stolariju te podove, a za Croatia osiguranje 

Zagreb obavljao je struèno vještaèenje šteta na 

namještaju i grað. stolariji. 


na sajmovima u zemlji, i inozemstvu: u Zagrebu, 

Beogradu, Ljubljani, Trstu, Milanu, 

Parizu, Kölnu i dr.

Dugogodišnji je èlan Saveza ITŠDI 

Hrvatske, odnosno HŠD-a. 

HERAK, Vladimir (Zagreb, 16.VI.1931), 

dipl. ing. drvne industrije 

Gimnaziju je završio u Zagrebu 1950. 

godine. Na DI odsjek Šumarskog odjela 

Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu upisao se 

1952, apsolvirao je 1957, a diplomirao 

22.VI.1963. godine. 

Od 1960. radio je u Zavodu za tehnologiju 

drva kao honorarni tehnièki suradnik. 

Izabran je i postavljen za struènog suradnikarukovoditelja 

Terenske nastave DI odjela 

1963. godine. 

U šk. godini 1964/65. upisao je poslijediplomsku 

nastavu iz podruèja Organizacija 

rada u primarnoj preradi drva. i apsolvirao 

je taj studij u šk. godini 1965/66. 

Za asistenta Terenske nastave DI 

odjela izabran je 1966. godine. Ponovni izbor 

za asistenta iz iste nastave obavljen je krajem 

1969, 1973, 1976. i 1979. godine. 

Tijekom razdoblja od 1972. do 1974. 

obavljao je du•nost tajnika Vijeæa DI odjela. 

Du•nost tajnika Zavoda za istra•ivanja u 

drvnoj industriji obavljao je od 1972. do 

1980. god. U razdoblju od 1980. do 1982. god. 

izvodi nastavu iz predmeta Zaštita na radu. 

Za predavaèa struènog podruèja Terenska 

nastava na DT odjelu izabran je 1982. 

god. Samostalno izvodi nastavu iz predmeta 

Zaštita na radu od 1982. nadalje. 

Bio je društveno aktivan i predsjednik 

fakultetskog savjeta. Kao umirovljenik •ivi u 

Zagrebu. 

RADOVI 

Kvaliteta piljenja na suvremenim primarnim i 

pilanskim strojevima, Drvna ind. 21, 1/2, 1970, 2-13. 

Pilanski proizvodi iz tanke oblovine hrasta, 

Zbornik radova - Istra•ivanje, razvoj i kvaliteta radova u 

preradi drva, Osijek, 1984, 219-230. 

Prilog prouèavanju rada traènih pila trupèara, 

Bilten ZIDI, Zagreb, Šum. fakultet, 14, 1987, 60-65. 


132 

HERLJEVIÆ, Nikola (Sarajevo, BiH 

10.VII. 1925), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Ivana i Katarine r. Èoti. Hrvat, 

hrvatskoga i francuskog dr•avljanstva, katolik. 

Otac mu je bio šum. poduzetnik, a majka 

kuæanica. Školovao se u Sarajevu: osnovnu 

školu završio je 1935, a maturirao je 1943. u I. 

muškoj gimnaziji. 

Diplomirao je 30.VI.1955. na Šum. 

odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu - 


Veæ prije studija, od 1947. do 1950. 

bio je zaposlen kao manipulant u iskorištavanju 

šuma u ŠG-u Zenica (BiH). Nakon diplomiranja 

radi kao tehn. direktor i direktor 

(1955-1958) DIP-a Bjelopolje. Od 1958. do 

1962. bio je direktor Tvornice šperploèa 

Gospiæ. God 1962. prešao je u Institut za 

drvo Zagreb, gdje je najprije struè. suradnik 

za ploèe, a zatim i direktor. God. 1965/66. bio 

je predstavnik za SR Jugoslaviju za drvo u 

FAO-u, u Rimu. Od 1967. do 1970. tehnièki 

je direktor firme SABDEC, St. Jean d , 

Angely (Franc.), a iduæih 13 godina (1970- 

1983) osniva i radi u Agence commercial des 

bois tropicaux - Marseille (Francuska). Od 

1983. do 1995. radi u vlastitoj tvrtki, u poduzeæu 

za tropsko drvo ACODEX - Marseille. 

God. 1995. vraæa se u domovinu i postaje 

suvlasnik DIP-a Perušiæ, a od 1996. vlasnik je 

DIV-a Vrhovine. 

God. 1965. šest mjeseci provodi na 

struènoj praksi u CTB - Pariz. 

Izradio je veæi broj projekata tvornica 

šperploèa i furnira te objavio više struènih 

èlanaka.


Šperploèe za “vanjsku upotrebu” u graðevinarstvu. 

Drvna industrija, 14 (1963) 1-2:11-18. 

Stanje i problematika industrije šperploèa u SRH. 

Drv. glasnik 15.VII.1963. 

Kapaciteti hidrauliènih preša u proizvodnji šperploèa. 

Drvna industrija, 16 (1965), 7-8:110-115. 

Novi stroj za nanošenje ljepila podešen za industriju 

šperploèa. Drvna industrija, 16 (1965), 9-12:155-157. 

Perspektivna proizvodnja i potrošnja šperploèa u 

SFRJ. Ibid. 17 (1966), 2-3:41-52. 

HERLJEVIÆ, Rudolf, iz Ravne Gore, roð. 

16.IV.1931, dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Ivana i Marije r. Svetlièiæ. Hrvatske 

narodnosti. Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika. 

Osnovnu školu završio je u 

Ravnoj Gori 1942, malu maturu u Rijeci 

1948. Drvno-ind. školu za mehanièku preradu 

drva upisuje 1948, a završava je u Belišæu 

1951. God. 1953. upisuje se na Poljopr.-šum. 

fakultet u Zagrebu i diplomira 28.IV.1958. 

na Šum. odjelu, na DI odsjeku. 

Nakon diplomiranja (1958) zaposlio 

se u DIK-u Ravna Gora. Tu je bio najprije šef 

razvoja, pa komerc. direktor i tehnièki 

direktor. Od 1.III.1968. u Zagrebaèkoj 

tvornici pokuæstva tehnièki je direktor, a od 

1.IV. 1969. radi u “Šavriæu” u Zagrebu kao 

voditelj Slu•be razvoja, a zatim kao voditelj 

Sektora za istra•ivanje i razvoj. 

U mirovinu odlazi 1991. god. Kao 


HERLJEVIÆ, Stjepan, Ratko, iz Ravne 

Gore, r. 20.VIII.1938, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

HERLJEVIÆ, Vinko roðen u Ravnoj 

Gori, 8.VII.1951), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Vinka i Ankice r. Svetlièiæ. Hrvatske 

narodnosti. Potjeèe iz slu•benièke obitelji: 

otac mu je slu•benik, a majka kuæanica. Os- 


133 

novnu školu završio je u Ravnoj Gori 1966, a 

DTŠ “Jurica Ribar” u Zagrebu 1970. god. 

Diplomirao je 27.I.1976. na Šum. fakultetu u 


Od 1.III.1976. zaposlen je u Radinu 

Ravna Gora kao pripravnik, gdje ostaje i 

nakon odslu•enog vojnog roka do 31.VIII. 

1978. Nakon toga prelazi na mjesto rukovodioca 

završne proizvodnje u Radinu, 

Tvornica pokuæstva, gdje 1982. preuzima 

du•nost rukovodioca proizvodnje i tu funkciju 

obnaša do polovine 1990. kada preuzima 

du•nost direktora te Tvornice. God. 1991. 

preuzima du•nost rukovodioca Tehn. pripreme 

proizvodnje u Tvornici pokuæstva Ravna 

Gora i na tome mjestu ostaje do kraja 1994. 

Transformacijom i privatizacijom Radina 

prelazi u novo poduzeæe Radin-stil d.o.o. na 

radno mjesto rukovodioca proizvodnje i na 

tom se mjestu nalazio i prigodom bilje•enja 

ovih podataka (2001). 

Sudionik je Domovinskog rata od listopada 

1991. do travnja 1992. god. 

HESKI, Tomislav (Vrbovsko, 13.VIII.1931), 

mr. sc., dipl. ing. šumarstva, šumarski savjetnik. 

Sin Eduarda i Josipe r. Troha. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz ugledne trgovaèke 

obitelji. Otac mu je bio pilanar, a majka 

kuæanica. Osnovnu školu završio je u Vrbovskom 

1942. godine, a gimnaziju u Ogulinu, 

gdje je maturirao 1950. godine. 

Šumarstvo je studirao na Poljopr.šumarskom 

fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirao 

je 1954/55, a diplomirao je DI smjer

1956. godine. Poslijediplomski studij polazio 

je na istom fakultetu. Magistrirao je 1978. na 

znanstvenom podruèju eksploatacija šuma, obranivši 

rad Moguænost primjene i ekonomiènost 

rada kamiona s hidrauliènom dizalicom 

na prijevozu drvnih sortimenata s obzirom na 

relaciju prijevoza, nosivost kamiona i snagu 

motora. 

God. 1956. zapošljava se kao pripravnik 

u Šumariji Vrbovsko, gdje je proveo 

zapravo cio svoj radni vijek. Prošavši sve faze 

rada u šumarstvu, 1960. imenovan je upraviteljem 

Šumarije Vrbovsko i na toj du•nosti 

ostaje do 1973, kad je postao direktor 

novoustanovljenoga Šumskoga gospodarstva 

Vrbovsko. U 1979. god. predsjednik je 

poslovodnog odbora Drvne industrije Vrbovsko 

u procesu restrukturiranja. 

Pod vodstvom mr. sc. T. Heskija to je 

gospodarstvo bilo jedno od najuspješnijih u 

Hrvatskoj. Još kao upravitelj šumarije posebno 

se zala•e za uvoðenje šumske mehanizacije 

u fazu iskorištavanja šuma, poèevši od 

primjene motornih pila lanèanica do traktora 

za privlaèenje i hidrauliènih dizalica na 

kamionima za utovar drvnih sortimenata. 

Inicira i osobno vodi poslove ozelenjavanja i 

ureðenja zelenila površina uz škole (u Vrbovskom 

i Moravicama), uz memorijalni 

centar u Lukovdolu, uz stari dvorac u Severinu 

na Kupi i na drugim lokalitetima. 

Zaslu•an je za osnivanje i rad Drvne 

galanterije kao zaštitne radionice u sklopu 

ŠG-a Vrbovsko, za rehabilitaciju i zapošljavanje 

šumskih radnika sjekaèa - invalida rada 

te, uz mehanièku radionicu, posebnoga 

pogona za proizvodnju i sklapanje opreme za 


134 

šumska prometala. Znatno je utjecao na 

ubrzaniju primjenu suvremenih tehnièkih i 

tehnoloških dostignuæa u izgradnji šumskih 

cesta i vlaka, na sjeèi, privlaèenju i transportu drvnih 

sortimenata, poboljšanju uvjeta rada šumskih 

radnika, raèunalnoj obradi podataka i sl. 

Svoje najbli•e suradnike poticao je i 

omoguæivao im da uz rad postignu i više 

stupnjeve obrazovanja te da se usavršavaju u 

šumarskoj struci. Znakovito je njegovo 

anga•iranje na podruèju ekologije, posebno u 

akciji zabrane izgradnje TE Plomin i drugih 

oneèišæivaèa. 

Utihnuæem rada ŠG Vrbovsko, od 

1985. do 1990. èlan je Poslovodnog odbora 

novoustanovljenog Goransko-prim. ŠG-a 

Delnice, zadu•en za razvoj i unapreðenje proizvodnje. 

Osnivanjem JP-a Hrvatske šume 

p.o. Zagreb, 1991. neko je vrijeme radio na 

poslovima voditelja Odjela za komercijalne 

poslove UŠ-a Delnice, a neposredno prije 

umirovljenja 1994. god. imenovan je šumarskim 

savjetnikom. 

Sve vrijeme rada aktivni je lovac s 

polo•enim ispitom za ocjenjivaèa lovaèkih 

trofeja i stalni je èlan struènih komisija za 

odr•avanje lovaèkih ispita. 

Inicijator je osnivanja internoga 

glasnika ŠG-a Vrbovsko “Naše šume”, 

suradnik i neko vrijeme èlan Uredništva 

"Drvosjeèe", “Goranskoga lista”, “Lovaèkoga 

vjesnika” i “Šumarskoga lista”. Èlan je ureðivaèkoga 

odbora monografija Gorski kotar i 

Opæina Vrbovsko. Za rad na unapreðenju 

šumarstva, lovstva, inovatorstva i opæenito 

gospodarskog razvoja dobio je više va•nih 

priznanja i odlikovanja. 

Èlan je HŠD-a. ¤ivi u Senjskome 

kod Vrbovskog. 

RADOVI 

Neka iskustva na podruèju Šumarije Vrbovsko o 

radu sa hidrauliènom dizalicom FOCO 6000 CL ugraðenoj 

na kamion. Šum. list 1-2, 1971., s. 34-36. 

Naša terminologija ne prati tehnièki razvitak u 

šumarstvu. Šum. list 9-10, 1973, s 394-395. 

Neka iskustva iz lova na vukove hajkom. LV 11, 

1974, s. 290-293.

Mjesec dana na tragu vukova. LV 8-9, 1976, s. 

224-225. 

Nova tehnologija na izgradnji šumskih cesta. ŠL 

10-12, 1976, s. 521-522. 

Da li je došlo vrijeme da se vuk zaštiti? LV 12, 

1978, s. 293. 

Utjecaj ceste, nosivosti kamiona i snage motora na 

uèinak troškova prijevoza drvnih sortimenata, (magistarski 

rad). ŠL 5-7, 1981, s. 281-288. 

Drvna industrija u vrbovskoj opæini; Pregled 

razvitka pilanarstva, (sa Crniæ, A. i Crniæ, R.). Monografija 

“Gorski kotar”, Delnice 1981, s. 583-613 i 697- 

711. 

Dileme oko zamjene mjernih jedinica prm u m3. ŠL 

1-3, 1982, s. 59-60. 

Sadnja u zasjek ekonomiènija od sadnje u jamice. 

Šum. list 11-12, 1982, s. 485-486. 

Šumarstvo trajan izvor •ivota u vrbovskoj opæini. 

Monografija “Opæina Vrbovsko”, Škol. knjiga Zagreb 

1984. 

Šume Gorskog kotara osuðene na propast. TE 

Plomin 2 donosi smrt (prenijeto iz Goranskog lista). 

Šum. list 5-6, 1985, s. 247-248. 

Talijanska iskustva i za nas, (umjetni uzgoj 

velikog tetrijeba). LV 4, 1986, s. 106-107. 

Prilog obraèuna rente u šumarstvu. Šum. list 5-6, 

1986, s. 227-229. 

Osvrt na Zakon o šumama nakon njegove primjene. 

Šum. list 3-4, 1988, 

Zakon o šumama pred izmjenom. Šum. list 9-10, 

1989, s. 159-163. 

Dinamika sušenja jelovih stabala u Gorskom kotaru 

i posljedice na poslovanje. ŠL 6-8, 1990, s. 289-294. 

HINIÆ, Mladen, iz Konjica, (BiH), roðen 

22.II.1954, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



HITREC, Vladimir (Zagreb, 10.VI.1936), 

dr. sc., dipl. ing. redoviti profesor predmeta 

Matematika, Viša matematika s EOP, Statistika 

za in•enjere i Osnove informatike. 

U Zagrebu je pohaðao osnovnu školu i 

gimnaziju. Maturirao je 1955. godine. Iste 

godine zapoèeo je studij matematike i fizike 

na PMF-u u Zagrebu. Diplomirao je 1959. 

Iste se godine zaposlio u osnovnoj školi "S. S. 

Kranjèeviæ" u Zagrebu kao nastavnik matematike 

i tehnièkog odgoja. Godine 1960. izabran 

je za asistenta Zavoda za matematiku Tehnološkog 

fakulteta. Tu du•nost obnaša do jeseni 


135 

1962. god., kada odlazi na odslu•enje vojnog 

roka. Nakon povratka iz vojske, u jesen 1963. 

god., izabran je za asistenta za predmet Više 

matematika na Šum. fakultetu u Zagrebu. 

Poslijediplomski studij matematike na 

PMF-u upisao je 1961. godine, a magistarski 

rad obranio je 1967. Poèeo se baviti elektronskim 

raèunalima s prvom njihovom pojavom 

u nas. Pohaðao je teèaj za programere na 

raèunalu ZUSE (1965), na raèunalu CAE 90- 

40 (1966), te na raèunalu CDC (1970). Radio 

je na raèunalima SRCA od samog njegova 

osnutka 1973. godine. U zvanje višeg predavaèa 

izabran je 1975. Stupanj doktora znanosti 

s podruèja matematike stekao je na 

PMF-u u Zagrebu 1984. godine obranivši 

disertaciju Matematièki modeli i rješenja nekih 

problema u šumarstvu i tehnologiji drva. U 

zvanje višeg znanstvenog suradnika izabran je 

na PMF-u u Zagrebu 1985. U zvanje izvanrednog 

profesora za znanstveno podruèje 

matematike izabran je na Šum. fakultetu u 

Zagrebu godine 1986, na temelju mišljenja 

Znanstveno-nastavnog vijeæa Matematièkog 

odjela PMF-a. 

U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika 

s podruèja drvne tehnologije izabran 

je 13.IV.1993. godine na temelju mišljenja 

Znanstveno-nastavnog vijeæa Šum. fakulteta 

Sveuè. u Zagrebu. U mirovinu odlazi u zvanju 

redovitog profesora. 

U školskim godinama 1992/93. i 

1993/94. izabran je za prodekana Drvnotehnološkog 

odsjeka Šum. fakulteta u Zagrebu. 

U znanstvenoistra•ivaèkom radu sudjeluje 34 

godine. 

Èlan je Hrvatskog matematièkog 

društva, a neko je vrijeme bio èlanom njegova 

Izvršnog odbora i predstojnikom Sekcije za 

in•enjersku matematiku. Èlan je i jedan od 

osnivaèa Hrvatskog biometrijskog društva. 

Bio je tajnik Savjeta za informatiku 

Poslovne zajednice Exportdrvo, èlan Savjeta 

Šumarskog fakulteta. Èlan je Urednièkog 

odbora èasopisa Drvna industrija. Nastavnik 

je na poslijediplomskom studiju Šum. i 

Medicinskog fakulteta.

RADOVI 

Raèunanje optimalne du•ine pojedinaènog uzorka 

za odreðivanje sadr•aja metala u rudi (s K. Braun), 

Geološki vjesnik, 16(1963), 203-210. 

Etude du prognostic des besonis cadres d’enseignants 

pour la periode d’ 1964/65. - 1974/75. (s V. Hitrec), FAO, 

Rim, 1965, 1-65. 

Izjednaèenje podataka metodom najmanjih kvadrata 

bez Gaussovih normalnih jednad•bi, Šumarski list, 

(1973), 7-9, 293-297. 

Curve fitting by the method of least square without 

normal gaussian equations, Discussion paper, IUFRO- 

World Congress, Oslo, 1976, Congress report p. 335. 

Neka teorijska pitanja konstrukcije kontrolnih 

karata, Drvna industrija, 25(1974), 5-6, 116-121. 

Normativi utroška goriva i maziva pri sjeèi i izradi 

drva motornom pilom (sa S. Tomaniæ i dr), studija, 

Šumarski fakultet Zagreb, 1974, 1-66. 

Functional and Tonometrical Investigation of Bladder 

and Urethra in Patients with Stress Incontinence (s M. 

Radej i dr.), The Journal of Urology, Vol. 115, 1976, 551- 

554. 

O nekim koeficijentima koji odreðuju vezu izmeðu 

dvije velièine, Drvna industrija, 27(1976), 7-8, 169-174. 

Izrada shema krojenja ploèa iverica pomoæu elektronskog 

raèunara (s D. Boroviæ), Bilten ZIDI, 6(1978), 1, 1-21. 

Sistem odreðivanja radnog vremena sjeèe i izrade 

drva (sa S. Tomaniæ i dr.), monografija, Liber, Zagreb, 

1978, 443. 

Optimalizacija piljenja korištenjem kompjuterske 

tehnike, Bilten ZIDI, 6(1978), 6, 1-42. 

RARAVO-ZIDI, Program za elektronski raèunar. 

Rangiranje rasporeda piljenja na jarmaèi prema 

volumnom iskorištenju, Bilten ZIDI, 7(1979), 1, 1-52. 

Arangement of the saw blades by using computer 

technique while sawing softwood on frame saws, Discusion 

paper, Proceeding of IUFRO 5th Division Conference, 

Oxford 1980, Abstracts, p. 94. 

Odreðivanje rasporeda pila za piljenje jelovih 

trupaca metodom simuliranja, Bilten ZIDI, 7(1979), 5, 

35-41. 

Odreðivanje rasporeda pila metodom simuliranja 

piljenja trupaca na jarmaèama, Drvna industrija, 

32(1981), 1-2, 13-20. 

Moguænosti primjene sistema odreðivanja radnog 

vremena sjeèe i izrade drva u šumskom gospodarstvu “Josip 

Kozarac” Nova Gradiška (sa S. Tomaniæ i dr.), Šumarski 

list, (1980), 11-12, 487-503. 

Primjena stabala kao jedinice radnog uèinka pri sjeèi 

i izradi drva (sa S. Tomaniæ i dr.), Glasnik za šumske 

pokuse, posebno izdanje, 1984, 25-61. 

Kvalitativna komparacija razlièitih rasporeda pila s 

obzirom na volumno iskorištenje trupaca kod piljenja na 

jarmaèama, Drvna industrija, 33(1982), 3-4, 59-73. 

Jedan stohastièki model planiranja primijenjen na 

razvoj proizvoda (s V. Goglia), Bilten ZIDI, 10(1982), 3, 

53-71. 


136 

Analiza utjecaja promjera, du•ine trupca, širine 

raspiljka i netoènosti piljenja na volumno iskorištenje kod 

piljenja na jarmaèi metodom simulacije, Drvna industrija, 

33(1982), 5-6, 121-128. 

Optimalizacija transportnog sistema metodom 

simulacije (s V. Goglia), Zbornik radova I. savjetovanja 

šumara Hrvatske iz podruèja Mehanizacija šumarstva u 

teoriji i praksi, Opatija, 1983, 131-145. 

Utjecaj debljine, du•ine i pada promjera trupca te 

širine raspiljka i netoènosti piljenja na volumno iskorištenje 

trupaca kod piljenja na jarmaèi te neke ideje za sortiranje 

trupaca, Bilten ZIDI, 11(1983), 3, 49-63. 

Pouzdanost zakljuèaka o kvaliteti proizvoda 

dobivenih na temelju uzoraka, Zbornik radova Istra•ivanje, 

razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva, Osijek, 

1984, 347-352. 

Matematièki modeli i rješenja nekih problema u 

šumarstvu i tehnologiji drva, Glasnik za šumske pokuse, 

23(1985), 25-94. 

Jedna metoda odreðivanja regresijskog modela na 

primjeru klizanja kotaèa (s D. Horvat), Zbornik radova 8. 

meðunarodnog simpozija CAD/CAM, Elektrotehnièki 

fakultet, Zagreb, 1986, 635-646. 

Primjena mikroraèunala na centralnom mehaniziranom 

stovarištu Luèice (s A. Štimac i dr.), Zbornik 

radova 8. meðunarodnog simpozija CAD/CAM, 

Elektrotehnièki fakultet, Zagreb, 1986, 641-646. 

Analysis of effects of log and sawing variables on 

yield on frame saws, Invited paper, Proceedings of 18th 

IUFRO world Congress Division 5, Ljubljana, 1986, 

144-157. 

Matematièki modeli za optimiziranje iskorištenja 

pilanskih trupaca kod prerade na traènim pilama, Bilten 

ZIDI Zagreb 14(1987), 1, 81-82. 

Optimizacija raspiljivanja trupaca uz podršku 

elektronièkog raèunala (s M. Bre•njak i dr), Zbornik 

radova 9. meðunarodnog simpozija Kompjuter na 

Sveuèilištu, CAVTAT, 1987, 6 R O 9, 1-7. 

Computer aided optimization of sawing logs on 

band saws, Invited paper. Zbornik medzinarodna 

vedecka konferenca, Zvolen, 1987, 51-56. 

Jedna metoda odreðivanja regresijskog modela na 

primjeru krivulje klizanja kotaèa (s D. Horvat), Mehanizacija 

šumarstva 12(1987), 11-12, 177-183. 

Praæenje razvoja sastojina hrasta lu•njaka tehnikom 

simuliranja (s A. Pranjiæ), Glasnik za šumske pokuse, 

24(1988), 133-149. 

Computer aided optimization of sawing logs, Discussion 

paper, Proceedings of IUFRO 5th Division conference 

Sao Paolo, 1988, Vol. 2, 133. 

Development of the information system in Forestry: 

Needs and practical issue (sa S. Tomaniæ), Short comunication. 

Proceedings IUFRO Subject Group S 6.03 Information 

and Terminology, Birmensdorf and Ztrich, 

21-24 June 1988, Birmensdorf, 1988, 145-152. 

Deterministic, Stohastic, Explantory and empirical 

models, pozivni referat, Conference on forest statistics 

IUFRO 6.02, Proceedings, Freiburg, 1988, 27-36.

Deterministic, Stohastic, Explanatory and Empirical 

models, Newsletter, No 16. IUFRO 6.02, 1989, 1-5. 

A Model of Computer Aided Optimization of Sawing 

Logs (s M. Bre•njak i dr.), Invited paper, Proceedings 

IUFRO XIX World Congress, Montreal, 1990, 216-225. 

Optimization of Road Planning by Computer and 

partition (s B. Dalbelo), Proceedings Workshop Subject 

group 3.05 and 3.06 IUFRO and University of Munich, 

Feldafing, 1992, 42-47. 

Statistika: Razum ili ritual, Zbornik savjetovanja, 

N. Vinodolski, 1994. 

Stohastic in Scientific research: Problems - Misconceptions 

- Risks, Invited paper on XX IUFRO Congress, 

Tampere Finska, 1995. 

Uporaba višekriterijalnog programiranja pri 

odluèivanju u malim poduzeæima (s K. Šegotiæ), Zbornik 

meðunarodnog savjetovanja Menagement of small and 

middle - size wood processing plants, Opatija, 1996, 101- 

104. 

Stohastika u znanstvenim istra•ivanjima: problemi 

nerazumijevanja, opasnosti (Aplication of stochastic research: 

problems, misconceptions, risks) Šumarski fakultet 

i Šumarski institut Zagreb, znanstvena knjiga Zaštita 

šuma i pridobivanje drva, Zagreb, 1996, 423-430. 

O prilagodbi binomne distribucije normalnom 

(About the Normal Aproximation to the Binomial Distribution) 

(s B. Dalbelo i dr.), Zbornik sa meðunarodnog 

savjetovanja USE OF THE WOOD, Šumarski fakultet, 

Zagreb, 1996, 149-161. 

Mathematics in economics and organization, Proceedings 

VIII Meeting of Orgnizers and Economists in Wood 

Industry, XII Economic Forum. STATE AND DE- 

VELOPMENT TRENDS IN WOOD INDUSTRY, 

ICAEOWI (International asociation of chairs for economics 

and organizations in wood industry), UNIVER- 

SITY OF ZAGREB, DEPARTMENT FOR PRO- 

DUCTION ORGANIZATION IN WOOD IN- 

DUSTRY, Stubièke Toplice, 1997, 205-210. 

HLAJ, Renata, ing. drvne tehnologije - proizvodnja 

namještaja. Diplomirala je VI. 

stupanj 23.VI.1980. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

HLEVNJAK, ¤eljko, iz Gornje Stubice, r. 


je 1971/72, a dipl. 10.VII. 1973. na 


HMELINA, Marijan iz Krapine, roðen 

31.V.1966, ing. drvne tehnologije - proizvod- 


137 

nja namještaja. Diplomirao je VI. stupanj 


DT odjelu. 

HODAK, Berislav, iz Dre•nika, roðen 


je na Šum. fakultetu u Zagrebu 

1960/61, a diplomirao 25.III.1963. na DI 

odsjeku. 

HODAK, Mira, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirala je VI. stupanj 


na DT odjelu. 

HODAK, Stjepan (Rokovci, 16.VIII.1964), 


Sin Ivana i Veronike r. Bièaniæ. Hrvat, 


školu završio je u Rokovcima 1979, a maturirao 

je u Drvno-tehnološkoj školi u Virovitici 

1983. Diplomirao je 5.VI.1995. na DT 


Zaposlio se u DI Spaèva Vinkovci. Do 

1999. bio je šef površinske obrade i monta•e u 

pogonu Finala, a od 1999. šef je stovarišta u 

pogonu Furnir i Pilana. 

HOFER, Igor, iz Karlovca, r. 7.V.1965, 



fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.

HOFFER, Marijan (Zagreb, 13.V.1935), 


Sin Julija i Marije r. Rukavina. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik, a majka 

kuæanica. Osnovnu školu završio je u Capragu 

1946, ni•u gimnaziju u Sisku 1949, a 

Srednju drvno-industrijsku školu u Virovitici 

1953. Diplomirao je 1959. god. na Poljopriv.šum. 

fakultetu u Zagrebu, DI smjer. 

Prije studija zaposlio se u DIP-u Karlovac 

(1953-1954), gdje je obavljao tehnièarske 

poslove i bio manipulant na sjeèini u Petrovoj 

gori. Nakon studija vratio se u isto poduzeæe i 

u njemu ostao od listopada 1959. do listopada 

1965. Radio je na izgradnji šumske vlake u 

Perjasici, zatim kao in•enjer u Odjelu ekonomike 

i razvoja, kao šef tehnièke pripr. rada 

i, na kraju, kao šef finalne proizvodnje. 


poduzeæu Mundus "Florijan Bobiæ" Vara•din. 

Radio je kao šef tehnièke pripreme rada 

kombinata, kao tehnièki direktor, direktor 

Tvornice namještaja, direktor Zdru•enih 

tvornica namještaja, metalnog i tapeciranog 

namještaja te kao direktor Razvoja. 

Od kolovoza 1985. zaposlen je u 

Poslovnoj zajednici Exportdrvo - kasnije 

Croatiadrvo Zagreb, gdje je bio direktor razvoja 

i pomoænik direktora za razvojnotehnièke 

poslove, do odlaska u mirovinu 

31.XI.1998. god. 

Tijekom radnog sta•a napisao je veæi 

broj izvještaja i èlanaka objavljenih u “Drvnoj 

ind.”, npr. èlanak Drvna industr. - izvozna 

grana strateškog znaèaja, Zagreb 1993., str. 

18-23, (izvanr. br.). Suautor je studije 


138 

Strategija razvoja ind. prerade drva u Hrvatskoj 

do 2010 god., Zagreb, 1995. 

Bio je èlan Tehn. odbora za norme za 

oblo drvo i piljenu graðu pri DZNMH. 

Aktivno je prevodio struène napise i èlanke s 

njemaèkoga. 

Èlan je HŠD-a i Hrvatskoga društva 

za normizaciju te arbitar pri Stalnom izabranom 

sudištu Hrvatske gospodarske komore. 

Za zasluge u radu 1980. god. odlikovan 

je Orednom rada sa srebrnim vijencem. 

HOFFMAN, Zvonimir (Sisak, 5.VII.1931), 


Sin Aleksandra i Doroteje r. Krpan. 

Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke 

obitelji. Osnovnu školu završio je u Petrinji 

1942, a maturirao je na Gimnaziji u Sisku 

1950. godine. 


fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. 

odjelu, tehnièki smjer škol. g. 1953/54, a diplomirao 

1955. 

Prvo radno mjesto bilo mu je zamjenika 

šefa pogona u DIP-u Novoselec, 

pogonu Bjelovar (1956). Iduæe godine prelazi 

u DIP Janj Donji Vakuf (BiH), gdje je 

zamjenik direktora eksploatacije (1957- 

1960). Potom je upravitelj pogona u Tvornici 

lanit-ploèa. Od 1964. do 1974. upravitelj je 

Tvornice furnira Petrinja, a nakon toga od 

1974. do odlaska u mirovinu 1983, direktor 

Razvojnog sektora FINEL-a Petrinja. 

Kao umirovljenik •ivi u Petrinji. 

HOHNJEC, Krešimir, iz Vinice, roðen 


je 1971/72, na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

a diplomirao 22.VI.1979. godine na DI 

odjelu. 

HOJNIK, ¤ivojin, (Maribor, Slovenija, 

12.V.1924), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Hele r. ¤erovnik. Slovenske 

narodnosti i dr•avljanstva, katolik. Otac mu 

je bio dr•avni tu•itelj, a majka kuæanica. 

Školovao se u Mariboru: osnovnu školu završio 

je 1935, a maturirao je 1946. god. u 

Dr•av. klasiènoj gimnaziji. Studirao je na 


je 1949/50, a diplomirao 29.V.1955. na 


Cijeli radni vijek proveo je u slovenskom 

šumarstvu, ponajviše u GG-u Maribor, 

gdje se specijalizirao za izgradnju šum. 

prometnica. U mirovinu otišao je 1988. i 

nastavio •ivjeti u Mariboru. 

HÖLBL, Gustav, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 

je 1951/52. na Poljopr.- šum. fakultetu 

u Zagrebu, a diplomirao 21.VII.1953. 


¤ivio je u Zagrebu, gdje je nedavno i 

umro. 

HOLJEVAC, Miroslav, iz Vinkovaca, r. 




HORAK, Franjo, iz Rastovca, r. 29.V.1961, 

ing. drvne industrije - proizvodnja namještaja. 

Diplomirao je VI. stupanj 11.VII.1986. na 


HORAK, Josip, iz Ivanova Sela, roðen 

13.III.1961, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



HORKI, Petar, iz Osijeka, r. 8.VI.1954, 


1976/77, a diplomirao 8.XII.1978. na Šum. 



139 

HORMAN, Izet, iz Sarajeva, BiH, roðen 

27.V.1959, dipl. ing. šumartsva, mr. sc. 


u Sarajevu. Poslijediplomski studij završio 

je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Magistrirao 

je 21.VI.1988. god. na istome fakultetu, 

na DT odjelu, obranom magistarskog 

rada Komparativno istra•ivanje razvoja 

unutarnjih naprezanja tokom su•enja bukovih 

obradaka. 

HORVAT, Damir, iz Zagreba, r. 6.XI.1960, 




HORVAT, Dubravko (Zagreb, 24.X.1951), 

dr.sc., dipl.ing., docent predmeta Osnove 

strojarstva, izvodi nastavu predmeta Nacrtna 

geometrija i Transport u drvnoj industriji. 

Osnovnu je školu pohaðao u Valpovu, 

Dalju i Velikoj Gorici. U I. gimnaziju u Zagrebu 

upisao se 1966. godine, a nakon mature 

1970. godine upisuje studij na Fakultetu 

strojarstva i brodogradnje Sveuèilišta u Zagrebu. 

Diplomirao je u prvom diplomskom 

roku 26.VI.1975. 

U rujnu 1975. godine zaposlio se u 

Institutu za mehanizaciju, tehnologiju i 

graditeljstvo, Fakulteta poljopr. znanosti 

(danas Agronomski fakultet) Sveuèilišta u 

Zagrebu. Kao mladi istra•ivaè u Institutu radio 

je na atestnom ispitivanju i istra•ivanju 

strojeva, posebice pogonskih motora i traktora. 

U škol. god 1978/79. povjereno mu je 

izvoðenje vje•bi predmeta Osnove strojarstva i 

Motori SUI. Radio je na nekoliko istra•ivaèkih 

projekata. 

Poslijediplomski studij na Fakultetu 

poljopr. znanosti iz podruèja mehanizacije 

poljoprivrede upisao je 1975, a 16.VII.1980. 

obranio je magistarski rad Analiza utjecaja 

nekih konstrukcijskih parametara traktora na 

vuènu korisnost uz primjenu matematièkog 

modela.

U studenome 1979. godine izabran je 

za asistenta za predmet Transport u drvnoj industriji 

na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, 

gdje radi i danas. Iste godine povjereno mu je 

izvoðenje vje•bi predmeta Osnove strojarstva, 

Mehanizacija šumarstva s praktikumom i 

Transport, a iz predmeta Nacrtna geometrija i 

tehnièko crtanje povjereno mu je i djelomièno 

izvoðenje ostale nastave nakon 1980. godine. 

Od 1979. godine radi na nekoliko 

projekata Zavoda za istra•ivanje u drvnoj industriji 

i Zavoda za istra•ivanje u šumarstvu 

Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a svake je 

godine vodio najmanje tri zadatka. Bio je u 

ZIŠ-u voditelj istra•ivaèkoga potprojekta 

Razvoj i korištenje ekološki prihvatljivih 

tehnika i tehnologija rada, te suradnik u 

istra•ivaèkome projektu Promicanje proizvodnje 

u hrvatskome šumarstvu Ministarstva 

znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. 

Glavna mu je tema znanstvenoga rada istra•ivanje 

tehnièko-eksploatacijsko-ekoloških 

znaèajki šumarskih strojeva, posebice vozila. 

Disertaciju Prilog prouèavanju prohodnosti 

vozila na šumskom tlu obranio je 23. 

rujna 1993. godine na Fakultetu strojarstva i 

brodogradnje u Zagrebu. Promoviran je u 

doktora tehnièkih znanosti s podruèja strojarstva 

28.I.1994. Znanstveno-nastavno vijeæe 

Šum. fakulteta izabralo ga je 23.IX.1996. u 

znanstveno-nastavno zvanje docenta za 

znanstveno podruèje strojarstva za predmet 

Osnove strojarstva. Od 1996. povjerava mu se 

i nastava predmeta Nacrtna geometrija i 

tehnièko crtanje na DT odsjeku te Tehnièko 

crtanje na Šum. odsjeku. 

RADOVI 

Istra•ivanja utjecaja udvajanja kotaèa na njihovu 

korisnost, Mehanizacija šumarstva, 6, 1-2, 42-58. (rad je 

objavljen i na meðunarodnom savjetovanju Aktualni 

problemi mehanizacije poljoprivrede, Poreè 1981, 91-104.) 

Projektiranje mehanièkih mjenjaèa zglobnih traktora 

pomoæu mikroraèunala, Zbornik radova meðunarodnog 

savjetovanja Projektiranje i proizvodnja podr•ani raèunalom 

CAD-CAM, Zagreb, 1985, 585-590. 

Terrain-vehicle system in forestry mechanisation, 

XVIII IUFRO World Congress, Div. 3 Forest Operations 

and Techniques, Poster br. 312, Ljubljana, 1986, 406. 


140 

Skidder Wheel Torque Measuring, Proceedengs of 

9th ISTVS International Conference, Barcelona, 1987, 

Vol. II, 531-541. 

Predviðanje vuènih karakteristika šumskog zglobnog 

traktora - skidera, Mehanizacija šum., 15(1990), 7-8, 

113-118. 

Mathematical model for estimating energy content 

in forest biomass (s E. Jakupoviæ i dr.), Proceedings of a 

Conference on Bioenergy supply systems (IEA/BA Task 

Vi, Activity 7: Economics of wood energy supply systems 

& I Conference IUFRO Project P6.03: Ecological 

Economics in forestry - EEF), Bergen, Norveška, 1991, 

152-167. 

Prilog poznavanju dinamike bogie sustava kotaèa, 


An exponential correlation model for penetration 

characteristics of soil and wheel slip curve, Interacctive 

seminar and workshop Soil, tree, machines interaction, 

Feldafing, Germany, 1994, 1-7. 

Penetrometar - mjerilo za procjenu sabijenosti 

šumskoga tla, Mehanizacija šum., 19(1994), 3, 161-171. 

Steyr 8090 & Seppi M. Miniforst assemblay in silvicultural 

work (s K. Jelèiæ i S. Sever), Proceedings of 6 th 

European ISTVS Conference, Beè, 1994, 887-895. 

Some Properties of the Skidders used in Mountain Forest 

Stand Thining (sa S. Sever), dobrovoljni referat na XX. 

IUFRO kongresu, Tampere, Finska, 1995, 211-216. 

Mulching Flail Mower - one Method for Mechanization 

of Stand Establishment and Treatment Operations 

(sa S. Sever), pozivni poster na XX. IUFRO kongresu, 

Tampere, Finska, 1995, (sa•etak). 

Prirodni oporavak šumskoga tla 10 godina nakon 

izvo•enja drva forvarderom (Usporedna mjerenja penetrometrom), 


Estimation of Forest Soil Compaction by Cone Penetrometer 

- Situation and Future Development at the Faculty 

of Forestry Zagreb, Zbornik savjetovanja Progresses in 

Forest Operations, Ljubljana, 1996, 83-93. 

Mikroraèunala kao dio lanca na Katedri za strojarstvo 

Šumarskog fakulteta u Zagrebu (s V. Goglia i dr), 

Zbornik radova meðunarodnog savjetovanja Projektiranje 

i proizvodnja podr•ani raèunalom CAD-CAM, 

Zagreb, 1986, 705-710. 

Prilog prouèavanju potrošnje goriva pri prijevozu 

namještaja specijalnim kamionima (sa S. Sever i dr.), 


Razvojno istra•ivanje bušilice za tlo IVA-1M (sa S. 

Sever i dr.), Glasnik za šumske pokuse, Šumarski fakultet, 

Zagreb, (1985), 23, 177-222. 

Skidders and forwarders database as sorce and help 

in determining morphological relationships (sa S. Sever), 

Proceedings of IUFRO workshop Computer suported 

planning of roads and harvesting, Feldafing, Germany, 

1992, 196-200. 

Choosing and Application of Forest Soft Machines 

(sa S. Sever), Proceedings of 7 th European ISTVS Conference, 

7-10. October, 1997, Ferrara, Italy, 549-556.

HORVAT, Edita, iz Zagreba, r. 22.VII.1967, 


Diplomirala je VI. stupanj 24.VII.1989. 


HORVAT, Hrvoje, dipl. ing. drvne industrije. 

Diplomirao je 16.XII.1997. god. na Šum. 


HORVAT, Ivan, r. 4.I.1939, dipl. ing. drvne 



Zagrebu, na DI-odsjeku. 

Prema pronaðenom podatku, zaposlen 

je u poduzeæu TICA - Pušèine. 

HORVAT, Ivo (Zadar, 5.V.1911-Zagreb, 

19.VIII.1988), dr. sc., dipl. ing., redoviti 

profesor Tehnologije drva i Mehanièke prerade 

drveta. 

Osnovnu školu završio je u Sisku, a 

gimnaziju 1930. u Zagrebu. Diplomirao je 

1936. god. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu 

i doktorirao na istom fakultetu 1942. 

disertacijom Istra•ivanje o specifiènoj te•ini i 

utezanju slavonske hrastovine. 

Tijekom 1937. slu•bovao je u Direkciji 

dr•avnih šuma u Vinkovcima. Od 1937. 

do 1939. god. radio je kao asistent dnevnièar 

pri Zavodu za uporabu šuma Poljopr.-šum. 

fakulteta. Od 1939. do 1948. bio je sveuèilišni 

asistent na istom zavodu. Godine 1948. 

habilitirao je za docenta sveuèilišta. 

Odlukom Komiteta za nauène ustanove, 

sveuèilište i visoke škole 1949. prekinut 

mu je radni odnos, te je odlukom Sekretarijata 

za personalnu slu•bu Predsjedništva 

Vlade NR Hrvatske namješten u ŠIP-u u 

Belišæu. Krajem 1949. primljen je kao nauèni 

suradnik u JAZU u Zagrebu. Rješenjem Ministarstva 

za nauku i kulturu 1950. vraæa se u 

svojstvu docenta na Poljopr.-šum. fakultet. 

God. 1952. izabran je za izvanrednog, a 1955. 

za redovitog profesora predmeta Tehnologija 

drva i Mehanièka prerada drveta. 


141 

Du•nost predstojnika Katedre za 

tehnologiju drva obavlja od 1960. do umirovljenja. 

Dekan Poljopr.-šum. fakulteta bio je 

škol. god. 1956/57. U škol. god. 1960/61. 

imenovan je dekanom Šum. fakulteta, a 

1961/62. prodekan je istog fakulteta. 

Njegov znanstveni rad ponajprije 

obuhvaæa istra•ivanja drva kao biogenog 

materijala radi upoznavanja njegovih svojstava. 

Istra•uje i objavljuje u nas prve 

rezultate o svojstvima domaæih ili udomaæenih 

vrsta drva. Posebno istra•uje tehnièka 

svojstva drva hrasta, jasena, brijesta, crnoga 

bora, smreke, jele, amerièkog jasena, duglazije 

i dr. Studijske boravke u razdoblju od 1952. 

do 1960. (Oxford, Princes Risborough, 

Reinbeck/Hamburg, Stuttgart, München, 

Syracuse, N. Y.; New Haven, Conn.; Carbondale, 

III; Portland, Ore.; Seattle, Wash. i 

Madison, Wisc.) koristi za znanstveno 

usavršavanje s podruèja znanosti o drvu i 

mehanièke prerade drva. Sudionik je brojnih 

meðunarodnih savjetovanja o tehnologiji drva 

(Sliaè, 1957; Madison, 1959; ¤eneva, 1961). 

Njegov nastavno-pedagoški rad iskazan 

je u predmetu Tehnologija drva i Pilanska 

prerada drva na dodiplomskom i poslijediplomskom 

studiju Šum. fakulteta u Zagrebu. 

Osobitu brigu posveæuje uvoðenju disciplina 

drvnopreraðivaèke djelatnosti u programe 

šumarskog obrazovanja. Rezultati toga su osnivanje 

Šumsko-tehnièkog smjera Šumarskog 

odjela na Poljopr.-šumarskom fakultetu 

(1947), odnosno organiziranje DT odjela na 

Šum. fakultetu (1977), èime je realizirana 

nova koncepcija visokog obrazovanja drvnoindustrijskih 

struènjaka. Od Zavoda za uporabu 

šuma (1922-1948), poslije Zavoda za 

tehnologiju drva, osnivaju se pod njegovim 

okriljem Katedra za iskorištavanje šuma 

(1960) i Katedra za organizaciju rada u 

drvnoj industriji, Katedra za mehanièku preradu 

drva (1960), Katedra za finalnu obradu 

drva (1978) i Kabinet za terensku nastavu 

DT odjela (1956). 

Uz niz organizacijskih du•nosti na 

Poljopr.-šum., odnosno Šum. fakultetu u

Zagrebu i na Sveuè. u Zagrebu, èlan je Potkomisije 

za šumarstvo Jugoslavenske nacionalne 

komisije FAO-a, èlan Savezne komisije za 

standardizaciju, znanstveni suradnik i èlan 

Šumarske sekcije Odjela za prirodne nauke 

JAZU, te èlan uredništva Šumarske i Tehnièke 

enciklopedije JLZ. 

Autor je ili suradnik naših prvih 

struènih priruènika i ud•benika namijenjenih 

drvnotehnološkim struènjacima. To su: Mali 

šumarsko-tehnièki priruènik, Zagreb, 1949; 

Tehnologija drveta, Zagreb, 1952; Drvnoindustrijski 

priruènik, Zagreb, 1967. Najpoznatiji 

je drvnotehnološki autor u brojnim 

jedinicama Hrvatske enciklopedije, Zagreb, 

1945; Šumarske enciklopedije I, II, Zagreb, 

1959, 1963; Opæe enciklopedije, Zagreb, 

1966-1969; Tehnièke enciklopedije III, 

Zagreb, 1969. i Šumarske enciklopedije I, II, 

III, Zagreb, 1980-1987. Za potrebe nastave 

na Šumarskom fakultetu u Zagrebu napisao 

je ova skripta za studente Šumarskog i Drvnotehnološkog 

odjela: Pilanska prerada drva, 

Zagreb, 1963; Osnove tehnologije drva, Nova 

Gradiška, 1963; Osnove tehnologije drva, 

Zagreb, 1970; Greške drva, Zagreb, 1973; 

Nauka o drvu, Zagreb, 1973. i Tehnologija 

drva, Zagreb, 1976. Najviše suraðuje u 

Šumarskom listu (izmeðu 1940. i 1968) i 

Drvnoj industriji (izmeðu 1956. i 1969) te u 

publikacijama Pogon 2 (1940), Glasnik za 

šumske pokuse (1940-1942. i 1948), Hrvatski 

narod (1941), Gospodarstvo (1942, 

1943), Hrvatski list (1942), Tehnièki pregled 

(1949, 1957), Brodogradnja (1951, 1953), 

Drvarski glasnik (1968) i Bilten ZIDI 

(1984). 

Za znaèajnu znanstvenu djelatnost 

dobitnik je nagrade “Nikola Tesla” (1981). 

Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim 

vijencem (1965) i Ordenom zasluga za narod 

sa srebrnim zracima (1977). 

RADOVI 

O tehnièkim svojstvima amerièkog jasena (Fraxinus 

americana L.), Šumarski list, 64(1940), 5-6, 217-230. 

O naprezanju kod cijepanja, Glasnik za šumske 

pokuse, knj. 7, (1940), 435-448. 


142 

O tehnièkim svojstvima drveta, Pogon, br.2, 

Zagreb, 1940. 

Lignoston, Pogon br. 2, Zagreb, 1940. 

Istra•ivanja o specifiènoj te•ini i utezanju slavonske 

hrastovine, Glasnik za šum. pokuse, knj. 8(1942), 61-135. 

Celulozno drvo, Šum. list, 68(1944), 140-153. 

Bukovina crvenog srca, Šumarski list, 68(1944), 

100-104. 

Tehnièka svojstva drveta, Hrvatska enciklopedija, 

sv. 5, Zagreb, 1945, 302-306. 

Pogreške drveta, Hrvatska enciklopedija, sv.5, 

Zagreb, 1945, 306-307. 

Upotreba drveta, Hrvatska enciklopedija, sv.5, 

Zagreb, 1945, 307-309. 

Zaštita drveta, Hrvatska enciklopedija, sv.5, 

Zagreb, 1945, 310-316. 

Najnoviji naèini upotrebe drveta, Hrvatska enciklopedija, 

sv.5, Zagreb, 1945, 310-315. 

Proizvodnja ploèa vlaknatica, Šumarski list, 

70(1946), 206-214. 

Prilog poznavanju tehnièkih svojstava munikovine (Pinus 

heldreichii Christ. var. leucodermis Markgraf), Glasnik za 

šumske pokuse, knj. 9, (1948), 141-171. 

Istra•ivanje tehnièkih svojstava crne borovine 

(Pinus nigra Arn.), knj. 9, (1948), 173-229. 

Usukanost •ice u standardu JS 1002, Šumarski list , 

72(1948), 372-380. 

O nekim svojstvima šperovanog drveta, Šumarski 

list , 72(1948), 392-413. 

Bukovina kao rudnièko drvo, Tehnièki pregled, 

Zagreb, 1949, 25-29. 

Borba za visoku produktivnost rada u drvnoj industriji, 

Šumarski list, 73(1949), 308-313. 

Iskorišæivanje drvnih otpadaka – hidroliza drveta, 

Šumarski list, 73(1949), 346-354. 

De Loofhoutproduktie in Jugoslavia, Houzthandel, 

Schiedamm, Nizozemska, 1951, 17, 160-162. 

O upotrebljivosti smolarene borovine, Brodogradnja, 

br.8, Zagreb, 1951. 

Re•imi sušenja drveta, Šumarski list, 75(1951), 

303-320. 

Prilog poznavanju tehnièkih svojstava duglazijevine 

(Pseudotsuga taxifolia var. viridis Asch. et Gr.), 

Šumarski list, 77(1953), 3, 105-114. 

Postupak sa brodograðevnim drvetom, Brodogradnja, 

br.1, Zagreb, 1953, 1-6. 

Bilješke sa studijskog boravka u Engleskoj, Šumarski 

list, 77(1953), 333-343. 

Istra•ivanja o tehnièkim svojstvima smrekovine 

(Picea excelsa Lk.), Anali za eksperimentalno šumarstvo, 

Vol. 1 (1955),359-413. 

Radovi Šumarskog odjela Poljoprivredno-šumarskog 

fakulteta u Zagrebu od 1945. do 1955, Šumarski list, 

79(1955), 517-526. 

Abura i Ramin, Drvna industrija, 7(1956), 9-10, 

153-154. 

Istra•ivanja o tehnièkim svojstvima slavonske hrastovine, 

Šumarski list, 81(1957), 9-10, 321-360. 

Elektrièna svojstva drveta, Tehnièki pregled, br.3, 

Zagreb, 1957, 94-100.

Kvaliteta površine furnira, Tehnièki pregled, 

br.5-6, Zagreb, 1957,199-202. 

Bukovina kao industrijska sirovina, Drvna industrija, 

8(1957), 9-10, 131-134. 

Istra•ivanja o tehnièkim svojstvima jelovine (Abies 

alba Mill.) iz Gorskog kotara, Drvna industrija, 9(1958), 

1-2, 2-10. 

Drvo, prikaz tehnoloških karakteristika drveta, 

Opæa enciklopedija, sv.2, Zagreb, 1959, 397-404. 

Tehnièka svojstva drva, Šumarska enciklopedija I, 

Zagreb, 1959, 286-311. 

Istra•ivanja o tehnièkim svojstvima bijele i crne 

topolovine (Populus alba L. i Populus nigra L.), Šumarski 

list, 84(1960), 3-4, 95-115. 

Prilog poznavanju nekih fizièkih i mehanièkih 

svojstava crne johovine (Alnus glutinosa Gaertn.), 

Šumarski list, 84(1960), 9-10, 273-289. 

U povodu stogodišnjice šumarske nastave, Drvna industrija, 

11(1960), 11-12, 162-164. 

50-godišnjica Forest Products Laboratory-a Madison, 

WIS., SAD, Drvna ind., 11(1960), 11-12, 165-167. 

Izvještaj o studiju u SAD po programu tehnièke 

pomoæi ICA, Washington, D.C., USA, rukopis, 36 str. 

predano Odjelu za tehnièku pomoæ u Zagrebu, 1960. 

Izvještaj o radu specijalnog sastanka za korišæenje 

drva sitnih dimenzija, sastanak u organizaciji ECE/FAO, 

Komitet za drvo, ¤eneva, 1961, rukopis, 69 str., predan 

Udru•enju drvne industrije Jugoslavije, Beograd 

Izvještaj o tehnièkoj i kemijskoj analizi obiènog bora 

iz sastojine (kulture) i iz livade (s I. Opaèiæ), rukopis, 20 

str, predano Institutu za šumarska i lovna istra•ivanja, 

Zagreb,1961. 

Mišljenje o radnji Prof.dr.J.Hribara “Iz problematike 

sušenja drvene graðe” rukopis, 14 str, izraðeno za 

Jug. akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu, predano 

8. veljaèe 1962. 

The development and the present state of the production 

of sawn timber, referat na seminaru FAO, Zagreb, 

24.IX – 17.X.1963. 

Šumarska enciklopedija II, Zagreb, 1963. 

Meðunarodna konferencija o tehnologiji drva, 

Drvna industrija, 14(1963), 9-10, 155 i 14(1963), 11-12, 

180-186. 

Prof.dr.Eric A.Anderson u Zagrebu, Drvna industrija, 

15(1964), 11-12, 208. 

Osnovne fizièke i mehanièke karakteristike bukovine 

s podruèja ¤umberka, Petrove gore, Senjskog Bila i Velebita, 


Fizièka i mehanièka svojstva bagremovine (sa S. 

Baðun i S. Govorèin), Bilten ZIDI, 12(1984), 5, 14-54. 

HORVAT, Josip, r. 9.VIII.1944, dipl. ing. 


21.II.1968. god. na Šum. fakultetu 


Zaposlen je u poduzeæu DRVO- 

MONT - Vel. Cerna kod Nove Gradiške. 


143 

HORVAT, Marijan, ing. drvne industrije - 

proizvodnja namještaja. Diplomirao je VI. 

stupanj 8.XI.1993. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

HORVAT, Mladen, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 24.III.1998. god. na 


HORVAT, Tihomir, iz Zagreba, roðen 

30.VIII.1958, ing. drvne tehnologije - proizv. 


12.III.1984. na Šum. fakultetu u Zagrebu na 

DT odjelu. 

HORVAT, Tomislav (Zagreb, 28.VII.1930), 

dipl. ing. šumarstva, savjetnik. 

Sin Antuna i Marije r. Starèeviæ. 

Hrvat, rimokatolik. Školovao se u Zagrebu: 

osnovnu školu završio je 1941, a u IV. muškoj 

gimnaziji maturirao je 1950. god. Diplomirao 

je 15.X.1955. na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu, na Šum. odjelu. 

God. 1959. zapošljava se u drvnom 

kombinatu “Ivo Lola Ribar” u Srem. Mitrovici. 

Tu prolazi sve faze proizvodnje u 

primarnoj i finalnoj preradi drva. Do 1963. 

bio je direktor prodaje kombinata, a tada 

prelazi u Zagreb u Privrednu komoru Hrvatske, 

gdje ostaje do 1980. u svojstvu struè. 

suradnika, savjetnika i samostalnog savjetnika 

te obavlja organizacijske poslove u 

šumsko-drvnom kompleksu. Posebno radi na 

organizaciji proizvodnje i izvoza, opskrbi 

tvornica sirovinama i repromaterijalom, na 

uvozu opreme i osiguranju deviznih sredstava, 

pa i na problematici struè. školstva. U to 

vrijeme suraðuje s Institutom za drvo Zagreb 

i Šum. fakultetom u Zagrebu. 

Od 1980. radi u Opæem udru•enju 

šumarstva, prerade drva i prometa Privredne 

komore Hrvatske. Kad se ono transformiralo 

u Posl. zajednicu za proizv. i promet drvnim 

proizvodima i papirom Exportdrvo, radi u

njoj, a od 1991. u Croatiadrvu Zagreb iz 

kojega odlazi u mirovinu 1.X.1994. godine. 

HORVAT, Vesna, iz Kri•evaca, roðena 

16.XI.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 

je 1970/71, a dipl. 13.IV.1973. na 


HORVAT, Zdravko, iz Bjelovara, roðen 




HORVATIÆ, Dubravka, iz Rijeke, roðena 


Apsolvirala je 1977/78, a diplomirala 29.X.1980. 


HORVATIN, Branko, r. 26.XII.1975. u 

Letovèanima Novodvorskim, dipl. ing. drvne 

tehnologije. Diplomirao je 4.IV. 2000. god. 


HORVATIN, Darko, r. 15.XII.1971. u Zagrebu, 




HRASTOVIÆ, Franjo, iz Piškorevaca, r. 




HREN, Zvonko (Zagreb, 27.IV.1924 - 

Zagreb, 17.IX.1974), dipl. ing. šumarstva, viši 

struèni suradnik. 

Potjeèe iz radnièke obitelji. Gimnaziju 

je završio 1943. god., a šumarstvo je studirao 

na Poljoprivr.-šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu 

i diplomirao 1956. god. na tehnièkom 

smjeru. 


144 

Od 7.II.1957. pa do 1.IV.1960. zaposlen 

je u ŠG-u Èesma Bjelovar, do 

1.XI.1969. u Šumsko-privrednom poduzeæu 

“Mojica Birta” Bjelovar, a nakon toga u 

Institutu za drvo, gdje je ostao do svoje 

prerane smrti. 

Posvetio se, dakle, drvnoj tehnologiji. 

God 1971. upisao je i poslijediplomski studij 

na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu iz podruèja 

organizacija proizvodnje u tvornicama 

furnira i šperploèa. 

Bio je blagajnik Saveza šumarskih 

društava Hrvatske. 

Umro je 17.IX.1974. u najboljim 

godinama kada je mogao još mnogo koristiti 

svojoj domovini, šumarskoj struci i svojoj 

obitelji. Do posljednjeg èasa bio je vrijedan, 

pun ambicija i neiscrpne volje za rad. Bio je 

•ivi leksikon mnogih znanja. Rad je znao 

organizirati, ali i izvršiti. U tanèine je poznavao 

probleme šumarske struke. 

Nalazio je vremena da piše o va•nim 

pitanjima šumarske struke. Napisao je više od 

trideset struènih i znanstvenih radova. 

RADOVI 

Balans iskorišæenja sirovine u proizvodnji šperploèa. 

Drvna ind., Zagreb, 1970. 

Osvrt na ovogodišnji meðunarodni Salon namještaja 

u Parizu. Ibid., 1971. 

Inovacije u drvnoj industriji. Ibid., 1971. 

Otpresci - nova vrsta proizvodnje i primjene 

vlaknatica. Ibid., 1971. 

Savjetovanje o problemima prerade i upotrebnim 

moguænostima drva egzota. Ibid.,1971. 

Tehnièki centar za drvo Pariz. Ibid., 1972. 

Normizacija, kontrola kvalitete i ambala•a. Ibid., 

1972. 

Upotreba atomske energije za uèvršæivanje pokosti 

kod oplemenjivanja ploèa. Ibid., 1972. 

Odr•avanje kru•nih pila. Ibid. 1972. 

Završna obrada lakiranog pokuæstva. Ibid ., 1972. 

Strojevi za obradu drva na ovogodišnjem Zagrebaèkom 

velesajmu. Ibid.,1972. 

A. Denner: Osnove i praksa marketinga (prikaz). 

Ibid., 1972. 

Razmatranja o novim standardima proizvodnje 

šperploèa. Ibid., 1972. 

Idejni program dugoroènog razvoja šumsko-drvnog 

kompleksa Ju•ni bazen, (studija). Zagreb, 1972.

Usporedni rezultati proizvodnje i poslovanja 

tvornica ploèa i furnira SRH (1969-1970), (studija). 

Zagreb, 1972. 

Moguænosti dugoroènog razvoja drvne industrije u 

SRH do 1985. godine, (studija). Zagreb, 1972. 

Neki primjeri i pouke iz drvne privrede Danske. 

Drva ind., 1973. 

Proizvodnja ploèa iz smjese smeæa i drvnih otpadaka. 

Ibid., 1973. 

Rasprava o studiji: Moguænosti dugoroènog razvoja 

drvne industrije u SR Hrvatskoj do 1985.godine. Ibid., 

1973. 

V.N.Tonin: Ergonomija (Problem uvjeta ljudskog 

rada),(recenzija). Ibid., 1973. 

Savjetovanje:”Uvjeti i efekti uvoðenja predsušenja u 

preradi poljenog drva. Ibid., 1973. 

Osvrt na strojeve za obradu drva izlo•ene u okviru 

Proljetnog zagrebaèkog velesajma. Ibid., 1973. 

Organizacija i financiranje izrade novog standarda 

za graðevnu stolariju, sa projektnim zadatkom 

istra•ivaèkih radova. Rad za grupaciju grað. stolarije pri 

PKJ, Zagreb, 1973. 

Neusklaðenost cijena sirovine i gotovog proizvoda 

jedan od glavnih uzroka teškoæa proizvoðaèa furnirskih 

ploèa. Drvna ind., 1974. 

Ph.Crubile, M.Escudie, J.Calvignac i J.Ledoux: 

Sklopovi od lijepljenog slojevitog drva, (recenzija). Ibid., 

1974. 

M.Lenkens, H.Ollmann i C.Wiebecke: Gospodarska 

va•nost standardizacije - osobito normiranja po DIN 

- za drvno industrijsku preradu. Ibid., 1974. 

H.J. von Maydell: Šumska i drvna privreda Sovjetskog 

saveza. Ibid.,1974. 

HRG, Miroslav, iz Zagreba, r. 1.I.1951, dipl. 



u Zagrebu, na Drvarskom odjelu. 

HRGAREK, Darko, iz Vara•dina, roðen 

23.III.1966, ing. drvne tehnologije - proizv. 




HRIBOVŠEK, Franc Vitomir, iz Celja 

(Slovenija), r. 5.IX.1947. god., dipl. ing. 





145 

HRKAÈ, Zdeslav, ing. drvne tehnologije - 


diplomirao 25.IV.1996. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, VI. stupanj na DT 

odsjeku. 

HRKAÈ, Zdravka, iz Dobrkoviæa, roðena 

10.III.1964, ing. drvne tehnologije - proizv. 



Zagrebu, VI. stupanj, na DT odjelu. 

HRKIÆ, Enes, iz Hrkiæa (BiH), roðen 


je 1992/93, a diplomirao 31.I.1995. 

god. na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT 

odjelu. 

HRŠAK, Rudolf, iz Paljevina kod Èazme r. 




odjelu. 

HRŠAK, Siniša, iz Vranja (Srbija), roðen 




HRŠAK, Tomislav, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 16.XII.1997. god. na 


HR¤IÆ, Snje•ana, iz Zagreba, r. 7.XI.1965, 


1987/88, a diplomirala 28.IV.1989. god. na 


HUBER, Krunoslav, iz Slatine, roðen 

6.III.1961, dipl. ing. drvne tehnologije. Ap-

solvirao je 1985/86, a diplomirao 11.IV.1990. 


HUDEK, Josip iz Gašinaca, r. 21.III.1960, 


1984/85, a diplomirao 26.II.1987. godine na 


HÜLSENKOPF, ¤eljko (Ðulovac, 7.X.1944), 

ing. drvne tehnologije, proizv. namještaja. 

Sin Antuna i Simice r. Raliæ. Hrvat, 

katolik. Otac mu je zanimanjem trgovac, a 

majka slu•benica. Osnovnu školu završio je u 

Ðulovcu 1959, a gimnaziju u Virovitici 1963. 

god. Diplomirao je 1998. na Šum. fakultetu u 


Zaposlen je u TVIN-u Virovitica 26 

godina, kao voditelj nabave, voditelj komercijale 

te pomoænik direktora. Od 1995. radi u 

Trgocentru d.d. Virovitica najprije kao komercijalni 

direktor, a zatim kao pomoænik 

predsjednika uprave. Na tom je mjestu 

zaposlen i danas. 

HULJEV, Bo•idar, dipl. ing. drvne tehnologije. 


gdje je i diplomirao 18.XI.1990. na DT odjelu. 

HUMLJAK, Silvije, dipl. ing. drvne tehnologije. 


gdje je i diplomirao 7.XII.1998. god. na 

DT odsjeku. 

HUS, Dušan roðen u Vitanju, Slovenija, 

5.VIII.1929, dipl. ing. šumarstva. 

Sin Dušana i Marije r. Vuèak. Slovenske 


Otac mu je dipl. ing. strojarstva, a majka 

poštanska slu•benica. Osnovnu školu završio 

je u Zreèama (Slovenija) 1939, a gimnaziju u 

Celju 1948. Šumarstvo je diplomirao 1953. 

na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu na 

Šum. odjelu, tehnièki smjer. 


146 

Poslije diplomiranja radio je najprije u 

slovenskom šumarstvu: bio je voditelj graðevnog 

odjela na GG Celje i Gozdarskom 

poslovnom savezu Celje. Nakon toga, do 

odlaska u mirovinu 1990. god. voditelj je 

furnirnice i investicija pri Lesnoj industriji 

Bohor Šentjur kod Celja. 

HUS, Mihovil (Zagreb, 9.IX.1942), dr.sc., 

dipl.ing., docent predmeta Kemija i Kemija s 

osnovama biokemije. 

U Zagrebu je završio osmogodišnju 

školu i maturirao u Kemijskoj tehnièkoj školi 

1962. godine. Maturalni rad izradio je u 

Laboratoriju za radiokemiju Instituta “Ruðer 

Boškoviæ”, od kojega je dobio stipendiju za 

studij kemije na PMF-u u Zagrebu. 

Studij kemije završio je izradom 

diplomskog rada u Institutu “Ruðer Boškoviæ” 

s naslovom Studij adsorpciono-desorpcionih 

procesa na sistemu AgBr i 1967. godine stekao 

zvanje diplomiranog in•enjera kemije. Iste se 

godine zaposlio u Laboratoriju za radiokemiju 

Instituta “Ruðer Boškoviæ” i upisao 

poslijediplomski studij na PMF-u smjer 

Fizièka kemija, analitièka kemija i radiokemija. 

Magistrirao je 1971. godine obranom rada 

Studij adsorpciono-desorpcionih procesa na 

sistemima Ag-halogenidima. 

Doktorirao je 1974. god. obranivši 

disertaciju Ispitivanje pojava na granici faza 

kruto-tekuæe. U Institutu “Ruðer Boškoviæ” radio 

je na zadacima što ih je financirao Fond 

za nauèni rad SRH i SIZ-a za znanost SRH, 

a obavljao je i du•nost v.d. voditelja Centralnog 

analitièkog servisa i zamjenika voditelja 

Laboratorija za radiokemiju.

U zvanju višeg znanstvenog asistenta 

1976. godine prekida rad u Institutu “Ruðer 

Boškoviæ” i zapošljava se u SOUR-u Chromos 

u Zagrebu. Tu radi na poslovima organizacije 

proizvodnje, pripreme rada i odr•avanja 

opreme. Obavljao je i du•nost v.d. voditelja 

RJ Zajednièkog razvoja i organizacije 

sustava SOUR-a Chromos. Za vrijeme rada u 

Chromosu nastavlja rad na znanstvenim projektima 

u Institutu “Ruðer Boškoviæ” kao 

vanjski suradnik. Godine 1988. izabran je za 

znanstvenog suradnika. 

Nastavnim radom poèeo se baviti veæ 

nakon mature, kao struèni uèitelj Kemijske 

tehnièke škole u Zagrebu, a nakon diplome 

1967. radi kao profesor fizikalne kemije. 

Takoðer radi honorarno na PMF-u u Zagrebu, 

u Zavodu za analitièku kemiju kao 

asistent za predmet Primjena radionuklida u 

analitièkoj kemiji-praktiène vje•be škol. god. 

1968/69. do 1975/76, Praktikuma iz analitièke 

kemije I, 1970/71. do 1975/76, na 

VTŠKoV-e u Zagrebu vodi praktikum 

Radiološke detekcije i dozimetrije, a 1975/76. 

izabran je za honorarnog profesora kemije na 

PA u Zagrebu. 

Škol. god. 1991/92. poèinje raditi 

honorarno na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, 

a 1992. godine prekida rad u Chromosu i 

zapošljava se stalno na Šum. fakultetu u 

zvanju docenta. Na tom je fakultetu predmetni 

nastavnik Kemije s osnovama biokemije I i 

Kemije s osnovama biokemije II studentima 

Šum. odsjeka, Kemije I i Kemije II studentima 

DT odsjeka, te Biokemija drva i Biokemija 

ljepila i veziva na poslijediplomskom studiju 

DT odsjeka. 

Uz nastavni rad na Šum. fakultetu, 

znanstveno radi na projektima koje financira 

Ministarstvo znanosti i tehnologije RH. Kao 

suradnik iz druge ustanove na projektima 

Instituta "Ruðer Boškoviæ" Procesi molekulske 

interakcije u heterogenim sustavima do 1996, a 

od 1996. god. na programima Struktura i 

dinamika sintetièkih i biologijskih tvari , tema 

Istra•ivanje homogenih i heterogenih sustava i 

Istra•ivanje okolišnog rizika u Jadranskom i 


147 

kopnenom dijelu Hrvatske, tema Kretanje i 

sudbina radionuklida i mikroelemenata u 

prirodnim sustavima, te od 1997. kao istra- 

•ivaè na projektu Šum. fakulteta Istra•ivanje 

svojstava, integralnog i racionalnog korištenja 

drvnih i nedrvnih sirovina, procesa izradbe, 

kakvoæe i uporabe ploèa na bazi drva. U 

periodu 1995-1998. radi na meðunarodnom 

U.S. Croatian Science Project: Honey Bees and 

Their Products as an Indicators of Environmental 

Cesium Pollution, a 1997. na projektu Šum. 

fakulteta, Zavod za istra•ivanje u šumarstvu i 

Hrvatske šume p.o. Korištenje i upravljanje 

kapitalom u šumarstvu. 

Društveno i struèno je vrlo aktivan. 

Èlan je Hrvatskog kemijskog društva, Hrvatskog 

biokemijskog društva, Društva kemièara 

PMF-a u Zagrebu, Hrvatskog društva kemijskih 

in•injera i tehnièara, HŠD-a i Društva 

sveuèilišnih nastavnika i drugih znanstvenih 

radnika. 

Za sudjelovanje u radu i za znaèajan 

doprinos razvoju SIZ-a za znanstveni rad 

SRH i odnosa u znanstvenoistra•ivaèkoj djelatnosti, 

te za promicanje znanosti u društvu 

1985. godine dodijeljena mu je plaketa 

Republièke zajednice za znanstveni rad. 

RADOVI 

Influence of Organic Molecules on Adsorption-desorption 

Processes on Ag-halides Compte-rendus Vémé 

Congres International de la Detergence (s M. J. Herak), 

Editions Unidas, 2(1969), 1, 653-659. 

Utjecaj nekih tenzida na adsorpciju elektrolita i na 

heterogenu zamjenu precipitata Ag halogenida i Tl jodida (s 

R. Despotoviæ, Z. Grabariæ, M. J. Herak, V. Kovè, M. 

Mirnik i B. Tr•ec), Zbornik referata, II. jugoslavenski 

simpozij o površinski aktivnim materijalima (tenzidima), 

P-1, 1-23, Bled, 1969. 

Investigations of TlI Suspensions (s R. Despotoviæ, 

Z. Grabariæ i V. Kovaè), Croatica Chemica Acta, 

44(1972), 457-464. 

Precipitacija i koagulacija Ag 2 S (s M. Pavloviæ i M. 

J. Herak), Treæi jugoslovenski kongres za èisto in 

uporabno kemijo, 2-3, 66, Ljubljana, 1972. 

Study of Precipitation of Magnesium, Calcium and 

Barium with Miranol (s M. J. Herak), VI Internationalen 

Kongress für grenzflächenaktive Stoffe, Carl Hanser 

Verlag, 2, 865-873, München, 1973. 

Determination of the Ion-adsorption on the AgBr 

Systems by the Radioactive Tracer Tecnique (s M. J. Herak), 

Colloid and Polymer Science, 254(1976), 903-906.

Preparation and Characterisation of Fe(III) and 

Fe(II) Hydroxide Macroaggregates Suitable for Labeling 

with Radioisotopes for Medical Use (sa S. Musiæ, M. 

Vlatkoviæ, Š. Spaventi, E. Koren i K. Filjak), Acta 

Pharmaceutica Jugoslavica, 26(1976), 53-56. 

Study of the Precipitation of Zirconium Iodates (s D. 

Nöthig-Hus i M. J. Herak), Croatica Chemica Acta, 

50(1977), 107-112. 

Vje•be iz radiokemije, skripta, PMF, Zagreb, 

1978. 

The influence of Sodium-n-alkyl Sulphates on Positively 

and Negatively Charged AgI Systems (s J. Knitel, M. 

J. Herak), Colloid and Polymer Science, 256(1978), 

487-489. 

Primjena selektivne elektrode vlastite izvedbe za 

odreðivanje kadmija u legurama (s I. Uršiæ i Z. Cimerman), 

Zbornik radova VII. jugoslavenskog simpozija 

za elektrokemiju, 505-511, Ohrid, 1981. 

Dobivanje 111 In na zagrebaèkom ciklotronu (s B. 

Vekiæ, V. Horvat i K. Kvastek), Radiologia Jugoslavica, 

16(1982), 171-174. 

Ag 2 S ion selektivna elektroda (s K. Kvastek i V. 

Horvat-Radoševiæ), INOVA’84 i RASTYU’84, 1984. 

Determination of the Adsorbed Quantities of 

Surfactans by IR-spectroscopy, Croatica Chemica Acta, 

58(1985), 161-168. 

Plastiène mase, (Svijet oko nas), sv. N do Š, 

Školska knjiga, 93-96, Zagreb, 1986. 

Istra•ivanje talo•nih reakcija iona nekih metala 

natrij monooktil-a-anilinobenzil -fosfonatom (s K. 

Kvastek, V. ¤ivèiæ i Z. Horvat), Kemija u industriji, 

37(1988), 239-243. 

Talo•enje i koagulacija srebro-sulfida (s M. 

Pavloviæ i M. J. Herak), Kemija u industriji, 40(1991), 

139-143. 

Investigation of Ion Adsorption on Silver Sulfide, 

Iodide and Bromide Precipitates by the Radioactive Tracer 

Technique (s M. J. Herak), Journal of Radioanalitical 

and Nuclear Chemistry, 171(1993), 407-415. 

Gama-spektrometrijska i atomsko-apsorpcijska 

analiza drva (s K. Košutiæ), Šumarski list, 117(1993), 

309-312. 

On the Counterion Adsorption Equilibrium, Croatica 

Chemica Acta, 69(1996), 1149-1158. 

Primjena novih metoda u analizi kemijske strukture 

i sastava drveta, Kemija u industriji, 45(1996), 395-398. 

Elementi u tragovima, kalij, 40 K, 17 Cs u pojedinim 

dijelovima jele iz Gorskog kotara-Hrvatska (s D. Barišiæ, 

A. Vertènik, S. Luliæ, ¤. Kauzlariæ, Z. Seletkoviæ i N. 

Keziæ), Zbornik radova treæeg simpozija Hrvatskog 

društva za zaštitu od zraèenja, 291-294, Zagreb, 1996. 


148 

Honey-Dew Honey as a Long Term Indicator of 

137 Cs Pollution (s N. Keziæ, Z. Seletkoviæ, P. Kraljeviæ, 

H. Pechhacker, D. Barišiæ, S. Luliæ i A. Vertènik), 

IAEA-TECTOC-964, One Decade after Chernobyl: 

Summing up the Cosequence of Accident, 2(1997), 54- 

61. 

Kemija, (priruènik za studente Šumarskog fakulteta), 


Radionuclides and selected elements in soil and honey 

from Gorski Kotar (s D. Barišiæ, A. Vertaènik, J.J. 

Bromenshenk, N. Keziæ, S. Luliæ, P. Kraljevæ, M. 

Šimpraga, Z. Seletkoviæ), Croatia, Apidologie, 30 

(1999) 277-287. 

Radionuclides and selected elements in soil, spruce 

and fir branches, and honey from Gorski Kotar (s D. Barišiæ, 

J.J. Bromenshenk, ¤. Kauzlariæ, N. Keziæ, P. Kraljeviæ, 

S. Luliæ, Z. Seletkoviæ, A. Vertaènik), Croatia, 35th Int. 

Apicultural Congress - APIMONDIA, Antverpen, 1-6 

Sept. 1997, Belgium. 

Radiokontaminacija graðevnog drva (s K. Košutiæ, 

S. Luliæ), Zbornik radova meðunarodnog savjetovanja 

Drvo u graditeljstvu, Sveuèilište uZagrebu, Šumarski 

fakultet Zagreb, 2000, str. 77-81. 

Furniture and health (s K. Košutiæ, S. Luliæ), International 

conference ecological, biological, and medical furniture 

- fact and misconceptions, University of Zagreb 

Facultz of Forestry, Zagreb, 2000, pp. 53-59. 

Radioactive contamination of Wood and its Products 

(s K. Košutiæ, S. Luliæ=, Journal of Environmental Radioactivity, 

55/2(2001) 179-186. 

Radioaktivnost drva i drugog graðevnog materijala 

(s K. Košutiæ, S. Luliæ, D. Barišiæ), Zbornik radova 

meðunarodnog savjetovanja Drvo u graditeljstvu - 

tradicija i buduænost. Sveuèilište u Zagrebu, Šumarski 

fakultet, Zagreb, 2001., s. 91-98. 

HUSEINBAŠIÆ, Zurahid, iz Mionice (BiH), 

r. 4.VIII.1956, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Završivši najprije VI. stupanj na 

dislociranom Studiju u Brèkom, nastavio je 

studirati èetverogodišnji studij na Šum. fakultetu 

u Zagrebu gdje je i diplomirao 

16.XI.1987. na DT odjelu. 

HUT, Zoran iz Zagreba, r. 9.VIII.1966, 


1988/89, a diplomirao 27.II.1991. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu.


149 

I 

ID¤OJTIÆ, ¤eljko (Virovitica, 28.XI.1942), 

dipl. ing. drvne ind. 

Sin Vladimira, PTT slu•benika i 

Marije r. Horvat, knjigovotkinje. Hrvat, 

rimokatolik. Osnovnu i srednju školu polazio 

je u Virovitici: osnovnu je završio 1958, a u 

Drvopreraðivaèkoj maturirao je 1962. Na 

Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu apsolvirao 

je 1966/67, a diplomirao je 5.XII.1968. na 

DI odjelu. 


TVIN-u Virovitica: najprije radi na mjestu 

tehnologa strojne obrade u Namještaju 1, 

zatim je voditelj Namještaja 1, voditelj 

konstrukcijske pripreme rada, tehnolog 

primarne obrade, doradne obrade i sušenja 

drva. Nakon toga je voditelj Operativne 

pripreme rada i predstavnik Poslovodstva za 

uvoðenje sustava Kvalitete ISO 9000/94 - 

9002 za Namještaj 1. Potom radi na uvoðenju 

sustava ISO 9000/94 - 9001. Od god. 1998. 

voditelj je Tehnièkog nadzora u tvornici. 

Za poseban doprinos u radu dobio je 

zlatnik Tito te priznanja za 10, 20 i 30 godina 

rada. Èlan je HŠD-a - ogranak Virovitica. 

 

ID¤OJTIÆ, ¤eljko, mlaði, iz Gornjeg Rajiæa, 

r. 23.XI.1962, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1986/87, a diplomirao 3.IV.1989. 

god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DTO. 

ILAK, Damir, iz Pule, r. 9.V.1957, dipl. ing. 


diplomirao 29.XII.1982. god. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, na DTO. 

ILEKOVIÆ, Matija, iz Šandrovca, sela kod 

Bjelovara, dipl. ing. šumarstva. 

Hrvat, rimokatolik. Nakon završene 

osnovne škole u Šandrovcu i gimnazije u 

Bjelovaru upisao je studij šumarstva na 



Kao šumarski vje•benik radio je 1940. 

u Šumariji Grubišno Polje, gdje se nalazio i u 

tijeku Drugoga svjet. rata. 

Kao šumar koji se opredijelio za 

kemijsku preradu drva, radio je na rukovodnim 

mjestima, prete•ito kao tehnièki 

direktor u tvornicama šibica u Osijeku i 

Dolcu, Tvornici celuloze u Videmu ob Savi u 

Sloveniji, u Zagrebaèkoj tvornici papira i 

Tvornici kartona•e “Ivica Lovinèiæ”. 

Pred kraj svog operativnog djelovanja 

ukljuèen je u Industr. projektni zavod u 

Zagrebu, gdje radi na projektiranju strojeva 

za preradu drva. Ostaje aktivan i nakon 

umirovljenja, pa je pogon Harmann-amba-

la•e iz toga doba u koprivnièkom Bilokalniku 

njegovo djelo. 

Umro je 1973. g. u Zagrebu. 

ILIBAŠIÆ, Nenad iz Dvora na Uni, roðen 

1.VI.1962, ing. drvne industrije. Diplomirao 

je 17.VII.1990. god. na Šum. fakultetu u 


ILIÈIÆ, Marinko, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 24.VI.1997. god. na 


ILIÆ, Vanja, iz Bjelovara, r. 25.VII.1966, dipl. 


a diplomirala 30.VIII.1991. god. na Šum. 


ILIJANIÆ, Zlatko, dipl. ing. drvne industrije. 


15.VII.1976. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

ILIJAŠEVIÆ, Saša, iz Drvara (BiH), r. 

8.IX.1967, dipl. ing. drvne tehnologije. 


22.III.1993. na Šum. fakultetu u Zagrebu na 

DT odjelu. 

ILIŠKOVIÆ, Dragomir, iz Kruškog Polja 

(BiH), ing. drvne industrije - proizvodnje 

namještaja. Diplomirao je 12.VI.1984. god. 


DT odjelu, dislocirani Studij u Brèkom. 

IMBRIOVÈAN, Zlatko, dipl. ing. drvne 





150 

IMŠIROVIÆ, Nezir, iz Donje Dubrave 

(BiH), r. 9.IX.1951, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Dipl. je 27.XII.1983. god. 


DT odjelu, dislocirani Studij u Brèkom. 

ISAK, Emir, dipl. ing. drvne industrije. 



IŠTVANIÆ, Josip (Mala Trnovitica, Garešnica, 

28.IV.1965), mr. sc., dipl. ing., asistent 

za predmet Tehnologija masivnog drva. 

Osnovnu školu i srednju drvodjeljsku 

školu pohaðao je u Zagrebu. Godine 1984. 

maturirao je i stekao zvanje drvodjeljskog 

struènog radnika finalnog smjera. Nakon 

završene srednje škole zapošljava se u Tvornici 

graðevne stolarije “Andrija ¤aja”, danas 

Gortan stolarija, na poslovima ruène dorade 

proizvoda. 

Nakon 18 mjeseci odlazi iz poduzeæa 

radi upisa na Šum. fakultet, DT odjel. 

Tijekom apsolventskog sta•a deset mjeseci 

sudjeluje u Domovinskom ratu. U rujnu 

1993. godine završava studij i stjeèe zvanje 

diplomiranog in•enjera drvne tehnologije. 

Poèetkom 1994. godine zapošljava se 

u poduzeæu Elgrad promet u Maloj Gorici, 

koje se bavi pilanskom preradom i proizvodnjom 

elemenata od drva, gdje do 30. travnja 

1995. godine radi kao tehnolog proizvodnje. 

Od studenoga 1995. godine zaposlen 

je u DIP-u Turopolje kao tehnolog pilanske 

proizvodnje, sve do dolaska na Šum. fakultet 

1997. god., gdje je zaposlen kao mlaði asistent 

za predmet Tehnologija masivnog drva. 

IVANÈAN, Branimir (Grubišno Polje, 


Sin Cvijetka i Katarine roð. Kranjec. 

Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz šumarske 

obitelji. Otac mu je bio dipl. ing. šumarstva, a 

majka uèiteljica. Osnovnu je školu završio u

Bjelovaru 1942, a I. klasiènu gimnaziju u 

Zagrebu 1951. god. Šumarstvo je studirao na 

Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 

je 1959. ŠG smjer. 

Nakon diplomiranja kratko je vrijeme 

radio u šumarstvu, a zatim je od 1960. 

zaposlen u drvnoj industriji Bilokalnik Koprivnica. 

Radio je kao upravitelj pogona, 

komercijalni direktor, tehnièki direktor te 

voditelj razvoja poduzeæa. Umirovljen je 

1989. zbog bolesti. 

Bavio se lovom i ribolovom. Aktivan 

je bio i u vatrogasnom društvu. Bio je èlan, a u 

nekoliko navrata i predsjednik, DVD-a Bilokalnik. 

IVANÈEVIÆ, Milorad, dipl. ing. drvne 




IVANÈIÆ, Andrej (Crikvenica, 13.V. 1938), 


Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu 

u Zagrebu. Diplomirao je 28.VII.1965. 

Cijeli svoj radni vijek (1963-1983) 

radi u drvnoj industriji na komercijalnim 

poslovima, najprije u DI Novi Vinodolski i 

DI Senj (1967-1970), a potom u DI Buzet 

(1971-1983). Od 1983. vodi privatnu tvrtku. 

¤ivi u Crikvenici. 

IVANÈIÆ, Ivan (Kazaginac, BIH, 21.XI.1933), 


Sin Marka i Matije roð. Gale. Hrvat, 

hrvatskoga dr•avljanstva, katolièke vjere. 


je školu završio u Kazagincu 1947, a 

srednju Šum. školu u Ilid•i (Sarajevo). 

Šumarstvo je studirao na ŠF u Zagrebu, ŠG 

odsjek. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 

1965. godine. 


1973. radio je izvan struke, na raznim komer- 


151 

cijalnim poslovima. Od 1973. do 1978. bio je 

u Njemaèkoj, u Lampertheimu, u tvornici 

namještaja Brasilia werk. Od 1978. do 1990. 

zaposlen je u poduzeæu Koopexport Zagreb, 

na izvozu drveta i drvnih proizvoda. Nakon 

toga direktor je poduzeæa Global Trade 

Export - Import Zagreb, koje se bavi istim 

poslovima. 

IVANÈIÆ, Marijan, r. u Zagrebu 1957. god., 

mr. sc., dipl. ing. drvne tehnologije. 

U Zagrebu je pohaðao osnovnu školu i 

IV. gimnaziju, gdje je maturirao 1976. god. 

Apsolvirao je 1979/80, a dipl. 17.IV.1981. 


odjelu. Na istom fakultetu završio je i 

poslijediplomski studij te 2.IV.1987. obranio 

magistarski rad naslova Odreðivanje kisikova 

indeksa ploèa iverica i primjena za ocjenjivanje 

gorivosti ploèa. 


kao tehnolog u RO-u Finel Petrinja, OOUR-u 

Tvornica furnira, 1984. prelazi u RO Kerametal 

Zagreb na mjesto samostalnog referenta, 

a 1985. postaje voditelj poslovnice graðevnog 

materijala. 

Prateæi kretanja na podruèju tehnologije 

furnira i ploèa u svijetu, objavio je 

samostalno i u suautorstvu nekoliko èlanaka u 

èasopisu Drvna industrija, a suraðivao je i sa 

struènjacima iz SAD-a. 

IVANÈIÆ, Mladen, iz Bjelovara, r. 20.X.1961, 




IVANÈIÆ, Vlasta, v. ŠOOŠ 

IVANDIÆ, Marina, iz Slav. Broda, roðena 

27.I.1967, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirala je 1989/90, a dipl. 21.II.1991. na 


IVANFI, Biserka, dipl. ing. drvne industrije. 


17.XII.1976. godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, 


IVANIŠ, Stjepan (Novigrad Podravski, 

22.IX.1935), dipl. ing. šumarstva, struèni 

suradnik. 

Sin Matije i Marije roð. Duga. Hrvat, 

rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. 

Osnovnu je školu završio u Novigradu 1946, 

a Gimnaziju u Koprivnici 1955. god. 

Studirao je Šumarski smjer na Poljopr.-šum. 


je 1958/59, a diplomirao 1960. godine. 

Zaposlio se u Drvnoj industriji Bilokalnik 

Koprivnica. U tom je poduzeæu radio 

kao tehnolog, pa od 1960. do 1974. kao 

upravitelj pogona. Nakon toga do 1982. god. 

bio je predsjednik IV Skupštine opæine 

Koprivnica i predsjednik Opæine Koprivnica. 

Vrativši se u Bilokalnik, na du•nosti je 

tehnièkog direktora (1982-1985), a nakon 

toga prešao je na mjesto pomoænika direktora 

ŠG-a “Mojica Birta” Bjelovar, gdje ostaje do 

1990. Nakon reorganizacije hrvatskoga šumarstva 

zaposlen je u JP-u Hrvatske šume, 

Upravi šuma Koprivnica, kao struèni suradnik. 

IVANKO (LONÈAR), Rajka (Ravensburg, 

Njemaèka, 3.IV.1971), dipl. ing. drv. tehnol. 

Kæi Anice Lonèar. Hrvatske narodnosti 

i dr•avljanstva, rimokatolièke vjere. 

Osnovnu školu završila je u Ivankovu 1985, a 

maturirala je na CUO “M. A. Reljkoviæ” 

Vinkovci 1989. Apsolvirala je 1992/93, a 


152 

diplomirala 24.III.1995. na DT odjelu Šum. 

fakulteta u Zagrebu. 

U jesen 1994. kao apsolventica poèela 

je raditi u Drvodjelsko-tehn. školi u Vinkovcima. 

Bila je predavaè drvne grupe predmeta. 

Tu je radila dvije godine, a potom 1.II.1997. 

prelazi u DI-u Spaèva, u pogon Finala, gdje 

radi kao tehnologinja. Danas radi kao tehnologinja 

u Parketariji Spaèva Vinkovci. 

IVANKOVIÆ, Lidija, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

IVANKOVIÆ, ¤eljko, iz Otoka kod Vinkovaca, 

r. 6.V.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. 



IVELIÆ, ¤elimir (Zagreb, 27.IX.1970), 

dipl. ing., mlaði asistent za predmet Dizajn. 

Osnovnu školu pohaðao je u Zagrebu. 

Srednju školu završio je u Drvnom obrazovnom 

centru u Zagrebu 1989. godine uz 

osloboðenje od mature i stekao zvanje drvnog 

tehnièara. 

Godine 1990. upisuje se na Šum. fakultet, 

DT odjel. Nakon upisa na prvu godinu 

fakulteta, u listopadu 1991. godine, odlazi u 

Hrvatsku vojsku. U Domovinskom ratu bio 

je šest mjeseci, a nositelj je Spomenice 

Domovinskog rata i ordena Oluja. Tijekom 

studija bio je demonstrator za predmet Tehnologija 

ploèa iz usitnjenog drva. Diplomirao 

je 1994/95, na DT odjelu. 

Studij završava 30.IX.1997. god. i 

stjeèe zvanje diplomiranog in•enjera drvne 

tehnologije. Diplomirao je na predmetu 

Dizajn, a tema mu je bila Namještaj za odlaganje 

i pohranu. 

Tijekom apsolventskog roka radi na 

povremenim poslovima ispitivanja namještaja 

u Zavodu za istra•ivanja u drv. industriji.

Od 1998. zaposlen je na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu kao mlaði asistent 

za predmet Dizajn. 

U Zavodu za konstrukcije i finalnu 

obradu drva nastavlja djelovanje mr.sc. Bo- 

•idara Lapainea i izv. prof. dr. sc. Ivice Grbca. 

IVETIÆ, Robin, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1995/96, a dipl. 27.VI.1997. na 


IVIÈIÆ, Zvonimir, dipl. ing. drvne industrije. 



IVIÆ, Ivan (Palešnik, 15.IV.1960), ing. drvne 

tehnologije. 

Sin Franje i Bare r. Kovaè. Hrvat, 


školu završava u Hercegovcu 1975, a u 

Centru za obrazovanje i kulturu “9. maj” 

Garešnica polo•io je maturu 1979. god. 


DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu, VI. 

stupanj - proizvodnja namještaja. 

Rad u struci zapoèeo je 1984. god. na 

sušenju drva, u DK-a Brestovac. Od 1985. do 

1987. radio je kao izvanredni predavaè 


153 

struènih predmeta na Srednjoj školi drvnog 

usmjerenja u Garešnici. Od 1990. radi kao 

voditelj proizvodnje u Tvornici paleta Brestovac. 

Na razini DK-a Brestovac bio je èlan 

Upravnog i Nadzornog odbora do 1989. te 

predsjednik Nadzornog odbora 1998. i 1999. 

god. Sada obavlja du•nost direktora Tvornice 

parketa Brestovac d.o.o. Garešnica. 

IVIÆ, Tadija, iz ¤upanje, r. 8.VIII. 1963, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Apsol. je 1987/ 

88, a diplomirao 21.VII.1989. na Šum. 


IVKOVIÆ, Dragan, r. u Zadru 24.VIII.1958, 




IVOŠ, Hrvoje, r. 9.I.1972. u Zadru, dipl. ing. 




IVOŠEVIÆ, Rade, r. 16.I.1968. u Ogulinu, 



Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odjelu.

JAGARINEC, Bojana, r. 23.III.1967. u 

Vara•dinu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1990/91, a dipl. 15.VI.1992. god. 


JAGNJIÆ, Bogdan, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1958/59, na Poljopr.-šum. 

fakultetu u Zagrebu, a dipl. 6.VII.1960. na 


JAGODIÆ, Vesna, v. TURKOVIÆ 

JAHIÆ, Jadranko (¤ivinice, 27.I.1961), mr. 

sc., dipl. ing. 

Završio je Srednju tehnièku školu 

mašinskog smjera u Tuzli, a Mašinski fakultet, 

odsjek Mehanièka tehnologija drveta, u 

Sarajevu 1983. god. Poslijedipl. studij završio 

je 22.IV.1988. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu, obranivši magistarski rad s 

naslovom Problematika formaldehida u izradi i 

upotrebi ploèa od usitnjenog drveta s podruèja 

SR BiH, stekavši stupanj magistra znanosti iz 

oblasti biotehnika, podruèja šumarstva. 

Zaposlio se na Mašinskom fakultetu u 

Sarajevu. 

JAKIŠIÆ, Branka, v. JUTROVIÆ 

JAKOBOVIÆ, Krešo, r. 17.VI.1942. u Ðakovu, 



154 

J 

 



JAKOPÈIÆ, Kristina, r. 14.III.1975. u Bjelovaru, 


je 1997/98, a diplomirala 14.II.2000. na Šum. 


JAKOPEC, Tibor, r. 2.I.1964. u Zagrebu, 


1987/88, a diplomirao 14. XI.1989. god. na 


Zaposlen je u Stolariji i drv. galanteriji 

u Mariji Bistrici. 

JAKOPOVIÆ, Milan, r. 18.I.1943. u Zagrebu, 



Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu. Zaposlen 

je u Hrv. gospodarskoj komori u Zagrebu. 

JAKOVAC, Bruno, r. 18.VII.1965. u Rijeci, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 


na DT odjelu. 

JAKOVAC, Darko, r. u Zagrebu 7.IX.1956. 

ing. drvne industrije. Diplomirao je 13. 

srpnja 1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu.

JAKOVAC, Goran, r. 19.IX.1956. u Zagrebu, 




JAKOVAC, Hranislav (Sunger, 13.X.1938), 


Po nacionalnosti je Hrvat. U Sungeru 

završava osnovnu školu. Gimnaziju je pohaðao 

u Delnicama. Upisao se na Šumarski fakultet, 

Šumarski odjel, gdje je i diplomirao. 

Od 1. rujna 1963. god. zaposlen je na 

Šumarskom fakultetu u Zagrebu pri Katedri 

za ekonomiku šumarstva i drvne industrije i 

to do diplomiranja na mjestu tehnièkog 

suradnika na pomoænim poslovima u izvoðenju 

redovite nastave, te terenske školske nastave, 

sa studentima Šumarskog tako i DT 

odjela. Istodobno je i suradnik na znanstveno-istra•ivaèkim 

zadacima financiranim sredstvima 

znanosti i gospodarstva. 

Nakon diplomiranja radio je kao 

struèni suradnik pri istoj katedri, a od 1983. 

do 1991. godine asistent je iz predmeta 

Ekonomika šumskoprivrednih organizacija 

usporedo s predmetima Ekonomika šumarstva, 

te na DT odjelu za Ekonomiku i Trgovinu 

drvom i marketingom. 

Uz ta osnovna zadu•enja, od 1983. do 

kraja 1993. godine, zamjenik je upravitelja 

Nastavno-pokusnog-šumskog objekta Zalesina. 

Šk.god. 1988/89. i 1989/90. zamjenik je 

voditelja dislocirane nastave VI. stupnja 

studija uz rad na DT odjelu za potrebe drvne 

industrije Goransko-primorske regije. 


155 

Poèetkom 1995. zapoèinje raditi kao 

tajnik HŠD-a gdje i sada radi. Iste godine 

preuzima du•nost tehnièkog urednika Šumarskog 

lista, a 1996. i poslovnog tajnika 

Akademije šumarskih znanosti. 

Radeæi na znanstveno-istra•ivaèkim 

zadacima i u praksi, sudjeluje u izradi i 

objavljuje (u Šumarskom listu, Glasniku za 

šumske pokuse, Biltenu ZIDI-ja i drugim 

znanstvenim i struènim èasopisima) sam ili u 

suautorstvu oko 40 znanstvenih i struè. 

radova, prikaza knjiga i èasopisa, disertacija, 

izvješæa sa struèno znanstvenih skupova i 

drugih raznovrsnih napisa. 


u drvnoj industriji nastavio je za 

radovima prof. dr. sc. Sabadi R. 

RADOVI 

Realne moguænosti razvitka šumsko-preraðivaèke 

industrije u nas, (s R. Sabadi), Zagreb 1982, Bilten ZIDI 

br. 6., 1-95. 

Sirovinski izvori prerade drva u SRH, Zagreb 

1982, Šumarski list br. 5-6, 231-151 

Gospodarski rezultati u šumarstvu i problemi 

buduæeg razvitka, (s R. Sabadi), Zagreb 1983, Šumarski 

list br. 11-12, 477-488. 

Gospodarski znaèaj bukve u šumarstvu i preradi 

drva hrvatske, savjetovanje “Kolokvij o bukvi”, Zagreb 

1984, Bilten, 165-173. 

Opæekorisne funkcije šuma i problem njihova 

vrednovanja u razvoju narodnog gospodarstva, (s R. 

Sabadi i A. Krznar), Zagreb 1988, Glasnik za šumske 

pokuse, Savjetovanje “Šume Hrvatske u današnjim 

ekološkim i gospodarskim uvjetima, Drvenik 19-12. 

rujna 1988. 

Problemi prijelaza šumarstva i drvno-preraðivaèkog 

sektora iz planskog u tr•išni model - zahtjevi za 

strukturnim promjenama i optimizacija, (s R. Sabadi i A. 

Krznar), Montreal 1990, 190-197. 

Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996, Zagreb 

1996, knjiga, 393-442. 

JAKOVAC, Ivan, mlaði, iz Mrkoplja, r. 


je 1984/85, a dipl. 21.III.1986. god. 


JAKOVAC, Ivan, iz Zagreba, r. 27.III.1939, 




JAKOVAC, Lidija, iz Mrkoplja, roðena 

21.III.1962, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1984/85, a diplomirala 21.III.1986. 


JAKOVAC, Mato, iz Ruševa, r. 18.XI.1942, 




JAKOVIÆ, Ðurðica, iz Karlovca, r. 21. II.1965, 




JAKOVIÆ, Marina, iz Karlovca, roðena 




JAKŠIÆ, Dragoš, iz Semeljaca, Slavonija, r. 

4.IV.1947, mr. sc., dipl. ing. drvne industrije. 


26.I.1973. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. Na istom fakultetu završio je i 

poslijediplomski studij 16.II.1988, obranivši 

magistarski rad s naslovom Prilog unapreðenju 

upravljanja proizvodnjom tapeciranog 

namještaja. 

Zaposlen je u vlastitoj Stolariji Jakša u 

Zagrebu. 

JAKŠIÆ, Rajka iz Moravica, r. 25.X. 1953, 





156 

JAKŠIÆ, Senja, r. 15.XII.1972. u Zagrebu, 




JAL¤ABETIÆ, Dejan, dipl. ing. drvne tehnologije. 


Šum. fakultetu u Zagrebu. 

JAMBREKOVIÆ, Vladimir (Bjelovar, 

14.V.1962), dr. sc., dipl. ing., viši asistent za 

predmet Tehnologija ploèa iz usitnjenog drva. 

Osnovnu školu završio je u Novoj 

Raèi. Srednju ekonomsku školu završio je 

1983. godine. 

Šum. fakultet Sveuè. u Zagrebu, DT 

odjel, završio je 27.XI.1991. 

Od 1. svibnja 1992. godine radi na 

Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu kao mlaði 

asistent na Katedri za mehanièku preradu 

drva, za predmet Tehnologija ploèa iz usitnjenog 

drva. U znanstvenoistra•ivaèko zvanje 

istra•ivaè-suradnik izabran je 17.IX.1992. 

Magistarski rad Odraz meðudjelovanja 

karbamid-formaldehidnog ljepila i parafinske 

emulzije na kakvoæu ploèa iverica obranio je 

15. srpnja 1996. godine na Šumarskom fakultetu 

u Zagrebu te stekao akademski naslov 

magistra znanosti, u polju drvne tehnologije. 

Doktorsku disertaciju Utjecaj modifikacije 

karbamid-formaldehidnih smola lignosulfonatima 

na svojstva ploèa iverica obranio je 

13.XI.2000. god. U zvanje višeg asistenta na 

predmetu Tehnologija ploèa iz usitnjenog drva 

izabran je 1.II.2001. godine. 

Znanstvenoistra•ivaèku djelatnost 

realizira u sklopu projekata Ministarstva

znanosti Razvoj novih tipova ploèa na bazi 

drva, Istra•ivanje sirovina, procesa izrade, 

kakvoæe i uporabe ploèa i hrvatsko-slovenskom 

projektu Utjecaj kakvoæe nekih sirovina na 

fizièka i mehanièka svojstva drvnih ploèa. 

Glavno mu je podruèje znanstvenog 

rada problematika smanjenja emisije formaldehida 

u ploèastim materijalima na bazi drva 

koje proširuje na istra•ivanje svojstava 

karbamid-formaldehidnih smola i hidrofobnih 

sredstava te njihovu meðudjelovanju 

na kakvoæu ploèa iverica, a u posljednje 

vrijeme istra•uje moguænost uporabe lignosulfonata 

kao prirodnih veziva. 

Struèni je suradnik i jedan od osnivaèa 

Laboratorija za atestiranje ploèa iverica, 

ovlaštenog 15. svibnja 1995. godine rješenjem 

Dr•avnog zavoda za normizaciju i 

mjeriteljstvo. 

Èlan je tehnièkog odbora TO 89 - 

Furniri, drvne ploèe i drvni poluproizvodi u 

sastavu Dr•avnog zavoda za normizaciju i 

mjeriteljstvo. Èlan je Izvršnog odbora Zavoda 

za istra•ivanja u drvnoj industriji, Hrvatskog 

šumarskog društva, Hrvatskog mjeriteljskog 

društva i Društva sveuèilišnih nastavnika. 

Višestruki je sudionik Domovinskog 

rata, nositelj odlièja i pohvala. Do sada je samostalno 

objavio samostalno jedan znanstveni 

rad, a u suautorstvu tri znanstvena 

rada, pet struènih radova, sveuèilišni priruènik 

i sveuèilišni ud•benik. 

RADOVI 

Odnos izmeðu vrijednosti emisije formaldehida iz 

MDF ploèa odreðenih perforatorskom i WKI-24 metodom (s 

Ð. Trniniæ i D. ¤untar), Drvna industrija, 43(1992), 3, 

87-91. 


(s V. Bruèi i M. Brezoviæ), Drvna industrija, 

44(1993), 2, 47-51. 

Odreðivanje kolièine formaldehida koji se naknadno 

oslobaða iz furnirskih ploèa razlièitim metodama (s F. 

Penzar), Drvna industrija, 44(1993), 3, 83-84. 

Razvoj i perspektive industrije furnira i ploèa (s F. 

Penzar, V. Bruèi i M. Brezoviæ), Zbornik radova, 8-12, 

Novi Vinodolski, 1994. 

Rezultati ispitivanja svojstava drvnih ploèa (s V. 

Bruèi, F. Penzar i M. Brezoviæ), Zbornik radova, 59-62, 

Novi Vinodolski, 1994. 


157 


materijala perforatorskom metodom (s V. Bruèi, Z. Janoviæ i 

M. Brezoviæ), sveuèilišni priruènik, Šumarski fakultet, 

Zagreb, 1994. 

Kakvoæa ploèa na bazi drva (s M. Brezoviæ), 

Zbornik radova, Zagreb, 1996. 

Ploèe iverice i vlaknatice (s V. Bruèi), sveuèilišni 

ud•benik, Šumarski fakultet, Zagreb, 1996. 

Utjecaj meðudjelovanja karbamid-formaldehidne 

smole i parafinske emulzije na svojstva ploèa iverica, Drvna 

industrija, 47(1996), 4, 131-141. 

Stanje i razvojni trend ploèa na bazi drva u svijetu 

(s V. Bruèi), Drvna industrija, 48 (1997), 1, 27-34. 

MDF - svjetski trend (s V. Bruèi), Drvna industrija, 

48(1997), 2. 

Razvoj proizvodnje, svojstava i primjene OSB 

ploèa, (s V. Bruèi), Drvna industrija, 49, (1998), 1, 41-49. 

Meðuovisnost fizikalnih svojstava ploèa iverice tipa 

V20 izraðenih s razlièitim vrstama i kolièinama hidrofobnih 

sredstava, (s V. Bruèi i M. Brezoviæ), drvna industrija, 

49, (1998), 1, 21-30. 

Trend of development in veneers and Wood - based 

panels and their meaning for healthy residentce, (s V. Bruèi i 

M. Brezoviæ) International Conference Furniture and 

healthy habitation, Proceedings 33-39, Zagreb, 1998. 

Certification and quality Attestation of woodbased 

panel, (s V. bruèi i E. Salah-Omer), 1st International 

Conference "A Perspective of Woodworking - Industrial 

System in Bosnia and Hercegovina", Proceedings 183- 

193, Bihaæ, 1998. 

Prve HRN meðunarodne norme u podruèju drvne 

tehnologije, Drvna industrija, 49, (1998), 3, 181-182. 

Improving properties and ensuring the quality of 

Woodbased Panels, (s V. Bruèi, M. Brezoviæ i S. Medved), 

International Conference Furniture Construction and 

Quality - A step forward to consumer protection, 59-65, 

Zagreb, 1999. 

The influence of the structure of three-layer particle 

boards on the thickness and density of surface layer, (sa S. 

Medved), Drvna industrija, 51, (2000), 1, 9-18. 

Iskorištenje amerièke orahovine u prozvodnji 

rezanog furnira, (s V. Bruèi i A. Kopljar), drvna industrija, 

51, (2000), 1, 19-26. 

JANDRIÆ, Tatjana, iz Detkovca, dipl. ing. 


diplomirala 14.III.1991. na Šum. fakultetu u 


JANEÈIÆ, Vladimir, iz Grabiæa, roðen 


Apsolvirao je 1974/75, a diplomirao 29.V.1976.

na Šum. fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom 

odjelu. 

JANEKOVIÆ, Nikola (Husinec, 27.IX.1932), 


Sin Franje i Irene r. Šubat. Hrvat, rimokatolik. 

Potjeèe iz obitelji prosvjetnih 

djelatnika. Puèku školu završio je u Husincu 

1944, a maturirao je 1951. u Tehnièkoj školi u 

Zagrebu, na Kemijsko-tehn. odjelu. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu apsolvirao 

je 1958/59, a diplomirao 26.IX.1960. DI 

smjer. 

Nakon završetka Tehnièke škole radio 

je u Segestici i Radonji u Sisku, a nakon 

završenoga fakulteta tri godine u DIP-u Novi 

Vinodolski (1960 - 1963). Od 1963. do umirovljenja 

1992. god. radio je u Chromosu - 

tvornici boja i lakova u Zagrebu: do 1970. 

radi na primjeni proizvoda u drvnoj industriji, 

a od 1970. do 1992. u primjeni proizvoda 

u graditeljstvu. Dvanaest godina vodio je 

Odjel za primjenu, unapreðenje i razvoj proizvoda 

u graditeljstvu. God. 1993. se reaktivira 

i do 1997. radi u Kemijskoj industriji 

Karbon u Zagrebu, a danas je u Chromosu 

Zagreb. 

Napisao je više kvalitetnih priruènika 

o primjeni boja i lakova u drvnoj industriji i 

graditeljstvu (Boja zgradu èuva), a napisao je i 

èlanak (Primjena boja i lakova u graðevinarstvu) 

za Tehnièku enciklopediju (knj. 7, 

Lakovi i boje, str. 463). 

JANEŠ, Goran, iz Rijeke, r. 27.IV.1966, 




Zaposlen je u privatnoj tvrtki Jela d.d., 

Zagreb i Delnice. 

JANEŠ, Josip (Rijeka 11.II.1966), dipl. ing. 


Osnovnu školu završio je u Gerovu 

1980, a srednju u CUO-u “V. Nazor” Èabar - 


158 

DT smjer 1983. Apsolvirao je 1989/90, a diplomirao 

na Šum. fakultetu u Zagrebu 

26.V.1992. na DT odjelu. 


se kao voditelj Pilane Gerovo (1.VIII.1992. - 

1.I.1994). Nakon toga do 1.IX.1995. bio je 

tehnolog pilanske proizvodnje, a zatim do 

15.IV. 1996. tehnolog finalne proizvodnje. 

Od 15.IV.1996. ponovno je na mjestu tehnologa 

pilanske proizvodnje u Pilani Gerovo, 

gdje i danas radi. 

JANIÆ, Veronika, iz Golog Vrha, roðena 

19.VI.1949, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 



JANKOVIÆ, Bo•o, ing. drvne industrije - 




JANKOVIÆ, Branko, iz Kalinovca, Ðurðevac, 

r. 2.III.1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1962/63, a dipl. 24.XII. 1965. na 


JANJIÆ, ¤ivko, r. 14.X.1947, dipl. ing. 


19.V.1975. god. na Šum. fakultetu 


JAŠIÆ, Marijo, iz Novog Sela, r. 10.II.1958, 




JAZBEC, Martin, iz Sopota, Krapina, ing. 

drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirao 



odjelu.

JAZBEC, Vjekoslav, iz Sopota, roðen 

21.II.1944, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirao je 28.IV.1986. god. 


DT odjelu. 

JEDRIŠKO, Svjetlana, iz Rijeke, roðena 

9.IV.1970, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 



JELAÈIÆ, Denis (Zagreb, 31.V.1964), dr. sc., 

dipl. ing. drvne tehnologije, docent predmeta 

Priprema rada. 

Po nacionalnosti Hrvat. Gimnaziju je 

završio škol. god. 1981/82. Iste je godine 

upisao Šum. fakultet Sveuè. u Zagrebu - DT 

odsjek. 

Tijekom studija radio je kao demonstrator 

za predmet Konstrukcije proizvoda od 

drva. Diplomirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu 

17.VII.1989. godine. 

Radni odnos na Šum. fakultetu zasnovao 

je 1.XII.1989. godine kao asistent pri 

Katedri za organizaciju proizvodnje u drvnoj 

industriji iz predmeta Priprema rada. 

Radio je na temama Zavoda za istra•ivanje 

u drvnoj industriji kao i na suradnji s 

poduzeæima drvne industrije. 

Škol. god. 1989/90. upisao je poslijediplomski 

studij iz podruèja organizacija rada 

u drvnoj industriji, koji je uspješno apsolvirao. 

Magistarski rad Metode lansiranja radnih 

naloga u proizvodnji graðevne stolarije obranio 

je 27.VII.1993. god. na Šum. fakultetu Sveuè. 

u Zagrebu. 


159 

Disertaciju pod naslovom Terminiranje 

proizvodnje novim metodama u drvnoindustrijskim 

poduzeæima obranio je 5.I.1996. 

na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, a 

6.II.1997. nastupnim predavanjem postaje 

docentom iz predmeta Priprema rada. Nastavnik 

je i suradnik na nekoliko predmeta 

dodiplomske i poslijediplomske nastave na 

Zavodu za organizaciju proizvodnje u drvnoj 

industriji. Od 1998. predaje predmet Zaštita 

na radu. 

Tijekom svog rada Denis Jelaèiæ je 

objavio 29 znanstvenih i 24 struèna rada te 

6 poglavlja u znanstvenim knjigama, a 

samostalni je autor zbirke zadataka iz 

predmeta Priprema rada pod naslovom 

Upravljanje proizvodnim sustavima u drvnoj 

industriji. Organizirao je i sudjelovao na 19 

znanstvenih i struènih savjetovanja i skupova 

u zemlji i inozemstvu. Suradnik je na istra- 

•ivaèkom projektu Ministarstva znanosti i tehnologije 

pod naslovom: Istra•ivanje i razvoj 

novih proizvodnih sustava u drvnoj industriji, 

sa zadatkom Upravljanje projektima u proizvodnim 

sustavima uz podršku raèunala. Od 

1995. obnaša du•nost tajnika ZIDI-ja. 

Bio je sudionikom Domovinskog rata 

i vojno redarstvene akcije Oluja. 

Èlan je HŠD-a (Šum. društvo Zagreb), 

Hrvatskog društva za operacijska istra•ivanja 

te Operational Research Society Velike 

Britanije, a tijekom rada uspješno je pohaðao 

više teèajeva iz podruèja planiranja i voðenja 

proizvodnje. 

U razvoju rada Zavoda za organizaciju 

proizvodnje u drvnoj industriji nastavlja 

djelovanje Figuriæa, M., Ettingera, Z. i 

Domainka, D. 

RADOVI 

Karakteristièni tehnološki procesi u drvnoj industriji, 

poglavlje u znanstvenoj knjizi “Proizvodni sustavi 

u drvnoj industriji I”, ŠF Zagreb, 1992, 151-310. 

Upravljanje projektima u proizvodnim sustavima 

uz podršku raèunala, poglavlje u znanstvenoj knjizi 

”Proizvodni sustavi u drvnoj industriji II”, ŠF Zagreb, 

1992, 111-137.

Odreðivanje skraæenja proizvodnog ciklusa 

koeficijentom protoka metode, poglavlje u znanstvenoj 

knjizi “Proizvodni sustavi u drvnoj industriji III”, ŠF 

Zagreb, 1993, 59-73. 

Izbor metode planiranja rokova proizvodnje, 

Drvna industrija, br. 2, Zagreb, Hrvatska, 1993, 57-61. 

Koncepcija proizvodnje “upravo navrijeme”, poglavlje 

u znanstvenoj knjizi “Proizvodni sustavi u drvnoj 

industriji IV”, ŠF Zagreb, 1994, 83-96. 

Planiranje proizvodnih resursa novom proizvodnom 

koncepcijom, poglavlje u znanstvenoj knjizi 

“Proizvodni sustavi u drvnoj industriji IV”, ŠF Zagreb, 

Hrvatska, 1994, 97-110. 

Celostna kontrola kakovosti v sistemu vodenja proizvodnje 

- jit, (s D. Motik), Les, vol 47, br. 11, Ljubljana, 

Slovenija, 1994, 337-340. 

Development of production management, Chapter 

in science book “Production systems in wood industry 

V”, Faculty of Forestry, Zagreb, Croatia, 1995, 27-42. 

Priority rules selection by using method flow coefficient, 

Papers “Prosem ‘95”, Molde College & Moere Research 

Molde, Norway, 1995, 1-9. 

Methods of launching work orders in the mrp management 

system, (s M. Figuriæ) Proceedings of the International 

Conference, Production Economics and Logistics 

Forum, “Organization and Information Systems”, 

Scitec Publications, Bled, Slovenia, 1995, 255-264. 

Pravila terminiranja i reterminiranja u proizvodnim 

sustavima drvne industrije, Drvna industrija, br. 4, 

Zagreb, Hrvatska, 1995, 203-212. 

Problems of growth and development of wood industry 

in the republic of croatia, (s M. Figuriæ i D. Motik), 

Zbornik radova meðunarodnog savjetovanja ISEODI 

’97 - “State and development trends in wood industry”, 

Stubièke Toplice, Hrvatska, 1997, 63-71. 

System reliability as a basis of production engineering 

in wood industry, (s M. Figuriæ i D. Motik), Zbornik 

radova meðunarodnog savjetovanja ISEODI ’97 - “State 

and development trends in wood industry”, Stubièke 

Toplice, Hrvatska, 1997, 63-71. 

JELENEC, Franc (Novo Mesto, Slovenija, 


Sin Franca i Ivane roð. ¤u•ek, slov. 

narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik. Otac 

mu je bio radnik, a majka uèiteljica. Školovao 

se u Ljubljani: osnovnu je školu završio 1940, 

a u I. realnoj gimnaziji maturirao je 1948. 

godine. Šumarstvo je studirao na Poljopr.šum. 


1951/52, a diplomirao 11. VII.1953. godine 

na tehnièkom smjeru. 

Sve od 1953. do odlaska u mirovinu 

1988. god. bio je u slu•bi u projektnom Birou 


160 

za lesno industrijo u Ljubljani. U meðuvremenu 

(1972) preuzeo je voditeljstvo Odjela 

niskogradnje. 

Od 1972. sudjelovao je u projektiranju 

za drvnu industriju (vanjsko ureðenje, 

kanalizacija, preèistaèi i dr.) u Sloveniji, Hrvatskoj, 

na Kosovu i u Austriji. Sudjelovao je 

takoðer na projektiranju farmi u svim republikama 

bivše Jugoslavije. 

JELENC, Milivoj, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 

je 1953/54, a diplomirao 22.IX.1956. 

na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, Šum. 

odjel - tehnièki smjer. 

Prema nepotvrðenim podacima, posljednje 

godine •ivota proveo je u Zagrebu, 

gdje je i umro. 

JELIÈIÆ, Ivan, dipl. ing. drvne industrije. Diplomirao 

je 13.VII.1995. god. na Šum. fakultetu 


JELIÈIÆ, Stipo, iz Podbora, r. 20.IX.1971, 

ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 9.III.2000. 



JELIÆ, Ivan, iz Rastoka, Slunj, r. 10.X.1942, 




JELIÆ, Paško, iz Knina, r. 1.II.1949, dipl. ing. 




JELIÆ, Trpimir, r. 26.II.1965. u Jaklici, dipl. 



u Zagrebu, na DT odsjeku.

JELIN, Fadil, iz Mostara, r. 15.X.1932, 


1958/59. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, 

a diplomirao 30.XII.1961. na osamostaljenom 


JELUŠIÆ, Branko, iz Zagreba, r. 5. IV.1959, 




JEREB, Luka iz Pitomaèe, r. 25.VIII.1940, 




JERGOVIÆ, Stjepan (Šaša, 20.I.1940), dipl. 


Sin Ivana i Kate. Hrvat, rimokatolik. 


je školu završio u Sisku 1955, a Srednju 

šumarsku školu u Karlovcu 1959. god. 

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u 


na Šum. odjelu 22.II.1967. 

Prvi dio radnog vijeka proveo je u hrv. 

šumarstvu: u Šumariji Sunja, Šumariji Cerna 

i u komerc. slu•bi Hrasta Vinkovci. Od 1978. 

do 1992. pomoænik je komercijalnog direktora 

u Komerc. slu•bi DI Spaèva Vinkovci. 

Nakon toga prelazi u poduzeæe Contractor 

d.o.o. iz ¤upanje u Pilanu Vrbica kojoj je 

upravitelj (1992-1995). Od 1995. god. u DI 

Lu•njak u ¤upanji radi na mjestu direktora 

Pilane. 


161 

JERKOVIÆ, Ladislav - Vlado (Vara•din, 


Sin Vida i Julijane roð. Šimek. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio VK bravar, a 

majka kuæanica. Osnovnu i srednju školu 

polazio je u Sisku: osnovnu školu završio je 

1948, a gimnaziju 1956. god. Studirao je na 

Poljopr.-šumarskom fakultetu Sveuè. u Zagrebu. 


21.X.1961. godine na osamostaljenom Šum. 


Poslije diplomiranja zaposlio se u 

Tvornici iverica Lanit Petrinja, gdje do 1964. 

god. radi kao šef analitike i plana. Potom je do 

1968. upravitelj Tvornice namještaja - DIP 

Sisak, gdje intenzivno radi na izvozu u SR 

Njemaèku. God. 1968-1969. bio je komercijalni 

direktor DIP-a Sisak (namještaj, furnir, 

Majur, Dvor). Narednih deset godina (1969- 

1979) radi kao komercijalni direktor Tvornice 

furnira (kasnije Finel). Izvozili su 70% 

proizvedene robe prete•ito na konvertibilno 

tr•ište. Prvi su otvorili dansko tr•ište. Uvozili 

su 30% egzote iz Afrike. U tom razdoblju bio 

je organizator dva sastanka proizvoðaèa i 

izvoznika furnira iz cijele bivše SFRJ. 

Od 1980-1983. direktor je Robne 

kuæe Sišèanka - Sisak, a zatim do 1997. radio 

je u poduzeæu Sava - Sunja, najprije kao pomoænik 

direktora, a od 1990. kao direktor. Tu 

je uz ostalo, vodio izgradnju pilane. 


u Zagrebu i Ljubljani. 

U mirovinu je otišao 1997. godine. 

¤ivi u Sisku. Èlan je HŠD-a, Ogranka Sisak.

JERMAN, Janez (Brdo, Slovenija, 7.VIII.1916- 

Ljubljana 13.X. 1989), dipl. ing. šumarstva, 

viši znanstveni suradnik. 

Sin Antona i Marije roð. Gantar. 

Slovenske nacionalnosti, rimokatolik. Roditelji 

su mu bili slu•benici. Osnovnu je školu 

završio u Brdu 1929, a Dr•avnu klasiènu gimnaziju 

u Ljubljani 1937. Diplomirao je 

šumarstvo 1941. na Gospodarsko.-šum. fakultetu 

u Zagrebu. Od 1942. do 1945. bio je u 

NOB-u, a 1946/47. specijalizirao je drvnu 

industriju u Švedskoj i Francuskoj. Radio je 

najprije u Ministarstvu šumarstva Slovenije, a 

nakon specijalizacije u Ministarstvu za drvnu 

industriju. Bio je prvi urednik struènog 

èasopisa "Les". Od 1950. do 1955. bio je predavaè 

na Odjelu za drvnu ind. pri tehn. srednjoj 

školi i u Srednjoj šum. školi u Ljubljani. 

Od 1955. do 1963. u Institutu za 

šumsko i drvno gospodarstvo u Ljubljani 

vodio je Sektor za površinsku obradu drva i 

postigao stupanj višeg znanstv. suradnika. 

Nakon ukinuæa odjela bio je najprije tehnièki 

voditelj razvojnog sektora u poduzeæu Lesna 

industrija Javor u Pivki, zatim tehn. direktor 

Lesnoga kombinata u Ljubljani. Od 1966. do 

1970. bio direktor Tovarne pohištva u 

Bre•icama. Posljednje dvije godine prije 

umirovljenja (1980) vodio je Sektor za drvo i 

pluto u Poduzeæu za unutarnju i vanjsku trgovinu 

Interexport u Ljubljani. 

U vrijeme rada u Institutu sudjelovao 

je u istra•ivanju 20-ak tema. 

Napisao je šest knjiga, troja skripta, 

deset brošura i više znan. i struè. èlanaka. 

Ostvario je dvije racionalizacije i napisao dva 

filmska scenarija. 

JERŠIÆ, Radoslav (Zagreb, 28.I.1944), dipl. 


Sin Slavka i Zdenke, r. Urli. Hrvat, 

katolik. Otac mu je geodet, a majka korespondentica. 

Školovanje je završio u Zagrebu: 

osnovnu školu 1960, VIII. eksperimentalnu 

gimnaziju 1964, a Šum. fakultet, DI odsjek, 

1969. god. 


162 

Upisao je poslijediplomski studij iz 


Kao pripravnik, a zatim kao tehnolog, 

radio je u Tvornici namještaja u Bregani 

(1971-1977). Zatim je do 1988. god. suradnik 

projektant u Finalnom odjelu Instituta za 

drvo u Zagrebu, a nakon toga voditelj Finalnog 

odjela Tehnièkog centra za drvo do 1990. 

god. Tada osniva Meðunarodni drvni centar 

za razvoj, marketing i informatiku Tiliaco 

d.d. u Zagrebu, èiji je direktor. 

Specijalnost mu je projektiranje i 

studij razvoja tehnologije za finalnu obradu 

drva i namještaj. Izradio je više stotina 

razvojno-investicijskih programa i tehnoloških 

rješenja. Nekoliko desetaka projekata 

je realizirano. 

U Tehnièkom centru za drvo intenzivno 

je suraðivao na razvoju kvalitete drvnih 

proizvoda, od laboratorijskog ispitivanja do 

provedbe kontrole u proizvodnji. U posljednje 

vrijeme radi na gospodarskom aspektu 

drvne preradbe, razvoju poduzetništva i 

transformaciji hrvatske drvne branše u 

tr•išno gospodarenje. 

Godine 1994. pokreæe struènu izdavaèku 

djelatnost: èasopis “Drvo” - èasopis za 

drvnu industriju i obrt, tehnologiju, trgovinu 

i informatiku, a 1996. Katalog hrvatske drvne 

branše. Objavio je velik broj znanstvenih i 

struènih radova u èasopisu Instituta za drvo 

Zagreb “Drvna industrija” (1978-1987) i 

Biltenu Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. 

Sudjelovao je na brojnim struènoznanstvenim 

skupovima, a na desetak njih 

podnio je referat. Od 1994. objavljuje struène 

èlanke u èasopisu “Drvo”.

JERŠIÆ, Zvonimir, ing. drvne tehnologije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je VI. stupanj 


na DT odsjeku. 

JEVTIÆ, Cvetin, iz Cerike, r. 20.IX.1934, 

ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao 

je 30.III.1981. god. na Šum. fakultetu 


JEZID¤IÆ, Miro, iz Bugojna, (BiH), r. 




odjelu. 

JE¤EK, Ivan, iz Lepoglavske Vasi, roðen 

24.I.1962, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirao je 11.VII.1986. god. 


DT odjelu. 

JIRKAL, Eduard, iz Zagreba, r. 6.VI.1949, 


1973/74, a diplomirao 26.II.1976. na Šum. 


JIROUŠ, Bo•idar, iz Virovitice, r. 2.I.1944, 




JIROUŠ, Branimir (Virovitica, 8.IV.1936), 

dipl. ing. drvne industrije, savjetnik. 

Sin Franje i Marije. Hrvat, rimokatolièke 

vjere. Otac mu je bio stolar, a majka 

kuæanica. Odrastao je i školovao se u Virovitici: 

osnovnu školu završio je 1949, a na 

Srednjoj tehn. školi maturirao je 1957. god. 

Apsolvirao je 1960/61, a dipl. 7.VII.1962. na 



163 

Nakon diplomiranja (1962) zaposlio 

se u TVIN-u Virovitica. Radio je na više 

radnih mjesta - od pogonskog in•enjera do 

generalnog direktora, te u Marketing-centru 

u Zagrebu sve do 1980. god., kad prelazi u 

Posl. udru•enje šumarstva i drvne industrije 

RH u Zagrebu. I u Udru•enju je radio na 

nekoliko radnih mjesta. Od 1991. na mjestu 

je tajnika Udruge poslodavaca drvne i papirne 

industrije - Zagreb. Na kraju bio je 

savjetnik u Croatiadrvu Zagreb. 

Èlan je HŠD-a od 1962. god. 

JIROUŠ, Darko (Virovitica, 24.XI.1966), 


Sin Bo•idara i Marije r. Štimac. 

Hrvat, katolik. Otac mu je dipl. ing. drvne 

industrije, a majka ekonomska tehnièarka. 

Osnovnu školu završio je u Virovitici 1981, a 

u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje u 

Virovitici maturirao je 1985. god. Apsolvirao 

je 1991/92, a diplomirao 16.II.1995. na Šum. 

fakultetu, na DT odjelu. 

Veæ kao apsolvent 1993-1995. bio je 

predavaè struènih predmeta u Industrijskoobrtnièkoj 

i tehnièkoj školi Virovitica. Od 

1995. radi u TVIN-u Virovitica. Odradivši 

pripravnièki sta•, od 1996. do 1998. voditelj je 

Konstrukcijsko-tehn. pripreme i kontakt 

osoba za tehn. dokumentaciju prema tvrtki 

IKEA. Od 1998. tehnolog je strojne obrade u 

Tvornici kancelarijskog namještaja proizvodnog 

programa IKEA-e. Od 2000. god. 

sudjeluje u izradi nadogradnje pogona u 

izvedbi idejnog plana (tehn. putevi, kapaciteti, 

nacrti).

JIROUŠ-RAJKOVIÆ, Vlatka (Virovitica, 

1963), dr. sc., dipl. ing., docentica za 

predmet Površinska obrada drva. 

Osnovnu školu završila je u Virovitici, 

Srednju školu završila je u Zagrebu 1981. 

godine i iste se godine upisala na DT odsjek 

Šum. fakulteta u Zagrebu, na kojem je diplomirala 

1986. godine. Za vrijeme studija bila je 

demonstratorica za predmet Matematika i 

Statistièke metode u drvnoj industriji. Od 

1987. godine zaposlena je na Šum. fakultetu 

u Zagrebu kao asistentica za predmet Površinska 

obrada drva. 

Poslijediplomski studij znanstvenog 

podruèja tehnologije finalnih proizvoda, 

upisala je školske godine 1986/87. Magistarski 

rad Re•imi brušenja ravnih furniranih 

ploha i njihov utjecaj na površinsku obradu 

obranila je u srpnju 1991. godine. Disertaciju 

Prilog istra•ivanjima trajnosti prevlaka na 

drvu obranila je 19. veljaèe 1998. godine. U 

sklopu rada na ALIS projektu Improving the 

service life of exterior timber building components 

provela je 1993. èetiri tjedna u institutu 

Building Research Estabilishment u Garstonu, 

Watford, kao stipendistica Britanskog savjeta. 

Sudjelovala je u znanstvenoistra•ivaèkom 

radu projekata Istra•ivanje i promicanje 

kakvoæe drvnih proizvoda i Trajnost i modifikacija 

površine drva. 

Objavila je 11 znanstvenih i 9 struènih 

radova. 

RADOVI 

Otpornost prevlaka na graðevinskoj stolariji prema 

vremenskim utjecajima, Drvna ind., 41(1990), 1-2, 3-8. 

Trajnost sistema prevlaka - drvo (s B. Ljuljka), 

Zbornik radova sa savjetovanja Savremena površinska 

obrada u funkciji zaštite proizvoda drvne industrije, 


Trajnost prevlaka na drvu, Drvna industrija, 

41(1990), 5-6, 81-84. 

Ispitivanje kvalitete brušenih površina, Drvna industrija, 

42(1991), 1-2, 3-15. 

Utjecaj granulacija i smjera brušenja na hrapavost 

brušenih površina, Drvna industrija, 43(1992), 2, 47-53. 

Identifikacija i klasifikacija suvremenih tehnoloških 

sustava površinske obrade, Proizvodni sustavi u drvnoj industriji 

I, 83-91, Zagreb, 1992. 


164 

Lijepljenje jelovine po klasiènom i VF postupku (s 

V.Sertiæ), Drvna industrija, 43 (1992), 3, 87-91. 

Utjecaj zatupljenosti brusne trake na hrapavost 

brušenih površina, Drvna industrija, 44(1993), 2, 47-51. 

Vodeni lakovi (s B. Ljuljka), Drvna industrija 

45(1994), 1, 20-26. 

Skidanje starih nalièa s površine drva, Drvna industrija, 

45(1994), 4, 119-123. 

Optimizacija izbora materijala i postupaka pri 

lijepljenju i površinskoj obradi (s B.Ljuljka), Savjetovanje 

ZIDI-ja Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav 

preradbe drva u Hrvatskoj, Novi Vinodolski, 1994. 

Noviteti u površinskoj obradi graðevinske stolarije (s 

H. Turkulin), Znanstveno-struèno savjetovanje Svjetski 

izazovi preradbi drva u Hrvatskoj, AMBIENTA 1994. 

Kvaliteta površinske obrade namještaja, Meðunarodno 

savjetovanje Osiguranje i upravljanje kvalitetom, 

kvaliteta proizvoda uz pomoæ znanosti, ZIDI, Opatija 

1995. 

Ubrzano ispitivanje postojanosti površine drva (s 

H. Turkulin), Drvna industrija, 46(1995), 1, 30-34. 

pH-Površine drva (s B. Ljuljka), Meðunarodno 

savjetovanje povodom 150. godišnjice Hrvatskog 

šumarskog društva Uporaba drva, str. 65-76, Zagreb, 

1996. 


by measurement of pH-value (s B. Ljuljka i dr.), Drvna 

industrija, 47(1996), 3, 95-10. 

Istra•ivanje moguænosti zaštite drva od UVzraèenja 

i vode (s I.Grbac i S.Tkalec), Meðunarodno 

savjetovanje Uporaba drva u 21. stoljeæu, ISBN 953- 

6307-27-8, AMBIENTA ‘97, Zagreb, 1997. 

Drvo i alternativni materijali u ojastuèenom 

namještaju (s I.Grbac i S.Tkalec), Meðunarodno 

savjetovanje Uporaba drva u 21. stoljeæu, AMBIENTA 

‘97, Zagreb, 1997. 

Konstrukcije drvnih proizvoda i tehnologija obrade 

poslije 2000. godine (s I.Grbac i S.Tkalec), Meðunarodno 

savjetovanje Uporaba drva u 21. stoljeæu, AMBIENTA 

‘97, Zagreb, 1997. 

JOLIÆ, Bo•o, iz Kandore, r. 20.VII.1958, ing. 

drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao 

je 21.XII.1983. god. na Šum. fakultetu 


JOLIÆ, Ivo, dipl. ing. drvne industrije. Na 

Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu diplomirao 

23.XII.1958. god. na DI odjelu. 

¤ivi u Kanadi. 

JONJIÆ, Marko, r. 30.IX.1949. u Vinkovcima, 




JOOŠ, Tomislav, iz Zagreba, r. 29.III. 1953, 




JOVANKOVIÆ, Bo•anko, iz Bos. Novog 

(BiH), r. 7.I.1957, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

JOVANOVAC, Josip, (Bošnjaci, 8.III.1965), 

dipl. ing. drvne tehnologije, prof. srednje 

škole. 

Sin Andrije i Elizabete roð. Babogredac. 

Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu 

završio je u Bošnjacima 1980, a srednju u 

PŠŠC Vinkovci 1983. Dipl. je 31.I.1991. na 


Najprije radi kao nastavnik, a nakon 

polo•ene pedagoške grupe ispita na Filozofskom 

fakultetu u Zagrebu, kao profesor 

predmeta drvne struke u Drvodjeljskoj školi 

Vinkovci. 

JOVANOVIÆ, Antun (Mrkopalj, 8.I.1922 - 

Zagreb, 29.IV.1970), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Josipa i Emilije roð. Jakovac. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio šumski 

radnik, a majka kuæanica. Osnovnu školu završio 

je u Mrkoplju, a II. klasiènu gimnaziju u 

Zagrebu, gdje je maturirao 1940. god. Na 

Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu studirao je 

šumarstvo i diplomirao 17.I.1951. 

Iduæe godine imenovan je upraviteljem 

Šumarije Prezid, a 1958. prelazi u 

drvnu industriju. Od 1959. do 1961. tehnièki 

je direktor DIP-a Èabar, a od 1962. do 1966. 

direktor poduzeæa Dren Zagreb. Od 1967. do 

1970. tehnièki je direktor Drvotvora Zagreb. 


165 

Prerana smrt odnijela ga je 1970. god. 

Pokopan je na Mirogoju. 

JOVANOVIÆ, ¤eljko, ing. drvne tehnologije 

- proizv. namještaja. Diplomirao je 

6.II.1997. VI. stupanj na Šum. fakultetu u 


JOVÈIÆ, Krunoslav, iz Zagreba, roðen 




JOVETIÆ, Savo, iz Plaškog, r. 13.X. 1957, 


1981/82, a diplomirao 1983. god. na Šum. fakultetu 


JOVIÈIÆ, Nenad, r. 23.VIII.1973. u Bjelovaru, 




JOVIÆ, Danica, iz Donjega Klasniæa, r. 




JOVIÆ, Ivan, r. u Zadru 2.IV.1957, dipl. ing. 

drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao 


na DT odjelu. 

JUG, Marijan, iz Zagreba, r. 29.V.1936, dipl. 


na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 

24.X.1964. na DI odjelu osamostaljenoga 


Posljednje godine •ivio je u Cavtatu 

kod Dubrovnika, gdje je i umro.

JUGOVAC, Alfredo, iz Umaga u Istri, r. 




JUKA, Vlado, iz Mostara (BiH), roðen 

14.II.1966, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. 



JUKAL, Eduard, iz Zagreba, r. 6.VI.1949, 

dipl. ing. drvne industrije. Diplomirao je 


na DI odjelu. 

JUKIÆ, Tomislav, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je 29.V.1986. 



JULARIÆ, Jozo, r. 16.VIII.1962, ing. drvne 

industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 



JULARIÆ, ¤eljko, iz Dervente (BiH), r. 


je 1990/91, a dipl. 31.III.1993. god. 


JURAÈ, Drago, iz Zagreba, r. 3.IX.1956, dipl. 

ing. drvne tehnologije. Apsolv. je 1979/80, a 

diplomirao 6.VIII.1981. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, DT odjel. 

JURADA, Emil, iz Pazina u Istri, roðen 

22.XI.1965. god., ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je 13.IV.1990. 




166 

JURAGA, Dragutin, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 11.XI.1997. god. na 


JURAGA, Edi, iz Murtera kod Šibenika, r. 




JURAK, Miroslav, r. 10.III.1974. u Vara•dinu, 




JURAŠKOVIÆ, Branislav Jura (Osijek, 

8.XII.1927 - Osijek, 3.II.1973), dipl. ing. 

šumarstva. 

Sin Ðure i Katarine r. Ravoher. Potjeèe 

iz obrtnièke obitelji. U Osijeku je završio 

osnovnu školu 1938, maturirao je 1947. u I. 

muškoj gimnaziji u Osijeku. Apsolvirao je 

1950/ 51, a diplomirao 4.XII.1952. god. na 

Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na Šum. 

odjelu - tehnièki smjer. 

Zaposlio se poèetkom 1953. u DIP-u 

Belišæe, ali iste godine napušta drvnu industriju 

i prelazi u Osijek u ŠG Papuk, gdje radi 

na ureðivanju šuma. Zatim radi u Šumskom 

inspektoratu i u Sekciji za ureðivanje šuma 

Osijek. Osnivanjem Šum. privr. poduzeæa 

Slavonska šuma, kao voditelj, ostaje u Zajednièkim 

slu•bama do prerane smrti. 

Bio je sudionik NOB-a i èlan ŠD-a 

Osijek.

JURÈAN, KORPAR, Ivanka, iz Zagreba, r. 

23.VI.1948, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 

je 1971/72, a dipl. 30.III.1978. god. na 


JURÈEVIÆ, Aldo, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 9.IV.1996. god. na Šum. fakultetu 


JUREKOVIÆ, Katica, r. 9.II.1963. u Sisku, 




JURIÈIÆ, Zdravko, iz Èarbine, dipl. ing. 

drvne industrije. Apsolvirao je 1954/55, na 

Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 

22.IV.1963. god. na osamostaljenom 


Kao umirovljenik •ivi u Èavlama kod 

Rijeke. 

JURIÆ, Dragutin (Brinje, 20.XII.1920), dipl. 


Sin Andrije i Anke roð. Dubravèiæ. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio slu•benik, 

a majka kuæanica. Osnovnu je školu završio u 

Otoècu 1931, a gimnaziju u Senju 1939. Apsolvirao 

je 1942/43. Diplomirao je 1948. šumarstvo 

na Poljopr.-šumarskom fakultetu u 

Zagrebu. 

Vrativši se iz vojske dobiva mjesto 

tehn. rukovoditelja u DIP-u Novoselec. 

Nakon dvije godine prelazi na kraæe vrijeme 


167 

u Ministarstvo drvne industrije u Zagrebu, a 

zatim u DIK Ðurðenovac. Poslije èetiri godine 

vraæa se u Ministarstvo i tu radi tri godine. 

Potom je tri godine bio u Exportdrvu Zagreb 

direktor za rezanu graðu, pa èetiri godine 

delegat u Egiptu, a tada se vraæa u Exportdrvo 

u Zagreb, na mjesto komerc. upravitelja, 

gdje radi do odlaska u mirovinu 1986. god. 

JURIÆ, Ivan (Prugovo, 2.I.1955), ing. drvne 

industrije - proizv. namještaja. 

Sin Petra i Ivke r. Juriæ. Hrvat, rimokatolik. 

Otac mu je bio zidar, a majka 

kuæanica. Osnovnu je školu završio u Solinu 

1969, a Tehn. školski centar Split - školu za 

KV radnike završio je 1972. 

Diplomirao je 17.XI.1986. na Šum. 


odjelu. 

Radni sta• zapoèeo je kao stolar u 

Tvornici grað. stolarije Drvnog kombinata 

Split. Uskoro prelazi (1979) u poduzeæe 

Univerzal - izrada interijera. Nakon deset 

godina rada odlazi na profesionalno usavršavanje 

na Šum. fakultet u Zagrebu. Nakon diplomiranja 

vraæa se u Univerzal kao pomoænik 

voditelja u stolarskoj jedinici, odnosno 

kao njezin voditelj, zatim je zaposlen na 

obradi ponuda u slu•bi prodaje za drvnu 

struku. God. 1990. upisuje dopunsko pedagoško-psihološko 

obrazovanje na Sveuè. u 

Splitu i nakon toga u Obrtno-tehnièkoj školi 

predaje struène predmete buduæim stolarima. 

God. 1994. postaje stalni sudski vještak za 

drvodjeljstvo u Opæinskom i Trgovaèkom 

sudu u Splitu. Kako je poduzeæe Univerzal, u 

kojemu je bio stalno zaposlen, palo u steèaj,

prijevremeno je umirovljen 2000. god. Povremeno 

radi kao savjetnik i kontakt-osoba za 

tehnièka pitanja i izradu nacrta u privatnoj 

tvrtki. 

JURIÆ, Ivica, r. 3.IV.1975, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

JURIÆ, Mara, iz Donje Ledenice, roðena 

19.IV.1955, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. 

Diplomirala je 8.V.1992. god. na 


odjelu. 

JURIÆ, Marija (Lu•ani, 21.III.1936 - Lu•ani, 


Osnovnu školu polazila je u Lu•anima, 

a završila 1950. u Slav. Brodu. Maturirala 

je u gimnaziji u Slav. Brodu 1955. god. 

Apsolvirala je 1959/60. na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu, a diplomirala 24.I.1962. 

god. na osamostaljenom Šum. fakultetu u 


JURIÆ, Miro iz Osmanlija (BiH), roðen 

9.III.1965, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirao je 18.V.1992. god. na 


odjelu. 

JURIÆ, Natalija, r. 6.X.1969. u Zagrebu, dipl. 


a diplomirala 9.XI.1999. god. na Šum. fakultetu 


JURINA, Franjo, dipl. ing. drvne industrije. 


u Zagrebu, a diplomirao 29.IV.1961. 

na osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI smjeru. 


168 

JURIŠIÆ, Franjo, iz Zagreba, r. 23.IV.1949, 




JURJEVIÆ, Miljenko (Zagreb, 5.VIII.1945), 


Sin Vladimira i Vere roð. Pene. Hrvat, 

katolik. Školovao se u Zagrebu: osnovnu 

školu završio je 1960, a VI. gimnaziju 1964. 


na Šum. fakultetu, na DI odjelu, 1971. god. 

Nakon diplomiranja bio je zaposlen u 

Tvornici parketa DIP-a Karlovac (1971-74), 

zatim je do srpnja 1976. komercijalista u 

Uvoznom sektoru Exportdrva, pa šef Poslovnice 

za uvoz opreme i rezervnih dijelova u 

Exportdrvu Zagreb. Od listopada 1981. do 

sijeènja 1985. bio je u SAD-u u European 

wood Products u New Yorku i Los Angelesu. 

Nakon toga zaposlen je u Finalnom sektoru 

Exportdrva u Zagrebu. 

Od sijeènja 2000. godine radi kao 

direktor tvrtke EXHOL BV u Nizozemskoj, 

koja je u vlasništvu Exportdrva d.d. Zagreb. 

JURJEVIÆ, Mira, iz Kaknja (BiH), roðena 




JURKI, KOVAÈEVIÆ, Mirjana (Virovitica, 

29.IX.1954), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Kæi Mate i Marije r. Kolesariæ. Hrvatica, 

katolièke vjere. Otac joj je VKV zidar, a

majka kuæanica. školovala se najprije u Virovitici. 

Osnovnu školu završila je 1968, a Gimnaziju 

"Petra Preradoviæa" 1972. god. 

Studi-rala je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. 

Diplomirala je 1978. na DT odjelu. 


TVIN-u Virovitica, Predstavništvo Zagreb. 

Tu je provela 12 godina kao zamjenica šefa 

Predstavništva. Potom je prešla u Lesninu 

In•enjering, Predstavništvo Zagreb, gdje je 

bila tri godine voditeljica opremanja objekata. 

God. 1996. izradila je program za 

Projekt opremanja namještajem i bijelom 

tehnikom ratom ošteæenih kuæa (2500) u 

svim ratom zahvaæenim •upanijama RH te je 

vodila konzalting i nadzor nad opremanjem 

kuæa. Izradila je natjeèajnu dokumentaciju 

(1996) za projekt opremanja svih obnovljenih 

škola te nadzor nad realizacijom projekta. 

Nakon toga osnovala je vlastito poduzeæe 

MIJA ING d.o.o. kojemu je direktorica. 

Dobitnica je priznanja Medicinskog 

fakulteta Sveuè. u Zagrebu za osobito zalaganje 

i doprinos u radu i napretku (1981) te 

dobitnica priznanja ZAPI-a, kojim se upisuje 

upis u Zlatnu knjigu najuspješnijih hrvatskih 

poduzetnika 1999. i 2000. godine. 

JURKOVIÆ, Bo•idar, iz Karlovca, roðen 


je 1967/68, a diplomirao 1.XII.1970, 


JURKOVIÆ, Branko, iz Peèišæa, r. 29.X.1957, 




Zaposlen je u poduzeæu Bor d.d. Novi 

Marof. 

JURKOVIÆ, Milan, iz Otoèca, Lika, r. 





169 

JUSIÆ, Atif (Bosanska Otoka, BiH, roð. 

2.VI.1930), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Šerifa i Tatle, r. Mujkiæ. Bošnjak, 

dr•avljanstva BiH, islamske vjere. Potjeèe iz 

zemljoradnièke obitelji. Puèku školu završio 

je 1941. u rodnome mjestu, a realnu gimnaziju 

u Banjoj Luci 1950. Studirao je na Poljopr.-šum. 


je 1954/55, a diplomirao 1959. god. na Šum. 


Tijekom radnoga vijeka bio je zaposlen 

najprije u poduzeæu Una Bos. Krupa, zatim u 

ŠIPADU Sarajevo. Bio je voditelj razvoja poduzeæa 

Rad. Od god. 1971. do 1976. radi u 

ŠIPADU. u vanjskoj trgovini, a svoj radni 

vijek završava u inozemstvu. U mirovinu odlazi 

1989. godine. 

Sudjelovao je na više struènih skupova, 

a za rad u struci primio je nekoliko vrijednih 

nagrada. Èlan je DIT-a. Kao umirovljenik 

•ivi u Sutivanu na Braèu. 

JUSTINIJANOVIÆ, Juraj, (Starigrad na 

Hvaru, 8.III.1895), dr. sc., dipl.ing. redoviti 

profesor predmeta Viša matematika i Nacrtna 

geometrija. 

Ispit zrelosti polo•io je 1912. u Splitu. 

Diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveuèilišta 

u Zagrebu. Doktorat tehnièkih znanosti 

stekao je 1924. godine na Tehnièkoj 

visokoj školi u Zagrebu. 

Dvije godine bio je asistent Nacrtne 

geometrije na toj školi, pet godina srednjoškolski 

je profesor u Splitu, petnaest godina 

redoviti profesor Nacrtne geometrije i Više 

matematike na Pomorskoj vojnoj akademiji u 

Dubrovniku i do 1952. redoviti profesor

Geometrije na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. 

Od 1952. godine izvanredni je profesor 

Nacrtne geometrije na Tehnièkom fakultetu 

u Zagrebu, od 1957. redoviti profesor 

Strojarsko-brodograðevnog fakulteta. Na 

Šum. odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu 

predavao je 1947/48. Višu matematiku. 

JUSTIN, Drago (Bre•ice, Slovenija, 7.V.1923 

- Ljubljana, 27.IV.1993), dipl. ing. šumarstva 

- tehnièki smjer, savjetnik. 

Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu. Diplomirao je 1952. god. na šum. 

odjelu, tehnièki smjer. Cijeli radni vijek 

proveo je u slovenskom šumarstvu, ponajviše 

je radio na ureðivanju bujica. 

(Detaljnije u HŠ¤L, knj. 5, str. 352.) 

JUSUFOVIÆ, Šemza, iz Brèkog (BiH), r. 

16.XI.1954, dipl ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



JUTROVIÆ, Branimir (Zagreb, 6.V.1962), 


Sin Marka i Milene. Hrvatske narodnosti. 

Otac mu je grað. tehnièar, a majka 

nastavnica. Odrastao je i školovao se u Zagrebu: 

osnovnu školu završio je 1977, zatim je 

pohaðao dva razreda gimnazije, a posljednja 

dva razreda i maturu polo•io je u Drvodjeljskoj 

školi u Zagrebu - 1981. god. Apsolvirao 

je 1986/87, a diplomirao 22.I.1991. na Šum. 



170 

Radni sta• zapoèeo je u Uniondrvu 

d.d. - uvoz-izvoz proizvoda drvne industrije, 

proizvoda od furnira. Radio je kao komercijalist 

od rujna 1994. do prosinca 1995. god. Nakon 

toga radi od poèetka 1996. kao komercijalist 

u Limes plus d.o.o. Zagreb - kataloška 

prodaja uredskog pribora. 

JUTROVIÆ, JAKIŠIÆ, Branka (Zagreb, 

26.V.1962), dipl. ing. drvne tehn., prof. 

Kæi Rade i Katarine r. Zadravec. Hrvatske 

je narodnosti. Otac joj je strojobravar, 

a majka med. sestra. Odrasla je i školovala se 

u Zagrebu: osnovnu školu završila je 1978. a u 

DOC-u “Jurica Ribar” maturirala je 1981. 


20.XI.1989. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

DT odjel. 

Od 1990. radi na srednjoj Drvodjelskoj 

školi u Zagrebu, na zamjeni do 1992, od 

1994. godine radi u Srednjoj školi Oroslavje, 

a od 1997. do danas u Drvodjeljskoj školi 

Zagreb na poslovima prof. struènih predmeta 

drvarske struke. 

JUZBAŠIÆ, Èedomir, iz Ljubljane (Slovenija), 




¤ivi i radi u Dikliæima kraj Poreèa. 

JUZBAŠIÆ, Josipa, r. 13.III.1969. u Bošnjacima 

- ing. drvne tehnologije - proizv. 



Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku.


171 

K 

KABALIN, David, r. 31.VII.1918. u Novom 

Vinodolskom, dipl. ing. šumarstva, 

knji•evnik. 


26.IX.1941. na Gospodarsko -šum. fakultetu 

u Zagrebu. Sudjelovao je u NOB-u od 1943. 

Osnutkom prvog Povjerenstva šuma i 

ruda na Visu radi u njemu kao suradnik za 

šumarstvo, a krajem 1944. u istom je svojstvu 

premješten u Beograd. Zatim je bio direktor 

Zemaljskoga šumarskog poduzeæa Šumarstva 

i drvne industrije te Direkcije drvne industrije 

u Zagrebu, Novoj Gradiški i Rijeci. Potom 

je bio direktor Jugoinspekta i direktor 

Exportšume u Zagrebu. God. 1949. povjerena 

mu je du•nost predstavnika izvoznog 

drvarskog sustava u inozemstvu: u Milanu 

(Italija), zatim u Frankfurtu i Düseldorfu 

(Njemaèka). Kad se vratio u zemlju, dolazi u 

Exportdrvo Zagreb i u njemu ostaje do 

umirovljenja najprije kao glavni direktor u 

Zagrebu, zatim kao predstavnik u inozemstvu 

i na kraju kao direktor u Rijeci, do 

odlaska u mirovinu 1982. god. 

Svoja iskustva s meðunarodnoga drvnog 

tr•išta priopæava u “Drvarskom glasniku”, 

u kojem je objavio više od 50 èlanaka. Bio je 

suradnik i "Šum. lista". 

Za uspješan rad dobio je Orden 

bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem, 

Orden rada sa zlatnim vijencem i Orden 

zasluga za narod. 

Bavio se knji•evnim radom, pa je do 

odlaska u mirovinu objavio pet zbirki pjesama. 

 

KAÈAPOR, Ismet, r. 22.III.1967. u Tutinu 

(Srbija), dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



KADIÆ, Damir, r. 1.IV.1968. u Sisku, dipl. 


diplomirao 1996. god. na Šum. fakultetu u 


KAIÆ, Milan (Livno, 25.III.1926.), dr. sc., 

dipl.ing. kemije, docent predmeta Kemija i 

Kemija s osnovama biokemije. 

Osnovnu je školu završio u rodnom 

Livnu, a gimnaziju u Splitu i Zagrebu. Maturirao 

je 1946. godine na II. klasiènoj gimnaziji 

u Zagrebu i u jesen se upisao na Kemijski 

odsjek Tehnièkog fakulteta u Zagrebu, na 

kojemu je diplomirao 17. travnja 1954. god. 

Nakon odslu•enja vojnog roka 1955. 

radio je kao diplomirani in•enjer kemije. 

Od 25.X.1955. godine do 31.I.1957. 

god. bio je tehnološki in•enjer tvornice 

Elektroda Zagreb, a od 1.II. do 31.V.1957. 

zaposlen je u Trgocentru Zagreb. Od 

11.VI.1957. godine do 31.XII.1959. god. radi 

u Tvornici ulja u Zagrebu. 

Od 1.I.1960. godine do 8.XI.1974. 

asistent je u Zavodu za kemiju Šum. fakulteta 

u Zagrebu. Dana 8. studenog 1974. godine 

izabran je za docenta predmeta Kemija i 

Kemija s osnovama biokemije na Šum. fakultetu 

u Zagrebu.

Škol. god. 1964/65. samostalno je 

vodio kolegij Kemija za izvanredne studente 

Šum. fakulteta u Zagrebu. Od 1961. do 1968. 

godine u svojstvu asistenta ispitivao je 

studente DI i Šum. odsjeka Opæu i anorgansku 

kemiju. Dvije nastavne godine (1967-1969) 

sudjelovao je u poslijediplomskoj nastavi 

Specijalna proizvodnja bilja za kolegij Metodika 

kemijskih analiza u Zavodu za kemiju 

Poljopr. fakulteta u Zagrebu. U ljetnom 

semestru 1969/70. predavao je kolegij Kemija 

s osnovama biokemije studentima ŠG odsjeka 


Dana 12.IV.1971. godine obranio je 

disertaciju Prilog odreðivanju konstitucije 

lipidnih tvari u jestivim i otrovnim gljivama 

zagrebaèkog podruèja na Tehnološkom fakultetu 

u Zagrebu. 

RADOVI 

Praktikum anorganske analitièke kemije za studente 

Šumarskog fakulteta, Šumarski fakultet, Zagreb, 1966. 

Prilog poznavanju sadr•aja •eljeza, bakra i fosfata u 

nekim našim jestivim gljivama (s D. Vilièiæ, F. Miheliæ i L. 

Barišiæ), Farmaceutski glasnik, 23)1967), 317. 

Slobodni i vezani lipidi u jezgrama lupinastih 

voæaka (sa Z. Tadiæ), ibid., 24(1968), 271. 

Ispitivanje sadr•aja nekih esencijalnih aminokiselina 

u pojedinim sortama kukuruza proizvedenih pod 

razlièitim agrotehnološkim uvjetima (s D. Horgas, M. 

Skender i G. Garbin), Projekt za potrebe gospodarstva, 

Poljoprivredni kombinat Morska Sobota, 1969. 

Utjecaj kolièine dušika u prihranjivanju i gustoæe 

sklopa kukuruza na sastav slabo polarnih lipida kukuruza (s 

D. Horgas, M. Skender i G. Garbin), Poljoprivredna 

znanstvena smotra, 13(1969), 3. 

Utjecaj kolièine dušika u prihranjivanju i gustoæe 

sklopa na kolièinu riboflavina i niacina u sila•nom 

kukuruzu i njihove promjene mlijeèno kiselom fermentacijom 

(s D. Horgas, M. Skender i G. Garbin), ibid., 

27(1971), 3. 

Prilog odreðivanju konstitucije lipidnih tvari u 

jestivim i otrovnim gljivama zagrebaèkog podruèja, 

disertacija, Tehnološki fakultet u Zagrebu, 1971, 

objavljeno u izvodu u Glasniku za šumske pokuse, 

17(1974), 91-156. 

Organska kemija, skripta, Sveuèilište u Zagrebu, 

Zagreb, 1974. 

Dodatna prehrana divljaèi kestenom (sa S. Markiæ), 

Šumarski list, 103(1979). 

O kemizmu ljusaka nekih plodova šumskog drveæa i 

grmlja, Drvna industrija, 36(1985), 229. 


172 

Prehrambeno-tehnološke osobine sjemenaka oraha 

Juglans regia, crnog oraha Juglans nigra i pinije Pinus 

pinea, Šumarski list, 109(1985), 325. 

KAJGANIÆ, Bo•o, iz Buševca, r. 7.IX.1947, 


1970/71, a diplomirao 20. XI.1984. god. na 


KALKAN, Diana, r. 8.IX.1967. u Koprivnici, 




KANCIJAN, Milan, r. 2.IX.1949. u Ludbregu, 




KARABAIÆ, Josip, r. 24.IV.1944. na Krku, 




KARAD¤IÆ, Jasmina, r. 12.VII.1964. u 

Sanici (BiH), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirala je 1985/86, a dipl. 9.IX.1987. na 


KARAHASANOVIÆ, Alija, dr. sc., dipl. ing. 


Na Poljopr.-šum. fakultetu Sveuè. u 

Zagrebu obranio je 28.XI.1958. disertaciju 

Tehnièka svojstva bosanske prašumske jelovine i 

postao jedan od prvih naših doktoranata s 

podruèja drvne tehnologije. 

KARAJICA, Stipo, r. 10.I.1968. u mjestu 

Baština dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



KARAPAND¤IÆ, Josip, (Štivica, 23.V.1934. - 

Kostrena, Rijeka, 12.XII.1999), dipl. ing. 


Sin Josipa i Katice r. Smudiæ. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je zanimanjem bio 

poljoprivr. tehnièar, a majka kuæanica. Osnovnu 

školu završio je u Kutini 1948, a Drvopreraðivaèku 

školu u Virovitici 1951. god. Apsolvirao 

je 1957/58, a diplomirao 1961. na Šum. 


Radni vijek zapoèeo je u DIP-u Voæin, 

a nastavio u DIP-u Gaj Slatina. Potom radi u 

DIP-u Gvozd, DIP-u “Rade Šupiæ” Rijeka i 

na kraju u DIP-u Klana. 

U mirovinu odlazi 1983. Umro je 

1999. u 66. godini •ivota. Sahranjen je 

14.XII.1999. u Kostreni. 

KARAVIDOVIÆ, Zdravka, r. 3.VI.1959. u 

Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 



KARBA, Davorin, r. u Mariboru, Slovenija, 

6.XI.1912, dipl. ing. šumarstva, 

Potjeèe iz èinovnièke obitelji. Osnovnu 

i srednju školu završio je u Mariboru. Apsolvirao 

je 1933/34, a 1934. god. diplomirao 

je na Poljopr. -šum. fakultetu u Zagrebu, na 

Šum. odjelu. Prije Drugoga svj. rata radi u 

slov. šumarstvu. Tijekom rata iseljen je s 

obitelji u Srbiju, a nakon završetka rata do 

kraja radnog vijeka radi u drvnoj industriji - 

bio je tehnièki direktor Lesnoindustrijskog 

poduzeæa Maribor i tehnièki direktor Marlesa. 

U mirovinu je otišao 1985. Kao umirovljenik 

•ivio je u Mariboru. 

KARDAŠIÆ, Marko (Zagreb, 29.III.1973), 


Sin Antuna i Višnje r. Jurkoviæ. Hrvat, 

katolik. Roditelji su mu stomatolozi. Školovao 

se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 

1987, a maturirao je 1991. u OC-u “Nikola 


173 

Tesla”. Apsolvirao je 1995/96, a diplomirao 

15.X.1997. na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

Nakon diplomiranja poèeo je raditi u 

zagrebaèkoj tvrtki ERICON kao komercijalist. 

Tijekom rada pru•ila mu se moguænost 

da nekoliko puta posjeti Afriku i upozna 

egzotiène vrste drva. Od 1998. radi kao 

direktor predstavništva za dansku trgovaèku 

tvrtku Wilhjem A/S, kojoj je osnovni posao 

trgovina raznim vrstama trupaca i graðe za 

dalekoistoèno tr•ište i za dio Europe. 

KARLOVIÆ, Dubravko, r. 1.V.1939. u 

Pakracu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1964/65, a diplomirao 4.XII.1969. god 


KASALO, Ivica (Livno, BiH, 5.XI.1967), 

dipl. ing. drvne tehnologije, •upanijski 

šumarski inspektor. 

Sin Frane i Nevenke roð. Urselja. 

Hrvat, rimokatolik, dr•avljanin R. Hrvatske i 

R. BiH. Otac mu je zanimanjem stolar, a 


Livnu 1982, a u rodnom gradu završio je

1986. i ŠUP “S.S. Kranjèeviæ”, stekavši 

zvanje elektrotehnièar-energetièar. 



1.IV.1993. god. na na DT odjelu. 

Po završetku studija, odnosno nakon diplomiranja, 

vratio se u Livno i pristupio 

postrojbama HVO-a. Istodobno je radio od 

ljeta 1993. do proljeæa 1994. godine u DIP-u 

Cincar u Livnu. Zbog ratnih dogaðanja ostao 

je u postrojbama HVO-a sve do ljeta 1998, 

kada se upošljava u Ministarstvu poljoprivrede 

i šumarstva Hercegbosanske •upanije kao •upanijski 

šumarski inspektor, gdje radi i danas. 

Èlan je Udruge šumara HZ Hercegbosne 

i UD i VOR HVO Hercegbosne. 

¤ivi u Livnu. 

KASIHAJDA, Ivanèica, r. 20.VI.1964. u 

Garešnici, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirala je 19.V.1987. god. 


DT odjelu. 

KASUMOVIÆ, Hazim, iz Bos. Gradiške 

(BiH), r. 15.XI.1936, dipl. ing. drvne industrije. 


30.V.1974. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu. 

KASUNIÆ, Franjo, iz Erdelja, r. 28.X.1948, 


je 26.VI.1980. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, VI. (I) stupanj na DT odjelu. 

KAŠA, Andrea (Virovitica, 20.VIII.1973), 


Kæi Josipa i Štefice r. Baèani. Hrvatica. 

Otac joj je drvni tehnièar, a majka med.biokemijski 

in•enjer. Osnovnu školu polazila 

je u Pitomaèi, a Srednju medicinsku završila 

je u Zagrebu. Apsolvirala je 1996/97, a diplomirala 

na Šum. fakultetu u Zagrebu 

29.I.1999. na DT odsjeku. 

Zaposlena je kao tehnolog površinske 

obrade. 


174 

KATIÆ, Milka, r. u Pakracu, 22.X.1961, 




KATRANÈEK, Miljenko roðen u Po•egi, 

12.V.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Sin Stjepana i Marije r. Czabadaj. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je krojaè, a 

majka kuæanica. Osnovnu školu završio je 

1974. u Èaglinu, a gimnaziju 1978. godine u 

Po•egi. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. 


9.VI.1983. na DT odjelu. 

Zaposlen je kao komercijalni direktor 

u SPIN VALIS-u d.d. Po•ega. 

KATUŠIÆ, Janja, r. 26.VIII.1970 u ¤drimcima, 

ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja. 



VI. stupanj na DT odsjeku. 

KAURIÆ, Ivan, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 

je 1949/50. na Poljopr.-šum. fakultetu u 

Zagrebu, a diplomirao je 26.VI.1952. god. na 


Kao umirovljenik •ivio je u Sisku. 

KAVAZ, Dinko, iz Bos. Petrovca (BiH), r. 

2.VI.1957, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirao je 5.IV.1985. na Šum. 


KAZIÆ, Sulejman, iz Èaplja (BiH), roðen 

1.IV.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao 

je 12.IV.1991. na Šum. fakultetu u 


KEÈA, ¤eljko, r. 29.IX.1956. u Zagrebu, dipl. 

ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1981/82,



KELAVA, Borislav, iz Livna (BiH), roðen 




KENJEVARI, Marijan (Zagreb, 26.III.1943), 

dipl. ing. drvne tehn., profesor. 

Sin Andrije i Mire r. Andrijeviæ. 

Hrvat, katolik. Potjeèe iz slu•benièke obitelji. 

Osnovnu školu polazio je u Zagrebu, gdje je i 

maturirao u gimnaziji 1962 god. Apsolvirao 


Šum. fakultetu u Zagrebu, DT odjel. 

Nakon diplomiranja (1971-1978) radio 

je u DI Slavonija Slav. Brod, a od 1978. do 

danas radi kao srednjoškolski profesor 

Tehnièke škole u Virovitici. Predavaè je predmeta 

drvne struke. 


na veæini struè. skupova u organizaciji škole i 

Ministarstva. Èlan je Sindikata profesora 

srednje škole. 

KENJI, Nenad, r. 26.VII.1966. u Osijeku, 




KENJIÆ, Zoran, mr. sc., dipl. ing. drvne tehnologije. 


u Sarajevu, a poslijediplomski studij 

polazio je u Zagrebu. Obranio je 7.VI.1990. 

god. na Šum. fakultetu u Zagrebu magistarski 

rad s naslovom Utjecaj neprave sr•i na iskorišæenje 

bukovih pilanskih trupaca piljenih traènim 

pilama na dva razlièita naèina. 

KEREZOVIÆ, Boško, iz ¤ivinica (BiH), r. 

6.I.1960, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsol- 


175 

virao je 1983/84, a diplomirao 16.I.1986. na 


KERMAN, Josip, ing. drvne tehnologije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je 21.III.1996. 

god., VI. stupanj na Šum. fakultetu u Zagrebu, 


KEROVIÆ, Nedeljko, iz Pirkovaca (BiH), r. 

19.XI.1949, ing. drvne industrije - proizv. 




KESER, Eva, roðena u Novoj Gradiški 


namještaja. Diplomirala je 26.II.1992. god. 


DT odjelu. 

KESIÆ, Nikola iz Graèaca, r. 31.V.1937, dipl. 


a diplomirao 8.X.1965. na Šum. fakultetu u 


KEŠELJ, Olivera, r. 12.IV.1965. u Bjelovaru, 


je 1987/88, a diplomirala 5.IV.1989. god. 


KEŠELJ, Sanja, r. 7.XI.1962. u Bjelovaru, 




KIÈIN, Fuad, iz Demiševaca (BiH), dipl. ing. 


diplomirao 25.I.2002. god. na Šum. fakultetu 


KILIÆ, ¤eljko, r. 22.IX.1967. u Bjelovaru, 


Diplomirao je 10.V.1996. god. na Šum. fakultetu 


KIRASIÆ, Damir, r. u Ogulinu 30.I.1961, 




KIRASIÆ, Dragutin, roðen u Zagrebu 

21.IX.1923, dipl. ing. šumarstva. 

Sin Mate i Ru•e r. Sušanj. Hrvat, rimokatolik. 

Školovao se u Zagrebu: osnovnu 

školu završio je 1934, a maturirao je 1942. 

god. u I. realnoj gimnaziji. Apsolvirao je 


a diplomirao 1951. god. na Šum. odjelu - 


Nakon završetka studija zaposlio se u 

DK Belišæe, gdje je od 1951. radio kao upravitelj 

pilane, tehnièki direktor i glavni direktor. 

God. 1963. prelazi u Zagreb, u Institut 

za drvo, gdje je bio šef Odjela za pilansku preradu 

drva i zamjenik direktora sve do kraja 

1967. god., kada prelazi u Uniondrvo na 

mjesto direktora razvoja i zamjenika glavnog 

direktora. 

God. 1971. prelazi u Poslovno udru- 

•enje drvne industrije, ali veæ 1972. god. zapošljava 

se u Exportdrvu. Tu je do 1984. 

direktor Uvoznog sektora, direktor OOUR-a 

Vanjska trgovina i pomoænik glavnog direktora 

za razvoj. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu prijavio 

je disertaciju, ali je zbog drugih obveza nije 


176 

uspio dovršiti. Objavio je knjigu Moguænost 

razvoja pilanske prerade u SR Hrvatskoj 

(Institut za drvo Zagreb 1967), a pisao je i 

struène èlanke. 

Bio je dugogodišnji èlan HŠD-a. 

KIRIÆ, Radmila, r. 10.XI.1966. u Èakovcu, 




KIŠ - VULIÆ, Ðurðica (Bošnjaci, 20.IV.1969), 


Kæi Ilje i Roze r. Maloševiæ. Hrvatica, 

katolièke vjere. Potjeèe iz radnièke obitelji. 

Osnovnu školu završila je u Bošnjacima 1984, 

srednju Poljoprivr. školu “V. Nazor” 1988. u 

¤upanji. Apsolvirala je 1990/91, a diplomirala 

23.XII.1993, VI. stupanj na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, DT smjer. 

Zaposlena je u TVIN-u d.d. Virovitica, 

najprije kao tehnolog površinske obrade 

kuænog namještaja, a zatim kancelarijskog 

namještaja. 

KIŠEVIÆ, Husein, r. u Velagiæima (BiH) 





KIŠIÆ, Ivan, iz Bartolovca, r. 14.XII.1962, 




KLAIÆ, Darko, roðen u Novoj Gradiški 

20.V.1958, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



KLAJN, Davor, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je 29.II.1988. 


stupanj na DT odjelu, Studij uz rad. 

KLAJN, Ðurða, iz Novoselca, r. 3.XII.1950, 




KLARIÆ, Slavko, r. 20.III.1937, dipl. ing. 


23.VI.1964. god. na Šum. fakultetu 


KLARIÆ, Snje•ana, r. 17.IV.1961. u Zagrebu, 


je 1983/84, a diplomirala 20.V.1986. god. 


KLARIÆ, Zvonko, r. 25.VI.1962. u Ðakovu, 


je 29.II.1988. god. na Šum. fakultetu 


KLASIÆ, Marina, r. u Zagrebu 4.V.1959, 




KLASO, Antun (Slav. Kobaš, Slav. Brod, 

20.IX.1932), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Mije i Ane roð. Jeliniæ. Hrvatske 

narodnosti. Osn. školu završio je u Slav. 

Kobašu 1943, a gim. u Slav. Brodu 1953. Diplomirao 

je 28.XII.1958. na Šum. odjelu 

Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu, DI smjer. 

Radni vijek zapoèeo je kao poslovoða u 

proizvodnji furnira DI Slavonija Slav. Brod. 

Zatim je u istom poduzeæu voditelj proizvodnje 

namještaja, pa direktor razvoja. Potom je 


177 

bio tehn. direktor Oriolika Oriovac, pa 

direktor RO-a Oriolik. Posljednje radne 

godine bio je predsjednik Privredne komore 

Slavonije i Baranje. 

Danas je u mirovini. 

KLEKAR, Josip, iz Èièkovine, r. 23.I.1959, 




KLEPAC, Josip (Vode, 15.VII.1940), dipl. 


Sin Josipa i Ljubice roð. Štimac. 

Hrvat, katolik. Otac mu je bio šum. radnik, a 


Smreèju, a Srednju šum. u Karlovcu. Apsolvirao 


fakultetu u Zagrebu - DI smjer. 

Završivši studij, zapošljava se u DI 

Goranprodukt Èabar kao upravitelj Tvornice 

tapeciranog namještaja. God. 1978. prelazi u 

Novi Vinodolski zaposlivši se u tamošnjem 

DIP-u gdje obavlja razne poslove - od 

upravitelja pilane do upravitelja Tvornice 

okal-ploèa. Od 1995. bavi se samostalnim 

obrtništvom. 

KLET, Jakob (Baèki Monoštor, Vojvodina, 

30.IV.1938), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Jakoba i Elizabete roð. Reiter. Njemaèke 

narodnosti, hrvatskoga dr•avljanstva, 

rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Osnovnu 

je školu završio u Baèkom Monoštoru 

1954, a Srednju šumarsku školu u Ilid•i (Sarajevo). 


u Zagrebu. Apsolvirao je 1962/63, a 


Zaposlio se 15.IX.1966. u Goranproduktu 

Èabar. Do kraja 1969. bio je tehnièki 

voditelj pilane u Prezidu. Od 1970. do 1973. 

god. direktor je pogona u Tršæu - Finala. 

Nakon toga komercijalni je direktor Goranprodukta 

Èabar, a od 15.II.1990. zaposlen je

u Exportdrvu Zagreb - Filijala Rijeka na 

radnome mjestu šefa poslovnice. 

KLIŠANIN, Vinko, iz Šuice (BiH), r. 




KLOBUÈAR, Dra•en, r. u Po•egi 12.VI.1959, 




KLOBUÈAR, Mario, r. 1.IV.1974. u Slav. 




KLOBUÈAR, Vjekoslav, dipl. ing. drvne industrije. 



13.III.1961. god. na osamostaljenom Šum. 


KLOKIÆ, Mustafa iz Lišnja (BiH), roðen 


namještaja. Diplomirao je 21.I.1985. god. na 


odjelu, dislocirani Studij u Brèkom. 

KLJAJIÆ, Filip (Modran, BiH, 31.XII.1934), 

mr. sc., dipl. ing. tehnologije. 

Otac Marijan bio je poljoprivrednik, a 

majka Marija kuæanica. Hrvatske narodnosti 

i dr•avljanstva, rimokatolik. Osnovnu školu 

završio je u Plehanu 1949, a Kemijskotehnièku 

tehnološku školu u Tuzli 1954. god. 

Diplomirao je na Tehnološkom fakultetu u 

Zagrebu. Potom se zaposlio u Kombinatu 

Belišæe, RO Belišæe-Bel. Poslijediplomski 

studij završio je na Šum. fakultetu Sveuè. u 


178 

Zagrebu. Magistrirao je 15.III.1989. na DT 

odjelu obranom magistarskog rada Impregnacija 

sjeèke kod proizvodnje poluceluloze. 

Radni vijek zapoèeo je kao laborant u 

¤eljezari Zenica, a nastavlja kao tehnolog u 

Saponiji Osijek. Potom radi kao šef pogona 

proizvodnje poluceluloze u Belišæu d.d. Tu je 

proveo glavninu radnoga vijeka: bio je šef 

tehnièke kontrole, šef laboratorija - kontrole i 

unapreðenja, tehnièki upravitelj Bel-ambala•e 

u Belišæu d.d., glavni tehnolog u Slu•bi razvoja, 

a do umirovljenja je radio kao glavni 

tehnolog za papir i polucelulozu Bel-ambala•e 

Belišæe d.d. 

Objavio je dva ud•benika iz struke. 

Èlan je brojnih udruga. Dobio je brojna 

priznanja i nagrade za svoj rad. 

Kao umirovljenik •ivi u Belišæu. 

KLJAK, Jaroslav (Osijek 21.II.1972), dipl. 

ing. drvne tehnologije, mlaði asistent na Šum. 


Sin Josipa i Zdenke roð. Holik. Hrvat, 

hrvatskoga dr•avljanstva, katolik. Potjeèe iz 

obitelji prosvjetnih djelatnika. Školovao se 

najprije u Osijeku. Osnovnu školu završio je 

1986, a u CUO “Braæa Ribar” maturirao je 

1990. godine. 


Diplomirao je 22.VII.1997. god. na DT 

odsjeku, VII. stupanj. 

Od 1.III.1998. znanstveni je novak na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na projektu 

“Istra•ivanje sirovine, procesa izrade, kakvoæe 

i ugradbe ploèa na bazi drva". Od 1.I.1999. 

mlaði je asistent za predmet Furniri, furnirske 

i stolarske ploèe kod prof. dr. sc. V. Bruèija. 

Sudjelovao je na Ambijenti, Drvo u 

graðevinarstvu. 

Èlan je HŠD-a, Ogranka Zagreb. 

KNAPIÆ, Josip, iz Drenovca, r. 10.VI.1969, 


je 1992. god. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, VI. stupanj, na DT odjelu.

KNEZOVIÆ, Jure, (Stobreè, 27.II.1922), 


Sin Ante i Ru•e roð. Cokariæ. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz poljodjelske obitelji. 

Osnovnu je školu završio u Stobreèu 1932, a 

klasiènu gimnaziju u Splitu 1942. god. 

Šumarstvo je studirao na Poljopr.-šum. fakultetu 


diplomirao 10.VI.1950. 

Zaposlio se nakratko u ŠG-u Rijeka, a 

onda je jednu školsku godinu bio nastavnik 

struè. predmeta u Srednjoj šumarskoj školi u 

Plaškom. U kolovozu 1951. zapošljava se u 

Šumariji Slav. Brod, kao upravitelj (1951- 

1960). Nakon toga radi kao nastavnik 

struènih predmeta u Drvno-tehnièkoj školi 

“J. Ribar” u Zagrebu. Na tom je mjestu ostao 

17 godina, do umirovljenja u veljaèi 1977. i 

tako za hrvatsku drvarsku struku, u suradnji s 

drugim nastavnicima, osposobio stotine drvarskih 

struènjaka. 

KNEZOVIÆ, Milivoj, iz Rašæana, roðen 

10.X.1954, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirao je 21.III.1983. god. 


DT odjelu. 

KNE¤EVIÆ, Branislav, r. 3.V.1950. u Komarnici, 




KNE¤EVIÆ, Deana, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirala je 21.I.1998. na Šum. 



179 

KNE¤EVIÆ, Dragan, iz Èomborja, dipl. 

ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1986/ 

87, a diplomirao 18.VII.1988. god. na Šum. 


KNE¤EVIÆ, Ivo (Osijek, 5.X.1929), dr. 

sc., dipl. ing., izv. sveuè. profesor predmeta 

Šumske komunikacije i Graðevinarstvo. 

Osnovnu školu i èetiri razreda gimnazije 

završio je u Osijeku, a ostale u Zagrebu, 

gdje je i maturirao 1948. God. 1956. diplomirao 

je na Tehnièkom (Šumsko-industrijskom) 

odsjeku Poljopr.-šumarskog fakulteta 

u Zagrebu. 

Za vrijeme studija radio je u zagrebaèkom 

poduzeæu Cestogradnja, zatim u 

Projektnom birou šumarstva i drvne industrije 

u Zagrebu te u poduzeæu Graðevinar u 

Ogulinu. Svi ti poslovi bili su vezani za 

kasnije bavljenje projektiranjem i trasiranjem 

šumskih cesta te istra•ivanjem zakonitosti 

otvaranja šuma. 

God. 1962. postao je asistent za 

predmet Šumske komunikacije u Zavodu za 

šumsko graðevinarstvo i komunikacije Šum. 

fakulteta u Zagrebu. Reizabran je za asistenta 

iz navedenog predmeta 1965. i 1968. te 1972. 

za predmet Šumska transportna sredstva. 

Godine 1974. izabran je za višeg predavaèa 

predmeta Šumske komunikacije. 

Doktorirao je 1990, u zvanje docenta 

izabran je 1991, a u zvanje izv. profesora 

1993. god. U mirovinu je otišao 1995. sa 

mjesta voditelja Katedre za šum. transport. 

sredstva. 

Njegov znanstveno-istra•ivaèki rad 

usko je povezan s podruèjem njegova nastavnog 

rada, a uz istra•ivanja, provedena zbog 

stjecanja novih znanja o pojavama i zakonitostima 

u svezi s ekonomiènim rasporedom 

šumskih prometnica u prebornim šumama, te 

osobito o utjecaju naèina gospodarenja i vrste 

sjeèa na takve postupke. Najveæi dio njegova 

rada sastojao se od stvaralaèke primjene 

steèenih znanja na nova podruèja, poglavito

od stvaranja modela otvaranja šuma u uvjetima 

Gorskoga kotara, te pronala•enja 

podobnih pozajmišta kvalitetnih materijala 

za gradnju šumskih prometnica. 

Bio je društveno-politièki aktivan: 

jedan mandat bio je direktor Šum. fakulteta u 

Zagrebu, a niz godina bio je rukovoditelj 

NŠPO Zalesina. 



Utjecaj strukture sastojine na optimalnu gustoæu 

mre•e šumskih prometnica u prebornim šumama Gorskog 

kotara. Mehanizacija šumarstva, 3(1980), 3-4, 107-122. 

Kompleksni utjecaj èinilaca na optimalnu gustoæu 

mre•e šumskih prometnica u prebornim šumama Gorskog 

kotara. Ibid., s. 136-145. 

Yugoslav experience in Studying the vehicle-soil system 

(sa S. Severom i A. Vrankoviæem). Zbornik radova 

seminara Utjecaj mehaniziranja šum. radova na tlo, 

Louvain-la-neuve (Belgia) ECE-FAO-ILO-IUFRO, 

1989, 225-234. 

Yugoslav experience in designing thinning machines, 

(sa S. Severom). Zbornik konferencije IUFRO P4.02.01, 

17-22. rujna 1989, Hyytiala, Finska, 75-97. 

Form index as possible criterion for classification of 

forest off-road vehicles, (sa S. Severom), Budimpešta 1991, 

Vol.II, 468-476. 

KNE¤EVIÆ, Milutin (Lièka Jesenica, 

7.IX.1905 - Beograd, 16.VI.1977), dr. sc., 

dipl. ing. šum., red. sveuè. prof. 

Studirao je šumarstvo na Gospodarsko-šum. 

fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirao 

je šk. god. 1927/28. Zaposlio se u struci 

23.V.1929. Polo•io je struèni šumarski ispit u 

Beogradu pa je 24.VI.1932, u zvanju šumarskog 

pristava, rasporeðen u Šum. upravu Karlovac. 

Radio je u Direkciji šuma Zagreb, te 

bio šef šumskih uprava u Karlovcu, Glini, 

Vrbanji i Rajiæu. U tijeku Drugoga svj. rata 

radi u Direkciji šuma u Èaèku (Srbija), a 1946. 

prelazi u Glavnu upravu dr•avnih šumskih 

industrijskih poduzeæa u Beogradu i posveæuje 

se drvnoj industriji, a zatim 1947. prelazi 

na Šum. fakultet u Beogradu. 

God. 1951. doktorirao je na Beogradskom 

univezitetu, obranivši disertaciju Raspo- 


180 

red gaterskih testera (španung) pri maksimalnom 

kvantitativnom iskorišæenju. 

Za redovitog profesora izabran je 

1957. Na Šum. fakultetu u Beogradu predavao 

je Mehanièku preradu drveta, Tehnologiju 

drveta, Preradu drveta na strugarama te 

Furnire i šperovano drvo. 

Napisao je i objavio više struènih i 

znanstvenih radova, prete•ito iz podruèja 


KOBILAROV, Milan, ing. drvne industrije 

- proizv. namještaja, Diplomirao je 


VI. (I) stupanj na DT odjelu. 

KOBOŠ, Marijan, iz Vrbasa (BiH), roðen 

5.VIII.1952, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirao je 30. V.1979. god. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. (I) stupanj na 

DT odjelu. 

KOH, Ivan, r. u Bjelovaru, 27.VIII.1942, 




KOHN, Gordana, r. u Karlovcu 5.V.1937, 




KOJADINOVIÆ, Stevo, roðen u Pakracu 




KOLAK, Branko, iz Bugojna (BiH), r. 

10.VII.1961, ing. drvne industrije. Diplomirao 



KOLAK, Darija, r. 15.VI.1970. u Slav. 

Brodu, ing. drvne tehnologije - proizv. 


28.I.1997. god. na Šum. fakultetu u 


KOLAK, Ivan, r. 6.X.1972. u Gospiæu, ing. 


je 28.II.1992. god. na Šum. fakultetu u 


KOLAKOVIÆ, Zvonimir, (Subotica, 


Sin Juraja i Aranke roð. Lovas. Hrvat, 


Osnovnu školu završio je u Otoècu 1948, a 

gimnaziju u Senju 1953. Diplomirao je 

11.VII.1959. na Šum. odjelu Poljopr.-šum. 

fakulteta u Zagrebu - tehnièki smjer. 

Radni vijek proveo je u Otoècu i 

Novom Vinodolskom. U Drvnom kombinatu 

Otoèac radio je od 1.IX.1959. do 

8.V.1969, a u DIK-u Novi Vinodolski od 

9.V.1969. do 23.IX.1996. god. 

Kao umirovljenik •ivi u Novom Vinodolskom. 

KOLAR, Boris, r. u Vara•dinu 25.X.1960, 




KOLAR, Milan, (Maribor, 15.VIII.1929 - 

Celje, 28.V.1990), dipl. ing. šumarstva. 


181 

Osnovnu i srednju školu završio je u 

Mariboru. Apsolvirao je 1951/52. na Poljopr.šum. 

fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 1953. 

god. na Šum. odjelu - tehnièki smjer. 

Cijeli radni vijek proveo je u slovenskom 

šumarstvu: najprije je bio šef Sektora 

za iskorištavanje šuma, zatim šef Tehnièkog 

sektora, voditelj Komercijalnog sektora i na 

kraju direktor GG-a Maribor. 

KOLAREC, Zlatko (Zagreb, 19.I.1938), 

dipl. ing., savjetnik. 

Sin Leonarda i Antonije roð. Mamec. 

Hrvat, katolik. Otac mu je bio krojaè, a majka 

radnica. Naobrazbu je stekao u Zagrebu: 

osnovnu je školu završio 1951, a I. realnu gimnaziju 

1956. god. Studirao je na Šum. fakultetu 


1963. diplomirao je na DI smjeru. 

Odmah se zaposlio u ŠIP-u Sana 

Sanski Most. Obavljao je poslove tehnologa 

u pilani, tvornici panel-ploèa i ploèa iverica. 

Prije odlaska iz ŠIP-a obavljao je du•nost pomoænika 

tehnièkog direktora za organizaciju 

rada. 

God. 1972. odlazi u Trgov. poduzeæe 

Šuma Zagreb, gdje je upravitelj radne jedinice, 

a od 1985. direktor Sektora za drvne 

proizvode. Od 1994. obavlja poslove savjetnika 

glavnog direktora Trgovaèkoga dionièkog 

društva Šuma - Zagreb. 

KOLARIÆ, Josip, r. 27.II.1969. u Zagrebu, 




KOLESAR, Mirko (Jakšiæ, 1938 - Zagreb, 

1998), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Ðure i Bare r. Nemeèkoviæ. Hrvat, 


Osnovnu je školu polazio u Jakšiæu, a gimnaziju 

je završio u Po•egi 1957. god. Studirao je 

na Šum. fakultetu u Zagrebu, apsolvirao 

1962/63, a diplomirao 1967.

Odmah se zaposlio u Jugoinspektu 

Zagreb. Radio je na kolaudaciji drvnih proizvoda 

piljene graðe i šumskih proizvoda. God. 

1968. prelazi u Exportdrvo Zagreb, u Direkciju, 

gdje radi u šumskom sektoru na izvozu 

šumskih proizvoda. U istom poduzeæu radi 

kao voditelj Odjela izvoza šumskih proizvoda 

sve do iznenadne smrti 1998. godine. 

KOLETIÆ, Berislav (Petrinja, 24.II.1926), 

dipl. ing. šum. 

Sin Stjepana i Magdalene roð. Komlinoviæ. 

Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz obitelji 

ratara. Osnovnu je školu završio u Petrinji 

1941, a realnu gimnaziju u Sisku 1945. god. 

Šumarstvo je studirao na Poljopr.-šum. fakultetu 



Pripravnièki sta• zapoèeo je odmah u 

ŠG-u Sjemeæ Višegrad (BiH). U studenome 

1951. premješten je u Šumariju Karlovac, 

nakratko prelazi u Šumariju Rujevac i u ŠG 

Kapela Gospiæ na mjesto upravitelja Šumarije 

Donji Lapac. Tu ostaje do listopada 1958. 

god., kada je premješten u Šumariju Po•ega. 

Na mjestu šefa eksploatacije, a zatim voditelja 

komercijale ostaje do travnja 1968. 

Ostali dio radnog vijeka proveo je u 

drvnoj industriji. U svibnju 1968. prelazi u 

DIP Pleternica kao voditelj predstavništva u 

Zagrebu, gdje ostaje do odlaska u mirovinu 


U vrijeme integracije sa DI Slavonija 

iz Slav. Broda bio je šef tuzemne poslovnice 

OOUR-a Union-drvo. 

KOLIÆ, Ivanka, r. 12.X.1968. u Zagorju kod 

Ogulina, ing. drvne tehnologije - proizv. 

namještaja. Diplomirala je 27.IX.1996. god. 


DT odjelu. 

KOMAC, Mladen (Sarajevo, BiH, 21.IX.1949), 



182 

Osnovnu školu pohaðao je u Zagrebu, 

a gimnaziju s maturom završio je u Sarajevu. 

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje 

je i apsolvirao 1973/74, a diplomirao 4.XII.1975. 

god., na DI odjelu. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu završio 

je i poslijediplomski studij iz znanstvenoga 

podruèja tehnologija furnira i ploèa. Magistrirao 

je obranivši rad Komparativna ispitivanja 

nekih fizièkih i mehanièkih svojstava srednje 

tvrdih vlaknatica (MDF), furnirskih ploèa i 

iverica. 

Prvo radno mjesto bilo mu je u Tvornici 

Trudbenik Bregana, kod Samobora, gdje 

je radio na poslovima primarne i finalne proizvodnje. 

Od 1982. radi na poslovima tehnologa 

u RO "Šavriæ" Zagreb. Danas je zaposlen u 

EUROINSPEKTU Zagreb. 

KOMADINA, Dragutin, r. 20.VI.1955. u 

Starom Lazu, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1978/79, a dipl. 6.X.1980. god. 


KOMADINA, Nikola, (Stari Laz, 2.XII.1946), 


Sin Franje i Antonije roð. Kuèan. 

Hrvat, katolik. Otac mu je bio lugar, a majka 

kuæanica. Osnovnu je školu završio u Ravnoj 

Gori 1961, a Srednju šumarsku školu u Delnicama 

1965. godine. Šumarstvo je studirao 

na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 

1969/70, a diplomirao je 1971. godine. 


ŠG-u Delnice, u Šumariji Gerovo, gdje je 

proveo dvije godine (1971-1973). 

Tada je prešao u Radin Ravna Gora za 

direktora nabavnog sektora. Na tom se 

radnome mjestu zadr•ao od 1973. do 1985. 

kada je postavljen za v.d. generalnoga direktora 

Radina. Na tom je mjestu ostao godinu 

dana, a 1986. god. prelazi na poslove izvoza i 

uvoza u Radinu. Tu je radio do 1991. kada je 

postavljen na mjesto komercijalnog direktora 

Pilane Ravna Gora.

Politièki i društveno je aktivan. Èlan 

je Opæinskog vijeæa i Opæinskog poglavarstva. 

KOMAR, Luka iz Vukosavljevice kod Virovitice, 

r. 3.IX.1948, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao 16.X.1973. 


KOMORÈEC, Miljenko, roðen u Zagrebu, 

21.III.1930, dipl. ing. šumarstva. 

Sin Janka i Silve roð. Horvat. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio knjigovoða, a 

majka uèiteljica. Osnovnu je školu pohaðao u 

Kašini, a II. mušku gimnaziju završio je u Zagrebu. 



diplomirao 1956. god. 


DIP-u Papuk u Pakracu i u njemu radio od 

1956. do 1960. god., kada je prešao u ŠG 

Daruvar i ondje ostao do 1962. Sljedeæe 

radno mjesto dobio je u Exportdrvu u Zagrebu 

(1962-1968). Nakon toga prešao je u DIP 

Krapina (1968-1969). Posljednje radno 

mjesto bilo mu je ono u zagrebaèkom predstavništvu 

Slovenijalesa, gdje se zadr•ao do 

1991. kada je otišao u mirovinu. 

KONÈURAT, Neven, r. u Zadru 22.V.1956, 


1979/80, a diplomirao 6.XI.1981. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, DT odjel. 

KONTA, Duško, iz Ljubuškog (BiH), r. 

14.IX.1963, dipl. ing. drvne tehnologije. 


183 



KOPÈIÆ, Ibrahim (Travnik, 29.XII.1906), 

dr. sc., dipl. ing., red. sveuè. prof. 

Diplomirao je na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Beogradu 1931. god. Potom se zaposlio 

u Direkciji šuma Banja Luka, a nakon 

toga radi u šumskim upravama Travnik, 

Zavidoviæi, Vozuæa i Vitez. Od 1951. radi na 

Poljopr.-šum. fakultetu u Sarajevu. 

Doktorat biotehnièkih znanosti stekao 

je na Poljoprivr.-šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. 

Doktorsku disertaciju s naslovom 

Analiza kretanja proizvodnosti rada tokom 

1954. i 1955. godine na pilanama u NR BiH 

(za èetinjaèe) obranio je 8.X.1957. godine na 

DI odjelu. 

Od 1964. redoviti je profesor Šum. fakulteta 

u Sarajevu. Dva mandata bio je dekan 

Fakulteta. Krajem 1973. odlazi u mirovinu. 

Napisao je više od 150 znanstvenih i 

struènih radova te ud•benik Organizacija 

šumske privrede (tri knjige). 

Bio je sudionik NOB-a, struèno i 

društveno-politièki aktivan. Dobio je orden i 

medalju, više plaketa i zahvalnica za rad. 

Proglašen je zaslu•nim èlanom SIT-a Jugoslavije 

i poèasnim èlanom SIZŠ-a BiH. 

KOPITOVIÆ, Špiro (Brèeli, Crna Gora, 

25.XII.1935), dr. sc., dipl. ing. drvne industrije, 

struèni savjetnik. 

Osnovnu školu završio je u rodnome 

mjestu, a gimnaziju s maturom 1955. na 

Cetinju. Apsolvirao je 1952/53. na Poljopr.šum. 

fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 

19.II.1960. na DI odjelu tada veæ osamostaljenoga 

Šum. fakultea u Zagrebu. 

Radio je devet godina u drvnoj industriji 

Crne Gore, potom sedam godina u 

Tehn. školi u Ivangradu. Na Šum. fakultetu u 

Zagrebu obranio je 28.X.1976. disertaciju 

Fizikalna i kemijska povezanost lignoceluloznih 

vlakanaca i termoaktivnih sintetskih veziva.

God. 1977. zaposlio se u ŠIK-u Crna Gora 

Titograd kao savjetnik za kemijsku preradu 

drva i ploèa. 

God. 1963/64. bio je na specijalizaciji 

u Njemaèkoj. Do obrane disertacije objavio je 

12 radova s podruèja sintetièkih termoaktivnih 

veziva. 

KOPJAR, Branko, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 

je 1952/53, na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu, a diplomirao 30.XII.1954. god. 


KOPREK, Zlatko (Vara•din, 18.I.1920), 


Sin Tita i Barbare roð. Hrbut. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz èinovnièke obitelji. 

Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u 

Vara•dinu: puèku školu završio je 1931, a 

1939. maturirao je u realnoj gimnaziji. 

Šumarstvo je studirao na Poljoprivr. šum. fakultetu 


diplomirao 1949. godine. Bio je na specijalizaciji 

pilanske prerade drva u Èeškoj. 

Nakon završetka studija zaposlen je u 

ŠG-u Klekovaèa Drvar (BiH). Nakon obavljenoga 

pripravnièkog sta•a postao je upravitelj 

Šumske uprave Bosanska Krupa, zatim se 

vraæa u Vara•din, na mjesto kotarskog šumara. 

Tijekom radnog vijeka napušta u•u 

šumarsku struku i radi kao tehnièki direktor 

“Florijan Bobiæ” Vara•din, a zatim je u istom 

poduzeæu komercijalni direktor. Na kraju bio 

je direktor Zdru•enog poduzeæa “Florijan 

Bobiæ” Vara•din i direktor Robnih terminala, 

gdje se zadr•ao do odlaska u mirovinu 

1.VII.1984. 

Bio je èlan Lovaèkog saveza i èlan 

komisije za lovaèke ispite pa je bio i suradnik 

“Lovaèkog vjesnika”. 

KOPROLÈEC, Mario, r. 28.VIII.1967. u 

Kloštru Podravskom, dipl. ing. drvne tehnologije. 



184 


na DT odjelu. 

KORBAR, Ivica (Zagreb, 6.XI.1927), dipl. 


Sin Dragutina i Viktorije roð. Grilec. 

Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Hrvat, rimokatolik. 

Školovanje je završio u Zagrebu: osnovnu 

školu 1937, a realnu osmogodišnju gimnaziju 

zbog rata je završio tek 1947. 

God. 1948. zaposlio se u Grafièkom 

zavodu Hrvatske. Istodobno se upisao kao 

izvanredni student na Poljopr.-šum. fakultet 


14.VI.1955. godine. 

Nakon diplomiranja odlazi u inozemstvo i 

od 1956. do 1958. radi u francuskoj tvrtki za 

iskorištavanje šuma Deloix u gradu Troyes-u 

kao direktor svih radilišta te tvrtke u Francuskoj. 

Od 1959. do 1962. radio je u Exportdrvu, 

na izvozu rezane graðe za Italiju te kao 

komercijalni direktor u DIP-u Novi Vinodolski. 

Ljeti 1962. vraæa se u Francusku, gdje 

s francuskim partnerom otvara poduzeæe 

Imp-Exp. za uvoz našeg namještaja u tu 

zemlju. Od poèetka 1966. radi u francuskoj 

tvrtki International Business Company u 

Parizu, na mjestu komercijalnog i tehnièkog 

direktora za uvoz drvnih proizvoda iz Maðarske, 

Rumunjske, Poljske i Bugarske. 

Od 1968. do 1976. radio je u francuskoj 

tvrtki JAMS - FERIA SIEGES u 

Mourmelonu Le Petit u tvornicama tapeciranoga 

i drvenog namještaja, kao voditelj 

nabave repromaterijala, osobito iz Hrvatske. 

Od 1976. do 1980. vodio je u Parizu tvrtku 

Cofimex - Export drvo - prodaja svih vrsta

drvnih proizvoda, kooperacijski poslovi 

francuskih i hrvatskih proizvoðaèa namještaja, 

a nakon toga, do 1987. god. radio je u 

Exportdrvu Zagreb kao voditelj poslova za 

Francusku i kao viši savjetnik direktora 

izvoza-uvoza za Europu. God. 1988. i 1989. 

radio je za tvrtku Brodok iz Rijeke na prodaji 

domaæeg namještaja u zemljama Europske 

zajednice. Od 1989. ponovno odlazi u 

Francusku i u tvrtki GRUHIER iz Tonnerra 

radi sa proizvoðaèima tapeciranoga namještaja. 

Krajem 1992. odlazi u mirovinu te u 

Luxemburgu otvara tvrtku CO-MADRA za 

uvoz i prodaju našega namještaja na tr•ištima 

Europske zajednice. 

Osim redovitog posla tijekom svoga 

radnog vijeka obavljao je i razne agentske 

poslove za poduzeæa Exportdrvo - Zagreb, 

Lesnina - Ljubljana, DIK Radnik - Bos. 

Gradiška, Interplet - Zagreb, Union-drvo - 

Zagreb. Pomagao je u prodaji drvnih proizvoda, 

osobito u Francuskoj, i nabavi razlièitih 

repromaterijala i strojeva za hrvatsku drvnu 

industriju. 

KORBAR, Vesna, r. 1.XII.1958. u Zagrebu, 




KOREN, Damir, r. u Zagrebu 22.VI.1970, 


je 1993. god. na Šum. fakultetu u 


KOS, PERVAN, Ankica, roðena u Zagrebu, 

9.XI.1968, mr. sc., dipl. ing. drvne tehnologije. 

Kæi Nikole i Milke r. Trogrliæ. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Potjeèe iz obrtnièke 

obitelji. Graðevinsku srednju školu završila je 

u Zagrebu 1987, a studirala je na Šum. fakultetu 

u Zagrebu. Apsolvirala je 1990/91, a 

diplomirala 1992. god. na DT odjelu. 


185 


privatnoj tvrtki XYLOFORMA u Rakovcu, 

koje se bavi preradom drva i trgovinom. U 

njemu je radila od 1.III.1993. do 7.II.1994. 

god., kada se zaposlila u Drvodjeljskoj školi u 

Zagrebu kao nastavnica struènih predmeta. 

Od 1.I.1995. radila je kao znanstveni novak 

na Katedri za strojarstvo Šum. fakultetu u 

Zagrebu, gdje je završila i poslijediplomski 

studij iz podruèja Transport u finalnoj preradi 

drva. Izradila je i obranila magistarski rad 

5.XII.1997. Istra•ivanje dobrote zraènih konvejera 

u finalnoj obradi drva. 

KOS, Zdenka, r. u Zagrebu 31.VIII.1946, 




KOSANOVIÆ, Milan, roðen u Zagrebu 




KOSIHAJDA, Ivanèica, roðena u Garešnici 

20.VI.1964, ing. drvne tehnologije - proizv. 


VI. stupanj 19.V.1987. god. na Šum. 

fakultetu, na DT odjelu. 

KOSOVEC, Josip, r. u Vara•dinu 20.XI.1963, 


1986/87, a diplomirao 3.VIII.1988. god. na 


KOSTIÆ, Milo, r. 1.V.1958. u mjestu Dopasci 

(BiH), ing. drvne industrije - proizv. 



odjelu.

KOSTIÆ, Rade, iz Bos. Novog (BiH), r. 

14.IX.1950, ing. drvne industrije. Diplomirao 

je 21.VI.1981. god. na Šum. fakultetu u 


Studij Brèko. 

KOSTREVEC, Darin, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 25.II.2000. god. na 


KOŠÈEVIÆ, Vladimir iz Otoka kod Vinkovaca, 

r. 30.X.1961, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 24.I.1989. god. na Šum. fakultetu 


KOŠÆAK, Dra•en, r. u Vara•dinu 3.IX.1958, 




KOŠÆAK, Zvonko, r. u Zagrebu 28.I.1947, 




KOŠMRLJ, Branko, r. u Ljubljani 1.II.1948, 




KOŠTAL, Vladimir (Ljubljana, 26.II.1957), 


Osnovnu školu završio je u Zaprešiæu 

1972, a gimnaziju opæeg usmjerenja u Zagrebu 

1976. Iste godine upisuje se na DI odjel 

Šumarskog fakulteta u Zagrebu. 

Nakon završenog studija 1983. godine 

zapošljava se kao pripravnik u Zavodu za istra- 

•ivanja u drvnoj industriji Šumarskog fakulteta 

u Zagrebu, gdje u iduæe dvije godine 

sudjeluje u istra•ivanjima na zadacima opti- 


186 

mizacije procesa proizvodnje namještaja, te 

na zadacima s podruèja lijepljenja masivnog 

drva. Godine 1985. zapošljava se u Tvornici 

masivnog namještaja DIP-a Novoselec, u 

odjeljenju pripreme rada, na radnome mjestu 

glavnog konstruktora, gdje radi 20-ak 

mjeseci. 

Od kraja 1987. godine bio je djelatnik 

Katedre za organizaciju proizvodnje u drvnoj 

industriji, (prije Katedra za iskorišæivanje 

šuma) Šumarskog fakulteta u Zagrebu kao 

asistent za predmet Organizacija rada u 

drvnoj industriji, VII/1 stupanj, i Organizacija 

rada i kontrola kvalitete, VI. stupanj. Od 1. 

listopada 1997. godine bio je zaposlen kao 

struèni suradnik Zavoda za istra•ivanje u 

drvnoj industriji. Uz to mr.sc. Vladimir 

Koštal radio je na temama Zavoda za istra•ivanja 

u drvnoj industriji i suraðivao s 

drvnoindustrijskim gospodarstvom. Od 4. 

veljaèe 2000. god. do danas mr. sc. Vladimir 

Koštal zaposlen je kao sistem in•enjer 

raèunalske mre•e Šumarskog fakulteta Sveuèilišta 

u Zagrebu, gdje uz posao sistem 

in•enjera obnaša funkciju CARNet koordinatora, 

Microsoft koordinatora i CMU 

administratora. 

Magistrirao je 1990. s temom Moguænosti 

razvoja integriranih proizvodnih sistema 

u drvnoj industriji. 

Èlan je Hrvatskoga šumarskog društva 

i Hrvatskog društva za kakvoæu. 

Ukupna znanstveno nastavna djelatnost 

mr.sc. Vladimira Koštala tijekom 15 

godina obuhvaæa 15-ak znanstvenih radova i 

više od 25 struènih radova. Tijekom rada 

aktivno je sudjelovao na brojnim znanstve-

nim i struènim savjetovanjima i seminarima u 

zemlji i inozemstvu. Godine 1991. boravio je 

na struènom usavršavanju na Biotehnièkoj 

fakulteti u Ljubljani, na Oddelku za lesarstvo. 

Od 1992. do 1995. kao suautor objavio je pet 

znanstvenih knjiga. 

RADOVI 


drva u proizvodnji namještaja (s B. Ljuljka, A. Bogner, I. 

Grbac), Bilten ZIDI, 12(1984) 4., 1-159. 

Istra•ivanje optimizacije re•ima poslovanja u 

drvnoj industriji uz podršku elektronskog raèunala (s T. 

Grladinoviæ), Zbornik radova UPOS ’89, Primena i 

funkcionisanje informacionih sistema za upravljanje proizvodnjom 

sa raèunarskom i mikrografskom podrškom, 

Tehnièki fakultet “Mihajlo Pupin”, Zrenjanin 1989. 

Raèunala i primjena raèunalske podrške u upravljaèko 

- informacijskim sistemima, Zbornik radova 

Upravljanje proizvodnim sistemima u drvnoj industriji, 

Organizacija za znanstveno istra•ivaèki rad Sveuèilišta u 

Zagrebu, Zagreb, 1989, str. 81-100. 

Pregled poznatih aplikativnih softwera za upravljanje 

proizvodnjom, Zbornik radova Upravljanje proizvodnim 

sistemima u drvnoj industriji, Organizacija za 

znanstveno istra•ivaèki rad Sveuèilišta u Zagrebu, 

Zagreb, 1989. 

Upravljanje proizvodnjom u drvnoj industriji uz 

podršku raèunala (s M. Figuriæ i T. Grladinoviæ), Zbornik 

radova UPOS ’90, Primena i funkcionisanje informacionih 

sistema za upravljanje proizvodnjom sa raèunarskom i 

mikrografskom podrškom, Tehnièki fakultet “Mihajlo 

Pupin”, Zrenjanin 1990. 

Moguænosti razvoja integriranih proizvodnih 

sistema u drvnoj industriji, magistarski rad, Zagreb, 1990. 

Usporedba rezultata analize iskorištenja radnog 

vremena dvjema metodama, Drvna industrija, 41(1991), 

11-12, 213-218. 

Raèunala i primjena raèunarske podrške u upravljaèko-informacijskim 

sistemima, Zbornik radova, 

Upravljanje proizvodnim sistemima u drvnoj industriji, 

Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, ZIDI, Novi 

Vinodolski, 1990, str. 37-48. 

Programiranje NU alatnih strojeva kao dio pripreme 

proizvodnje, Zbornik radova, Upravljanje proizvodnim 

sistemima u drvnoj industriji, Šumarski fakultet Sveuèilišta 

u Zagrebu, ZIDI, Novi Vinodolski, 1990, str. 

139-148. 

Pregled aplikativnog softwera za upravljanje proizvodnjom 

na domaæem tr•ištu, Zbornik radova jugoslavenskog 

savjetovanja Razvoj i unapreðenje proizvodnje 

namještaja u funkciji realizacije izvoznog programa, Savez 

in•enjera i tehnièara šumarstva i industrije za preradu 

drveta Jugoslavije, Dubrovnik, 1990. 

Computer-integrated production management system 

in wood industry, Zbornik referatov, Celoštátny 

seminár s medzinárodnou úèastou, Informatizaciá 


187 

podnikov drevospracujúceho priemyslu, Zväz Slovenskych 

vedeckotechnickych spoloènosti, VŠLD Zvolen- 

Šachtièky, 1991, str. 32-36. 

Nova proizvodna koncepcija JIT - logistika - CIM 

(s T. Grladinoviæ), Zbornik radova, Znanstveno struèno 

savjetovanje Razvoj i perspektive finalne obrade drva, 

Zagrebaèki velesajam, Zagreb, 1991, str. 59-65. 

Identifikacija i klasifikacija upravljaèko- informacijskih 

sustava podr•anih raèunalom u preradi drva, 8. 

poglavlje u znanstvenoj knjizi Proizvodni sustavi u 

drvnoj industriji I, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, 

Zagreb, 1992, str. 135-149. 

Problematika ukljuèivanja numerièki upravljanih 

alatnih strojeva u proizvodnju namještaja, 4. poglavlje u 

znanstvenoj knjizi Proizvodni sustavi u drvnoj industriji 

II, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 

1992, str. 63-93. 

Naèin vrednovanja i njegov utjecaj na izbor tehnologije 

u proizvodnji namještaja, 2. meðunarodno savjetovanje 

proizvodnoga strojarstva CIM ’93., Hrvatska 

akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska zajednica proizvodnoga 

strojarstva, Zagreb, 1993., str. G-95 - G-102. 

Utjecaj troškova na poslovno odluèivanje u proizvodnji 

namještaja, 5. poglavlje u znanstvenoj knjizi 

Proizvodni sustavi u drvnoj industriji III, Šumarski fakultet 

Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993, str. 41-57. 

The economy of introducing new technologies in furniture 

production, IV. International Interdepartmental 

Meeting of Organizers and Economists in Woodworking 

industry, University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, 

Èateške toplice 1993., str. 42-52. 

Upravljanje sustavom kakvoæe, 5. poglavlje u 


IV, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 

Hrvatska, 1994., str. 55-65. 

Utjecaj meðunarodnih normi na dr•avnu normizaciju, 

6. poglavlje u znanstvenoj knjizi Proizvodni sustavi 

u drvnoj industriji IV, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, 

Zagreb, Hrvatska, 1994, str. 67-81. 

Quality assurance systems, 2. Chapter in science 

book Production systems in wood industry V, Faculty of 

Forestry, Zagreb, Croatia, 1994, pg. 15-25. 

Management and quality assurance in wood processing 

in view of the new norm system in croatia, Marketing - 

Management - Production, International Inter-chair 

Meeting of Organizers and Economists in Wood industry, 

University of Zagreb, Faculty of Forestry, Zalesina, 

1994., str. 57-64. 

Provoðenje osiguranja kakvoæe u preradbi drva - 

prema ISO 9000, 12. meðunarodno savjetovanje BIAM 

’94., KoREMA Hrvatsko društvo za komunikacije, 

raèunarstvo, elektroniku, mjerenja i automatiku, Zagreb, 

1994. str. G10 - G13. 

Situation and developments in the field of wood processing 

quality control in Croatia (s M. Figuriæ), International 

Symposium Quality and Design as Ways to Higher 

Price Ranges, University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, 

Ljubljana, 28. 09. 1994. str. 102-110.

Norm standardization and iso 9000, Vedecky seminar 

Strategicke riadenie podnikov DSP v trhovom postredi, 

INTERKATERDA br. 5, Zvolen, 1994, str. 107-113. 

Osiguranje kakvoæe u preradbi drva - prema ISO 

9000 (s M. Figuriæ), Znanstveno struèno savjetovanje 

Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva 

Hrvatske, Šumarski fakultet Zagreb, ZIDI, Novi 

Vinodolski, 1994, str. 85-88. 

Primjena ISO - 9004 u finalnoj preradbi drva (s D. 

Motik), Znanstveno struèno savjetovanje Svjetski 

izazovi preradbi drva u Hrvatskoj, AMBIENTA, 

Zagrebaèki velesajam, Zagreb, 07. 10. 1994, str. 21 - 27. 

Audit i certifikat sustava kvalitete, Zbornik radova, 

Meðunarodno savjetovanje Osiguranje i upravljanje 

kvalitetom - kvaliteta proizvoda uz pomoæ znanosti, 

Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, ZIDI, Opatija, 

Hrvatska, 1995, str. 41-49. 

Quality in modern marketing koncepts, Zbornik 

referatov, Celoštátny seminár s medzinárodnou úèastou 

Informatizaciá podnikov drevosprcujúceho pryemislu, Zväz 

Slovenskych vedeckotechnickych spoloènosti, Školská 

organizacia VŠLD Zvolen, VŠLD Zvolen-Šachtièky, 6- 

7. 09. 1995. str. 67-71. 

Kalkulacije troškova kao instrument upravljanja 

poduzeæem (s D. Motik), Znanstveno struèno savjetovanje 

Revitalizacija proizvodnje u finalnoj obradbi drva, 

AMBIENTA, Zagrebaèki velesajam, Šumarskji fakultet 

Zagreb, ZIDI, Zagreb, 1995, str. 67 - 78. 

Osiguranje kvalitete drvenih proizvoda (s M. 

Figuriæ), Drvna industrija, 46)1995), 3, 133-142. 

KOTRHA, Ivan, r. u Mitrovici, Srijem, 

8.III.1939. Dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



KOVAÈ, Ivan, r. u Našicama 26.IV.1942, 




KOVAÈ, Jo•e (Ljubljana, 18.III.1930), dr. 



u Ljubljani. Diplomirao je 1956. na Gozdarskom 

oddelku Fakultete za agronomijo, 

gozdarstvo in veterinarstvo u Ljubljani. Radio 

je u šum. operativi Slovenije, poduzeæu 

Hoja u Ljubljani kao gen. direktor, a 1974. 

izabran je za predavaèa na Lesarskom oddelku 

Biotehniške fakultete u Ljubljani. 


188 

Na DT Šum. fakulteta u Zagrebu 

obranio je 17.II.1976. disertaciju pod naslovom 

Prouèavanje zastojev v avtomatiziranem 

delovnem procesu proizvodnje lesno-cementnih 

gradbenih plošè. 

KOVAÈ, Ludvig, iz Prezida, Gorski kotar, r. 

12.IV.1950, ing. drvne industrije - proizv. 



odjelu, dislocirani Studij Delnice. 

KOVAÈ, Stjepan, roðen u ¤epèu (BiH) 




KOVAÈEC, Karmela, roðena u Zagrebu 

26.X.1962, ing. drvne industrije - proizv. 



DT odjelu. 

KOVAÈEVIÆ, Danko (Cernik, 29.VIII.1943), 


Sin Josipa i Viktorije r. Gjuriæ. Hrvat, 

rimokatolik. Osnovnu je školu završio u 

Cerniku 1954, a realnu gimnaziju u Novoj 

Gradiški 1959. god. 


Apsolvirao je 1966/67. na DI odsjeku, 

Studij u Novoj Gradiški. 

Rad u struci zapoèeo je, nakon diplomiranja, 

u DIK-u “S. Sekuliæ” Nova Gradiška,

gdje radi sedam godina. Nakon toga prešao je 

u DI Trokut Novska i ondje je proveo 

glavninu radnog vijeka (20 godina). 

Otišao je u prijevremenu mirovinu. 

Kao umirovljenik •ivi u Novskoj. 

KOVAÈEVIÆ, Dragica v. STIPETIÆ 

KOVAÈEVIÆ, Ðurðica, roðena u Zagrebu 




KOVAÈEVIÆ, Ivica, roðen u Zagrebu 

16.IV.1962, ing. drvne tehnologije - proizv. 





Zaposlen je u vlastitoj DRVOTO- 

KARIJI KOVAÈEVIÆ u Pleternici. 

KOVAÈEVIÆ, Marijan, iz Slane, roðen 




DT odjelu. 

KOVAÈEVIÆ, Milan, r. 18.X.1923. u Lipi 

kod Bihaæa u BiH, dr. sc., dipl. ing. drvne industrije. 


23.XII.1958. god. na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DI odjelu. Na Šum. fakultetu u 

Zagrebu doktorirao je 1976. godine obranivši 

disertaciju s naslovom Utjecaj finoæe iverja 

vanjskog sloja na neka svojstva troslojnih ploèa 

iverica. 

Sudionik je NOB-a od 1941. Slu•bovao 

je u Bosanskom Novom, Petrinji i 

Opuzenu. Od 1961. suradnik je Instituta za 

drvo u Zagrebu (šef polufinalnog odjela), 


189 

zatim šef Sektora za drvne ploèe u Centru za 

razvoj drvne industrije Slav. Brod, Biro 

Zagreb. Od 1961. do 1965. predavaè je na 

Višoj tehnièkoj školi finalnog smjera u Novoj 

Gradiški. 

Osnovno mu je znanstveno i struèno 

podruèje tehnologija drvnih ploèa, posebno 

tehnologija ploèa iverica. Od 1960. do 1981. 

projektirao je tehnologiju i vodio izgradnju 

veæeg broja tvornica iverica i pozder-ploèa. 

(Nazarje, Slovenj-gradec, Nova Gorica, 

Sanski Most, Ivanjica, Kruševac, Bjelovar, 

Ratkovo, Mali Iðoš, Ðakovo, Sombor). 

Napisao je velik broj znanstvenih i 

struènih radova (v. ŠE 2, 1983, str. 295). 

Kao umirovljenik •ivio je u Zagrebu i 

nedavno umro. 

KOVAÈEVIÆ, Milan, mlaði, roðen u Sisku 



u Zagrebu, a diplomirao 5.VI.1967. na 


¤ivi u Sisku. 

KOVAÈEVIÆ, Mirjana, v. JURKI 

KOVAÈEVIÆ, Mirko, iz Grad. Luga, r. 




odjelu. 

KOVAÈEVIÆ-MARKOVIÆ, Svetlana, iz 

Trebinja (BiH), roð. 10.VIII.1940, dipl. ing. 



u Zagrebu, DI odsjek. 

KOVAÈIÆ, Marko, (Zagreb, 30.XII.1973), 


Sin Ninoslava i Vlaste r. Toni. Hrvat, 

katolik. Otac mu je poduzetnik, a majka sto-

matologinja. Osnovnu školu završio je u 

Mrkoplju 1988, a u IX. gimnaziji u Zagrebu 

maturirao je 1992. god. 


Diplomirao je 8.VII.1997. na DT 

odsjeku. 

Zaposlen je kao komercijalist. ¤ivi u 

Zagrebu. 

KOVAÈIÆ, Renato, r. 7.IX.1969. u Karlovcu, 

ing. drvne industrije - proizv. namješatja. Diplomirao 

je 1993, na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

VI. stupanj na DT odjelu, Dislocirani 

studij u Delnicama. 

KOVAÈIÆ, RE¤EK, Vesna, r. u Zagrebu, 

9.IX.1944, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 



KOVAÈIÆ, Vjekoslav (Krkanec, 22.III.1963), 


Sin Josipa i Jelene r. Stipan. Hrvat, katolik. 

Otac mu je stolar, a majka domaæica. 

Osnovnu školu završio je u Vidovcu 1978, a 

gimnaziju u Vara•dinu 1982. god. Diplomirao 

je 16.XII.1987. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 


Centru "8. maj" u Vara•dinu, kao voditelj 

proizvodnje. Od 1990. do 1999. vodi stolarski 

obrt “Kovaèiæ”, a od 1999. suvlasnik je stolarskog 

obrta. 


190 

KOVAÈIÆ, Zvonimir, roðen u Slav. Brodu, 

15.VI.1938), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Franje i Ru•ice roð. Eifried. Hrvat, 



Slav. Brodu, gdje je u gimnaziji 1958. i maturirao. 


1967. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI 

odsjeku. 

Odmah se zaposlio u Slavonija DI 

Slav. Brod, gdje je bio pripravnik, zatim 

tehnolog, a od 1.IV.1973. voditelj Tvornice 

parketa. Sredinom 1977. prelazi na mjesto 

voditelja pilanske proizvodnje, gdje ostaje do 

1982. kada prelazi u komerc. slu•bu. Sredinom 

1987. prelazi na mjesto direktora Impregnacije 

drva, gdje iduæe godine te•e 

oboli. 

Poslije rekonvalescencije radi na 

lakšim poslovima: na izuèavanju i primjeni 

noviteta iz oblasti sušenja drva i kontroli 

kvalitete proizvoda. Ipak, kraæe je vrijeme 

(1991-1992) voditelj Tvornice parketa, zatim 

radi na osiguranju poduzeæa, a od 1993. god. 

samostalni je referent zaštite na radu. 

KOZAR, Antun, r. u Po•egi 8.I.1937, dipl. 




KOZERA, (STUBIÈAN), Evica (Oriovac, 

11.II.1960), dipl. ing. drvne tehnologije, prof. 

Kæi Marijana i Mande r. Grivièiæ. Hrvatica, 

katolièke vjere. Osnovnu školu završila 

je 1974. u Oriovcu, a u Gimnaziji “Zlatko

Šnajder" u Slav. Brodu maturirala je 1978. 

god. Apsolvirala je 1981/82, a diplomirala 

28.V.1984. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DT odjelu. 


Tvornici namještaja Oriolik u Oriovcu. 

Potom, prelazi u Trgovaèko-tekstilnu školu u 

Rijeci, a zatim u DIP Klana nedaleko od 

Rijeke. Ubrzo postaje nastavnica struè. 

predmeta u Srednjoj šum. školi Delnice. 

Odnedavno radi u Stroj.-brodograð. školi za 

industrijska i obrtnièka zanimanja Rijeka. 

Na regionalnom natjecanju uèenika 

struè. škola dobila je priznanje jer su njezini 

uèenici stolari, kojima je bila mentorica, 

osvojili 1. i 2. mjesto. 

KOZIÆ, Stevo, iz Paklenice kod Zadra, r. 


namještaja. Diplomirao je 7.X.1988. god. na 


odjelu. 

KOZLINA, Milka, iz Bukovca, roðena 




KO¤UL, Karlo (Turèinoviæi, BiH, 26.X.1925), 


Sin Bo•e i Anðe r. Vrljiæ. Hrvat, rimokatolik. 

Roditelji su mu bili zemljoradnici. 

Osnovnu školu završio je u Mokrom 1938, a 

gimnaziju u Mostaru 1948. god. Apsolvirao 

je 1951/52. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, 

a diplomirao 9.II.1953. god. na Šum. 


Nakon diplomiranja pripravnik je u 

DIP-u Slav. Brod, na radilištu Vinkovci, 

zatim radi u Šumariji Vinkovci, Strošinci, 

Vrbanja, a od 1957. upravitelj je Šumske 

manipulacije Spaèva DI Slavonski hrast 

Vinkovci. Potom je u istom poduzeæu tehnièki 

direktor, a od 1963. šef Plana Poljopr.- 


191 

šum. industrijskog kombinata Spaèva Vinkovci. 

Od 1964. do 1970. bio je šef Planskoanalitièkog 

sektora ŠG-a Osijek, a zatim do 

1991. direktor Plansko-analitièke slu•be ŠPPa 

Slav. šuma Vinkovci, kada je umirovljen. 

KRAINZ, Silvija, r. u Zagrebu, 11.VII.1947, 




KRAJAÈIÆ, Ljiljana, r. 8.II.1965. u Slav. 

Brodu, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. 

Diplomirala je 20.XII.1991. god. na 


odjelu. 

KRAJAÈIÆ, Slaven, r. 8.II.1965. god. u Slav. 




KRAJÈINOVIÆ, Predrag, r. u Bjelovaru 




KRALJ, Vlasta, v. LISAC. 

KRALJ, Zvonimir (Jelisavac kod Našica, 


Sin Zlatka i Slave roð. Antoliæ. Hrvat, 

rimokatolik. Roditelji su mu bili uèitelji. Osnovnu 

je školu završio u Jelisavcu 1933, a 

realnu gimnaziju u Osijeku 1941. god. 

Nakon Drugoga svj. rata bio je zaposlen 

u DIP-u Sisak (Caprag), a zatim se zaposlio 

u Kotarskom šum. poduzeæu Osijek u 

Orahovici i radio od 1.VIII.1949. do 30.IX.1949. 



1946/47, a diplomirao 1953. godine.

Radio je u DIP-u Jelovica Škofja 

Loka - Slovenija (1.I-30.X.1950), u Tvornici 

namještaja “Ivo Marinkoviæ” Osijek (1.XII.1950- 

31.VII.1953) i u Tvornici šibica Drava u 

Osijeku (1.VIII.1953-12.XII.1980), najprije 

kao voditelj prerade drveta, a od 1958. i kao 

voditelj kontrolne slu•be. 

God. 1973, odlaskom dipl. ing. Gregaèeviæa, 

pionira intenzivnog uzgoja brzorastuæih 

vrsta mekih listaèa (topole i vrbe), u 

mirovinu, preuzeo je i du•nost rukovoditelja 

tog odjela - od uzgoja do eksploatacije. U 

invalidsku mirovinu otišao je 12.XII.1980. 

god. Kao umirovljenik •ivi u Osijeku. 

KRALJIÆ, Branko (Krk, 12.VIII.1915 - 

Zagreb, 19.II.1996), dr. ekonomskih znanosti, 

dr. šumarskih znanosti i dr. poljoprivrednih 

znanosti, redovni sveuè. profesor i znanstveni 

savjetnik. 

Osnovnu školu polazio je u Crikvenici 

i Krku, a dr•avnu realnu gimnaziju u 

Krku, Karlovcu, Zagrebu i Vara•dinu. 

Šumarstvo je studirao na Poljopr. - 

šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu od 1934. do 

1938. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol. g. 

1937/38, a diplomirao odmah 10.X.1938. 

U šumarskoj praksi poèeo je radom 

1940. god. i radio je ukupno više od osam 

godina: na ureðivanju šuma u Direkciji 

banovinskih šuma na Sušaku; zatim kao 

kotarski šumarski referent u Metkoviæu, 

Èapljini i Stolcu (istodobno); od 1942. bio je 

upravitelj Šumarije i gradski šumarski referent 

Koprivnice; 1943, polo•io je dr•avni 

struèni ispit i postavljen je za proèelnika 

šumarstva kotara Koprivnice. 


192 

Poslije rata bio je upravitelj Šumarije 

u Novoselec Kri•u, referent ureðivanja 

šuma i inspektor, šef Odsjeka za cijene i 

norme, naèelnik Odjela za financijski plan, 

èelnik Sekretarijata za eksport - sve pri Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva NRH, a 

zatim i Ministarstvu drvne industrije NRH. 

Od 1949. radi na Šum. odjelu Poljopr. - 

šum. fakulteta u Skopju (12,5 g.). Tamo je bio 

postavljen za sveuè. docenta. God. 1953. 

izabran je za izvanredovnog, a 1960. za redovitoga 

profesora. Bio je i šef Katedre za 

organizaciju i ekonomiku šumarstva. 

Dr•ao je nastavu iz tri predmeta koji 

su se odnosili na znanstvenu organizaciju 

rada, mikro- i makro-ekonomiku šumarstva i 

preradbu drva. 

Doktorirao je 1956.god. na Ekonomskom 


U dopunskom radu bio je zaposlen 

u Ekonomskom institutu NR Makedonije 

(šest godina) i kao naèelnik Odjela za istra•ivanja 

Zavoda za produktivnost NR Makedonije 

(pet godina). God. 1956/1957. bio je 

na usavršavanju tri mjeseca u Parizu i tri 

mjeseca u Reinbeku kraj Hamburga. 

Bio je èlan Matiène komisije za osnivanje 

Ekonomskog fakulteta Sveuè. u 

Skopju. Dvaput je bio prodekan i više puta 

èlan upravnih organa Fakulteta i Instituta za 

šumarstvo NR Makedonije i mnogobrojnih 

komisija. 

Od 1961. radi na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu kao redoviti profesor i 

znanstveni savjetnik, dr•eæi nastavu pet 

predmeta dodiplomske i pet predmeta poslijediplomske 

nastave iz znanstvene organizacije 

te mikro- i makroekonomike šumarstva i

preradbe drva. U tom razdoblju bio je predstojnik 

Katedre za organizaciju proizvodnje u 

šumarstvu, a zatim predstojnik Katedre za 

ekonomiku šumarstva i drvne industrije, 

predsjednik Komisije za poslijediplomski 

studij Šum. fakulteta i voditelj poslijediplomskog 

studija iz podruèja znanstvena organizacija 

i ekonomika šumarstva, a bio je i voditelj 

te koordinator znanstvenih istra•ivanja iz 

svoga podruèja. 

U dopunskom radnom odnosu bio 

je direktor Instituta za šumarska istra•ivanja 

Šum. fakulteta u Zagrebu (1963-64), nastavnik 

organizacije rada u Višoj školi za organizaciju 

rada Kranj u ispostavi Zagreb, honorarni 

redovni profesor ekonomike šumarstva na 

Ekonomskom fakultetu Sveuè. u Zagrebu 

(1962-1978). 

Otišao je u mirovinu napunivši 65 

godina •ivota i 40 godina radnoga sta•a ali i 

dalje je radio. Bio je u pravom smislu rijeèi 

znanstveni fanatik. Godine 1985. (u 70. 

godini •ivota) postigao je doktorat šumarskih 

znanosti na Poljopr.-šum. fakultetu u Beogradu, 

a 1990. (u 75. god. •ivota) obranio je 

disertaciju iz podruèja lovstva na Poljopr. fakultetu 

Sveuè. u Novom Sadu. 

Ni obiteljske tragedije koje su ga 

pratile u posljednjim godinama •ivota (smrt 

voljene supruge, ubojstvo sina lijeènika na 

du•nosti u Vara•dinskim toplicama, smrt 

zeta i njegova bolest) nisu ga odvojili od 

radnog stola. Napisao je svoje posljedne djelo 

(oko 1000 stranica) iz podruèja ekonomije u 

kojem radu je pomirio plansku i tr•išnu 

privredu (ostalo u rukopisu). 

Dr. sc. Branko Kraljiæ ostvario je 

istaknutu struènu djelatnost, koja proširuje 

poznavanje i primjenu znanstvenih dostignuæa 

u nas. U tijeku slu•bovanja odr•ao je velik 

broj javnih predavanja (u društvima in•enjera 

šumarstva, u sindikatima, na fakultetima i 

institutima za istra•ivanje u zemlji i inozemstvu, 

na Akademiji znanosti i umjetnosti u 

Budimpešti i dr.) te oko tridesetak višednevnih 

teèajeva za šumarske in•enjere. 


193 

S referatima sudjelovao je na svjetskim 

kongresima šumarstva i IUFRO, na 

fakultetima u Varšavi, Poznanju, Sofiji, 

Šopronu, Brnu, Bratislavi, Zvolenu te u 

institutima za šumarska istra•ivanja u Varšavi, 

Šopronu i Reinbeku b.H. U tehnièkoj 

pomoæi sudjelovao je u NR Kini. 

Prof. Branko Kraljiæ dao je znatan 

doprinos odgoju znanstvenih i struènih 

kadrova, a posebno formiranju svoje znanstveno-ekonomske 

škole. Predavao je ekonomske 

i organizacijske discipline od 1949. 

do 1980. i to one koje su se odnosile na 

šumarstvo i one koje su se odnosile na drvnu 

industriju (1949-1960, 1974-1980). Za to 

podruèje osnovao je i odr•avao nastavu na 

poslijediplomskom studiju Šum. fakulteta u 

Zagrebu. Zahvaljujuæi njegovoj nastavnoj 

djelatnosti, generacije studenata (1949-1980) 

završile su studij šumarstva s dobrim poznavanjem 

organizacije šumarstva i šumarske 

ekonomike. On je bio i mentor mnogih 

magistarskih i disertacijskih radova iz tih 

disciplina. Iz tih redova potjeèe i pet redovitih 

profesora, jedan znanstveni savjetnik i jedan 

docent. 

Prof. Branko Kraljiæ bio je poliglot. 

Slu•io se francuskim, talijanskim, njemaèkim, 

engleskim i ruskim jezikom. To mu je 

omoguæilo da savlada literaturu i uspostavi 

mnogobrojne kontakte i suradnju sa znanstvenicima 

iz inozemstva. Pritom se orijentirao 

na SR Njemaèku, Francusku i Italiju. 

Na studijskim putovanjima bio je u 

Poljskoj, Bugarskoj, Maðarskoj, ÈSSR, Njemaèkoj, 

Španjolskoj, Sibiru, Kanadi, Indoneziji, 

Kini i Kubi... 

Bio je svestrano aktivan: god. 1955. 

bio je generalni sekretar Saveza in•enjera i 

tehnièara šumarstva i prerade drva NR 

Makedonije. 

Bio je dugogodišnji èlan predsjedništva 

Sveuè. odbora sindikata i Društva 

nastavnika i suradnika sveuèilišta, visokih 

škola i znanstvenih ustanova Hrvatske, predsjednik 

Zajednice fakulteta i instituta šumarstva 

i prerade drveta Jugoslavije te predsjeda-

vajuæi predsjedništva Društva sveuè. nastavnika 

i ostalih znanstvenika u Zagrebu. 

God. 1962. promoviran je za poèasnog 

èlana s diplomom i zlatnom znaèkom 

Poljskog šumarskog društva u Varšavi, a 

1977. dobio je zlatnu medalju i povelju 

Saveza in•enjera i tehnièara šumarstva i drvne 

industrije Hrvatske u Zagrebu. Takoðer je 

dobio Spomen-medalju grada Zagreba te 

Šum. fakulteta u Sofiji i poèasnu diplomu 

Šum. fakulteta u Zagrebu za doprinose 

šumarskoj nastavi i znanosti. 

Od šumarske operative pripomenuti 

nam je priznanje koje je dobio od ŠG-a 

Slavonski Brod i ROŠ-a Slavonska šuma 

Vinkovci. Primio je i srebrnu plaketu Ekonomskoga 

fakulteta u Zagrebu i grada 

Zvolena u Slovaèkoj. Bio je aktivan na 24 

društvene funkcije i primio je 17 domaæih i 5 

stranih priznanja. 

Trostruki dr. sc. Branko Kraljiæ, dipl. 

ing. šumarstva napisao je više od 200 djela na 

više od 11 tisuæa stranica. Autor je 20 knjiga, 

9 ud•benika, 7 internih skripata te više od 

190 znanstvenih i struènih radova. God. 

1964. objavio je prvi naš ud•benik ekonomike 

šumarstva koji je do•ivio pet izdanja. 

Osim toga sastavio je i objavio 40-ak prikaza, 

recenzija, prijedloga i sl. 

VA¤NIJI RADOVI (od 1985. god.) 

Bitne znaèajke i mjesto osnovne organizacije 

udru•enog rada u šumarstvu. Radovi 63, Šum. institut 

Jastrebarsko, 1985, s. 1-13+ Summary 3-5. 

Teritorijalna ili funkcionalna organizacija u 

šumarstvu. Radovi 63, Šum. institut Jastrebarsko, 1985, s. 

1-6+Summary 8-10. 

Razgranièenje i povezanost samoupravljanja i 

rukovoðenja u šumarskim organizacijama udru•enog rada. 

Radovi 63, Šum. institut Jastrebarsko, 1985, s. 1-12+ 

Summary 11-12. 

Osnove usavršavanja kalkulacije troškova, odnosno 

cijena reprodukcije, glavnih proizvodnih OOUR-a u 

šumarstvu i preradi drva. Radovi 63, Šum. institut 

Jastrebarsko, 1985, s. 1-27+Summary 13 

Biološka reprodukciona vrijednost prosjeène drvne 

mase u šumarstvu. Radovi 63, Šum. institut Jastrebarsko, 

Zagreb 1985, s. 1-25 + Summary 17-18. 

Razgranièenje i kalkulacija jednostavne biološke 

godišnje reprodukcije drva - sumarno i po jedinicama 


194 

teèajnog drvnog prirasta, odnosno godišnje sjeène drvne 

mase. Radovi 63, Šum. institut Jastrebarsko, Zagreb 

1985, s. 1-29 + Summary 19. 

Usavršavanje kalkulacije u iskorišæivanju šuma. 

Radovi 63, Šum. institut Jastrebarsko, Zagreb 1985, s. 1- 

18 + Summary 20-21. 

Odvajanje ekstradohotka, odnosno renta, u šumarstvu 

pri sadašnjim uvjetima. Radovi 63, Šum. institut 

Jastrebarsko, Zagreb 1985, s. 1-25 + Summary 22-24. 

Mjerila rasporeðivanja zajednièkog prihoda u 

šumsko - drvnopreraðivaèko - prometnom kompleksu. 

Radovi 63, Šum. institut Jastrebarsko, Zagreb 1985, s. 1- 

15 

Apsurdnost novih saveznih propisa o "amorti-zaciji 

šuma". Ekon. pregled 11-12, 1985, Zagreb, s. 325-331. 

Organizacijsko - ekonomske reminiscencije o Zakonu 

o šumama SR Hrvatske u svjetlu vlastitih istra•ivanja. 

Savjetovanje 18.XII.1985. u povodu proslave 125 godina 

šumarske nastave u Hrvatskoj, umno•eno, s. 1-31. 

Teorijsko - metodološka istra•ivanja va•nijih 

organizacijskih i ekonomskih elemenata privreðivanja u 

šumarstvu, (drugi disertacijski rad). Naklada Šum. 

instituta Jastrebarsko, Radovi 63., Zagreb 1985, s. 1-342. 

+ Summary 34. 

Kritièki osvrt na tzv. "amortizaciju šuma". U knjizi 

"Teorijsko-metodološka istra•ivanja va•nijih organizacijskih 

i ekonomskih elemenata privreðivanja u 

šumarstvu. Ibid. s. 1-16. 

Odvajanje ekstradohotka (renta) i rasporeðivanje 

zajednièkog prihoda sa stanovišta ekonomskih zakonitosti. 

Šum. list 7-8, 1985, s. 311-316. 

Kako omoguæiti jeftiniju, a objektiv- niju procjenu 

asortimana drvne zalihe šumskogospodarske organizacije u 

svrhu bilanciranja uspjeha šumskobiološke reprodukcije 

drva. Šum. list 1-2, 1986, s. 5-24. 

Odvajanje dijela dohotka zbog izuzetnih pogodnosti 

u šumarstvu i rasporeðivanje zajednièkog prihoda na 

biološku reprodukciju šuma- nakon izlaska novog Zakona o 

šumama SR Hrvatske. Šum. list 1-2, 1986., s. 15-28; 

Ekonomski pregled, Zagreb 1987, s. 43-55. 

Kritièan pogled na doloèanje rent, pretpisanih v 

zakonu o gozdovih SR Slovenije. Gozd. V. 10, 1987, 

Ljubljana, s. 489- 494. 

Kritièki osvrt na Uputstvo o naèinu i postupku 

odvajanja dijela dohotka pri izuzetnim pogodnostima u 

šumarstvu. Ekonomski pregled 9-10, Zagreb 1987, s. 

479- 491. 

Usavršavanje kalkulacija u primarnoj preradi drva 

u svrhu deduktivnog izuèavanja ekonomski opravdanih 

cijena njezinih drvnih sirovina. Metodološke studije, 

radovi I-VI, Informator, Zagreb 1987, s. 1-112+I-VII. 

Dodatak tek. br. 53, rad X, s. 149-182. 

Da li je i kada je ispravno utvrðivanje ekonomski 

opravdane sjeèe zrelosti u šumarstvu bez raèunanja slo•enih 

kamata? Šumarstvo i prerada drveta 4-6, 1988, Sarajevo, 

s. 97-112. 

Neka razmišljanja o reorganizaciji šumarstva SR 

Hrvatske u godinama 1983. i 1989: Ne ponovilo se to 

ubuduæe.! Slav. šuma 253, 1989, Vinkovci, s. 5.

Kritièki osvrt na objavljeni rad "Koliko društvena 

zajednica pridonosi odr•anju i proširenju potencijala opæih 

koristi od šuma?". Ekonomska istra•ivanja u šumarstvu, 

Informator Zagreb, 1989, rad III., s. 67-92. 

Jednostavni pokazatelj ekonomske efikasnosti proizvodnog 

procesa i njegove tehnologije. Ekonomska istra•ivanja 

u šumarstvu, Informator Zagreb, 1989, rad VIII., s. 

137-155. 

Kritièki osvrt na rad prof. dr. R. Sabadi-a "Znanstvene 

osnove dugoroènog razvoja šumarstva i prerade drva 

u Jugoslaviji i Hrvatskoj". Zagreb 1989, s. 1-9. 

Tri skice ekonomskih platformi za organizaciju 

šumarstva - od trojice profesora u Hrvatskoj. Šum. list 11- 

12, 1989, s. 643-647. 

Ekonomska istra•ivanja u šumarstvu. radovi I- 

VIII, Informator, Zagreb 1989, s. 1-115+I-VII. 

Ekonomika šumarstva. U knjizi "Ekonomika 

Jugoslavije, posebni dio, uredili J. Sirotkoviæ i V. Stipetiæ, 

Informator Zagreb, izdanja I-VII: Zagreb 1964, 1968, 

1971, 1975, 1982, 1988, 1990, s. 103-155. 

Ekonomika lova. LV 11-12, 1990, s. 305-306. 

Raèunanje vrijednosti šuma i šumska statika 

(Kvintesencija, kritika i prijedlozi). Radovi I-V, vlastita 

naklada, Zagreb 1991, s. 1-100. 

Istra•ivanje ekonomskih elemenata lovstva i 

lovnoga gospodarenja, (treæi disertacijski rad). Naklada 

IGP August Šenoa, Zagreb 1991, s. 1-308+I-XV. 

Daljnja ekonomska istra•ivanja u šumarstvu, 

lovstvu i primarnoj preradi drva. Radovi I-X, vlastita 

naklada, Zagreb 1992, s. 1-182+I-VII. 

Èime nas je Marx mogao eventualno i zavesti? u 

knjizi "Reminiscencije i sumnje o ekonomici. društvu i 

politici, Zagreb 1992, rukopis spreman za objavljivanje, s. 

1-12. 

Racionalizacija proizvodnje i mehanizacija radova 

u kalkulacijama šumskobiološke (re)produkcije. Mehanizacija 

šumarstva 19, br. 3, Zagreb 1994, s. 187-192. 

Mikroekonomika produkcije drvnog prirasta u 

prirodnim, poluprirodnim i umjetnim gospodarskim 

šumama Republike Hrvatske, (Kritika i prijedlozi 

usavršavanja "Ekonomike šumarstva" u tr•išnoj privredi), 

Zagreb 1995, (rukopis), s. 1-600. 

Financijska suradnja šumovlasnika pri izgradnji, 

odr•avanju i korištenju zajednièke šumske prometnice. 

Mehan. šumarstva 20, br. 1, Zagreb 1995, s. 41-43. 

(Popis ostalih radova v. u 2. knjizi HŠ¤L.) 

KRALJEVIÆ, Jure, r. u Mostaru (BiH) 


je 1990/91, a diplomirao 1993. god. na 


KRANJÈEC, Vlado (Krapina, 14.VII.1963), 



195 

Sin Viktora i Štefanije r. Kovaèec. 

Hrvat, katolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. 

Školovao se u Krapini: osnovnu školu završio 

je 1978, a srednju 1982. Apsol. je 1986/87, a 

diplomirao 9.X.1987. VII. stupanj, DT smjer, 

na Šum. fakultetu u Zagrebu. Kao vrstan student, 

1985. god. dobio je Rektorovu nagradu. 

Nakon diplomiranja (1987/88) bio je 

asistent za kolegij Radni strojevi u drv. industriji 

na Šum. fakultetu u Zagrebu. Od 1988. 

do 1992. voditelj je Proizvodnje “Šavriæ” - 

Pilana Ðurmanec, a zatim do 1998. voditelj 

Proizvodnje “Šavriæ”, Tvornice stolaca Krapina. 

Od 1998. do 2000. bio je voditelj 

Komerc. slu•be Krakom Krapina, a potom 

radi na mjestu voditelja Proizvodnje u poduzeæu 

Pekom d.o.o. Krapina. 

KRAMAR, Slava (Zagreb, 22.IX.1922 - 

Moèile, 11.VII.1970), dipl. ing. šumarstva. 

Školu polazi u Zagrebu, a gimnaziju 

završava u Istri poslije rata (1947). Apsolvirala 

je 1950/51, na Poljopr.-šum. fakultetu u 

Zagrebu, a diplomirala 11.X.1954. na Šum. 


Najprije radi u šumarstvu, a od 1958. u 

DIP-u Bilokalnik, Koprivnica. Ubrzo se 

vraæa u šumarstvo i 1970. pogiba u saobraæajnoj 

nesreæi. 

KRAMARIÆ, Sreæko, roðen u Vara•dinu 


Apsolvirao je 1987/88, a diplomirao 26.XII.1988. 


KRAŠEVAC, Igor (Zagreb, 19.I.1962), dipl. 



Sveuè. u Zagrebu, DT odjel. 

KRBAVÈIÆ, Nada, iz Buzeta u Istri, r. 



na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu.

KRECIÆ, ¤aklina, r. 13.VIII.1966. u Zagrebu, 


je 1988/89, a diplomirala 8.VI.1989. god. 


KRESOJEVIÆ, Slobodan, r. u Karlovcu 



Šum. fakultetu u Zagrebu, DT odjel. 

KRIŠTO, Igor, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 29.II.2000. god. na Šum. fakultetu 


KRIZMANIÆ, Damir (Karlovac, 10.X.1967), 

ing. drvne industrije - proizvodnje namještaja. 

Sin Josipa i Nade, roð. Panijan. Hrvat, 


školu završio je u Severinu na Kupi 1982, a 

srednju 1986. u Drvnom obrazovnom centru 

“Jurica Ribar” u Zagrebu. Apsolvirao je 1988/89, a 


Zagrebu na DT odjelu, VI. stupanj, smjer 

proizvodnja namještaja. 

U DI Vrbovsko d.d. radi od 1.X.1991. 

Nakon pripravnièkog sta•a radio je kao 

voditelj krojaènice, savijaonice, furnirskog 

pogona, monta•e i lakirnice, voditelj grube 

obrade, tehnolog grube obrade i strojne 

obrade. Od poèetka 2001. god. pomoænik je 

direktora DIV-a d.d. Vrbovsko. 

KRIZMANIÆ, Mira r. 5.IX.1952. u Divjakama, 


je 1974/75, a diplomirala 28.VII.1977. god. 


KRI¤AN, ¤eljko, r. u Vara•dinu 30.VI. 

1958, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 




196 

KRI¤ANIÆ, Berislav (Karlovac, 12.I.1932), 


Sin Janka i Ane r. Bucaliæ. Hrvat, katolik. 

Otac mu je bio stolar, a majka kuæanica. 

Školovao se u Karlovcu: osnovnu školu završio 

je 1942, a Kemijsko-tehnièku 1950. god. 

Apsolvirao je 1954/55, a diplomirao 1955. na 

Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, Šumarski 

odjel, DI smjer. Specijalizirao je zaštitu i 

površinsku obradu premazima. 

Od 1955. do 1961. radio je u DIP-u 

Karlovac, 1961/62. bio je nastavnik struè. 

predmeta u Šum. školi u Karlovcu. Glavninu 

radnog sta•a (1962-1992) stekao je u poduzeæu 

CROMOS Zagreb. God. 1992. otišao je 

u prijevremenu mirovinu. 


o zaštiti i površinskoj obradi drva u zemlji i 

inozemstvu. Dobio je priznanje za èlanak o 

površinskoj obradi namještaja koji je napisao 

za Tehnièku enciklopediju. Èlan je Saveza 

DITŠDI Hrvatske, odnosno HŠD-a. 

KRI¤NJAK, Ðurðica, r. u Rijeci 4.I.1959, 




KRKLEC, Slavko, r. u Krapini 7.VI.1975, 





KRKOVIÆ, Ivan, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 


na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na 


KRMPOTIÆ, Ivan, dipl. ing. drvne industrije. 


28.I.1961. god. na Poljopr.-šum. fakultetu u 


Kao umirovljenik •ivi u Sisku.

KRMPOTIÆ, Marijan, r. 19.VII.1959. u 

Senju, ing. drvne tehnologije - proizv. 

namje-štaja. Diplomirao je 29.I.1996. god. 


DT odsjeku, dislocirani Studij Delnice. 

KRMPOTIÆ, Mladen, iz Moravica, roðen 

26.XI.1944, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



KRNJAKOVIÆ, Stjepan (Èajkovci, 4.I.1937), 

dipl. ing. drvne industrije, prof. 

Sin Mije i Ane r. Tu•iloviæ. Hrvat, rimokatolik. 

Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika. 

Osnovnu školu završio je u Èajkovcima 

1950. Gimnaziju je zapoèeo u Slav. Brodu, a 

maturirao je u Osijeku 1958. god. Apsolvirao 

je 1961/62, a diplomirao 27.I.1964, na Šum. 

fakultetu u Zagrebu na DI odsjeku. 


se u DIK-u Slavonija, Slav. Brod, kao 

tehnolog pilanske proizvodnje na vrijeme od 

tri godine kao njihov stipendist. Prelazi u 

poduzeæe Mobilija “Ivo Marinkoviæ” Osijek, 

gdje radi kao predradnik krojaènice masiva, 

poslovoða ukrasnih elemenata, referent u 

nabavi, skladištar sirovina, glavni sušionièar, 

normirac vremena, tehnolog za proizvodnju i 

upravitelj. Nakon 10 godina rada u Mobiliji 

prešao je u Graðevinski školski centar u 

Osijeku, gdje je radio 11 godina kao profesor 

struènih predmeta terenskog dijela nastave za 

stolare i tapetare. Potom je prešao u Obrtnièku 

školu u Osijeku, gdje je zaposlen 13 

godina, kao profesor za teoretski dio nastave 

za stolare i tapetare. 

U meðuvremenu je radio i na terenu u 

DIP-u Nina Novi Sad, a nekoliko je godina 

vanjski suradnik Obrtnièke komore u Osijeku 

za polaganje teoretskog dijela nastave za 

stolara, tapetara, parketara i majstorske ispite 

spomenutih struka. Dvadeset godina individualno 

radi na tehnologiji rada u masivnom 

drvu listaèa i èetinjaèa od trupca do gotovog 

proizvoda. Tu tehnologiju ponudio je Vladi. 


197 

KRPAN, P.B. Ante (Knin, 20.V.1942), dr. 

sc., dipl. ing. šumarstva, redoviti sveuè. 

profesor Iskorištavanja šuma na Šum. odsjeku 

i Ekploatacije šuma na DT odsjeku. 

Osnovno obrazovanje i realnu gimnaziju 

završio je u Kninu. Diplomirao je na 

Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu 27.III.1968. 

na ŠG odjelu. 

U o•ujku 1969. zaposlio se u Institutu 

za šumarska istra•ivanja u Zagrebu, gdje do 

31.VIII.1972. radi na istra•ivanjima u Odjelu 

za ureðivanje šuma. Od 1.IX.1972. god. 

asistent je za predmet Iskorištavanje šuma na 

Šum. fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 

1984, obranivši magistraski rad s naslovom 

Istra•ivanje upotrebljivosti traktora IMT - 588 

na privlaèenju oblovine u uvjetima nizinskih 

šuma Šumarije Lipovljani, a doktorirao je 

1992. obranivši disertaciju naslova Analiza 

èimbenika daljinskog transporta drva kamionima. 

U veljaèi 1993. izabran je u znanstveno-nastavno 

zvanje docenta. Za izvanrednog 

profesora izabran je potkraj 1993, a za redovitoga 

1998. godine. 

Du•nost predstojnika Katedre za 

iskorištavanje šuma obnašao je od 1990. do 

1997, a od 1995 predstojnik je Zavoda za 

iskorištavanje šuma. Od 1990. do 1996. 

tajnik je Zavoda za istra•ivanja u šumarstvu 

(ZIŠ-a). 

Upraviteljem Nastavno-pokusnog 

šum. objekta Zalesina postaje 1992. 

Osnovno znanstveno opredjeljenje 

prof. Krpana je prouèavanje utjecaja terenskih, 

sastojinskih, tehnièkih, ekoloških i gospodarstvenih 

èimbenika, proizvodnost i prilagoðenost 

ekološkim i ergonomskim zahtjevima 

tehnologija i tehnièkih sredstava u eksploataciji 

šuma. Istra•ivao je s uspjehom biomasu, 

sjeèu stabla i izradu šumskih drvnih 

sortimenata, kakvoæu drva, iskorištenost pri 

sjeèi i izradbi, koru stabla, bijelj hrasta lu•njaka 

i sl. 

Prouèavao je štetne pojave na šumskom 

tlu i stablima pri eksploataciji šuma te 

šumske gospodarske gubitke u zonama ratnih 

operacija, kao i daljnje gospodarske gubitke u 

preradbenim pogonima drvne industrije.

Vodio je i radio na 16 znanstveno 

istra•ivaèkih projekata. Sudjelovao je na 25 

domaæih znanstveno-struènih savjetovanja te 

na 16 meðunarodnih znanstvenih skupova. 

Bio je na 24 studijska putovanja i boravka u 

12 europskih zemalja. Objavio je samostalno 

i u suautorstvu osamdesetak znanstvenih 

i struènih radova, priloga u knjigama i 

skriptama. 

(Popis radova v. u knj. 2. HŠ¤L, s. 396- 

399.) 

KRPAN, Juraj (Sv. Rok, 8.V.1914), dr. sc., 

dipl. ing., redoviti profesor Sušenja i parenja 

drva, Industrije furnira i ploèa te Specijalnih 

proizvoda iz drva. 

Osnovnu školu završio je u Sv. Roku, 

a gimnaziju u Slavonskoj Po•egi 1933. 

Nakon toga upisuje studij šumarstva na Šum. 

odsjeku Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu, te 

apsolvira 1936/37, a diplomira 1938. godine. 

Slu•bovao je u Šumariji Belje, Udbina 

i Krasno. Poèetkom 1946. godine, slu•buje 

kao upravitelj Šumarije u Novoj Raèi, u Ministarstvu 

šumarstva Republike Hrvatske u 

Zagrebu, kao direktor Tvornice ukoèenog 

drva “Rade Šupiæ” u Rijeci i kao glavni 

in•enjer u Glavnoj direkciji finalnih proizvoda 

Ministarstva drvne industrije Republike 

Hrvatske u Zagrebu. 

Od 1950. godine aktivno radi na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, najprije kao asistent, a 

kasnije kao docent, izvanredni i redoviti 

profesor. 

Doktorat znanosti stekao je 1954. 

godine na Sveuèilištu u Zagrebu obranivši 

disertaciju Istra•ivanja toèke zasiæenosti 

vlakanaca va•nijih domaæih vrsta drveta. Na 

Šum. fakultetu u Zagrebu habilitiran je 1955. 

na osnovi rada Odnos izmeðu utezanja i 

sadr•aja vode u drvu. Izabran je za docenta 

1955, za izvanrednog profesora 1959, a za redovitog 

profesora 1961. godine. 

U dvadeset godina svoga rada na Šum. 

fakultetu prof. dr. Juraj Krpan razvija •ivu i 

plodonosnu aktivnost na znanstvenom, 


198 

pedagoškom i struènom podruèju. Osim 

toga, ula•e svu svoju energiju i znanje u organizaciju 

nastave i znanstvenoistra•ivaèkog 

rada na DI odjelu. 

Obavljao je mnoge du•nosti Šum. fakulteta: 

bio je èlan Vijeæa nastavnika, Savjeta 

fakulteta, Savjeta Sveuèilišta, prodekan, 

proèelnik DI odjela, a u škol. godini 1966/67. 

i 1967/68. bio je dekan Šum. fakulteta. U 

škol. god. 1968/69. bio je predsjednik 

Upravnog odbora. Bio je predstojnik Zavoda 

odnosno Katedre za mehanièku preradu drva 

od njezina osnutka. 

RADOVI 

Prijedlog jugoslavenskog standarda za furnir, 

Standardizacija, 5(1950), 186-188, Beograd. 

Prijedlog jugoslavenskog standarda za vezano drvo, 

Standardizacija, 5(1950), 188-189, Beograd. 

Furniri i šperovano drvo, priruènik, Zagreb, 1951. 

Fineer in Triplexindustrie, De Hout Handel 17, 

165-167, Schiedam, Nizozemska, 1951. 

Istra•ivanje higroskopske ravnote•e uzduha i drveta, 

Glasnik za šumske pokuse, 11(1953), 5-51. 

Iskorišæavanje bukovih trupaca za ljuštenje, Šumarski 

list, 78(1954), 3-4, 121-142. 

Untersuchungen über dem Fasersättigungspunkt, des 

Buchen-, Eichen-, Tannen- und Fichtenholzes, Holz als 

Roh- und Werkstoff, 12(1954), 84-91. 

Sušenje drveta kod visoke temperature, Šumarski 

list, 79(1955), 9-10, 292-307. 

Novi madisonski re•imi za umjetno sušenje drveta, 

Šumarski list, 80(1956), 2-3, 37-43. 

Savijanje masivnog drveta, Drvna industrija, 

7(1956), 9-10, 130-140. 

Sadr•aj vode u sirovoj bukovini,Šumarski list, 

80(1956), 11-12, 386-392. 

Istra•ivanje toèke zasiæenosti vlakanaca va•nijih 

domaæih vrsta drveta, doktorska disertacija, Zagreb, 

1957. 

Odnos izmeðu širine goda, širine kasnog drva i toèke 

zasiæenosti, Anali za eksperimentalno šumarstvo, 

2(1957), 25-31. 

Odnos izmeðu volumena pora i toèke zasiæenosti •ice, 

Anali za eksperimentalno šumarstvo, 2(1957), 31-37. 

Istra•ivanje toèke zasiæenosti vlakanaca mekih 

listaèa, Anali za eksperimentalno šumarstvo, 2(1957), 

297-307. 

Istra•ivanje ploèa iverica (s I. Horvat i R. Beniæ), 

Zagreb, 1957. 

O procesu umjetnog sušenja drveta, Drvna industrija, 

8(1957), 5-6, 81-96. 

S puta po Poljskoj, Drvna industrija, 8(1957), 11- 

12, 159-169.

Istra•ivanje prirodnog sušenja ogrijevnog drva, 


Sušenje i parenje drva, ud•benik i priruènik 

Udru•enja drvne industrije Jugoslavije i Instituta za 

drvnoindustrijska istra•ivanja, 1-237, Zagreb, 1958. 

Više struènih radova i prikaza (Avionsko drvo, 

Furnir, Igraèke, Intarzija, Kalupi i potpetice) objavljenih u 

Šumarskoj enciklopediji, I svezak, Zagreb, 1959. 

Sušenje drva centrifugiranjem, Drvna industrija, 

10(1959), 1-2, 2-6. 

Fizièka i mehanièka svojstva izolacionih ploèa, 


Utezanje i krivulja sušenja bukovine, Drvna industrija, 

11(1960), 3-4, 53-54. 

Die Physikalischen und mechanischen Eigenschaften 

von Holzfaserplatten, Holz als Roh- und Werkstoff, 

18(1960), 452-458. 

Gubitak kod brušenja šperovanog drva, Drvna industrija, 

11(1960), 11-12, 179-181. 

Odnos izmeðu utezanja i sadr•aja vode u drvu, habilitacijski 

rad, Glasnik za šumske pokuse, 14(1960), 

127-132. 

Vergleichende Untersuchungen der physikalischen 

und mechanischen Eigenschaften von Tischlerplatten, Holz 

als Roh- und Werkstoff, 19(1961), 27-50. 

Èvrstoæa lijepljenja stolarskih ploèa, Drvna industrija, 

12(1961), 11-12, 11-15. 

Industrija furnira i ploèa, skripta, 1-237, ACG fakultet, 

Zagreb, 1961. 

Specijalni proizvodi iz drva, skripta, 1-101, 

Zagreb, 1961. 

Sušenje i parenje drva, skripta, 1-258, za VTŠFOD, 

Nova Gradiška, 1961. 

Pomoæna oprema za sušenje drva, Drvna industrija, 

13(1962), 1-2, 2-11. 

Drveni briketi, Drvna industrija, 13(1962), 7-8, 

128-131. 

Planiranje gradnje novih tvornica šperovanog drva, 

predavanje na engleskom jeziku odr•ano na seminaru 

FAG, Zagreb, 1962. 

Istra•ivanje iverica od pozdera, Drvna industrija, 

13(1962), 11-12, 170-177. 

Promjene vlage u drvu u proizvodnji bukovih 

šperploèa, referat za inter. simpozij o sorpciji i reologiji 

drva, München, 1964. 

Sušenje drva i kontrola kvalitete sušenja, elaborat 

za tvornicu namještaja Conakry, Gvineja, Zagreb, 1964. 

Analiza radnih uvjeta kod upotrebe karbamidformaldehidnog 

ljepila Urofix-MA 207 u izradi šperploèa u 

SR Hrvatskoj, rad u sklopu projekta Instituta za drvo u 

Zagrebu voditelj teme (prof.dr.sc J. Krpan, suradnici 

brojni struènjaci), Zagreb, 1965. 

Schwankungen des Feuchtigkeitsgehalts in der 

Produktion von Buchensperplatten, Holz als Roh- und 

Werkstoff, 23(1965), 309-312. 

Sušenje i parenje drva, ud•benik i priruènik, 2. 

izmijenjeno izdanje, 1-372, Zagreb, 1965. 

Furniranje i unutrašnje ureðenje, recenzija knjige 

M. Maretiæa, dipl. ing. šum., Zagreb, 1965. 


199 

Rekonstrukcija savijaone DIK “Florijan Bobiæ” 

Vara•din, elaborat, Zagreb, 1965. 

Simpozij o sorpciji i reologiji, Drvna industrija, 

16(1965), 1-2, 14-16. 

Specijalni proizvodi iz drva, skripta, 2. izmjenjeno 

izdanje, 1-113, Zagreb, 1965. 

Sušenje furnira, referat za Prvo jug. savjetovanje o 

drvnoj industriji, Ljubljana, 1965/66. 

Idejni i glavni projekt sušionice za tvrdo i meko 

piljeno drvo, Zavodi Crvena zastava, Kragujevac, Zagreb, 

1966. 

Projekt za rekonstrukciju sušionice za piljeno drvo 

DIK “Florijan Bobiæ”, Vara•din, Zagreb, 1966. 

Furniri i ploèe, poglavlje u Drvno-industrijskom 

priruèniku, I. dio, 831-1000, Zagreb, 1967. 

Drvno-industrijski priruènik, I. dio, 1-1215, 

Zagreb, 1967. 

Ispitivanje sušionice “¤iènica” u Vrginmostu i Slav. 

Brodu te Cremona, Slav. Brod, Zagreb, 1967. 

Sušenje i parenje drva, poglavlje u Drvno-industrijskom 

priruèniku, I. dio, 1001-1121, Zagreb, 1967. 

Više struènih radova i prikaza (Ploèe, Sanduci, 

Sušenje, Sušionice, Tokarstvo, Udobreno drvo, Vuna drvena) 

objavljenih u Šumarskoj enciklopediji, II sv., Zagreb, 

1967. 

Specijalni proizvodi iz drva, poglavlje u Drvnoindustrijskom 

priruèniku, II. dio, 1-69, Zagreb, 1968. 

Recenzija investicionog programa tvornice panel 

ploèa Kljuè, Zagreb, 1968. 

Više struènih radova i prikaza (Sušenje piljenog 

drva, Izrada furnira, Proizvodnja lakih graðevinskih ploèa 

iverica i vlaknatica) objavljenih u Tehnièkoj enciklopediji, 

III svezak, poglavlje Drvo, mehanièka prerada, 

Zagreb, 1969. 

Tehnologija furnira i ploèa, rukopis ud•benika i 

priruènika, Zagreb, 1969. 

Ekspertiza o rekonstrukciji moguænosti ponovnog 

puštanja u pogon tvornice šperploèa Gospiæ, Zagreb, 1969. 

Radovi na rekonstrukciji pogona mehanièke prerade 

drva ŠIP “Oštrelj” Bos. Petrovac, Zagreb, 1969. 

KRPAN, Marko, iz Knina, r. 26.VIII.1955, 


Apsolvirao je 1983/84, a dipl. 18.IV.1988. na 


odjelu. 

KRPAN, Petar (Sveti Rok, Gospiæ, 25.I.1943), 


Sin Mate i Mande r. Vrkljan. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika. 

Osnovnu školu završio je u Sv. Roku 

1958, a realnu gimnaziju u Gospiæu 1962.


28.II.1968. na Šum. fakultetu u Zagrebu na 

DI odsjeku. 

Kao pripravnik poèeo je raditi u DIP-u 

Vrbovsko kao stipendist (1.IV.1968- 

1.VI.1968). Nakon povratku iz vojske, 

1.VI.1969. otišao je raditi u Udbinu. Tu je bio 

do 20.VI.1972. kao direktor DIP-a Udbina, a 

nakon toga dolazi u Sektor piljene graðe u 

Vanjskoj trgovini Exportdrva Zagreb, gdje je 

radio kao šef poslovnice do 1.IX.1976, kad je 

postao direktor Šumskih proizvoda. Tu 

du•nost obavljao je do 1.XII.1982, nakon 

èega odlazi u Italiju u Omnico - Italiana, 

Udine, za šefa predstavništva Exportdrva. Za 

pomoænika direktora Sektora piljene graðe 

Exportdrva Zagreb došao je 1.VII.1989, a 

10.IV.1990. otišao je raditi u Italiju u tvrtku 

Archetti Legnami sas, Ospitaletto (Brescia), 

gdje je pomoænik direktora nabave piljene 

graðe i ploèa iz Hrvatske i susjednih zemalja. 

KRPAN, Zdravko, r. u Zagrebu 17.IX.1943, 




KRPINA, Radoslav (Široki Brijeg, BiH, 


Sin Andrije i Janje r. Romiæ. Hrvat, 



Ben-kovcu 1949, a maturirao je na realnoj 

gimnaziji u Splitu 1955. god. Apsolvirao je 




200 


Tvornici namještaja Otoèac, a zatim 1965. 

prelazi u DK “Florijan Bobiæ” u Vara•din. 

Potom od 1967. radio je u slovenskoj tvornici 

Novoles u Novom Mestu. U lepoglavskoj 

tvornici LEPA radi od 1974, a u Hrastu 

Èakovec od 1978. God. 1984. prelazi u “8. 

maj” Vara•din. 

Od. 1990. direktor je vlastit tvrtke 

CONCORDIA d.o.o. Vara•din. 

KRŠUL, Klaudio, r. 3.VIII.1956. u mjestu 

Ruši, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 

je 1977/78, a diplomirao 2.VII.1979. god. na 


KRULJAC, Anton, iz Ravne Gore, Gorski 

kotar, ing. drvne tehnologije - proizv. namještaja. 

Diplomirao je 17.VII.1996. god. na 


odsjeku, Studij uz rad. 

KRULJAC, Zdravko, r. u Rijeci 1.VII.1963, 




KRUPIÆ, Rasim, iz Kamengrada (BiH), r. 




KRVAVICA, Drago (Kninsko Polje, 1932 - 

Vinkovci, 1980), dipl. ing. drvne industrije.


Vinkovcima. Na Poljoprivr.-šum. fakultetu u 

Zagrebu apsolvirao je 1955/56, a diplomirao 

3.III.1958. god. na Šum. odjelu DI smjer. 


DIK-u Spaèva Vinkovci, gdje je proveo 22 

godine. Radio je na radnome mjestu pripravnika, 

upravitelja pilane, direktora primarne 

prerade i voditelja tehn.-razvojne slu•be. 

Nakon duge bolesti umro je u 48. 

godini. 

Bio je aktivan društveno-politièki 

djelatnik. Za svoj rad više je puta nagraðivan, 

a odlikovan je i dr•avnim Ordenom rada sa 

srebrnim vijencem. 

KRZNARIÆ, Davor, iz Po•ege, ing. drvne 

tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirao 

je 13.X.1995. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 


KRZNARIÆ, Slavko, iz Bereka kod Èazme, r. 




KR¤IŠNIK, Katarina, v. PILJAC 

KUÈAN, Ernest roð. u Parizu, Francuska, 

19.VIII.1932), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Adama i Zofije r. Vöröos. Slovenske 

narodnosti i dr•avljanstva, protestantske 

vjere. Potjeèe iz seoske obitelji. Osnovnu 

školu polazio je i završio u Kri•evcima 

(slovenskim) 1946, a Tehnièku srednju šolu u 

Ljubljani 1954. godine. 


u Zagrebu, na DI odjelu. Apsolvirao je 1957/58, a 

diplomirao 26.IX.1960. godine. 


Marlesu Maribor, gdje je bio šef laboratorija 

za površinsku obradu i lijepljenje drveta, 

projektant drvnoindustrijskih pogona i po- 


201 

moænik direktora razvojnog sektora. Nakon 

toga bio je profesor struènih predmeta u 

Srednjoj drvno-ind. školi u Mariboru, direktor 

Pilane Limbuš i direktor sektora za 

pilansku proizvodnju Marlesa u Mariboru. 

Kao umirovljenik •ivi u Mariboru. 

KUÈARA, Rudolf, roð u Sijekovcu, BiH, 


Sin Viktora i Ru•ice roð. Gabaldo. 

Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva. Potjeèe 

iz obrtnièke obitelji. Osnovnu školu završio je 

1956. u Bos. Brodu, a u Srednjoj tehnièkoj 

školi - strojarski smjer u Slav. Brodu maturirao 

je 1960. god. Apsolvirao je 1963/64, a diplomirao 

je 5.IX.1965. na DI odjelu Šum. fakulteta 

u Zagrebu. 

Nakon što je odradio pripravnièki 

sta•, voditelj je proizvodnje rezanih furnira u 

Slavonija DI u Slav. Brodu. Potom bio je 

voditelj skupine radnih jedinica, pa voditelj 

Slu•be za razvoj i investicije u SOUR-u 

Slavonija DI, zatim potpredsjednik Poslovnog 

odbora SOUR-a za tehnièka pitanja i 

razvoj. Bio je, takoðer, direktor Centra za 

razvoj Slav. Brod i zatim voditelj Tvornice 

ljuštenih furnira, ploèa i otpresaka iz furnira u 

Slavoniji DI, Slav. Brod. 

Sudjelovao je na FOIP seminarima u 

zemlji i inozemstvu. 

KUÈEKOVIÆ, Ranka, iz Malog Poganca, r. 

5.V.1950, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 

je 1973/74, a diplomirala 30.III.1976. na 


KUÈIÆ, Zvonimir, iz Bakovèica, r. 14.XI.1939, 




KUÈINAC, Adam, iz Broðanaca kod Donjeg 

Miholjca, r. 5.XI.1934, ing. drvne industrije.

Diplomirao je 22.III.1979. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, VI. (I) stupanj na DT 

odjelu. 

KUÈINAC, Bla•enka, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Dipl. je 22.VI.1977. god. 


DT odjelu. 

KUÈKOVEÆKI, Miljenko, r. u Zagrebu, 

10.I.1962, ing. drvne tehnologije - proizv. 




KUDELIÆ, Stjepan, iz Turkovaca, roðen 




KUDELIÆ, Sanja, v. MASNIÆ 

KUGLER, Miroslav (Zagreb, 8.X.1915), 

viši predavaè predmeta Viša matematika. 

U Zagrebu je završio gimnaziju. Diplomirao 

je 1940. god. na Filozofskom fakultetu 

u Zagrebu grupu Teoretska matematika. 

Nakon završenog studija do 1943. bio 

je èinovnik u svojstvu aktuara matematièkog 

odjela Saveza Napretkovih zadruga u Sarajevu. 

Od 1943. do 1945. godine bio je u 

NOB-u profesor matematike na osloboðenom 

teritoriju i direktor Prve partizanske gi- 


202 

mnazije u Rujevcu. Nakon rata, od 1945. do 

1946. referent je odjela Ministarstva socijalne 

politike u Zagrebu, 1946. do 1949. profesor 

uèiteljske škole u Petrinji, od 1949. do 1953. 

asistent na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu, a 

zatim asistent, predavaè te viši predavaè na 

Poljopr.-šum. fakultetu, odnosno Šum. fakultetu. 

Tijekom rada na Šum. fakultetu s 

velikim uspjehom predaje predmet Viša 

matematika. Nastavu odr•ava na suvremeni 

naèin i na fakultetskoj razini, i to tako da 

studente upozna ne samo s osnovnim elementima 

više matematike, nego i s ostalim 

podruèjima te opse•ne materije koja im je 

potrebna pri studiju ostalih predmeta. 

Sudjeluje u predavanjima poslijediplomske 

nastave predmeta Statistika. Od 

1.I.1971. godine obavlja du•nost predstojnika 

Katedre za dendrometriju. Suraðuje i 

poma•e pri izradi magistarskih, znanstvenih i 

disertacijskih radova. 

RADOVI 

Die Indikatoren der Bodennährstoffmengen. Zeitschrift 

für Acker-und Pflanzenbau, Band 113, Heft 1 

(1961), 93-102. 

Jedan prilog problemu odreðivanja optimalnih rasporeda 

pila, Drvna industrija, 17(1966), 2-3. 

Matematika, poglavlje u Drvno-industrijskom 

priruèniku, Tehnièka knjiga, Zagreb, 1967, 23-55. 

Linearno programiranje u proizvodnji piljenog 

drveta, Drvna industrija, 16(1965), 1-2, 8-12. 

Viša matematika, skripta, Šumarski fakultet Sveuèilišta 

u Zagrebu, 1. izd. 1961, 2. izd. 1962, 300 str. 

Linearno programiranje, skripta za teèaj što ga 

organizira Institut za drvo u Zagrebu, 1961, 102. 

KUKEC-KEKIÆ, Ksenija, dipl. ing. drvne 

industrije, r. u Zagrebu 19.VI.1951. Apsolvirala 



odjelu. 

KUKULJ, Bo•idar, r. u Zagrebu 7.X.1941, 




KULENOVIÆ, Ismet, iz Ripèa (BiH), dipl. 


a diplomirao 27.X.1966. god. na Šum. fakultetu 


KULIŠ, Mato, r. 13.III.1960. u mjestu 

Golinci, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 

je 1984/85, a diplomirao 12.V.1986. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu. na DT odjelu. 

KUNKERA, Dominik (Kaptol, 18.VII.1950), 


Sin Ivana i Marije r. Èatiæ. Hrvat, katolik. 

Otac mu je radnik, a majka kuæanica. Osnovnu 

školu završio je u Kaptolu 1965, a gimnaziju 

u Po•egi 1969. 

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu 

i apsolvirao 1972/73, a diplomirao 

25.II.1974. god. na DI odjelu. 

Zaposlen je u SPIN VALISU d.d. 

Po•ega kao komercijalist. ¤ivi u Po•egi. 

KUPRES, Sreæko, r. 2.XII.1964. u Samoboru, 

ing. drvne tehnologije - proizv. 

namještaja. Apsolvirao je 1985/86. a diplomirao 



Zaposlen je u vlastitoj tvrtki SI¤E 

KUPRES d.o.o. Samobor. 

KUPREŠANIN, Gordana, iz Stare Gradiške, 

r. 31.V.1965, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

KURETIÆ, Ksenija, v. MARŠAL 

KURIÆ, Vlatko, iz Bijele Stijene, roðen 





203 

KURJAKOVIÆ, Anka, iz Cernika kod 

Nove Gradiške, r. 19.VI.1948, dipl. ing. 


19.II.1973. god. na Šum. fakultetu 


KUSKUNOVIÆ, Esad, dipl. ing. šumarstva. 


u Zagrebu, a diplomirao 14.XI.1953. 


Kao umirovljenik •ivio je u Sarajevu. 

KUŠAN, Nenad, iz Zagreba, r. 13.VI.1955, 

ing. drvne industrije. Dipl. je 8.VI.1982. god. 


DT odjelu. 

KUŠTREBA, Vladimir, (Batina kod Kutine, 

6.IX.1928), tehnolog. 

Sin Petra i Marije r. Desiæ. Hrvat, rimokatolik. 

Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu 

školu završio je u Kutini 1943, a 

Srednju tehn., DI smjer, u Belišæu 1951. God. 

1968. apsolvirao je na Višoj privrednoj školi u 

Zagrebu, smjer organizacija rada. 

Od 1943. sudjelovao je u NOB-u, a 

nakon završetka rata bio je u dr•avnoj slu•bi 

odakle prelazi u Tehn. školu u Belišæe. Nakon 

završetka srednje škole zaposlio se u DI-u 

Slavonija u Slav. Brodu, gdje radi, uz prekid 

1952/53. kad je radio u DIP-u Novoselec, do 

ljeta 1972. Obavljao je razne poslove i 

zadatke, bio je predradnik, poslovoða i voditelj 

EJ u Tvornici furnira, voditelj proizvodnje

ezane graðe i parketa. God. 1971/72. bio je 

upravitelj DIP-a Lipa Slav. Po•ega, tada u 

sastavu DI Slavonija. 

God. 1972. izabran je za tajnika Opæinskog 

sind. vijeæa u Slav. Brodu, gdje ostaje 

do 1975. kad je izabran za tajnika Republièkog 

odbora Sindikata radnika u ind. 

prerade drva i šumarstva Hrv. u Zagrebu. U 

strukovnom sindikatu obavljao je razne 

izborne du•nosti, bio je tajnik, izvršni sekretar 

i predsjednik rep. odbora. God. 1988. odlazi 

u mirovinu. 

Za radnog vijeka ponajviše se bavio 

organizacijom rada, ekonomikom poslovanja, 

uvoðenjem nove tehnike i tehnologije, te se 

brinuo o zaposlenicima. 

Kao umirovljenik •ivi u Zagrebu. Èlan 

je HŠD-a. 

KUTEN, Vesna, v. PERVIZ 


204 

KUTLE, Maja, r. 7.VI.1972. u Zagrebu, 


Diplomirala je 28.II.1997. god. na Šum. fakultetu, 


KUZLE, Darko, r. u Zagrebu 13.XII.1946, 




KVESIÆ, Mario, r. 30.XII.1959. u Mostaru 

(BiH), ing. drvne industrije. Diplomirao je 



KÜTNER, Julije, r. 25.II.1944. u Zagrebu, 



Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.

LABRTIÆ, Mato, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

LABURA, Hrvoje (Šibenik, 4.IX.1939), 

dipl. ing. drvne industrije, viši savjetnik u Ministarstvu 

R. Hrvatske. 

Sin Marijana i Zorke roð. Jurišiæ. Potjeèe 

iz slu•benièke obitelji. Hrvat, rimokatolik. 

Osnovnu školu i gimnaziju pohaðao je u 

Šibeniku i maturirao 1958. Apsolvirao je 


u Zagrebu na DI odsjeku. 

Od 1966. radio je u DIP-u Dugo Selo 

kao tehnolog proizvodnje, a kasnije postaje 

voditelj tehn. pripreme i projektant školskog 

namještaja i opreme za djeèje vrtiæe. Suraðuje 

na izradbi i proizvodnji djeèje didaktike s 

UNICEF-om (Pariz). God. 1968. postaje 

voditelj Tvornice opreme, namještaja i didaktike 

u Sesvetskom Kraljevcu. Od 1970. je 

komerc. direktor za drvne proizvode u 

Trgovaèkoj kuæi Šuma, Zagreb. 

Osnivanjem Zajednice za financiranje 

usmjerenog obrazovanja šumarstva i 

drvne industrije (1973) postaje struè. suradnik 

na poslovima planiranja, programiranja 

i kadrovskih potreba te razvoja mre•e 

obrazovnih programa. Kad je 1976. osnovan 

SIZ usmjerenog obrazovanja šumarstva i 

drvne industrije Hrvatske, dobiva mjesto 

struè. savjetnika, a 1984. imenovan je tajnikom 

SIZ-a. 


205 

L 

 

Od 1976. do 1990. radi na razvoju 

školstva u djelatnosti šumarstva i drvne industrije. 

Zatim prelazi na rad u Republièki fond 

usmjerenog obrazovanja pri Ministarstvu 

prosvjete, kulture i športa, a 1992. imenovan 

je višim savjetnikom za posebne programe 

osnovnog i srednjeg školstva. 

Svoje struène radove objavljuje u 

“Šum. listu” i “Drvnoj industriji”, a suradnik 

je i Šum. enciklopedije. 

LABURA, Krsto (Senj, 27.IV.1950), dipl. 


Sin Ante i Ðurðice r. Japel. Hrvat, rimokatolik. 

Roditelji su mu bili hidrometeorolozi. 

Školovao se najprije u Senju: osnovnu 

školu završio je 1965, a maturirao je 1969. u 

Gimnaziji “Pavao Riter Vitezoviæ”. Apsolvirao 



¤ivi u Senju. 

LACIÆ, Robert (Vinkovci, 28.IX.1971), dipl. 


Sin Stjepana i Ru•ice r. Milunoviæ. 

Hrvat, katolik. Otac mu je uèitelj, a majka 

kuharica. Osnovnu školu završio je 1986. u 

Otoku kod Vinkovaca, a maturirao je 1990. u 

Gimnaziji “Matija Antun Reljkoviæ” u Vinkovcima. 




Od 1997. do jeseni 2000. bio je 

zaposlen u Exportdrvu d.d. Zagreb, zatim

kratko vrijeme radi u privatnom poduzeæu 

Dekorativa d.o.o. Zagreb, a od poèetka 2001. 

komercijalist je u poduzeæu ABC interijeri 


Èlan je HŠD-a. 

LACKOVIÆ, Josip, ing. drvne tehnologije - 


diplomirao VI. stupanj 6.VII.1979. god. na 


LAGANÈIÆ, ¤eljko, iz Bos. šamca, roðen 




LAKUŠ, Ljiljana, iz Zagreba, r. 25.VIII.1962, 


Apsolvirala je škol. god. 1982/83, a diplomirala 


na DT odjelu. 

LANDEKA, Ante, r. 23.I.1960. u mjestu 

Sarajlije, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



LANDRIPET, ¤eljko, roðen 21.II.1961. u 


je 1986/87, a diplomirao 8.VII.1989. na 


LAPAINE, Bo•idar, (Prijedor, 3.XII.1936), 

doc., mr. sc., dipl. ing. arh., honorarni 

nastavnik Dizajna i Oblikovanja namještaja, 

arhitekt i dizajner. 

Diplomirao je arhitekturu na Arhitektonsko-graðevinsko-geodetskom 

fakultetu u 

Zagrebu 1962. Kao stipendist Ujedinjenih 

naroda specijalizirao je dizajn u Bruxellesu 

(1971). Nakon poslijediplomskog studija s 


206 

podruèja istra•ivanja i unapreðenja dizajna 

magistrirao na Sveuèilištu u Zagrebu 1981. 

Od osnivanja Studija dizajna pri Arhitektonskom 

fakultetu u Zagrebu 1989. 

vodi kolegije Projektiranje proizvoda i Metodologija 

dizajna. Projektirao je i realizirao više 

stambenih, javnih i industrijskih objekata u 

Zagrebu i Parizu (1964-1970). U drvnopreraðivaèkoj 

industriji uspješno se bavio 

dizajnom ploèastoga, masivnog i ojastuèenog 

namještaja (1970-1982), za što je dobio više 

nagrada i priznanja. Istodobno bio je ukljuèen 

u više znanstvenoistra•ivaèkih projekata, 

osobito pri izradi razvojnih programa proizvoda 

za postojeæe i nove industrijske pogone. 

Bio na nekoliko studijskih putovanja u veæini 

europskih zemalja i SAD-u. Radio je na 

razvoju i dizajnu proizvoda u “Konèaru” 

(1982-1985) i Exportdrvu (1985-1991). Od 

1982. do 1996. predavao je Oblikovanje namještaja 

na VI. stupnju i Dizajn na VII. stupnju 

nastave na DT odjelu Šum. fakulteta Sveuè. u 

Zagrebu. U zbornicima struènih savjetovanja 

s podruèja drvne industrije i u èasopisu 

"Drvna industrija" objavio je tridesetak 

struènih radova. Autor je sveuèilišnog ud•benika 

Dizajn za studente DT odjela Šum. fakulteta 

(1994). Bio je èlan i predsjednik 

ocjenjivaèkih sudova na Ambienti i Mobil 

optimumu. Èlan je i du•nosnik Hrvatskoga 

dizajnerskog društva od njegova osnivanja 

1984. godine. 

RADOVI 

Industrijski dizajn i kvaliteta proizvoda. Zbornik 

savjetovanja: “Istra•ivanje i razvoj u industriji namještaja”, 

Virovitica, 1980.

Industrijski dizajn i kvaliteta proizvoda. Zbornik 

savjetovanja: “Istra•ivanje i razvoj proizvoda”, Kumrovec, 

1982. 

Suradnja na poslovima oblikovanja, konstruiranja i 

tehnologije. Savjetovanje: “Optimizacija finalne tehnologije 

u drvnoj industriji”, Tuheljske toplice, 1983. 

Proizvodnja i razvoj finalnih proizvoda. Savjetovanje: 

Pronala•enje moguænosti uspješnijeg razvoja 

proizvoda drvne industrije”, Zagreb, 1983. 

Ponuda namještaja danas kao ogranièavajuæi faktor 

unapreðenja uvjeta stanovanja. Savjetovanje: “Ambijentalno 

izlaganje stambene opreme u namjenskim 

prostorima”, Zagreb, 1984. 

Projektni zadatak i uputstvo za dizajn. Savjetovanje, 

Osijek, 1984. 

Namještaj od savijenog drva. Prijevod knjige: G. 

Candilis: “Meubles en bois courbe”, Zagreb, 1986. 

Tendencije 88/89 na Salonu namještaja u Parizu. 

Èasopis “Drvna industrija”, Zagreb, 1988. 

Skandinavski sajam namještaja. Èasopis “Drvna 

industrija” 7-8, Zagreb, 1988. 

Lijepljeni elementi u funkciji dizajniranja novih 

proizvoda. “Zbornik savjetovanja o ljepilima i ljepljenju 

drva”, Tuheljske toplice 1989. 

Mjesto i uloga dizajna u specijaliziranim poduzeæima 

drvne industrije. Savjetovanje: “Kvaliteta proizvoda 

u funkciji izvoza”, Zagreb, 1989. 

Tendencije 90/91 na Sajmu namještaja u Parizu. 

Èasopis “Drvna industrija” 3-4, Zagreb 1990. 

Osnove industrijskog dizajna. Prijevod knjige 

Danielle Quarante: “Elements de design industriel”, 

Zagreb 1991. 

Suradnja proizvoðaèa sa dizajnerom. Savjetovanje: 

“Ambienta”, Zagreb, 1991. 

Èinjeniènim stanjem do projektnog zadatka za novi 

proizvodni program. Savjet.: “Ambienta”, Zagreb 1992. 

Metodologija dizajna. Skripta za studente Studija 

dizajna u Zagrebu, 1993. 

Imid• tvrtke - strategija komuniciranja. Savjetovanje: 

“Stvaranje novog imid•a drvne industrije Hrvatske”, 

Zagreb, 1993. 

Dizajner u neposrednoj suradnji na realizaciji 

novog proizvodnog programa. Èasopis “Drvna industrija” 

2, Zagreb, 1993. 

Danska tvrtka za proizvodnju pokuæstva - Magnus 

Olesen. Èasopis “Drvna industrija” 3, Zagreb, 1993. 

Dizajn. Ud•benik za studente DT- smjera 

Šumarskog fakulteta Sveuè. u Zagrebu, 1994. 

Ciklièna metoda kreativnog procesa. Skripta za 

studente Studija dizajna u Zagrebu, 1994. 

Naèela dizajna i prepoznatljivosti u Franchisingu. 

Savjetovanje: “Franchising i primjena, Zagreb, 1994. 

Tehnologija i genetika industrijskih proizvoda. 

Prijevod knjige: Yves Deforge: “Technologie et genetique 

de l, objet industriel”, Zagreb, 1995. 

Proizvodi igraèke. Prijevod knjige: Alexander 

Manu: “ToolToys”, Zagreb, 1996. 

Pravna zaštita dizajnerskog stvaralaštva. Èasopis 

“Prostor”, vol. 5, No.1 (13), Zagreb, 1997. 


207 

Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveuèilišta 

u Zagrebu. Èa sopis “Tekstil” 46 (1), Zagreb, 1997. 

Stolica kao rješenje problema sjedenja. Skripta za 

studente Studija dizajna u Zagrebu, 1998. 

Obrazovanje dizajnera na Studiju dizajna u Zagrebu. 

Zbornik: “5th International Conference Design 

98”, Dubrovnik, 1998. 

Suradnja studija dizajna s gospodarstvom i kulturom. 

Zbornik: “6th International Conference Design 

2000”, Dubrovnik, 2000. 

LASTRIÆ, Krešimir, (Zagreb, 13.III.1936 - 

Zagreb, 15.I.1998), dipl. ing. drv. industrije. 

Sin Josipa i Marije r. Schwab. Hrvat, 


kuæanica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu 

školu završio je 1949, a Srednju tehnièku - 

Elekro odjel, 1953. god. Apsolvirao je 1957/ 58, a 


Zagrebu, na DI smjeru. 

Cijeli radni vijek proveo je u Exportdrvu 

Zagreb, u kojemu se zaposlio 1961, a u 

mirovinu je otišao 1992. godine. Tada kao 

umirovljenik otvara svoju tvrtku AR-LA u 

kojoj radi do nagle smrti 15.I.1998. godine. 

LAUFER, Ferdinand, (Osijek, 11.IV.1939), 

mr. organizacije rada, dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Josipa i Ane roð. Henè. Hrvat, katolik. 

Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Školovao se 

u Osijeku: osnovnu školu završio je 1954, a 

Srednju tehnièku 1958. god. Na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu apsol. je 1962/63, a 

diplomirao 1964. na DI odsjeku. 

Odmah nakon završetka studija zaposlio 

se u DIK-u “Ivo Marinkoviæ” Osijek, 

gdje je do 1976. god. radio kao upravitelj

Tvornice namještaja, glavni in•enjer finalne 

prerade drva, tehnièki direktor i komercijalni 

direktor SOUR-a Mobilia “Ivo Marinkoviæ” 

Osijek. 

Nakon osnivanja Posl. zajednice šumarstva, 

prerade drva i prometa Osijek, 1976. 

god. zaposlio se u svojstvu savjetnika za marketing, 

i na tom je mjestu radio dvije godine, a 

nakon toga sedam godina radi kao savjetnik 

za programiranje i razvoj. 

U •elji za daljnjim usavršavanjem, na 

Šum. fakultetu u Zagrebu magistrirao je 

1978. na znanstvenom podruèju organizacija 

rada u drvnoj industriji. Izradio je i obranio 

magistarski rad s naslovom Utjecaj oblikovanja, 

konstrukcije i organizacije tehnološkog 

procesa proizvodnje namještaja na smanjenje 

zaliha i vezivanje obrtnih sredstava. 

Kad je osnovana Poslovna zajednica 

Exportdrvo, zaposlio se 1.V.1985. u svojstvu 

direktora proizvodne zajednice za ploèasto i 

tapecirano pokuæstvo. God. 1991. postao je 

direktor Croatiadrva d. d. Zagreb, pravnog 

sljednika Poslovne zajednice Exportdrvo 

Zagreb i u sklopu kojega su registrirane 

Croatiadrvo - gospodarsko interesno udru•enje 

drvne i papirne industrije Zagreb i Udruga 

poslodavaca drvne i papirne industrije Republike 

Hrvatske. 

Tijekom radnog sta•a prisustvovao je 

gotovo svim struènim skupovima u zemlji i 

velikom broju skupova u inozemstvu. 

LAVICKI-ŠATOVIÆ, Nataša, dipl. ing. 





208 

LAZIÆ, Branko, r. 18.VI.1966. u Osijeku, 




LEDIÆ, Miroslav (Jajce, BiH, 14.XI.1937), 


Sin Josipa i Marije r. Konopek. Hrvat, 

hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolièke vjere. 

Otac mu je VKV elektrièar, a majka kuæanica. 

Školu je polazio u Jajcu; osnovnu je završio 

1950, a Gimnaziju “Berta Kuèera” 1958. god. 

Diplomirao je 1966. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 


Nakon diplomiranja zaposlio se u DK 

Šedinac - Jajce, gdje radi 6,5 godina, najprije 

kao upravitelj Ambala•e, pa kao upravitelj 

Pilane i stolarije i na mjestu tehn. direktora. 

Od 1.III.1973. radi u Šipadkomercu Sarajevo 

Predstavništvo Split kao šef Poslovnice za 

graðevinske materijale, a potom kao zamjenik 

direktora Predstavništva i do 1992. na mjestu 

direktora Predstavništva. Od 1993. direktor 

je privatne tvrtke “Šipadkomerc” d.o.o. Split. 

Na tom je mjestu do kraja 1998. god. kad odlazi 

u mirovinu. 

Tijekom radnog vijeka preko UNESCOa 

bio je na praksi u Èeškoj, Njemaèkoj i 

Austriji. 

Dugogodišnji je èlan Saveza ITŠIDI-ja 

Hrvatske, odnosno HŠD-a. 

LEDINŠÈAK, Antun, r. 31.V.1965. u Vara•dinu, 


Apsolvirao je 1986/87, a diplomirao VI. 

stupanj 19.XII.1988. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DT odjelu.

LEHPAMER, Mirko (Rude, 2.XII.1950), 


Sin Mirka i Danice r. Fresl. Hrvatske 


trgovac, a majka radnica. Osnovnu školu završio 

je u Samoboru 1965, a u DTŠ “Jurica 

Ribar” u Zagrebu maturirao je 1969. god. 

Apsolvirao je škol. god. 1973/74, a diplomirao 


DI odjelu. 

Pripravnièki sta• i prvo zaposlenje 

dobio je 1975-1979. u TP-u Bre•ice (Slovenija), 

a zatim god. 1979/80. radi u tvrtki za 

inozemna zastupstva Agimex, potom od 

1980. u TN-u Trudbenik Bregana, te u 

“Šavriæu” Zagreb. God. 1989/90. radi na 

rukovodeæim poslovima u Ukrasu Zagreb, a 

od 1990. samostalni je poduzetnik tvrtke ML 

PROTRG za proizvodnju, trgovinu, uvoz i izvoz. 

LEITNER, Marijan, r. 12.XI.1943. u Zagrebu, 




LEKA-PANJKOVIÆ, Mira, r. 15.X.1949. u 

Novom Sadu (Vojvodina), dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

LEKO, Jozo, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 


u Zagrebu, a diplomirao 11.IV.1953. god. 



209 

LEKO, Jozo, mlaði, r. 30.X.1958. u Rastiæevu, 




LEKO, Stanko, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 



Šum. odjelu, tehnièki smjer 

LELAS, Ivan, r. 21.XII.1964. u Kninu, dipl. 


a diplomirao 7.XI.1986. god. na Šum. fakultetu 


LEMO, Gordana, r. 14.IX.1964. u Šibeniku, 


1986/87, a diplomirala 7.X.1988. god. na 


LENIÈ, Jo•e (Ilirska Bistrica, Slovenija, 

28.VI.1922), dr. sc., red. sveuè. prof., dipl. ing. 


Sin Josipa i Julijane r. Prijatelj. Slovenske 


Otac mu je bio mehanièar, a majka kuæanica. 

Osnovnu školu završio je u Slovenj-gradecu 

1933, a III. dr•avnu realnu gimnaziju u Ljubljani. 

Studirao je na Poljopr.- šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirao je 1949/50, a 

1951. diplomira na Šum. odjelu, tehnièki 

smjer. Na osamostaljenom Šum. fakultetu u 

Zagrebu završio je poslijediplomski studij 

24.IX.1966. s podruèja Kem. prerade drva. 

Obranio je magistarski rad s naslovom Kemijske 

promjene bukovine i smrekovine pri 

izradi tvrdih ploèa vlaknatica. Doktorat 

znanosti postigao je 27.I.1972, obranivši 

disertaciju Utjecaj predhidrolize bukovine na 

kemijska i fizièka svojstva vlaknatica. 

Zaposlivši se u poduzeæu LKI Lesonit 

u Ilirskoj Bistrici, obavlja pionirske poslove 

u tehnologiji ploèa vlaknatica od manje

vrijedne sirovine i u razvoju proizvodnje 

oplemenjenih ploèa vlaknatica (pripravnik, 

šef proizvodnje, direktor istra•.-razvojnog 

sektora koji je sam osnovao). 

Kao stipendist FAO-a specijalizirao 

se u WK Institutu za istra•ivanje drva u 

Braunschweigu (SR Njemaèka). God. 1967/68. u 

radnom je odnosu u Institutu za istra•ivanje 

drva (STFI) u Stockholmu (Švedska). Nakon 

povratka, direktor je Istra•.-razvojnog centra 

u poduzeæu Lesonit. 

Od 1973. izvanredni je profesor 

Biotehnièkog fakulteta u Ljubljani za podruèje 

kemijske preradbe drva, sa specijalnošæu za 

sektor ploèa od usitnjenog drva. God. 1979. 

promoviran je u zvanje redovitoga sveuè. profesora. 

U mirovinu odlazi 1983. god., ali i 

dalje djelomièno obavlja pedagoške du•nosti. 

I dalje je aktivan kao struèni savjetnik u 

drvnoj struci u zemlji i inozemstvu te radi na 

razlièitim projektima za nove objekte kao i na 

rekonstrukcijama i modernizacijama postojeæih 

pogona za proizvodnju ploèa od drva. 

Aktivan je i kao tehn. savjetnik u nekim 

inozemnim tvrtkama. 

Sudjelovao je na kongresima i struènim 

skupovima u zemlji i inozemstvu (Ljubljana, 

Bjelovar, Zagreb, Beograd, Baden- 

Baden, Geneva, Stockholm i dr.). 

Èlan je Društva univerzitetnih profesorjev 

Ljubljana, DIT-a Ljubljana i SPCI 

Stockholm. 

Za vrijeme svoje struène karijere mnogo 

je radio na promociji izrade, prerade i 

oplemenjivanja ploèa od dezintegriranog 

drva, osobito ploèa vlaknatica. S toga i njemu 

srodnih podruèja objavio je veæi broj znanstvenih 

i struènih ekspertiza. Kao struè. suradnik 

i savjetnik operative, te kao sudski 

vještak izradio je niz ekspertiza, elaborata i 

struènih izvještaja. 

LENIÆ, Marija, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirala je 28.I.1998. god. na Šum. fakultetu 



210 

LEŠIÆ, Marija, r. 17.I.1969. u Bošnjacima, 


Apsolvirala je 1989/90, a diplomirala VI. 

stupanj 12.VII.1993. god. na Šum. fakultetu 


LEŠIÆ, Terezija, r. 25.IX.1947. u Bošnjacima, 


je 1969/70, a diplomirala 9.XII.1971. god. na 


LEŠKOVIÆ, Tomica (Po•ega, 11.II.1963) 


Sin Stjepana. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu 

školu završio je u Pleternici 1978, a 

maturirao je u CUO "R. Konèar" Zagreb 

1982. Apsolvirao je 1986/87, a diplomirao je 


na DT odjelu. 

Kao stipendist Oropleta iz Pleternice, 

zaposlen je 1.IX.1988. u tom poduzeæu. 

Nakon pripravnièkog sta•a pola godine radi u 

tehn. pripremi, a zatim manje od pola godine 

na mjestu rukovoditelja prodaje drvnih proizvoda. 

Od kraja 1990. do sredine 1999. god. 

voditelj je pilane, a tada prelazi u DI Papuk 

Pakrac, na radno mjesto direktora. 

Sudjelovao je na više struènih skupova. 

Èlan je HŠD-a i više sportskih udruga. 

LEVANIÆ, ÈI¤MEŠIJA, Stela (Kotor, Crna 

Gora, 7.VIII.1969), prof., voditeljica knji•nice. 

Kæi Stjepana, zanimanjem profesora, i 

Marije roð. Stanièiæ, profesorice i inspicijentice. 

Hrvatica, hrvatskoga dr•avljanstva, 

rimokatol. vjere. 

Osnovnu i srednju školu polazila je u 

Zagrebu. Maturirala je u klasiènoj gimnaziji. 

Istodobno je pohaðala i završila i Srednju 

glazbenu školu. 

Studirala je na Filozofskom fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu. Diplomirala je 1994. god. 

komparativnu knji•evnost i filozofiju.

God. 1996. polo•ila je na Filozofskom 

fakultetu profesorski ispit, a 1999. stekla je 

zvanje diplomiranog knji•nièara. 

Od 1996. zaposlena je na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu, gdje je voditeljica 

Šumarske knji•nice namijenjene nastavnicima 

i studentima Šum. i DT odsjeka. 

LIKER, Ivan (Ravna Gora, 10.X.1950), dr. 

sc., dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1972/73, na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DI odjelu. Na istom 

Fakultetu završio je i poslijediplomski studij i 

magistrirao 9.XI.1981, obranivši magistarski 

rad Analiza èinilaca koji utjeèu na oblikovanje 

ploèastog namještaja. 


Proizvodnja vlakanaca i analiza glavnih èinilaca 

koji na nju utjeèu u europskim zemljama 

obranio je 11.VII.1996. 

LIMANI, Skender, dipl. ing. drvne industrije. 

Diplomirao je 25.XI.1999. god. na Šum. 


LINARIÆ, Tomislav (Zagreb, 3.XI.1972), 


Sin Mile i Mare roð. Baèiæ. Hrvat, katolik. 

Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu 

završio je 1987, a u CUO-u “R. Konèar” maturirao 

je 1991. god. Apsolvirao je 1996/97, a 

diplomirao je 21.IV.1999. na Šum. fakultetu 


Zaposlen je u CHROMOSU u Zagrebu, 

sektoru primjene boja i lakova u 

drvnoj industriji i široj potrošnji. 

LIPOVAC, Bojan (Tršæe, 6.I.1961.), dipl. 


Sin Branka i Sonje roð. Lisac. Hrvat, 

rimokatolièke vjere. Otac mu je dipl. ing. 

šum., a majka trgovkinja. Osnovnu školu završio 

je u Tršæu 1975, a Srednju šumarsku 

školu u Delnicama 1979. god. 


211 

Studij šumarstva upisao je na 

Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Apsol. je 1985/ 

86, a diplomirao na Šum. odjelu 1987. god. 

Kao pripravnik zapošljava se 1. srpnja 

1987. u OOUR-u za iskorištavanje šuma 

Tršæe tadašnjega Goransko-prim. ŠG-a Delnice. 

Dana 20.VIII.1990. prelazi u DI Goranprodukt 

Èabar, pogon Gerovo, gdje ostaje 

dvije godine. Tijekom Domovinskog rata od 

18.IV.1992. do 25.II.1995, profesionalno 

radi u Ministarstvu obrane RH, a 22.I.1996. 

postaje privatnik (Ljekarna Èabar). 

LISAC roð. KRALJ, Vlasta, (Pleš, Bednja, 


Kæi Stjepana i Zdenke roð. Pichler. 

Hrvatica, rimokatolièke vjere. Potjeèe iz 

trgovaèke obitelji. Školovala se u Zagrebu: 

osnovnu je školu završila 1957, a III. gimnaziju 

1961. Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu 

u Zagrebu. Apsolvirala je 1965/66, a 

diplomirala 19.III.1969. godine. 

Tijekom studija sudjelovala je na I. i 

II. svjetskom seminaru studenata šumarstva 

(1962. u Sopronu, Maðarska, 1964. u Zvolenu, 

Èeška). Struènu je praksu obavila u 

Plzenu u Èeškoj. 

Nakon dvije godine pripravnièkog 

sta•a u ŠG-u Gospiæ, Šumariji Otoèac, 

prelazi u drvnu industriju, gdje je poèela raditi 

kao referentica nabave, zatim kao voditeljica 

nabave, voditeljica razvoja i, do umirovljenja 

1991, kao komercijalna direktorica. 

Kao umirovljenica •ivi u Lepoglavi. 

LIVAJA, Gordana, r. 15.IV.1970. u Splitu, 


Apsolvirala je 1991/92, a diplomirala VI. 

stuopanj 7.IV.1995, na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

LOKAS, Mladen, r. 21.VI.1954. u Zagrebu, 

dipl. ing. drvne tehnologije.

Apsolvirao je 1978/79, a diplomirao 3.VI.1981. 


odjelu. 

LOMBAR, Jasmina, v. BELJAN 

LOKMIÆ, Dragan, r. 20.VII.1967. u Jajcu 

(BiH), dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



LONÈAR, Ðuro, r. 25.III.1944. u Donjem 

Primišlju, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



LONÈAR, Rajka, v. IVANKO 

LONÈAR, Zlatko Ivan, roðen u Zagrebu, 

2.IV.1939, dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Franje i Katarine r. Veriga. Hrvat, 

katolik. Otac mu je stolarski majstor, a majka 

krojaèica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu 

školu završio je 1952, a V. gimnaziju “Bogdana 

Ogrizoviæa” 1957. god. 


Diplomirao je 19.XII.1962. na DI 

smjeru. Na istom Fakultetu studirao je 1976. 

godine poslijediplomski studij iz znanstvenoga 

podruèja organizacija rada. 

Nakon diplomiranja, od 15. sijeènja 

do 1. listopada 1963. radio je kao struèni 

suradnik u Zavodu za drvno-ind. strojarstvo 

na Šum. fakultetu u Zagrebu, a od 2.XII.1964. 

zaposlen je u DPP-u “Marko Šavriæ” (kasnije 

RO “Šavriæ”) Zagreb i to: kao tehnolog u 

pogonu; tehnolog za površinsku obradu; od 

listopada 1969. bio je šef proizvodnje i 

zamjenik upravitelja Pogona IV (integrirana 

ZTP), a od 1972. god. upravitelj je 

Pogona 2 (Šarengradska); od 1973. šef je proizvodnje 

u Tehnièkom sektoru poduzeæa; od 


212 

1977. upravitelj je OOUR-a Pilana Ðurmanec 

(integriran DIP Ðurmanec), od 1981. upravitelj 

je Tvornice namještaja u Zagrebu; od 

1983. direktor Proizvodnog sektora poduzeæa, 

a 1.IX.1994. iz zdravstvenih razloga odlazi 

u mirovinu. Kao umirovljenik •ivi u Zagrebu. 

Jedan je od prvih in•enjera drvne industrije 

zaposlenih u DPP “Marko Šavriæ” koji 

uvodi in•enjerski pristup u rješavanju problema 

u proizvodnji namještaja, te sudjelovanjem 

u radu kolegija i organa upravljanja 

poduzeæa sudjeluje u kreiranju i realizaciji 

poslovne politike i razvoja. Kao šef i direktor 

proizvodnje razvija kooperativne odnose 

meðu tvornicama, koristeæi tehnološke specifiènosti 

pojedinih segmenata poduzeæa, a kao 

predsjednik komisije sudjeluje u izradi 

elaborata o pretvorbi RO “Šavriæ” iz društvenog 

poduzeæa u dionièko društvo. Sudjeluje 

u radu struènih seminara, te kao 

predsjednik Tehnièkog odbora za namještaj 

pri Poslovnoj zajednici šumarstva i drvne industrije 

u Zagrebu sudjeluje u rješavanju 

problema u drvnoj industriji Hrvatske, a 

putem rada Odbora za normizaciju pri 

Poslovnoj zajednici sudjeluje u izradi JUS-a o 

kvaliteti namještaja. 

U slobodno vrijeme bavio se streljaèkim 

sportom u Zagrebu, kao takmièar i 

organizator. 

Za svoj rad primio je mnoga priznanja: 

Zlatnu znaèku u povodu 25. obljetnice 

“Šavriæa” (1973) i 30. obljetnice “Šavriæa” 

(1978); Orden rada sa srebrnim vijencem 

(1978); “Šavriæevu” godišnju nagradu (1988) 

i priznanja opæina na kojima su se nalazili 

pogoni poduzeæa “Šavriæ”.

LONÈARIÆ, Jurica, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1958/59, na Poljopr.šum. 


15.X1960. god. na osamostaljenom Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu, na DI smjeru. 

Vlasnik je Stolarije "J. Lonèariæ" u Zagrebu. 

LONÈARIÆ, Marijanka v. PAVIÈIÆ 

LONÈINA, Ljiljana, ing. drvne tehnologije 

- proizv. namještaja. Apsolvirala je 1993/94, a 

diplomirala VI. stupanj 13.II.1997. god. na 


LOVAKOVIÆ, Branko, r. 2.I.1950. u Ferièancima, 




LOVRAK, Luka, r. 12.X.1941. u Sirovoj 

Kataleni kod Ðurðevca, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1963/64. god., a diplomirao 

25.I.1966. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

LOVRAK, ¤eljko, r. 16.II.1958. u Sirovoj 

Kataleni kod Ðurðevca, ing. drvne tehnologije 

- proizv. namještaja. Apsolvirao je 1978/79, a 



LOVRIÆ, Kazimir, r. 11.III.1960. u Vinkovcima, 



na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT-odjelu. 

LOVRIÆ, Marija, dipl. ing. drvne tehnologije. 





213 

LOVRIÆ, Ninoslav (Tuzla, BiH, 1.IX.1907- 

Zagreb, 14.XI.1990), dr. sc, dipl. ing. šumarstva 

i dipl. ing. graðevinarstva, redoviti profesor 

predmeta Mehanika i Šumske komunikacije. 

Šumarske nauke studirao 1926-1930. 

godine na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, 

te je diplomirao 1930. godine. Od 1932. do 

1940. godine slu•benik je Direkcije šuma u 

Zagrebu, gdje se bavi šumarsko-graðevinskim 

problemima, te uz redovitu slu•bu studira na 

Tehnièkom fakultetu. Diplomirao je na 

Graðevinskom odsjeku spomenutog fakulteta 

u Zagrebu 1942. Godine 1940. izabran je za 

asistenta Zavoda za šumske komunikacije 

Poljopr.-šum. fakulteta, 1953. za docenta, a 

izvanredni je profesor od 1959. Habilitirao je 

1958. godine. 

Na DI-smjeru je 50-ih godina predavao 

kolegije Tehnièka mehanika i Graðevinarstvo 

(s osnovama komunikacije). 

(Opširnije v. u 3. knj. HŠ¤L, str. 54-57.) 

LOVRIÆ, Zlatko, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 20.XII.2000. god. na Šum. 


LOZANÈIÆ (LUKETIÆ), Ljiljana (Ogulin, 

27.XI.1973), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Kæi Milana i Marije r. Puškariæ. Hrvatica, 

katolièke vjere. Otac joj je vozaè, a majka 

radnica. Školu je polazila u Ogulinu: osnovnu 

je završila 1988, a u Srednjoškolskom centru 

maturirala je 1992. godine. Diplomirala je 


DT odsjeku. 

Zaposlena je u Obrtnièkoj i Tehnièkoj 

školi u Ogulinu u svojstvu profesora skupine 

predmeta obrade drva i graditeljstva. 

LUCARIÆ, Tomo, (Retkovci, 1915 - 1990), 


Osnovnu školu polazio je u Retkovcima, 

a maturirao je u gimnaziji u Vinkovcima.



10.X.1938. god. 

Poèeo je raditi u Dr•avnoj direkciji 

šuma u Vinkovcima na poslovima taksatora 

(1939), a zatim kao upravitelj Šumarije Otok 

(1942). Dr•avni struèni ispit polo•io je 1943. 

god. Nakon Drugoga svj. rata bio je upravitelj 

manipulacije Spaèva (1947), a iduæe godine 

tehnièki je direktor DIP-a Novoselec (1948). 

Nakon toga radi kao taksator u ŠG-u Spaèva 

(1953), te kao šumarski inspektor opæine 

Vinkovci (1954). Dugi niz godina bio je 

glavni taksator odnosno direktor Slu•be za 

ureðivanje šuma u ŠPIK-u Spaèva (1960), u 

ŠG-u Hrast Vinkovci (1969) i u ŠPP-u Slavonska 

šuma (1971-1976), nakon èega odlazi 

u mirovinu. 

LUÈENÈIÆ, Tomislav, (Petrijevci, 8.X.1949), 


Potjeèe iz obitelji slu•benika. U Delnicama 

je završio Srednju šum. školu 1968. 

god. Nakon toga studira Šumarstvo na Šum. 


diplomirao 20.VI.1975. god. 

Zaposlen je u Exportdrvu Zagreb kao 

rukovoditelj odjela. 

LUKAÈEVIÆ, Damir, r. 18.VII.1952. u 

Sisku, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



LUKANC, Marijan, r. 16.IX.1932. u Lešèu 

(Slovenija), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 


Zagrebu, a diplomirao 14.XI.1961. na Šum. 

odjelu, DI odsjek. 

LUKAVEÈKI, Slavko, r. 27.IV.1952. u 

Lukavcu Podbelskom, ing. drvne tehnologije 

- proizv. namještaja. 


214 


stupanj 28.VI.1988. god. na Šum. fakultetu u 


LUKAVSKI, Tomislav, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 19.IV.2000. god. 


LUKETIÆ, Ljiljana, v. LOZANÈIÆ 

LUKIÆ, Borislav, r. 8.V.1956. u Golubinji, 


najprije na VI. (I) stupnju 1977/78, a zatim 

1986/87. i na VII. stupnju, gdje je i diplomirao 


na DT odjelu. 

LUKIÆ, Stjepan, dipl. ing. drvne industrije. 


u Zagrebu, a diplomirao 23.XII.1960. 


LUKŠIÆ, ¤eljko, r. 25.V.1952. u Slav. 

Brodu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



LULIÆ, Josip (Konjsko Brdo, 13.IV.1937), 


Sin Ivana i Marije r. Jurkoviæ. Hrvat, 


školu završio je u Ivanovcima kod 

Ðakova 1952. a gimnaziju u Ðakovu 1957.

godine. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na Šumsko-gospodarskom odjelu. Apsolvirao 

je 1960/61, a diplomirao 1963. god. 

Tijekom radnog vijeka bio je voditelj 

Nabave drvnih sirovina za BELIŠÆE d.d., 

direktor Primarne i Finalne prerade drva, komercijalni 

direktor BELIŠÆA d.d. i njegov 

generalni direktor. 

LUŠO, Svjetlana, r. 7.I.1968. u Gradaècu 

(BiH), dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1991/92, a diplomirala 17.I.1997. god. 


LUTOVAC, Aleksandar, r. 18.VI.1962. u 


je 1985/86, a diplomirao 19.X.1987. god. 



215 

LUTTER, Mijo, r. 12.IX.1932. u Sarajevu, 


1956/57, a diplomirao 8.III.1972. godine 


LUTVICA, Mujo, ing. drvne tehnologije - 


diplomirao VI. stupanj 26.VI.1984. god. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu, 

dislocirani Studij Brèko. 

LU¤INA, Lovro, r. 24.I.1942. u Krku, dipl. 


a diplomirao 29.I.1966. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DI odjelu.

LJUBANOVIÆ, Ivan, iz Jortanovog sela, 




LJUBIÈIÆ, Branko (Oblaj, 8.IX.1932), dipl. 


Sin Uroša i Stane roð. Ljubièiæ. Srbin, 

pravoslavne vjere. Roditelji su mu bili 

zemljoradnici. Osnovnu je školu završio u 

Glini 1948, a Srednju šumarsku školu u 

Plaškom 1951. god. 

Radeæi tri godine kao šum. tehnièar, u 

jesen 1954. upisuje se na Poljopr.-šum. fakultet 

u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 

Šum. fakulteta 1960. godine. 

Zaposlio se u Lovno-šumskoj upravi 

Zmajevac u Baranji, gdje u svojstvu zamjenika 

upravitelja uprave ostao dvije godine. U 

rodnu Baniju vraæa se 1962. zaposlivši se u 

ŠG-u Sisak kao upravitelj Šumarije Glina. 

Na toj du•nosti ostaje do 1987. god. 

Slijedeæe èetiri godine (1987-1991) 

radi u drvnoj industriji i to cijelo vrijeme kao 

direktor DIP-a Glina. Nakon toga vraæa se na 

radno mjesto upravitelja Šumarije Glina. U 

mirovinu odlazi 10.III.1996. godine. 

Kao umirovljenik •ivi u Glini. 

LJUBIÈIÆ, Ivan, r. 20.III.1963. u Runoviæu, 



stupanj 3.IV.1989. god. na Šum. fakultetu u 



216 

Lj 

 

LJUBIÈIÆ, Petar, r. 7.VI.1967. u Nebojanu 

kod Siska, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



odjelu. 

LJUBIÆ, Radoslav, r. 17.XI.1967. u Vara•dinu, 


je 1991/92, a diplomirao 25.XI.1993. god. na 


LJUBJANKIÆ, Rifet, roðen 1.V.1957. u 

Ljubjankiæima (BiH), ing. drvne industrije - 


diplomirao VI. stupanj 28.XI.1985. god. na 


LJULJKA, Boris (Takovo, 1.V.1937), dr.sc., 

dipl.ing., redoviti profesor Tehnologije finalnih 

proizvoda i Površinske obrade. 

Osnovnu školu pohaðao je u Petrinji, a 

gimnaziju u Sisku. Diplomirao je na DI 

odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu 1960. god. 

Godine 1961. zaposlio se u DIP-u 

BREZOVICA u Sisku, gdje je bio šef pripreme 

rada i upravitelj pogona za proizvodnju 

namještaja. 

Od 1963. godine asistent je na Šum. 

fakultetu u Zagrebu za predmet Proizvodnja 

namještaja. 

Magistrirao je na Šum. fakultetu u 

Zagrebu 1970. god. obranivši temu Otpornost

sistema lak-drvo prema utjecaju svjetla. Doktorirao 

je 1974. na istom fakultetu obranivši 

temu Utjecaj drva i njegove vla•nosti na obradu 

poliuretanskim lakovima. U zvanje docenta 

izabran je 1975, u zvanje izvanrednog profesora 

1979, te u zvanje redovitog profesora 

1983. Godine 1991. pozitivno mu je ocijenjen 

petogodišnji rad i ponovno je izabran u 

isto zvanje, a 1997. izabran je u trajno zvanje 

redovitog profesora. 

Kao asistent na Šum. fakultetu pohaðao 

je u škol. god. 1964/65. na Arhitektonskom 

fakultetu u Zagrebu predavanja predmeta 

Interieur i Arhitektura novog doba. 

Bio je na ovim studijskim boravcima: 

1) kao DAAD stipendist u SR Njemaèkoj - 

Institut für Holzforschung München (1965/ 

66), 12 mjeseci, 

2) u DDR-u, na Tehnische Universität 

Dresden (1971), 3 mjeseca, 

3) u Norveškoj, u Statens teknologiske 

institutt Oslo (1974), 3 mjeseca. 

U sklopu meðufakultetske suradnje 

Zagreb-München, šest puta je bio na jednotjednom 

studijskom boravku u Institut für 

Holzforschung u Münchenu. 

Obnašao je ove du•nosti i obavljao 

ove znanstvene i struène aktivnosti: 

- tajnik Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji 

(ZIDI), od 1970. do 1972.godine; 

- predstojnik Zavoda za istra•ivanja u drvnoj 

industriji, od 1979. do 1983. godine; 

- dekan Šum. fakulteta, od 1984. do 1986. god; 

- prodekan DT odjela Šum. fakulteta, od 

1986. do 1988. godine; 

- kao èlan delegacije bivše SFRJ i zamjenik 

glavnog opunomoæenog za znanstveni pro- 


217 

jekt Kompleksno korištenje drvne sirovine pri 

SEV-u od 1968. do 1972. sudjelovao na 

sastancima u Berlinu, Moskvi, Beogradu, 

Zagrebu i Herceg-Novom; 

- od 1975. projektira, suosniva i vodi razvoj 

Laboratorija za ispitivanje namještaja pri 

Institutu za drvo Zagreb; 

- sudionik u radu Komisije za namještaj i u 

ISO TC-136 na zasjedanjima u Kopenhagenu 

i Kölnu; 

- èlan Tehnièkog odbora za namještaj pri 

asocijaciji drvne industrije Hrvatske; 

- 1980. na Šum. fakultetu u Zagrebu osnovao 

Katedru za finalnu obradu drva; 

- od 1982. u interdisciplinarnoj suradnji s 

Institutom za spavanje Klinièke bolnice 

Vrapèe razvija istra•ivanje optimalnih konstrukcija 

le•aja na temelju somnoloških, 

psiholoških i mehanièkih ispitivanja spavaèa i 

le•aja te osniva laboratorij za ispitivanje 

kreveta na Šumarskom fakultetu; 

- bio je voditelj 7 projekata/potprojekata i 

glavni istra•ivaè 2 projekta; 

- bio je predsjednik organizacijskog odbora 4 

znanstvena skupa i èlan organizacijskog 

odbora 12 skupova; 

- jugoslavenski koordinator u meðunarodnoj 

IUFRO organizaciji na 18. kongresu u Ljubljani 

(l8th IUFRO World Congress, Division 

5 - Forest products); 

- èlan je Matiènog povjerenstva za biotehnièke 

znanosti od 1982. do 1985. i od 

1987. do 1988. godine; 

- èlan je Znanstveno-nastavnog vijeæa Arhitektonskog 

fakulteta za studij dizajna, kao i 

èlan Koordinacijskog odbora za taj studij; 

- bio je predsjednik Izdavaèkog savjeta 

èasopisa Drvna industrija od 1992. do 1996. 

godine, a od 1996. èlan je Izdavaèkog savjeta; 

- èlan Urednièkog odbora èasopisa Drvna industrija 

od 1974. do 1997. godine; 

- èlan Urednièkog odbora èasopisa Bilten 

ZIDI od 1971. do 1989. godine; 

- 1978. dobio je ZAHVALNICU Saveznog 

zavoda za standardizaciju za suradnju u izradi 

nacionalnih standarda; 

- èlan je prosudbene skupine za ocjenu znan-

stvenih projekata s podruèja biotehnièkih 

znanosti; 

- 1994. izabran je za redovitog èlana Hrvatske 

akademije tehnièkih znanosti, a 1997. za redovitog 

èlana Akademije šumarskih znanosti; 

- od 1996. èlan europskog udru•enja ispitivaèa 

i istra•ivaèa namještaja EURIFI; 

- od 1997. predsjednik je Tehnièkog odbora 

za namještaj pri Dr•avnom zavodu za normizaciju 

i mjeriteljstvo. 

U znanstvenom radu s podruèja površinske 

obrade bavi se interakcijom sustava 

lak - drvo, èiniteljima koji utjeèu na trajnost 

tog sustava i njegova estetska svojstva. 

Takoðer istra•uje podruèje tehnologije površinske 

obradbe drva, kakvoæe površinske 

obradbe i metode njezina ispitivanja. U 

podruèju tehnologije finalnih proizvoda bavi 

se problemima lijepljenja masivnog drva, 

taljivim ljepilima, trajnošæu slijepljenih 

spojeva i nekim teorijskim aspektima lijepljenja. 

Na istom podruèju bavi se problemima 

brušenja ploèa, problemima razvoja proizvoda, 

razvoja tehnologije i tehnoloških sustava, 

te kakvoæom namještaja. 

Objavio je više od 70 znanstvenih i 85 

struènih radova. U èasopisima izvan zemlje 

objavio je 5 znanstvenih radova, a u zbornicima 

radova izvan zemlje 3 rada. Izradio je 

osnove za nekoliko jugoslavenskih standarda 

za ispitivanje kakvoæe namještaja koji su 

kasnije preuzeti kao hrvatske norme. Izradio 

je osnovu i za norveški standard za ispitivanje 

otpornosti površine namještaja na ogrebotine. 

Objavio je 11 znanstvenih i struènih 

knjiga te 4 poglavlja u Šum. enciklopediji. 

Predaje tri predmeta dodiplomske nastave 

i tri predmeta poslijediplomske nastave 

na Šum. fakultetu, jedan predmet dodiplomske 

nastave na Studiju dizajna u Zagrebu i 

jedan predmet na poslijediplomskoj nastavi 

Biotehnièkog fakulteta u Ljubljani. Dugo je 

godina voditelj poslijediplomske nastave s 

podruèja tehnologije finalnih proizvoda. 

Bio je mentor u 160 diplomskih radova, 

9 magistarskih radova i 8 disertacija 

obranjenih na Šum. fakultetu u Zagrebu. 


218 

Bio je èlan brojnih komisija za obranu 

magistarskih radova i disertacija na Biotehnièkom 

fakultetu u Ljubljani, te na Graðevinskom 

i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. 

RADOVI 

Ispitivanje obrade ploèastih elemenata na cilindriènoj 

brusilici, Drvna industrija, 16(1965), 5-6, 66-74. 

Utjecaj strukturne neravnosti drva i laka na 

glatkoæu površine, Drvna industrija, 17(1966), 11-12, 

180-186. 

Ispitivanje postojanosti lakova i boja, Simpozij 

povodom 50-godišnjice fakultetske nastave i nauke, 

Zbornik radova, 67-80, Zagreb, 1969. 

Wplyw czasu suzsenia blon lakierowych na ich 

wytrzymalošæ i elasticznošæ (s K. Nowak), Roczniki 

wyzszej szkoly rolniczej w Poznanie, 39 (1968), 141- 

150. 

Bezraèno štrcanje, Drvna industrija, 21(1970), 7- 

8, 127-134. 

Der Einfluss von Licht auf lackierte Holzoberflächen, 

Holz als Roh-und Werkstoff, 29(1971), 224- 

231. 

Einfluss der Anfangsfeuchtigkeit von Buchenholz 

auf die Haftfestigkeit von Polyurethanlack, Farbe + Lack, 

77(1971), 8, 776-778. 

Površinska obrada drva i drvnih materijala 

(skripta, 239 str.), Zagreb, 1975. 

Lakkerte platers ripefasthet (s E. Raknes), Tre og 

möbler, 7(1975), 6, 199-202. 

Utjecaj atmosferilija na lakom zaštiæeno drvo, 


Namještaj za sjedenje, neka njegova svojstva i 

metode ispitivanja, Drvna ind., 27(1976), 1-2, 13-20 

Ispitivanje èvrstoæe i trajnosti naslonjaèa (fotelja) i 

poèivaljki (sofa i kauèeva), Drvna industrija, 27(1976), 1- 

2, 21-25. 

Tehnologija proizvodnje namještaja , skripta (257 

str.), Zagreb, 1977. 

Lakkerte platers ripefasthet (s E. Raknes), Tre og 

möbler, 9(1977), 7, 271-275. 

Suvremeni procesi i strojevi u proizvodnji namještaja, 

BIAM ’78, Zbornik r., 201-212, Zagreb, 1978. 

Faktori kvalitete naslonjaèa i višesjeda (s B. 

Sinkoviæ), Drvna industrija, 29(1978), 1-2, 5-12. 

Lijepljenje u tehnologiji finalnih proizvoda, 

ud•benik (219 str.), Zagreb, 1978. 

Prilog ispitivanju kvalitete korpusnog namještaja (s 

D. Biondiæ i B. Sinkoviæ), Drvna industrija, 29(1978), 

11-12, 297-308. 

Faktori kvalitete namještaja, Drvna industrija, 

29(1978), 11-12, 309-312. 

Izrada shema krojenja ploèa pomoæu elektronskog 

raèunala (s V. Hitrec i dr.), Bilten, 6(1978), 1, 1-21. 

Faktori kvalitete stolova (s B. Sinkoviæ i dr.), 


Karakteristike suvremene proizvodnje namještaja u 

Jugoslaviji i tendencije njenog razvoja, 30. kongres evropske 

unije za namještaj, Zbornik r., 1-22 str., Dubrovnik, 1979. 

Uroven razvitija mebeljnoj promyšljenosti kak 

garantija kaæestva mebelji, Simpozij UNO Tehnièki i 

ekonomski razvoj industrije namještaja, 1-3, Poznan, 

1979. 

Postojanost spojeva slijepljenih PVA ljepilima u 

vanjskim uvjetima (sa ¤. Šonje), Drvna industrija, 

30(1979), 4, 104-105. 

Ispitivanje otpornosti površina namještaja na udar 

(s R. Špoljarom), zbornik radova,1-38 , Virovitica. 1980 

Planierung und Entwicklung derHolzverarbeitung 

und Bearbeitung in SR Kroatien, XVII. IUFRO kongres, 

1-6 , Kyoto, 1981. 

Komparativno istra•ivanje èvrstoæe i trajnosti 

slijepljenih spojeva u proizvodima za graðevinarstvo (s A. 

Bogner, I. Grbac i Z. Purgar), Drvna industrija, 

32(1981), 7-8, 183-190. 

Zahteve o višji kvaliteti pohištva za pridobivanje 

kvalitetnega znaka (s V. Mihevc i dr.), znanstvena studija 

(355 str.), Biotehnièki fakultet Ljubljana, 1982. 

Razvoj tehnologije, Bilten, 11(1983), 6, 1-11. 

Utjecaj drva i njegove vla•nosti na obradu poluretanskim 

lakovima, Glasnik za šumske pokuse, 21 

(1983), 121-127. 


drva u proizvodnji namještaja, (s A. Bogner, I. Grbac i V. 

Koštal), Bilten ZIDI, 12(1984), 4, 1-50. 

Aktuelle Probleme der Ausbildung von Ingenieuren 

fuer die Jugoslawische (Kroatische) Holzindustrie, VI 

Holztechnologisches Kolloquium, Technische Universität 

Dresden, 1-13, 1985. 

Interakcija èovjek - le•aj (s I. Grbac), Bilten ZIDI, 

13(1985), 6, 51-90. 

Lijepljenje bukovine i jelovine aktiviranjem 

površine sljubnica natrij hidroksidom uz primjenu punila 

na bazi lignina (s A. Bogner i dr.), Drvna industrija, 

38(l987), 3-4, 51-58. 

Ispitivanje moguænosti primjene VF - struje za 

plastifikaciju i savijanje masivnog drva (s A. Bogner i dr.), 

znanstvena studija, 1-63, ŠF, Zagreb, 1986. 

Utrjevanje površinskih premazov v proizvodnji 

pohištva (s V. Mihevc i dr.), znanstvena studija, 1-64, 

Ljubljana 1988. 

Studij parametrov ki vplivajo na sušenje in 

utrjevanje pohištvenih lakov (s V. Mihevc i dr. ), 

znanstvena studija, 1-46, Ljubljana, 1989. 

Lamelirana graðevinska stolarija (s H. Turkulin), 

monografija,1-182, Šumarski fakultet, Zagreb, 1989. 

Površinska obrada drva, sveuèilišni ud•benik (450 

str.), Zagreb, 1990. 

Istra•ivanje tehnoloških i mehanièkih osobina 

reaktivnih poliuretanskih taljivih ljepila (s ¤. Šonje), 


Identifikacija perspektivnih tehnologija u proizvodnji 

namještaja, znanstvena monografija Proizvodni 

sustavi u drvnoj industriji, 75-81, Šumarski fakultet, 

Zagreb, 1992. 


219 

Otpornost na promjenu temperature i trajnost taljivih 

ljepila (sa ¤. Šonje), Drvna ind., 45(1994), 1, 11-15. 

Èvrstoæa spoja razlièitih materijala i ljepila za 

oblaganje rubova (sa ¤. Šonje), Drvna industrija, 

45(1994), 2, 59-63. 

Vodeni lakovi (s V. Jirouš), Drvna industrija, 

45(1994), 1, 20-26. 

Zapaljivost ojastuèenog namještaja (s I Grbac), 


Kut kvašenja i adhezija (s A. Bogner i H. 

Turkulin), 13 dani plastièara i gumaraca, Zbornik radova, 

206-210, Zagreb, 1995. 

Metode ispitivanja otpornosti taljivih ljepila na 

temperaturne i klimatske promjene (s A. Bogner), Uporaba 

drva - savjetovanje povodom 150. godišnjice Šumarskog 

društva, Zbornik radova, 87-97, Zagreb, 1996. 

pH-površine drva (s V. Jirouš i V. Sertiæ), Uporaba 

drva- savjetovanje povodom 150. godišnjice Šumarskog 

društva, Zbornik radova, 65-77, Zagreb, 1996. 


the Beechwood (Fagus sylvatica L.) with Gamma Rays (s 

A. Bogner i I.Grbcem), Drvna ind., 47(1996), 2, 68-73. 

Methods for Testing the Resistance of Wood Hotmelt 

Adhesives to Temperature Changes and Weathering (s A. 

Bogner i dr.), Drvna industrija, 47(1996), 3, 108-113. 


by measurement of pH-value (sa suradnicima), Drvna industrija, 

47 (1997), 3; 101-107. 

Improving the glued joint strength by modifying the 

beechwood (Fagus sylvatica L.) with gamma rays (sa 

suradnicima), Drvna industrija. 47 (1997), 2; 68-73. 

Methods for testing the resistance of wood hotmelt 

adhesives to temperature changes and weathering (sa 

suradnicima), Drvna industrija. 47 (1997), 3; 108-113. 

Sveuèilišna nastava, šumarska nastava, bifurkacije. 

Pola stoljeæa drvnotehnološke nastave, Ljuljka, Boris 

(ur.). Zagreb, Šum. fakultet, 1998. 10-19. 

Jirouš-Rajkoviæ, Vlatka; Ljuljka, Boris; Bogner 

Andrija. Wood color anddiscolouration during weathering. 

Colour and colorimetry, Jeler, Slava; Barle, Nataša i 

drugi èlanovi urednièkog odbora (ur.). Univerza v 

Mariboru, 1998. 201-208. 

Ljuljka, Boris; Grbac, Ivica; Jirouš-Rajkoviæ, 

Vlatka. Trajnost i modifikacija površine drva. Europska 

mjeriteljska suradnja, Boršiæ, Mladen; Iliæ, Damir (ur.).: 

Hrvatsko mjeriteljsko društvo & EUROMET, 1998. 4-5. 

Mihulja, Goran; Bogner, Andrija; Ljuljka, Boris; 

Dziegielewski, Stanislaw. Quality of office work chair. 

XIII sesja naukowa "Badania dla meblarstwa", Dziegielewski, 

Stanislav (ur.). Poznan : Komitet Technologii 

Drewna PAN, 2000. 29-39. 

Bogner, Andrija; Ljuljka, Boris; Grbac, Ivica. 

Ecology and wood adhesives. Ecological, biological and 

medical furniture - Fact and misconceptions, Grbac, 

Ivica (ur.). Zagreb : UFI Paris, 2000. 61-65. 

Tkalec, Stjepan; Ljuljka, Boris; Iveliæ, ¤elimir. 

Ecological aspects in industrials manufacture of furniture. 

Ecological, biological and medical furniture - Fact and 

misconceptions, Grbac, Ivica (ur.). Zagreb : UFI Paris. 

2000. 67-73.

MACH, Zoran, roðen u Slavonskom Brodu 




MAÈEK, Ivica, r. u Zagrebu 3.VI. 1946, dipl. 




MAÈEK, Slaðana, r. u Osijeku 1.IV. 1967, 




MAÈEŠIÆ, Bo•idar (Johnstown, SAD, 1917 

- Zagreb, 17.I.1993), dipl. ing. šum. 

U najranijoj mladosti ostao je bez 

roditelja. God. 1935. završio je gimnaziju u 

Karlovcu. Studirao je šumarstvo na Poljoprivr.-šum. 


1940. god. 

Nakon diplomiranja pa sve do umirovljenja 

1980. godine radio je po èitavoj Hrvatskoj 

i dijelu Bosne, obavljajuæi struène i 

rukovodne poslove. Prete•ito je radio u 

primarnoj preradi drveta i finalnoj drvnoj 

proizvodnji i bio je priznat kao eminentni 

struènjak i ekspert u zemlji i inozemstvu. 

Od 1958. do 1964. radi kao samostalni 

savjetnik u Republièkom sekretarijatu 

za industriju, a od 1965. do 1969. godine 


220 

M 

 

zaposlen je kao ekspert FAO u Tanzaniji u 

Africi. 

Do kraja aktivnoga djelovanja bio je 

predstavnik Poslovne zajednice drvne industrije 

i Exportdrva na Filipinima i u New 

Yorku, a posljednji posao bio mu je na 

znaèajnoj rukovodnoj funkciji u Exportdrvu. 

MAÈEŠIÆ, ¤elimir, iz Erdevika, r. 8.XI.1946, 



fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom odjelu. 

MADUNIÆ, Marko, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je 4.XII.1979. 



MADY, ¤eljka, r. u Zagrebu 15.XI.1947, 


1970/71, a diplomirala 9.V.1973. god. na 


MAD¤ARAC, Mladen (Vinkovci, 21.I.1967), 


Sin Nikole i Magdalene r. Stipiæ. Hrvatske 


trgovaèki putnik, a majka šefica raèunovodstva. 

Osnovnu školu završio je 1982. u 

Vinkovcima, a maturirao je u gimnaziji u 

Vinkovcima 1986. god. Studirao je na Šum.

fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je VII. 

stupanj 25.X.1993. na DT odjelu. 

Nakon studija, od 1993. do 1997. radi 

izvan struke u SAD-u. Od travnja 1997. do 

svibnja 1999. bio je voditelj Poslovne jedinice 

BOROVCI d.o.o. Vinkovci u Zagrebu. 

Potom radi kao komercijalist u komercijali i 

tehnièkoj pripremi u Stolariji MESARIÆ - 

proizvodnji i prodaji kuhinja - Zagreb. 

Sudionik je struènog skupa SASMIL 

2000 u Milanu (Italija). Dodijeljena mu je 

Pohvalnica na natjecanju proizvoðaèa namještaja 

Ambienta 2000. 

Èlan je Udruge dragovoljaca Domovinskog 

rata i Udruge hrvatskih veterana 

Domovinskog rata. 

MAD¤O, Dubravko, r. u Novoj Gradiški 




MAGYAR, Matija, r. u Vara•dinu 4. II.1938, 


1960/61. na upravo osamostaljenom Šum. fakultetu 



MAHOVIÆ, Damir, r. u Zagrebu 9.III. 1969, 


1991/92, a diplomirao 28. IX.1994. god. na 


MAJER, Zvonko, dipl. ing. drvne tehnologije. 



MAJIÆ, Ivan, r. u Splitu 19.VII.1948, dipl. 





221 

MAKAJ, Milan (Vara•din, 18.X.1954), 


Potjeèe iz radnièke obitelji. Hrvat, rimokatolik. 

Osnovnu školu završio je u Sv. Iliji 

1968, a gimnaziju u Vara•dinu 1972. Studirao 

je šumarstvo na Šum. fakultetu Sveuè. u 

Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 

26.VI.1978. god. 

Odmah nakon diplomiranja, zaposlio 

se u vara•dinskom Mundusu, gdje ubrzo 

postaje rukovodilac RJ Primarna prerada. 

Nakon deset godina (1988) prelazi u Drvozateks 

d.d. Vara•din na radno mjesto voditelja 

Tehnièke pripreme. 

God. 1994. prelazi u JP Hrvatske šume 

- UŠ-a Koprivnica za revirnika u Šumariji 

Ludbreg, a 1996. prelazi u Struène slu•be 

Uprave za voditelja Komercijalnog odjela 

UŠ-a Koprivnica. 

MAKOTER, Zlatko (Vara•din, 1.X.1937), 


Sin Josipa i Justine r. Arnu•. Hrvat, rimokatolik. 

Otac mu je bio komercijalist, a 

majka slu•benica. Školovao se u Vara•dinu: 

osnovnu je školu završio 1952, a gimnaziju 


15.XI.1963. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DI odsjeku. 


Sloveniji, u poduzeæu LIP - Bled, gdje radi od 

1.XII.1963. do 15.III.1964, zatim radi u 

DIK-u Brestovac (5.V.1965 - 30.IX.1967) 

Garešnièki Brestovac. Nakon toga radi u 

Zagreb, u PP Maksimir (1.X.1967 -6.II.1969). 

Kratko, radio je u Zagrebaèkoj tvornici 

pokuæstva (1969), a zatim u DPP-a “Marko 

Šavriæ” (1.X.1969-30.IV.1990). Na kraju 

osniva svoj Krovopokrivaèko-grað. obrt 

“Makoter” u Zagrebu. 

Od struènih udruga èlan je Hrvatske 

udruge krovopokrivaèa (HUK-a). 

MALEK, Jaromir, r. u Pakracu 3.VI.1969, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je



MALEK, Vlatka, r. 21.IV.1971. u Pakracu, 




MALEŠEVIÆ, Goran iz Novog Sada, r. 




odjelu. 

MALEZ, Karmela, r. 15.IV.1970. u Koprivnici, 


Diplomirala je 10. II.1997. god. na 


odjelu. 

MALINA, Dijana, r. 25.IX.1972. u Zagrebu, 




DT odjelu. 

MALNAR, Juraj, dipl. ing. drvne industrije. 


u Zagrebu, a diplomirao 25.VI.1960. 

na Šum. odjelu, DI smjer. 

MAMIÆ, Filip (Zidine, BiH, 1.VIII.1948), 


Sin Jakova i Vranjke. Hrvat, katolik. 

Potjeèe iz radnièke obitelji. Školovao se u Bjelovaru: 

osnovnu školu završio je 1959, a gimnaziju 

1963. god. Diplomirao je 23.I.1973. na 

VII. stupnju DT odjelu Šum. fakakulteta u 

Zagrebu. 


222 

U tijeku radnog vijeka bio je voditelj 

proizvodnje u Pilani Bjelovar, zatim direktor 

Tvornice namještaja Grubišno Polje, šef nabave 

Èesma d.d. Bjelovar, potom pomoænik 

glavnog direktora Èesma d.d. Bjelovar i 

direktor Iverice d.d. Bjelovar. 

MANCE, Hinko, r. u Rijeci 17.XII.1968, 


1992/93, a diplomirao 5.I.1995. god. na Šum. 


MANCE, Mladen, roðen u Vrbovskom 




MANCE, Zdenko, r. 20.VI.1938, dipl. ing. 




MANDIÆ, Ivica (Livno, BiH, 4.X.1972), 

ing. drvne ind. - proizv. namještaja. 

Sin Pere i Ru•e roð. Semren. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik.

Otac mu je umirovljenik, a majka kuæanica. 

Osnovnu školu završio je u Prologu 1988, a 

srednju u Livnu 1992, postigavši zvanje elektrotehnièara. 


Zagrebu. Apsolvirao je 1993/ 94, a diplomirao 

7.III.1997, VI. stupanj, na DT odsjeku. 


u Šumariji Livno kao revirnik. 

Èlan je HŠD-a Hercegbosne. 

MANDIÆ, Mladen, dipl. ing. drvne industrije. 



24.I.1962. god. na osamostaljenom Šum. fakultetu, 


MANDIÆ, Mladen, mlaði, roðen u Splitu 




MANDIÆ, Zdravko, dipl. ing. drvne industrije. 



10.III.1961. na osamostaljenom Šum. fakultetu, 

DI smjer. 

MANEV, Pero, Trajèe, dr. sc., dipl. ing., 

sveuè. prof. Šum. fakulteta u Skopju. 

Roðen je 6.II.1946. u Dolnom Èièevu, 

R Makedonija. Osnovnu školu završio je u 

Gradskome, srednju u Kavadarcima, a Šum. 

fakultet u Skopju, gdje je diplomirao 1971. 

God. 1970. zaposlio se u DIK-u 

Treska, u pogonu u Miravcima, a 1973. 

postaje asistent Šum. fakulteta u Skopju iz 

predmeta Finalna prerada drva. Tijekom 

1981. stekao je akademski stupanj magistra 

znanosti drvne industrije na Šum. fakultetu u 

Beogradu obranivši magistarski rad Ispitivanje 

nekih fizièkih svojstava oplemenjivanja 

furnirskih ploèa. Šk. god. 1976/77. dobio je 


223 

jednogodišnju stipendiju ustanove Deutscher 

Akademischer Austauschdienst za boravak 

na Visokoj struè. školi za drvnu tehniku u 

Rosenheimu. Dana 3.IV.1992. obranio je 

disertaciju na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu 

s podruèja površinske obrade pod naslovom 

Istra•ivanje utjecaja moèenja na kvalitetu 

površinske obrade namještaja. 

MANOJLOVIÆ, Dušan, iz Ivoševaca, r. 


je 1960/61. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

a diplomirao 8.IX.1982. na DI odsjeku. 

MANOJLOVIÆ, Ðorðe, roðen u Ogulinu 




MANSARE, Famborou, iz Kündanja, r. 




odsjeku. 

MARAÈIÆ, Davor, r. u Zagrebu 23.I.1944, 




MARAS, Dragutin (Trnava, Suhopolje, 

24.V.1938), mr. oec., dipl. ing. drv. ind. 

Sin Martina i Zorke. Hrvat, rimokatolik. 

Roditelji su mu bili poljoprivrednici. 

Osnovnu školu završio je u Trnavi 1949, a gimnaziju 

u Virovitici 1958. godine. 



22.I.1963. na DI odjelu. 

Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu 

u Zagrebu 1976. god. s temom Razvoj 

proizvoda kao funkcija marketinga u 

konkretnom poduzeæu kombinatskog tipa.

Rad u struci zapoèeo je kao referent za 

investicije, nastavio kao tehnolog u tvornici 

stolaca, te kao šef tehnièke pripreme takoðer u 

tvornici stolaca, zatim je bio šef tehn. slu•be 

kombinata drvne ind. Nakon toga bio je 

direktor tvornice namještaja, šef prodaje u 

kombinatu drvne industrije, delegat predstavnik 

Exportdrva u Kuwaitu i UAE, šef 

odjela u finalnom sektoru i pomoænik direktora 

Finalnog sektora Exportdrva. 

Sudjelovao je na mnogobrojnim struènim 

simpozijima u zemlji i inozemstvu te na 

kongresu Europske unije za namještaj. 

MARAVIÆ, Goran (Zemun, 16.I.1958), 


Sin Nikole i Danice r. Boban. Hrvat, 

ateist. Otac mu je dipl. ing. kemije, pilot, a 


Skopju 1973, a maturirao je u Gimnaziji 

“Vladimir Vitasoviæ” u Zagrebu 1977. 



1986. na DT odjelu. 


Exportdrvu Zagreb u Primarnom sektoru, 

Odjelu piljene graðe i elemenata. Zatim je 

referent u Poslovnici Benelux, Francuska 

(1986-1988), a nakon toga, od 1988. do 

1995. glavni referent u poslovnici Tehnièka 

slu•ba za pogone Brestovac, Novoselec, Gaj 

Slatina, Ðurðenovac, Belišæe, Geli Ðakovo, Mobilia 

Osijek, Spaèva Vinkovci, Lu•njak 

¤upanja i Slavonija DI Slav. Brod. Od 1995. 

voditelj je poslovnice u Italiji. 

MARAVIÆ, Mirko, r. 24.IV.1939. u ¤ednom, 


Diplomirao je VI. stupanj 24.V.1977. god. 


MARÈETA, Dane, iz Uvale, dipl. ing. drvne 





224 

MARELJA-MOSTARAC, Davorka, iz 

Livna (BiH), r. 11.X.1963, dipl. ing. drvne 



na DT odjelu. 

MARETIÆ, Dubravka, roðena u Zagrebu 




MARIÈEVIÆ, Ivan (Srednji Lipovac, Nova 

Kapela, 29.VIII.1929), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Slavka, zanimanjem obrtnika, i 

majke Kate roð. Fiækoviæ, kuæanice. Hrvat, rimokatolik. 

Puèku školu završio je 1940. u 

Srednjem Lipovcu, a realnu gimnaziju u 

Novoj Gradiški, gdje je maturirao 1948. god. 


Sveuè. u Zagrebu - na Šumsko-uzgojnom 

odsjeku. Diplomirao je 20.VI.1953. Godine 

1966. upisao je poslijediplomski studij iz organizacije 

i ekonomike šumarstva i drvne industrije 

na Šum. fakultetu u Zagrebu, ali nije 

branio magistarski rad. 

Nakon diplomiranja zaposlen je kao 

pripravnik za ureðivanje šuma (1. VIII.1954 - 

31.III.1955) u Šum. inspektoratu Nova 

Gradiška. Zatim (1.IV.1955 - 31.I.1957) radi 

kao referent u Šumariji Po•ega. Uskoro je 

unaprijeðen za upravitelja Šumarije Kamenska, 

gdje je od 1.II.1957. do 31.III.1960. 

Tada prelazi za tehnièkoga direktora DIP-a 

Lipa u Po•egi, a od listopada 1961. je 

direktor i pomoænik direktora do 31.I.1969. 

godine.

Iduæih desetak godina (1.II.1969- 

8.V.1980) zaposlen je u strukovnom sindikatu, 

na mjestu struènog suradnika. 

Od 9.V.1980. do 31.X.1982. obnaša 

du•nost generalnoga direktora, a do kraja 

1983. pomoænik je gen. direktora DIK-a u 

Novoj Gradiški. Iduæih desetak godina 

(1.I.1984 - 31.XII.1994) bio je poslovni 

tajnik HŠD i tehnièki urednik Šum. lista 

(1986 - 1994), a 1.I.1995. odlazi u mirovinu. 

Imao je intenzivnu suradnju s Institutom 

za drvo u Zagrebu i Exportdrvom 

Zagreb. Kao vanjski suradnik Instituta za 

drvo, radio je na više projektnih zadataka. 

Programe za industrijsku preradu tanke 

oblovine u Velikoj, Pleternici i Novoj Kapeli 

izradio je sa suradnicima. 

Od 1984. do 1994. najplodnije je 

njegovo razdoblje na literarnom planu. Kao 

poslovni tajnik HŠD-a vodio je sve zapisnike, 

pisao mnoga izvješæa, pripremao i pisao razne 

informacije i velik broj njih objavljivao u 

Šum. listu. Objavio je više od 60 naslova. 

U knjizi Hrvatsko šumarsko društvo 

1846-1996. bio je suradnik pri pisanju te 

knjige i prikupljanju materijala za nju, a kao 

autor pripremio je rukopis od 293. do 383. 

stranice. U 1997. god. u Šum. listu broj 3-4 

(str. 179-194) objavljen je njegov èlanak 

Kazalo autora i struktura sadr•aja Šum. lista 

1976-1995. 

Cijelo radno razdoblje, osim u struci, 

djelovao je u raznim tijelima, komisijama i 

odborima na razini od opæine do Republike. 

Za struèna postignuæa dobio je više 

pohvala i priznanja: Poslovnog udru•enja 

šumarstva i Narodne tehnike, Drvne industrije, 

Sindikata radnika šumarstva i drvne industrije 

Hrvatske i Jugosl., Saveza pronalazaèa 

INOVA YU 74, HŠD-a i dr. 

MARIÈEVIÆ, Krunoslav, r. 4.XI.1975. u 

Slav. Brodu, dipl. ing. drvne tehnologije. 


godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT 

odsjeku. 


225 

MARIÈIÆ, Mile, iz Sanskog Mosta (BiH), 

r. 2.V.1939, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



MARIÆ, Ðurðica, r. 4.IV.1964, dipl. ing. drvne 




MARIÆ, Jerko, iz Gruda (BiH), r. 7.IV.1948, 




MARIÆ, Nikica (Mrkonjiæ-Grad, BiH, 

25.I.1971), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Otac Jakov zanimanjem je tesar, a 

majka Luca roð. Suhodin - kuæanica. Hrvat, 

hrvatskog i BiH dr•avljanstva, katolièke vjere. 

Osnovnu i srednju školu polazio je u Mrkonjiæ 

-Gradu: osnovnu školu završio je 1985, 

a Mašinsko-tehnièku školu 1989. godine. 


gdje je i diplomirao 2.VI. 2000. godine 


Zaposlen je kao pripravnik na mjestu 

tehnologa u poduzeæu Finvest - Drvar d.o.o., 

RJ Pilana Glamoè. 

¤ivi u Glamoèu, BiH. 

MARIÆ, Tome, iz Lešèa, Lika, r. 16.IX.1956, 

ing. drvne industrije. Diplomirao je 1983. 



MARIÆ, ¤eljko, r. u Sisku 28.IV.1968, 


13. prosinca 1995. god. na Šum. fakultetu u 


MARIJANOVIÆ, Mato, iz Podgraða, r. 



god. na Šum. fakul. u Zagrebu, na DT odjelu. 

MARINCL, Damir, roðen je u Zagrebu 




MARINÈIÆ, Anto, iz ¤epèa (BiH), roðen 




MARINÈIÆ, Snje•ana, roðena u Bjelovaru 




MARIJAN, Ivica (Livno, BiH, 18.III.1964), 


Sin pok. Ilije i Anðe roð. Vrselja. Otac 

mu je zanimanjem bio radnik, a majka mu je 

kuæanica. Hrvatske narodnosti i dr•avljanstva, 

rimokatolik. Osnovnu i srednju školu 

polazio je u Livnu: osnovnu je završio 1979, a 

gimnaziju 1983. godine. 



VII. stupanj 30.X.1990. na DT odjelu, 

Završi studij, vraæa se u rodno Livno, 

gdje od 1990. do 1994. radi u PDI Cincar, a 

nakon toga revirnik je u Šumariji Livno. 


226 

MARKASOVIÆ, Zlatko, r. u Vinkovcima 




MARKIÆ, Anto, Iz Podhuma (BiH), r. 





MARKOV, ¤eljko, iz Livna, r. 17.I.1963, 




MARKOVIÆ, Danijela, ing. drvne industrije 

- proizv. namještaja. Diplomirala je VI. stupanj 

29.III.1983. god. na Šum. fakultetu u 


MARKOVIÆ, Mane, dipl. ing. drvne industrije. 




MARKOVIÆ, Milan, iz Drvara (BiH), r. 




MARINKOVIÆ, Nevenka v. SKENDER 

MARKOVIÆ, Ru•ica, iz Viševice, roðena 

1.X.1965, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. 

Diplomirala je 1987. god. na Šum. fakultetu 


MARKOVIÆ, Stjepan, r. 1.XI.1932. u mjestu 

Dvorište, dipl. ing. drvne industrije. Ap-

solvirao je 1965/66, a diplomirao 7.XI.1968. 


MARKOVIÆ, Stojan, r. 9.IX.1946. god. u 

Korbevcu kod Vranja (Srbija), ing. drvne industrije 



VI. stupanj, na DI odjelu. 

MARKOVIÆ, Tihomir, roðen u Gospiæu 



na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odsjeku. 

MARKOVIÆ, Zdenka, iz Perušiæa, kod 

Gospiæa, r. 25.VIII.1949, dipl. ing. drvne industrije. 


25.XII.1975. g. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

MARKULIN, Bo•idar, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

MAROVIÆ, Dragan, iz Gomirja, roðen 


je 1959/60. na upravo osamostaljenom 


je 9.XI.1961. god. na DI odsjeku. 

MARŠAL (KURETIÆ), Ksenija (Ogulin, 

22.X.1964), ing. drvne tehnologije. 

Kæi Vladimira i Nade roð. Pauliæ. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Otac joj je 

strojobravar, a majka radnica. Osnovnu školu 

završila je u Vrbovskom 1979, a srednju 

1983. god. u ZOC-u u Zagrebu. Diplomirala 

je 31.VIII.1988. VI stupanj na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, DT odjel. 


227 

Zaposlila se u DI Vrbovsko kao tehnolog 

grube obrade i furnirskog pogona. Na 

radnome je mjestu kalkulanta. 

MARŠIÆ, Jurica (Imotski, 19.X.1972), dipl. 


Sin Stjepana i Matije roð. Knezoviæ. 

Hrvat, katolik. Otac mu je zidar, a majka 

kuæanica. Osnovnu školu završio je u Prološcu 

Donjem 1987, a Srednju strojarsku u 

Imotskom 1991. Apsolvirao je 1995/96, a diplomirao 

9.VII.1998. na DT odsjeku Šum. 


Zaposlen je kao pripravnik u Pilani 

rezane graðe, Tvornica grað. stolarije Indodrvo 

- Brinje. 

MARŠIÆ, Krešimir, r. u Rijeci 20.V.1969, 




MARTELANC, Bruno, r. 6.VII.1948. u 




MARTIÆ, Ivan, r. u Zagrebu, 14.X.1950, 




MARTIÆ, Miroslav (Gornja Lovnica, 

5.VII.1974), dipl. ing. drv. tehnologije. 

Sin Ive i Luce r. Vidoviæ. Hrvat, rimokatolik. 

Osnovnu školu završio je u Starim 

Jankovcima 1989, a Drvodjeljsko-tehnièku 

školu u Vinkovcima 1993. Apsolvirao je 

1997/98, a diplomirao 2.XI.1999. na DT 

odsjeku (VII. stupanj) Šum. fakulteta u Zagrebu. 

U DI-ju Spaèva zaposlen je kao 

pripravnik.

MARTIÆ, Nikola (Katinka, 8.VIII.1938), 


Sin Nikole i Ane r. Vidakoviæ, poljoprivrednika. 

Osnovnu školu završio je u Virovitici 

1955, a u Srednjoj tehn. školi drvne 

struke u Virovitici maturirao je 1959. Apsolvirao 


fakultetu Sveuè. u Zagrebu na DI odjelu. Na 

istom fakultetu odslušao je i dvije godine 

poslijediplomskog studija iz organizacije rada. 

U tijeku radnog vijeka bio je kalkulant, 

tehnolog, upravitelj tvornice, rukovodilac 

TPK-a i pomoænik direktora u TVIN-u 

Virovitica. Danas je voditelj tehnièke pripreme 

rada u TVIN-u. 

Od 1966. do 1969. bio je profesor u 

Drvnotehn. školi u Virovitici. 

Polazio je poslovnu školu i Flexcon konzorcij 

za organizaciju rada. Èlan je HŠD-a, 

Ogranka Virovitica. 

MARTIÆ, Slobodan, (Dobra Voda, BiH, 

8.VII.1960), ing. drvne industrije - proiz. 

namještaja. 

Sin Pave i Matije roð. Anušiæ. Hrvatske 


Mladost je proveo i školovao se u Slav. Brodu: 

osnovnu školu završio je 1975, a drvarsku 


228 

1979. god. Apsolvirao je 1990/91, a diplomirao 

13.XII.1994, smjer proizv. namještaja 

(VI. stupanj) na Šum. fakultetu u Zagrebu, 


Godine 1979. zaposlio se u DI Slavoniji 

Slav. Brod kao sušionièar u proizvodnji 

rezanog furnira, a zatim (1980-1986) radi 

kao voða smjene u istom pogonu. Od 1986. 

šef je proizvodnje u Tvornici rezanog furnira. 

MARTINEC, Svjetlana, v. MIHELIÆ 

MARTINKOVIÆ, Josip, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 15.VII.1999. god. 


MARTINJAÈ, Miroslav, ing. drvne tehnologije 




MASNIÆ, Sanja, v. KUDELIÆ 

MAŠIÆ, Dušan, dipl. ing. drvne industrije. 



22.VI.1962. na DI odjelu. 

MATANOVIÆ, Mijo, iz Donjeg Svilaja, dipl. 




MATASIÆ, Mate, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Dipl. je 17.VII.1978. god. 


DT odjelu. 

MATAŠIN, Damir, roðen 17.IV.1944. u 

Uljaniku kod Daruvara, dipl. ing. drvne indu-

strije. Apsolvirao je 1970/71, a diplomirao 


na DI odjelu. 

MATAUŠIÆ, Hrvoje, r. 25.VI.1971. u Zagrebu, 




MATAUŠIÆ, Ksenija, r. 1.V.1976. u Bre•icama 

(Slovenija), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirala je 1997/98, a dipl. 26.XI.1999. na 


MATAUŠIÆ, Vladimir, dipl. ing. drvne industrije. 



DT odjelu. 

MATEJÈIÆ, Boris, iz Iloka, r. 17.III.1937, 



a diplomirao 26.IV.1966. god. na osamostaljenom 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI 

odsjeku. 


MATEJÈIÆ, Stjepan, iz Jelenja kod Rijeke, r. 




MATEK, Ana, r. 31.X.1963. god. u Orahovici, 


je 1988/89, a diplomirala 27.IX.1996. god. na 


MATEK, Tomislav, dipl. ing. drvne industrije. 

Diplomirao je 9.XI.1999. god. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu na DT odsjeku. 


229 

MATERLJAN, Ivan (Zagreb 18.X.1928), 


Sin Arsena i Marije r. Ivanova. Hrvatske 


slu•benièke obitelji. Školovao se u Zagrebu: 


u II. klasiènoj gimnaziji 1947. god. 


u Zagrebu. Diplomirao je 11.VII.1953, na 

Šum. odsjeku, DI smjer. 

Suprug je dipl. ing. Rose Materljan, 

roð. Rabotiæ. Nakon diplomiranja zajedno su 

od 1954. do 1963. radili u Fabrici celuloze i 

papira u Prijedoru (BiH). Od 1963. do 1970. 

radio je u Fabrici sulfatne celuloze i papira u 

Ivangradu (Crna Gora), a od 1970. do odlaska 

u mirovinu 1988. god. radio je u Tvornici 

papira u Zagrebu, izmeðu ostaloga, u 

svojstvu direktora OOUR-a Proizvodnja 

papira i voditelja Sektora za investicije i 

razvoj. 

Za postignute uspjehe u struci primio 

je nagradu Privredne komore Crne Gore za 

doprinos i rezultate rada radne organizacije, a 

1982. god. odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim 

vijencem. 


MATERLJAN (RABOTIÆ), Rosa (Prijedor, 

BiH, 1.XII.1926), dipl. ing. šumarstva. 

Kæi Ljube i Anke r. Domoviæ. Hrvatskoga 

je dr•avljanstva. Potjeèe iz trgovaèke 

obitelji. Školu je pohaðala u Prijedoru: 

osnovnu je završila 1937, a realnu gimnaziju 

1948. god. Diplomirala je 25.IX.1954. na 

Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na DI 

odsjeku.

Od 1954. do 1963. radila je u Fabrici 

celuloze i papira u Prijedoru, a od 1963. do 

1987. u Fabrici sulfatne celuloze i papira 

Ivangrad (Crna Gora). Bila je upraviteljica 

laboratorija, a od 1970. god. predstavnica 

Fabrike u Zagrebu. 

Kao umirovljenica •ivi u Zagrebu. 

MATEŠIÆ, Petar, iz Petrunice, dipl. ing. 




MATEZOVIÆ, Milan, roðen u Èamerovcu, 

27.IX.1938, dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Tome i Marije r. Cindriæ. Hrvat, 

katolik. Otac mu je bio poljoprivrednik, a 


Laðevcu 1949, a realnu gimnaziju u Bjelovaru 

1958. god. Diplomirao je 13.II.1963. na Šum. 



tehn. direktor u DK Brestovac Garešnica. 

Zatim je direktor poduzeæa Drvoplasta 

Buzet, a potom direktor Izvoza Interpleta 

Zagreb te direktor vanjske trgovine. Danas je 

privatni poduzetnik DIP-a Banica d.d. Zagreb. 

MATIÆ, Andrija, roðen u Novom Sadu 




MATIÆ, Ðorðe, iz Lajkovca, 1.IX.1941, dipl. 



230 



MATIÆ, Ivan, iz Kamenske kod Po•ege, r. 




MATIÆ, Josip, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 30.XI.2000. god. na Šum. fakultetu 


MATIÆ, Jure iz Kamenske kod Po•ege, r. 



na Šum. fakulteta u Zagrebu, na DI odjelu. 

MATIJAŠEVIÆ, Dragutin, r. u Petrinji 




MATINAC, Ðuro, iz Gradišta kod ¤upanje, 

r. 15.VII.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



MATKOVIÆ, Nenad, roðen u Slav. Brodu 




MATOŠINA, Zdenko, r. 25.I.1959. u Virovitici, 




MATOVINA, Kata, roðena u Ogulinu, 

28.VIII.1973), dipl. ing. drvne tehnologije.

Kæi Ivana i Anice r. Hodak. Hrvatica, 

katolièke vjere. Osnovnu školu završila je u 

Saborskom 1988, a maturirala je u Srednjoj 

drvno-tehnološkoj u Ogulinu 1992. godine. 

Diplomirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu 

20.XI.2000, na DT odsjeku. 

MATUŠIÆ, Hrvoje, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 29.V.1997. god. na Šum. 


MAUHAR, Veljko (Rijeka, 25.XI.1965), 


Sin Matije, zanimanjem radnika, i 

Josipe r. Bukovac, kuæanice. Hrvat, rimokatolik. 

Školu je polazio u Delnicama: osnovnu je 

završio 1980, a maturirao je 1984. u SŠC 

Delnice. Apsolvirao je 1988/89, a diplomirao 

je 26.VII.1990. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

Nakon završetka školovanja zapoèeo je 

raditi kao pripravnik u DI Delnice. Od 1991. 

do 1993. radi kao šef proizvodnje u pogonu 

Jela - Delnice. U to vrijeme sudjeluje u 

Domovinskom ratu na lièkom ratištu. God. 

1993. prelazi u Industrogradnju Zagreb, a od 

1994. radi kao voditelj pilane u Indodrvu 

Brinje. 

MAVRIÆ, Ivan (Zagreb, 21.VIII.1934), 


Sin Šimuna i Marije roð. Cessare. 

Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. 

Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu 

završio je 1945, a u I. muškoj gimnaziji maturirao 

je 1953. god. 


231 


na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku 

27.XII.1958. godine. 

Poèeo je raditi 28.II.1959. u DK 

Brestovac Garešnica. Bio je pripravnik u 

eksploataciji šuma i pilani, a zatim do kraja 

1962. tehnièki direktor. Potom, do 15.VII.1967, 

tehnièki je direktor u DIP-u Novoselec. 

Iduæih deset godina - do 31.I.1977. glavni je 

direktor u DK Brestovac Garešnica, a od 

1.II.1977, do 31.X.1991. god. bio je voditelj 

zagrebaèkog predstavništva slovenskog poduzeæa 

Jadran Se•ana. Nakon toga je do 

31.VII.1994, direktor poduzeæa Trgojadran 

Zagreb. 

Kao umirovljenik •ivi u Sesvetama. 

MAVRIÆ, Mihovil, r. 22.IX.1930. u mjestu 

Gri•ane, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1958/59, na Poljopr.-šum. fakultetu u 

Zagrebu, a diplomirao 29.XI.1964. god. na 


MAZI, Drago, iz Velike Beške, r. 18.III.1938, 




MA¤AR, Marica, r. 3.I.1962. u Podlapaèi, 




MEDVEDEC, Dra•en, r. 3.V.1969. u Vara•dinu. 

Apsolvirao je 1992/93, a diplomirao


na DT odjelu. 

MEDVEDEC, Ðuro, r. 9.IV.1956, dipl. ing. 




MEDVEDOVIÆ, Marija, dipl. ing. drvne 




MEDVEDOVIÆ, Zlatko, r. 24.VII.1951. u 

Slatini, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



MEÐUGORAC, Karlo (Zavidoviæi, BiH, 

11.III.1935), mr. sc., dipl. ing. drv. industrije. 



8.VII.1961. na osamostaljenom Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DI odjelu. Na istom je 

Fakultetu završio i poslijediplomski studij i 

magistrirao 6.VI.1976. god., obranom magistarskog 

rada P-kontrolna karta kao sredstvo 

analize proizvodnog škarta i motivacije za bolju 

kvalitetu proizvodnje. 

Bio je zaposlen u Sloveniji. 

MEÐUGORAC, Krešimir (Klobuk, BiH, 

9.IX.1941), dipl. ing. šum. 

Sin Bla•a i Andre roð. Petroviæ. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva, katolik. Potjeèe 

iz zemljoradnièke obitelji. Osnovnu je 

školu završio u Klobuku 1956, a III. gimnaziju 

u Sarajevu 1960. Šumarstvo je studirao na 

Šum. fakultet Sveuè. u Zagrebu. Diplomirao 



pilani i tvornici namještaja u Radeèem u 


232 

Sloveniji, kao tehnièki voditelj. Od 1971. do 

1984. radi kao tehnolog i upravitelj radne 

organizacija DI Slavonija Slavonski Brod. 

God. 1983. dobiva zaposlenje u šumarstvu 

u Po•egi. U UŠ-u Po•ega radi i 1997. 

na poslovima struènog suradnika studija rada 

i vremena. 

MEÐUREÈAN, Vjekoslav, iz Pitomaèe, r. 



na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku 

MEHURIÆ, Mubera, r. 28.XI.1967. u Graèanici 

(BiH), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirala je 1991/92, a dipl. 30.III. 2000. 


MEKIÆ, Samir, r. 10.XI.1974. u Zagrebu, 




MELEH, Ivan r. 6.IX.1941. u Triblju kod 

Zadra, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



MENDEK, Ljiljana, r. 16.V.1963. u Zagrebu, 

ing. drvne industrije - proizv. namještaja. 


1987. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. 


MERÆEP, Mirjana, r. 15.VII.1945. u 

Katu-nima (BiH), dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirala je 1969/70, a dipl. 15.VI.1971. god. 


MERKUS, Vlatka, r. 3.VIII.1972. u Sisku, 

ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Di-

plomirala je 5.VII.1995. god. na Šum. fakultetu 


MERZELJ, Franc, mr. sc., dipl. ing. drvne 

industrije. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT 

odjelu studirao je poslijediplomski studij i 

30.IX.1981. god. obranio je magistarski rad 

Optimizacija proizvodnog programa. 

MESIÆ, Stjepan, dipl. ing. drvne industrije. 

Diplomirao je 27.V.1961. god. na Šumarskom 


MEŠTRIÆ, Marija, r. 2.III.1962. u Seletinu, 


je 1984/85, a diplomirala 1986. god. na 


MEŠTROVIÆ, Pavle, dipl. ing. šumarstva. 




MEŠTROVIÆ, Tajana, roðena u Zagrebu, 

25.VI.1968, dipl. ing. agronomije, knji•nièarinformator. 

Kæi Mire i Ljerke, Hrvatica, rimokatolièke 

vjeroispovijesti. Roditelji su joj 

ekonomisti. Osnovnu i srednju školu završila 

je u Zagrebu. Maturirala je na PPOC-u 

1987. god. Studirala je na Agronomskom fakultetu 

u Zagrebu i stekla diplomu poljoprivr. 

melioracija. 

Od 1990. godine radi na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, najprije u Studentskoj 

referadi, a od 1991. u Šumarskoj knji•nici kao 

knji•nièar informator, gdje opslu•uje nastavno 

osoblje i Šumarskoga i DT odsjeka, te 

studente obaju odsjeka. 


233 

MICULINIÆ, Stanislav roðen u Beogradu, 

7.IX.1933), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Jakova i Stanislave r. Liniæ. Hrvat, 

katolik. Otac mu je muzièar, a majka kuæanica. 

Osnovnu školu završio je 1944. u mjestu 

Èavle, a maturirao je 1952. u gimnaziji na 

Sušaku. Diplomirao je 30.VIII.1959. na 


Odmah nakon diplomiranja 1959. zaposlio 

se u poduzeæu “Rade Šupiæ” Rijeka, a 

1960. postao je direktor Tvornice šperploèa i 

furnira na Kantridi. Potom radi kao direktor 

Tvornice finalnih proizvoda (TV kutije, radio 

kutije i pokuæstvo). Od 1968. radi kao komercijalni 

direktor DIP-a “Rade Šupiæ” i tu radi 

sve do 1971. god., kada prelazi u Exportdrvo- 

Solidarnost Rijeka. God. 1974. prešao je u 

Drvo - Rijeka, gdje je bio voditelj maloprodaje 

i veleprodaje pokuæstva. Na tom se mjestu 

zadr•ao više od 20 godina - do 1996, kada odlazi 

u mirovinu. 

Kao umirovljenik •ivi u Rijeci. 

MIÆANOVIÆ, Milan, r. 29.VIII.1951. u 

Svjetlici, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirao je 1984. god. na Šum. 


odjelu, dislocirani Studij Brèko. 

MIHAJLOVIÆ, Vesna, v. PO¤GAJ 

MIHAL, Veæeslav (Zagreb, 15.VII.1941), 


Sin Dragutina i Danice r. Sertiæ. 

Hrvat, katolik. Potjeèe iz slu•benièke obitelji.

Školovao se u Zagrebu: nakon osnovne škole 

završio je VII. gimnaziju 1959. godine. 


Apsolvirao je na DI odjelu 1964/65, a 

diplomirao 18.IV.1967. god. 

Nakon diplomiranja (1968) poèeo je 

raditi u poduzeæu Šuma Zagreb kao pripravnik, 

a 1969. prelazi u upravu poduzeæa na 

mjesto samostalnog referenta. God. 1972. 

odlazi u Rijeku za šefa poslovnice, ali potkraj 

godine vraæa se u Zagreb, a 1974. postao je 

pomoænik direktora Sektora za drvo, na tom 

se mjestu nalazi i danas. 

MIHALICA, Ilija, r. 8.IV.1936. u Skopju, 




MIHALIÆ, Darko (Daruvar, 14.X.1937), 


Sin Zvonka i Lidije r. Lexa. Hrvat, 

katolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji: otac mu 

je bio stolar, a majka kuæanica. Osnovnu školu 

završio je u Daruvaru 1951, a Srednju tehn. 

školu drvne struke u Zagrebu 1955. Apsolvirao 

je 1962/63, a diplomirao na Šum. fakultetu 

u Zagrebu 1.III.1967, na DI odsjeku. 

Tijekom radnog vijeka bio je zaposlen 

u Solidarnosti Zagreb (1956 -1959), kao 

konstruktor, u Sachmannu - Frankfurt (M) 

na mjestu konstruktora (1967-1968), u poduzeæu 

Bratstvo Bjelovar kao voditelj (1968- 

1971), a u ŠG-u Bjelovar bio je šef Mehanizacije 

i v.d. upravitelja. Od 1977. radi u 

Exportdrvu d.d. In•enjering kao šef poslovnice 

i voditelj projekta. 

MIHALJEVIÆ, Damir (Ogulin, 8.V.1967), 

dipl. ing. drvne tehnologije, prof. 

Sin Mate i Mande r. Salopek. Hrvat, 

katolièke vjere. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. 

Školovao se u Ogulinu: osnovnu školu završio 

je 1982, a srednju 1986. god. Apsolvirao je 


234 

1991/92, a diplomirao 24.I.1994. na Šum. 


Nakon diplomiranja, otišao je u Domovinski 

rat kao dragovoljac branitelj. Potom 

je zaposlen kao pripravnik u DIP-u 

Josipdol, a zatim je šum. inspektor. Nastavnik 

je praktiène nastave i skupine predmeta 

drvarske struke. Završava na Filozofskom fakultetu 

u Zagrebu pedagoški minimum za 

prof. struènih predmeta. Ispitivaè je pri 

Obrtnièkoj komori Karlovac za majstorske 

ispite. 

Èlan je HŠD-a i UHDDR-a. 

MIHALJEVIÆ, Mihajlo, dipl. ing. šum. Apsolvirao 


u Zagrebu, a diplomirao 12.VII.1958. god. 

na Šum. odjelu, tehnièki smjer. 

MIHALJEVIÆ (CVRTAK), Lucija (Uskoplje, 

BiH, 9.II.1966), ing. drvne industrije 

- proizv. namještaja. 

Kæi Karla i Anðe roð. Šako. Hrvatica, 

katolièke vjere, hrvatskoga i BiH dr•avljanstva. 

Otac joj je umirovljenik, a majka 

kuæanica. Osnovnu i srednju školu polazila je 

u Uskoplju: osnovnu je završila 1981, a 

srednju 1985. god. postigavši zvanje ekonomski 

tehnièar. 

Potom studira na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirala je 1986/87. na 

DT odjelu, VI. stupanj i postigla zvanje in•enjera 

drvne tehnologije - proizv. namještaja. 

Od 2000. godine radi u Šumariji 

Livno, kao skladištar-ekonom.

MIHEL, Damir, r. 14.VII.1964. u Po•egi, 



stupanj 19.VII.1995. god. na Šum. fakultetu 


MIHEL, Dra•en, r. 18.VI.1971. u Zagrebu, 

ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirao 

je 1992/93, a diplomirao VI. stupanj 


na DT odjelu. 

MIHELÈIÆ, Boris, r. 10.XII.1963. u Lokvama, 

Gorski kotar, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je 1987. god. 


DT odjelu. 

MIHELÈIÆ, Josip (Lokve, 21.II.1939), 


Potjeèe iz trgovaèke obitelji. Hrvat, 

katolik. Osnovnu školu završio je u Lokvama 

1951, a gimnaziju 1959. na Sušaku. Apsolvirao 



Nakon završetka studija bavi se graditeljstvom 

i transportom. Razvio je obiteljsku 

tvrtku koja se vodi pod imenom MITEH - 

Mihelèiæ tehnika. MITEH je veæinski vlasnik 

više tvrtki koje se bave preradom drva i 

graditeljstvom. Predsjednik je Uprave i 

predsjednik Nadzornog odbora. 


235 

MIHELIÆ, Marijan (Vrbovsko, 1.IX.1960), 


Sin Josipa i Nade roð. Trošelj. Hrvat, 

katolik. Potjeèe iz obitelji VKV radnika. Osnovnu 

školu završio je u Vrbovskom 1975, a 

1979. maturirao je u Elektrokemijskom 

školskom centru u Rijeci. Apsol. je 1982/83, 

a diplomirao 20.III.1984. na Šumarskom fakultetu, 

na DT odjelu. 

Od 1985. do 1989. radio je u DI Vrbovsko 

kao voditelj proizvodnje. Nakon toga 

do 1992. god. tehnièki je direktor u Boru - 

Bedekovèina. Od 1992. do 1999. direktor je 

Drvostila - Bedekovèina. Nakon deset godina 

(1999) vraæa se u DI Vrbovsko na mjesto pomoænika 

direktora za OJ Pilana. 

MIHELIÆ, MARTINEC, Svjetlana, (Bjelovar, 

6.XII.1960), dipl. ing. drvne tehnologije, 

prof. 

Kæi Valenta, ing. geodezije, i Katice r. 

Matijak, slu•benice. Hrvatica, rimokatolièke 

vjere. Školovala se u Bjelovaru: osnovnu školu 

završila je 1975, a maturirala je u gimnaziji 

1979. Apsolvirala je 1982/83, a diplomirala 


DT odjelu. 

Prvo radno mjesto dobila je u DI 

Vrbovsko (8.IV.1984). Tu je ostala više od pet 

godina, a zatim 1989. prelazi u Tvornicu kuhinjskog 

namještaja i interijera Bor Bedekovèina. 

Tu radi do lipnja 1995. god. Prete•ito je 

radila u tehn. slu•bi, na poslovima pogonskog 

in•enjera. U meðuvremenu (1991) jednu je 

godinu radila kao vanjska suradnica u srednjoj 

školi u Oroslavju. God. 1995. vraæa se u Zagreb 

i šk. god. 1996/97. poèinje raditi u Drvodjeljskoj 

školi u Zagrebu, gdje i danas radi. 

Kao mentor dobila je zahvalnicu sa 

dr•avnog natjecanja uèenika drvne struke. 

Voli drvnu struku, a posebno obrazovni i 

odgojni rad s uèenicima. 

MIHELIÆ, Vladimir, dipl. ing. drvne ind. 


u Zagrebu, a diplomirao 28.IV.1961.


na DI odjelu. 

MIHULJA, Goran (Zagreb, 5.I.1975), dipl. 

ing. drvne tehnologije, mlaði asistent. 

Sin Mije i Ane r. Gutvald. Hrvat, katolik. 

Otac mu je strojarski tehnièar, a majka 

dipl. ing. agronomije. Osnovnu školu završio 

je 1989, a Srednju školu za elektrotehniku 

1993. u Vel. Gorici. Na Šum. fakultetu u Zagrebu 

diplomirao je 2.X.1998, na DT odsjeku. 

Dana 1.II.1999. zaposlio se na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, u Zavodu za konstrukcije 

i tehnologiju proizvoda od drva, na mjestu 

mlaðeg asistenta za predmete Finalna obrada 

drva, Lijepljenje u tehnologiji finalnih proizvoda 

te Osiguranje kakvoæe finalnih proizvoda. 

Sudjelovao je na struènim skupovima i 

praksi te u znanstvenoistra•ivaèkom radu. 

RADOVI 

Mihulja, G., Bogner, A., Ljuljka, B.: Quality of 

office workchair and safety test metods, Zbornik radova 

Furniture construction and quality - a step forward to 

customer protection (Scientific book ISBN 953-6307- 

41-3) Ambienta, Zagreb, October, 15th 1999, str 79-88. 

Mihulja, G., Bogner, A., Ljuljka, B., Dzigielewski, 

S.: Quality of office workchair, Zbornik radova 

Badania dla meblarstwa '99 poznan, 1999. 

Mihulja, G., Bogner, A., Turkulin, H.: Modificiranje 

površine bukovine ozraèivanjem UV svjetlošæu, 

(prethodno priopæenje), Drvna ind., 50(1999) 133-140. 

Bogner, A., Grbac, I., Mihulja, G.: Zaostala 

naprezanja u lijepljenjim drvnim konstrukcijama (izvorni 

znanstveni rad), Drvna ind., 50(1999) 185-191. 

Mihulja, G., Bogner, A., Ljuljka, B.: Upotreba drva 

u uredskom namještaju. Zbornik radova Drvo materijal buduænosti 

u dizajnu namještaja, Ambienta, Zagreb 2001. 

MIJUKOVIÆ, Ðorðe, dipl. ing. drvne industrije. 


23.V.1959. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odsjeku. ¤ivi u Berlinu (Njemaèka). 

MIKIÆ, Antonija, r. 10.I.1963. u Našicama - 


Diplomirala je 28.II.1997. god. na Šum. fakultetu 



236 

MIKIÆ, Boris, r. u Bos. Dubravi (BiH) 



na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu 

MIKIÆ, Miroslav (Batrina, 8.IV.1949), dipl. 

ing. drvne ind. 

Sin Stjepana i Janje roð. Vokušiæ. 

Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u 

rodnome mjestu 1964, a gimnaziju u Po•egi 

1968. god. Dipllomirao je 19.II.1974. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, drvno-industrijski 

smjer. 

Sav dosadašnji radni vijek proveo je u 

podsuzeæu DI Slavoniji u Slav. Brodu. Kao 

pripravnik radio je u proizvodnji furnira i 

ploèa, zatim dobiva mjesto tehnologa u proizvodnji 

furnira. Od 1976. god. voditelj je 

OOUR-a Proizvodnja furnira, a od 1986. 

direktor RO-a Proizvodnja namještaja. Nakon 

10 godina samostalni je referent u Slu•bi razvoja 

SOUR-a DI Slavonija, a zatim voditelj 

PJ ploèasti namještaj, furnir i ploèe. Voditelj 

je Slu•be razvoja SOUR-a i pomoænik direktora 

za tehnièke poslove od 1989, a na mjestu 

glavnog direktora Trgovaèkog društva DI 

Slavonija d.o.o od 1994. god. 

MIKIÆ, SORIÆ, Antonija, ing. drvne tehnologije 

- proizv. namještaja. Diplomirala je VI. 

stupanj 28.II.1997. god. na Šum. fakultetu u 


MIKLOUŠIÆ, Krešimir, r. 23.IX.1972. u 

Zagrebu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsol-

virao je 1994/95, a diplomirao 13.XII.1996. 


MIKŠA, Goran, r. 6.IV.1961. u Zagrebu, 




MIKULÈIÆ, Zvonko, r. 16.VII.1963. u 

Sanskom Mostu (BiH), dipl. ing. drvne tehnologije. 




MIKULÈIÆ, Matija, dipl. ing. drvne tehnologije. 



MIKULIÆ, Damir, dipl. ing. drvne tehnologije. 



MIKULIN, Katica, iz Kabile, 3.VI.1948, 




MILANOVIÆ, Blagoje, r. 7.IX.1986, dipl. 

ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 


na DT odjelu. 

MILANOVIÆ, Igor, r. 12.II.1865. u Bjelovaru, 


Diplomirao je 1988. god. na Šum. fakultetu u 


MILANOVIÆ, Milan, roðen 13.IV.1939. 

u Mišljevcu, dipl. ing. drvne industrije. Ap- 


237 

solvirao je 1965/66, a diplomirao 5.XII.1968. 


MILAVEC, Andrej, r. 5.VII.1947. u Ljubljani 

(Slovenija), dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je šk. god. 1970/71, a diplomirao 

20.VI. 1973. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DI odjelu. 

MILDE, Ankica, r. 15.XII.1956. u Donjoj 

Kovaèici kod Garešnice, ing. drvne industrije 

- proizv. namještaja. Diplomirala je 1987. na 


odjelu. 

MILETIÆ, Antun, r. 3.I.1937. na Cetinju 

(Crna Gora), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



MILETIÆ, Franc, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1954/55, a dipl. 10.III.1956. 


Šumarskom odsjeku, DI smjer. 

¤ivi u Švedskoj. 

MILIÈIÆ, Ilija, r. 20.VII.1958. u ¤upanji, 


1981/82, a diplomirao 1984. god. na Šum. 


MILIÆ, Ivo, r. 18.III.1944. u Vrsima kod 

Zadra, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



MILIÆ, Ivica, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 20.XII.1996. god. na Šum. fakultetu 


MILIÆ, Nenad, iz Javnice (BiH), r. 8.II.1968, 


je 3.IV. 1989. god. na Šum. fakultetu 


MILINKOVIÆ, Hrvoje, roð. 16.I.1939. u 

Rijeci, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1961/62, a diplomirao 24. X.1964. 


MILINKOVIÆ, Tomislav, dipl. ing. drvne 



na DI odjelu. 

MILINOVIÆ, Ivica r. u Baškim Oštarijama, 

1.VI.1930), mr. sc., dipl. ing. drvne industrije. 


u Gospiæu. Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu 


diplomirao 1956. god. na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 

Od 1956. do 1972. god. radio je u 

DIP-u Ogulin kao voditelj pilane Ogulin i 

Plaški, tehnièki direktor i direktor poduzeæa. 

Uz redovite poslove provodio je pokusna 

piljenja bukovih i jelovih pilanskih trupaca 

kako bi se utvrdio optimalan naèin piljenja. 

Od 1972. radi u Institutu za drvo u Zagrebu, 

na radnom mjestu višeg struè. suradnika u 

Odjelu za pilanarstvo. U to vrijeme izradio je 

samostalno ili u suradnji velik broj studija razvoja 

naših poduzeæa te idejne i glavne 

tehnološke projekte za nekoliko pilana u 

SRH. 

U èasopisu "Drvna industrija" objavio 

je veæi broj radova u kojima iznosi rezultate 

svoga rada. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu završio 

je i poslijediplomski studij sa znanstvenog 

podruèja tehnologije masivnog drva. Stupanj 

magistra znanosti s toga podruèja postigao je 

17.XI.1980. obranivši magistarski rad Iskorišæenje 

tanke bukove oblovine preradom na jarmaèi. 


238 

MILINOVIÆ, Jure, iz Bukove, r. 12.IV. 

1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



MILKOVIÆ, Ivan (Studenci, 8.XI.1928), 


Sin Dane i Marije r. Šimatoviæ. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio •eljeznièki slu•benik, 

a majka kuæanica. Osnovnu školu završio 

je u Studencima 1939. Realnu ni•u gimnaziju 

polazio je u Gospiæu 1943, a maturirao 

je 1947. na V. muškoj realnoj gimnaziji “B. 

Ogrizoviæ” u Zagrebu. Apsolvirao je 1951/52, 

a diplomirao 23.VI.1952. na Poljopr.-šum. 

fakultetu u Zagrebu na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 


DIP-u Novoselec, zatim je radio u ŠIP-u 

Dvor, ŠIP-u Sanski Most (BiH) i Lignošperu 

Bos. Novi (BiH). God. 1962. zaposlio 

se u TOZ-u, tvornici olovaka - školskog i 

uredskog pribora - Zagreb. Tu je proveo 30 

godina, na raznim radnim mjestima: od šefa 

pogona, šefa proizvodnje, tehn. direktora i pomoænika 

gen. direktora i generalnog direktora. 

Mali je dionièar TOZ-a Zagreb. 

Za uspješan rad primio je nekoliko 

nagrada Grada Zagreba. 

U mirovinu je otišao 1992. god. Kao 


MILKOVIÆ, Marijana, (Zagreb, 31.I.1975), 


Kæi Vladimira i Antonije, r. Bokor. 

Hrvatica, rimokatolièke vjere. Otac joj je dipl.

ekonomista, a majka ekonomski tehnièar. 

Osnovnu školu završila je 1989. u Zagrebu, a 

Matematièku gimnaziju “A. G. Matoš” 

1993. god. u Samoboru. Studirala je na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirala 

VII. stupanj na DT odsjeku 29.I.1999. god. 

Od 2000. god. zaposlena je u American 

expressu u Zagrebu. 

MILOŠEVIÆ, Marijo, r. 16.I.1966. u Zagrebu, 


Diplomirao je 28.X. 1994. god. na Šum. 


odjelu. 

MILOŠEVIÆ, Milan, r. 5.V.1964. u Zagrebu, 

ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 



MILOŠEVIÆ, Slavko roðen u Lièu, Delnice, 

31.X.1940, dipl. ing. šumarstva. 

Sin je Mate i Antonije roð. Starèeviæ. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a 

majka kuæanica. Osnovnu je školu pohaðao u 

Lièu i Rijeci, okonèavši je 1955. Završio je 

srednju Šum. školu u Karlovcu 1959. godine. 


Sveuè. u Zagrebu, gdje je diplomirao na Šum. 

odjelu 17.VI.1964. 

Raditi je zapoèeo u ŠG-u Delnice - 

Šumarija Fu•ine 1.XII.1965. Nakon pripravnièkog 

sta•a, 18.IV.1966. prelazi u Poslovno 

udru•enje Drvo Rijeka, gdje osam godina 

radi na poslovima ureðivanja u tadašnjoj 

Sekciji za ureðivanje šuma. 


239 

Kad se rasformirala Sekcija za ureðivanje 

šuma 1974. god., u istom udru•enju, 

kasnije Drvo Rijeka import-export, prelazi 

na poslove trgovine i to najprije kao šef 

poslovnice (1974-1990), a zatim u svojstvu 

direktora sektora. Od 1.I.1997. god., kad 

veæinski vlasnik Drva postaje tvrtka Finvest 

Corporation d.d. Èabar, imenovan je voditeljem 

sektora drvnih proizvoda. 

MILOVANOVIÆ, Blagoje, dipl. ing. drvne 




MILUTINOVIÆ, Staniša, r. 1.X.1946. u 

Bedinoj Varoši (BiH), ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Dipl. je 21.XII.1983. god. 



MIOÈ, Davor, iz Livna (BiH), r. 16.IX. 1968, 


je 11.V.1995. god. na Šum. fakultetu 


MIOÈ, Ivan, r. 29.X.1967. u Bogdašici, 


93, a diplomirao 5.VI.1996. god. na Šum. fakultetu 


MIOÈ, Josip, r. 16.IX.1967. u Bogdašici, 




MIOÈ, Nada, iz Šujice (BiH), r. 5.XII.1969, 


Diplomirala je 15.XII.1995. god. na Šum. fakultetu 


MIRKOVIÆ, Slobodan, dipl. ing. drvne 

industrije. Apsolvirao je 1957/58. na Poljopr.šum. 


19.I.1959. god. na Šum. odjelu, DI smjer. 

MIŠIR, Darko, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 14.VII.2000. god. na Šum. fakultetu 


MIŠKULIÆ, Natalija, r. 2.VI.1971. u Zagrebu, 




MIŠKULIN, Vladimir, r. 25.II.1951, ing. 


je 17.IX.1979. god. na Šum. fakultetu 


MITRIÆ, Mijo (Po•ega, 4.IX.1950), dipl. 


Sin Jove i Hildegarde r. Kraft. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva, katolik. Otac 

mu je bio slu•benik, a majka kuæanica. 

Školovao se u Po•egi: osnovnu školu završio 

je 1965, a gimnaziju 1969. god. Apsolvirao je 



Od 1978. do 1980. zaposlen je u 

Orioliku - Oriovac, kao projektant tapeciranog 

namještaja. Naredne dvije godine voditelj 

je tapetarije Oriolik, a od 1982. do 1986. 

direktor je Razvoja proizvoda i tehnologija 

Oriolik. Od 1986. do 1994. tehn. je direktor 

Namještaja Oriolok, a nakon toga do 1998. 

direktor je Namještaja Oriolok. God. 1998. 

osnovao je vlastitu tvrtku za menagement i 

proizvodnju tapeciranog namještaja - Mobilar, 

d.o.o. Slav. Brod. 

MLADIÆ, Zdenko, r. 4.VI.1970, ing. drvne 

tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirao 


240 

je 25.II.1997. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 


MLINAC, Boris, r. 26.IX.1971. u Ogulinu, 


Diplomirao je 7.III.1997. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku. 

Zaposlen je u poduzeæu Gramat d.d. 

Zagreb. 

MLINAC, Branimir, roðen u Virovitici, 


Sin Ivice i Marije r. Pajcur. Hrvat, katolik. 

Otac mu je profesor, a majka slu•benica. 

Školovao se u Virovitici: osnovnu školu 

završio je 1988, a Tehnièku školu 1992. god. 

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje 

je 10.III.1998. diplomirao na DT odsjeku 

VII. stupanj. Bio je na studentskom savjetovanju 

u Zvolenu (Slovaèka) iz predmeta 

Trgovina drvom i marketing. Na istom fakultetu 

studira i poslijediplomski studij. 

Zaposlio se 1.II.2000. god. u poduzeæu 

Kovinoplastika d.o.o. Zagreb, gdje radi kao 

komercijalist. 

MLINAC, Emil, r. 10.X.1950. u Ogulinu, 



na DI odjelu. 

MLINAR, Ivanka, r. 16.XI.1971. u Vinkovcima, 

ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirala je 8.XII.1994. god.


DT odjelu. 

MLINARIÆ, Petar, dipl. ing. drvne industrije. 


17.V.1960. god. na osamostaljenom Šum. fakultetu 


MLIVIÆ, Rahman (Bosanski Brod, BiH, 

8.IV.1927), dipl. ing. drvne industrije, savjetnik. 

Sin Karanija i Ðulije r. Selimoviæ. 

Hrvat. Otac mu je bio trgovac, a majka kuæanica. 

Osnovnu školu završio je u Bos. 

Brodu 1938, a gimnaziju u Slav. Brodu 1947. 

godine. Apsolvirao je 1950/51, a diplomirao 

14.XII.1951. god. na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu, na Šum. odjelu - DI smjer. 


Tvornici furnira Slav. Brod. Na zahtjev vlade 

BiH upuæen je u Tvornicu šperploèa i furnira 

u izgradnji Bla•uj kod Sarajeva. Potom je premješten 

u Bosansku Krupu u Kombinat 

drvne industrije Una, pa u Kombinat drvne 

industrije Sana Sanski Most. U oba poduzeæa 

ostaje po èetiri godine i radi na tehnièkoj 

dokumentaciji za izradu industrijskih programa. 

Potom prelazi u Privrednu komoru u 

Banjoj Luci (1962), gdje radi na razvoju 

drvne industrije. Nakon toga prelazi u 

Tvornicu celuloze i papira Incel Banja Luka. 

Tu je ostao do odlaska u mirovinu radeæi kao 

savjetnik na poslovima pripreme drveta i na 

kapitalnoj izgradnji. 

Obavio je specijalizaciju 5.I.1968. obradivši 

temu Ekonomski razvoj drvne industrije 

u Banjaluèkom bazenu. 


241 

Sudjelovao je na struènim skupu Unapreðenje 

standarda za drvne proizvode. 

Za zasluge u drvnoj industriji dobio je 

Orden rada sa srebrnim vijencem. Èlan je 

HŠD-a. 


MODRIÆ, Branko (Senj, 6.V.1925), dipl. 


Sin Nikole i Katice roð. Tomljanoviæ. 

Hrvat, rimokatolièke vjere. Potjeèe iz ugledne 

senjske trgovaèke obitelji. I puèku i srednju 

školu završio je u Senju. Maturirao je u 

realnoj gimnaziji 1946. god. Šumarstvo je 

studirao na Poljopr.-šum. fakultetu Sveuè. u 

Zagrebu od 1946. do 1952. godine. Apsolvirao 

je 1949/50, a diplomirao na Šum. odjelu 


Nakon odslu•enoga vojnog roka zapošljava 

se u ŠG-u Viševica Rijeka - Šumariji 

Senj. Nakon završenoga pripravnièkog sta•a 

imenovan je referentom za uzgoj šuma i 

rasadnièarstvo. 

God. 1956. napušta Senj i odlazi u 

Karlovac, zaposlivši se u poduzeæu Impregnacijadrvo, 

najprije kao šef proizvodnje, a zatim 

kao tehnièki direktor, na kojoj du•nosti ostaje 

18 godina (1956-1974). U tom razdoblju od 

relativno malog pogona, namijenjenoga 

impregnaciji drveta, smještenoga u samom 

gradu, tvrtka seli u Mahièno i prerasta u pravi 

gigant, koji od poèetnih 14.000 kubiènih 

metara impregniranih •eljeznièkih pragova, 

elektrovodnih stupova i skretnièke graðe 

dose•e kapacitet od 42.000 kubiènih metara 

godišnje. Kao tehnièki direktor, uspijeva 

postiæi da graða za impregnaciju ne dolazi 

samo iz Hrvatske nego iz Slovenije i BiH. 

Zbog narušenog zdravlja 1974. odlazi 

u invalidsku mirovinu, preselivši se na svoje 

imanje u senjsku ¤rnovnicu i posvetivši se 

poljoprivredi i turizmu (kampiranje). Pod 

pritiskom tadašnjih vlasti 1987. napušta imanje 

i seli se u Rijeku, gdje provodi umirovljenièke 

dane.

MOHAR, Mladen (Bjelovar, 27.V.1956), 


Sin Stjepana i Eve r. Crnjak. Hrvat, 


kuæanica. Školovao se u Garešnici: osnovnu 

školu završio je 1971, a gimnaziju 1975. god. 



Nakon diplomiranja, od 1983. god. 

radi u poduzeæu Finag d.d. Garešnica kao 

poslovoða proizvodnje, zatim kao voditelj 

pogona za proizvodnju grað. stolarije i 

voditelj Tehnièke pripreme na razini poduzeæa, 

gdje radi i danas. 

MOHORIÆ, Robert, r. 12.XII.1972. u Zagrebu, 



na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odsjeku 

MOLNAR, Antun, r. 23.V.1960. u Garešnici, 



Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. (I) stupanj na 

DT odjelu. 

Zaposlen je u Tvornici parketa Brestovac, 

Garešnica. 

MOLNAR, Franjo, r. 30.VIII.1956. u Sremskoj 

Mitrovici, Vojvodina, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 


242 

MOMIÆ, Zdravko, iz Kotor-Varoši (BiH), 

r. 30.I.1968, dipl. ing. drvne tehnologije. 



MONTANI, Vicko, dipl. ing. drvne industrije. 


31.VII.1958. god. na Poljopr.-šum. fakultetu 



MORIÆ, ¤eljko, dipl. ing. drvne tehnologije. 



MOSTARAC, Davorka, v. MARELJA 

MOSTARICA, Marko, dipl. ing. šumarstva. 

Apsolvirao je 1951/52, a dipl. 2.XI.1953. 

god. na Poljopr.- šum. fakultetu u Zagrebu, 


MOTAL, Zdravko, (Bjelovar, 10.IV.1927 - 

Vrbovec, 30.I.2002), mr. šum. znanosti, dipl. 

ing. šumarstva - tehnièki smjer. 

Sin Josipa i Marije roð. Slavujeviæ. 

Hrvatskoga dr•avljanstva, ateist. Otac mu je 

bio strojovoða, a majka kuæanica. Osnovnu i 

srednju školu završio je u Bjelovaru. Maturirao 

je na realnoj gimnaziji 1946. godine. 


Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirao je 

1950/51, a diplomirao 24.V.1952. god. na Todsjeku. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu upisao 

je poslijediplomski studij zaštite šuma i 

postigao magisterij 1973. na ŠG odjelu. 

Obranio je magistarski rad s naslovom 

Gospodarsko-zaštitne mjere koje omoguæuju 

zaštitu brijesta od izumiranja. 

Cijeli radni vijek proveo je u šumarstvu. 

Prvi posao dobio je u dr•avnoj slu•bi, u 

Šumariji Kutina 1.III.1952. Slijedi pre-

mještaj i kraæe slu•enje u ŠG-u Garjevica 

Bjelovar (1.I-1.V.1954), a ostatak radnog vijeka - 

od 1.V.1954. do umirovljenja 31.XII.1992, 

dakle, 38 godina proveo je na radnome 

mjestu upravitelja Šumarije Vrbovec. 

Uz zaštitu šuma prete•ito se bavio 

problematikom izgradnje šumskih komunikacija. 

Iz te oblasti napisao je i vrijedan rad. 

Bio je èlan Uredništva zbornika Sto godina 

šumarstva Bilogorsko - podravske regije (1974). 

Za inovacije u izgradnji šumskih 

komunikacija metodom stabilizacije terena 

dobio je diplomu i posebno priznanje ŠG-a 

“Mojica Birta” Bjelovar 1983. i DIT-a Jugoslavije 

1984. godine. 

MOTIK, Darko (Zagreb, 5.II.1966), dr. sc., 




DT odjelu. 

Na istom Fakultetu studirao je i poslijediplomski 

studij. Izradio je i obranio magistarski 

rad s naslovom Istra•ivanje funkcije 

•ivotnog vijeka karakteristiènih proizvoda u industriji 

namještaja. Disertaciju Modeli planiranja 

proizvoda i proizvodnih programa u indus- 


243 

triji namještaja obranio je 15.XII.1999. na 

Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. 

MO¤ANIÆ, Kristina, r. 20.VIII.1967. u 

Vara•dinu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1988/89, a dipl. 10.VI.1991. god. 


MO¤INA, Ivan (Ljubljana, 8.III.1912. - 

Ljubljana, 18.X.1979), dr. sc., dipl. ing. 

šumarstva, red. sveuè. profesor. 

Gimnaziju je završio u Celju. Studirao 

je na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 

na Šumar. odjelu 24.VI.1935. 

Najprije godinu dana radio je u Direkciji 

dr•avnih šuma u Ljubljani, a zatim od 

1937. do 1941. u Šum. upravi u Nazarju pri 

Mozirju. U vrijeme rata kao prièuvni èasnik 

dospio je u njemaèko zarobljeništvo, ali se 

1942. vratio u Ljubljanu, gdje je za kratko 

vrijeme dobio honorarni posao pri Direkciji 

šuma. 

Od svibnja 1945. do svibnja 1947. 

obavljao je posao šumara na podruèju Gorice, 

upravitelja Šumske uprave u Ilirskoj Bistrici i 

šefa Odjela za drvnu industriju u Postojni. 

Odatle bio je premješten u Ministarstvo za 

šumarstvo i drvnu industriju u Ljubljani. 

Godine 1949. imenovan je predstojnikom 

Drvarskoga odjela Tehnièke srednje škole u 

Ljubljani. Tako se postupno osposobljavao za 

teoretièara i pedagoga na podruèju prerade 

drva. Ubrzo je bio pripremljen za osnutak 

prve drvarske visokoškolske ustanove u 

Sloveniji, na Šum. odjelu tadašnjeg Fakulteta 

za agronomiju i šumarstvo. 

God. 1950. izabran je za docenta za 

Anatomiju i tehnologiju drva i Mehanièku preradu 

drva. 

Doktorirao je na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu 1959. god., 1960. izabran 

je za izvanrednoga, a 1965. za redovitoga profesora 

predmeta Anatomija i tehnologija drva. 

Studij drvarstva u sklopu Šum. odjela 

Biotehn. fakulteta sve se više diferencirao, pa

je 1962, ustanovljen najprije drvarski smjer 

studija, a 1968. Drvarski odsjek. 

Dr. Mo•ina objavio je šest samostalnih 

publikacija, 14 opse•nih projekata i 

ekspertiza (u opsegu od 20 do 80 str.) i više od 

60 kraæih struènih naputaka i mišljenja za 

potrebe šumskih i drvo-preraðivaèkih organizacija. 

God. 1955. i 1958. bio je na specijalizaciji 

u Njemaèkoj, Francuskoj i Švicarskoj. 

Za svoj uspješan rad odlikovan je 

1968. Ordenom rada sa zlatnim vijencem, a 

kao osnivaè visokoškolskog studija drvarstva 

u Sloveniji i uspješan pedagog dobio je u 

jesen 1970. Kidrièevu nagradu. Prigodom 30. 

obljetnice Biotehn. fakulteta dobio je plaketu 

Ljubljanskoga sveuèilišta. 

MRAKOVÈIÆ, Vjekoslav, r. 30.XII.1963. u 

gradu Krku, ing. drvne industrije - proizv. 



odjelu, Studij uz rad. 

MRAVAK, Ivan (Kaptol, Po•ega, 8.I.1953), 


Sin Ivana i Kate r. Æosiæ. Hrvatske narodnosti 

i dr•avljanstva. Potjeèe iz radnièke 

obitelji. Osnovnu školu završio je u Kaptolu 

1968, a Gimnaziju u Po•egi 1972. Studirao je 

na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 

1975/76, a diplomirao 9.V.1977. god. na DI 

odjelu. 

Zaposlen je u Po•egi u Spin-Valisu 

d.d. najprije kao tehnolog primarne prerade, 

a zatim kao rukovodilac RJ Elementara. 

Èlan je Udruge in•enjera i tehnièara 

drvne industrije RH. ¤ivi u Po•egi. 

MRAVUNAC, Pavao (Novigrad na Dobri, 

23.VI.1938), mr. sc., dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Ante i Helene r. Rukavina. Hrvat, 

rimokatolik. I otac i majka bili su mu uèitelji. 

Osnovnu školu završio je u Lipi kod Duge 


244 

Rese 1949, a u IX. (mješovitoj) gimnaziji u 

Zagrebu maturirao je 1957. god. 

Diplomirao je 26.X.1962. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DI odsjeku. Na istom 

je fakultetu studirao i poslijediplomski studij 

iz organizacije rada u drvnoj industriji. Magistrirao 

je 27.III.1978. obranivši magistarski 

rad Organizacija proizvodnje sjedeæih garnitura 

iz masiva. 

Odmah nakon diplomiranja zasnovao 

je radni odnos u DI Slavonija Slav. Brod. Od 

jeseni 1963. do jeseni 1965. voditelj je 

skupine radnih jedinica u istom poduzeæu. 

Sljedeæe dvije godine (1965-1967) bio je tehnièki 

voditelj u Gaju Slatina. Od 1968. do 

1970. radio je kao tehnolog kontrolor u 

Weyerhaeuser Canada Ltd. u Kanadi, a 

1970/71. bio je kontrolor kvalitete u Priel & 

Soehne Moebelfabrik u SR Njemaèkoj. 

Vrativši se u Hrvatsku, radio je kao voditelj 

tehnièke pripreme od 1971. do 1976, pa 

voditelj OOUR-a DI Slavonija Po•ega. Iduæe 

dvije god. (1976-1978) radio je kao voditelj 

Tehnièkog sektora Masiv, Vrbovec, a nakon 

toga do sijeènja 1990. voditelj je Slu•be za 

razvoj Spin-Valis, Po•ega. Naredne dvije 

godine (1990-1992) direktor je Sektora razvoja 

u Lepoj, Lepoglava. Posljednje godine 

radnog vijeka proveo je kao voditelj razvoja u 

poduzeæu Bilokalnik - Javor Kri•evci. 

U mirovinu je otišao u 1998. godini. 

¤ivi u Kri•evcima. 

MRAZEK, Vladimir, iz Virovitice, roðen 

18.II.1950), dipl. ing. drvne industrije. 

Potjeèe iz radnièke obitelji. Hrvat, rimokatolik. 

Obrazovao se u Zagrebu: osnovnu

školu završio je 1965, a 1969. maturirao je u 

Drvno-tehnièkoj školi “Jurica Ribar”. Studirao 

je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao 

je 1972/73, a diplomirao 20.XII. 1974. 

god. na VII stupnju, na DI odjelu. 

Od 1974. do 1977. radio je u DIK-u 

Ravna Gora, gdje je bio voditelj monta•e u 

Finali, a od 1978. do 1990. bio je voditelj 

Drugog pogona (pilana, elementara, drvotokarija) 

u Oropletu Pleternica. Od 1990. do 

1996. u istom poduzeæu na mjestu je tehnologa 

u Razvoju. Potom, 1.VI.1996. kao tehnološki 

višak dobio je otkaz pa prelazi u 

Croatiadrvo - Kri•, gdje ostaje do kraja 1997. 

radeæi na kontroli robe za izvoz u drvnoj industriji. 

Potom je šest mjeseci nezaposlen, pa 

se 1.VI.1998. zapošljava kao zaštitar u poduzeæu 

Sokol Šafraniæ, a od 20.XI. 1998. i dalje 

radi izvan drvne struke, kao skladištar 

(kozmetike) u poduzeæu Alka-Zagreb. 

Èlan je Saveza ITŠDI-ja. 

MRVELJ, Mato, iz Vrbove, r. 28.IX.1941, 




MRVELJ, Nelica, r. u Po•egi 10.X.1970, 




MRVOŠ, Nenad, r. u Ogulinu 1.VII. 1968, 




MRVOŠ, Nikola (Vrbovsko, 9.VI.1935), mr. 


Sin Milana i Ivke r. Kratohvil. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva. 


Vrbovskom, a realnu gimnaziju 1955. u Ogu- 


245 

linu. Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu u 


16.XI.1960. god. na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu, na DI odjelu. 

Slu•bovanje poèinje u Vara•dinu, a 

nastavlja u Zagrebu: direktor je Mehanièke 

prerade drva Mundusa, zatim glavni tehnolog 

kombinata, voditelj I. sektora stolièarne. U 

Vara•dinskoj tvornici stolica ostaje sve do 

1970. god. Devet iduæih godina radi na 

istra•ivanju i primjeni ljepila u Kemijskoj industriji 

Karbon Zagreb, a potom prelazi u 

Chromos, gdje radi kao viši struè. suradnik u 

Sektoru za drvo toga kombinata Chromos 

Zagreb. Potom radi kao direktor vlastite 

tvrtke BIOCHEM drvo-premazi d.o.o. 

Zagreb. 

Na Šum. fakulteta u Zagrebu, na DT 

odjelu, završio je i poslijedipl. studij s podruèja 

tehnologija finalnih proizvoda. Magistrirao 

je 14.VII.1983. god. obranivši magistarski 

rad s naslovom Istra•ivanje unutrašnjih naprezanja 

u polimernim prevlakama. 

Sudjelovao je na brojnim struènim 

skupovima vezanim za standardizaciju i 

primjenu kemijskih proizvoda u drvnoj industriji 

- u Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Cavtatu 

i drugdje. 

Na Inovi , 96 nagraðen je za tri ekološka 

proizvoda. 

MUDRINIÆ, Simo, iz Sanskog Mosta (BiH), 

r. 14.II.1935, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 


na Šum. fakultetu u Zagrebu, DI odsjek. 

MUDROVÈIÆ, Marijan, r. 6.XI.1962. u 

Ribniku, ing. drvne industrije - proizv. 



DT odjelu. 

MUFTIÆ, Hamdija, iz Bos. Krupe (BiH), r. 

6.II.1942, dipl. ing. drvne industrije. Diplo-

mirao je 6.IV.1968. god. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, DI odjel. 

MUFTIÆ, Osman (Sarajevo, 8.III.1934), dr. 

sc., dipl. ing. strojarstva, redoviti profesor 

predmeta Tehnièka mehanika, Nauka o èvrstoèi 

i Teorija mehanizama na Fakultetu strojarstva 

i brodogradnje u Zagrebu. 

Od 1940. godine •ivi u Zagrebu, gdje 

je pohaðao i završio cjelokupno školovanje, od 

osnovne škole do diplome na Strojarskobrodograðevnom 

fakultetu 1959. godine. 

Kao in•enjer od 1960. do 1963. god. 

radi u poduzeæu Instalacije na projektiranju 

centralnih grijanja i klimatizacija. U 1963. 

godini izabran je za asistenta u Zavodu za 

mehaniku Strojarsko-brodograðevnog fakulteta 

u Zagrebu. Škol. god. 1964/65. proveo je 

na specijalizaciji u Dellftu u Nizozemskoj 

kao stipendist nizozemske Vlade. Potkraj 

1969. godine magistrirao je s podruèja 

tehnièke mehanike i nedugo nakon toga bio je 

izabran za docenta za Mehaniku i Nauku o 

èvrstoèi. Krajem 1972. obranio je doktorsku 

disertaciju s podruèja tehnièke mehanike. 

Godine 1975. izabran je za izvanrednoga 

profesora predmeta Mehanika, Nauka o 

èvrstoæi i Teorije mehanizama, a 1982. prvi put 

je izabran za redovitog profesora predmeta 

Mehanika krutih i deformabilnih tijela. 

Tijekom rada na fakultetu sudjelovao 

je u dodiplomskoj nastavi u Slav. Brodu, 

Osijeku, Vinkovcima, Mostaru i Tuzli, a u 

Zagrebu je predavao na Elektrotehnièkom 

fakultetu, Šum. fakultetu i na Fakultetu 

prometnih znanosti. Jedan je od osnivaèa 

sveuèilišnog Studija dizajna, gdje je predavao 

predmete Mehanika, Strojarske konstrukcije za 

dizajnere i Ergonomija. Na poslijediplomskom 

studiju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 

predavao je predmete Mehanizmi i 

automati te Roboti i manipulatori. Na poslijediplomskom 

studiju Medicinskog fakulteta 

predavao je predmete Biomehanika i Ergonomija. 


246 

Objavio je oko 150 znanstvenih radova 

što kao samostalan autor ili kao suautor. 

Izradio je oko 70 struènih radova te dvadesetak 

projekata. U spomenutom je razdoblju 

bio voditelj 120 diplomskih radova, 

mentor 86 magistarskih radova i mentor 44 

doktorska rada. Samostalni je autor triju 

knjiga, a kao suautor sudjelovao je u još pet 

knjiga. 

Godine 1985. proveo je šest mjeseci 

kao gostujuæi profesor na Sveuèilištu Garyounis u 

Benghaziju u Libiji, gdje je predavao predmete 

Ergonomija i Biomehanika. 

Èlan je struèno-znanstvenih društava: 

za mehaniku (u jednome mandatu bio je i 

predsjednikom), za ergonomiju (kojemu je 

bio predsjednikom, a odnedavno ponovno 

obnaša tu funkciju), za teoriju mehanizama i 

strojeva (sada obnaša funkciju predsjednika). 

Èlan je Hrvatske tehnièke akademije i Hrvatske 

akademije medicinskih znanosti. U 

svibnju 1990. godine bio je ministar znanosti 

i tehnologije, te ministar u prve dvije Vlade 

RH. Nakon toga vratio se na Fakultet strojarstva 

i brodogradnje, odakle je u prosincu 

1992. godine imenovan prvim veleposlanikom 

Republike Hrvatske u Islamskoj 

Republici Iranu. Na tom je polo•aju ostao do 

21. sijeènja 1996. godine kada se vratio u Hrvatsku 

na Fakultet strojarstva i brodogradnje. 

MUHAMEDAGIÆ, Ismail, iz Brsena, (BiH), 




MUHVIÆ, Antun, r. u mjestu Mandli, dipl. 


a diplomirao 24.IX.1965. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu na DI odjelu. 

MUJAGIÆ, Fuad, r. 9.X.1960. u Bihaæu 

(BiH), ing. drvne industrije - proizv. namje-

štaja. Diplomirao je 27.IV.1981. god. na 


odjelu. 

MUJDRICA, Mihajlo (Zagreb,30.I. 1894 - 

Zagreb, 10.XI.1956), dipl. ing. šumarstva, viši 

šum. savjetnik. 

Maturirao je u Zagrebu 1912. i zapoèeo 

studij šumarstva na Šum. akademiji u Zagrebu. 

Zbog poziva u vojsku (1914.) prekida 

studij do kraja Prvoga svj. rata, a 1918. nastavlja 

studij šumarstva, koji završava na 

novom Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu 

17.III.1922. godine. 

Od 1921. do 1923. god. radio je pri 

Ravnateljstvu šuma u Zagrebu, od 1923. do 

1940. god. na re•ijskoj manipulaciji u Majuru. 

U vrijeme Drugoga svj. rata (1941- 

1945) bio je u Ministarstvu šuma i ruda u 

Zagrebu. Radeæi u Ministarstvu šuma do 

kraja 1949, postao je glavni organizator 

eksploatacije šuma na podruèju NR Hrvatske. 

Nakon toga radi u Ministarstvu drvne 

industrije, zatim u Institutu za drvnoindustrijska 

istra•ivanja. 

Umirovljen je 15.VIII.1952. god. 

Bio je veliki zagovornik iskorištavanja 

šuma u vlastitoj re•iji, odlièan uzgajivaè, 

tehnièar i šumarski ekonomist. Suraðivao je u 

struènim èasopisima. 

RADOVI 

Suvremeni problemi re•ijskog rada kod Ravnateljstva 

dr•avnih šuma u Vinkovcima. Šum. list, 1942, s. 3-8. 

Kontrola kvalitete proizvoda u drvnoj industriji. 

Ibid., 1950, s. 65-68. 

Kako da organiziramo zimsku sjeèu? Drvna ind., 

1950, br. 1. s. 7-10. 

Sanjkanje s jednim konjem umjesto iznošenja 

ogrijeva samarima. Ibid., 1951, br. 1, s. 15-17. 

Prikrajanje i klasifikacija drveta. Ibid., 1951, br. 2, 

s. 1-6, br. 3, s.14-19, br. 4, s. 4-7, br. 5, s. 14-16, br. 6, s. 

12-15. 

Kako mo•emo smanjiti otpadke u drvnoj proizvodnji. 

Ibid., 1952, br. 4, s. 1-11. 

MURATAGIÆ, Hasan, iz Bos. Novog (BiH), 

r. 20.III.1939, dipl. ing. drvne industrije. 


247 

Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao 16.XI.1963. 


MURGIÆ, Ivan, r. 1.I.1964. u Konjskom 

Brdu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 

je 1986/87, a diplomirao 1988. god. na Šum. 


Zaposlen je u vlastitoj tvrtki Ditta 

d.o.o. u Zagrebu. 

MURIÆ, Mirjana, iz Šumeca, dipl. ing. drvne 



Zagrebu na DT odjelu. 

MURKOVIÆ, Mato, dipl. ing. drvne industrije. 


2.XI.1959. god. na Poljopr.- šumarskom fakultetu 


MURSALOVIÆ, Muharem, iz Koraja (BiH), 

r. 25.VI.1951, ing. drvne industrije - proizv. 




MUSIÆ, Smail, iz Ograðenovca (BiH), r. 

4.V.1953, ing. drvne industrije - proizv. 




MUSTAF, Slavica, r. 26.I.1963. god. u 

Koprivnici, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirala je 24.VII.1989. god. 


DT odjelu 

MUŠKIÆ, Hamdija, r. 6.II.1942. u Bos. 

Krupi (BiH), dipl. ing. drve industrije. Apsolvirao 


na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.

NAÐ, Franjo (Gornja Vrijeska, 8.VIII.1961), 

dipl. ing. drvne tehnologije, profesor. 

Sin Eduarda i Marije r. Gyorko. 

Hrvat, hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolik. 

Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika. Osnovnu 

školu završio je u Velikim Bastajima 1976, a 

Drvnotehnièku školu u Virovitici 1980. Apsolvirao 

je 1986/87, a dipl. je 10.V.1989, VII. 

stupanj na Šum. fakultetu u Zagrebu, DT 

smjer. 

Od rujna 1989. god. neprekidno radi 

u Tehnièkoj školi Virovitica - Drvodjelski 

smjer. Predaje veæinu predmeta drvne struke. 

U nastavnom radu posti•e zavidan uspjeh: 

bio je mentor uèenicima koji su osvojili prva 

tri mjesta na dr•avnom natjecanju znanja iz 

struke. Èlan je Sindikata profesora srednjih 

škola. 

NAGLIÆ, Josip, iz Brušana, r. 10.III.1962, 


je 22.IV.1988. god. na Šum. fakultetu 


NAGLIÆ, Vladimir, iz Moravica, roðen 

28.X.1938, mr. sc., dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. Magistrirao je 14.II.1992. god. 

na Šum. fakultetu u Zagrebu, obranivši magistarski 

rad s naslovom Komparativno piljenje 

hrastovih trupaca na jarmaèi pilama sa stlaèenim 

i razvraæenim zupcima. 


248 

N 

 

NAGY, Josip (Našice, 26.II.1942), dipl. ing. 


Sin Julija i Agate r. Jozin. Hrvat, hrvatskoga 

dr•avljanstva, katolik. Otac mu je 

bio VKV radnik, a majka domaæica. Nakon 

što je 1957. završio osnovnu školu, pošao je u 

gimnaziju u Vinkovcima i na njoj je maturirao 


10.II.1969. na DI odjelu Šum. fakulteta 

u Zagrebu. 

U struci se zaposlio 1970, kao pripravnik 

u DI Spaèva. Zatim je pomoænik šefa 

proizvodnje u Tvornici graðevinske stolarije 

Spaèva te njezin šef. Uslijedilo je mjesto direktora 

pogona Stolarije - Spaèva, pa mjesto 

struènog suradnika u Tehnièkom uredu 

Spaèva. Nakon toga radi u Planu i statistici, a 

zatim u Razvoju DI Spaèva. 

NARANÈIÆ, Bogdan, dipl. ing. drvne industrije. 



14.VII.1960. na osamostaljenom Šum. fakultetu 


Cijeli radni vijek proveo je u DI 

Vrhovine. 

NEKIÆ, Jerko, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 

je 1953/54, a diplomirao 14.I.1956. god. 

na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, na 


¤ivi u Kanadi.

NEKIÆ, Miljenka, r. u Zagrebu 16.II. 

1953, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 



NERALIÆ, Josip, iz Oštarija, r. 22.I.1936, 




NEUHOLD, Erih, r. 8.VI.1959. u Karlovcu, 




NEVISTIÆ, Ivica, r. 6.X.1958. u Livnu 




NE¤IÆ, Ljubomir (Donja Reka, 28.I.1913), 

dipl. ing. šum, savjetnik. 

Sin Bla•a i Vjekoslave roð. Mraku•iæ. 


vinogradari. Osnovnu je školu pohaðao u 

Po•egi. Tu je završio i srednju školu, polo•ivši 

maturu u Dr•avnoj realnoj gimnaziji 1933. 

Šumarstvo je upisao na Poljopr.šumarskom 


je 6.II.1939. godine. 

U dr•avnu se slu•bu ukljuèuje kao 

dnevnièar kod referenta za šumarstvo u 

Kotarskom naèelstvu Sušak (8.V.1939). 

Nakratko je dnevnièar i u Direkciji šuma 

Mostar, odnosno u Direkciji šuma Imovne 

opæine ðurðevaèke u Bjelovaru, gdje radi u 

taksaciji. Tu ga zatjeèe i poèetak Drugoga 

svjetskog rata tijekom kojega, uz veæe ili manje 

prekide, radi kao v.d. upravitelja Šumarije 

Novigrad Podravski (1.III.1941 - 31.XII.1944) 

odnosno kao referent za taksaciju Okru•. 

NOO-a Bjelovar (13.VI.1945 - 31.VII.1946). 


249 

Od 1.VIII.1946. god. upravitelj je 

manipulacije u Velikoj, zatim pomoænik šefa 

eksploatacije šuma Nove Gradiške, te pomoænik 

upravitelja manipulacije Okuèani. 

Voditelj planskog sektora DI Slavonija 

Slav. Brod bio je od 1.I.1949, ali je nakon 

tri mjeseca premješten u Ministarstvo drvne 

industrije u Glavnu direkciju za ju•ni bazen 

Zagreb, kao referent mehanizacije u šumarstvu. 

Od 1.IX.1950. zaposlio se kao referent 

za mehanizaciju u Eksploataciji šuma 

DIP-a Delnice, u kojemu je, s prekidom od 

dvije godine (1953-1955), kad je bio upravitelj 

fakultetske šumarije Zalesina, radio 16 

godina. 

U Upravi DIP-a Delnice neko je 

vrijeme bio tehnièki referent pogona Luèice, a 

posljednjih deset godina (1956-1966) voditelj 

Biroa za unapreðenje proizvodnje. U 

tom svojstvu, u organizaciji ICA-e (amerièka 

tehnièka pomoæ), dva je mjeseca boravio u 

Švedskoj na specijalizaciji. 

Osnivanjem Poslovnog udru•enja 

šumarstva i drvne industrije Drvo Rijeka 

16.IV.1966. dobiva mjesto savjetnika za 

unapreðenje proizvodnje. Na toj du•nosti 

ostaje do umirovljenja 1.VII.1977. godine. 

Primio je više javnih priznanja i 

pohvala. Suradnik je u izradi nekoliko 

investicijskih programa DIP-a Delnice i 

jedan je od autora poglavlja Mehanizacija u 

eksploataciji šuma monografije Šumarstvo i 

drvna industrija Jugoslavije. 

NIKIÆ, Ljubica, r. 18.II.1954. u Vrbovskom, 


1974/75, a diplomirala 15.VII.1977. god. na


odjelu. 

NIKOLIÆ, Ivan, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 

je 1951/52, na Poljopr.- šum. fakultetu 

u Zagrebu, a diplomirao 31.VII.1953. godine 


Posljednjih godina •ivio je u zagrebaèkoj 

Dubravi. Umro je u Zagrebu 1.X.1999. 

NIKOLIÆ, Nenad, r. 1.I.1957. u Virovitici, 

dipl. ing drvne tehnologije. Apsolvirao je 



NIKŠIÆ, ¤eljko, r. 8.XI.1953. u Zagrebu, 




NINÈEVIÆ, Ivica, iz Solina kod Splita, r. 


je 1967/68, a diplomirao 9.VI.1971. god. 


NOGIÆ, Zdravko, iz Zagreba, r. 7.I. 1942, 


1967/68, a diplomirao 26. V.1974. na Šum. 


NOVAÈIÆ, Ivan, r. 29.X.1938. u Zagrebu, 




NOVAK, Dragutin, iz Mihovljana, dipl. ing. 

drvne industrije. Apsolvirao je 1961/62. na 

DI odsjeku, a diplomirao 21.VI.1978. god. na 



250 

NOVAK, Dubravko, dipl. ing. drvne industrije. 


u Zagrebu, a diplomirao je na DI 

odsjeku istoga fakultetu 17.XII.1966. 

NOVAK, Kristijan, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 18.VII.1997. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu. 

NOVAK, Martin, iz Radomèeka (Slovenija), 

r. 5.X.1939, dipl. ing. drvne industrije. 




NOVAK, Mijo (Trogir, 26.VII.1922 - Zagreb, 

18.IV.2002), dipl. ekonomist, redoviti 

sveuèilišni profesor. 

Osnovnu i ni•u srednju školu završio 

je u rodnome mjestu, a trgovaèku akademiju 

1940. god. u Splitu. Iste godine upisao se u 

Ekonomsko-komercijalnu školu (kasnije 

Ekonomski fakultet). Diplomirao je 1948. 

Nakon toga završio je 1951. studij u Institutu 

društvenih nauka u Beogradu, a 1958. doktorirao 

je u Ekonom. fakultetu u Zagrebu. 

Od 1.I.1949. bio je asistent na Ekonomskom 

fakultetu u Zagrebu. Od 1956. 

generalni je direktor "Ðure Ðakoviæa" u Slav 

Brodu, od 1960. do 1963. bio je tajnik Privr. 

komore SRH, a od 1963. do 1965. sekretar 

Odbora za plan i financije Savezne skupštine. 

Od 1965. izvanredni je profesor na Ekonomskom 

fakultetu u Zagrebu, a 1970. izabran je 

za redovitog profesora. Dva mandata bio je 

dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Utemeljio je Katedru za organizaciju. 

Pod njegovim rukovodstvom završeno je 8 istra- 

•ivaèkih projekata. Objavio je više od 110 znanstvenih 

radova, od toga 9 knjiga i 14 studija. 

Bio je aktivan u društveno-politièkom 

radu. Dobio je nekoliko dr•avnih odlièja te 

nagradu "Mijo Mirkoviæ" (1971) i republièku 

nagradu "B. Ad•ija" za razvoj znanstvenoga 

podruèja. 

Na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu 

predavao je honorarno na šum. odsjeku šumarima 

i drvarcima od 1953. do 1955. godine 

Politièku ekonomiju. 

NOVAK, Zmago, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1960/61. na upravo osamostaljenom 

Šumarskom fakultetu u Zagrebu, a 

diplomirao 7.IV.1962. god. na DI odsjeku. 

NOVAKOVIÆ, Ivan, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1956/57. na Poljopr.šumarskom 


18.IV.1959. god. na DI smjeru. 

NOVAKOVIÆ, Jovica, roðen u Otoècu, 


namještaja. Diplomirao je 22.X.1987. na Šum. 


NOVAKOVIÆ, Petar, iz Voljica, dipl. ing. 




NOVAKOVIÆ, Petar, mlaði, roðen u Voljicu, 




NOVALIÆ, Galib, iz Brèkog (BiH), roðen 




251 


na DT odjelu, dislocirani Studij Brèko. 

NOVOKMET, Milan, roðen u Livnu, BiH, 

9.IX.1967, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. 

Sin ¤arka i Marije r. Pelivan. Hrvat, 

hrvatskoga i BiH dr•avljanstva, rimokatolièke 

vjere. Osnovnu školu završio je 1982. u 

mjestu Èukliæi kod Livna, a Srednju školu 

“S.S. Kranjèeviæa” u Livnu 1986. godine, 

postigavši zvanje elektrotehnièara. 

Studirao je na Šum. fakulteta Sveuè. u 

Zagrebu, gdje je i diplomirao 26.III.1993. 

god., VI. stupanj na DT odjelu. 

Zaposlen je u Slu•bi nacionalne 

sigurnosti BiH. ¤ivi u Livnu. 

Èlan je Udruge veterana Domovinskog 

rata. 

NOVOSEL, Miroslav, dipl. ing. šumarstva. 

Apsolvirao je 1950/51. na Poljopr.-šum. 

fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 15.VII.1955. 


¤ivio je i umro u Zagrebu. 

NOVOSEL, Vladimir, iz Opatije, roðen 




NOVOSEL, Zvonko, iz Zagreba, roðen 


je 1979/80, a diplomirao 4.I.1982. na 


OBAJDIN, Vesna, iz Bihaæa, r. 23.VII.1946, 




OBLAK, Savo, r. 16.III.1939. u Ljubljani 




odsjeku. 

OBRADOVIÆ, Branko, r. 27.II.1950. u selu 

Èavac kod Okuèana, ing. drvne industrije - 




OÈKO, Miroslav, iz Zagreba, r. 4.VII. 1964, 




OD¤AKOVIÆ, Milija, r. 15.V.1951. u Sarajevu 

(BiH), ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirao je 24.IX.1984. god. 



OGNJENOVIÆ, Gordana, v. OSVALDIÆ 


252 

O 

 

OGRIS, Zdravko, dipl. ing. drvne industrije. 



18.III.1962. na osamostaljenom Šum. fakultetu 


¤ivi i radi u Sloveniji. 

OGRIZEK, Danijel, r. 24.XII.1949. u Zagrebu, 




Radi u vlastitoj tvrtki TEP 20 d.o.o. u 

Zagrebu. 

OJUROVIÆ, Renata, r. 7.XI. 1968, dipl. ing. 


diplomirala 26.VI.1995. god. na Šum. fakultetu 


OLIP, Pavel, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 


na Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu, 

na Šumarskom odjelu - tehnièki smjer. 

Radio je u Sloveniji, a kao umirovljenik 

•ivi u Ljubljani. 

OLIVARI, Miro, r. 27.VI.1958, dipl. ing. 




OMERBAŠIÆ - HEÆIMOVIÆ, Nada (Orahovica, 

14.V.1952), dipl. ing. drvne industrije. 

Kæi Ivana i Katice roð. Baraæ. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Potjeèe iz radnièke 

obitelji. Školovala se u Orahovici: osnovnu 

školu završila je 1967, a na Gimnaziji “Ivica i 

Ðuka Mesiæ” maturirala je 1971. god. Apsolvirala 

je 1974/75, a dipl. je 17.VI.1977. na DI 

odjelu Šum. fakultetu u Zagrebu. 

Prvo zaposlenje dobila je 1976. u 

Tvornici panel-parketa u Orahovici. Od 

1978. radi kao tehnolog u Tvornici namještaja 

DI Slavonija Slav. Brod, od 1981. radi u 

Planu i analizi, a od 1990. šefica je pripreme u 

Tvornici namještaja. God. 1995. postaje 

rukovoditeljica PJ Trgovinu u DI Slavonija, 

gdje radi do danas. 

OMERZU, Martin, iz Arnan Sela (BiH), r. 

23.VII.1935, ing. drvne industrije - proizv. 



DT odjelu. 

OPAÈIÆ, Ivan (Glina, 19.XII.1914 - Zagreb, 

2.III.1989), dr. sc., dipl. ing., redoviti sveuè. 

profesor Kemije, Kemije s osnovama biokemije 

te Kemijske prerade drva, na Poljopr.-šum. i 

Šumarskom fakuletu u Zagrebu. 


u Sisku, a na Kemijskom odjelu Tehnièkog 

fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1941. 

Nakon završenog studija radi u tvornici 

Me - Ba u Zagrebu, a od 1942. godine u 

Tvornici tanina u Ðurðenovcu. Od 1945. do 

1949. godine radi kao tehnièki upravitelj 


253 

Tvornice tanina u Sisku, a zatim kraæe 

vrijeme kao upravitelj kemijskih pogona u 

DIP-u Belišæe. Godine 1950. prelazi u 

Generalnu direkciju drvne industrije u Zagrebu, 

a 1951. godine izabran je za asistenta i 

honorarnog nastavnika na Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu. Na osnovi disertacije 

Kemijska i tehnološka svojstva tanina iz lišæa 

domaæeg ruja (Rhus cotinus L.) promoviran je 

1955. u doktora tehnièkih znanosti. 

Na DI odsjeku predavao je 1950-tih 

godina Analitièku kemiju i Šumarsku kemijsku 

tehnologiju. 

God. 1956. habilitiran je za docenta, 

za predmet Kemijska prerada drva, s temom 

Istra•ivanje suhe destilacije pajasena. Godine 

1961. izabran je za izvanrednog profesora, a 

1970. za redovitoga profesora. 

Bio je nastavnik više kolegija na poslijediplomskom 

studiju za znanstveno usavršavanje 

s podruèja kemije drva. 

Prof.dr. Ivan Opaèiæ predavao je više 

godina i na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, 

Tehnološkom fakultetu u Banjoj Luci i na 

Višoj tehnièkoj školi za finalnu preradu drva 

u Novoj Gradiški. 

Osnivaè je Katedre za kemijsku preradu 

drva Šumarskog fakulteta, èiji je predstojnik 

bio od osnivanja Katedre 1960. pa do 

odlaska u zaslu•enu mirovinu 1984. godine. 

Tijekom svog rada na Šum. fakultetu 

prof. dr. Ivan Opaèiæ razvio je veliku aktivnost 

na znanstvenom, struènom i nastavnom 

podruèju. To se ponajprije oèituje u znaèajnom 

broju objavljenih znanstvenih i struènih 

radova, u objavljivanju priruènika, skripata i 

ud•benika za u•e specijalnosti. 

Prof.dr. Ivan Opaèiæ bio je usko 

povezan s industrijom kemijske prerade drva, 

za koju je radio na problemima boljeg 

iskorištenja sirovine i poboljšanju kvalitete 

proizvoda. To su Tvornica tanina Sevnica, 

Tvornica Lesonit Ilirska Bistrica, Kombinat 

Belišæe te Tvornica celuloze Banja Luka. 

Intenzivno je suraðivao s Institutom 

za drvo u Zagrebu, Institutom za celulozu u 

Ljubljani te odgovarajuæim institutima za 

drvo u Maðarskoj, Èehoslovaèkoj i Francuskoj.

U svom znanstvenom i struènom radu 

istra•uje probleme iskorištenja detaniniziranog 

drva, projektira i izvodi postrojenje za 

proizvodnju furfurala i furfurilnog alkohola, 

istra•uje prethidrolizu bukovine, primjenu 

organskih otapala i drvnog ugljena. 

Sudjelovao je s referatima s podruèja 

kemijske prerade drva i pomoænih materijala u 

drvnoj industriji na više znanstvenih skupova 

u Parizu, Milanu, Münchenu i Oslu. 

Osim aktivnosti na znanstvenom, 

pedagoškom i struènom polju, obavljao je i 

niz organizacijskih du•nosti: bio je predstojnik 

Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji, 

prodekan Šum. fakulteta, èlan Savjeta, 

predsjednik, odnosno èlan mnogih struènih 

komisija. Na svim tim du•nostima pokazao je 

izniman smisao za kolektivni rad. 

U nastavnom radu i odgoju mladih 

kadrova pokazao je velike pedagoške sposobnosti. 

Brojne naraštaje studenata temeljito je 

upoznao s velikim podruèjem kemijske 

prerade drva. 

Svi koje je prof. Opaèiæ vodio do 

diplome, magisterija ili doktorata znaju da je 

to bio strpljiv, ali uporan i temeljit znanstveni 

put. Svi su se mogli uvjeriti u plemenitost, 

istra•ivaèku radoznalost i fascinantnu inventivnost 

prof. dr. Ivana Opaèiæa. Odnos prof. 

Opaèiæa prema svojim suradnicima i studentima 

bio je odnos plemenitog èovjeka prema 

èovjeku, ali i odnos realnog i objektivnog 

znanstvenika. I nakon odlaska u mirovinu, 

vrata doma prof. Opaèiæa bila su otvorena 

svima onima koji su trebali savjet ili drugi 

oblik pomoæi. 

S ponosom se mo•e istaknuti da je 

prof.dr. Ivan Opaèiæ toliko toga ostavio i u 

znanosti, i u obrazovanju, i u odgoju, i u 

brojnim naraštajima, da je to najbolji spomenik 

što ga netko mo•e ostaviti iza sebe. 

RADOVI 

Ekstrakcija rujevog lišæa, Šum. list, 74(1950), 6-7. 

Hrastov taninski ekstrakt, Tehnièki pregled, 

(1951), 6. 

Oplemenjivanje tanina iz rujevog lišæa, Kemija u 

industriji, 2(1953), 8-9. 


254 

Prilog istra•ivanju kemijskog sastava kore, bijeli i 

sr•i pitomog kestena za proizvodnju tanina (s M. Linke), 

Kemija u industriji, 3(1954), 8. 

Die chemischen und Gerbereichemischen Eigenschaften 

der Sumachextrakte (s M. Linke), Leder-Zeitung, 

Fest-Numer, Wien, 1954. 

Pougljenjivanje pajasena, Šum. list, 80(1956), 3. 

Bakar u taninskim otopinama, Drvna industrija, 

7(1956), 3. 

Studij proizvodnje i dotjeravanja šiškovog taninskog 

ekstrakta, monografija Sav. industr. komore, 1957. 

Suha destilacija topolovine, Kemija u industriji, 

7(1958), 7. 

Furfural, Tehnièki pregled, (1959), 5. 

Moguænost daljnje prerade izlu•enog taninskog 

drva, Tehnièki pregled, (1960), 8. 

Umjetna vlakna iz celuloze bukovine, Tehnièki 

pregled, (1960), 12. 

Zaslaðivanje kestenovog tanina, Ko•a i obuæa, 10 

(1961), 2. 

Istra•ivanje kore i tanina Pinus radiata iz Australije 

i Novog Zelanda, Journal of the Society of Leather 

Chemist, (1961), 3. 

Istra•ivanje kestenovine za proizvodnju kvalitetnog 

tanina, Drvna industrija, 12(1961), 3. 

Prilog poznavanju dušika u drvu, Šumarski list, 

85(1961), 6. 

Studij moguænosti izrade lakih graðevinskih ploèa i 

elemenata iz drvne vune ili otpadaka listaèa umjesto 

èetinjaèa (sa Z. Smolèiæ), Bilten Saveznog fonda za 

nauèni rad, 1963. 

Studij utjecaja sredstava za hidrofobizaciju na 

smanjenje deformacije ploèa iverica uslijed djelovanja vlage 

(sa Z. Smolèiæ i M. Rašiæ), Bilten SFNR, 1965. 

Istra•ivanje zaštite graðevinske stolarije od promjene 

vla•nosti (sa Z. Smolèiæ i M. Rašiæ), Bilten SFNR, 

1965. 

Komparativno testiranje fenol-formaldehidnih 

ljepila za drvnu industriju (sa Z. Smolèiæ i M. Rašiæ), 

Kem. kom za drvo, 1965. 

Komparativno testiranje polivinil-acetatnih ljepila 

za drvnu industriju (sa Z. Smolèiæ i M. Rašiæ), Kem. kom 

za drvo, 1966. 

Ispitivanje uzroka pojava nekih nedostataka na 

lakiranim površinama, Drvna industrija, 17(1966), 8. 

Analiza proizvodnje u Tvornici tanina, kao i odnos 

na proizvodnju celuloze (s M. Lonèariæ i Š. Kirasiæ), CPG, 

(1966), 3. 

Ekspertize o upotrebi vlastite elektrolize soli u 

tvornici celuloze i papira Osijek (s I. Mlakar i M. 

Lonèariæ), Zbornik savj. celulozne ind. u Ljubljani, 1967. 

Kemijska prerada drva, ud•benik za studente 

Šumarskog i Tehnološkog fakulteta, Zagreb, 1967. 

Prilog poznavanju kemizma domaæih tanina (s M. 

Biffl), sinopsis radova sa sastanka kemièara u Zagrebu, 

Zagreb, 1969. 

Kemijski sastav drvnih tanina i tanina iz lišæa ruja 

(s M. Biffl), sinopsis radova sa sastanka kemièara u 

Beogradu, (1969), 75.

Polikondenzacija furfurala, Zbornik nauènih 

radova, (1969), 1. 

Oksidaciono izbjeljivanje drva, Zbornik radova 

Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1970. 

Kemijska i tehnološka svojstva tanina iz lišæa 

domaæeg ruja, Glasnik za šumske pokuse, 8(1972). 

OPAÈIÆ, Milan, iz Roviške, r. 7.VIII.1946, 




OREÈ, Darko, r. 4.XII.1968, dipl. ing. drvne 



na DT odjelu. 

OREÈ, Ivan, iz Slav. Broda, roðen 8.III.1961, 




OREMUŠ, Jelka, r. 9.II.1964, dipl. ing. 


diplomirala 17.III.1994. god. na Šum. fakultetu 


OREŠÈANIN, Dušan, iz Blatuše, roðen 

25.VII.1910, dr. šumarstva, sveuè. prof. 

Šumarstvo je apsolvirao 1932/33, a diplomirao 

na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu 

22.VI.1933. Doktorirao je na Šum. fakultetu 

u Beogradu 1957. godine. 

Od 1934. god. slu•bovao je u Sušaku, 

Zagrebu, Garešnici, Vojniæu, Spaèvi, Po•arevcu, 

Dardi, Novom Sadu i Beogradu. Kao šef 

Šumske uprave, upravnik šumske manipulacije, 

direktor poduzeæa Drvopromet i Graðevinar 

od 1946. do 1948. godine, naèelnik u 

Ministarstvu šumarstva Srbije od 1948. do 

1949. god., a pomoænik ministra u Generalnoj 

direkciji drvne industrije Srbije od 1950. 

do 1951. te generalni direktor Šum. izvoznog 

poduzeæa Rudnik od 1951. do 1957. god. 


255 

Od 1957. izvanredni je, a od 1962. 

redoviti prof. Šum. fakulteta u Beogradu sve 

do umirovljenja 1977. god. Predavao je Trgovinu 

drvetom, Trgovinu drvetom sa šumskoprivrednom 

geografijom i Ekonomiku drvne industrije. 

Bio je dugogodišnji aktivni suradnik 

Komiteta za drvo UN u ¤enevi i kolzultant i 

ekspert za više zemalja u razvoju pri FAO u 

Rimu. Poznat je znanstveni i struèni djelatnik 

u oblasti trgovine drvom. 

Više je godina bio aktivan u društveno-struènim 

organizacijama. 

Za svoj struèni rad primio je više 

priznanja i odlikovanja. 

VA¤NIJE EDICIJE 

Izvoz drveta iz Jugoslavije, razvoj i problemi 

(disert.). Beograd, 1959. 

Izvoz drveta, razvoj i problemi. Beograd, 1959. 

Trgovina drvetom I. Bgd, 1963. 

Geografija šumske privrede I. Beograd, 1968. 

Geografija šumske privrede II. Beograd, 1971. 

Trgovina drvetom II. Beograd 1977. 

Objavio je više od 400 znanstvenih i struènih 

radova u domaæim i stranim èasopisima i struènim 

listovima. 

OREŠKI, Krešimir, iz Slatine, r. 24.IV.1959, 




Zaposlen je u Kombinatu Mundus u 

Vara•dinu. 

OREŠKOVIÆ, Ante, iz Kutereva, dipl. ing. 


29.IV.1964. god. na Šum. fakultetu 


OREŠKOVIÆ, Ivan, iz Vrbanje, r. 3.I.1941, 




OREŠKOVIÆ, Mile, dipl. ing. šumarstva. 

Apsolvirao je 1952/53, na Poljopr.-šumarskom 


5.XI.1954. god. na Šumarskom odjelu - tehnièki 

smjer. 

¤ivio je i radio u Belišæu. 

OREŠKOVIÆ, ¤eljka, r. 7.IX.1968, ing. 

drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala 

je 13.I.1995. god. na Šum. fakultetu u 


ORIOLI, Silvio, iz Zagreba, r. 26.XII. 1950, 

dipl. ing. drvne industrije. Apsol. je 1974/75, 



ORLIÆ, Goran, r. 5.XII.1966, dipl. ing. 

drvne tehnologije. Apsol. je 1990/91, a diplomirao 



ORLIÆ, Iva, iz Roškog Polja, r. 26.IX.1956, 

ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirala 

je 11.VI.1986. god. na Šum. fakultetu 


ORLIÆ, Slobodan, iz Slatine, r. 22.I.1946, 

dipl. ing drvne industrije. Apsol.o je 1968/69, 



ORLOVIÆ, Iva, r. 26.IX.1956. u Roškom 

Polju, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. 


VI. stupanj 11.VI.1986. god. na Šum. fakultetu 


ORLOVIÆ, Mate, iz Roškog Polja, r. 25.II. 

1956, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 


256 



OSMANI, Osman, mr. sc., dipl. ing. drvne 

tehnologije. Magistrirao je na Šum. fakultetu 

u Zagrebu 12.II.1988, obranom magistarskog 

rada s naslovom Optimizacija tehnologije 

namještaja s tokarenim dijelovima. 

OSMANOVIÆ, Adnan, iz Bijeljine (BiH), r. 

12.IV.1956, ing. drvne industrije - proizv. 



DT odjelu. 

OSOJNIÈKI, Mirjana, r. 16.VII.1968, ing. 




OSRAJNIK, Alojz, dipl. ing. drvne industrije. 



je 20.IV.1962. god. na DI odsjeku. 

OSTROŠKI, Stjepan, r. 7.XII.1970, dipl. 




OSVALDIÆ (OGNJENOVIÆ), Gordana 

(Karlovac, 26.VIII.1949), dipl. ing. drvne industrije, 

profesorica. 

Kæi Steve i Ljubice r. Kovaèeviæ. 

Srpske narodnosti, hrv. dr•avljanstva, pravoslavne 

vjere. Potjeèe iz slu•benièke obitelji. 

Školovala se u Zagrebu: osnovnu je školu 

završila 1964, a Drvnu tehnièku 1968. Na 

Šum. fakultetu u Zagrebu apsolvirala je 

1972/73, a diplomirala 25.VI.1974, na DI 

odjelu.


1977, predavala je na Tehnièkoj školi u Virovitici. 

Nakon toga zapošljava se u Bilokalniku 

Ðurðevac, gdje od 1977. do 1991. radi 

na tehnološkim procesima hidrotermièke 

obrade drva suraðujuæi s Institutom za drvo 

Zagreb, te dajuæi struène konzultacije o tehnièkim 

procesima hidrotermièke obrade drva 

u Koprivnici (Bilokalnik), Pitomaèi (Gaj) i 

Virovitici (TVIN). God. 1991. vraæa se kao 

nastavnica u Tehnièkoj školi Virovitica, gdje 

predaje predmete drvne struke. Uz nastavni 

rad s uèenicima sudjeluje na dr•avnim natjecanjima 

drvarskih škola i mentor je uèenika 

koji su sudjelovali na natjecanjima za 

osvajanje prva tri mjesta. 

Èlanica je Sindikata profesora srednjih 

škola Hrvatske. 

OŠTRIÆ, Ivan (Donji Velemeriæ, 4.III.1915), 


Sin Marka i Ane roð. Perakoviæ. 


poljodjelci. Puèku je školu završio u Ladvenjaku 

1926, a realnu gimnaziju u Karlovcu 

1934. godine. 

Upisao je šumarstvo na Poljoprivr.šum. 


1938/39, a diplomirao 10. II.1940. godine. 

Nakon diplomiranja zaposlen je u 

Šumskoj upravi Nova Gradiška (11. V.1940). 

Od 5.IX.1941. do 25.V.1943. radio je u Direkciji 

šuma Vinkovci. Prvi stalni posao kao 

šumarski vje•benik dobio je u Direkciji šuma 

Tuzla 26.VI.1943. 

Dana 26.V.1945. zaposlio se u Direkciji 

•eljeznica na piljenju pragova za obnovu 

pruge Zagreb - Beograd, a 9.VII.1945. premješten 

je u Oblasni NO Slavonski Brod gdje je 

radio na gradnji šumske pruge Spaèva-Lo•e i 


257 

na sanitarnim sjeèama šuma. Cijelu 1948. 

proveo je na radu u Poduzeæu za iskorištavanje 

šuma Petrinja kao tehnièki direktor. 

Istu du•nost obavlja u Virovitici, u DI poduzeæu 

- do spajanja s DIP-om Ðurðenovac 

(30.VII.1950). U DIP-u Ðurðenovac bio je šef 

šumske eksploatacije sa sjedištem u Vel. 

Pisanici kod Bjelovara, potom u Pivnici kod 

Virovitice. Ubrzo je premješten u Vinkovce, 

u ŠG Spaèvu, gdje se zadr•ao manje od 

godinu dana. Nakon rasformiranja ŠG-a, radi 

u šumariji. 

Nakon toga prelazi u DI Slavonski 

Hrast Vinkovci, gdje se zadr•ao manje od 

godine dana kad prelazi u Exportdrvo 

Zagreb. Tu je radio do kraja 1960. kada 

prelazi u Tvornicu papira u Zagrebu. Bio je 

zadu•en za pribavljanje sirovina za tvornicu. 

Otpušten iz slu•be, prisiljen je mijenjati 

struku: prešao je u Vinkovce i upravljao 

modernizacijom cesta višega reda i izgradnjom 

mostova. U mirovinu odlazi èetiri 

godine prije napunjenog radnog sta•a. 

Tijekom radnog vijeka napisao je i 

objavio više struènih radova i mnogo novinskih 

èlanaka iz šumarstva i programa Hrvatske 

seljaèke stranke u njezinom glasilu "Dom". 

OTOPAL, Zlatko, r. u Pakracu, dipl. ing. 




O¤BOLT, Ivan, r. 30.IX.1941. u Zbitlama 


je 1965/66, a diplomirao nakon pauze 

8.VII.1982. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DI odjelu.

PAJIÆ, Dušan, iz Široke Rijeke, r. 27.III.1951, 




PAJKOVIÆ, Miroslav, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Dipl. je 13.XI.1995. god. 


DT odjelu. 

PAJTLER, Zvonimir, iz Zagreba, roðen 

6.XII.1954, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirao je 14. XII.1983. god. 


DT odjelu. 

PALAC, Stanko, roðen u Novoj Gradiški 




odjelu. 

PALJEVIÆ, Milorad, dipl. ing. šumarstva. 


u Zagrebu, a diplomirao 3.III.1953. 


PANÐIÆ, Vesna, r. u Ogulinu 4.XII. 1959, 





258 

P 

 

PANJKOVIÆ, Ilija (Raduè, 13.I.1951), mr. 


Nakon završene gimnazije u Gospiæu 

1969/70. studirao je na Šum. fakultetu Sveuè. 


19.IX.1975. god. na DI odjelu. 

Iste godine zaposlio se u DI Èesma 

Bjelovar kao pripravnik. Nakon toga kraæe 

vrijeme radi u pilani, a 1978. god. prelazi u 

Tvornicu iverica u izgradnji, gdje je preuzeo 

poslove tehnièke pripreme rada. Zatim je 

obavljao poslove tehnologa i tehn. voditelja 

proizvodnje, a nakon toga radi na poslovima 

voditelja PJ Tvornice iverica. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu studirao 

je i poslijediplomski studij. Magistrirao je 

30.VI.1989. god. obranivši magistarski rad 

Formiranje uzdu•nog i popreènog profila æilima 

i njegov utjecaj na fizièko-mehanièka svojstva 

troslojnih ploèa iverica. 

PANJKOVIÆ, Mira, v. LEKA 

PAPIÆ, Zvonimir, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 


god. na Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu, 


¤ivio je u Zagrebu, gdje je i umro. 

PARAD¤IK, Ivo, iz Donjih Rijeèana, ing. 




Zaposlen je u svom poduzeæu Tera 

Jaska d.o.o. Jastrebarsko. 

PARAÐIKOVIÆ, Zvonimir (Slavonski Šamac, 

13.VIII.1928. - Šestine, 24.II.1993), 


Potjeèe iz uèiteljske obitelji. Puèku je 

školu završio u rodnome mjestu, a maturirao 

je u gimnaziji u Osijeku 1948. Na Šum. fakultetu 

Sveuèilišta u Zagrebu diplomirao je 

12.XI.1953. 


referent u Glavnoj upravi za ureðenje šuma u 

Sarajevu, na poslovima taksacije (10.II.1954.) 

Od 1.XII.1955. radi kao vje•benik u Šumariji 

Trnjani i Šumariji Dvor, gdje od 12.III.1958. 

radi kao upravitelj lugarskog teèaja. Na mjesto 

upravitelja Šumarije Vrhovine postavljen 

je 20.IX.1959. 

Dana 10.IX.1960. dolazi u Viroviticu 

za profesora Drvnoindustrijske srednje škole, 

ali ubrzo napušta to mjesto i prelazi u ŠG "Josip 

Kozarac" u Novoj Gradiški, na du•nost 

upravitelja Šumarije Nova Kapela, gdje radi 

do 1971, kada zbog aktivnosti u Matici Hrvatskoj 

gubi posao i odlazi u Zagreb za 

referenta prodaje drvnih sortimenata u trgovaèkim 

poduzeæima Croatia Coop, Korana 

i Kvarner-Comerce Rijeka. Dana 4.XII.1975. 

dobiva mjesto u DI Slavonija u Slav. Brodu. 

Tu obavlja posao referenta prodaje i nabave u 

pogonu Union-drvo Zagreb sve do odlaska 

u mirovinu 15.X.1979. godine. 

Kao umirovljenik •ivio je u Zagrebu, 

gdje je i preminuo 24.III.1993. god. 

PARAŠILOVAC, Kata, iz Gradišta kod 

¤upanje, r. 5.VI.1938, dipl. ing. drvne industrije. 





259 

PASTUOVIÆ, Bo•o (Drniš, 22.II.1939), ing. 

drvne industrije - proizv. namještaja. 

Sin Ante i Ane r. Reljanoviæ. Potjeèe iz 

radnièke obitelji. Osnovnu školu završio je 

1953, a ŠUP, za zanimanje KV stolara 1956. 

u ¤upanji. Na Drvnoj tehn. školi - finalni 

smjer u Zagrebu maturirao je 1962. god. 



DT odjelu VI. stupanj - proizv. namještaja, 


Rad u drvarskoj struci zapoèeo je kao 

KV stolar i tu je ostao tri godine. Završivši 

Tehn. školu u Zagrebu, vratio se u ¤upanju i 

kao prvi tehnièar drvne struke u opæini ¤upanja 

radio je do 1976. na radnome mjestu 

tehnièkog voditelja. Potom je bio zaposlen na 

obradi i plasmanu namještaja na domaæem i 

inozemnom tr•ištu. Više mandata bio je 

direktor i komercijalni direktor. 


veæem broju struènih predavanja i posjetio 

više sajmova. 


¤upanji. 

PAŠA, Zdravko, iz Pitomaèe, r. 3.II.1968, 


je 1.III. 1993. god. na Šum. fakultetu 


PAŠALIÆ, Anto, iz Obrovca, r. 6.II.1960, 


je 1.IV.1994. god na Šum. fakultetu 


PAŠALIÆ, Slavica iz Neviæ - Polja, roð. 


je 1983/84, a dipl. 4.X.1985. god. na 


PAŠALIÆ, Zdravko, iz Šujice (BiH), r. 




odjelu. 

PAŠICA, Ivan iz Gole kod Koprivnice, r. 




PATAÈA, Stjepan, iz Moslav. Krèenika, r. 

25.I.1947, dipl ing. drvne industrije. Apsolvirao 



odjelu. 

PATRÈEVIÆ, Rudolf, r. u Koprivnici, dipl. 


a diplomirao 9. X.1985. god. na Šum. fakultetu 


PATRIARCH, Bruno, roðen u Zagrebu 




odjelu. 

PAUKOVIÆ, Branimir, roðen u Zagrebu 




PAUNOVIÆ, Alen, r. 10.VIII.1972. u Zagrebu, 



260 



PAVELIÆ, Jurica, roðen je u Smiljanu, 

20.VII.1947, dr. sc., dipl. oec. 

Doktorirao je 7.VI.1996. na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu, na DT odjelu, obranivši 

tezu s naslovom Meðudjelovanje 

strategije razvitka i strukture prerade drva. 

Obnašao je više godina du•nost direktora 

Zagrebaèkog velesajma. 

Suraðivao je sa Šum. fakultetom u Zagrebu, 

poglavito u svezi Ambiente i znanstvenog 

savjetovanja na Ambienti, koja se 

odr•ava svake godine na Zagrebaèkom 

velesajmu. 

PAVEŠIÆ, Marijan iz Mrzle Vodice, roð. 

11.III.1933, dipl. ing. drvne tehnologije, prof. 

srednje struène škole. 

Sin Marijana i Sofije r. Tadej. Hrvat, 

rimokatolièke vjere. Otac mu je bio mljekar, a 


Fu•inama 1945, a gimnaziju u Delnicama 

1953. godine. Šumarstvo je studirao u Zagrebu 

na Poljoprivr.-šumarskom fakultetu. 

Za vrijeme studija bio je 1958. god. na 

struènoj praksi u Norveškoj. Diplomirao je na 

DI odsjeku 1959. godine. 

Kao stipendist DIP-a Delnice, prvi je 

posao dobio u upravi, a zatim na poslovima 

tehnièke pripreme rada u Tvornici pokuæstva 

Vrata istog poduzeæa. 

Od 1962. do 1982. posveæuje se 

odgoju i obrazovanju mlade•i i odraslih u 

struènim školama. U Drvopreraðivaèkoj

školi s praktiènom obukom te u Drvopreraðivaèkoj 

školi za pogonske tehnièare u Delnicama 

predaje više struènih predmeta, u redovitim 

odjeljenjima, kao i u odjeljenjima uz 

rad, koja su organizirana u Delnicama, 

Vrbovskom, Ravnoj Gori, Èabru, Buzetu i 

Dvoru na Uni. Obavlja i du•nost upravitelja 

škola. Povremeno predaje i u Šumarskoj školi 

Delnice. 

Od 1976. do 1980. direktor je Srednjoškolskog 

centra Delnice. 

Napisao je više skripata za struène 

predmete za polaznike škola drvne struke te 

je aktivno sudjelovao u izradi programa 

struènih predmeta u komisijama SIZ-a. 

Suraðuje sa Zavodom za zapošljavanje Rijeka 

na poslovima profesionalne orijentacije 

mladih. 

Preselivši se s obitelji u Rijeku, 1982. 

god. zapošljava se u Jugoinspektu Rijeka i 

radi na kontroli drva i drvnih proizvoda, 

prete•ito na poslovima kontrole kvalitete i 

ispitivanju kvalitete graðevne stolarije DI 

Delnice, DIP-a Ogulin, Proletera Buje, DIP-a 

Vrhovine, "5. maja" Pula i Inlesa Ribnica. Tih 

je godina stalni èlan Komisije za standardizaciju 

pri Jugoslav. zavodu za standardizaciju. 

Umirovljen je 1993, ali je i dalje anga•iran 

na poslovima kontrole kakvoæe drva i 

drvnih proizvoda. 

Za postignute uspjehe u obrazovanju 

struènjaka u šumarstvu i drvnoj industriji 

odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim 

vijencem i Ordenom rada sa zlatnim vijencem. 

RADOVI 

Radnik u drvnoj industriji, (brošura). Opæinski 

zavod za zapošljavanje Rijeka, Rijeka 1972. 

Šumarska škola Delnice. Zbornik “Šumsko gospodarstvo 

Delnice 1960-1980.”, Delnice 1981, s. 143-145. 

PAVIÈIÆ, Josip (Sibinj, 17.III.1953), dipl. 


Sin Ivana i Kate roð. Gronjak. Hrvat, 


je školu završio u Sibinju 1968, a gimnaziju 

u Slav. Brodu 1972. Apsol. je 1976/77, 


261 

a diplomirao 3.VII.1979. na DI odjelu Šum. 

fakulteta Sveuè. u Zagrebu. 

Od 1979. do 1984. radio je kao tehnolog 

u proizvodnji ljuštenog i rezanog 

furnira u DI Slavonija Slav. Brod. Nakon toga 

dvije je godine voditelj proizvodnje rezanog 

furnira, a od 1986. voditelj je Tvornice rezanog 

furnira. Na tom je mjestu bio i poèetkom 

2001. godine. 

PAVIÈIÆ, Josip, mlaði, roðen u Gospiæu 




odjelu. 

PAVIÈIÆ, LONÈARIÆ, Marijanka (Reka, 

Koprivnica, 1.II.1958.), dipl. ing. šumarstva. 

Kæi Stjepana i Zore. Hrvatica, katolkinja. 

Potjeèe iz zemljoradnièke obitelji. Osnovnu 

školu završila je u Koprivnici 1973, a 

Gimnaziju “Ivo Marinkoviæ” 1977. godine. 

Diplomirala je šumarstvo na Šum. fakultetu 

u Zagrebu 1983. iz podruèja genetika s 

oplemenjivanjem drveæa. 

Od studenog 1983. do lipnja 1995. 

radila je u DI Slavonija u Slavonskom Brodu 

na mjestima tehnologa u proizvodnji parketa 

i pilani, gdje je godinu dana obavljala du•nost 

v.d. direktora PJ Parketarija. Od kolovoza 

1995. radi u Šumariji Cres - Lošinj, Uprave 

šuma Buzet, kao revirnik u GJ Èikat i Punta 

Kri•a. 

¤ivi u Malom Lošinju.

PAVIÆ, Ivan, (Gorjani, Ðakovo, 29.III.1947), 


Sin Ivana i Kate r. Stipanoviæ. Hrvat, 

hrvatskog dr•avljanstva, rimokatolik. Potjeèe 

iz seoske obitelji. Osnovnu školu završio je u 

rodnome mjestu 1960. U gimnaziji, prirodnomatematièkog 

smjera, maturirao je 1964. 

godine u Ðakovu. 

Diplomirao je šumarstvo, ŠG smjer, 

na Šum. fakultetu u Zagrebu, 21.III.1973. 

Kao student, 1968/1969, bio je predsjednik 

Udru•enja studenata šumarstva i drv. industrije 

Jug. 

Od 1974. do 1979. radi kao upravitelj 

pilane u sastavu Tvornice pokuæstva “Stjepan 

Geli” u Ðakovu, a kasnije kao direktor Komercijalne 

slu•be u istom poduzeæu. God. 1990. 

osniva vlastitu firmu za proizvodnju i promet 

drvom, “Tilia” d.o.o.; postavši samostalni 

poduzetnik radi na mjestu direktora poduzeæa. 

Èlan je Hrvatske seljaèke stranke i 

obnaša du•nost tajnika Osjeèko - baranjske 

•upanijske organizacije. 

Od 1993. do 1997. godine bio je naèelnik 

opæine Gorjani. 

PAVLEK roð. PETERKOVIÆ, Nadja (Rijeka, 

17.IV.1928.), dipl. ing. šum. 


na Sušaku gdje je i maturirala 1947. god. Diplomirala 

je 1953. na Šumsko-uzgojnom 

odsjeku Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu. 

U jesen 1953. zapošljava se u Drvošpedu 

Rijeka - poduzeæu luèkih skladišta i 

špedicije drveta, te nastavlja raditi u Poduzeæu 

Lukadrvo - Rijeka koje je preuzelo i 

ukrcajno-brodske usluge. Na tim poslovima 


262 

stjeèe dozvolu za rad u vanjskoj trgovini 

drvom, i nakon nekoliko godina prakse 

postaje voditeljica za unapreðenje proizvodnje 

na luèkim skladištima drva i drvnih proizvoda. 

Tu radi 17 godina, suraðujuæi s domaæim 

i stranim partnerima (Austrija, Èehoslovaèka 

i Maðarska). Osim struènih poslova 

skladištenja drva (dorade, sušenja, pakiranja i 

“aðustiranja” meke i tvrde rezane graðe), radila 

je i na poslovima vezanim za pripremu 

ukrcaja drva i drvnih proizvoda te poluproizvoda 

na brodove (èarter, carina, osiguranje, 

prateæa dokumentacija - fito-certifikati i sl.). 

Integracijom Lukadrva u sastav poduzeæa 

Luka Rijeka prelazi u Zajednièke struène 

slu•be, gdje rukovodi analitièko-planskim 

poslovima, radeæi tu daljnih 18 godina, do 

odlaska u mirovinu 1989. godine. 

PAVLIÈEVIÆ, Mato, iz Drinovca, roðen 




odsjeku. 

PAVLIÆ, Slavica, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirala je 1954/55, na Poljopr.-šumarskom 

fakultetu u Zagrebu, a diplomirala 

5.XI.1956. god. na Šum. odsjeku, DI smjer. 

PAVLIÆ, Vesna, iz Zagreba, r. 3.VI.1964, 




PAVLIN, Zdenko (Sisak, 16.II.1929), dr. sc., 

mr., dipl. ing., redoviti sveuè. profesor Hidrotermièke 

obrade drva, Sušenja in modificiranja 

lesa, Sušenja, parenja i kondicioniranja 

drva, te Specijalnih proizvoda od drva. 

Od 1930. god. •ivi u Zagrebu, gdje je 

završio osnovnu školu i gimnaziju. Maturirao 

je 1947. godine i upisao se na Tehnièki fakul-

tet, Strojarski odjel u Zagrebu. Radio je u 

poduzeæima Novi put i Viadukt. 

Poljopr.-šumarski fakultet, tehnièki 

smjer, upisao je 1948, a diplomirao je 1954. 

Nakon vojnog roka, od 24.X.1955. do 

31.V.1956. radio je kao projektant u Projektnom 

birou šumarstva i drvne industrije u Zagrebu. 

Zatim do 30.IX.1958. radi u Institutu 

za drvno - industrijska istra•ivanja u Zagrebu 

kao referent za sušenje i parenje drva. 

Od 1.X.1958. godine u stalnom je 

radnom odnosu na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

najprije u Zavodu za tehnologiju drva, kao 

asistent za predmet Sušenje i parenje drva, a 

od 1960. na Katedri za mehan. preradu drva. 

Od 1963. studira na poslijediplomskom 

studiju s podruèja Hidrotermièke 

obrade. Magistarski rad obranio je 1967, a 

doktorsku disertaciju s istog podruèja 1975. 

god. na Šum. fakultetu u Zagrebu. 

Za višeg predavaèa Hidrotermièke 

obrade drva izabran je 1975, za docenta 1976, 

za izvanrednoga profesora 1981, a u zvanje 

redovitog profesora 1985. godine. 

Osim redovnog zadu•enja i rada sa 

studentima, u sklopu terenske nastave iz 

predmeta Hidrotermièka obrada drva, od 

1958. vodio je i radove iz predmeta Industrija 

furnira i ploèa. Od škol. god. 1963/64. povjerena 

mu je nastava predmeta Specijalni 

proizvodi iz drva, a od 1969/70. preuzima sve 

obveze za predmet Hidrotermièka obrada 

drva. Od 1971/72. odr•ava nastavu i na poslijediplomskoj 

nastavi predmeta Hidrotermièka 

obrada drva. 

Od 1973/74. odr•ava nastavu iz predmeta 

Sušenje, parenje i kondicioniranje drva. 


263 

Od spomenute godine bio je pomoænik 

voditelja, a zatim voditelj posebne nastave 

Proizvodnje namještaja. 

Od 1978/79. do 1992/93. odr•ava i 

redovitu nastavu na Biotehnièkoj fakulteti u 

Ljubljani (Slovenija) predavajuæi predmet 

Sušenje in modificiranje lesa. 

Aktivan je sudionik (predavaè, èlan 

organizacijskog odbora, predsjednik) brojnih 

domaæih i inozemnih savjetovanja, seminara, 

sastanaka i simpozija. Sudjelovao je na 

sastancima IUFRO i sastancima Radne grupe 

za sušenje drva (Working party for wood 

drying), od 1972. do 1996. godine. 

U listopadu 1977. bio je u radnom 

posjetu Venezueli. Sudionik je zasjedanja 

Savjeta opunomoæenih u Varni (Bugarska) i 

Ljubljani (Slovenija). Aktivan je suradnik 

sveuèilišta u Krakovu, Poznanu i Varšavi 

(Poljska) te Visoke šum. i drvarske škole u 

Zvolenu (Slovaèka). 

U znanstvenoistra•ivaèkom radu bavi 

se ispitivanjem sadr•aja vode u drvetu, 

mehanizmom kretanja vode u drvu, parametrima 

sušenja drva i sušenja furnira, mjernom i 

regulacijskom tehnikom u procesu sušenja 

drva, furnira i iverja, iskorištavanjem sunèane 

energije za sušenje drva i procesom prirodnog 

sušenja drva. 

Autor je brojnih projekata za izgradnju 

i rekonstrukciju sušionica, kao i nekoliko 

ekspertiza za sudske sporove. 

Bio je èlan Odbora Sveuè. skupštine za 

statutarna pitanja i propise, èlan Odbora 

Sveuè. skupštine za nastavu, èlan Radne 

grupe IUFRO-a za sušenje drva (Working 

party for wood drying), èlan delegacije na 

zasjedanju Savjeta opunomoæenih i Nauènotehnièkog 

savjeta SEV-a, tajnik Sindikalne 

podru•nice Instituta za drvo, tajnik Sindikalne 

podru•nice Šum. fakulteta, predsjednik 

Komisije za izradu prijedloga obrazovnih 

profila visokog obrazovanja, predsjednik 

Organizacijskog odbora Meðunarodnoga 

nauèno-tehnièkog savjetovanja o sušenju i 

predsušenju drva, predsjednik izaslanstva na 

Savjetovanju specijalista èlanova SEV-a, te

koordinator suradnje na projektu SEV-a s 

podruèja sušenja drva. Uvršten je u popis 

Outstanding people of the 20th century, Who's 

Who in the World, Jan. 1999. 

Škol. god. 1988/89. i 1989/90. bio je 

dekan Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. 

RADOVI 

Projekt i izgradnja sušionica za umjetno sušenje 

drva u tvornici štapova i drvne galanterije - Krapina, 

pogon Ðurmanec, Zagreb, 1958. 

Projekt i rekonstrukcija sušionica drvne graðe Pilane 

Zagreb, Zagreb, 1958. 

Sadr•aj vode u drvu graðevne stolarije, Drvna industrija, 

14(1963), 1-2, 3-10. 

Sadr•aj vode u piljenoj bukovini nakon parenja, magistarski 

rad, Zagreb, 1967. 

Fizikalna svojstva sušenja, predavanje odr•ano u 

Vinkovcima 17. studenog 1967. 

Sadr•aj vode u bukovim piljenicama prije i nakon 

parenja, Drvna industrija, 19(1968), 11-12, 179-189. 

Ispitivanje sušionica sa sapnicama za umjetno 

sušenje furnira tipa ¤iènica i Cremona (s. J. Krpan, V. 

Bruèi i S. Sever), Zagreb, 1968. 

Ekspertiza u vezi vještaèenja u sudskom sporu 

izmeðu poduzeæa M. Badel i Baèvarija (s. S. Baðun i B. 

Petriæ), Okru•ni privredni sud, Zagreb, 1969-1970. 

Ispitivanje sušionice piljene graðe SG-62 ¤iènica - 

Ljubljana (s Ð. Hamm i S. Sever), Zagreb, 1969-1970. 

Ekspertiza u vezi vještaèenja u kriviènom postupku 

protiv optu•enih Hren Z. dipl.ing. i dr. (s. D. Domainko), 

Okru•ni sud Bjelovar, 1970. 

Ekspertiza u vezi vještaèenja o parenju bukovih 

dasaka, Opæinski sud - Zlatar, 1970. 

Atest o sadr•aju vode lameliranih drvenih nosaèa 

(remenjaèa) u krilima jedrilice Muha 100 za aeroklub Celje 

(sa S. Baðun), Zagreb, 1970. 

Predsušenje drva, Bilten ZIDI, Šumarski fakultet, 

1(1971), 2. 

Paletizacija, Drvarski simpozij (uz 300. godišnjicu 

Sveuèilišta, te 50. godišnjicu Šumarske fakultetske 

nastave u Zagrebu), Zagreb, 1971. 

Drvno-industrijsko poduzeæe Èabar, izrada projekta 

sušionica piljene graðe, za pogon Gerovo u Gerovu (s Ð. 

Hamm i N. Lovriæ), Zagreb, 1972. 

Kombinat industrije drva Vukman Krušèiæ - 

Mojkovac, hidrotermièki objekt: nove parionice piljene 

graðe, rekonstrukcija èetiri sušionice i toplinska instalacija 

parnih jama (sa Ð. Hamm i N. Lovriæ), Zagreb, 1972. 

Svojstva graðevne stolarije sa stanovišta klimatskih 

uvjeta u graðevnom objektu, 

Bilten ZIDI, Šumarski fakultet, 3(1973), 2. 

Mehanizam kretanja vode u drvu, predavanje 

odr•ano na savjetovanju o uvjetima i efektima voðenja 

predsušenja u preradbi piljenog drva, Zbornik radova, 1-9, 

Zagreb, 1973. 


264 

Svojstva graðevne stolarije sa stanovišta klimatskih 

uvjeta u graðevinskom objektu, savjetovanje proizvoðaèa 

graðevne stolarije, Zbornik radova, 1-15, Beograd, 1973. 

Komparativna istra•ivanja sadr•aja vode piljene 

bukovine parene zbog promjene boje pod pritiskom 0-3 atp., 

doktorska disertacija, Zagreb, 1975. 

Stanje i izgledi u istra•ivanjima na podruèju sušenja 

drva, Zbornik meðunarodnog nauèno-tehnièkog savjetovanja 

o sušenju drva, Šumarski fakultet Zagreb, 1-7, 

Opatija, 1978. 

Istra•ivanje nekih parametara sušenja u sušionici za 

piljenice, Zbornik radova, Meðunarodno nauènotehnièko 

savjetovanje o sušenju drva, Šumarski fakultet 

Zagreb, 1-20, Opatija, 1978. 

Istra•ivanje nekih parametra sušenja i utroška 

energije u sušionici za furnir, Zbornik radova, Meðunarodno 

nauèno-tehnièko savjetovanje o sušenju drva, 

Šumarski fakultet Zagreb, Opatija, 1978. 

Sušenje drva u sušionicama za umjetno sušenje, 

prethodno osušenog prirodnim postupkom, predavanje 

odr•ano na Akademiji Rolniczej, Poznan, Poljska, 1979. 

Stav a perspektivy vyzkumu sušeni dreva, Drevo, 

34(1979), 12, 353-354. 

Primjena sunèeve energije u hidrotermièkoj obradi 

drva, struèno savjetovanje Solarna arhitektura, Zbornik 

radova, 1-10, Struga, 1980. 

Istra•ivanja o moguænostima primjene sunèane 

energije u hidrotermièkoj obradi drva, Drvna industrija, 

32(1981), 4, 125-128. 

Istra•ivanja na podruèju hidrotermièke obrade drva, 


Parenje drva, Šumarska enciklopedija, 585-589, 

JLZ Zagreb, Zagreb, 1983. 

Stanje in perspektive na podruèju raziskov tehnike 

sušenja, Zavod za tehnièko izobra•evanje Ljubljana, 99- 

100, Ljubljana, 1984. 

Sušenje drva, Šumarska enciklopedija, JLZ 

Zagreb, 30, Zagreb, 1984. 

Stanje i perspektive na podruèju istra•ivanja i 

tehnike sušenja drva, Drvna industrija, 36(1985), 5-6, 

127-130. 

Mjerna i regulacijska tehnika procesa sušenja drva, 

Drvna industrija, 36(1985), 9-10, 248. 

Procesi kretanja vode u drvu, Drvna industrija, 

36(1985), 11-12, 287-292. 

Sušenje hrastovine - Monografija Hrast lu•njak u 

Jugoslaviji, rad prezentiran na kongresu IUFRO, 1986. 

Sušenje hrastovine, Glasnik za šumske pokuse, 

posebno izdanje, 3(1987), 363-374. 

Ispitivanje jednoliènosti rasporeda brzine strujanja 

zraka u slo•aju pri sušenju u komornoj sušionici (sa S. 

Pervan), Drvna industrija, 45(1994), 1, 16-19. 

Promjene sadr•aja vode tijekom prirodnog sušenja 

listaèa (sa S. Pervan i M. Špoljariæ), Drvna industrija, 45 

(1994), 2, 64-67. 

Utrošak energije pri niskotemperaturnom sušenju 

hrastovine (sa S. Pervan) Zbornik radova, 55-58, Novi 

Vinodolski, 1994.

PAVLINIÆ, Antun, iz Jamnog, r. 4.XI.1962, 




PAVLOVIÆ, Berislav, roð. 3.II.1936. u 

Mostaru, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



odsjeku. 

PAVLOVIÆ, Boško, iz Jagme kod Pakraca, r. 




odjelu. 

PAVLOVIÆ, Dalibor, iz Slav. Broda, roðen 

18.VII.1972, ing. drvne tehnologije - proizvodnje 

namještaja. 

Sin Dane i Danice roð. Puškar. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. 

Školovao se u Slav. Brodu: osnovnu školu završio 

je 1987, a u TOC-u “Ðuro Ðakoviæ” maturirao 

je 1991. god. Apsolvirao je 1993/94. 

VI. stupanj, a diplomirao 18.IX.1996. na DT 

odsjeku - proizvodnja namještaja, Šum. fakulteta 

u Zagrebu. 

Nakon završetka studija zaposlio se 

kao tehnolog u proizvodnji namještaja u DI 

Slavonija Slav. Brod. zatim je u istom kombinatu 

radio kao tehnolog za pripremu furnira 

za otpreske u Tvornici ljuštenih furnira. 

PA¤IÆ, Eugen (Ivaniæ-Grad, 11.XI.1936), 

dipl.ing., asistent za predmet Konstrukcija 

namještaja, Tehnike lijepljenja te Konstrukcija 

proizvoda iz drva. 

Nakon završetka osnovne škole u 

Ivaniæ Gradu, pohaðao je srednju školu, koju 

je zbog obiteljskih razloga (uzdr•avanje 

majke i troje braæe) prekinuo i polo•io struèni 

ispit za VKV stolara. 


265 

U proizvodnji namještaja radio je kao 

tehnièar oko pet godina. Upisao je DI odjel 

Šumarskog fakulteta u Zagrebu, gdje je 1967. 

godine diplomirao i stekao zvanje diplomiranog 

in•enjera drvne industrije. Nakon 

završenog fakulteta radio je godinu dana kao 

tehnolog u DIK-u Ravna Gora, od 1968. radi 

kao tehnolog, a zatim kao šef sektora za 

konstrukciju i oblikovanje proizvoda u Tvornici 

pokuæstva Brest u Cerknici. 

Od 1. listopada 1972. godine radi na 

DI odjelu Šum. fakulteta kao sveuèilišni 

asistent za predmet Konstrukcije proizvoda od 

drva. Izvodio je vje•be predmeta Konstrukcije 

proizvoda iz drva i predmeta Projektiranje 

drvnoindustrijskih poduzeæa, a sudjelovao je i u 

izvoðenju vje•bi predmeta Proizvodnja namještaja. 

Takoðer je sudjelovao u izradi programa 

i izvoðenju terenske nastave u Cerknici i 

Ravnoj Gori. Na VI. stupnju nastave izvodio 

je vje•be predmeta Konstrukcije namještaja i 

Tehnika lijepljenja. 

U smislu struènog usavršavanja i 

praæenja toka noviteta u drvnoj industriji dva 

puta je posjetio sajam opreme u Hannoveru. 

Dana 31. o•ujka 1979. godine sporazumno 

prekida radni odnos na DI odjelu Šum. fakulteta 

i odlazi u gospodarstvo. 

PA¤ITKA, Slavko, r. 13.IX.1958. u Kutini, 




PEÈEK, Ana, iz Sv. Ivana ¤abno, roðena 

5.VIII.1958, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 



PEÈEK, Stjepan, iz Zdenaca, r. 1.V. 1942, 


1967/68, a diplomirao 14. XII.1970. god. na 


PEÈNIK, Zlatko, iz Zagreba, r. 11.X. 1945, 


1967/68, a diplomirao 15. VI.1970. god. na 


PEÈOVNIK, Vladimir, dipl. ing. šumarstva. 

Apsolvirao je 1951/52, na Poljopr.-šumarskom 


3.VII.1953. god. na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 

Radio je u Sloveniji. Kao umirovljenik 

•ivi u Ljubljani. 

PEÆANIÆ, Anton (Krmpote, 17.VII.1935), 


Sin Mate i Marije roð. Butorac. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka 

kuæanica. Osnovnu je školu završio u Krmpotama 

1947, a realnu gimnaziju u Senju 

1955. god. 

Diplomirao je na tada veæ osamostaljenom 

Šum. fakultetu u Zagrebu, na ŠG 

odjelu, 17.II.1961. godine. 

Iako šumar - biolog, prvo radno 

mjesto dobiva u DIP-u Novi Vinodolski na 

Pilani Breze, najprije kao pripravnik 

(1.III.1961), a po odslu•enom vojnièkom 

roku kao upravitelj pilane (1.IX.1962). Na toj 

du•nosti ostaje do sredine 1965. godine. 

U šumarstvu se zapošljava 1.VII.1965. 

godine. 

Za posebne zasluge na promicanju 

lovstva, 24.XI.1971. HLS dodjeljuje mu 

Lovaèko odlikovanje prvog reda. 

PEÈANIÆ, VERNER, Ksenija (Zagreb, 

28.VII.1938. - Novi Vinodolski, 3.III.1981), 


Kæi Dragutina i Marijane r. Radoèaj. 

Hrvatica, rimokatolièke vjeroispovijesti. Potjeèe 

iz èinovniæke obitelji. Obrazuje se u Zagrebu: 

osnovnu je školu završila 1949, a maturirala 

je u opæoj realnoj gimnaziji 1957. 

godine. 


266 

Upisuje se na DI smjer Šum. fakulteta 

u Zagrebu. Za vrijeme studija je demonstratorica 

na Katedri kemijske prerade drva, a 

nakon diplomiranja 1962. nastavlja s radom 

na istoj katedri i na Prehrambeno - tehnološkom 

fakultetu u Zagrebu u svojstvu laboranta 

do 1964. Zatim radi u Radio - industriji 

Zagreb kao referent nabave, ali i na 

Prehrambeno - tehnološkom fakultetu, sve 

do 1967. Zatim radi u šumarstvu pa prelazi u 

DI “Milan Mataja” u Novom Vinodolskom 

na radno mjesto referenta za piljenu graðu i 

parkete. 

Od sredine 1969. radi u Šumariji Novi 

Vinodolski, ŠG Senj, najprije kao šefica raèunovodstva, 

a od 1977. na poslovima evidencije 

privatnih šuma. Tu je u 43. godini zatièe 

prerana smrt. 

Bila je višegodišnja sindikalna aktivistica, 

delegat u SIZ-ovima i predsjednica 

radnièkog savjeta. 

PEHAREC, Boris, iz Zagreba, r. 27.V.1942, 




PEJIÆ, Radovan, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1955/56, na Poljopr.-šum. fakultetu 


god. na Šum. odjelu, DI smjer. 

PEKERO, Josip, iz Lipovljana r. 9.XI.1944, 




PENAVA, Ivo iz Tovarnika, roðen 2.VI.1962, 




PENIÆ, IVANKO, Josip, r. 13.IV.1969, 


Diplomirao je 26.IX.1996. na Šum. fakultetu 


PENZAR, Franjo (Gola, 13.II.1933), dr. sc., 

dipl. ing., docent iz predmeta Furniri, furnirske 

i stolarske ploèe. 


u Virovitici. Škol. god. 1952/53. upisao se na 

Poljoprivr.-šum. fakultet Sveuè. u Zagrebu, 

na DI odjel. Diplomirao je 10.III.1958. god. 

Od 1. travnja 1958. godine uposlen je 

u tvrtki DI Slavonija u Slavonskom Brodu. 

Kao tehnolog i pogonski in•enjer obavljao je 

poslove neposrednog upravljanja radom i 

poslovanjem proizvodnih tehnologija masivnog 

drva, pilanskom preradbom drva, hidrotermièkom 

obradbom drva, drvnih proizvoda 

za graditeljstvo, furnira, furnirskih i stolarskih 

ploèa te finalnih proizvoda. Od 1962. 

godine radi na poslovima organizacije rada, 

zaštite drva i drvnih proizvoda, unapreðenja i 

racionalizacije tehnoloških postupaka i 

investicijske izgradnje. Od 1968. do 1983. 

godine voditelj je slu•be za razvoj, unapreðenje 

proizvodnje i investicijsku izgradnju. 

Od godine 1971. do 1983. u CUO-u 

“R. Konèar” predaje predmete Tehnologija 

proizvoda od drva i Strojevi za obradu drva. 

Od 1983. godine radi na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu. Radi u nastavnoj 

djelatnosti dodiplomskog i poslijediplomskog 

studija na podruèju biotehnièkih znanosti, 

polje šumarstva, grana drvna tehnologija, 

predmet Furniri, furnirske i stolarske 

ploèe. Mentor je više od 90 diplomskih radova 

i èlan povjerenstava za obrane magistarskih 

radova. 

Magistarski rad s podruèja organizacije 

rada u drvnoj industriji obranio je 1977. 

godine, a disertaciju 1985. godine. U zvanje 

doktora znanosti promoviran je 1987. godine. 

Više puta boravio je na studijskim 

putovanjima u Italiji, Švicarskoj, Njemaèkoj, 

Švedskoj, Èeškoj i Maðarskoj, a sudionik je i 


267 

struènih ekskurzija i meðunarodnih simpozija, 

struènih skupova i sajmova. 

Za predan, nesebièan, uspješan i savjestan 

rad te doprinos razvoju cjelokupnog 

gospodarstva, osobito drvnoga kao i za 

suradnju na razvoju znanstvenoistra•ivaèke 

djelatnosti odlikovan je brojnim ordenima, 

grbovima, plaketama, medaljama i drugim 

priznanjima. 

Èlan je Tehn. nadzora hrvatskog registra 

brodova te Tehnièkog odbora Zavoda za 

normizaciju i mjeriteljstvo RH u Zagrebu. 

Èlan je struènog tima istra•ivaèkog 

projekta Ministarstva znanosti Razvoj novih 

tipova ploèa na bazi drva i Istra•ivanje 

sirovina, procesa izrade, kakvoæe i uporabe ploèa. 

Kao rezultat istra•ivanja nastao je niz originalnih 

pristupa i primjena znanstvenih 

metoda istra•ivanja. U istra•ivanju se koristi 

suvremenim informatièkim tehnologijama, 

metodama i postupcima. U struènim povjerenstvima 

vrlo uspješno suraðuje sa struènjacima 

iz prakse. 

Znanstveni i istra•ivaèki rad usmjerava 

prema podruèju organizacije, racionalizacije 

i tehnološkim parametrima u izradbi 

plemenitih i konstruktivnih furnira, slojevitih 

proizvoda, savijenih slijepljenih elemenata 

(otpresaka), predfabriciranih podnih elemenata 

za suhu ugradnju, na poboljšanju zagrijavanja 

drva u vodi ili pari prije konverzije u 

furnire. Istra•ivaèki rad docenta Penzara 

usmjeren je i na proizvodnju slojevitih proizvoda 

sa specifiènim zahtjevima za graditeljstvo, 

izradbu plovila i letjelica, pronala•enje 

èinitelja koji utjeèu na vodu i vatru, te na 

otpornost na biotske èimbenike i ekološke 

uvjete. 

Novija istra•ivanja odnose se na poveæanje 

iskorištenja drvne sirovine, preradbu 

manje vrijednih vrsta drva i preradbu uvezenih 

tropskih vrsta drva. Istra•ivanja posveæuje 

i poveæanju stupnja zaštite djelatnika od 

po•ara, eksplozije, kemijskih izluèevina od 

drva te ionizirajuæeg zraèenja u razlièitim 

drvnim tehnologijama. Istra•ivanja docenta 

Penzara obuhvaæaju i postupke poboljšanja

fizièkih i mehanièkih svojstava gotovih proizvoda 

nakon površinske i strukturne zaštite 

re-tardatorima, aditivima i inhibitorima. 

Kao visoki èasnik zaštite od prašine, 

eksplozije i neionizirajuæeg zraèenja (diploma 

VSH) dao je veliki doprinos na unapreðenju 

zaštite i u izvanrednim uvijetima (rat i dr.), 

studentima, privrednicima i struènjacima o 

pristupima, postupcima i sigurnosti djelatnika, 

fizièkih objekata, ureðaja i instalacija. 

Tijekom svog rada objavio je i 23 

struèna rada u publikacijama, 4 studije, 2 

elaborata o istra•ivanjima tropskog drva, 4 

tehnièka rješenja tehnologije, 2 elaborata o 

razvoju alata za obradu drva, 2 ekspertize i 

ocjene razvojnih tehnologija. Odr•ao je 19 

struènih predavanja na savjetovanjima u 

zemlji i inozemstvu. 

RADOVI 

Komparativna istra•ivanja akustiènih osobina 

vatrootoporne monta•ne stijene od furnirane iverice i 

mineralne ploèe, Zbornik radova, 249-255, Nova Gorica, 

1985. Proizvodnja furnira od hrasta lu•njaka (Quercus 

robur L.) (s V. Bruèi), Glasnik za šumske pokuse, 

23(1987), 3, 383-398. 

Utjecaj aktivnih punila na kvalitetu lijepljenja 

furnirskih otpresaka UF smolama u polju VF elektriène 

struje, Zbornik rad., 265-274, Tuheljske Toplice, 1987. 

Proizvodi od hrastovine i podruèja upotrebe, 


Utjecaj priprema smjese ljepila na kvalitetu lijepljenja 

furnirskih ploèa (s M. Barberiæ), Zbornik radova, 258- 

264, Tuheljske Toplice, 1987. 

Ošteæenja furnira hrasta lu•njaka (Quercus robur 

Erch) od insekata iz tropskog podruèja, Glasnik za šumske 

pokuse, 24(1988), 227-231. 

Mineralne tvari u tropskom drvu, Glasnik za 

šumske pokuse, 24(1988), 263-167. 

Proizvodnja furnira od bagrema (Robinia pseudoacacia 

L.), Drvna industrija, 39(1988), 3-4, 5l-56. 

Izrada plemenitih furnira od hrastovine (Quercus 

robur Erch.), Drvna industrija, 40(1989), 7-8, 147-150. 

Temperaturne promjene kod kontaktnog i visokofrekventnog 

lijepljenja furnirskih otpresaka (s V. Picek), 

Zbornik radova, 186-195, Tuheljske Toplice, 1989. 

Istra•ivanje moguænosti proizvodnje vatrootpornih 

furnirskih otpresaka, Zbornik radova, 207-219, Tuheljske 

Toplice, 1989. 

Utjecaj krutih kalupa na kvalitetu lijepljenja 

furnirskih otpresaka (s D. Lukaèeviæ i S. Škravanj), 



268 

Istra•ivanje osnovnih higijenskih normi za rad s 

neionizirajuæim zraèenjem (s J. Durmiš i I. Radišiæ), 


Istra•ivanje emisije formaldehida razlièitim metodama 

iz furnira (s D. Matanoviæ), Zbornik radova, 435- 


Utjecaj mineralnih i ekstraktivnih tvari u tropskom 

drvu na kvalitetu sušenja furnira, Zbornik radova, 145- 


Vatrootporni laminati i otpresci (s I. Stjepèeviæ), 

Zbornik radova, Savjetovanje Polimerni materijali 

smanjene gorivosti, 1-6, referat 17, Opatija, 1990. 

Poveæanje vatrootopornosti proizvoda od slojevitog 

drva, Zbornik radova, 97-103, AMBIENTA, Zagreb, 

1991. 

Pristup operacionalizaciji jedne koncepcije razvoja 

prerade drva (s D. Salopek), AMBIENTA, 68-80, 

Zagreb, 1992. 

Odreðivanje kolièine formaldehida koji se naknadno 

oslobaða iz furnirskih ploèa razlièitim metodama (s V. 

Jambrekoviæ), Drvna industrija, 44(1993), 3, 83-84. 

Razvoj i perspektive industrije furnira i ploèa (s V. 

Bruèi, V. Jambrekoviæ i M. Brezoviæ), Zbornik radova, 8- 

12, Novi Vinodolski, 1994. 

Rezultati ispitivanja svojstava drvnih ploèa (s V. 

Bruèi, V. Jambrekoviæ i M. Brezoviæ), Zbornik radova, 

59-62, Novi Vinodolski, 1994. 

Proizvodnja ploèa iz usitnjenog drva, proizvodnja 

furnira i slojevitih proizvoda, studija Stanje, pravci i 

strategija razvoja industrijske preradbe drva u Hrvatskoj do 

2010. godine, Zagreb, 1995. 

Alati i njihovo odr•avanje u malim pogonima 

prerade drva (s V. Nagliæ), Zbornik radova, Opatija, 6.-7. 

svibnja 1996. 

Mineralne snovi v tropskem lesu (s V. Nagliè), Les, 

48(1996), 4, 94-98. 

Preradba hrastova abonosa (Quercus robur Erch) u 

plemenite furnire (s H. Matušiæ), Drvna industrija, 

47(1997), 2, 55-62. 

PEPELKO, Mario, r. 12.XI.1968. u Našièkom 

Novom selu, ing. drvne tehnologije - 


god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj 

na DT odjelu. 

PERGER, Darko, iz Zagreba, r. 14.II. 1948, 


1972/73, a diplomirao 14. III.1975. god. na 


PERIÆ, Dominik, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.-šumarskom

fakultetu u Zagrebu, na Šum. odjelu, na DI 

odsjeku. 

PERIÆ, Krešo, r. 8.I.1963. u Plješivcu, dipl. 




PERIÆ, Slobodan, r. 29.VI.1957, dipl. ing. 




PERKOVIÆ, Mile, iz Brèkog (BiH), r. 




PERKOVIÆ, Vlado, iz Slatine, r. 3.XII. 1949, 


1974/75, a diplomirao je 14.V.1976. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, na Drvarskom odjelu. 

Zaposlen je u tvrtki MDI PV Vrbovec. 

PERNIÈKA, Ivan, r. u Bjelovaru, 13.X.1941, 




PERŠE, Aleksandar, dipl. ing. drvne industrije. 




na DI odjelu. 

PERŠUN, Vlado iz Vezišæa, dipl. ing. drvne 

tehnologije. Apsolvirao je 1981/ 82, a diplomirao 

1984. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DT odjelu. 


269 

PERVAN, Sjepan (Vara•din, 26.XII.1967), 

dr. sc., dipl. ing., asistent za predmet Hidrotermièka 

obrada drva. 

Osnovnu klasiènu školu i klasiènu gimnaziju 

završio je u Zagrebu. Na Šum. fakultet 

Sveuè. u Zagrebu upisao se 1986. Zvanje 

dipl. in•enjera drvne industrije stekao je 

1992. godine. U prosincu 1992. godine 

upisao je poslijediplomski studij s podruèja 

hidrotermièke obrade drva na Šum. fakultetu u 

Zagrebu i završio ga je 6. lipnja 1996. godine 

obranivši magistarski rad Pouzdanost raèunalom 

podr•anog sušenja bukovine u klasiènoj 

komornoj sušionici. Na istom fakultetu obranio 

je i disertaciju 18.II.2000. s naslovom Utjecaj 

dimenzija na gradijent sadr•aja vode u procesu 

sušenja hrastovih elemenata. 

U radnom je odnosu na Šum. fakultetu 

Sveuèilišta u Zagrebu od 4. veljaèe 1993. 

god. u svojstvu mlaðeg asistenta za kolegij 

Hidrotermièka obrada drva u Zavodu za 

pilansku obradu drva. Odr•ava nastavu i 

vje•be toga kolegija. 

Do sada je objavio 10 radova, od toga 

4 znanstvena i 6 struènih. 

RADOVI 

Sušenje hrastovine zara•ene anaerobnim 

bakterijama, Drvna industrija, 44(1993), 3, 104-109. 

Ispitivanje jednoliènosti rasporeda brzine 

strujanja zraka u slo•aju pri sušenju u komornoj sušionici (sa 

Z. Pavlin), Drvna industrija, 45(1994), 1, 16-19. 

Utrošak energije pri niskotemperaturnom 

sušenju hrastovine (sa Z. Pavlin) Zbornik radova sa savjetovanja 

Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav 

preradbe drva u Hrvatskoj, 55-58, Šumarski fakultet, 

ZIDI, Novi Vinodolski, 1994. 

Promjene sadr•aja vode tijekom prirodnog 

sušenja listaèa (sa Z. Pavlin i M. Špoljariæ), Drvna industrija, 

45(1994), 2, 64-67. 

Gravimetrijska kontrola procesa sušenja drva 

podr•ana raèunalom, Drvna ind., 45(1994), 3, 98-101. 

Sušenje hrastovine debljine 32 mm - usporedba 

proizvodnoga s eksperimentalnim re•imom, Drvna industrija, 

46(1995), 1, 21-29. 

Sušionice u malim poduzeæima za preradu drva (s J. 

Butkoviæ), Zbornik radova sa savjetovanja Management 

malih i srednjih pogona u preradbi drva, 59-65, Šumarski 

fakultet,ZIDI, Opatija, 1996. 

Sušilnice u malih podjetjih za predelavo lesa (s J. 

Butkoviæ), Zbornik radova sa savjetovanja Sušenje lesa -

kako do posušenega lesa v malih obratovalnicah, Društvo 

in•enirjev in tehnikov lesarstva , Ljubljana, 1996. 

Uporaba transportnih sredstava u sušionicama 

piljene graðe (s A. Kos-Pervan), Drvna industrija, 47 

(1996), 1, 31-35. 

Ureðaji za sušenje drva podr•ani raèunalom, 


PERVIZ, Mahmut (Jelez, BiH, 9.VII.1924 - 

Banja Luka, 24.VIII.1989), dipl. ing. šum. 

Sin Ejuba i Vasvije r. Imamoviæ. Osnovnu 

školu i Šerijatsku gimnaziju završio je 

u Sarajevu. Apsolvirao je 1950/51. na Poljopr.šum. 

fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 1952. 



Pilani Zdena Sanski Most (BiH), a od 1959. 

do 1962. radio je u Lignošperu Bosanski 

Novi. Iduæe dvije godine direktor je tvrtke 

Sana u Bosanskom Novom, a od 1964. do 

1967. poslanik je u Saveznoj skupštini. 

Potom je 1967/68. direktor tvornice Kne•poljka 

u Bos. Dubici. Iduæih deset godina - 

do 1978. bio je u Incelu Banja Luka na više 

radnih mjesta, ukljuèujuæi i pomoænika gen. 

direktora SOUR-a. Od 1978. god. do umirovljenja 

1985. èlan je Poslovodstva SOUR-a 

Vrbas Banja Luka. U mirovini je proveo samo 

4 godine, jer je u ljeto 1989. završio svoj 

plodni i vrijedni vijek. ¤ivio je u braku s dipl. 

ing. Vesnom Kuten. 

PERVIZ, (KUTEN) Vesna (Bjelovar, 

13.VI.1928), dipl. ing. šumarstva. 

Kæi Slavka i Marije r. Posavec. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva. Otac joj je bio 

dipl. pravnik, a majka kuæanica. Osnovnu 

školu i gimnaziju završila je u Zagrebu. Apsolvirala 

je 1950/51, a diplomirala 1952. na 

Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu, 

Šum. odjel - tehnièki smjer. 


1964. radila je u srednjoj školi kao nastavnica 

struènih predmeta. Od 1964. do 1967. radi u 

Arhivi SIV-a u Beogradu, a potom do 1983. u 

Osnovnoj privr. komori u Banjoj Luci, kao 


270 

referentica. Od 1983. do umirovljenja 1989. 

radila je u Udru•enju male privrede u Banjoj 

Luci - kao predsjednica Udru•enja. 

God. 1993. s obitelji se doselila u Vara•din. 

PEŠIÆ, Ilija, iz Lubrice (BiH), r. 2.VIII.1946, 





PEŠUT, Dušan, r. u Karlovcu, 25.III. 1958, 




PEŠUT, Ivan, iz Lovinca, r. 24.VIII.1950, 

dipl. ing. drvne industrije Apsol. je 1972/73, 

a diplomirao 7.V.1975. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu na DI odjelu. 

PEŠUT, Stevo, iz Janje Gore, r. 12.XII.1942, 




PETAK, Vjekoslav, r. 22.VII.1961. u Koprivnici, 




Radi u tvrtki Barberina u Prelogu. 

PETELKA, Dragutin (Divoševci, Slav. 

Brod, 30.IV.1932), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Kazimira i Kate r. Fulanoviæ. 


uèitelji. Osnovnu školu završio je u Po•. 

Sesvetama 1943, a realnu gimnaziju u Po•egi 

1952. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. 

fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol. god. 

1957/58. na Šum. odjelu, a diplomirao na 

osamostaljenom Šum. fakultetu 3.XII.1960. 

Odmah nakon diplomiranja, a prije 

odslu•enoga vojnog roka, kratko je radio u 

Šumariji Sisak. Od 1962. do 1965. zaposlen 

je u Sekciji za ureðivanje šuma u Novoj 

Gradiški, a od 1966. do 1970. u ŠG Po•ega - 

Šumarija Èaglin, kao referent eksploatacije. 

Ostatak radnoga vijeka radi u DI 

Slavonija Slav. Brod, u integraciji DIP-a 

Pleternica (Oroplet) i DIP-a Lipa Po•ega sa 

DI Slavonija od 1971. do 1973. voditelj je Pogona 

Pleternica, a od 1973. do 1975. vodi 

slu•bu nabave oble graðe za podruèje Po•ega - 

Pleternica. God. 1975. prelazi sa slu•bom u 

Slav. Brod, gdje najprije radi kao rukovoditelj 

nabave sirovine (1975-1985), a potom 

kao voditelj Slu•be nabave od 1985. do 1996. 

kad je umirovljen. ¤ivi u Slav. Brodu. 

PETERKOVIÆ, Nadja, v. PAVLEK 

PETERNEL, Josip - Jo•a (Slav. Brod, 

6.I.1910 - Zagreb, 26.XI.1988), dipl. ing. 

šumarstva, šum. savjetnik. 


u rodnom gradu, a Poljoprivredno - šum. fakultet 

u Zemunu, gdje je apsolvirao šumarstvo 

škol. god. 1933/34. 

Prvo radno mjesto dobio je 1935. kao 

kotarski šumarski referent u Pakracu. Od 

ljeta 1936. godine pa do 1940. slu•buje u 

Srbiji u Prokuplju, Aleksincu i Nišu. Od 

1940. do kraja 1945. radi kao šum. referent 

Kotara Donji Miholjac i nadzornik lovišta 

vlastelinstva Pejaèeviæ. 


271 

Od 1945. do 1952. god. ponovno radi 

u Pakracu na du•nosti tehnièkog upravitelja 

pilane i voditelja eksploatacije šuma. Nakon 

toga odlazi u Zagreb i do 1960. radi kao 

suradnik u Institutu za drvno - ind. istra•ivanja. 

God. 1960. dobiva status šum. savjetnika 

i do 1965. radi pri Savezu vodnih zajednica 

Hrvatske, a nakon toga do 1.VII.1973, u istom 

je svojstvu kod Poslovnog udru•enja vodoprivr. 

organ. Hrvatske, kad odlazi u mirovinu. 

Bio je suradnik Šum. lista. 

Dugi niz godina bio je èlan Upravnog 

odbora Saveza ITŠDI Hrvatske zadu•en 

naroèito za financije. 

Nositelj je više društvenih priznanja: 

Povelje zaslu•nog èlana SIT-a šumarstva i 

drvne industrije Jugosl., Povelje i zlatne 

medalje Šum. lista (1976) i dr. 

Bio je istaknuti èlan DIT-a, odnosno 

HŠD-a i zaljubljenik u lovstvo. 

RADOVI 

O plaæanju radnika za klasiranje drva. Drvna ind. 

10, 1951, s. 18-19. 

Kako plaæati vlakopratno osoblje na šum. •eljeznicama. 

Drvna ind. 3, 1952, s. 12-15, 2 tabl. 

Šumske komunikacije u NR Hrvatskoj. ŠL 11-12, 

1955, s. 428-435, 6. sl. 

PETKOVIÆ, Ðuro iz Ostrovice, r. 1.XII.1950, 




PETR, Pavao, dipl. ing. drvne industrije. 


u Zagrebu, a diplomirao 3.V.1956. 

god. na Šum. odjelu, DI smjer. 

Umro je u Rijeci 1999. godine. 

PETRAK, Marko, (Štikada, 2.II.1933), mr. 


Sin Mile i Ane r. Iveziæ. Hrvat, rimokatolik. 

Otac mu je bio •eljeznièar, a majka

kuæanica. Školovao se u Osijeku: osnovnu 

školu završio je 1944, a u Gimnaziji “I. L. 

Ribar” maturirao je 1952. god. Studirao je na 


je 1955/56, a diplomirao na Šum. 

odjelu, DI smjer, 21.III.1959. Na istom je fakultetu 

11.VII.1978. magistrirao iz organizacije 

rada u finalnoj proizvodnji obranivši magistarski 

rad Primjena metode trenutaènih opa- 

•anja u proizvodnim pogonima drvne industrije. 

Kao stipendist zaposlio se dana 

1.IV.1959. u DIK-u Ðurðenovac. Nakon 

pripravnièkog sta•a postao je voditelj hidrotermièke 

obrade drva pri Tvornici parketa, a 

zatim upravitelj Tvornice parketa, gdje ostaje 

do 1964. god., kad prelazi u Tvornicu namještaja 

i godinu dana radi kao šef Tehnièke 

pripreme rada. God. 1966. prelazi u Slu•bu 

razvoja u kombinatu, gdje je najprije samostalni 

tehnolog, a potom i voditelj slu•be. 

God. 1969. nakratko odlazi u DIP 

Delnice, a zatim u DI Slavonija u Slav. Brodu. 

Tu radi u Slu•bi za razvoj i kapitalnu izgradnju 

te sudjeluje u izgradnji novih pogona 

u industrijskoj zoni. Godine 1979. prelazi u 

Osijek kao komerc. predstavnik tvrtke 

zadu•en za komerc. obradu Slavonije i 

Vojvodine te za ubrzanje izvoza i uvoza preko 

tvrtke Mursa Export-import Osijek i Export-drvo 

Zagreb - predstavništvo u Osijeku. 

U Slav. Brod vraæa se 1989. na mjesto komerc. 

direktora DI Slavonija, a 1993. prelazi u 

Tehnièko-razvojni sektor. S toga mjesta odlazi 

u mirovinu. 

Uvijek je radio na unapreðenju i promicanju 

struke. Bio je na studentskoj praksi u 

Oslu (Norveška) 1956. i 1957. godine. Neprestano 

je uèio i proširivao znanje. Slu•i se 

engleskim, njemaèkim i ruskim jezikom. 

Obrazovao je mlade drvarce u Tehnièkoj 

drvarskoj školi u Ðurðenovcu, Slav. Brodu i 

Osijeku. Napisao je skripta Tehnologija drva, 

Tehnièka priprema rada, Organizacija rada i 

Ekonomika poduzeæa. Nastojao je povezati 

operativu sa znanstvenim ustanovama i radio 

na transferu suvremene tehnologije u svojim 

poduzeæima. 



272 

PETRAK, Nikola, iz Lu•ana, Slav. Brod, r. 




PETRANOVIÆ, Goranka, roðena u Rijeci, 




PETRIÈ, Zdenko (Novo Mesto, Slovenija, 

6.VII.1929), mr. sc., dipl. ing. drvne. ind. 

U rodnome mjestu završio je osnovnu 

školu i gimnaziju, a 1957. diplomirao je na 

Šum. odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Ljubljani. 


Šum. fakultetu u Zagrebu 12.VII.1977, obranivši 

magistarski rad Studija kapaciteta jedne 

proizvodnje linije u pilani. 

Nakon završetka studija godinu dana 

radi u Posl. šum. savezu u Novome Mestu, 

potom u Birou za drvnu industriju pa u Industrijskom 

birou, Odjelu za drv. industriju u 

Ljubljani. 

Afirmirao se kao vrstan struènjak - 

projektant. Mnogo je pridonio brzom i 

uspješnom razvoju i modernizaciji pilanske 

industrije u Sloveniji, i u Hrvatskoj. Aktivan 

je i u publicistièkoj djelatnosti u struènim 

èasopisima, a njegov rad obuhvaæa više od 20 

opse•nih studija, 50-tak investicijskih programa 

i više od 20 tehnoloških projekata. 

PETRIÈEVIÆ, Aleksandar, iz Praèe (BiH), r. 




PETRIÈEVIÆ, Marinko, iz Prološca, r. 


je 1962/63, a diplomirao 2.X.1965. na 


PETRIÈEVIÆ, Stjepan, iz Lovreæa, roðen 



fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 7.IV.1962. 


PETRIÆ, Borislav, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 

je 1952/53. na Poljopr.-šumarskom 

fakultetu u Zagrebu, a dipl. 27.XII.1958. god. 



PETRIÆ, Bo•idar (Zagreb, 25.XII.1931), 

dr.sc., dipl.ing., redoviti profesor Anatomije 

drva i Zaštite drva i drvnih proizvoda. 

Osnovnu školu i realnu gimnaziju završio 

je u Zagrebu, a na DI odsjeku Šum. fakulteta 

u Zagrebu diplomirao je 1956. god. 

Od 1953. radio je kao demonstrator, a 

od rujna 1956. kao honorarni struèni suradnik 

u Zavodu za anatomiju i zaštitu drva. U 

zvanje sveuè. asistenta pri Zavodu za anatomiju 

i zaštitu drva Šum. fakulteta izabran je 

1.III.1957. God. 1967-1968. bio je devet 

mjeseci na poslijediplomskom usavršavanju u 

institutu Forest products laboratory u Princes 

Risborough u Velikoj Britaniji. Disertacijski 

rad Utjecaj starosti i širine goda na promjene 

strukture i volumne te•ine bijele borovine (Pinus 

sylvestris L.) obranio je poèetkom 1967. 

godine. Tijekom 1973. habilitiran je za 

naslovnog docenta za znanstveno podruèje 

Anatomija drva na temelju habilitacijskog 

rada Varijacije nominalne volumne te•ine ranog 

i kasnog drva bijele borovine (Pinus sylvestris 

L.) i habilitacijskog nastupnog predavanja 

Varijacije submikroskopske graðe membrana 

stanica drva. Iste godine izabran je u zvanje 

docenta za kolegij Anatomija drva Šum. fakulteta 

u Zagrebu. U zvanje izvanrednog profesora 

izabran je 1976, a u zvanje redovitog 

profesora 1981. godine. Na studiju Više škole 

za proizvodnju namještaja na istom fakultetu 

od 1975. predaje dio nastavnog programa 

kolegija Poznavanje materijala I. 


273 

Na poslijediplomskom studiju za 

znanstveno usavršavanje DT odjela fakulteta 

voditelj je nastave znanstvenog podruèja 

znanost o drvu - anatomija drva, u sklopu 

kojega izvodi nastavu kolegija Formiranje i 

histološka graða drva, Submi-kroskopska graða 

drva, Varijacije i greške strukture drva, Identifikacija 

drva i Metode i instrumenti u istra•ivanju 

anatomije drva. Na ostalim znanstvenim 

podruèjima poslijediplomske nastave DT 

odjela odr•ava nastavu kolegija Nauka o drvu. 

Na poslijediplomskom studiju Lesarskog 

odjela Biotehnièkog fakulteta, Univerziteta 

u Ljubljani od 1989. do 1991. odr•avao je 

nastavu kolegija Ksilotomija-sekundarne in 

traumatske spremembe v lesu. 

Znanstveno-nastavno vijeæe fakulteta 

povjerilo mu je 1990. nastavu kolegija Zaštita 

drva i drvnih proizvoda, a od 1992. i organizaciju 

izvoðenja nastave kolegija Osnove tehnologije 

drva i Tehnološke karakteristike drva. 

Tijekom škol. god. 1967/68, 1968/69. 

i 1982/83. bio je tajnik Zavoda za istra•ivanje 

u drvnoj industriji Šum. fakulteta u Zagrebu. 

Du•nost prodekana DI odjela obavljao je u 

razdoblju 1974/75, 1975/76, 1984/85. i 

1985/86. godine. Od 1992. do 1997. glavni je 

i odgovorni urednik èasopisa Drvna industrija. 

Sudjeluje na struènim sastancima, savjetovanjima 

i konferencijama u nas i u inozemstvu: 

Struktura i iskorištavanje drva listaèa, 

IAWS, Banska Bystrica, ÈSSR, 1975; IUFRO 

Kongres, Oslo, Norveška, 1976; Savjetovanje 

o znanstveno-istra•ivaèkom radu na podruèju 

drvne industrije, Zagreb, 1980; Kolokvij o 

bukvi, Velika, 1984; Kolokvij o pilanarstvu, 

Zalesina, 1983; Savjetovanje o optimizaciji 

finalne tehnologije u drvnoj industriji, 

Tuheljske Toplice, 1983; IUFRO Kongres, 

Ljubljana, 1986; Simpozij u Zvolenu, Slovaèka, 

1994. 

Njegova znanstvena djelatnost vezana 

je za istra•ivanja strukture naših domaæih 

vrsta drva, a na temelju rezultata tih ispitivanja 

razradio je i kljuèeve za identifikaciju ne 

samo masivnog drva, nego i proizvoda od 

usitnjenog drva (iverice, vlaknatice). Njegova

istra•ivanja utjecaja strukture na permeabilnost 

drva èetinjaèa i listaèa znaèajna su za 

postupke zaštite drva i amelioriranje svojstava 

drva (impregnacija, stabiliziranje dimenzija, 

modifikacija drva). 

Sudjeluje u osnivanju i stalnom dopunjavanju 

ksiloteke pri Katedri za anatomiju i 

zaštitu drva, koja je najveæa u ovom dijelu 

Europe. 

Sudjelovao je u izradi parcijalne 

studije meðunarodnog projekta izgradnje 

tvornice namještaja u Conakryju. U toj su 

studiji razraðena svojstva oko 60 vrsta drveta 

kao sirovina ili potencijalna drvna sirovina za 

preradbu i finaliziranje u namještaj. 

Bio je glavni i odgovorni urednik 

monografije Šumarski fakultet Sveuèilišta u 

Zagrebu. 

Autor je studije Obrazlo•enje opravdanosti 

osnivanja znanstvenog podruèja drvna tehnologija, 

koja je znaèajno pridonijela javnom 

priznanju drvnotehnološke znanosti. 

Tijekom svojeg struènog rada objavio 

je 30-ak struènih radova i više od 40 struènih 

mišljenja, ekspertiza i sudskih vještaèenja 

vezanih za identifikaciju svojstva te biotsku 

razgradnju i zaštitu drva. 

RADOVI 

Struktura i kvaliteta drva (s Z. Špoljariæ), skripta, 

Sveuèilište u Zagrebu, Zagreb, 1961. 

Varijacije u strukturi normalnog i kompresijskog 

drva jelovine, Drvna industrija, 13(1962), 1-2 , 12-23. 

Mikroskopska identifikacija najva•nijih domaæih i 

kod nas kultiviranih èetinjaèa, Drvna industrija, 15(1964), 

11-12, 178-191. 

Utjecaj starosti i širine goda na promjenu strukture i 

volumne te•ine bijele borovine, doktorska disertacija, 

Zagreb, 1967. 

Višejezièni rjeènik struènih izraza u anatomiji drva 

(s Z. Špoljariæ i V. Šæukanec), Zagreb, 1969. 

Anatomska svojstva bukovine (s Z. Špoljariæ i V. 

Šæukanec), Završni izvještaj istra•ivaèkog problema 3- 

Ispitivanje tehnoloških osobina bukovine u vezi primjene 

metode selekcije i tehnike gajenja, tema 1, projekt 2, 

Zagreb, 1971. 

Utjecaj strukture na permeabilnost drva èetinjaèa, 

Šumarski list, 95(1971), 5-6. 

Utjecaj strukture na permeabilnost drva listaèa, 

Šumarski list, 96(1972), 9-10. 


274 

Volumno uèešæe elemenata graðe u drvu nekih 

va•nijih domaæih i kod nas kultiviranih vrsta èetinjaèa (s V. 

Šæukanec), Bilten ZIDI, 1(1972), 2, 31-38. 

Varijacije nominalne volumne te•ine ranog i kasnog 

drva bijele borovine (Pinus sylvestris, L.), habilitacijskI 

rad, Zagreb, 1973. 

Volume percentage of tissues in wood of conifers 

grown in Yugoslavia (s V. Šæukanec), IAWA Bulletin, 

Leiden, Nizozemska, 2(1973), 3-17. 

Anatomske i tehnièke promjene drva hrasta u odnosu 

na parcijalnu i totalnu defolijaciju (s Z. Špoljariæ i V. 

Šæukanec), Završni izvještaj znanstvenog projekta 

Sušenje prirodnih sastojina, uzorci, spreèavanje i obnova, 


Utjecaj starosti i širine goda na promjenu strukture i 

volumne te•ine bijele borovine, Glasnik za šumske pokuse, 

17(1974), 157-225. 

Volumni udio trakova u drvu nekih va•nijih 

domaæih vrsta listaèa (s V. Šæukanec), Drvna industrija, 

26(1975), 9-10, 214-226. 

Ray tissues percentage in wood of Yugoslavian hardwoods 

(s V. Šæukanec), IAWA Bulletin, Leiden, 

Nizozemska, 3(1975), 43-44 . 

Anatomske i tehnièke promjene drva u odnosu na 

parcijalnu defolijaciju jele (s Z. Špoljariæ i V. Šæukanec), 

Radovi Šum. instituta Jastrebarsko, 23, Zagreb, 1975. 

Varijacije nominalne volumne te•ine ranog i kasnog 

drva bijele borovine, Glasnik za šumske pokuse, 19(1976), 

77-100. 

Struktura i rast drveta (s Z. Špoljariæ i V. 

Šæukanec), skripta, Zagreb 1977. 

The relationship between wood ray shape and ray 

volume percentage in Beech (s V. Šæukanec), IAWA Bulletin, 


Karakteristike i moguænosti korišæenja bukovine s 

mozaiènom sr•i (diskolorirane bukovine) u preradi drva (sa 

S. Baðun i V. Šæukanec), Bilten, 5(1977), 1-2, 33-40. 

Identifikacija lignoceluloznog materijala ploèa 

iverica i vlaknatica (s V. Šæukanec), Bilten ZIDI, 

6(1978), 4, 1-19. 

Zaštita drva kao materijala za izradu prozora (s V. 


Istra•ivanja na podruèju nauke o drvu (sa S. 

Baðun), Drvna industrija, 31(1980), 1-2, 35-37. 

Neke strukturne karakteristike juvenilnog i zrelog 

drva hrasta lu•njaka (Quercus robur L.) (s V. Šæukanec), 


Neke strukturne karakteristike domaæe bukovine 

(Fagus sylvatica L) (s V. Šæukanec), Drvna industrija, 

31(198O), 9-10, 245-246. 


ostavljenih u šumi (sa S. Baðun, V. Šæukanec i S. 

Govorèin), Bilten ZIDI, 8(1980), 2, 46-59. 

Zaštita drva graðevne stolarije metodom potapanja 

(s V. Šæukanec), Drvna ind., 32(1981), 9 -10, 23l-234. 

Neke strukturne karakteristike zrelog drva domaæeg 

hrasta lu•njaka (Quercus robur L.) (s V. Šæukanec), Drvna 

industrija, 32(1981), 11-12, 289-290.

Neke strukturne karakteristike juvenilnog drva 

domaæe bukve (s V. Šæukanec), Bilten ZIDI, 10(1982), 5, 

57-63. 

Strukturne karakteristike drva bagrema (s V. 


Neke tehnološke karakteristike bagremovine (sa S. 

Baðun i H. Turkulin), Bilten ZIDI, 12(1984), 5, 55-60. 

Komparativna ocjena svojstva bagremovine osnove 

njenih utilizacijskih karakteristika (sa S. Baðun i V. Sertiæ), 

Bilten ZIDI, 12(1984), 5, 60-67. 

Struktura domaæe bukve (Fagus sylvatica L.) (s V. 

Šæukanec), Zbornik radova Kolokvij o bukvi, Velika, 

Narodne novine, Zagreb, 1984, 103-108. 

Strukturne karakteristike i svojstva juvenilnog drva 

(sa S. Baðun), Bilten ZIDI, 13(1985), 6, 91-112. 

Osnove nauke o drvu i izrada proizvoda iz masivnog 

i usitnjenog drva, skripta (s I. Horvat, J. Krpan i S. 

Baðun), Zagreb, 1985. 

Zaštita drva graðevne stolarije metodom dugotrajnog 

potapanja (s V. Šæukanec), Drvna industrija, 

37(1986), 11-12, 271-274. 

Kretanje vlage u drvu zasiæenom lazurama (s V. 

Šæukanec), Drvna industrija, 38(1987), 1-2, 3-6. 

Neke karakteristike kore i strukture drva domaæeg 

hrasta lu•njaka, Glasnik za šum. pokuse, 3(1987), 357-62. 

Zaštita jelove graðevne stolarije metodom dvostrukog 

vakuuma (s V. Šæukanec, R. Despot i J. Trajkoviæ), 

Drvna industrija, 40(1989), 11-12. 

Varijacije strukture jelovine iz Gorskog kotara (s V. 

Šæukanec, R. Despot i J. Trajkoviæ), Drvna industrija, 

41(1990), 3-4, 43-49. 

Varijacije du•ine vlakanaca breze iz prirodne 

populacije na podruèju Republike Hrvatske (s R. Despot, J. 

Trajkoviæ i A. Krstiniæ), Šumarski list, 115(1991), 6-9, 

273-84. 

Some structural characteristics of ashwood (Fraxinus 

angustifolia, Vahl.) from the Lipovljani region in Croatia (s 

J. Trajkoviæ i R. Despot), Drvna industrija, 46(1995), 1, 

15-20. 

Zaštita drva i europski propisi (I. dio) (s R. Despot 

i J. Trajkoviæ), Drvna Industrija, 46(1995), 2, 80-85. 

Zaštita drva i europski propisi (II. dio) (s R. Despot 

i J. Trajkoviæ), Drvna Industrija, 46(1995), 3, 160-165. 

PETRIÆ (BRKLJAÈIÆ), Dunja, (Zagreb, 

31.X.1946), dipl. ing. drvne ind., prof. 

savjetnik. 

Kæi Ivana i Marije r. Femeniæ. Hrvatske 


obitelji slu•benika. Školovala se u Zagrebu: 

osnovnu školu završila je 1961, a u Graðevinskoj 

tehnièkoj školi maturirala je 1965. 



na DI odjelu. 


275 

Od 1972. godine zaposlena je u 

Drvodjeljskoj školi Zagreb kao profesorica 

struè. predmeta. Na istom poslu u zvanju 

prof. savjetnice radi i danas. 

Bila je na više struè. skupova u zemlji i 

inozemstvu (Ambienta u Zagrebu, u Hannoveru, 

Kölnu, Grazu). Sudjelovala je u organizaciji 

struènih skupova profesora drvne 

struke Hrvatske u šk. god. 1999/2000. i 

2000/2001. 

PETRINOVIÆ, Evica, r. u Vinkovcima 


je 1963/64, a diplomirala 23.III.1966. na 


PETRINJAK, Velimir, iz Zagreba, roðen 




PETRO, Damir (Livno, BiH, 12.IV.1968, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Sin Bo•e i Milke 

r. Bakoviæ. Hrvat, katolik. Otac mu je stolar, a 

majka kuæanica. Osnovnu i srednju školu završio 

je u Livnu: osnovnu 1983, a Srednju 

strukovnu školu “S.S. Kranjèeviæ” 1987. god. 


Zagrebu. Apsolvirao je 1991/ 92, a diplomirao 

4.V.1994. god. na DT odsjeku. 

Nakon diplomiranja bio je od 1994. 

do 1998. u policiji, a od 1998. zaposlen je u 

Šumariji Livno, gdje 2002. radi kao upravitelj 

šumarije. 

Èlan je HŠD-a Herceg-Bosne.

PETROV, Mihail (Stojèe), roð. 21.II.1934. 

u Štipu (Makedonija), dipl. ing. drvne ind. 

Nakon završetka srednje šum. škole u 

Makedoniji, upisao se na Poljopr. -šum. fakultet 


diplomirao 21.I.1971. god. na Šum. fakultetu 


PETROVICKY, Slavko, iz Gradišta, dipl. 


a diplomirao 29.XII.1982. na Šum. fakultetu 


Zaposlen je u poduzeæu Slavonijahrast 

d.d. Orahovica. 

PETROVIÆ, Dra•en (Zagreb, 23.XI.1966), 

dipl. ing. drvne tehnol., prof. 

Sin Stipe i Mare r. Vidiæ. Hrvat, rimokatolik. 

Školovao se u Zagrebu: osnovnu 

školu završio je 1981, a Drvodjeljsku školu 


25.XI.1991. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

DT odjel. 

Stalno je zaposlen u Drvodjeljskoj 

školi u Zagrebu na mjestu profesora struènih 

predmeta. 

PETROVIÆ, Ilija, dipl. ing. drvne industrije. 



25.V.1960. godine na osamostaljenom Šum. 


¤ivi u Kraljevici. 

PETROVIÆ, Milan, dipl. ing. šumarstva. 



1.IV.1953. godine na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 

PETROVIÆ, Ru•ica, r. u Osijeku 29.I.1950, 



276 

1972/73, a diplomirala 24.II.1976. na Šum. 


PETROVIÆ, Silvije, r. 18.XII.1972. u Zagrebu, 


Diplomirao je 25.IX.1996. god. na 


odsjeku. 

PETROVIÆ, Sjepan (Podravski Podgajci, 

8.X.1940), dr. sc., dipl. ing., honorarni nastavnik 

Furnira, furnirskih i stolarskih ploèa. 

Osmogodišnju školu završio je u 

Donjem Miholjcu, a Srednju tehnièku školu 

strojarskog smjera u Osijeku. 

Na Šum. fakultet u Zagrebu upisao se 

1959, a diplomirao 1964. godine. Nakon završetka 

studija zapošljava se u Institutu za 

drvo u Zagrebu. Radio je na brojnim znanstvenoistra•ivaèkim, 

razvojnim i projektantskim 

zadacima s podruèja proizvodnje furnira 

i drvnih ploèa, ljepila i tehnologije ljepljenja, 

te proizvodnje lameliranih in•enjerskih 

konstrukcija i korišæenja sekundarnih drvnih 

ostataka. 

Magistrirao je na Fakultetu strojarstva 

i brodogradnje u Zagrebu 1974. godine na 

temi Utjecajni parametri na kvalitetu oplemenjenih 

ploèa iverica u kratkotaktnom postupku. 

Doktorirao je 27.XII.1990. godine na 

Šum. fakultetu u Zagrebu na temi Ljepljenje 

impregniranog drva za vanjsku upotrebu. 

Zvanje struènog suradnika stekao je 

1965. godine, a zvanje višeg struènog suradnika 

1970. godine. Tijekom školske godine 

1971/72. kao stipendist DAAD-a proveo je 

godinu dana na specijalizaciji u Institutu za 

istra•ivanje drva u Münchenu. Od 1975. do 

1980. godine voditelj je Odjela za drvne ploèe 

i tehniku ljepljenja u Institutu za drvo. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu kao 

vanjski predavaè dr•ao je škol. god. 1980/81. i 

1981/82. predavanja i vje•be iz predmeta 

Proizvodnja furnira i furnirskih ploèa, a vodio 

je i nekoliko diplomskih radova.

Od 1980. do 1984. godine direktor je 

Instituta za drvo u Zagrebu. Od srpnja 1988. 

zaposlen je u Austrijskom institutu za istra•ivanje 

drva u Beèu, a zatim u tvrtki Kremschemie. 

Autor je više od 50 znanstvenih i 

struènih radova, niza studija, ekspertiza i 

projekata te sudionik brojnih domaæih i 

stranih savjetovanja. 

PETROVSKI, Slaviša, roðen u Sarajevu 



na Šum. fakultetu u Zagrebu na DT odjelu. 

PETRUNIÆ, Zlatko, iz Cugovca, kod Vrbovca, 




na DI odjelu. 

PETRUŠA, Nevenko (Zagreb, 8.XI.1941), 


Sin Josipa i Marije. Gimnaziju je završio 

u Koprivnici 1960. god. Studirao je na 

Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 

1963/64, a diplomirao 19.IX.1966. na DI 

odsjeku. Na istom Fakultetu završio je i poslijediplomski 

studij i postigao akademski naziv 

magistra mehanièke prerade drva - tehnologija 

piljenoga drva. Izradio je i 28.IV.1977. obranio 

magistarski rad s naslovom Piljenje hrastovine 

paralelno s osovinom i paralelno s izvodnicom 

trupca. 

Godine 1979. bio je na specijalizaciji u 

Fachhochschule u Rosenheimu (Njemaèka). 


277 

Nakon završetka dodiplomskog studija 

radi u tvrtki Bilokalnik Koprivnica 

(1966-1993), najprije kao tehnolog, pa kao 

voditelj proizvodnje pilane u Koprivnici, a 

zatim kao upravitelj Tvornice panel-ploèa. 

Od 1994. do 1997. obavljao je struène poslove 

u Ju•noj Americi, a od 1997. god. direktor je 

tvrtke Bilo d.d. u Ðurðevcu. 

RADOVI 

Piljenje hrastovine paralelno s osovinom i paralelno s 

izvodnicom trupca. Drvna industrija 29 (1978), 7-8, s. 

173-178. 

25 godina SOUR-a “Bilo-kalnik” Koprivnica. 

Drvna industrija, Vol. 37 (1986), br. 3-4, s. 108-109. 

Sadašnje stanje primarne i finalne proizvodnje te 

problematika daljeg razvoja prerade drva u “Bilokalniku” 

Koprivnica. Drvna industrija, Vol. 40 (1989) br. 11-12, s. 

255-260. 

PETRUŠIÆ, Jozo, iz Kotor-Varoši (BiH), r. 

3.XII.1967, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



odjelu. 

PETRUŠIÆ, Slavica, iz Kotor-Varoši, r. 

21.V.1965, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirala je 26.VI.1987. god. 


DT odjelu. 

PEVEC, Romana, Julija, r. 8.III.1971, ing. 

drvne tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirala 



PEVEC, ¤eljko iz Doboja, r. 31.I.1942, 




Zaposlen je u kombinatu “Stjepan 

Sekuliæ” Nova Gradiška.

PEZEROVIÆ, Vehid, iz Palanke (BiH), r. 

16.II.1946, ing. drvne tehnologije - proizvodnje 

namještaja. Diplomirao je 9.I.1984. 


stupanj na DT odjelu, dislocirani Studij 

Brèko. 

PICEK, Vlado (Kapela Dvor, 13.VII.1960), 

dipl. ing. drvne tehnolog. 

Sin Franje i Kate r. Sambol. Hrvat, 

katolik. Osnovnu školu završio je u Gornjim 

Bazijama 1975, a Drvno-tehnièku u Virovitici 


je 1987. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DT odjelu. 

Od 1987. do 1989. bio je asistent na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, a iduæe dvije 

godine radi u SCM-u Rimini, A. Costa 

Vizenza. Od 1991. do 1992. predaje na Drvno 

tehn. školi u Virovitici struène predmete. Od 

1992. radi u TVIN-u Virovitica. Upravitelj je 

Tvornice namještaja - 2 TVIN. 

Èlan je HŠD-a - Ogranka Virovitica. 

PICIG, Mirko (Zagreb, 27.IV.1939), dipl. 


Sin Mirka i Marije r. Antonèiæ. Hrvat, 

katolik. Otac mu je bio strojobravar, a majka 

kuæanica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu je 

školu završio 1950, a u V. muškoj realnoj 

gimnaziji maturirao je 1958. godine. Apsolvirao 

je 1961/62, a diplomirao 23.V. 1964. 


Nakon diplomiranja poèeo je raditi 

kao tehnolog u proizvodnji vagona Tvornice 

“Janko Gredelj” u Zagrebu. Radio je na 


278 

unapreðenju tehnologije interijera vagona i 

šinskih vozila za stolarske, tapetarske, krojaèke 

i remenarske radove. Do 1971. god. 

bavio se i lièilaèkim i staklarskim radovima na 

vagonima - pronalazio je nove tehnologije proizvodnje 

stakla i primjenjivao ih na vozilima. 

Dvadeset godina (1971-1991) bio je 

šef Odjela nemetalne struke, a uz to je i dalje 

pratio i primjenjivao nove tehnologije u 

gradnji i remontu pru•nih vozila. Od 1991. 

radi na mjestu glavnoga tehnologa, gdje je 

vodio i nadzirao radove na interijerima pru- 

•nih vozila najmodernije proizvodnje. U mirovinu 

odlazi 1.XI.1999. god. 


velikom broju struènih skupova iz podruèja 

pru•ne industrije u zemlji i inozemstvu. 

Za doprinos usavršavanju tehnologije 

interijera u "šinskoj" industriji, dobio je veæi 

broj internih i dr•avnih priznanja i nagrada. 


PICULO, Mirjana, r. 14.IV.1967, ing. drvne 

industrije - proizv. namještaja. Diplomirala je 


na DT odjelu. 

PIHIR, Zdenka, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirala je 9.VI.2000. god. na Šum. 


PILAT, Mario, r. 28.XI.1972. u Zagrebu, 




PILIÈIÆ, Ankica, iz Kotor-Varoši (BiH), roð. 




PILIÈIÆ, Jelica, iz Banje Luke (BiH), r. 

15.IV.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Ap-

solvirala je 1987/88, a diplomirala 24.X.1990. 


PILIÆ, Pero, iz Podgraða, r. 28.XI.1959, dipl. 



u Zagrebu na DT odjelu. 

PILIPOVIÆ, Mladen, iz Bugojna (BiH), r. 

3.IX.1964, ing. drvne industrije - proizv. 



DT odjelu. 

PILIPOVIÆ, Nedeljko, iz Doljana (BiH), r. 




odjelu. 

PILIPOVIÆ, Petar, iz Rajnovca (BiH), r. 

27.VII.1959, ing. drvne industrije - proizv. 


na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. (I) stupanj 

na DT odjelu. 

PILIZZARI, Ljiljana, iz Daruvara, roðena 


je 1987/88, a dipl. 26.IV.1989. god. 


PILJAC, Donato (Šibenik, 10.IV.1927), 

dipl. ing. strojarstva, predavaè predmeta 

Nacrtna geometrija i tehnièko crtanje. 

Osnovnu školu zapoèeo je u Tivtu, a 

završio u Vodicama. Gimnaziju poèinje 

pohaðati 1938. godine u Šibeniku, da bi 

školovanje prekinuo tijekom rata. Nakon rata 

maturira u Zadru, te od škol. god. 1947/48. 

studira na Tehnièkom fakultetu u Zagrebu, 

Strojarski odsjek. 


279 

God. 1949. radi u Konstrukcijskom 

birou - avioradionici, nakon toga u tvornici 

parnih turbina “E. Kardelj” Karlovac - 

Konstrukcijski biro u Zagrebu (do 1952. 

godine) te u tvornici Ventilator Zagreb - 

Konstrukcijski biro (od 1955. godine). 

Od 1963. godine zaposlen je kao 

struèni suradnik na Katedri za drvnoindustrijsko, 

odnosno od 1979. za drvnoindustrijsko 

i šumarsko strojarstvo Šum. fakulteta 

Sveuè. u Zagrebu. Za slu•bovanja bio 

je na struènom usavršavanju u GmbH Siemens 

i tvornici ploèa iverica B. S. W. u 

Zapadnom Berlinu, gdje je upoznao i prouèavao 

organizaciju dokumentacije u slu•bi odr- 

•avanja strojeva i alata, te izradi tehnièke 

dokumentacije. Uz redovite posjete sajamskim 

priredbama, sudjeluje i na njihovim 

popratnim manifestacijama, seminarima i savjetovanjima 

u zemlji i inozemstvu. 

Struèno usavršavanje sa svog podruèja 

stalno je razvijao prisustvujuæi seminarima i 

skupovima s temama o odr•avanju reznih 

alata, radnih strojeva i ureðaja za drvo, 

grafièkom komuniciranju, tehnièkoj dokumentaciji, 

mjeriteljstvu i dr. Na nekim skupovima 

bio je nositelj dijela struènih i organizacijskih 

obveza. Ogledao se i na rješavanju 

specifiènih konstrukcijskih problema strojogradnje 

i drvne industrije, radeæi samostalno 

ili kao suradnik u timu na studijama, projektima 

postrojenja, ureðaja, strojeva ili alata. 

Kao suradnik istra•ivaèkih timova sudjelovao 

je u obradbi tema i istra•ivaèkih zadataka koji 

se provode unutar Zavoda za istra•ivanja u 

drvnoj industriji i Zavoda za istra•ivanja u 

šumarstvu, financiranih od SIZ-a znanosti ili

pak od šumarskih tvrtki preko poslovnih 

udruga. 

Zbog bolesti otišao je u prijevremenu 

mirovinu. 

RADOVI 

Projekt rekonstrukcije ekshaustorskog ureðaja 

tvornice ploèa iverica, KDI Una, Bosanska Krupa, 1965. 

Projekt ureðaja za upuhivanje piljevine i prašine u 

lo•ište kotla u tvornici lanit ploèa i furnira u Èeškom Selu, 

1965. 

Projekt sušionice graðe u A. ¤aja - Zagreb, 1965. 

Istra•ivanje re•ima rada sušionice za drvo instaliranjem 

reverzibilnih ventilatora 

Projekt ekshaustorskog sistema panelaze i pneumatskog 

transporta sjeèki, Bilokalnik, Koprivnica, 1968. 

Projekt ekshaustorskog ureðaja grube strojne obrade, 

fine strojne obrade, traènih brusilica i trovaljèanih brusilica 

u “M. Šavriæ” u Zagrebu, 1969. 

Projekt pneumatskog transporta piljevine i prašine 

do kotlovnice, ŠIK Radnik, Bosanska Gradiška, 1970. 

Rekonstrukcija parnih komora, KID “V. Krušèiæ”, 

Mojkovac, 1972. 

Projekt pneumatskog transporta piljevine, bruševine 

i prašine s deponije tvornice ploèa iverica, KID “V. Krušèiæ”, 

Mojkovac, 1972. 

Mjerenja na visokofrekventnoj preši, LIK Novoles, 

Novo Mesto, 1976. 

PILJAC, Katarina (Bosanski Petrovac, 

15.II.1932), dipl. ing., struèna suradnica. 

Završila je gimnaziju u Zagrebu 

(engleski i ruski jezik). odslušala je i testirala 

6 semestara na Graðevinskom fakultetu u 

Zagrebu sa znatnim brojem polo•enih ispita. 

Diplomirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

DT odsjek, te apsolvirala na istom fakultetu 

na poslijediplomskom studiju. 

Od 15.XII.1964. godine radila je u 

Katedri za drvnoindustrijsko strojarstvo 

Šum. fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Postaje 


280 

voditeljica Šumarske knji•nice 26. svibnja 

1981. godine, gdje radi sve do odlaska u mirovinu. 

PIMENOV, Miljenko, r. 2.XII.1955. u 

Koprivnici, ing. drvne industrije - proizvodnja 

namještaja. Diplomirao je 15.IX.1986. 



PINTAR, Tomislav, iz Senja, r. 10.VIII.1955, 




PINTER, Viktor, dipl.ing., redoviti profesor 

predmeta Elektrotehnika, roðen je 22. kolovoza 

1904. godine u Virovitici. 

Završio je Elektro-strojarski odjel 

Tehnièkog fakulteta u Zagrebu. U Zavodu za 

elektro-strojarstvo Tehnièkog fakulteta radi 

od 1937. godine kao asistent, 1948. postavljen 

je za docenta, a 1960. izabran i postavljen 

za izvanrednoga profesora predmeta Elektrotehnika 

na Strojarsko-brodograðevnom fakultetu. 

Isti predmet predaje i na Tehnološkom 

i Šum. fakultetu kao honorarni nastavnik. 

PINTERA, Alen, iz Ivanovog Sela kod 

Grubišnog Polja, r. 29.IX.1968, ing. drvne industrije 




PIRIN (GAJIÆ), Mirjana roð. u Bjelovaru, 


namještaja. 

Kæi Milorada i Tereze r. Grbaèiæ. Hrvatica. 

Otac joj je fotograf, a majka kuæanica. 

Školovala se u Bjelovaru: osnovnu školu 

završila je 1976, a u COUO, DT smjer, završila 

je 1980. godine.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. 


3.VII.1984. na VI. (I) stupnju DT odjela. 

Zaposlena je kao voditeljica Pripreme 

rada u Tvornici Iverica d.d. Bjelovar. 

PIRKMAIER, Saša, r. u Celju, Slovenija, 

12.VIII.1937, dr. sc., dipl. ing. 

Na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, 

na DT odjelu, obranio je 17.VI.1988. doktorsku 

tezu pod naslovom Izrada ploèa iverica Tp 

100 s optimalno modificiranim melaminskim 

ljepilom i odgovarajuæim tipom iverja. 

PISAROVIÆ, Vinko (Kaptol, 22.I.1952), 


Sin Ivana i Kate r. Èevapoviæ. Hrvat, 


Osnovnu školu završio je u Kaptolu 1967, a 

gimnaziju u Po•egi 1971. god. Apsolvirao je 



Zaposlen je u Spin Valisu d.d. u 

Po•egi kao voditelj Tehnièke pripreme. ¤ivi 

u Po•egi. 

PIŠKORIÆ, ¤eljko, iz Perkoviæa, roð. 

18.I.1938, dipl. ing. drvne industrije. Diplomirao 



PIŠKULIÆ, Franjo, iz Novog Vinodolskog, 

r. 11.V.1940, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1964/65, a diplomirao je 9.VI.1969. 


PIŠKULIÆ, Vanja, r. 8.V.1973. u Rijeci, dipl. 

ing. drvne tehnologije. Diplomirao je 




281 

PIŠL, Stanislav (Ðakovo, 20.I.1943), dipl. 


Sin Zvonka i Jelice r. Majbaum. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio ekonomist, 

a majka slu•benica. Školovao se najprije 

u Ðakovu: osnovnu školu završio je 1958, a 

Gimnaziju "Braæa Ribar" 1962. god. Apsolvirao 



Radio je kao tehnolog u Tvornici 

iverica PIK-a Ðakovo, a od 1980. bio je upravitelj 

Kudeljare i Tvornice pozder-ploèa u 

istom poduzeæu. Nakon ukinuæa tvornice od 

god. 1995. voditelj je zaštitarske i vatrogasne 

slu•be te Slu•be za zaštitu okoliša Ðakovštine 

- Ðakovo. 

PIZENT, ¤eljko iz Ravne Gore, roðen 




PI¤IR, Goran, r. u Bjelovaru 23.I.1962, 


85, a diplomirao 31.II.1989. god. na Šum. 


PLANTAK, Dubravko, r. 28.X.1970. u 

Vara•dinu, ing. drvne tehnologije - proizvodnje 

namještaja. Diplomirao je 19.XII.1997. na 


odsjeku. 

PLANTAK, Ivica, r. 7.V.1967. u Vara•dinu, 




PLASKONJ, Bruno, dipl. ing. drvne tehnologije. 



PLAVLJENIÆ, Nikola, iz Zagreba, roðen 




PLAVŠIÆ, Milenko, (St. Pazova, Srijem, 

16.III.1909 - Zagreb, 8.IV.1974), dr. sc., dipl. 

ing. šumarstva, red. sveuè. profesor. 

Puèku školu pohaðao je u Novom 

Marofu i Pregradi, a završio ju je u Koprivnici 

1919. Realnu gimnaziju završio je u Koprivnici 

1927. 

Na Poljopr.-šum. fakultet, šumarski 

odjel, upisuje se listopada 1927, a diplomirao 

je u lipnju 1931. god. 

U slu•bu stupio je 1.VIII.1932. kao 

asistent Zavoda za ureðivanje šuma i šumarsku 

ekonomiku na Poljopr.-šum. fakultetu u 

Zagrebu. Dekret o postavljenju dobio je 16. 

o•ujka 1933. Od tada se nalazi u slu•bi i radu 

na Poljopprivredno šumarskom fakultetu u 

Zavodu za ureðivanje šuma i šumarsku ekonomiku. 

Do 1947. godine radio je u svojstvu 

asistenta i honorarnog nastavnika iz Ureðivanja 

šuma i Šumarske ekonomike. Godine 1935. 

polo•io je struèni ispit za samostalno voðenje 

šumskog gospodarstva, a god. 1936. asistentski 

ispit na Univerzitetu u Beogradu. Strogi 

doktorski ispit polo•io je 1939. godine. 

Nakon habilitacije postavljen je 1947. 

na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu za 

docenta. Predstojnik je Zavoda za ureðivanje 

šuma i šumarsku ekonomiku. 

Boravio je 1936. godine u Èehoslovaèkoj 

republici radi prouèavanja njihovog 

šumskog gospodarstva i specijalizacije, te 

takoðer sa istom svrhom 1937. u Austriji. 


282 


u drvnoj industriji ostat æe u pamæenju 

kao predavaè predmeta Ekonomika 


U 1950-im god. predavao je predmete 

Ekonomski osnovi proizvodnje i Organizacija i 

poslovanje drvno-ind. poduzeæa. 


O novijoj kritici teorije zemljišnog èistog prihoda, 

Šumarski list, 1937. 

Oporezivanje šuma, Šumarski list, 1937. 

O bilanciranju i rentabilitetu šumskog gospodarstva, 

Glasnik za šumske pokuse, 1940. knj. 7.(disertacija). 

O odreðivanju šumske takse, (cijene drveta na 

panju), Drvna ind.1948., 259-291.(habilitacijski rad) 

Šumarska ekonomika. Skripta str. 200. Izdao NSO 

Šumarskog fakulteta 1949. 

Ureðivanje šuma. Mali šumsko-tehnièki priruènik, 

1949. 

Rentabilitet u šumskom gospodarstvu, Šumarski 

list, 1950. 

Prilog istra•ivanjima u èistim i mješovitim sastojinama 

poljskog jasena, 1955, Glasnik za šumske pokuse, 

knjiga 14, 258-313. 

Kalkulacija cijene (šumske takse) sporednih šumskih 

proizvoda, Zagreb, 1958, 26, Izdanje Polj.-šumarske 

komore NRH. 

Utvrðivanje prirasta po kontrolnoj metodi na 

pokusnim plohama gospodarske jedinice “posavske šume” u 

šumariji lipovljani, (s D. Klepac) Šumarski list, 1959, 

259-271. 

Istra•ivanje rentabilnosti u prozvodnji furnira iz 

šumskih trupaca hrasta lu•njaka, Drvna ind., 1967, 10-12. 

(Detaljnije v. HŠ¤ Leksikon, knjiga 4, 87-89). 

PLAVŠIÆ, Snje•ana, r. 6.XI.1963. u Virovitici, 


Diplomirala je 11.VI.1986. god. na 


odjelu. 

PLEÆAŠ, Mirjana, r. 28.VI.1973. u Zagrebu, 


namještaja. Diplomirala je 25.X.1996. god. 


DT odsjeku. 

PLEJIÆ, Ivan, iz Jablanice (BiH), roðen 

23.III.1942, dipl. ing. drvne industrije. Ap-

solvirao je 1963/64, a diplomirao 22.IX.1965. 


PLEŠA, Mato, iz Ramljana, r. 20.II.1947, 




PLEŠA, Sandra, iz Orahovice, r. 24.V.1965, 




PLEŠA, ¤eljko, iz Zagreba, r. 29.X. 1962, 




Zaposlen je u tvrtki Elgrad usluge 


PLEŠE, Bo•idar, iz Lokava r. 17.XII.1939, 




PLEŠE, Ivan - CURL (Delnice, 3.IX.1929), 

dipl. ing. šumarstva, šumarski savjetnik. 

Sin Ivana i Josipe r. Curl. Hrvat, rimokatolik. 

Otac mu je bio rudar (u SAD), a 


Delnicama 1939. Šest razreda gimnazije 

polazio je u Delnicama, a sedmi i osmi u Vukovaru, 

gdje je maturirao 1948. god. 



4.XII.1953. god. na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 

Prvo zaposlenje dobiva u Tvornici savijenog 

namještaja u Vrbovskom (1.I.1954). 

Vrativši se s odslu•enoga vojnog roka, zaposlio 

se u Zanatskom poduzeæu Jela Delnice 

(1955), gdje radi pet godina. 


283 

God. 1960. trajno napušta rad u drvnoj 

industriji i prelazi u novoosnovano ŠG 

Delnice. U mirovinu odlazi sa mjesta savjetnika 

direktora (1993). 

Dobio je više diploma i plaketa Narodne 

tehnike za unapreðenje natjecanja šum. 

radnika, a dobio je i nekoliko saveznih priznanja 

i Orden rada sa srebrnim vijencem 

(1977). 

Èlan je HŠD-a. ¤ivi u Delnicama. 

PLEŠE, Marija, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirala je šk. god. 1993/94, a diplomirala 



PLEŠE, Vladimir (Delnice, 20.IX.1934 - 

Zagreb, 2.IX.1998), dipl. ing. drvne industrije, 

prof. srednje struè. škole. 

Sin Josipa i Josipe r. Pleše. Hrvat, katolik. 

Potjeèe iz obrtnièke obitelji - otac mu je 

bio stolar, a majka kuæanica. Osnovnu školu 

završio je u Vinkovcima 1948, a Srednju 

tehnièku u Zagrebu 1956. Studirao je na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je apsolvirao 

1960/61. i diplomirao 8.VI. 1966. na DI 

odjelu. 

Cijeli radni vijek, od diplomiranja do 

2.IX.1998, kada iznenada umire, bio je 

nastavnik struènih predmeta u Metalskom 

škol. centru Prvomajska u Zagrebu. 

PLEŠIÆ, ¤eljko, iz Po•ege, r. 25.II. 1959, 


83, a diplomirao 1984. god. na Šum. fakultetu 


PLEŠNIK, Damir, iz Zagreba, r. 29.I. 1968, 




PLETIKAPA, Milorad, r. 29.I.1968. u Zagrebu, 




odjelu. 

PLODINEC, Josip, r. 18.III.1953. u Starom 

Èièu kod Zagreba, dipl. ing. drvne industrije. 


11.II.1981. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu 

na DI odjelu. 

POCRNIÆ, Milan, iz Kose, r. 23.IX. 1957, 


je 28.IV.1983. god. na Šum. fakultetu 


POÈUÈA, Dušan, iz Lipovog Polja, roðen 


namještaja. Diplomirao je 3.X.1983. na Šum. 


PODNAR, Dinko (Kuterevo, Otoèac, 

22.III.1933.), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Mihovila i Mande r. Ronèeviæ. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio lugar, a 

majka kuæanica. Puèku školu završio je u 

Kuterevu, ni•u gimnaziju u Novoj Gradiški 

1949, a srednju u Virovitici, maturiravši na 

srednjoj Drvno - industr. školi 1953. godine. 

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno 

- šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 

je 7.VII.1961. na osamostaljenom Šum. 

fakultetu, biološki smjer. 

U dr•avnu slu•bu stupa odmah nakon 

diplomiranja, zaposlivši se u ŠG “Josip 

Kozarac” Nova Gradiška - Šumarija Novska. 

Nakon pripravnièkog sta•a prelazi na radno 

mjesto pomoænika upravitelja zadu•enoga za 

iskorišæivanje šuma, a od 1.I.1969. postaje 

upravitelj šumarije. 

Zbog politièkih zbivanja, vezanih uz 

“Hrvatsko proljeæe”, èetrnaest mjeseci ostaje 


284 

bez posla. Dana 1.III.1973. prelazi u DIK 

Vinodol u Novi Vinodolski, radeæi najprije 

kao tehnolog na pilani, a potom je voditelj 

komercijalne poslovnice. U drvnoj industriji 

radio je 16 godina, a 1989. godine imenovan 

je šumarskim i lovnim inspektorom za tadašnje 

opæine Crikvenica, Pag, Rab i Senj. 

1.II.1992. zapošljava se u UŠ Senj. Zbog 

zdravstvenih razloga umirovljen je 1998. god. 


¤ivi u Novom Vinodolskom. 

PODNAR, Zlatko, iz Kupjaka r. 5.XI.1950, 




PODOBNIK, Valentina, v. ZRNC 

PODRUG, Sandra, r. 10.IX.1966. u Splitu, 


je 23.I.1994. god. na Šum. fakultetu 


POHAJDA, Bo•idar, iz Bjelovara, r. 1928, 

dipl. ing. šumarstva. Osnovnu školu i realnu 

gimnaziju završio je u Bjelovaru. Apsolvirao 

je 1952/53. na Poljopr.-šumarskom fakultetu 

u Zagrebu, a diplomirao 17.V.1955. god. na 


POHANIÆ, Snje•ana, iz Samobora, roð. 


je 1987/88, a dipl. 17.VII.1989. na 


POLIÆ, Matija, iz Delnica, r. 3.IV. 1942, 



Šum. fakultetu u Zagrebu, DI odjel.

POKAS, Jasminka, ing. drvne tehnologije - 

proizv. namještaja. Diplomirala je VI. 

stupanj 30.I.1997. god. na Šum. fakultetu u 


POLIÆ, Mladen, iz Mihanoviæ-Dola, r. 




Od 1976. zaposlen je u Exportdrvu 

d.d., gdje obavlja niz odgovornih du•nosti, od 

šefa engleske poslovnice do direktora Sektora 

finalnih proizvoda i predstavnika prodaje 

hrvatskih drvnih finalnih proizvoda u Engleskoj. 

POLJAK, Dominik, dipl. ing. drvne industrije. 



POLJAK, Dragutin, iz Zagreba, roðen 




odjelu. 

POLJAK, Dra•en, iz Sinja, r. 9.XII.1963. 

ing. drvne ind. - proizv. namještaja. Apsolvirao 

je 1986/87, a diplomirao 3.XI.1989. god. 


DT odjelu. 

POLJANÈIÆ, Anton, iz Ravne Gore, r. 




POLJANÈIÆ, Josip, iz Ravne Gore, roðen 





285 

POPOVIÆ, Dragomir, dipl. ing. šum. Apsolvirao 


fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 7.V.1953. 


POPOVIÆ, Miloš, iz ¤upe, roðen 25.I. 

1937, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



POPOVIÆ, Mira, iz Kotor-Varoši (BiH), r. 


namještaja. Diplomirala je 29.I.1990. god. na 


odjelu. 

POPOVIÆ, Renato, iz Zagreba, roðen 




POPP, Ivan (Andrijevci, 27.V.1909), dipl. 

ing. šumarstva - tehnièki smjer, viši predavaè 

Konstrukcija namještaja, Tehnike lijepljenja i 

Konstrukcija proizvoda od drva. 


u Zagrebu. Apsolvirao je 1950 /51, a diplomirao 

1953. godine - tehnièki smjer. 

Radio je u poduzeæima za proizvodnju 

namještaja, a zatim kao nastavnik u Tehnièkoj 

školi u Nišu, Središnjoj obrtnièkoj školi u Zagrebu 

te bio profesor i šef Odjela za unutarnju 

arhitekturu Škole za primijenjenu umjetnost 

u Zagrebu. 

Bio je urednik èasopisa Stolar (1954- 

59) i suradnik Inštituta za gozdno in lesno 

gospodarstvo LRS. Razradio je tehnološki 

proces moèila za drvo od domaæih sirovina. 

God. 1960. predavao je na DI odsjeku 

Šum. fakulteta, kao honorarni predavaè, 

predmete Konstrukcije proizvoda od drva i 

Proizvodnja namještaja, a od 1963. godine te 

predmete predaje kao stalni nastavnik, viši

predavaè. Od 1961. do 1965. predavao je i na 

Višoj tehnièkoj školi za finalnu obradu drveta 

Nova Gradiška. I nakon umirovljenja neko 

vrjeme vodi predavanja, vje•be i ispite iz 

predmeta Konstrukcije proizvoda iz drva i 

Površinsku obradu drva. 

Do•ivio je duboku starost. ¤ivi u Zagrebu. 

(Popis radova v. u Sveuè. šum. nastavi 

u Hrv. 1898-1998, str. 223.) 

PORÈIÆ, Šefket, iz Bos. Novog (BiH), r. 




DT odjelu. 

POSAVEC, Martina, dipl. ing. drvne tehnologije. 



POSEGA, Branko roð u Pivki, Slovenija, 

1.II.1933, dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Petera i Milke r. Èepirlo. Slovenske 


radnik, a majka radnica - kuæanica. Do 1945. 

polazio je èetiri godine talijanske osnovne 

škole i dvije godine slovenske osnovne škole. 

God. 1948. završava ni•u gimnaziju, a zatim 

Srednju tehnièku školu u Ljubljani. Apsolvirao 

je 1957/58, a diplomirao 2.XI.1959. god. 

na Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu, 

na Šum. odjelu, DI odsjek. 

God. 1959. zaposlio se u Javoru, 

Lesna ind. Pivka. God. 1960/61. radi u JLA, 


286 

a zatim je do 1964. pomoænik voditelja 

dorade u Javoru Pivka. Od 1964. do 1970. 

bio je direktor Tovarne pohištva Javor 

Postojna i šef Poslovnice u Zagrebu. Iduæe 

èetiri godine bio je direktor finale Javor Pivka 

u Pivki, a potom èetiri godine direktor 

Tovarne po-hištva Javor Postojna. Od 1978. 

do 1986. direktor je Tvornice panel-ploèa 

Javor Pivka. Do odlaska u mirovinu 1990. 

god. bio je v.d. direktora za vanjske poslove 

Direkcije istoga poduzeæa. 

Od 1994. do 1998. bio je predsjednik 

Opæine Pivka. 


velikom broju struè. skupova u Sloveniji. 

Dugogodišnji je èlan DIT-a lesarstva i DIT-a 

Slovenije. Dobio je više priznanja u tvrtki 

Javor. 

Kao umirovljenik •ivi u Pivki. 

POŠTIÆ, ¤eljko (Rijeka, 17.VIII.1965), 


Sin Dušana i Zorice r. Tomac. Hrvat, 

katolik. Potjeèe iz slu•benièke obitelji. 

Školovao se u Delnicama: osnovnu školu završio 

je 1980, a maturirao je u Srednjoškolskom 

centru 1984. god. Studirao je na Šum. 


diplomirao 30.XI.1994. godine, VI. stupanj 

na DT odjelu. 

Od 1995. radi kao voditelj proizvodnje 

u PC-u Jela Delnice. 

POTKONJAK, Dejan, roðen u Beogradu, 




POTKONJAK, Milan, roð. u Jošanima, 

21.XI.1907, dipl. ing. šumarstva, red. sveuè. 

prof. u Sarajevu. 


- šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 

11.II.1932. godine.

Zaposlio se u šumarskoj operativi: radio 

je u Šipadu u Oštrelju i u direkcijama 

šuma u Vinkovcima i u Tuzli (1933-1946). 

Od 1946. do 1950. upravitelj je ŠIP-a u 

Zavidoviæima i Šipada u Sarajevu, naèelnik 

Zemaljske uprave drvne industrije i pomoænik 

ministra drvne ind. NR BiH te pomoænik 

ministra šumarstva FNRJ. 

Od 1950. izabran je za izvanrednog, a 

zatim i redovitoga profesora Poljoprivrednošum., 

a od 1962. Mašinskoga fakulteta u 

Sarajevu. Osnovao je Drvno-industrijski 

odsjek na Šum. fakultetu (1959.) i predavao 

kolegij Pilanska prerada drveta, furniri i 

šperovano drvo. Nakon prelaska odsjeka na 

Mašinski fakultet (1962), osnovao je Zavod 

za tehnol. drv. industrije i njime rukovodio do 

umirovljenja (1977.) 

Uz redovnu nastavu bio je u tijeku 

radnog vijeka šef odsjeka, prodekan, predsjednik 

fakultetskog savjeta i prorektor Univerziteta 

u Sarajevu. Bio je vrlo aktivan u 

struèno-društvenim organizacijama i poèasni 

je èlan Saveza ITŠID-a bivše Jugoslavije. 

Napisao je i objavio veæi broj radova 

prete•ito iz podruèja drvne industrije i drvne 

tehnologije. 

Nositelj je više odlikovanja i dobitnik 

27-julske nagrade BIH (1963). 

POTOÈIÆ, Zvonimir (Fuka, 20.I.1912 - 

Zagreb, 31.XII.1999), dr. sc., dipl. ing., 

redoviti sveuè. prof. Ekonomike drvne industrije 

i Trgovine drvetom. 

Osnovnu školu polazi 1919-1923, a 

Dr•avnu klasiènu gimnaziju završava u Zagrebu 

1931. Na Šum. odsjek Polj.-šum. fakulteta 

u Zagrebu diplomira 1935. godine. U 

šumarskoj struci radi na podruèju Ravnateljstva 

šuma u Tuzli (1937-1938), na dr•.dobru 

Belje (1938-1939), u šumskoj upravi Busovaèa 

(1939-1940), Ravnateljstvu šuma Mostar 

(1940-1942), u šumariji Travnik (1942), 

šumariji St. Mikanovci (1942-1945), u 

Minist. polj. i šum. Zagreb (1947), Planskoj 

komisiji NRH (1947-1950), Upravi za una- 


287 

preðenje proizvodnje (1950-1951), a od 

1951. god. na Ekonomskom fakultetu 

Zagreb do 1958. god. (kao stariji asistent). Sa 

Ekonom-skog fakulteta prelazi na Šum. 

odsjek Polj.-šum. fakulteta 1958. god. gdje 

radi sve do umirovljenja 1974. god. 

Na Polj.-šumarskom fakultetu 1949. 

god. izabran je za predavaèa predmeta Planiranje 

šumarstva i drvne industrije kao honorarni 

nastavnik. Godine 1951. izabran je za 

asistenta na Ekon. fakultetu u Zagrebu, te 

ubrzo preuzima predmet Ekonomika šumarstva 

i predaje ga sve do 1961. god. Nekoliko 

je godina vanjski suradnik Ekon. instituta u 

Zagrebu i honorarni nastavnik na Polj. šumfakultetu 

(od 1954. za predmet Ekonomika 

šumarstva, a od 1955. i za predmet Ekonomika 

drvne industrije, Trgovina drvom i Politièka 

ekonomija). Od 1958. predaje Ekonomiku 

šumarstva na tada osnovanoj Visokoj privrednoj 

školi u Zagrebu, koja je kasnije ušla u sastav 

fakulteta Ekonomskih znanosti u Zagrebu. 

Doktorsku disertaciju Proizvodnja i 

potrebe drveta kao elementi šumsko privredne 

politike brani 1956. na Polj.šumarskom fakultetu, 

a 1957. habilitira na istom fakultetu 

sa temom Zakon vrijednosti u šumarstvu. U 

meðuvremenu sudjeluje s glavnim referatima 

na I kongresu Saveza IT šumarstva i drvne 

industrije Jugoslavije (Sarajevo 1953). i na 

Jugoslavenskom savjetovanju o kršu (Split 

1958). God. 1956. boravio 6 tjedana na 

studijskom putovanju u SR Njemaèkoj i 

Austriji. 

Na Polj.-šum. fakultet dolazi 1958. u 

svojstvu sveuè.docenta. God. 1961. postaje 

izvanredni, a 1972. redovni profesor. 

Nakon smrti akademika dr. A. Ugrenoviæa 

(1958), nastavlja, kao glavni urednik, 

rad na izdavanju Šum. enciklopedije (prvo 

izdanje u dva sveska 1958-63), a nakon dva 

desetljeæa ureðuje i drugo izdanje (tri sveska 

1980-87). 

Veoma je aktivan u struèno-društvenim 

organizacijama: višegodišnji tajnik i 

proèelnik radnih odbora Saveza IT-a šumar-

stva i drvne industrije Hrvatske, njegov 

predsjednik 1964. do 1966, urednik Šum. 

lista 1964. do 1969, te predsjednik Zajednice 

Šumarskih fakulteta Jugoslavije 1968-1971. 

Poèasni je èlan IT-a Jugoslavije i SR Hrvatske. 

Znanstveni mu je rad posebno istaknut 

na podruèju istra•ivanja primjene temeljnih 

politièko-ekonomskih kategorija u 

šumskoj proizvodnji. 


Zakon vrijednosti u šumarstvu, prikaz, Šumarski 

list, 1959. 188. 

Ekonomika šumske privrede, ud•benik osjeèkog 

Sveuèilišta, 1977. 

Planiranje šumarstva, Šumarski list, 1949. 

Orijentacija šumske privrede u svijetu i kod nas, 


Metodologija izraèunavanja narodnog dohotka u 

šumarstvu, Glavna komisija za plan, Zagreb, 1953. 

Šumarstvo i drvna industrija NRH u narodnoj 

privredi, Ekonomski pregled, Zagreb, 1953. 

Potrošnja drveta u FNRJ, Drvna industrija 

Jugoslavije od 1945-1953, Zagreb, 1956. 

Neke politièko-ekonomske kategorije u šumarstvu, 

Ekonomsko-financijski problemi šumarstva i drvne industrije 

FNRJ, Beograd, 1956. 

Prirodni i privredni uvjeti šumarstva jugoslavije, 

Razvitak šumarstva i drvne industrije FNRJ 1945-1955, 

jubilarna edicija, Beograd, 1956. 

Zakonitosti u formiranju cijena drveta (metodološko 

razmatranje), struèno savjetovanje o 100-god. šumarske 

nastave, Zagreb, 1960. 

Priroda i funkcija rente u šumskoj privredi, Šumarski 

list, 1961. 

Politièko ekonomska suština Barthine formule, 

Šumarski list, 1971. 355-363. 

PO¤AR, Berislav, r. 28.VI.1943. u Karlovcu, 


Sin Josipa i Marije r. Pekiæ. Hrvat, rimokatolik. 

Otac mu je bio strojobravar, a 


1958, a Srednju šumarsku školu 1962. u 

Karlovcu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 

Šum. fakulteta u Zagrebu 1970. god. 

U drvnoj industriji zaposlio se 1971. 

god., najprije u DI Gvozd kao direktor Proizvodnje 

šperploèa, a 1972-1974. radi kao 

voditelj pilane i tehnièki direktor. Nakon toga 


288 

do 1984. zaposlen je u RO Bor Karlovac, naprije 

kao direktor, a poslije integracije sa Grað. 

poduzeæem TEMPO Zagreb kao direktor 

OOUR-a Bor - proizvodnja grað. stolarije. 

God. 1984. prelazi u Šum. školu u 

Karlovcu za predavaèa predmeta struke. Na 

tom radnom mjestu nalazi se i danas. 

PO¤ARIÆ, Blanka, r. 16.VII.1943. u Zagrebu, 




PO¤ARIÆ, Smiljko (Crikvenica, 27.I.1935), 


Sin Vjenceslava i Ivke r. Grubišiæ. 

Hrvat, katolik. Otac mu je bio slu•benik, a 


Crikvenici, a maturirao je 1954. u realnoj 

gimnaziji u Pazinu. Apsolvirao je 1958/59, a 

diplomirao 1961. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

DI smjer. 


DIP-u Novi Vinodolski - Pilana. Zatim je 

upravitelj Parketare, pa šef nabave. Potom, od 

god. 1978. radi kao direktor u Stolarskom 

poduzeæu “Marijan Ivanèiæ” u Crikvenici. Od 

1972. radio je u tvrtki Buje-export, kao šef 

predstavništva u Rijeci. Od 1983. do umirovljenja 

radio je u Exportdrvu u Rijeci kao šef 

poslovnice za Italiju. 

U mirovinu odlazi 1995. godine. ¤ivi 

u Crikvenici.

PO¤GAJ, Marija - Denise roð. u Zagrebu, 


Kæi Jurja i Josipe r. Gospoèiæ. Hrvatica, 

katolièke vjere. Potjeèe iz obitelji obrtnika. 

Školovala se u Zagrebu: osnovnu je školu 

završila 1987, a srednju ekonomsku 1991. 

god. Apsolvirala je 1994/95, a diplomirala je 


DT odsjeku. 

Zaposlila se na mjestu komercijalnog 

predstavnika. 

PO¤GAJ-MIHAJLOVIÆ, Vesna (Ptuj, 

Slovenija, 22.VII.1964), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Kæi Stjepana i Barbare r. Horvat. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva. Osnovnu 

školu polazi u Krapini, srednju u Krapini, a 

maturira u Zagrebu 1983. god. Diplomirala 

je 1988. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT 

odjelu. 

Od 1989. zaposlena je u Srednjoj školi 

Krapina, gdje stolarima (III. stupanj) odr•ava 

nastavu iz predmeta drvne struke. 

PRALICA, Slobodan, r. 7.I.1965. u Kadin 

Jelovcu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 

je 1988/89, a diplomirao 14.II.1991. god. 


PREGERNIK, Krešimir, r. 6.X.1944. u 

Osijeku, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 


godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI 

odjelu. 


289 

Vodi vlastitu tvrtku Pregimex d.o.o. 

Zagreb. 

PREKRAT, Silvana (Zagreb, 5.VIII.1961), 

mr. sc., dipl. ing., asistentica za predmet Konstrukcije 

proizvoda od drva. 

U Zagrebu pohaða osnovnu i srednju 

školu. Godine 1983. diplomirala na VI. 

stupnju DT odjela Šum. fakulteta Sveuè. u 

Zagrebu. Studij je nastavila na VII/1 stupnju 

nastave DT odjela na istom fakultetu, te je 

diplomirala 1988. god. 

U razdoblju 1987-1988. suraðivala je u 

znanstvenoistra•ivaèkom radu projekta Optimizacija 

materijala, proizvoda i tehnologija u 

preradi drva. Od 1992. do 1995. sudjelovala je 

na projektu Istra•ivanje i promicanje kakvoæe 


Godine 1989. upisala je poslijediplomski 

studij za znanstveno usavršavanje na 

Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, te 1995. 

god. obranila magistarski rad Èvrstoæa spojeva 

u konstrukcijama stolica. 

U sklopu dijela nastave na Graðevinskom 

fakultetu u Zagrebu bila je suautorica 

Projekta drvene hale, koji je 1993. nagradio 

rektor Zagrebaèkog sveuèilišta. 

Od godine 1992. zaposlena je na Šumarskom 

fakultetu kao asistentica za predmet 

Konstrukcije proizvoda od drva. 

Tijekom djelovanja na Šum. fakultetu 

u Zagrebu radi na unapreðenju nastave, na 

više znanstvenoistra•ivaèkih tema te sudjeluje 

u struènom radu u sklopu tehnièke suradnje 

s praksom. Sudjelovala je na znanstvenostruènih 

skupovima u Lilehameru - Norveška, 

Novom Vinodolskom, Opatiji i Zagrebu. 

RADOVI 

Èvrstoæa spojeva zaobljenim èepom (sa S. Tkalec i I. 

Grbac), Zbornik radova Ukljuèivanje znanosti u 

gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj, Šumarski 

fakultet Zagreb, 45 -50 str., Novi Vinodolski, 1994. 

Prognoziranje kvalitete u konstrukcijama stolica, 

Zbornik radova Osiguranje i upravljanje kvalitetomkvaliteta 

proizvoda uz pomoæ znanosti, Šumarski fakultet 

Zagreb, 65-70 str., Opatija, 1995.

Èvrstoæa spojeva u konstrukcijama stolica (sa S. 

Tkalec), Zbornik radova Uporaba drva, Šumarski fakultet 

Zagreb, 77-85 str., Zagreb, 1996. 

Konstrukcije i kvaliteta namještaja za sjedenje (sa S. 

Tkalec), Zbornik radova Kvaliteta namještaja, stanje i 

trendovi, Šumarski fakultet Zagreb, 49-57 str., Zagreb, 

1996. 

Prognoziranje kvalitete drvnih konstrukcija (sa S. 

Tkalec), Zbornik radova s 4. skupa o konstruiranju Design 

96, Tehnièki fakultet - Sveuèilište u Rijeci, 187 - 193 

str., Rijeka, 1996. 


kod kreveta (sa S. Tkalec i I. Grbac), Drvna industrija, 

47(1996), 4, 142-149. 

Èvrstoæa spojeva u stolicama iz borovine i bukovine 

(sa S. Tkalec), Drvna industrija, 48(1997), 1, 1-7. 

Primjena spojeva klinastim zupcima u konstrukcijama 

stolica (s M. ¤mire i S. Tkalec), Drvna industrija, 

48(1997), 2. 

PREMU¤IÆ, Ðurðica, r. 6.IV.1949. u Zagrebu, 




PRESEÈNIK, Marijan (Gornji Grad, Slovenija, 

8.IV.1911 - Nova Gorica, Slovenija, 

29.X.1990), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Franje i Franèiške r. Pospeh. 

Slovenske nacionalnosti, rimokatolik. Otac 

mu je bio notar, a majka uèiteljica. Gimnaziju 

je polazio u Ljubljani i Mariboru, gdje je maturirao 

škol. god. 1929/30. 


- šum. fakultetu u Zemunu Beogradskog 

sveuèilišta. Diplomirao je 1938. godine. 

Nakon diplomiranja radio je u hrvatskom 

šumarstvu 

U lipnju 1946. zapoèelo je njegovo 

slu•bovanje u Ljubljani na referentskom 

mjestu u Lesu Ljubljana, a zatim prelazi na 

sve odgovornije rukovodne polo•aje. Postao 

je naèelnik Odjela za drvnu preradu pri 

Upravi GG Ljubljana, a u jesen 1947. naèelnik 

Odjela za plansku izgradnju pri Ministarstvu 

za drvnu industriju Slovenije. U to 

vrijeme bio je odgovoran za pilane u Koèevju i 

Limbušu. U njegov resor ulazilo je odr•avanje 


290 

drvnoindustr. postrojenja. U godinama 

1949-1950. bio je na mjestu naèelnika Plana 

pilanske proizvodnje. 

U radu je bio vrlo uspješan, i smatrali 

su ga pionirom i najuglednijim struènjakom 

mlade slovenske drvne industrije. Vrativši se 

u operativu, najprije je preuzeo mjesto šefa 

Graðevinskog odjela u LIP Celje. Ljeti 1950. 

godine otišao je u Drvnu in-dustr. Šentjur, 

gdje je rukovodio proizvodnjom. 

Godine 1952. vratio se u šumarstvo i u 

GG Slovenj Gradec preuzeo mjesto šefa operative. 

Od poèetka 1953. god. glavni je 

direktor ŠG Celje. Ljeti 1957. zaposlio se u 

GG Gorica, a od 1.II.1958. radi pri Šum. 

poslovnom savezu u Gorici. Od 1.II.1961. 

bio je u Soškom ŠG Tolmin voditelj Odjela 

za plan i analizu. Tu je slu•bovao 13 god. i 


Zbog zainteresiranosti za tehniku i 

preradbu drva vratio se u drvnu industriju. U 

Kombinatu pokuæstva MEBLO u Novoj 

Gorici bio je pomoænik direktora Tvornice 

iverica. Tu je pomagao pri sastavljanju investicijskih 

elaborata. U samoj izgradnji vodio 

je sve poslove dokumentacije i nadzora. 

U vrijeme slu•bovanja u Soškom GG 

Tolmin organizirao je Školski centar na Lokvama 

za sjekaèe i rad s motornim pilama. Taj 

centar su pohaðali radnici iz cijele SFRJ. 

Struènu podlogu za taj rad stekao je 

na studijskoj praksi u norveškom šumarskom 

institutu u Oslu, gdje je dopunio svoje znanje. 

Sve vrijeme suraðivao je u struènoj 

reviji Les, a bio je aktivan i u Savezu IT 

Slovenije, kojemu je neko vrijeme bio i 

predsjednik. 

Godine 1979. dodijeljen mu je naziv 

“poèasni èlan” ZIT-a Slovenije. 

PREVIŠIÆ, Ivan, r. u Glumini (BiH), dipl. 




PRIBIÈEVIÆ, Ðorðe, iz Kopera (Slovenija), 

r. 19.IX.1963, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



PRIMORAC, Miljenko, (Uzariæi, BiH, 

10.II.1944), dr. sc., dipl. ing., docent predmeta 

Fizika i termotehnika. 

Maturirao je u gimnaziji Široki Brijeg 

1963, a diplomirao teorijsku fiziku na PMF-u 

Sveuèilišta u Zagrebu 1968. Magistrirao je 

teorijsku kemiju na Sveuè. u Zagrebu 1978. 

Doktorat iz fizike (molekularne fizike) postigao 

je na PMF-u u Zagrebu 1986. 

Godne 1969. do 1980. zaposlen u je 

srednjoj školi kao nastavnik Fizike. Od 1970. 

suraðuje u Grupi za teorijsku (kvantnu) 

kemiju Instituta "Ruðer Boškoviæ". Zaposlen 

je 1980. kao viši predavaè na DT odjelu Šum. 

fakulteta u Zagrebu. Godine 1991. izabran u 

znanstveno-nastavno zvanje sveuèilišnog 

docenta Fizike na Šum. fakultetu. 

Kao apsolvent u škol. god. 1967/68. 

dopunski je radio kao nastavnik fizike i 

matematike u klasiènoj dominikanskoj gimnaziji 

u Bolu na otoku Braèu. Redovito se zapošljava 

1.XII.1969. kao nastavnik fizike na 

elektrotehnièkoj školi u Mostaru, a 1970. 

poèinje raditi u Tehnièkom školskom centru 

Prvomajska u Zagrebu, gdje radi do 1980. 

Struèni ispit, nakon odslušanih pedagoških i 

metodièkih teèajeva, polo•io je 1974. Skripta 

Fizika za tehnièku školu s recenzijama izdana 

su 1974. godine. 

U školskoj godini 1978/79. u sklopu 

dopunskog rada vodi predmet Fizika (odabrana 

poglavlja) na DT odjelu Šum. fakulteta 

u Zagrebu, a 1980. prelazi u redovni radni 

odnos, te dobiva predmet Nauka o toplini pri 

Katedri za drvnoindustrijsko i šumarsko 

strojarstvo. Sudjelovao je u nekoliko struènih 

projekata, u sklopu kojih je u mnogim drvnoindustrijskim 

pogonima obavljao razlièita 

fizikalna mjerenja, posebice energetska. Od 

1985. povjeren mu je predmet Elektrotehnika. 

Kao podršku predavanjima pripremio je za 


291 

tisak odabrana poglavlja predmeta Fizika 

(Uvod), Nauka o toplini te zadatke za vje•bu 

iz predmeta Elektrotehnika. Na poslijediplomskoj 

nastavi drvne tehnologije vodi 

predmet Energetika hidrotermièkih ureðaja. 

Bio je inicijator osnivanja Sveuèilišta u 

Mostaru, koje je poèelo raditi u akademskoj 

godinu 1992/93, od kada je gostujuæi nastavnik 

predmeta Fizika na Strojarskom i Graðevinskom 

fakultetu, a stalni nastavnik predmeta 

Fizika I, II na Pedagoškom fakultetu. 

Jedan je od utemeljitelja strukovnog 

Sindikata znanosti i visokog obrazovanja. 

Obnašao je va•ne uloge u vodstvu sindikata 

1990-1995. Èetiri godine bio je predsjednik 

Odbora sindikata za Zagrebaèko sveuèilište. 

Inicira i sudjeluje u akciji apela nobelovaca za 

mir u BiH 1992. Bio je voditelj obnove franjevaèke 

gimnazije u Širokom Brijegu 1991. 

Jedan je od inicijatora pokretanja Studija 

poslovne informatike pri zagrebaèkom 

Sveuèilištu. Bio je suradnik na više projekata 

Ministarstva znanosti i tehnologije. Od 1996. 

glavni je istra•ivaè na projektu Energijska istra•ivanja 

procesa u drvu. Ukljuèen je u 15-to 

izdanje za 1998. godinu knjige Who's Who in 

the World fundacije Marqus, SAD. Sudjelovao 

je na 9 znanstvenih savjetovanja, uglavnom 

meðunarodnih. 

RADOVI 

Some integrals for molecular properties and relativistic 

effects over Hermite-Gaussian function (sa Z. Maksiæ i dr.), 

Croatica Chemica Acta, 52(1979), 3, 265-279. 

Molecular integrals over Partially generalized 

Hermite-Gaussian functions. Journal of physics B: Atomic 

and molecular Physics, 17(1984), 4261-4265. 

An application to H 2 of Laplace type integral transform 

and its inverse (s M. Kovaèeviæ), Zeitschrift für 

Naturforschung (Teil A), 40 a (1985), 246-250 

Semiempirical vs. ab initio calculations of molecular 

properties. Part 3. Electric field gradients at 14N. Nuclei 

in some small molecules (sa Z. Maksiæ), Croatica 

Chemica Acta, 61(1988), 1, 65-72. 

Kontrola potrošnje topline u komornim sušionicama 

drva, Strojarstvo, 30(1988), 1, 19-23. 

Computation of molecular integrals over partially 

generalized Hermite-gaussian functions, Journal of Computational 

Physics, 84(1989), 2, 474-482.

Hermite-Gaussian expansion of hydrogenic orbitals (s 

K. Kovaèeviæ), Croatica Chemica Acta, 62(1989), 561- 

577. 

Appraisal of Hermite-Gaussian expansion of 

hydrogenic orbitals by calculation of some one-electron properties 

( s K. Kovaèeviæ i dr.), Journal of Molecular structure 

(Theochem), 202(1989), 75-90. 

New basis sets in quantum mechanics of molecules (sa 

Z. B. Maksiæ i dr.), Hermite-Gaussian functions. Pure & 

Appl. Chem., 61(1989), 12, 2075-2085 

Hermite-Gaussian functions as basis set in ab initio 

calculations (s K. Kovaèeviæ), Journal of Molecular structure 

(Theochem), 251(1991), 229-236. 

Calculations of the groundenergies of the helium atom 

and molecular ion based on the Hermite-Gaussian functions 

(s K. Kovaèeviæ), Physical Review A, 46(1992), 9, 5420- 

5427 

Nestacionarne temperaturne promjene u sušionicama, 

pri njihovu ohlaðivanju (s Ð. Hamm), Drvna industrija, 

34(1983), 5-6, 137-141. 

Odreðivanje gustoæe profila iverica gama-zrakama u 

pogonskoj kontroli i kontroli kvalitete gotovih ploèa (s V. 

Bruèi), Bilten, Šum. fakultet Zagreb, 8(1980), 1-37. 

Utrošak toplinske energije u sušionicama, Bilten 

ZIDI, Šumarski fakultet Zagreb, 12(1984), 5, 149-153. 

Toplinska kontrola komornih sušionica drva, 

Zbornik radova II. jugoslavenskog savjetovanja o sušenju 

drva, Bled 24-26. o•ujka 1986, 1-12. 

Theoretical Model Calculations of the Absolute Proton 

Affinities of Benzonitrile, Nitroso- and Nitrobenzene. J. 

Mol. Structure (s M. Eckert-Maksiæ i dr.), (Theochem), 

417(1997), 131-143. 

A New Expansion of Boys Integra,l International 

Journal of Quantum Chemistry (u tisku) 

Ab Initio Absolute Proton Affinities in Substitued 

Benzenes-Anisole and Methilfluorobenzenes (s D. Kovaèek 

i dr.), El. J. Theor. Chem. (u tisku). 

Utvrðivanje specifiène energije sušenja hrastovih 

popruga i termodinamièni model sušenja (sa S. Risoviæ), 


PRKA, Tomislav (Vrnjaèe, 5.XI.1939 - 

Zagreb, 4.X.2001), dr. sc., dipl. ing., docent 

predmeta Tehnologija masivnog drva. 

Osnovnu školu završio je u rodnom 

kraju, ni•e razrede gimnazije u Koprivnici, a 

Tehnièku školu drvne struke u Virovitici. 

Šumarski fakultet, DT odjel, završio 

je 1966. godine, nakon èega radi kao pripravnik 

u DI Èesma Bjelovar, u proizvodnji 

furnirskih ploèa, rezanog furnira i u pilani. 

Nakon obavljenog pripravnièkog sta•a radi 

kao tehnolog, upravitelj pogona i direktor 

pilane. Od 1977. direktor je Tvornice ploèa 


292 

iverica u izgradnji, a od 1979. godine direktor 

je Tvornice za proizvodnju i oplemenjivanje 

ploèa iverica. Od 1983. godine zaposlen je 

kao pomoænik direktora za proizvodnju DI 

Èesma Bjelovar. U srpnju 1991. godine prelazi 

u privatno poduzeæe ARENA Kri•evci, gdje 

radi na razvoju preradbe drva. 

U školskoj godini 1970/71. upisuje 

poslijediplomski studij iz kolegija tehnologija 

masivnog drva na Šum. fakultetu u Zagrebu, a 

završava ga 1974. god. obranjenim magistarskim 

radom Usporedna analiza prerade hrastove 

oblovine klasiènom tehnologijom i tehnologijom 

izrade drvnih elemenata. Disertacijski 

rad pod naslovom Utjecaj kvaliteta i promjera 

hrastovih trupaca na iskorištenje u proizvodnji 

piljenih elemenata obranio je 6.VII.1978. god. 

Za docenta predmeta Furniri, furnirske 

i stolarske ploèe na Šum. fakultetu u Zagrebu 

izabran je 29.VI.1979. godine, ali odustaje 

od stalnog radnog odnosa. 

Aktivno je radio kao vanjski suradnik 

ZIDI-ja, Šum. fakulteta u Zagrebu. Dana 

6.IV.1990. god. izabran je u znanstvenoistra- 

•ivaèko zvanje znanstvenog suradnika za 

znanstveno podruèje šumarstva. Sudjeluje u 

znanstvenoistra•ivaèkom radu više od 25 

godina. Objavio je nekoliko znanstvenih 

radova, te mnoge struène radove i više od 40 

elaborata, projekata i studija. Sudjelovao je na 

14 struènih skupova, 1986. god. na IUFRO 

kongresu u Ljubljani i 1988. godine u Sao 

Paolu (Brazil) sa znanstveno-struènim radovima. 

Od 1997. godine na DT odsjeku Šum. 

fakulteta predaje predmet Tehnologija masivnog 

drva.

RADOVI 

Iskorištenje sirovine u pilanskoj preradi drva, Drvna 

industrija, 24(1973), 7-8, 147-157. 

Prerada tanke oblovine (promjera 16-24 cm) Drvna 

industrija, 24(1973), 11-12, 247-252. 

Tr•ište i proizvodnja elemenata, Drvna industrija, 

24(1973), 11-12, 280-282. 

Iskustva u proizvodnji elemenata iz hrastovine, 

Savjetovanje o drvnim elementima za 

proizvodnju namještaja, Zbornik radova, Proljetni 

zagrebaèki velesajam, Zagreb, 1974. 

Namjenska prerada tanke hrastove oblovine, Drvna 

industrija, 26(1975), 5-6, 103-109. 

Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije 

Bjelovar, Drvna industrija, 26(1975), 

9-10, 233-235. 

Problemi proizvodnje piljenih elemenata od hrastovine, 

Drvna industrija, 27(1976), 7-8, 

161-169. 

Nova tvornica iverica u Bjelovaru, Drvna industrija, 

28(1977), 5-6, 153-155. 

Utjecaj kvalitete i promjera hrastovih trupaca na iskorištenje 

u proizvodnji piljenih elemenata, Bilten ZIDI, 6 

(1978), 2, 1-47. 

Pilanska tehnologija s obzirom na potrebe industrije 

namještaja, Savjetovanje u Osijeku, Zbornik radova, 

237-243, Osijek, 1983. 

Utjecaj sirovine, repromaterijala i energije na 

ekonomski polo•aj proizvodnje iverica, Bilten ZIDI, 

12(1984), 1, 1-12. 

Uz 25. obljetnicu DI „Èesma“ Bjelovar, Drvna industrija, 

36(1985), 3-4, 83-87. 

Transfer i primjena znanstveno-razvojnog rada u 

preradi drva, Bilten ZIDI, 13(1985), 6, 

113-125. 

Proizvodnja elemenata na pilanama, Drvna industrija, 

38(1987), 7-8, 157-161. 

Naèini piljenja hrastovih trupaca radi izrade proizvoda 

odreðenih karakteristika, All 

division 5 (sv. 1), Zbornik radova Conference IUFRO, 

Sao Paolo, Brazil, 1988. 

Razvoj pilanske prerade hrastovine, Drvna ind., 

39(1988), 9-10, 217-220; 39 (1988), 11-12, 255-263. 

Problematika razvoja mehanièke prerade drva, 

Šumarski list, 113(1989), 9-10, 463-475. 

Pilanska prerada drva, stanje, pravci i strategija 

razvitka industrijske prerade drva u RH do 2010. god., izd. 

Croatia drvo d.d., Zagreb, 1995. 

Parket, podovi i obloge, stanje, pravci i strategija 

razvitka industrijske prerade drva u RH do 2010. god., izd. 

Croatia drvo, d.d. Zagreb, 1995. 

Stanje i pravci razvitka pilanske prerade drva u 

Republici Hrvatskoj, Meðunarodni struèni simpozij 

Revitalizacija i restruktuiranje šumarstva i drvne industrije 

Republike Hrvatske, Sponzorstvo UNIDO-a (Organizacije 

ujedinjenih naroda za razvoj), Zbornik radova, 

Tuhelj, 1996. 


293 

PRKIÆ, Marijan, r. 19.II.1968. u Vinkovcima, 




PROFETA, Ljubica, iz Zagreba, roðena 


je 1979/80, a diplomirala 1.X.1982. 


PROKOPIÆ, Marko, r. 30.VI.1948, ing. 


je 6.VI.1983. god. na Šum. fakultetu u 


PRPIÆ, Miroslav (Senj, 26.X.1926), dipl. 


Sin Krunoslava i Milke r. Špalj. Hrvat, 

rimokatolièke vjere. Otac mu je bio postolar, a 

majka kuæanica. Puèku je školu završio u 

Senju 1937, a gimnaziju u Senju i Zagrebu. 

Maturirao je na III. muškoj realnoj gimnaziji 

u Zagrebu 1945. godine. 



2.VIII.1952. god. na Šum. odjelu. 

Pripravnièki sta• odradio je u Šumariji 

Klana. Potom radi u NP-u Plitvièka jezera 

kao referent za iskorištavanje šuma, a zatim je 

nakratko v.d. upravitelja Šumarije Krasno. 

Od. 1.X.1956. god. zaposlen je u 

DIP-u Senj, koji je u svom sastavu imao 

vozni park, pilanu na Alanu, dodatnu doradnu 

pilanu u Senju i eksportnu luku Senj. 

Dvije godine kasnije (1958) u upravi istog 

poduzeæa na du•nosti je referenta za primarnu 

i finalnu proizvodnju, a 1959. na radnome 

mjestu voditelja tehnièke pripreme u Tvornici 

namještaja DIP Senj. 

God. 1959. premješten je u Šumariju 

Rab, a od 1960. radi u šumarstvu Gorskoga 

kotara, gdje je proveo ostatak radnog vijeka - 

do 1987. god., kad odlazi u mirovinu. 

¤ivi u rodnom Senju.

PRPIÆ, Nikola, dipl. ing. drvne industrije. 



9.I.1961. god. na osamostaljenom Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DI smjeru. 


PRPIÆ, Petar, iz Budanice kod Virovitice, r. 


je 1978/79, a dipl. 28.XII. 1983. god. 


PRSKALO, Ilija, r. 24.X.1964. u Begodu, 


1987/88, a diplomirao 29. IV.1991. god. na 


PRVÈIÆ, Zlatko, r. 11.III.1940. u Koprivnici, 




PUCIÆ, Franjo, iz Puciæa, r. 21.III. 1951, dipl. 

ing drvne industrije. Apsolvirao je 1972/73, a 



PUHALOVIÆ, Šime, r. 19.VII.1971, ing. 

drvne tehnologije - proizv. namještaja. Diplomirao 


u Zagrebu, VI. stupanj na DT 

odsjeku 

PUKLIN, Kristina, r. 30.XII.1968. u Vinkovcima, 

ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1992/93, a diplomirala 8.III.1995. god. na 


PUNGERÈIÆ, Olomir, iz Pirnièe, roðen 

19.I.1943, dipl. ing. drvne industrije. Apsol- 


294 

virao je 1964/65, a diplomirao 17.III.1967. 


PUŠIÆ, Franjo, iz Levinovca kod Virovitice, 

r. 27.XII.1960, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT-odjelu. 

PUŠKAR, Vilim, iz Zagreba, r. 25.II.1958, 




PUŠKARIÆ, Ivica, r. 23.VIII.1972. u Ogulinu, 



fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DT odsjeku. 

PUŠKARIÆ, Jadranka, iz Ogulina, roðena 




DT odjelu. 

PUŠKARIÆ, Ljiljana, iz Donjeg Zagorja, r. 




DT odjelu. 

PUŠKAŠ, Ivan iz Zagreba, r. 12.IX. 1953, 




PUTRA, Bo•idar, iz Zagreba, r. 25.XII.1944, 




RABOTIÆ, Rosa, v. MATERLJAN 


295 

R 

RABUZIN, Èedomir, r. 6.II.1968. u Vara•dinu, 




RAÈKI, Ozren (Rijeka, 17.III.1965), dipl. 


Sin ¤elimira i Adele r. Brdar. Otac 

mu je dipl. ing. drvne industrije, a majka 

spec. stomatologinja. Osnovnu školu završio 

je u Jastrebarskom 1979, a u Centru za 

kulturu i umjetnost maturirao je 1983. god. 




Drvoproizvodu d.d. Jastrebarsko, gdje radi od 

1991. do 1996. god. kao tehnolog proizvodnje 

i v.d. tehn. direktora. Od 1996. do 2000. 

radio je je kao poslovni direktor proizvodnje 

u Tvornici namještaja Jasyn u Jastrebarskom, 

a od 2000. direktor je vlastite tvrtke RBR - 

DOM d.o.o. - pogon za proizvodnju namještaja. 

Èlan je Obrtnièke komore. 

RAÈKI, ¤elimir, r. 15.IV.1941. u Skradu, 

mr. sc., dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 

je 1963/64, a diplomirao 14.III.1967. godine 


Magistrirao je 20.IX.1983. god. na 

DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu, obra- 

 

nivši magistarski rad s naslovom Utjecaj organizacije 

toka tehnološkog procesa na raspored 

radnih mjesta u izradi proizvoda za graðevinarstvo. 

RADAKOVIÆ, Desanka, dipl. ing. šumarstva. 

Završivši Dr•avnu realnu gimnaziju 

u Bjelovaru, studirala je na Poljopr.-šumarskom 

fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je 

1951/52. na Šum. odjelu, a diplomirala 

12.II.1954. - tehnièki smjer. 

Bila je više godina profesorica struè. 

predmeta u Tehnièkoj školi u Virovitici. 

Posljednjih godina •ivi u Slav. Brodu. 

RADAN, Jerko, iz Hrvaca, roð. 6.IX.1935, 




RADIÆ, Branko, roðen u Valjevu (Srbija) 




odjelu. 

RADIÆ, Stevo, dipl. ing. drvne industrije. 



17.III.1962. na Šum. odjelu, na DI odsjeku.

RADIJEVAC, Veljko iz Gaæišta, roðen 

22.VIII.1948, dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Marka i Pave r. Srdiæ. Srpske narodnosti, 

hrvatski dr•avljanin. Osnovnu 

školu završio je u Suhopolju 1963, a Drvopreraðivaèku 

tehn. školu u Virovitici 1967. 

god. Apsolvirao je 1971/72, a diplomirao 

9.I.1974. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI 

odjelu. 

Rad u struci zapoèeo je nakon diplomiranja 

kao tehnolog strojne obrade u 

TVIN-u Virovitica. Od 1978. god. upravitelj 

je Tvornice za opremu objekata, od 1980. 

direktor Tvornice kuænog namještaja, a danas 

radi kao voditelj Tehnièke kontrole u TVIN-u 

d.d. Virovitica. 

Sudjelovao je na struè. seminarima za 

ISO-sustave. Kao pasionirani lovac, èlan je 

lovaèkih udruga i èlan Hrv. šumarskoga 

društva - Ogranka Virovitica. 

RADINOVIÆ, Boro, iz Gakova, r. 6.I.1955, 



na DT odjelu. 

RADIŠIÆ, ¤arko, iz Grljeviæa, r. 18.IX.1937, 


1961/62. na Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 

6.II.1964. na DI odsjeku. 

RADMANOVIÆ, Biljana, r. 28.XII.1971. u 

Bjelovaru, ing. drvne tehnologije - proizv. 

namještaja. Diplomirala je 24. VI.1996. god. 


DT odsjeku. 


296 

RADOJÈIÆ TOMAŠEVIÆ, Jadranka 

(Dre•nica, 7.IV.1950), dipl. ing. drvne ind. 

Kæi Dragana i Anðe. Potjeèe iz radnièke 

obitelji. Nakon završene IV. gimnazije 

u Zagrebu upisala se na Šum. fakultet, DI 

odjel. Apsolvirala je 1973 /74, a diplomirala 


Nakon diplomiranja zaposlila se kao 

pripravnica u Exportdrvu Vanjska trgovina 

Zagreb, gdje radi u Uvoznom sektoru, zatim 

u Šum. sektoru te Polufinalnom sektoru. 

Nakon polo•enog vanjskotrgovinskog ispita 

radi u Polufinalnom sektoru - odjelu ploèa, na 

poslovima komercijalista za Zapadnu Europu 

i prekomorske zemlje. Od 1988. radi u Odjelu 

parketa u istom sektoru i suraðuje s istim 

zemljama. 

Aktivna je èlanica Saveza ITŠDI, odnosno 

HŠD-a. 

RADOŠ, Dragomir, dipl. ing. drvne industrije. 



7.XI.1960. god. na Šum. odjelu, DI smjer. 

RADOŠEVIÆ, Josip (Sunger, 23.II.1906 - 

1.IX.1982), dipl. ing. drv. industrije. 

Realnu gimnaziju završio je u Zagrebu, 

a studij šumarstva na Gospodarsko-šum. 

fakultetu u Zagrebu apsolvirao je 1928/29, a 

diplomirao 1930. Iste godine zaposlio se u 

Akcionarskom društvu za eksploataciju šuma 

(Thurn-Taxis) u Delnicama. Nakon toga radi 

u Privremenoj dr•avnoj upravi ekspropriiranih 

šuma kao upravitelj Šumarije Skrad, Delnice, 

te kao referent u Delnicama. Zatim je 

zaposlen u Banskoj upravi u Zagrebu kao referent 

za ekspropriirane šume. God. 1943-1945. 

radi na osloboðenom teritoriju u Fu•inama, u 

Goransko-primorskom ONOO-u, a od svibnja 

1945. u Ministarstvu šuma u Zagrebu 

obnaša du•nost naèelnika Gospodarskog 

odjela, Ureda za ureðivanje šuma i planskog 

sektora. Od 1950. do 1957. direktor je Šum. 

gospodarstva Poljopr.-šumarskog fakulteta u

Zagrebu, zatim voditelj Ureda za terensku nastavu 

istog fakulteta, od 1960. Šum. fakulteta. 

RADOVANÈEVIÆ, Stevan (5.III.1948, 

Osijek), mr. sc., dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. Na istom fakultetu završio je i 

poslijedipl. studij. Magistrirao je 9.VI.1981. 

god. obranom magistarskog rada s naslovom 

Odreðivanje karboksilnih grupa u celulozi. 

RADOVANOVIÆ, Milan, r. 8.VII.1946. u 

Rijeci, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



RAÐA, Bo•idar, r. 14.V.1943. u Bjelovaru, 


1966/67, a diplomirao 30. X.1968. god. na 


RAÐA, Ivana, r. 18.VI.1967. u Vinkovcima, 





RAJIÆ, Ivan, r. 10.XII.1972, dipl. ing. drvne 

tehnologije. Apsolvirao je 1996 /97, a diplomirao 



RAJKOVIÆ, Miroslav, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je VI. stupanj 


na DT odjelu. 

RAJKOVIÆ, Valentino, r. 13.III.1965. u 

Otoècu u Lici, ing. drvne industrije - proizvo- 


297 

dnje namještaja. Diplomirao je 19.VI.1992. 



RAJNOVIÆ, Josip, r. 15.III.1942, ing. drvne 

industrije - proizv. namještaja. Diplomirao je 



RAJNOVIÆ, Siniša, r. 17.XI.1968. u Virovitici, 


Diplomirao je 24.III.1993. god na Šum. fakultetu 


RAK, Oto (Spodnje Gorèe, Slovenija, 

28.VIII.1932), dipl. ing. drv. industrije. 

Sin Karla i Marije roð. Schildenfeld. 

Slovenske narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolik. 

Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu 

je školu završio u Braslovæu 1946, a maturirao 

je na I. gimnaziji u Celju 1954. god. Diplomirao 

je 1961. na Drvno-ind. odjelu Šum. 


Nakon diplomiranja bio je majstor, šef 

proizvodnje i tehn. direktor u tvornici GLIN-a 

Nazarje (1961-71). Nakon toga bio je do 

1984. tehnièki direktor, a zatim generalni 

direktor u LIK-u Savinja Celje. Potom je bio 

direktor Lesnog inštituta Ljubljana, pa gen. 

direktor Tvornice pohištva Bor Laško. God. 

1990. zapošljava se kao prokurist u Varioformu 

Wien u Austriji. Kao umirovljenik •ivi 

u Braslovèu kod ¤aleca. 

Za uspješan rad dobio je Krajgerovu 

nagradu Gosp. zbornice Slovenije i Orden 

rada I. stupnja sa zlatnim vijencem.

RAKITNIÈAN, Mirko iz Suhe Katalene r. 



fakultetu u Zagrebu, a dipl. je 26.VII.1967. 

god. na DI odjelu. 

RAKOVIÆ, Antun iz Levanjske Varoši, r. 




RAKVIN, Bo•idar, r. 24.XII.1946. u Zagrebu, 




RAMIÆ, Davorka (Sisak, 7.VII.1964), dipl. 


Kæi Ahmeda i Marije r. Koren. Hrvatica, 

hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolièke 

vjere. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Školovala 

se u Sisku: osnovnu školu završila je 1979, u 

CUO-u “Ivan Gošnjak” maturirala je 1983. 

god. Apsolvirala je 1987/88, a diplomirala 

12.IV.1990. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DT odjelu. 

Nastavnica je struè. predmeta drvne 

grupe u Srednjoj školi u Sisku. 

Bila je u Münchenu na seminaru za 

multiplikatore u dvojnom sustavu i na seminarima 

vezanim za praktiènu nastavu. 

Dobila je priznanje za promid•bu 

obrazovanja za potrebe obrtništva. 

RANOGAJEC, Darko, r. 23.VIII.1966. u 

Krapini, ing. drvne industrije - proizv. 



odjelu. 

RAPAIÆ, Ilija iz Krbavice, r. 19.X. 1938, dipl. 

ing. drvne industrije. Apsolvirao je na osamo- 


298 

staljenom Šum. fakultetu u Zagrebu 1961/62, 

a diplomirao 19.IX.1963. god. na DI odsjeku. 

RASPASOVIÆ, Kata, roð. 2.VI.1950. u 

Vukovaru, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 



odjelu. 

RASPASOVIÆ, Mijo, roð. 4.X.1953. u Virovitici, 




RASTIÆ, Nikola (Podlapac, 1918 - Zagreb, 

1963), dipl. ing. šumarstva. 

Potjeèe iz èinovnièke obitelji. Šumarstvo 

je diplomirao na Poljopr.- šum. fakultetu 

u Zagrebu 24.XII.1946. 

Zaposlio se najprije u šumarstvu. Radio 

je u šumarijama Crni Lug i Gerovo, zatim 

prelazi u DIP Ogulin, a 1956. preuzeo je 

du•nost glavnog direktora DIP-a Gospiæ, sa 

zadatkom da ustroji drvnu industriju Like, u 

èemu je uspio. 

Od 1962. u Exportdrvu Zagreb obnaša 

du•nost rukovoditelja Pilanske tehnièke 

slu•be, radeæi na poslovima izvoza. Na tom ga 

je radnom mjestu zatekla prerana smrt. 

Bio je èlan Savjeta za drvnu industriju 

bivše Jugoslavije. 

RAŠIÆ, Bogdan (Petrovci, 30.IV.1951), dipl. 


Sin Stanka i Marije r. D•ajiæ. Hrvat, 


školu završio je u Nijemcima 1966, a 

gimnaziju u Vukovaru 1970. god. Apsolvirao 

je 1975/76, a diplomirao 1.IV.1977. na Šum. 


Nakon diplomiranja, odmah se zapošljava 

u DIK-u Spaèva, u pogonu Tvornice 

graðevne stolarije, gdje radi kao tehnolog, šef

proizvodnje i šef tehn. pripreme rada. Potom 

radi u Tvornici parketa kao direktor d.o.o., a 

1998. prelazi u Razvoj, zatim u Prodaju, a 

danas radi kao tehnolog u Pilani. 

Èlan je HŠD - Ogranka Vinkovci. 

RAŠIÆ, Miloš (Stanièiæi ¤umberaèki, 

15.X.1925), ing. drvne industrije. 

Sin Dragutina i Malèike roð. Bastašiæ. 

Osnovnu školu završio je u Peænom na 

¤umberku 1937, ni•e razrede gimnazije u 

Petrinji, a maturirao je u gimnaziji u Zagrebu 

1948. god. Srednju tehnièku školu za primarnu 

preradu drva završio je izvanredno u 

Virovitici (1952), a Srednju tehnièku školu za 

finalnu preradu drva u Zagrebu (1954). God. 

1965. završio je i Višu tehnièku školu za 

finalnu preradu drva u Novoj Gradiški i postigao 

zvanje in•enjera drvne industrije. 

Radni vijek odradio je u razlièitim 

poduzeæima i u Ministarstvu drvne industrije 

NR Hrvatske, a od 1954. do 1956. radi u 

Srednjoj tehn. školi Virovitica kao nastavnik 

predmeta drvne konstrukcije i voditelj praktiène 

nastave. Od 1956. do 1969. zaposlen je u 

Institutu za drvnoindustrijska istra•ivanja u 

Zagrebu gdje obavlja poslove površinske 

obrade i lijepljenja drva. Radi na istra•ivanjima 

što su ih financirala drvno-ind. poduzeæa, 

Tvornica boja i lakova Chromos te 

Savjet za nauèni rad. 

Iduæih 20 godina (1969-1989). radi u 

Chromosu Zagreb na poslovima primjene 

proizvoda za drvo, a više od deset godina bio 

je voditelj kontrolnog laboratorija. 


Zagrebu. 


299 

S podruèja površinske obrade drva, lijepljenja 

drva i ekologije objavio je u èasopisu 

"Drvna industrija" više desetaka èlanaka. U 

èasopisu "Stolar" (Zagreb) i listovima "Drvarski 

glasnik" i "Drvodeljski radnik" (Beograd) 

objavio je više desetaka struènih priloga. 

Suraðivao je u "Inform. biltenu Exportdrva" i 

bio suradnik "Priruènika" Exportdrva (1966). 

Suradnik je u skriptama Površinska obrada 

drva u izdanju Šum fakulteta Zagreb (1980). 

Objavio je i više reporta•a iz tvornica (Mundus-a 

Vara•din, TVIN-a Virovitica i dr.). 

Velik je njegov doprinos u rješavanju 

svakodnevnih problema u svezi s bojama i 

lakovima te razlièitim sustavima za obradu 

drva. Svoja je iskustva publicirao i uèinio ih 

dostupnima praktièarima. 

RAŠKOVIÆ, Zvonimir, dipl. ing. drvne industrije. 



je 27.IV.1959. na Šum. odjelu, DI smjer. 

RATKIÆ, Spomenka, r. 5.IX.1952. u Bos. 

Šamcu (BiH), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 



odjelu. 

RATKO, Janoš, r. 20.X.1937. u Kikindi, 

Vojvodina, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



RATKOVIÆ, Ljubomir, iz Vrbove, roðen 




odsjeku. 

RAUH, Branko, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1958/59. na Poljoprivr.-šum.

fakultetu u Zagrebu, a dipl. 28.VII.1960. 

god. na osamostaljenom Šum. fakultetu, na 

DI smjeru. 

RAUTER, Milan, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 


u Zagrebu, a diplomirao 13.XII.1954. na 

Šumarskom odjelu - tehnièki smjer. 

RAVNIÆ, Ðino, r. 27.V.1965. u Kopru (Slovenija), 


Diplomirao je 26. IV.1990. god. na 


odjelu. 

REBEC, Altiero, r. 26.VI.1939. u Rijeci, 


1961/62. na osamostaljenom Šum. fakultetu 

u Zagrebu, a diplomirao 23. VI.1965. na DI 

odjelu. 

Zaposlen je u tvrtki Omniatekno 

Velika Gorica. 

REBERNAK, Vilko, iz Maribora, roðen 

19.IV.1925), dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 


fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 16.XII.1954. 

god. na Šumarskom odjelu - tehnièki smjer. 

Nije se zaposlio u drvnoj industriji. 

Najprije je deset godina projektant u Graðevnom 

odsjeku GG-a Maribor, zatim vodeæi 

projektant Cestnog poduzeæa Maribor, a od 

1970. voditelj jednog odjela Tehnièkog 

sektora toga poduzeæa. Poznat je struènjak za 

tehnièku dokumentaciju za ceste. 

U mirovinu otišao je 1980. god. 

(Opširnije v. HŠ¤L 4, str. 188-189.) 

REÈIÆ, Zdenko (Vinkovci, 19.X.1958), dipl. 


Sin Antuna, slu•benika. Školovao se u 

Vinkovcima: osnovnu školu završio je 1973, a 


300 

Elektrotehnièku srednju školu “R. Boškoviæ” 

1977. god. Apsolvirao je škol. god. 1980/81, a 



Pripravnièki sta• odradio je u DI 

Slavonija u Slav. Brodu. Nakon toga u istom 

je poduzeæu, bio voditelj kontrole proizvoda i 

servisne slu•be u proizvodnji namještaja. Od 

1987. god. bio je šef kontrole proizvodnje u 

Tvornici vrata - Spaèva Vinkovci, zatim je u 

istom poduzeæu voditelj pripreme proizvodnje 

u Tvornici grað. stolarije i proizvodnje 

elemenata za namještaj. Neko je vrijeme bio 

predavaè u Srednjoj drvnoj školi “S.S. Kranjèeviæ” 

Vinkovci, pa direktor u Tvornici Lu•njak 

¤upanja. 

Od 1993. direktor je privatnog poduzeæa 

Akord Vinkovci te direktor privatnog 

poduzeæa “Z. Reèiæ” d.o.o. Vinkovci te direktor 

i vlasnik privatnog poduzeæa Priša 

d.o.o. Vinkovci. 

REÐEP, Bo•idar (Ðurðevac, 22.XII.1960), 


Sin Martina i Barice r. Fuèek. Hrvat, 

rimokatolik. Školovao se u Ðurðevcu: osnovnu 

školu završio je 1975. god. a maturirao je u 

COUO-u “Vilim Galjer” 1979. god. Apsolvirao 



Nakon diplomiranja 2.III.1984. zaposlio 

se u DI Bilokalnik Koprivnica - Tvornica 

namještaja Ðurðevac. 

Radio je kao tehnolog procesa, voditelj 

tehnièke pripreme i voditelj Pilane. 

God. 1993/94. vršio je du•nost direktora. U 

sadašnjem poduzeæu Bilo d.d. Ðurðevac,

sljedniku Bilokalnika - tvornice namještaja 

Ðurðevac, na radnom je mjestu voditelja 

Pila-ne i Tehnièke pripreme. 


RED¤EBAŠIÆ, Mustafa, iz Gornjeg Vakufa 

(BiH), r. 10.VIII.1933, dipl. ing. drvne industrije. 


11.I.1966. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DI odsjeku. 

RED¤IÆ, Ešref, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 

je 1950/51, a diplomirao je na 

Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu 

20.X.1952, Šumarsko odjel - tehnièki smjer. 

Kao umirovljenik •ivi u Šibeniku. 

REMEC, Franc (Duplica, Kamnik, Slo - 

venija, 28.V.1928), dipl. ing. šumarstva. 



na Šumarskome odjelu - tehnièki smjer, 

10.XII.1952. godine. 

Cijeli radni vijek bio je zaposlen u slovenskom 

šumarstvu: u GG Kranj i GG Bled. 

(Opširnije v. HŠ¤L 4, str. 190.) 

RENDULIÆ, Davorin, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1960/61, na upravo osamostaljenom 


je 5.X.1962. god. na DI odsjeku. 

RENDULIÆ, Ivan, r. 5.XI.1950. u Rijeci, 


1973/74, a diplomirao 21. IX.1982. god. na 


RENDULIÆ, Ivan, mlaði, iz Tociljevca, r. 

3.I.1951, dipl. ing. drvne industrije. 





301 

REPE, Jakob, r. 27.VI.1943, dipl. ing. 


4.V.1967. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI odjelu. 

RE¤IÆ, Ivan, r. 11.VII.1956. u Virovitici, 




RIBIÈIÆ, Marko, dipl. ing. drvne industrije. 



17.I.1962. na osamostaljenom Šumarskom 


RIBIÈIÆ, Renata, r. 8.VI.1966. u Bugojnu 

(BiH), dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1989/90, a diplomirala 9.III.1992. god. 


RIÐIÆ, Tomislav, mr. sc., dipl. ing. drvne 

tehnologije. 

Magistrirao je 26.I.1988. god. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu obranivši magistarski 

rad s naslovom Utjecaj brušenja na 

kvalitetu površine i površinsku obradu nitroceluloznim 

lakovima. 

RIMAC, Jakov, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 14.VII.2000. god. na Šum. fakultetu 


RIMAC, Mirjana, r. 22.X.1969. u Æelebiæu 

(BiH) ing. drv. industrije - proizv. namještaja. 

Kæi Pere i Ljube r. Rimac. Hrvatica, 

hrvatskog i BiH dr•avljanstva, rimokatolièke 

vjere. Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu 

školu završila je 1984. u Æelebiæu kod Livna, a 

srednju Graðevinsko-geodetsku u Livnu 

1988. godine.


gdje je i diplomirala 7.IV.1995. god., VI. 

stupanj (proizvodnja namještaja) na DT odjelu. 

Kako nije uspjela dobiti posao u drvnoj 

struci, zaposlila se kao revirnik II u Šumariji 

Livno, unatoè radovima na terenu i 

velikoj teritorijalnoj pokrivenosti. 

RISOVIÆ, Stjepan (Prnjavor u Slavoniji, 

30.I.1955), dipl. ing. strojarstva, dr. sc., docent 

Osnova strojarstva na Šum. fakultetu u 

Zagrebu. 

Nakon završene Strojarsko-tehnièke 

škole u Zagrebu, upisao se na Fakultet strojarstva 

i brodogradnje u Zagrebu, gdje je diplomirao 

1981. god. na Katedri za materijale. 

Od 1982. do 1984. god. radio je u 

Tvornici parnih kotlova (TPK-a) u Zagrebu, 

zatim u RO Jugoinspekt na poslovima inspekcije 

i kontrole za naftna i plinska polja, 

parnih kotlova, centrifugalnih pumpi, visokotlaènih 

armatura i dr. 

Od 1.IX.1987. stalno je zaposlen na 

Šum. fakultetu u Zagrebu na Kate dri za 

strojarstvo, najprije u svojstvu asistenta, pa 

višeg asistenta i docenta za predmet Opæe 

strojarstvo. 

U listopadu 1993. obranio je magistarski 

rad Optimizacija uèina viševretenih 

glodalica za obradu drva na Fakultetu strojarstva 

i brodogradnje u Zagrebu, a disertaciju 

naslova Ovisnost kakvoæe piljenja drva o naprezanjima 

u listu kru•ne pile obranio je na Šum. 

fakultetu u Zagrebu u prosincu 1997. godine. 

Tijekom rada na Šum. fakultetu bio je 

stalni istra•ivaè na meðuprojektnom zadatku 

Kompleksna istra•ivanja organizacije proizvodnje 

u preradama sastojine i na projektu 

Adaptivno upravljani alatni strojevi za obradu 

drva. 

Objavio je više od 20 znanstvenih i 

isto toliko struènih radova. 


Utvrðivanje specifiène energije sušenja hrastovih 

popruga i termodinamièni model sušenja, (sa M. Primorcem). 

Drv. indust. 47(3), 1996, 95-100 


302 

Past and the Future of the Forest Biomass Utilization 

in Croatia, (u suradnji). Pozivni poster IUFRO XX 

World Congress, 6-12 August, Tampere, Finland, 1995. 

Optimizacija uèina viševretenskih glodalica za 

obradu drva. Glas. za šum. pokuse, Vol. 32, 1995, 129-168. 

Hand transmitted vibrations caused by orbital hand 

sanding mashines, (u suradnji) Arh. hig. rada toksikol, 

Vol. 46, 1995, 33-44. 

Promišljena proizvodnja i uporaba energije s posebnim 

osvrtom na biomasu, (sa S. Severom). Mehan. šumarstva, 

20(I), 1995, 17-26. 

Prilog prouèavanju jediniènog otpora rezanja pri 

obradi bukovine glodanjem. Drv. ind., 45(I) 994, 3, 83-89. 

Drvni ostatak kao sekundarni nositelj energije. 

Drvna industrija, 45 (1994), 4, 135-141. 

Prilog istra•ivanju vremena zaustavljanja lanca 

motornih pila lanèanica, (sa B. Borevkoviæ). Mehanizacija 

šumarstva 15 (11/12), 1990, 1921-197. 

Moguænost pridobivanja fitotvari u Upravi šuma 

Ogulin i rad bioenergije. HŠD - “Skrb za hrvatske šume 

od 1846. do 1996.”, Zagreb 1996, 283-292. 

Neke ergonomske pojave pri radu strojeva u šumarstvu 

obuhvaæene istra•ivanjima proreda sastojina, (u suradnji). 

Mehanizacija šumarstva, 14 (1989) 1-2, 39-45. 

Istra•ivanje vibracija prenesenih na ruke rukovaoca 

pneumatièkim brusilicama, (u suradnji). Mehan. 

šumarstva, 15(1990) 9/10, 161-168. 

Istra•ivanje svojstava i djelotvornosti upotrebe 

hvataèa pri proredama nizinskih šuma spaèvanskog bazena, 

(u suradnji). Mehan. šum., 15 (1990) 11/12, 175-191. 

RIVIÆ, ¤eljka, r. 4.III.1976. u Bjelovaru, 




ROBIÈ, Andrej, dipl. ing. drvne industrije. 



23.IV.1960. na osamostaljenom Šum. fakultetu 


Radni vijek proveo je u Sloveniji. Bio 

je glavni struènjak u Tvornici skija Elan u 

Begunju. Kao umirovljenik •ivi u Radovljici. 

ROBIÈ, Franc, (Mojstrana, Slovenija, 

1.IV.1924), dipl. ing. šum. 

Sin Ivana i Ivane roð. Mrak. Slovenske 


Potjeèe iz obitelji dr•avnog slu•benika.

Školovao se u Ljubljani: osnovnu je školu završio 

1935, a srednju 1946. god. Studirao je 

na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao 

21.VII.1952. na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 


Ljubljani pri Poduzeæu za ureðivanje bujica i 

tu je proveo èitav radni vijek do umirovljenja 

1984. god. U vrijeme slu•bovanja bio je 

voditelj gradnje na gradilištima širom Slovenije; 

projektirao je mnoge objekte i regulacije; 

bio je šef projektnog biroa; tehnièki voditelj 

poduzeæa; direktor poduzeæa i dvije 

godine struèni savjetnik. 

Sudjelovao je na nekoliko simpozija u 

zemlji i inozemstvu. Èlan je Društva ITŠDI 

Slovenije. 

ROBINŠÈAK, Stanko, r. 25.IX.1946. u Zagrebu, 




ROBOTIÆ, Jelena, v. TRAJKOVIÆ 

RODIÆ, Petar, iz Sadilovca, mr. šumarstva, 




28.IV.1957. god. na Šum. odjelu, DI smjer. 

Na istome Fakultetu studirao je i poslijediplomski 

studij na šumarstvu, znanstveno podruèje 

iskorištavanje šuma. Magistrirao je 

28.IV.1977 god. obranivši magistarski rad 

Iznošenje prostornog drva traktorom IMT-558 

u uvjetima gospodarske jedinice Reèièki lugovi 

Šumarije Karlovac. 

RODIÆ, Rade, dipl. ing. drvne industrije. 


u Zagrebu, a diplomirao 17.II.1960. 




303 

ROGIÆ, Ivan, iz Sv. Jurja, r. 10.VII.1932, 




ROGIÆ, Josip, dipl. ing. šumarstva. Apsolvirao 


Zagrebu, a diplomirao 10.IV.1954. na Šumarskom 


ROGIÆ, Šimun, iz Radišiæa, roð. 30.X.1947, 




ROGINA, Bo•idar, dr. tehnièkih znanosti, 

dipl. ing. kemije, red. sveuè. profesor Kemije. 

Bio je dekan Poljopr.-šum. fakulteta u 

Zagrebu 1953/54, a zatim prodekan, šef Prehrambenog 

odjela Higijenskog zavoda, honorarni 

nastavnik Farmaceutskoga fakulteta 

u Zagrebu, nastavnik Higijene prehrane na 

Školi narodnog zdravlja, stalni nastavnik Tehnologije 

•ive•nih namirnica na Srednjoj 

medicinskoj školi, honorarni profesor Tehnološkog 

fakulteta i redoviti profesor Poljopr.-šum. 

fakulteta u Zagrebu. Od 1952. 

predstojnik je Zavoda za kemiju, a od 1953. 

godine predavao je Kemiju na Šum. odjelu 

tadašnjeg Poljopr.-šumarskoga fakulteta u 

Zagrebu. 

Boravio je godinu dana (1925) na specijalizaciji 

u Vel. Britaniji, Danskoj, Njemaèkoj, 

Belgiji, Švicarskoj itd. 


O vinu direktne loze. Arhiv kem. i farm., Zagreb, 

3(1928), 141-145. 

Sadašnje znanje o riboflavinu u prehrani. Higijena 

i tehnika, Zagreb, 1(1948), 65-67. 

Usporeðivanju triju metoda za odreðivanje kaloriène 

vrijednosti hrane za spaljivanje u kalorimetrièkoj bombi. 

Farmaceutski glasnik, Zagreb, 1925, 191-195. 

Raport on the study milk in rural areas of Yugoslavia. 

Referat, separat 1-26, za Društvo naroda u ¤enevi.

Micro-determination of ionides by- arresting the 

catalytyc reduction of ceric ions. Analyst, London, 78 

(1953), 594-599. 

Doprinos poznavanju prehrambene vrijednosti 

kukuruza, (sa D. Horgas). Poljopr.-znanstvena smotra, 

Zagreb, 15(1953), 149-175. 

Odreðivanje malih kolièina aminokiselina modificiranom 

kinhidrinskom metodom., (s Briški). Kemija u 

industriji, Zagreb, 3(1954). 

¤ive•ne namirnice biljnog podrijetla. Higijena 

ishrane. Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1954. 

Priruènik laboratorijskih metoda za ispitivanje 

•ive•nih namirnica. Medicinska knjiga, Bgd-Zgb, 1954, 

326-346. 

ROJC, Ana, iz Zagreba, r. 5.VII.1947, dipl. 


a diplomirala 27.XI.1972. god. na Šum. fakultetu 


ROMIÆ, Milan, r. 28.III.1953. u Popovcima, 


je 14.II.1986. god. na Šum. fakultetu 


RONÈEVIÆ, Mijo, iz Kalinovca kod Ðurðevca, 





ROSENBERG, Milica (Bjelovar, 1.IV.1930), 

dipl. ak. arh., honorarna nastavnica Dizajna i 

Oblikovanja namještaja na Šum. fakultetu. 

Diplomirala je na Akademiji primijenjene 

umjetnosti u Zagrebu 1955. godine. 

Godine 1957. boravi i radi u arhitektonskom 

birou u Parizu. 

Nakon povratka dobiva status slobodne 

umjetnice i bavi se dizajnom i unutrašnjom 

arhitekturom. Od 1963. godine radi u 

Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Od 

1965. do 1968. predaje na Akademiji likovne 

umjetnosti u Zagrebu, a od 1968. do 1969. 

kao gošæa predavaèica predaje Dizajn na Sveuèilištu 

Illinois u Chicagu, SAD. Godine 1981. 


304 

obnašala je du•nost generalnog sekretara u 

Savezu arhitekata Jugoslavije u Beogradu. 

Od 1972. god., kao honorarna nastavnica 

na Šum. fakultetu u Zagrebu, predaje 

Oblikovanje namještaja, a od 1977. godine na 

istom fakultetu predaje i Dizajn. 

Sudjelovala je na velikom broju izlo•bi 

s podruèja primijenjene umjetnosti i dizajna, 

na internacionalnim kongresima s temama 

obrazovanja kadrova i dizajna, te na domaæim 

savjetovanjima. 

U svojim dizajnerskim aktivnostima 

nastoji promijeniti pristup rješavanju problematike 

namještaja kao pojedinog komada, 

definiranog u prošlim stilovima te prilagoðenog 

industrijskoj proizvodnji. Tadašnja 

dizajnerska kretanja usmjerava na studij 

novog prostornog ureðenja, nove kvalitete 

•ivota i odnosa èovjekove osobnosti i njegove 

okoline. U dizajn namještaja unosi filozofiju 

tadašnjih kretanja u arhitekturi koja slijedi 

kontinuitet dotadašnjih kretanja, ali i te•i 

širem i odgovornijem pristupu i razvoju s 

novim istra•ivanjima i unapreðenjima. 

Kao honorarna nastavnica radila je na 

Šum. fakultetu u Zagrebu do 27.X.1981. 

ROSIÆ, Gordana, r. 3.II.1967. u Topuskom, 


Diplomirala je 8.II.1989. god. na Šum. 


odjelu. 

ROŠTAN, Mladen (Ðurðevac, 19.III.1960), 

dipl. ing. drvne tehnologije, prof. struène škole. 

Sin Ignaca i Marije r. Mariæ. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva. Osnovnu školu 

završio je u Ðurðevcu 1975, a Drvno-tehn. 

školu u Virovitici 1979. Apsolvirao je 1983/84, 

a diplomirao 3.XII.1985. na DT odjelu (VII. 

stupanj) Šum. fakulteta u Zagrebu. 


Tvornici namještaja Bilo u Ðurðevcu, gdje je 

obavljao poslove tehnologa proizvodnje do 

direktora poduzeæa. Od 1996. radi kao

predavaè drvne grupe predmeta u Strukovnoj 

školi u Ðurðevcu. 

Aktivan je ne samo u struci nego i 

izvan struke. Èlan je više stranaka i udruga - 

od SDP-a do Šahovskog saveza Hrvatske. 

ROTOV, Ivan Aleksandroviæ - Vanja (Ruma, 

Srijem, 26.X.1932), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Aleksandra Mihajlovièa Rotova, 

Ing. agronomije, iz Novoèerkeska, sa Dona, iz 

Rusije, i majke Marije plem. Soretiæ - 

¤umberaèke, profesorice engleskog i latinskog 

jezika. Njegov šukundjed Anton Soretiæ 

bio je “Forstmeister” u Vinkovcima, jedan od 

osnivaèa Šumarskog društva u Hrvatskoj. 

Posljednji je potomak zagrebaèkog arhitekta 

H. Bollea, graditelja zagrebaèke katedrale. 

Osnovnu školu zapoèeo je 1932. u 

Subotici, a završio u Rumi. Gimnaziju je završio 

1951. u Rumi, a na Šum. fakultetu u 

Beogradu diplomirao je 1957, na DI odsjeku. 

Poslije diplomiranja zaposlio se u 

projektnom poduzeæu Šuma-projekt - u 

Sarajevu, gdje od 1958. do 1960. radi kao 

projektant niskogradnje. Potom do 1962. 

god. radi u Kombinatu drvne industrije Bos. 

Dubica na mjestu upravitelja pilane i parketarije 

i kao tehn. direktor. U to je vrijeme 

predavao na Radnièkom sveuè. struène predmete 

te ni•im razredima gimnazije Kemiju. 

Do 1966. radio je u DIP-u Lipa Slav. 

Po•ega kao upravitelj pilane i kao šef pripreme 

rada u Tvornici kuhinja. I ovdje je na 

Radnièkom sveuè. predavao struène predmete 

drvne struke. Od 1966. do 1973. bio je upra- 


305 

vitelj i šef proizvodnje tvornice roleta Rolplet 

u Pleternici. Potom je dvije godine bio upravitelj 

pilane u DIP-u Karlovac, a 1975/76. 

radio je kao referent prodaje i monta•e roleta 

i parketa u Slavonija DI Slav. Brod. God. 

1976. vraæa se u DIP Karlovac, gdje do 1990. 

radi kao direktor komercijale. U Srednjoj 

šum. školi u Karlovcu predavao je Tehnièko 

crtanje i Tehnièku mehaniku. 

Na kraju radnog vijeka prešao je u 

Drvoplast Petrinja, gdje radi od 1990. do 

1992. kao komercijalni i tehnièki rukovodilac. 

Zbog rata ostao je bez posla i otišao u prijevremenu 

mirovinu. Rad ipak nastavlja u 

Italiji, obavljajuæi agentske poslove u svezi 

rezane graðe. Za talijansku tvrtku projektirao 

je, obuèio kadar i pustio u proizvodnju pilanu 

s doradom. Za talijansko-švicarsku tvrtku 

Agind pustio je u proizvodnju pilanu u Rusiji 

te se brinuo o dopremi drva iz Sibira za 

Italiju. Na tim poslovima zadr•ao se do 1996. 

godine. 

I dalje radi kao savjetnik i agent za drvnu 

tvrtku Strong iz Ukrajine, a predstavnik je 

Bomexa iz Londona. I dalje je struèni suradnik 

raznim talijanskim tvrtkama. 

U tom radu pomoglo mu je znanje njemaèkog, 

ruskog i talijanskog jezika. 

U Po•egi bio je aktivan èlan Šum. 

društva i tajnik društva. Za tu aktivnost 

prigodom stote obljetnice društva (1976) 

dobio je priznanje. 

ROZMAJER, Robert, r. 10.IV.1969. u 

Osijeku, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



Zaposlen je u tvrtki Work - Drniš u 

Šibeniku. 

RO¤AN, Josip (Bjelovar, 17.VI.1935 - 

Ogu-lin, 4.IX.1994), dipl. ing. drvne industrije, 


U Ogulinu završio je osnovnu školu 

1950, a gimnaziju 1954. god. Studirao je na 



osamostaljenom Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DI smjeru. 

Cijeli radni vijek proveo je u hrvatskom 

šumarstvu - u ŠG-u Ogulin, odnosno u JP-u 

Hrvatske šume, sve do umirovljenja 1992. god. 

(Opširnije v. HŠ¤L 4, str. 213.) 

RO¤ANKOVIÆ, Ivica, iz Gornje Buèice, 

r. 16.I.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



RO¤EJ, Simon, r. 15.X.1940, dipl. ing. 


18.VI.1964. na Šum. fakultetu u 


RO¤IÆ, Biserka, iz Zagreba, r. 9.VI. 1956, 


je 11.XI.1983. god. na Šum. fakultetu 


RO¤IÆ, Fedor, iz Zagreba, r. 3.VII. 1950, 




RUHEK, Miroslav, r. 5.XI.1973. u Vara•dinu, 





306 

RUKAVINA, Stjepan, iz Trnjana, ing. 


je 26.X.1981. god. na Šum. fakultetu u 


Zaposlen je u Pilani Brestovac. 

RUKELJ, Miljenko, r. 5.III.1971. u Zagrebu, 

ing. drvne tehnologije - proizvodnja 



DT odsjeku. 

RULJ, Tamara, r. 10.III.1969. u Virovitici, 


1992/93, a diplomirala 18.IX.1995. god. na 


RUNDEK, Karlo (Zagreb, 17.IX.1932), 


Sin Valenta i Ru•e, r. Kranjec. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio radnik na •eljeznici, 

majka kuæanica. Školovao se u Zagrebu: 

osnovnu školu završio je 1943, a III. 

mješovitu gimnaziju 1951. god. Studirao je 

na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao 

je 1956/57, a diplomirao 8. XI.1958. na 

DI smjeru. 

God. 1959. zaposlio se u PDI Krivaja 

- Zavidoviæi (BiH), a 1960. prelazi u DIP 

Lika Gospiæ, u Tvornicu ploèa iverica. Od 

1969. radi u Trgovaèkom poduzeæu Visoèica - 

Gospiæ, a od 1975. u Drvnoj industriji 

Perušiæ. Tu se zadr•ao do kraja radnog vijeka: 

god. 1994. otišao je u mirovinu. 

¤ivi u Zagrebu.

RUNDEK, Stanislav, (Zagreb, 17.IX.1932 

- Zagreb, 28.XII.1996), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Valenta i Ru•e roð. Kranjec. Otac 

mu je bio •eljeznièar, a majka kuæanica. U Zagrebu 

je završio osnovnu školu 1942, a III. 

realnu gimnaziju 1951. god. Diplomirao je 

Šumarstvo na ŠG odsjeku Poljoprivr.-šum. 

fakulteta u Zagrebu 15.XII.1956. 

Iako šumar, gotovo cijeli radni vijek 

radio je u drvnoj industriji. Najprije radi u ŠG 

Zavidoviæi, Tvornici celuloze i papira Prijedor 

i Šum. inspekciji u Banjoj Luci (BiH). Zatim 

prelazi u Tvornicu pokuæstva "Šavriæ" Zagreb, 

gdje radi do umirovljenja 1994. god. 

RUPARÈIÆ, Alojz, iz Retljaka, r. 22. IX.1939, 




RUPE, Josip, r. 13.IV.1942. u Brod-Moravicama, 




odsjeku. 


307 

RUPÈIÆ, Darko, iz Ogulina, r. 17.II.1969, 

ing drvne industrije - proizv. namještaja. Diplomirao 

je 3.VII.1992. godine na Šum. fakultetu 


RUTAR, Vera (Kranjska Gora, Slovenija, 

19.VII.1955), dr. sc., dipl. ing. 

Doktorirala je na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, DT odjel, 17.XII.1999. god., obranivši 

doktorsku disertaciju s naslovom Fizikalna 

i kemijska svojstva i adsorpcijska sposobnost 

recikliranih vlakana otpadnog valovitog 

kartona i utjecaj na svojstva kvalitetnih papira. 

RU¤IÆ, Franjo, iz Klana, r. 3.VIII. 1948, 




RU¤IÆ, Josip, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1954/55. na Poljoprivr.-šum. 

fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 25.X.1956. 

god. na Šum. odjelu, DI smjer.

SABADI, Rudolf (Vinkovci, 10.IX.1928), 

dr. sc., dipl. ing. drvne industrije i dipl. oec., 

red. sveuèilišni profesor Ekonomike drvne industrije, 

Trgovine drvetom, Ekonomike šumarstva 

i Ekonomike šumskoprivrednih organizacija. 

Sin Franje i Ane roð. Mathe, Hrvat. 

O•enjen prof. dr. Višnjom Fabeèiæ-Sabadi. 

Osnovnu i srednju školu završio je u Vinkovcima: 

osnovnu 1939, a realnu gimnaziju s 

ispitom zrelosti 1947. god. Studirao je u Zagrebu 

na Poljopr.-šumarskom fakultetu, Šum. 

odjelu, DI smjer. Apsolvirao je 1950/51, a diplomirao 

1952. god. 

Od 1950. do 1956. studira na Ekonomskom 

fakultetu Sveuè. u Zagrebu, gdje je 

stekao zvanje dipl. oec. God. 1952. sluša 

predavanja na poslijediplomskom studiju iz 

vanjske trgovine na Pravnom fakultetu u Zagrebu, 

a 1967. na dvomjeseènom je studiju u 

sklopu ASTEF-a u Parizu. 

God. 1978. doktorira na Šum. fakultetu 

Univerziteta u Beogradu i postaje doktor 

znanosti s podruèja šumarske ekonomike. 

Govori, èita i piše engleski, francuski i 

njemaèki, a slu•i se i talijanskim i ruskim 

jezikom. 


308 

S 

 

Od 11.IX.1944. do 13.IV.1945. bio je 

u Hrvatskom domobranstvu, PUP-u Vuka u 

Vinkovcima, a 1955/56. u JNA. Potom je 

1953/54. vje•benik u DIP-u Novoselec i 

Jugoinspekt, Zagreb, a 1954/55. pomoænik je 

upravitelja šumske manipulacije DIP-a Sisak 

i pogonski in•enjer u Pilani Turopolje te 

upravitelj pilane u Sisku - Predgraðe, sve 

unutar DIP-a Sisak. God. 1956-1959. tehnièki 

je direktor DI-ja Slavonija hrast Vinkovci 

za projektiranje, izvoðenje i proizvodnju u 

pilani, tvornici parketa i prateæih objekata. 

Obavljao je i poslove samostalnoga projektiranja 

daljnjeg razvoja DIK-a Spaèva 

Vinkovci. Od 1959. do 1964. generalni je 

direktor DIP-a Turopolje. Radi na projektiranju, 

izvedbi novoga pilanskog postrojenja i 

tvornice parketa s prateæim objektima. 

Od 1964. do 1967. savjetnik je u Ministarstvu 

poljoprivrede, Odsjeku za šumarstvo, 

Vlade Carevine Etiopije, 1967-1969. 

bio je tajnik za ekonomske odnose s inozemstvom 

u Prepublièkoj privr. komori u Zagrebu. 

Od 1969. do 1974. komercijalni je direktor 

grupacije Kamensko Zagreb, a potom do 

1978. direktor projekta i portfolio direktor u 

IICY (Meðunar. korporacija za investicije u 

Jugosl.) u Zagrebu. God. 1978-1980. savjetnik 

je u Republièkom zavodu za društveno 

planiranje u Zagrebu, a od 1980. do 1993. 

god. najprije je na Šum. fakultetu Sveuè. u 

Zagrebu izvanredni, potom redoviti profesor 

predmeta: Ekonomika drvne industrije, Trgovina 

drvetom, Ekonomika šumarstva i Ekonomika 

šumskoprivr. organizacija.

Predstavljao je Hrvatsku (1991-1994) 

na meðunarodnim skupovima (multilateralni, 

FAO, ECE) u Eberswaldu, Tarandtu, 

Gmündenu, Ossiachu, Klagenfurtu, Geneve, 

Rimu i Fountainebleau. 

Bio je prvi predsjednik Upravnog 

odbora JP-a Hrvatske šume, od osnutka do 

kraja 1995. god. 

Objavio je 175 struènih i znanstvenih 

radova, od toga 23 knjige, na hrvatskom, 

engleskom i njemaèkom jeziku. U svojim 

radovima još od 50-ih godina, prvi u nas, 

primjenjuje ekonometrijske metode pri 

analizi gospodarskih uèinaka u šumarstvu i 

preradi drva. Poèetkom 80-ih objavljuje 

radove i knjige u kojima analizira poslovne 

rezultate u preradi drva metodama koje æe tek 

nakon gotovo pola desetljeæa biti opæe prihvaæene. 

Na svjetskim kongresima IUFRO-u 

u Kyotu (Japan) i Montrealu (Kanada) dr•ao 

je pozvane referate o gospodarskim problemima 

šumarstva i šumarske politike opæenito 

i u Hrvatskoj posebno. 

Zala•e se za konzistentnu šumarsku i 

drvnoindustrijsku politiku utemeljenu na suvremenim 

naèelima poticajnih mjera, uklanjajuæi, 

gdjegod je bilo moguæe, restriktivnost 

u gospodarskoj politici toga sektora. Obraðivao 

je problem struktura šumoposjeda u Hrvatskoj, 

iznoseæi konkretne prijedloge poticajnih 

mjera za unapreðenje, posebno privatnog 

šumoposjeda, ne ostavljajuæi po strani ni 

poticajne mjere za pretvorbu ni•ih oblika 

gospodarenja šumama u visoke šume u dr•avnom 

šumoposjedu. Istièe da, bez obzira na 

dugi rok povratka investicija u takve pothvate, 

induciranim djelovanjem u cijelom gospodarskom 

sustavu Hrvatska mo•e pronaæi 

mnogo br•i i bezbolniji put do gospodarskog 

prosperiteta. Od primijenjenih ideja valja 

istaknuti organizaciju dr•avnog šumoposjeda 

u jednom javnom poduzeæu te uvoðenje 

tr•išta i tr•išnosti u šumarstvu i u industriji 

prerade drva. 


309 

VA¤NIJI NOVIJI RADOVI 

Ekonomika šumarstva - Ud•benik i priruènik. 

Sveuè. u Zagrebu, ŠF, LIBER, pp. 1-374, Zagreb 1986. 

Strategija pilanarske proizvodnje i plasmana na domaæem 

i stranom tr•ištu u uvjetima informatièke revolucije, (sa H. 

Jakovcem). Bilten ZIDI, 14 (1):23-37, ŠF Zagreb 1986. 

Osnove trgovaèke tehnike, trgovaèke politike i 

marketinga u šumarstvu i drvnoj industriji. Sveuè. u Zagrebu, 

ŠF, LIBER, Zagreb 1988. 

Problems of Transition of Forestry and Forest Industries 

from Planned to Market Oriented Model - Structural 

Changes requirements and Optimization (u suradnji). Proceedings 

of IUFRO 1990, Subject Area, 19th World 

Congress, Montreal, Canada, pp. 190-197. 

Stanje austrijskog šumarstva. “Hrvatske šume”, 

Zagreb 1992. 

Šumarska politika. “Hrvatske šume”, pp. 1-118, 

Zagreb 1992. 

Ekonomika šumarstva. 2. izd., Škol. knjiga, 

Zagreb 1992. 

Report on Forestry and Forest Industries Developement 

- Croatia, Ministry of Agriculture and Forestry 

of the Republic of Croatia, October 1993, Paper 

presented at the 51st Timber Committee and 26th EFC 

Joint FAO Session, Rome, 11-15 Oc- tober 1993. 

Pregled šumarskog sektora bivšeg SSSR. “Hrv. 

šume”, Zagreb 1994. 

Naèela za tvorbu konzistentne šumarske politike. 

“Hrv. šume”, Zagreb 1994. 

Sjeverna Amerika - Trendovi i oèekivanja za drvo i 

drvne proizvode. “Hrv. šume”, Zagreb 1994. 

Prilog povijesti šumarstva i šumarske politike. “Hrv. 

šume”, pp. 1-175, Zagreb 1994. 

Review of Forestry and Forest Industries Sector in 

Republic of Croatia, (ed.), Min. of Agricukture & Forestry 

of the Republic of Croatia & “Hrvatske šume”, 

Public Corporation, Zagreb 1994. 

Uporaba hrastovine. Skup autora: MONO- 

GRAFIJA O HRASTU LU¤NJAKU. “Hrv. šume” 

Zagreb i HAZU, Zagreb, u povodu 150-godina šumarske 

znanosti u Hrvatskoj, pp. 1-55+ Summary 1+35+24 

slike, Zagreb 1995. 

Šumarstvo i drvna privreda SR Njemaèke. “Hrv. 

šume” Zagreb, 1-259+ (I-VII)+(I-XLIV), Zagreb 1996. 

Talijansko šumarstvo i prerada drva. “Hrv. šume” 

Zagreb, pp. 1-64, Zagreb 1996. 

Ein Übersicht der kroatischen Forste und Forstwirtschaft 

- Tat- sachen und Zahlen, Ministerium f. Landu. 

Forstwirtschaft der kroatischen Regierung. Zagreb 

(Jan.) 1997. 

Vrednovanje šuma u njihovoj ukupnosti. “Hrv. 

šume” Zagreb, pp. 1-40, Zagreb 1997. 

ŠVICARSKA - Pregled šumarstva i prerade drva. 

“Hrv. šume” Zagreb, pp. 1-90, Zagreb 1997. 

Gospodarska kretanja i suvremene tehnologije. 

Zbornik HAZU: VRHUNSKE TEHNOLOGIJE U 

UPORABI ŠUMA, Znanstv. skup, 11. travnja 2000. u 

Zagrebu, pp. 1-26, Zagreb 2000.

Postignuæa njemaèkog šumarstva i njihova ekonometrijska 

analiza. ŠL CXXIV, No 7-8, pp. 385-411. 

Šumarska politika u Hrvatskoj s naroèitim osvrtom 

na vrijeme bana baruna Josipa Šokèeviæa (1860-67), 

HAZU - Centar za znanstv. rad u Vinkovcima. Zbornik 

radova :213-256, Vinkovci 1996. 

Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta. ŠL 

CXXV/1-2: 35-43. 

SABAÐIJA, Ru•a, iz Vel. Èrešnjevice kod 

Pitomaèe, r. 24.II.1963, ing. drvne industrije 

- proizv. namještaja. Diplomirala je 11.V. 

1988. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. 


SABLIÆ, Brigita, r. 22.XI.1968. u Pa- kracu, 




SABLIÆ, Josip (Slav. Brod, 30.I.1940), dipl. 


Sin Mije i Helene r. Koller. Hrvat, katolik. 

Potjeèe iz •eljeznièarske obitelji. 

Školovao se u Osijeku: osnovnu školu završio 

je 1955, a Srednju tehnièku 1959. godine. 

Studirao je na Poljoprivr.-šum., odnosno 


na DI odsjeku 1962/63, a diplomirao 1964. 

Nakon diplomiranja radio je u Mobiliji 

Osijek, Kombinatu Belišæe i Exportdrvu, a 

sada sa sinom Tomislavom ima vlastitu 

radionicu Stoung d.o.o Osijek. 

SABLIÆ, Krunoslav, r. 28.IX.1971. u Osijeku, 


Diplomirao je 7.III. 1996. god. na Šum. 


odjelu. 

SABLIÆ, Tomislav (Osijek, 23.VIII.1963), 


Sin Josipa i Ljiljane r. Kordiæ. Hrvat, 

katolik. Otac mu je dipl. ing. DI, a majka 


310 

profesorica. Školovao se u Osijeku. Nakon 

osnovne škole polazio je Srednjoškolski 

centar “Braæa Ribar”, gdje je i maturirao. 


Apsolvirao je na DT odjelu 1990/91, a 

diplomirao 15.II.1993. god. 

Zaposlen je u oèevoj radionici Stoung 

d.o.o Osijek. 

SABLJIÆ, Zdenka, r. 31.X.1964. u Po•egi, 




SABO, Josip, r. 8.I.1954. u Delnicama, dipl. 




SABO, Zdravko, r. 12.XI.1939. u Slatini, 


1964/65, a diplomirao 7.II. 1969. god. na 


SABOLIÆ, Petar, iz Budanèevice kod Ðurðevca, 

r. 18.I.1958, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1980/81, a dipl. 25.II.1982. na 


SABOLIÆ, Stanko (Botovo, 7.V.1929), dipl. 


Sin Ignaca i Marije r. Dolenec. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio •eljeznièar, a 

majka kuæanica. Osnovnu škola završio je u 

Zagrebu 1940, a gimnaziju u Koprivnici 

1948. Šumarstvo je diplomirao 14.IX.1955. 

god. na Šum.-uzgojnom odsjeku Poljopr.šum. 


Od 26.X.1956. bio je pripravnik u 

Šumariji Repaš, a 1.X.1957. u netom utemeljenom 

ŠIP-u Bilokalnik Koprivnica radi kao 

voditelj eksploatacije. U preimenovanom

DIP-u (1958) vodi analitièko-planski sektor. 

God. 1959. voditelj je investicijskih radova 

izgradnje tvornice panel-ploèa. U meðuvremenu 

boravi na specijalizaciji u DI-ju Slavonija 

Slav. Brod, a od 1960. do 1964. 

upravlja tvornicom te prelazi u komercijalnu 

slu•bu za drvne proizvode. Nakon toga radio 

je u komercijalnoj slu•bi pogona kartonske 

ambala•e. Iz DIP-a Bilokalnik odlazi 1.VI.1966. i 

postaje direktor Pletarstva, košaraèko-galanter. 

poduzeæa u Koprivnici. Na tome mjestu 

ostaje deset god. Zatim je dvije godine 

tajnik Posl. zajednice šumar. i drvne industrije 

u Bjelovaru. 

Od 8.V.1978. do odlaska u mirovinu 

30.IV.1991. bio je tajnik SIZ-a Stambenokomun. 

djelatnosti u Koprivnici. 

Kao umirovljenik •ivi u Koprivnici. 

SAÈIÆ, Tatjana, r. 7.IX.1970. u Èakovcu, dipl. 




SAJKO, Ivan, dipl. ing. drvne industrije. 


na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, DI 

smjer. 


SAJKO, Robert, r. 30.XI.1972. u Düsseldorfu 

(Njemaèka), dipl. ing. drvne tehnologije. 




SAJKO, Sanja, r. u Zagrebu 23.VI. 1962, 




SAFTIÆ, Amir, r. 14.VII.1950. u Zagrebu, 



311 



SAKAÈ, Katica, iz Kalnièke Kapele, r. 


je 1979/80, a diplomirala 25.II. 


DT odjelu. 

SALAH-ELDIEN, Omer (Hilat, Khogally, 

Sudan, 25.VII.1948), dr. sc., dipl. ing. 


Sin Omera i Awad. Sudanske narodnosti, 

hrvatskoga dr•avljanstva, muslimanske 

vjere. Otac mu je in•enjer strojarstva, a majka 

kuæanica. Školovao se u Khartoumu (Sudan): 

osnovnu školu završio je 1964, a 

Khartoum Secondary school 1968. godine. 

Studirao je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, 

gdje je apsolvirao 1973/74, a diplomirao 

1976. god., na DI odjelu. 

Na istom fakultetu završio je i poslijediplomski 

studij podruèja ploèastih materijala 

i 11.VI.1979. god. obranio je magistarski 

rad Ispitivanje nekih fizièkih i mehanièkih 

svojstava ploèa iverica za proizvodnju namještaja 

i unutarnju upotrebu. Doktorat znanosti 

stekao je takoðer na Šum. fakultetu u 

Zagrebu 26. XII.1983. s doktorskom tezom 

Vatrootporne ploèe iverice za graðevinarstvo i 

brodogradnju. 

God. 1977. zaposlio se kao istra•ivaè u 

Institutu za drvo Zagreb, na projektima 

Instituta. Od god. 1984. bio je konzultant u 

Tehnièkom centru za drvo - Zagreb, a zatim i 

njegov direktor. Od god. 1992. bio je direktor

Fonda za pomoæ DI Hrvatske pa direktor 

SAG Consultinga d.o.o. Zagreb. 

God. 1994. zaposlio se na Tehn. fakultetu 

Univerziteta u Bihaæu. Dana 11.V.1996. 

na Mašinskom fakultetu Univerziteta u 

Sarajevu izabran je u zvanje vanrednog profesora. 

Od 1999. sveuè. je profesor na Tehn. fakultetu 

Univerziteta u Bihaæu. 

Objavio je više od 75 znanstvenih i 

struènih radova. 

Savjetnik je nekoliko inozemnih tvrtki 

za suradnju s drvnom ind. Hrvatske. Sudjelovao 

je na brojnim meðunarodnim i domaæim 

skupovima. Èlan je UNDUP-a i više udruga 

hrv. djelatnika UN sustava. Od 1984. suradnik 

je i konzultant registriran u UN - 

UNIDO - Vienna. 


Odreðivanje obujamske mase i koeficijenta kvalitete 

iverica. Drvna industrija 31 (1980), br. 1-2, s. 17-22. 

Laboratorijska ispitivanja moguænosti proizv. 

vatrootpornih iverica. Drvna industrija 33 (1982), br. 3-4, 

s. 75-82. 

Neka iskustva u ispitivanju lameliranih lijepljenih 

nosaèa. Drvna ind. 33 (1983), br. 11-12, s. 257-266. 

Moguænost poveæanja vatrootpornosti lameliranih 

drvnih elemenata u proizvodnji. Savjetovanje “Drvo i 

standardizacija”, Sarajevo, 1983, zbirka radova, s. 50-79. 

Istra•ivanje moguænosti proizvodnje lijepljenih 

lameliranih elektrovodnih stupova. Drvna industrija 36 

(1985), br. 11-12, s. 365-373. 

Degradacija adhezivne veze kod lijepljenih drvnih 

spojeva. Zbornik sa I. savjetovanja o ljepilima i lijepljenju 

drva, Tuheljske toplice, 16-18.6.1987, s. 275-292. 

Problematika procesa puzenja kod polivinilacetatnih 

ljepila namijenjeno masivnom drvetu. European 

Export. Conference Chateau de Piaz, Belleville, France, 

19-20 september 1989. 

Influence of Various Species of Wood on Physical and 

Mechanical properties of three - Layer Particleboard. Proceedings 

of the twentye-eighth international particle 

board Composite materials symposium. Washington 

State University. Pullman Washington 1994. (April 12- 

14, 1994), s. 275. 

Stanje i procjena moguænosti odr•ivog razvitka. 

Prerada drva i industrija Hrvatske, Zagreb, 1997. 

(studija). 

Suvremena tehnologija za proizvodnju drvnih 

konstrukcija. Zbornik radova meðunarodnoga skupa 

“Perspektive drvnoindustrijskog sistema BiH". Listopad 

1998, Bihaæ, s. 57-65. 


312 

SALIHOVIÆ, Hazim, r. 24.XI.1960. u Zagrebu, 




SALOMON, Ouille-Bozoumna, r. 1951, 




SALOPEK, Dalibor, r. 26.III.1940. u Bjelovaru, 


1962/63. na osamostaljenome Šum. fakuletu 

u Zagrebu, a diplomirao 23.IX.1965. godine 


SALOPEK, Dragutin, r. 5.VII.1932. u 

Ogulinu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



SALOPEK, Ivica, r. 22.VI.1961. u Ogulinu, 




odjelu. 

SAMAR¤IJA, Jadranka, r. 22.III.1972. u 

Zagrebu, ing. drvne tehnologije - proizv. 

namještaja. Diplomirala je 17.I.1997. god. na 

Šum. fakultetu u Zagrerbu, VI. stupanj na 

DT odsjeku. 

SAMBOLEK, Ivan, r. 28.VII.1931. u Sisku, 



a diplomirao 25.VI.1963. god. na Šum. 


Kao umirovljenik •ivi u Zagrebu.

SAMOHOD, Ante (Zagreb, 26.VIII.1948), 

dipl. ing. drvne tehn., prof. 

Sin Stanka i Marije r. Filipin. Hrvat, 

katolik. Otac mu je bio radnik, a majka 

grafièarka. Školovao se u Zagrebu: Osnovnu 

školu “I. Marinkoviæ” završio je 1964, a u 

klasiènoj gimnaziji maturirao je 1969. god. 

Apsolvirao je 1974/75, a diplomirao 5.IV.1977. 


Rad u struci zapoèeo je 1977. u poduzeæu 

Drvoambala•a Zagreb, a zatim je od 

2.XII.1978. do 20.V.1997. prof. struè. predmeta 

u Drvodjeljskoj školi u Zagrebu. U 

meðuvremenu je na Filozofskom fakultetu u 

Zagrebu polo•io pedagoški ispit. Neko 

vrijeme bio je ravnatelj Drvodjeljske škole u 

Zagrebu. U prijevremenu mirovinu otišao je 

21.V.1997. ¤ivi u Zagrebu. 

Tijekom radnog vijeka bio je na struènoj 

praksi u svezi s uredskim namještajem, a 

bio je i èlan Programske komisije SIZ-a šumarstva 

SR Hrvatske. 

SARAJLIJA, Kasim, dipl. ing. šumarstva. 

Apsolvirao je 1949/50, a diplomirao 9.IX.1953. 

god. na Poljopr.šumarskom fakultetu u Zagrebu, 


Prije posljednjih ratnih zbivanja •ivio 

je u Sarajevu. 

SAVIÆ, Jovo, iz Bos. Gradiške (BiH), r. 




SAVIÆ, Marko, iz Luèice, r. 1.X.1957, ing. 



u Zagrebu, VI. (I) stupanj na DT odjelu. 

SCOTTI, Neva (Šibenik, 16.VI.1930), dr. 

sc., docentica. 


u Šibeniku. Studirala je na Filozofskom fa- 


313 

kultetu u Zagrebu povijesnu grupu predmeta. 

Diplomirala je 1955. godine. 

Poslijediplomski studij upisala je 

1964. god. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. 

Izradila je magistarski rad pod naslovom 

Razvitak NOO-a u srednjoj Dalmaciji 1941- 

1945. godine i postigla 1966. god. magisterij 

iz dr•avno-politièkih znanosti. 

Doktorat humanistièkih znanosti iz 

podruèja povijesnih znanosti stekla je na 

Filozofskom fakultetu u Zadru disertacijom 

Talijanska okupacija Dalmacije 1941-1943. 

Zaposlila se 1.IX.1955. u Gimnaziji u 

Vara•dinu, zatim radi u Uèiteljskoj školi u 

Karlovcu, Višoj pedagoškoj akademiji u 

Karlovcu, Dr•avnom arhivu Hrvatske, Konfekcijskom 

školskom centru u Zagrebu, te od 

veljaèe 1967. god. na PMF-u u Zagrebu u 

zvanju predavaèa i višeg predavaèa, a od 1980. 

kao docentica na Katedri za osnove društvenih 

nauka, kasnije Zavod za povijest, filozofiju 

i sociologiju PMF-a u Zagrebu. Predavala 

je kolegije Sociologija i Politièka sociologija 

sve do 1998. kad odlazi u mirovinu. 

Na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, 

kao vanjski suradnik, predavala je, vodila 

seminare i obavljala ispite za studente Drvne 

tehnologije i Šumarstva iz kolegija društvenih 

znanosti, opæe programske osnove, od 1981. 

do 1985. godine. 

U svom znanstveno-istra•ivaèkom 

radu bavi se novijom poviješæu. Objavila je 

dvadesetak radova. Sudjelovala je na velikom 

broju znanstvenih skupova i savjetovanja 

hrvatskih povjesnièara i sociologa. 

Bila je zastupnica u Saboru SR Hrvatske 

1966-1970. i u Vijeæu udru•enog rada 

Sabora SR Hrvatske 1986-1990.

Odlikovana je dr•avnim Ordenom 

zasluga za narod. 


Rad NOO-a u srednjedalmatinskim okruzima 

1941-1945. Radovi Instituta JAZU, Zadar, XIX, 1972, 

315-370. 

Nastanak i posljedice Rimskih ugovora 1941. 

Zbornik IHRPD 2, Split 1972, 85-132. 

Odnosi Italije i NDH na podruèju sjeverne Dalmacije 

u prvim mjesecima rata 1941. godine. Zbornik 4 

IHRPD, Split, 1978, 863-884. 

Talijanska okupacija Splita 1941. godine. Ibidem, 

Split 1981, 491-517. 

Talijanski okupacioni sistem na dubrovaèkom tlu 

1941-1943. Zbornik “Dubrovnik u NOB-i”, Split 1985, 

1019 -1045. 

Talijanska okupacija otoka Korèule 1941-1843. 

Zbornik “Korèula u NOB-i”, Split, 1989, 273-295. 

Rimski ugovori od 18.V.1945 u priopæenjima 

predstavnika NDH. Zadarska smotra 4-5, Zadar 1992, 

43-92. 

Pokušaji primjene Rimskih ugovora od 18.V.1941. 

Zadarska smotra 6, Zadar 1993, 57-83. 

Hrvatsko-talijanski odnosi od rujna 1941. do 

prosinca 1942. (reokupacija 2 zone). Zadarska smotra 1-3, 

Zadar 1997, 83-128. 

SEDLAR, Zlatko (Delnice, 25.IV.1953), 


Sin Drage i Marice roð. Šnajder. Potjeèe 

iz slu•benièke obitelji. Osnovnu i 

srednju naobrazbu stekao je u Delnicama. 

Maturirao je u Gimnaziji “Ilonka Golik” 

1972. Diplomirao je na ŠG odsjeku Šum. fakulteta 

u Zagrebu 20.XI.1979. godine. 

Zapošljava se u drv. industriji. God. 

1979-1983. radi u DIP-u Novoselec, prete•ito 

kao tehnièki voditelj OOUR-a Pilana. 

Nakon toga prelazi u RO Drvoambala•a u 

Zagrebu kao tehnolog, a zatim radi na mjestu 

tehnièkog i komerc. direktora. God. 1988- 

1990. samostalni je obrtnik, a od 1990. do 

1996. tehnièki je voditelj u GP Moslavina 

pogona stolarije. Od 1996. tehnolog je u 

pogonu izolacije Konèar-Energetski transformatori 


SEFER, Ferid, r. 2.VI.1954. u Bos. Novom 

(BiH), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 


314 



SEKELJI, Ernest (Vinkovci, 7.III.1919 - 

Pieksämäki, Finska, 25.XI.2001), dipl. ing. 

šumarstva. 

Sin Andrije i Ane roð. Lehrner. Hrvat, 

hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolik. Otac 

mu je bio dipl. ing. agronomije, a majka 

kuæanica. Puèku školu završio je u Vinkovcima 

1929, a realnu gimnaziju u Banjoj Luci 

1938. Šumarstvo je studirao na Poljopr.šumarskom 

fakultetu u Zagrebu. Zbog rata, u 

kojemu je sudjelovao kao èasnik u domobranstvu 

i kasnije u JNA, diplomirao je 19.XI.1948. 

Prva stalna zaposlenja dobiva u BiH 

(¤ivinice, Tesliæ) gdje je tehn. direktor i 

direktor. Kraæe vrijeme (1951) radi u Tvornici 

crijepa i cigle Dilj Vinkovci. Krajem 1951. 

zaposlio se u ŠG-u Vinkovci kao upravitelj 

Šumarije Lipovac (1951-1953). Iduæe dvije 

godine referent je investicija i taksator. 

God. 1955. zapošljava se u drv. industriji 

kao tehn. direktor. Dvije godine radi u 

Kombinatu DI-je Borje Tesliæ (BiH), a zatim 

u DI Una (1957/58). God. 1958-1960. radi u 

Kazneno-popravnom domu Lepoglava kao 

direktor Pogona drvne galanterije i stolarije, a 

zatim u ŠG-u Sisak (1960-1961) kao upravitelj 

Šumarije Hrvatska Dubica. Od 1961 do 

1964. tehnièki je direktor Kombinata DI 

Kozara Bos. Dubica, 1964/65. radi kao šef 

trgovine i nakupa u PZ Klara Remetinec, 

Zagreb. Nakon ukinuæa zadruge postaje referent 

eksploatacije šuma i graditeljstva ŠG-a 

Kotor-Varoš. Na tom je mjestu do 1.IV.1967, 

kad je imenovan šum. i lovnim inspektorom

u Meðuopæinskom sekretarijatu za šumarstvo 

Banja Luka. Na toj je du•nosti do odlaska u 

mirovinu 31.XII.1983. 

Kad je ratni vihor zahvatio i BiH, 

prognan je iz Banje Luke. Nakon tri godine 

izbjeglištva na Visu i Obrnjenu, dospio je u 

Finsku, gdje prenosi na papir svoja sjeæanja 

nimalo lakog ali èasnoga šumarskog i drvarskog 

poziva u Hrvatskoj. Svoj plan da objavi 

knjigu nije realizirao. Iznenadna smrt u Finskoj 

prekinula ga je u tom naumu. 

SEKULIÆ, Pero, iz Orahovice, r. 28.II. 1939, 


1960/61. na netom osamostaljenom Šum. fakultetu 

u Zagrebu, a diplomirao 25.XII.1962. 

na DI odjelu. 

SELIMOVIÆ, Suada, iz Æutovine (BiH), r. 




odjelu. 

SEMIALJAC, Josip, iz Koške kod Našica, r. 




odjelu. 

SENKO, Dra•en, iz Kalnièkog Orehovca 

kod Kri•evaca, r. 15.VI.1964, dipl. ing. drvne 

tehnologije. Apsolvirao je 1987/88, a diplom. 


DT odjelu. 

SENTE, Zdravko, r. 17.VI.1960. u Zagrebu, 




odjelu. 


315 

SERDAR, Josip, dipl. ing., redoviti sveuè. 

prof. Opæeg strojarstva, r. 1911. god. u Vinkovcima. 

Diplomirao je 1935. na Strojarskom 

odsjeku Tehnièkog fakulteta u Zagrebu. 

Od 1950. do 1955. docent je, a zatim 

izvanredni profesor na Tehn. fakultetu u Zagrebu. 

Do 1955. honorarno je predavao Opæe 

strojarstvo na DI smjeru Poljopr.- šumarskoga 


SERDAR, Mile, iz Sv. Roka u Lici, roðen 




odsjeku. 

SEREZLIJA, Nagib, iz Vareša (BiH), r. 


namještaja. Diplomirao je 14.X. 1983. god. 



SERTIÆ, Ivo, (Krnjeuša, BiH, 2.IV.1913- 

Karlovac, 16.V.1993), dipl. ing. šumarstva, 


Sin Ivana i Marije roð. Sertiæ. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio opæinski pisar, a 


Stajnici 1924, a realnu gimnaziju u Sušaku 

1932. Šumarstvo je diplomirao 20.VI.1938. 

na Šum. odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu. 

Radio je u šumarstvu i drvnoj industriji. 

Prvo mjesto dobiva u Direkciji šuma 

Slunjske imov. opæine Karlovac (15.VIII.1939). 

Sljedeæe godine prelazi u Direkciju dr•. šuma 

Sušak. God. 1941-1948. upravitelj je šumarija 

Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad. 

Slijedi zaposlenje u drvnoj industriji, 

najprije u PODIŠ-u Sušak - Novi Vinodolski 

pa u ŠIP-u Novi Vinodolski, odnosno u 

DIP-u Ravna Gora, u kojima je osam godina 

bio upravitelj manipulacije, tehn. direktor ili 

voditelj eksploatacije šuma. God. 1956.

prelazi u DIP Karlovac kao upravitelj Uprave 

za iskorištavanje šuma, a nakon toga kao 

upravitelj. Na toj du•nosti ostaje do 1960. kad 

prelazi u ŠG Karlovac. Od poèetka 1969. god. 

do umirovljenja 1978. bio je savjetnik u ŠG-u 

Karlovac. 

Umro je u Karlovcu u 81. god. •ivota 

(1993). 

SERTIÆ, Vladimir (Beograd, 26.XI.1935), 

dr. sc., dipl. ing., redoviti sveuè. profesor 

Kemije drva, Kemijske prerade drva, Polimernih 

materijala te Poznavanja materijala II. 

Od 1939. godine •ivi u Zagrebu, gdje 

je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na 

Tehnièki fakultet, Kemijsko-tehnološki 

odjel, upisao se školske godine 1954/55. 

Još kao student zaposlio se 15.X.1957. 

god. u Zavodu za pedologiju Poljopr.-šum. 

fakulteta zasnovavši stalni radni odnos u 

svojstvu tehnièkog suradnika. Studij je nastavio 

i diplomirao 2.VII.1960. godine. 

Za struènog suradnika u Zavodu za 

pedologiju izabran je nakon povratka s redovitog 

vojnog roka u o•ujku 1962. godine, a 

1963. izabran je za asistenta predmeta Pedologija 

na Šum. fakultetu. U svojstvu asistenta 

1.V.1970. godine prelazi na Katedru za 

kemijsku preradu drva Šum. fakulteta. 

Poslijediplomski studij s podruèja 

kemije drva završio je 1974. godine obranom 

magistarskog rada Prilog poznavanju mehanièkih 

osobina papira izraðenog iz poluceluloze 

topolovine i kestenovine. 

Disertaciju Fizikalno-kemijska svojstva 

smole alepskog bora (Pinus halepensis 

Mill.) dobivene razlièitim tehnološkim postup- 


316 

cima obranio je 1981. godine na Tehnološkom 


U znanstveno-nastavno zvanje docenta 

izabran je 1982, a u znanstveno-istra•ivaèko 

zvanje višeg znanstvenog suradnika iz 

oblasti tehnièkih znanosti, podruèje kemijsko 

in•enjerstvo, izabran je 1988. godine. U 1991. 

godini upisan je i u registar istra•ivaèa u 

znanstvenoistra•ivaèkom zvanju višega znanstvenog 

suradnika u znanstvenom podruèju 


U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog 

profesora Kemije drva i Kemijske 

prerade drva izabran je 1988. godine, a u 

zvanje redovitog profesora 1993. godine. 

Nakon 1970. godine dr.sc. Vladimir 

Sertiæ radi na sustavnom istra•ivanju kemijskih 

svojstava domaæih vrsta drva, zatim na 

problemu emisije formaldehida iz ploèa 

iverica, kao i na istra•ivanju fizikalnokemijskih 

svojstava ekstraktivnih tvari naših 

crnogoriènih vrsta drva. U suradnji s drugim 

istra•ivaèima istra•uje probleme upotrebe 

ljepila za drvo izraðenih na bazi lignina te na 

problemu pogodnosti novih klonova bijele 

vrbe za proizvodnju celuloze. 

U suradnji s istra•ivaèima iz Zvolena 

obraðuje aktualni problem utjecaja agresivnih 

plinova i kemikalija na kvalitetu drvnih i 

šumskih proizvoda, utjecaj na radnu okolinu, 

kao i problem korištenja otpadnih voda iz 

drvne industrije za proizvodnju melase za 

•ivotinjsku ishranu. U svojim istra•ivanjima 

dr. Vladimir Sertiæ razvio je usku suradnju s 

istra•ivaèima s podruèja drvne tehnologije i 

šumarstva. 

Prof.dr.sc. Vladimir Sertiæ objavio je 

46 znanstvenih i struènih radova, izradio je 

više recenzija ud•benika, znanstvenih i 

struènih radova, meðunarodnih projekata te 

više nalaza i mišljenja u svojstvu struènog 

vještaka. Bio je mentor triju magistarskih 

radova, kao i èlan više povjerenstava za ocjenu 

i obranu disertacija i magistarskih radova. 

Na Šumarskom fakultetu sudjelovao 

je u nastavi sljedeæih predmeta na VII/1 

stupnju nastave: Pedologija, Kemija, Kemija s

osnovama biokemije, Analitièka kemija te 

Polimerni materijali. Na VI. stupnju sudjelovao 

je u nastavi predmeta Kemije, a sada na 

VII/1 stupnju vodi kolegije Kemija drva, 

Kemijska prerada drva te Polimerni materijali, 

a na VII/2 stupnju nastave predaje osam 

predmeta. 

Bio je voditelj istra•ivaèkog projekta 

Istra•ivanja i razvoj u industriji celuloze i 

papira (1984-1985) za potrebe gospodarstva, 

voditelj zadatka Istra•ivanja na podruèju 

celuloze i papira (RSIZ SRH, 1987-1990), 

voditelj teme projekta Društveno-ekonomski i 

tehnološki èinioci gospodarenja u šumskopreraðivaèkom 

kompleksu SR Hrvatske (SIZ - 

IV, 1981-1985), suradnik na zadatku Sistematsko-kompleksno 

istra•ivanje kemijskog 

sastava domaæih komercijalnih vrsta drva” 

(RSIZ SRH, 1971-1975), suradnik na 

potprojektu Istra•ivanje na podruèju nauke o 

drvu (RSIZ SRH, 1976-1980), suradnik na 

projektu Istra•ivanje drva i proizvoda od drva 

kod mehanièke prerade (RSIZ SRH, 1981- 

1985), suradnik u selektivnom projektu 

Razvoj novih vrsta slojevitih ploèa iz masivnog 

i usitnjenog drva (RSIZ SRH, 1989-1990). 

Od 1991. godine dr. sc. Vladimir Sertiæ suradnik 

je na projektima Istra•ivanje i promicanje 

kakvoæe drvnih proizvoda i Varijacije 

strukture i svojstava domaæih vrsta drva. 

U razdoblju 1987-1990. godine dr.sc. 

Vladimir Sertiæ bio je èlan Programskog 

savjeta Uzgoj šuma i tehnologija prerade drva i 

Projektnog savjeta Optimalizacija materijala, 

proizvoda i tehnologija u preradi drva. 

Od 1960. godine do danas bio je èlan 

mnogih stalnih i povremenih komisija, 

radnih grupa i odbora Znanstveno-nastavnog 

vijeæa, Vijeæa Drvnotehnološkog odsjeka 

i Savjeta Šum. fakulteta. 

Od 1982. do 1984. god. bio je prodekan 

DT odjela, a 1983. god. obavljao je 

du•nost predstojnika Kolegijalno - poslovodnog 

organa Šum. fakulteta. 

Za predstojnika Zavoda za istra•ivanja 

u drvnoj industriji izabran je u dva mandata 

u razdoblju od 1987. do 1991. godine. 


317 

Od 1994. godine prof. dr. sc. Vladimir Sertiæ 

èlan je suradnik Hrvatske akademije tehnièkih 

znanosti. 

RADOVI 

Prilog poznavanju i primjeni kompleksometrijskih 

analiza u pedokemiji (s A. Škoriæ), Zemljište i biljka, 

(1963), 1-3, 175-181. 

Priprema tla i gline za kemijske analize (s A. 

Škoriæ), Hemijske metode ispitivanja zemljišta, Jug. 

društvo za prouèavanje zemljišta, 7-9, Beograd, 1966. 

Analiza organske materije (humusa) zemljišta (s A. 

Škoriæ), Hemijske metode ispitivanja zemljišta, Jug. 

društvo za prouèavanje zemljišta, 41-43, Beograd, 1966. 

Odreðivanje stepena razlo•nosti (humificiranosti) 

organske materije zemljišta (s A. Škoriæ), Hemijske 

metode ispitivanja zemljišta, Jug. društvo za prouèavanje 

zemljišta, 56-58, Beograd, 1966. 

Odreðivanje kolièine formaldehida koji se oslobaða iz 

iverice (s V. Bruèi i M. Barberiæ), Bilten ZIDI, 7(1979), 

6, 28-57. 

Uputstva za odreðivanje formaldehida u ploèama 

ivericama perforator metodom (s V. Bruèi), Bilten ZIDI, 

8(1980), 5, 38-46. 

Odreðivanje formaldehida koji se oslobaða iz ploèa 

iverica perforator i WKI metodom (s V. Bruèi i I. Opaèiæ), 

Bilten ZIDI, 8(1980), 2, 38-45. 

Odreðivanje emisione klase ploèa i iverica (s V. Bruèi 

i I. Opaèiæ), Bilten ZIDI, 8(1980), 5, 47-56. 

Kemijski sastav nekih domaæih vrsta drva (s I. 

Opaèiæ), Zbornik radova ZIDI Šumarskog fakulteta, knj. 

1, (1982), 11-41. 

Fizikalno-kemijska svojstva bijele vrbe u odnosu na 

svojstva celuloze smjese tvrdih i mekih vrsta listaèa (s A. 

Krstiniæ, Ð. Kovaèiæ, Ð. Sekalec), Šumarski list, 97(1983), 

9-10, 403-411. 

Fizikalno-kemijska svojstva smole alepskog bora 

(Pinus halepensis Mill.) dobivene razlièitim postupcima, 


Kemijske osobine drva bagrema (s I. Opaèiæ), Bilten 

ZIDI, 12(1984), 5, 29-43. 

Dugoroèni razvoj šumarsko-preraðivaèke reprodukcijske 

cjeline u SR Hrvatskoj (s R. Sabadi, B. Prpiæ, H. 

Jakovac, B. Bijeliæ, D. Orešèanin, D. Suiæ i K. Lukiæ), 

knj. 16, II. dio, 202-260, Zagreb, 1984. 

Komparativna ocjena svojstava bagremovine i 

osnove njenih utilizacijskih karakteristika (sa S. Baðun i B. 

Petriæ), Bilten ZIDI, 12(1984), 5, 60-67. 

Optimizacija procesa mehanièko-kemijske tehnologije 

za razdoblje 1981-1985. godine, Bilten ZIDI, 

13(1985), 3-4, 27-34. 

Chemicke zlo•enie odpadovych vod z vyroby 

drevovlaknitych dosak mokrym sposobom (s I. Melcer i R. 

Solar), Drevo, 40(1985), 11, 326-331. 

Vplyv tuhych a plynnych exhalatov na produkciu a 

kvalitu lesnych drevin (s I. Melcer i A. Melcer), Drevo, 

41(1986), 8, 230-234.

Integralno iskorišæenje drvne sirovine, Drvna industrija, 

37(1986), 9-10, 229-234. 

Dinamika emisije formaldehida iz iverica odreðena 

perforatorskom i difuzijskom metodom (s V. Bruèi i I. 

Opaèiæ), Drvna industrija, 37(1986), 11-12, 277-281. 

Vplyv agresivnych plynov na smrekovo drevo (s I. 

Melcer i A. Melcer), Drevo, 41(1986), 5, 128 - 131. 

Vznik emisii pri spalovani a pyrolyze dreva a ich 

toxicita (s I. Melcer i A. Melcer), Drevo, 41(1986), 11, 

329-330. 

Organicke rozpuštadla a riedidla v drevarskom 

prostredia (s I. Melcer i A. Melcer), Drevo, 41(1986), 12, 

347-349. 

Kemijska svojstva bukovine i upotreba u kemijskoj 

preradi, Zbornik rad. Kolokvij o bukvi, (1986), 117-124. 

Ekologicky unosne lakovacije sistemy (s I. Melcer i 

A. Melcer), Drevo, 42(1987), 3, 57-59. 

Kemijska prerada hrasta lu•njaka, Glasnik za 

šumske pokuse, posebno izd., knj. 3, (1987), 375-381. 

Lijepljenje bukovine i jelovine aktiviranjem površine 

sljubnica natrij-hidroksidom uz primjenu punila na 

bazi lignina (s A. Bogner, H. Turkulin i B. Ljuljka), 


Znanstveno-istra•ivaèki rad u drvnoj industriji SR 

Hrvatske, Zbornik plenarnih referata i sa•etaka priopæenja 

savjetovanja Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i 

gospodarskim uvjetima, 125-135, Zagreb, 1988. 

Perspektivy chemickeho a biochemickeho spracovania 

dreva i lignocelulozovych surovin (s I. Melcer, A. Melcer, 

R. Solar i F. Kaèik), Drevo, 44(1989), 1, 6-8. 

Vplyv emisii na odumieranie ihliènatych a listnatych 

drevin (s I. Melcer, A. Melcer, R. Solar i F. Kaèik), 

Drevo, 44(1989), 4, 89-92. 

Chemicka charakteristika hydrolizatu po hydrotemickej 

uprave agatoveho dreva (s I. Melcer, A. Melcer, 

R. Solar, i dr.), Drevo, 44(1989), 7, 193-196. 

Vplyv hydrotermickej upravy na chemicke, fizikalne 

a mechanicke vlasnosti agatoveho dreva (s I. Melcer, A. 

Melcer, R. Solar, F. Kaèik i J. Šindler), Drevo, 44(1989), 

11, 317-321. 

Svojstva terpentinskog ulja alepskog bora (Pinus 

halepensis Mill.), Zbornik vedeckych prac Drevarskoj 

fakulty Vysokej Školy Lesnickej a Drevarskej vo 

Zvolene, 1989/I, 167-173, Bratislava, 1990. 

Zmeny vlasnosti bukoveho dreva po jeho termickom 

spracovani (s I. Melcer, A. Melcer, F. Kaèik, J. Šindler i K. 

Vargicova), Drevo, 45(1990), 9, 255-260. 

Properties of new white willow clones suitable for 

pulp production (s I. Melcer & A. Melcer), Proceedings 

Division 5, XIX World Congress, Abstracts 554, 

Montreal, 1991. 

Koncepcija sustava srednjeg obrazovanja drvne 

struke u Republici Hrvatskoj (sa S. Tkalec), Šumarski fakultet 

Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1991. 

Kemijski sastav nekih domaæih vrsta drva II, 

Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1992. 

Študium vodorozpustnych latok bukoveho dreva 

(Fagus silvatica L.) pri jeho skladovani vo vode (s I. 

Melcer, F. Kaèik, R. Solar, A. Melcer i J. Šindler), 


318 

Zbornik vedeckych prac Drevarskej Fakulty Technickej 

Unirverzity vo Zvolene, 41-56, Bratislava, 1992. 

Študium polysacharidickeho podielu kmena a vetvi 

dreva borovice (Pinus silvestris L.) vo vztahu k obdobiu 

ta•by (s I. Melcer, R. Solar i A. Melcer), Zbornik 

vedeckych prac Drevarskej Fakulty Technickej Univerzity 

vo Zvolene, 57-75, Bratislava, 1992. 

Vplyv melaminu na mno•stvo volneho formaldehydu 

v moèovino - formaldehydovych lepidlach v aplikacii 

na lepene spoje brezoveho dreva (s I. Melcer, A. Melcer, F 

Kaèik i J.Šindler), Zbornik vedeckych prac Drevarskej 

Fakulty Technickej Univerzity vo Zvolene, 77-114, 

Bratislava, 1992. 

Lijepljenje jelovine ligninskim ljepilom klasiènim i 

VF postupkom (s A. Bogner, V. Jirouš-Rajkoviæ i H. 

Turkulin), Drvna industrija, 43(1992), 3, 87-91. 

HPLC analiza monosaharida nekih domaæih 

drvnih vrsta (s V. Tišler i M. Kanop), Drvna industrija, 

44(1993), 1, 15-18. 

Zakonski normativi s podruèja industrijskih 

otpadnih voda v treh èlanicah delovne skupnosti Alpe - 

Jadran (s V. Tišler i D. Šantelj), Les, 46(1994), 179-183. 

Proizvodnja vlakana (s F. Kljajiæ), dio studije 

Stanje i perspektive razvitka industrije vlakana, papira i 

prerade papira u dr•avi Hrvatskoj, Zagreb, 1994. 

Razvoj proizvodnje celuloze iz jednogodišnjih 

biljaka (s F. Kljajiæ), Zbornik radova Ukljuèivanje 


23-26, Novi Vinodolski, 1994. 


(s B. Ljuljka, I. Grbac i V. Jirouš-Rajkoviæ), Drvna industrija, 

47(1996), 3, 101-107. 

SEVER, Stanislav roð. u Sv. Kri•u Zaèretje, 

5.II.1935, dr. sc., dipl. ing. šumarstva, dipl. 

ing. strojarstva, sveuèilišni profesor u trajnom 

znanstveno-nastavnom zvanju u miru. U 

trenutku umirovljenja predavao je na Šumarskome 

odsjeku predmete Osnove strojarstva i 

Mehanizaciju šumarstva s praktikumom te 

Transport u drvnoj industriji na DT odsjeku. 

Osnovno je školovanje zapoèeo 1942. 

godine u Zagrebu, a srednju je školu završio 

1954. na V. muškoj gimnaziji “Bogdan 

Ogrizoviæ”. God. 1959. diplomirao je na 

Poljopr.-šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu, DI 

odjel, a 1965. na Strojarskom odjelu Strojarsko-brodograð. 

fakulteta istoga sveuèilišta. 

Godine 1974. Vijeæe Šumarskoga fakulteta 

priznalo mu je objavljene radove jednakovrijedne 

magistarskom radu, a 1980. 

obranio je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagre-

u disertaciju Istra•ivanja eksploatacijskih parametara 

traktora kod privlaèenja drva. 

Od 1.IX.1960. dragovoljno je radio na 

Katedri za drvnoindustrijsko strojarstvo, a od 

1.XII.1960. zaposlenik je Šum. fakulteta 

Sveuè. u Zagrebu kao asistent (1960 – 1974), 

docent (1974 – 1981), izvanredni profesor 

(1981 – 1986) te kao redoviti sveuèillišni 

profesor od 1986. do 6. veljaèe 1997. kada je 

stavio u mirovanje polo•aj sveuè. nastavnika. 

Od 6.II.1997. pomoænik je ministra za poljopr. 

i šumarstvo te ravnatelj Uprave za 

šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju pri Ministarstvu 

Poljoprivrede i šumarstva Republike 

Hrvatske sve do 21.V.1998. kada ga je 

Vlada RH razriješila du•nosti na osobni 

zahtjev. 

Od 1.IX.1998. ponovno je zaposlenik 

Šum. fakulteta sve do umirovljenja 1.X.2000. 

Osim nastavnoga i znanstvenoga rada na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, deset je godina bio 

gost profesor na Šum. fakultetu u Sarajevu te 

povremeni nastavnik-suradnik na Agronomskome 


U dodiplomskoj nastavi, osim temeljnoga 

podruèja mehanizacije šumarstva, u 

raznim je oblicima pripremao, sudjelovao i izvodio 

nastavu iz Nacrtne geometrije, Tehnièkoga 

crtanja, Mehanike, Osnova elektrotehnike, 

Osnova strojarstva, Transporta u drvnoj industriji 

i dr. Od 1998. izabrani je nastavnik za 

izborni predmet Sigurnost u šumarstvu Visoke 

tehnièke škole za sigurnost na radu pri Fakultetu 

strojarstva i brodogradnje. Na poslijediplomskome 

studiju iz podruèja iskorištavanja 

šuma sudjelovao je u ostvaraju sastavnice koja 

se odnosi na strojeve u pridobivanju drva i 


319 

šumskom graditeljstvu. Bio je i pozivni 

predavaè na poslijedipl. studiju Europskoga 

centra za mir UN, Sarajevo (1988). Pritom je, 

osim èlanstva u mnogim povjerenstvima 

diplomskih i magistarskih radova te disertacija, 

bio i mentor dvadesetak diplomskih 

radova te jedne disertacije i magisterija 

(Zagreb, Ljubljana, Zvolen). 

U znanstveni je rad sustavno ukljuèen 

od 1972. Pritom je u istra•ivaèkim projektima 

radio kao istra•ivaè, voditelj zadatka, voditelj 

potprojekta i dr. Godine 1990. izabran je, a 

1995. reizabran za sljedeæih pet godina za 

zamjenika koordinatora istra•ivaèkoga projekta 

IUFRO-a 3.06.00. 

Bio je, ili je još uvijek èlan mnogih 

hrvatskih strukovnih udruga, npr. HŠD-a, 

Hrvatskoga mjeriteljskoga društva, Hrvatskoga 

strojarskoga i brodograðevnoga in•enjerskoga 

saveza, Udruge za plastiku i gumu, 

Hrvatskoga društva za promicanje zaštite 

ljudi u radnoj i •ivotnoj okolini, Pokreta 

prijatelja prirode – “Lijepa naša”, Hrvatskoga 

in•enjerskoga saveza i dr., obnašajuæi u njima 

razlièite du•nosti; bio je predsjednik društva, 

èlan upravnih i nadzornih odbora, èlan 

jezikoslovnih i drugih strukovnih povjerenstava. 

Trenutno je èlan TO 4002 i TO 23 pri 

Dr•avnome zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo. 

Od 1993. do 2000. èlan je saborskoga 

Odbora za dodjelu dr•avne nagrade za 

tehnièku kulturu “Faust Vranèiæ”. Od prosinca 

1995. do lipnja 1998. predstavnik je Vlade RH 

te zamjenika predsjednika Upravnoga odbora 

Hrvatske šume, p. o. Zagreb, èlan Komisije za 

znanstvenoistra•ivaèki rad šumarstva Hrvatske, 

redoviti je èlan Akademije šumarskih 

znanosti i izvanredni èlan Akademije tehnièkih 

znanosti Hrvatske. Od 1998. do 2000. 

kao predstavnik RH èlan Tehnièkoga povjerenstva 

Šumski i šumarski proizvodi projekta 

EU COST, od 2000. èlan je Znanstvenoga 

vijeæa Hrvatskoga centra za razminiranje, 

suradnik i autor nekoliko jedinica poglavlja 

Šume i šumarstvo Strategije zaštite okoliša i 

nacionalnoga akcijskoga plana zaštite okoliša 

(NEAP), suradnik na tzv. Bijeloj knjizi

Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske i 

Ministarstva znanosti i tehnologije, te ovlašteni 

ispitivaè zaštite na radu u RH za podruèje 

šumarstva itd. 

Èlan je, ili je to bio, meðunarodnih 

strukovnih organizacija: IUFRO i ISTVS 

(The International Society for Terrain-Vehicle 

Systems), Tehnièkoga povjerenstva COST 

Šumski i šumarski proizvodi (1998 – 2000), a 

na razlièite je naèine suraðivao u radu FAO-a, 

ILO-a, ECE-a, ISO-a, IEA-a, NSR-a (Nordic 

forest Technology Council), PTB-a 

(Physikalisch-Technische Bundesanstalt Braunschweig), 

CWF-a (The Canadian Woodlands 

Forum), CPPA-a (Canadian Pulp and Paper 

Association), FERIC-a (Forest Engineering 

Institute of Canada), SEV /COMECON 

(Council for Mutual Economic Assistance – 

Odbor za ispitivanje šumarske mehanizacije) 

i dr. Bio je voditelj hrvatske delegacije na 3. 

ministarskoj konferenciji Zaštita šuma u 

Europi gdje je u ime R. Hrvatske bio potpisnik 

Lisabonske rezolucije i deklaracije (Lisabon 

1998). 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu obnašao 

je du•nost predsjednika Katedre za drvnoindustrijsko 

i šumarsko strojarstvo, bio je 

tajnik i predsjednik savjeta fakulteta, predsjednik 

sindikalne podru•nice, bio je èlan 

dvaju izvršnih odbora istra•ivaèkih zavoda, 

èlan više povjerenstava za nastavu i dr. 

Prof. dr. sc. Stanislav Sever istodobno 

bio je ili je još èlan uredništava nekoliko 

èasopisa odnosno urednik njihovih strukovnih 

rubrika: "Drvne industrije", "Mjeriteljskoga 

vjesnika", "Metrologa", "Mehanizacije 

šumarstva", "Strojarstva". Ureðivao je ili bio 

èlan uredništva nekoliko znanstvenih zbornika 

radova, monografija i drugih tiskovina. 

Bio je ili je i sada èlan meðunarodnih urednièkih 

vijeæa hrvatskih i stranih èasopisa: Rad i 

sigurnost – Zagreb, Gozdarski vestnik – 

Ljubljana, Radovi – Zvolen, Hrvatske šume – 

Zagreb te organizator meðunarodnih i 

domaæih skupova, npr. “Mehanizacija šumarstva 

u teoriji i praksi", Opatija 1983, SEV - 

Opatija 1988, IUFRO-Opatija 1999. i dr. 


320 

Bio je pristupnik dr•avne nagrade 

“Nikola Tesla”, dobitnik je povelje HMD-a 

za osobiti doprinos djelovanju društva, 

povelje i zlatne medalje Novosadskoga sajma 

(1976), povelje Jugoslavenskoga poljoprivr.šum. 

centra (1985), priznanja proizvoðaèa 

šum. strojeva Tehnomehanika iz Marije 

Bistrice u povodu 125. godišnjice visokoškolske 

šumarske nastave u Hrvatskoj (1985), 

zahvalnice ROŠ-a “Slavonska šuma” Vinkovci 

(1989) za uspješnu suradnju, a na prijedlog 

Dr•avnoga povjerenstva za odlikovanja i 

priznanja odlikovao ga je Predsjednik Republike 

F. Tuðman redom Danice Hrvatske s 

likom Bla•a Lorkoviæa za osobite zasluge u 

gospodarstvu (1998). Uz posljednje primljeno 

priznanje predsjednika organizacije 

IUFRO i koordinatora Divizije 3 dodijeleno 

mu je na XXI. kongresu IUFRO-a za slu•enje 

u ostvaraju ciljeva udruge (2000). Dobio je i 

dvadesetak drugih priznanja i zahvalnica za 

strukovni i društveni rad, posebno za promicanje 

šumarske tehnike, sudjelovanja u mnogim 

kulturološkim poticajima, osnutka znanstvenih 

i struènih raspravljaonica te drugim 

djelatnostima. 

RADOVI 

(Izbor znaèajnijih objava od oko 600 naslova) 

Nekotorie meriteljnie metodi utver•denija harakteristik 

grunta pri issledovaniju 

sostava koleso – grunt (s D. Horvat), Zbornik radova 

meðunarodnoga seminara “Mjeriteljnie osnovi issledovanija 

mašin v ekspluataciji lesov”, Zagreb – Gerovo – 

Opatija, 1985, VI/1 – 9. 

Tehnièka znanja u obrazovnom i istra•ivaèkom 

procesu drvne industrije - juèer, danas, sutra (s V. Golja), 

Bilten ZIDI “125 godina šumarske nastave u Hrvatskoj”, 

13(1985)6: 125 – 137. 

Rezultati istra•ivanja korisnosti zglobnih traktora, 

Strojarstvo 27(1985)2: 79 – 96. 

Prilog prouèavanju potrošnje goriva pri prijevozu 

namještaja specijalnimkamionima (s D. Horvat i dr.), Drv. 

ind. 37(1986)3 – 4: 71 – 79. 

Proektovanie gradulirovanija mehanièeskoj regulaciji 

lesnih šarnirnih traktorov (s D. Horvat), Zbornik 

radova meðunarodne konferencije “K. social. integracii 

mechanizacie lesopesteskych a to•bovih prac”, 136–141, 

Martin, ÈSSR, 1986. 

Morphological characteristics of logging machines, 

Zbornik radova 18 th IUFRO World Congress, Div. 3, 

Forest operations and Techniques, Ljubljana, 1986, 9- 20.

Skidder’s efficiency investigation results (poster), 

Zbornik radova 18 th IUFRO World Congress, Div. 3, 

Forest operations and Techniques, Ljubljana, 1986, 406. 

Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu. Pravilnik o 

zaštiti na radu SR Hrvatske, provedbeni propisi, Centar za 

informacije i publicitet (CIP), Zagreb, 1987, 346 – 392. 

Productivity and performance of forwarders in hauling 

operations, IUFRO Meeting on harvesting, transport, 

ergonomics and safety in plantation forestry, Curitiba, 

Parana, Brasil, 1987, 1 – 23. 

Dynamic loading of skidder axles at wood skidding, 

International Society for Terrain Vehicle Systems, 9 th 

Internat. Conference, Barcelona, 1987, Vol. II, 531– 540. 

Paraleljnoe issledovanie urovnja šuma u trelevoènih 

traktorov. Informacionij bjuletenj ŠDVÚ (Štatny 

Drevarsky Výskumný Ústav) Kordinacionij centr po 

probleme “Kompleksnoe ispoljzovanie drevesnoga sirja”, 

Bratislava, kolovoz 1988, 3/88 – 50, 44 – 51. 

Tehnièki uvjeti za gospodarske ceste (s D. Šikiæ i dr.), 

Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb, 1989, 1 – 76. 

Soil compaction at wood hauling and wood skidding 

with heavy-duty tractors, 4 th European Conference of 

ISTVS, Wageningen, the Netherlands, March 1989, 

Proceedings Volume 2, 41 – 48. 

Yugoslav experience in studying the vehicle-soil system 

(s A. Vrankoviæ i dr.), Proceedings of the Seminar on 

the Impact of Mechanization of forest operations to the 

soil, Published by the Ministry of Agriculture, Brussels, 

Belgium, with ECE, FAO, ILO, Joint Committee on 

Forest Technology, Management and Training, IUFRO, 

Louvain-la-Neuve (Belgium), 1989, 225 – 234. 

Strategija razvoja mehanizacije radova u šumarstvu, 

Glas. šum. pokuse 26(1990), 497 – 518. 

Yugoslav experience in designing thinning machines 

(s I. Kne•eviæ), Metsäntutkimuslaitoksen tiedonantoja 

355, Machine design and working methods in thinnings, 

Proceedings of IUFRO P4.02.01. Conference, September 

1989, Hyytiälä (Finland), Helsinki, 1990, 75 – 97. 

Skidder Traction Factors, Journal of Forest Engineering, 

Vol. 1, No. 2, January, 1990, 15 – 23. 

Emerging forest harvesting issues in eastern Europe, 

Post-Congress Proceedings of IUFRO 1990, S3.06, 

Voluntary paper, Subject Area XIX World Congress, 

Montreal, QU, Canada and Swedish University of Agricultural 

Sciences, College of Forestry, Garpenberg 1991, 

Sweden, 241 – 242. 

Some features of testing forestry machines. Poster. 

Post-Congress Proceedings of IUFRO 1990, S3.01 

Subject Area XIX World Congress, Montreal, QU, 

Canada and Swedish University of Agricultural Sciences, 

College of Forestry, Garpenberg, 1991, Sweden, 

1, Summary. 

Criteria for classifying off-road vehicles, Invited paper. 

Post-Congress Proceedings of IUFRO 1990, S3.01 

Subject Area XIX World Congress, Montreal, QU, 

Canada and Swedish University of Agricultural Sciences, 

College of forestry, Garpenberg 1991, Sweden, 

230 – 241. 


321 

Normiranje i jezik jugoslavenskih normi, Jezik 

39(1991)1: 14 – 16. 

Sabijanje tla pri izvo•enju i vuèi drva teškim 

traktorima (s D. Horvat), Glas.šum. pokuse, Vol. XXVI, 

519 – 546, Zagreb, 1991. 

Mathematical model for estimating energy content 

in forest biomass (UFB – Utilization of forest biomass) 

(s D. Horvat i dr.), Proceedings of a Conference on 

Bioenergy Supply Systems IEA/BA Task VI Activity 7: 

Economics of wood energy supply systems, Bergen, 

Norway, 1991, 152 – 167. 

Form index as possible criterion for classification of 

forest off-road vehicles (s I. Kne•eviæ), Proceedings, Volume 

II, 5th European Conference International Society 

for Terrain-Vehicle Systems, Budapest, 1991, 468 – 476. 

Skidders and Forwarders Database as a Source and 

Help in Determining Morphological Relationship (s D. 

Horvat), Proceedings of IUFRO Conference, Workshop 

on Computer Supported Planning of Roads and Harvesting, 

Feldafing (Germany), 1992, I2/1 – I2/12. 

Logging Wheeled Tractor Data Bank for Assistance 

in Machine Family Evaluation (s D. Horvat), Proceedings 

of IUFRO Conference, Workshop on Computer 

Supported Planning of Roads and Harvesting, Feldafing 

(Germany), 1992, I7/ – VI7/8. 

Computer-aided determination of optimal forest 

road density in mountainousareas (s I. Kne•eviæ), Proceedings 

of IUFRO Conference, Workshop on Computer 

Supported Planning of Roads and Harvesting, Feldafing 

(Germany), 1992, 12/1 – 12/12. 

Raèunalom podr•ano odreðivanje optimalne gustoæe 

traktorskih vlaka pri stalnoj gustoæi kamionskih cesta (s I. 

Kne•eviæ), Meh. šumar. 17(1992)3 – 4: 41 – 51. 

Kako dalje sa sredstvima rada u šumarstvu? Glas. 

šum. pokuse, posebno izdanje, 1993, Vol. 4, 249 – 264. 

Prilog odreðivanju nesigurnosti slo•enog modela (s D. 

Horvat), Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 1993, Vol. 

4, 295 – 304. 

Matematièki model za odreðivanje toplinske kolikoæe 

šumske biomase (s D. Horvat i dr.), Glas. šum. pokuse, 

posebno izdanje 1993, Vol. 4, 305 – 313. 

Stanje i moguæi razvoj mehanizacije u hrvatskom 

šumarstvu, Meh. šumar. 18(1993)1: 3 – 15. 

Results of experience concerning the possible heat 

production from biomass in Croatia. Zbornik meðunarodne 

konferencije Alpe-Jadran, “District heating with biomass”, 

Graz, 1993, 27 – 30. 

Ispitivanje nekih eksploatacijskih karakteristika 

motornih pila lanèanica (s V. Goglia), Meh. šumar. 

18(1993)4: 205 – 208. 

Steyr 8090 & Seppi M. Miniforst assemblay in silvicultural 

work (s D. Horvat i dr.), Proceedings of 6 th 

European ISTVS Conference, Beè, 1994, 887 – 895. 

Some changes in forestry technologies, techniques and 

operational research in Croatia, a country in transition, Proceedings 

Scandinavian Forest Research in Europe: Operational 

Research. NSR Research Conference, Lyngby, 

Denmark, 1994, 69 – 81.

A contribution to damage standardization resulting 

from the research into machine use on variable slopes (s D. 

Horvat i dr.), 9. Interacctive seminar and workshop 

“Soil, tree, machines interaction”, FAO/ECE/ILO, 

IUFRO, EU Concerted Action CEET, Feldafing, Germany, 

1994, 1 – 9. 

Neki problemi korištenja dijela šumske biomase u 

energetske svrhe (s V. Goglia), Meh. šumar. 19(1994)3: 

193 – 198. 

Public enterprice “Croatian Forests” ’93 - Yearbook 

in Words, Pictures and figures, Zagreb, 1994, 1 – 45, 

urednik, koautor. 

Korištenje drvnog ostatka iz šumske proizvodnje za 

dobivanje iverja kao goriva u toplinskim generatorima (s Ð. 

Hamm i dr.), Meh. šumar. 19(1994)4: 269 – 275. 

Mulching flail mower – one method for mechanization 

of stand establishment and treatment operations (s D. 

Horvat), Invited poster No. 194, Proceedings of poster 

abstracts, IUFRO XX World Congress, 6 -12 August 

1995, Tampere, Finland, 111. 

Past and the future of the forest biomass utilization 

in Croatia (s V. Goglia i dr.), Invited poster No. 218, Proceedings 

of poster abstract, IUFRO XX World Congress, 

6 – 12 August 1995, Tampere, Finland, 124. 

Some properties of the skidders used in mountain forest 

stand thinning (s D. Horvat), IUFRO XX World 

Congress, 6 -12 August 1995, Tampere, Finland, 211 – 

217, Proceedings of the Technical Sessions of Subject 

Group 3.06. 

Logging strategies in Croatia, a country in transition, 

IUFRO XX World Congress, 6 -12 August 1995, 

Tampere, Finland, 217 – 226, Proceedings of the Technical 

Sessions of Subject Group 3.06. 

Šumska biomasa kao primarni nositelj energije (sa S. 

Risoviæ), EGE – Energetika· Gospodarstvo · Ekologija · 

Etika, 11/95: 118 – 119. 

Zatiranje hrvatskoga nazivka norma, Polimeri 

16(1995)3: 93 – 94. 

Šumarska radna sredstva i ergonomski zahtjevi, 

Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 46(1995)1: 95–110. 

Promišljena proizvodnja i uporaba energije s 

posebnim osvrtom na biomasu (sa S. Risoviæ), Meh. šumar. 

20(1995)1: 17 – 26.. 

Oplemenjivanje drvnog iverja predsušenjem (s Ð. 

Hamm i dr.), Meh. šumar. 20(1995)1: 27 – 31. 

Neka iskustva pri pokušaju opojmljenja strategije 

eksploatacije šuma u Hrvatskoj - zemlje u tranziciji, 

Šumarski list 120(1996)3 – 4: 133 – 141. 

Neke znaèajke traktora za privlaèenje drva u 

prorjedama sastojina brdsko-planinskog podruèja (s D. 

Horvat), Šumarski list 120(1996)3 – 4: 157 – 162. 

Sadašnjost i buduænost korištenja šumske biomase u 

Hrvatskoj (s V. Goglia i dr.), Šumarski list 120(1996)3 – 

4: 163 – 169. 

Gospodarenje šumama u Hrvatskoj (s D. Horvat, 

urednici i koautori), studija u okviru razvojno-istra•ivaèkog 

projekta PROHES - Razvoj i organizacija 

hrvatskoga energetskog sektora, Šumarski fakultet Sveuèilišta 

u Zagrebu, Zagreb, 1996, 1 – 86. 


322 

Forest Opening Issues in Croatia (sa S. Šunjiæ), 

Seminar on Enviromentally Sound Forest Roads and 

Wood Transport, Sinaia, Romania, 17 – 22. 6. 1996., 

ECE/FAO/ILO - Joint Committee on Forest Technology, 

Management and Training, Proceedings of the 

Seminar, Rome, 1998, 252 – 260. 

Certification - an opportunity for small countries to 

choose and apply environmental soft machines, referat na 

meðunarodnoj konferenciji IUFRO / CWF - CPPA / 

FERIC, Quebec City, Canada, 9 – 11. rujna 1996, Summary, 

5, 1 – 4. 

Slavonski hrastici (Slavonian oak forests) (s D. 

Tonkoviæ i dr.), Hrvatske šume, Zagreb 1996, 1 – 180. 

Wheel slip investigation of farming adapted tractor in wood 

skidding on skid trail (s D. Horvat i dr.), FAO/ILO/ECE 

Znanstvena raspravljaonica o buduænosnome tijeku 

provjera šumskih sastojina, 8 – 11. September 1997, 

Zvolen, Slovaèka. 

Choosing and Application of Forest Soft Machines (s 

D. Horvat), 7 th European ISTVS Conference, 7 – 10. 

October, 1997, Ferrara, Italy, 549 – 556. 

Imamo li jasnu zamisao o organizaciji i upravljanju 

dr•avnim šumama? (Do we have a concept of state forests?), 

(s D. Horvat), Meðunarodni simpozij, Ljubljana 26 – 27. 

svibnja 1997, 419 – 432. 

Croatian forests on the intersection, speech on the 

3 rd Ministerial Conference on the Protection of the Forest 

in Europe, 2 – 4. June 1998, Lisbon. 

Seven and half years of Croatian experience on the 

way from centrally planned forest operations to market oriented 

enterprise(s) (s D. Horvat), FAO/Austria expert 

meeting on environmentally sound forest operations for 

countries in transition to market economies, Ort/ 

Gmunden, Austria, 20 – 27. September 1998. 

Šumska biomasa kao nositelj energije u kogeneracijskim 

postrojenjima (s J. Domac i dr.), Meh. šumar. 

24(1999)1 – 2: 43 – 51. 

Vergleichende Untersuchungen der technischen 

Eigenschaften von adaptierten und mit Forstwinden 

ausgerüsteten landwirtschaftlichen Traktoren (s D. 

Horvat), 33. Internationales Symposium Mechanisierung 

der Waldarbeit, Zagreb-Delnice, 1999, 1 – 11. 

Certification of forest machines and processes (s D: 

Horvat), Proceedings of 13 th Interantional Conference 

of the ISTVS, Volume II, Munich, 1999, 775 – 782. 

Experience and state of the knowledge on the way of 

technology transition, Abstracts Proceedings of IUFRO 

Symposium Emerging Harvesting Issues in Technology 

Transition at the End of Century, Opatija, 1999, 7 – 8 

(hrv. inaèica A-5). 

SEVER (r. BRELIH), Josipa, (Ravna Gora, 

23.VIII.1949), dipl. ing. drv. industrije, prof. 

Kæi Tome i Darinke r. Beuk. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Potjeèe iz obrtnièke

obitelji. Osnovnu školu završila je 1964. u 

Ravnoj Gori, a Gimnaziju “Ilonka Golik” u 

Delnicama 1968. Apsolvirala je 1971/72, a 

diplomirala 7.III.1975. na Šum. fakultetu u 



Drvnotehnièkoj školi Delnice, gdje je profesorica 

grupe predmeta drvne struke. Potom 

radi u "3. maju" - TIBO, Rijeka kao projektantica 

monta•nih grað. objekata, istra•ivaèica 

tr•išta te u prodaji i nabavi. Danas radi u 

Stroj.-brodograð. školi za industrij. i obrtnièka 

zanimanja u Rijeci. 

SEVNIK, Franjo (¤upelevec, Bre•ice, Slovenija, 

1.I.1895 - Ljubljana, 8.X. 1980), dipl. 

ing. šum., red. sveuè. profesor. 

Osnovnu je školu polazio u Kapeli 

(Slovenija), zatim se školovao u Krškom, a od 

1910. do 1914. u realki u Idriji. Nakon studija 

u Austriji (Graz, Mariabrunn), pet semestara 

studirao je na Gospod.-šumarskom fakultetu 

u Zagrebu. Diplomirao je 25.X.1920. na 

Šumarskom odjelu. 

Najprije radi u šumarstvu (Bohinjska 

Bistrica, Ljubljana, Vukovar). Od 1926. deset 

je godina upravitelj Soteškog veleposjeda. Od 

1936 do 1943. bio je šef centrale i predsjednik 

Upravnog odbora u dr•avnoj upravi. Aktivan 

u OF-u za vrijeme rata, od 1945 do 1947. bio 

je pomoænik ministra za šumarstvo NRS. 

Radio je na osnivanju Šum. instituta 

Slovenije i bio njegov prvi direktor (1947- 

1949). Bio je inicijator i organizator šumarskoga, 

drvnoindustrijskoga i lovaèkog muzeja 

u Bistri (1948) i više godina njegov direktor. 

Zaslu•an je za ustroj Šum. odjela na Agronomskom 

fakultetu u Ljubljani, na kojemu je 

bio dekan i prodekan. Od 1950. do umirovljenja 

1964. redoviti je prof. na Biotehn. fakultetu 

u Ljubljani na kojem je predavao 

Ekonomiku šumarstva i drvarsko gospodarstvo. 

Bio je vanjski suradnik Inštituta za 

gozdno in lesno gospodarstvo LRS. 

Jedna je od najmarkantnijih liènosti u 

slov. šumarstvu. Bio je pokretaè Gozdarskog 


323 

vestnika (1938). Objavio je znatan broj znanstvenih 

i struènih radova. 

SIÆ, Stjepan, iz Lipovca, r. 3.XII.1951, dipl. 




SIKAVICA, Pero (Šibenik, 14.VIII.1970), 


Sin Peše i Mirjane r. Skoriæ. Hrvat, 

katolik. Otac mu je soboslikar, a majka 

slu•benica. Školovao se u Šibeniku: osnovnu 

je školu završio 1985, a u COUO-u je maturirao 

1989. god. Diplomirao je 29.V.1998. na 


Nakon diplomiranja bio je nezaposlen. 

Zaposlenje dobiva kao komercijalist 

15.III.2000. u privatnoj tvrtki PUÆO d.o.o i 

PALK d.o.o koja se bavi proizvodnjom i 

prodajom aluminijske stolarije. 

SINGER, Damir, r. 5.I.1944. u Zagrebu, 




SINKOVIÆ, Bo•o (Vrtnjakovac, 15.I.1931 - 

Zagreb, 25.II.1999), dipl. ing. drvne industrije, 

honorarni nastavnik Tehnologije proizvodnje 

namještaja. 

U Krapinskim toplicama završava 

osnovnu školu. Godine 1947. završio je 

stolarski zanat, a 1951. majstorsku školu u

Zagrebu. Godine 1966. diplomirao je na DI 


Od 1966. do 1968. godine radio je u 

Tovarni pohištva Bre•ice kao tehnièki direktor. 

U Zagrebaèkoj tvornici pokuæstva radio je 

kao šef pripreme od 1968. do 1969, a nakon 

pripojenja Zagrebaèke tvornice pokuæstva 

“M. Šavriæu” bio je voditelj operative u razdoblju 

od 1969. do 1972. godine. 

U Institutu za drvo u Zagrebu radio je 

kao voditelj Finalnog odjela i Laboratorija za 

ispitivanje namještaja do odlaska u mirovinu 

1972. god. 

Tijekom rada u Institutu za drvo sudjelovao 

je u donošenju normi za ispitivanje 

kvalitete namještaja. Osnovao je 1975. prvi 

Laboratorij za ispitivanje namještaja u Hrvatskoj, 

u suradnji sa B. Ljuljkom na Šum. fakultetu 

u Zagrebu. 

Od 1976. do 1985. suraðuje u znanstvenoistra•ivaèkim 

projektima Zavoda za istra•ivanja 

u drvnoj industriji Šumarskog fakulteta 

u Zagrebu. 

Kao honorarni nastavnik predmeta 

Tehnologija proizvodnje namještaja na VI. 

stupnju predaje od 1980. do 1986. godine. 

RADOVI 

IV "Interbimal" - u Milanu revija dostignuæa u proizvodnji 

strojeva za obradu drva (s M. Gregiæ, Drvna industrija, 

25(1974), 9-10, 273-239. 

Moguænost ispitivanja kvalitete namještaja u 

laboratoriju Instituta za drvo, Drvna industrija, 27(1976), 

1-2, 31-34. 

Ispitivanje kvalitete namještaja u Laboratoriju 

Instituta za drvo, drvna industrija, 27(1976), 3-4, 57. 

Faktori kvalitete naslonjaèa i višesjeda (s B. 

Ljuljkom), Drvna industrija, 29(1978), 1-2, 5-12. 


324 

Faktori kvalitete stolica (s R. Jeršiæem), Drvna industrija, 

29(1978), 9, 227-234. 

Prilog ispitivanju kvalitete korpusnog namještaja (s 

B. Ljuljkom I D. Biondiæem), Drvna industrija, 

29(1978), 11-12, 297-308. 

Faktori kvalitete stolova (s B. Ljuljkom), Drvna industrija, 

30(1978), 11-12, 391-395. 

Tehnologija tapeciranog namještaja i Tehnologija 

kuhinjskog namještaja, poglavlja u skriptama B. Ljuljke 

Tehnologija proizvodnje namještaja, Zagreb, 1978. 

Lijepljenje ploèa i sjedišta iz masivnog drva, 

poglavlje u skriptama B.Ljuljke Lijepljenje u tehnologiji 

finalnih proizvoda, Zagreb, 1978. 

Tehnološki aspekti optimalizacije krojenja ploèa, 

Savjetovanje, Stubièke Toplice 1979. 

Tehnološki problemi pri krojenju ploèa za namještaj, 

Bilten ZIDI (1979), 3, 11-24. 

Okov i kvaliteta namještaja (s D Puzak), Drvna 

industrija, 31(1980), 11-12, 295-299. 

Otpornost površina namještaja obraðenih razlièitim 

materijalima "Chromos"za površinsku obradu u drvnoj industriji, 

Bilten ZIDI 9(1981), 1, 1-61. 

Ispitivanje kvalitete namještaja u sistemu prozvoðaè 

- korisnik kao faktor razvoja i unapreðenja proizvoda (s B. 

Ljuljkom i D. Biondiæem), bilten ZIDI 9(1981) 3, 1-29. 

Razvoj proizvoda - kvaliteta - tehnologija (s B. 

Ljuljkom i D. Biondiæem), Bilten ZIDI 9(1981), 3, 30-47. 

Problemi pri projektiranju linija za brušenje, Bilten 

ZIDI 9(1981), 4, 66-73. 

Utjecaj projektiranja na proizvodnost rada, Bilten 

ZIDI 9(1981), 5-6, 77-84. 

Optimalna faza razvoja proizvoda za ispitivanje 

kvalitete (s B. Ljuljkom i D. Biondiæem), bilten ZIDI 

10(1982), 4, 67-81. 

Projektiranje najprikladnijih linija za izradu ploèa 

iz masivnog drva, Bilten ZIDI 11(1983), 7, 1-27. 

S meðunarodnog sajma namještaja u Kölnu 1985. 

godine, Drvna industrija, 36(1985), 5-6, 140-146, 

SINKOVIÆ, Tomislav (Zagreb, 16.IX.1960), 

dr. sc., dipl.ing., asistent za predmet Osnove 

tehnologije drva. 

Osnovnu školu završio je u Zagrebu. 

Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja 

u V. gimnaziji u Zagrebu upisao se na 

Šum. fakultet u Zagrebu, DT odsjek, gdje je 

diplomirao 1987. godine. Na Šum. fakultetu 

u Zagrebu poèeo je raditi u studenom 1987. 

kao znanstveni novak za predmet Osnove tehnologije 

drva. U znanstveno-nastavno zvanje 

asistenta za predmet Osnove tehnologije drva 

izabran je 1. studenoga 1990. godine. Tijekom 

1991, 1992 i 1993. godine bio je u Domovinskom 

ratu, a tijekom 1993. bio je na studij-

skom putovanju u Bundesforschungsanstalt 

für Forst und Holzwirtschaft, Institut für 

Holzphysik und mechanische Technologie 

des Holzes u Hamburgu i u Institut für Holzforschung 

u Münchenu, dobivši stipendiju 

Pfeil-Europa-Studienreisestipendiuma. Magistarski 

rad Fizièka i mehanièka svojstva 

juvenilnog drva jele (Abies alba Mill.) iz 

Gorskog kotara obranio je 21.VI.1994. god. 

Kao asistent vodi vje•be predmeta 

Osnove tehnologije drva i Tehnološke karakteristike 

drva na DT odsjeku i Osnove tehnologije 

drva na Šum. odsjeku. Na VI. stupnju nastave 

na DT odjelu do 1993. vodio je vje•be 

predmeta Poznavanje materijala I. Tijekom 

rada na Šum. fakultetu sudjelovao je u radu 

na sljedeæim projektima: Istra•ivanje i razvoj 

proizvoda, proizvodnih tehnika, tehnologija i 

metoda upravljanja u drvnoj industriji i 

prometu drvnih proizvoda, Fleksibilne proizvodne 

linije u drvnopreraðivaèkoj industriji, 

Varijacije strukture i svojstava domaæih vrsta 

drva, Kompleksno istra•ivanje dvostruke bijeli 

hrasta lu•njaka i Utjecaj svojstava drva na 

sušenje, zaštitu i pilansku preradu drva. Od 

travnja 1997. èlan je Tehn. odbora Fizikalna i 

mehanièka svojstva drva te trajnost i zaštita 

drva pri Dr•avnom zavodu za normizaciju i 

mjeriteljstvo Republike Hrvatske. 


Plošne deformacije kod statièkog savijanja grede 

normalnog i kompresijskog drva jele (Abies alba 

Mill.) obranio je 17.XI.2000. godine. 

RADOVI 

Neka fizièka svojstva jelovine iz Gorskog kotara, 

Drvna industrija, 42(1991), 1/2, 17-21. 


325 

Fizièka svojstva jelovine (Abies alba Mill.) iz podruèja 

Gorskog kotara (sa S. Govorèin), Zbornik radova 

Razvoj i perspektive finalne obrade drva, Zagreb, 1991. 

Fizièka i mehanièka svojstva juvenilnog drva jele 

(Abies alba Mill.) iz Gorskog kotara, magistarski rad, 

Zagreb 1994. 

Some Physical and Mechanical Properties of the 

Bednja Abonos (sa S. Govorèin), The 2-nd International 

Symposium Wood Structure and Properties ‘94, Zvolen, 

1994, 143-150. 

Raspored svojstava jelovine po popreènom presjeku 

(sa S. Govorèin), Zbornik radova Ukljuèivanje znanosti u 

gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj”, Novi 

Vinodolski, 1994, 36-41. 

Some Physical and Mechanical properties of the 

Bednja Abonos, Neka fizièka svojstva abonosa (crnog hrasta 

zakopanog u zemlji) iz Bednje (sa S.Govorèin), Drvna industrija, 

46(1) 9-14. 

Neka fizièka svojstva juvenilnog i zrelog drva 

jelovine (Abies alba Mill.) iz Zalesine, Šumarski list, 

119(1995), 7/8, 237-244. 

Fizièka svojstva juvenilnog drva jele (Abies alba 

Mill.) iz Gorskog kotara, Drvna ind., 46(1995), 2, 59-68. 

Ispitivanje kojih fizièkih i mehanièkih svojstava te 

kvaliteta drva ošteæenih stabala jele obiène (Abies alba 

Mill.) (s A. P. B. Krpan i S. Govorèin), Šumarski list, 

119(1995), 11/12, 391-405. 

Mehanièka svojstva juvenilnog drva jele (Abies alba 

Mill.) iz Gorskog kotara, Drvna industrija, 46(1995), 3, 

115-122. 

Distribution of properties in use for oak, beech and 

fir-wood in radial direction (sa S. Govorèin i J. Trajkoviæ), 

"Wood structure and properties 98", str. 83-87, Zvolen. 

Distribution of properties in use for oak, beech and 

fir-wood in radial direction, Raspored svojstava u 

radijalnom smjeru pri upotrebi hrastovine, bukovine i 

jelovine (sa S. Govorèin i J. Trajkoviæ), Drvna industrija, 

49(4), 199-204. 

The influence of type and colour of coat on durability 

of exterior fir wood joinery (sa R. Despot i J. Trajkoviæ), 

"Surface properties and durability of exterior building 

components", str. paper 8, Zagreb 1999. 

Tvrdoæa - pokazatelj upotrebljivosti drva u graditeljstvu 

(sa I. ¤upèiæ i M. Mikulèiæ=, "Wood in the construction 

industry", str. 19-25, Zagreb 2000. 

Influence of double sapwood on the quality of 

Slavonian oak (Sa S. Govorèin) "IUFRO Working 

groups: Improvement of wood quality and genetic diversity 

of oak", Glasnik za šum. pokuse, 37 (189-199). 

Plošne deformacije kod statièkog savijanja grede 

inormalnog i kompresijskog drva jele (Abies Alba Mill.), 

Doktorska disertacija, str. 1-286, Šum. fakultet Sveuè. u 

Zagrebu 2000. 

Fizièka svojsva jelovine (Abies Alba Mill.) iz podruèja 

Gorskog kotara (sa S. Govorèin), Zbornik radova 

"Razvoj i perspektive finalne obrade drva", ZAgreb 

1991. 

Fizièke i mehanièke osobine juvenilnog drva bukovine 

i jelovine (sa S. Govorèin), Predavanje odr•ano na

simpoziju "Savremena dostignuæa i rješenja u oblasti 

šumarstva", Beograd 1990. 

SIROÈIÆ, Dra•en, r. 12.XI.1968. u Vara•dinu, 


namještaja. Diplomirao je 20.V. 1996. god. na 


odjelu. 

SIROGLAVIÆ, Ðuro, r. 16.IV.1958. u Slav 




odjelu. 

SIRUÈEK, Mira, iz Donje Rašenice roðena 


je 1979/80, a diplomirala 22.VII.1981. na 


SKELIN, Jere, dipl. ing. šumarstva - tehnièki 


29.VI.1953. na Poljopr.- šum. fakultetu u Zagrebu, 

na Šum. odjelu, tehnièki smjer. 

SKENDER-MARINKOVIÆ, Nevenka, 

r. u ¤upanji 22.X.1946, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

SKERT, Sandra, r. 2.X.1964. u Zagrebu, ing. 




SKOK, Ranko, r. 11.VIII.1966. u Rijeci, 


26.X.1992. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DT odjelu. 


326 

SKOKO, Ivica, r. u Ðakovu 22.I.1967, dipl. 

ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 1990- 

91, a diplomirao 15.IX.1993. god. na Šum. 


SKOKO, Zvonko (Jadovica, Prnjavor, BiH, 

17.II.1940) dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Marka i Ljubice r. Boras. Hrvat, 

hrvatskoga dr•avljanstva, rimokatolik. Otac 

mu je bio VKV kolar, a majka kuæanica. Osnovnu 

školu završio je u Ovèari 1951, a gimnaziju 

u Vukovaru 1959. god. 

Studirao je na Poljopr.-šum. odnosno 


1962/63, a diplomirao 4.III.1964. na DI 

odsjeku. 

Glavninu radnog vijeka proveo je u 

Spaèvi d.d. Vinkovci - od 1.IV. 1965. do 

15.IV.1995. Obavljao je razlièite poslove u 

DIK-u Spaèva u Vinkovcima: bio je šef proizvodnje, 

direktor pogona, direktor Slu•be razvoja 

i pomoænik glavnog direktora. 

Od 16.IV.1995. radi u JP-u Hrvatske 

šume u Zagrebu kao samostalni komercijalist 

prodaje i nabave. 


SKOKO (WOLF), Danijela (Vinkovci 


Kæi Viktora, dipl. ing. drvne industrije, 

i Zdenke, r. Had•isakoviæ, slu•benice. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Školu je polazila u 

Vinkovcima: osnovnu je završila 1984, a u 

Poljopr.-šum. škol. centru maturirala je 1988. 

god. Apsolvirala je 1992/93, a diplomirala je 

6.VI.1997. na DT odjelu Šum. fakulteta u 

Zagrebu, VII. stupanj. 

Zaposlena je kao tehnolog u Pilani DI 

Spaèva D.D. Vinkovci. 

SKRAÈIÆ, Borislav (Murter, 1937 - Zagreb 

1999), dipl. ing. drvne industrije. 

Osnovnu školu završio je u Murteru, a 

Srednju tehnièku školu drvne struke u Zagre-

u. Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao je 


DT odjelu. 

Od 1955. do 1958. radio je u konstrukcijskom 

birou Exportdrva Zagreb i u kombinatu 

Velebit u Rijeci. Od 1959. do 1973. bio 

je tehnolog i voditelj u poduzeæu Drvorad 

Zagreb, a od 1973. radi u Industrogradnji 

Zagreb kao in•enjer razvoja, voditelj biroa za 

razvoj proizvodnje graðevne stolarije, direktor 

biroa za programiranje i koordinaciju proizvodnje 

graðevne stolarije i bravarije, te kao 

glavni in•enjer u drvnom programu. 

Na Katedri za finalnu obradu drva 

Šum. fakulteta u Zagrebu od 1980. do 1986. 

honorarni je nastavnik kolegija Tehnologija 

drvnih proizvoda za graðevinarstvo. 

Veliki struèni doprinos idejno mu je i 

konstrukcijsko rješenje proizvodnog programa 

graðevne stolarije Industrogradnje- 

IZOIND, što ga je izradio sa dipl. ing. H. 

Milinkoviæem. To je do tada najznaèajniji 

primjer uvoðenja novoga tipskog oblikovanja 

industrijske stolarije te uvoðenja tada nove 

konstrukcije jednostrukog konstrukcijskoga 

tipa s dvostrukim izolacijskim staklom. Sudjelovao 

je u izvedbi tehn. rješenja i ukupnoj 

realizaciji tj. izgradnji tvornice grað. stolarije 

Industrogradnje Zagreb - Lomnica, u èemu 

je bio najneposrednije anga•iran. Autor je 

glavnog proizvodnog programa te tvornice - 

prozora i vrata - pod nazivom IZOIND. 

Realizirao je i mnoge druge projekte s podruèja 

oblikovanja i unutrašnje arhitekture, 

kao što su primjerice, radovi na unutarnjem 

ureðenju koncertne dvorane “Lisinski” u Zagrebu, 

zgrade društv.-politièkih organizacija 


327 

na Savi, izlo•benog prostora umjetnina 

“Mimara” Zagreb, Hotela “I” Zagreb, sakralnih 

objekata u Kaknju, Kutini, Brèkom i Zagrebu 

te mnogi drugi, u suradnji s najboljim hrv. 

arhitektima. Bio je jedan od naših vodeæih 

struènjaka za podruèje drvne struke. 

God. 1980. sa H. Milinkoviæem prihvatio 

je du•nost predavaèa kolegija Tehnologija 

drvnih proizvoda za graðevinarstvo na 

Šum. fakultetu u Zagrebu i na taj naèin 

pridonio osnivanju i promicanju te nastave i 

istra•ivaèke discipline na fakultetu. 

Svoja iskustva uèinio je dostupnima 

objavljujuæi ih u tisku, poglavito u listu "Industrogradnja". 

Iznenada je preminuo 1999. god. 

SKUZIN, Vlado, r. u Zagrebu 12.III.1947, 




SLAMIÆ, Ivan (Virovitica, 3.I.1953), dipl. 


Sin Ivana i Ane r. Pavokoviæ. Hrvat, 

katolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Školu je 

polazio u Virovitici: osnovnu školu završio je 

1968, a maturirao je u virovitièkoj gimnaziji 


1978. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI 

odjelu. 

Rad u drvnoj struci zapoèeo je 1980. 

kao tehnolog In•enjeringa u TVIN-u Virovitica. 

Od 1980. do 1983. bio je voditelj 

Slu•be in•injeringa, a od 1983. do 1989. 

voditelj Kancelarijskog namještaja. Od 1989. 

do 1991. direktor je RJ Proizvodnja namještaja, 

a od 1991. na polo•aju je generalnog direktora 

tvrtke TVIN d.d. Virovitica. 

SLAPNIK, Slavko (Sv. Florjan, Slovenija, 

7.VI.1933 - Nazarje, 7.III.1969), dipl. ing. 

drvne industrije.

Sin Alojza i Amalije. Slovenske narodnosti, 

rimokatolik. Roditelji su mu bili 

obrtnici. Osnovnu je školu završio u Boèni, a 

Dr•avnu tehnièku srednju školu 1952. u Ljubljani. 

Diplomirao je 1961. na DI odsjeku 



Lesno industrijskom kombinatu Celje kao 

šef Transporta, a zatim je do prerane smrti 

(1969) radio u Lesnoj industriji Nazarje kao 

šef Furnirnice. Suraðivao je s hrvatskim 

drvarcima. 

SLAVIÆ, ¤eljko, r. u Virovitici 1.IV.1955, 


1978/79, a diplomirao 3.VIII.1981. god. na 


SLAVUJEVIÆ, Branko, r. u Visu 2.X. 1950, 




SLAVUJEVIÆ, Dean, roðen u Garešnici 




odjelu. 

SLIPÈEVIÆ, ¤aklina, roðena u Bihaæu, 

BiH 8.I.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirala je 1987/88, a dipl. 27.VI.1989. na 



328 

SLOVNIK, Miloš (Ljubljana, Slovenija, 

20.IV.1920 - Stuttgart, 22.X.1969), dipl. ing. 

šumarstva, prof. 

Sin Drage i Franje roð. Šlibar. Slovenske 

narodnosti, rimokatolik. Potjeèe iz 

trgovaèke obitelji. Osnovnu i srednju školu 

završio je u Ljubljani. Diplomirao je na Šum. 

odjelu Poljopr. - šum. fakulteta u Zagrebu 

1945. god. 

Posao je dobio u Šum. upravi Nazarje 

(1945-1947), zatim je premješten u Ministarstvo 

za šumarstvo i drvnu industriju, pa u 

Glavnu direkciju za drvnu ind. u Ljubljani 

(1948-1952). Od 1952-1967. predstojnik je 

Drv. odjela Tehnièke škole u Ljubljani, zatim 

direktor Više drvno-industrijske škole u Ljubljani. 

Predavao je Mehanièku preradu drva i 

Organizaciju rada. 

Radio je kao šumar i drvarac, u školama 

kao profesor, predstojnik i direktor, a u 

struènoj je literaturi poznat kao glavni urednik 

revije "Les". Bio je organizator i mentor 

raznih izlo•bi, urednik i nakladnik mnogih 

knjiga. Napisao je 15-ak struènih knjiga i 

brošura, ud•benika, priruènika i skripata, koji 

su imali znaèenje ne samo za uèenike i 

studente nego i za operativu. U reviji "Les" 

objavio je 50-ak èlanaka. 

SLUNJSKI, Zlatko, r. u Zagrebu 15.VI.1947, 




SMESNIK, Siniša, r. 12.IX.1967. u Bjelovaru, 

ing. drvne tehnologije - proizv.

namještaja. Diplomirao je 24.I. 1997. god. na 


odsjeku. 

SMILJANEC, Miroslav, r. u Virovitici 



na Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odjelu. 

SMILJANEC, Nenad, r. 27.VII.1966. u Virovitici, 


namještaja. Diplomirao je 25. VII.1996. god. 


DT odsjeku. 

SMILJANIÆ, Milan, iz Krbave, dipl. ing. 




SMILJANIÆ, Miroslav, roðen u Majaru, 

23.V.1942, dipl. ing. šumarstva. 

Sin Stanka i Drage roð Kne•eviæ. 

Srpske nacionalnosti, hrvatskoga dr•avljanstva. 


školu završio je u Ðakovu 1956, a Šum. 

školu u Karlovcu 1960. Diplomirao je na ŠG 

odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu 31.V.1968. 


drvnoj industriji. U Mobiliji Osijek radio je 

17 godina, najprije kao poslovoða u proizvodnji, 

kasnije kao referent u komercijali, šef 

nabave i komerc. direktor. Nakon toga zaposlio 

se u poduzeæu Export-import i tu proveo 

pet godina. Od 1991. radi u privatnom poduzeæu 

Arabella-export kojemu je jedan od 

trojice suvlasnika. 

SMILJIÆ, Milorad, r. u ¤arkovici 24.IV.1951, 





329 

SMOLÈAK, Jasenka, r. 20.III.1974. u Zagrebu, 

ing. drvne tehnologije - proizvodnje 



DT odsjeku. 

SMOLEJ, Rudi Izidor, iz Jesenica (Slovenija), 



na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjel. 

SOBOL, Sonja, r. 11.III.1961. u Vukovom 

Razdolju, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1983/84, a diplomirala 26.VII. 1985. 


odjelu. 

SOKOLOVIÆ, Danica, r. 12.IX.1965. u 

Sisku, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 



SOLDO, Svjetlana, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirala je 31.I.2000. godine na 


SOLINA, Anka, iz Jerovca, ing. drvne industrije 

- proizv. namještaja. Diplomirala je 



SOTOŠEK, Stanko (Podsreda, Krško, Slovenija, 

7.IV.1903 - Ljubljana, 24.XI.1956), 

dipl. ing. šum., sveuè. prof. 

Osnovnu školu i gimnazju polazio je u 

Ljubljani od 1914. do 1922. Diplomirao je 

21.VI.1927. na Šum. odjelu Gospodarskošum. 


Slu•bovao je u Srbiji, Makedoniji i 

Bosni. Od 1931. do 1941. profesor je na Šum. 

školi u Mariboru. Zbog suradnje s partiza-

nima u NOB-u odveden je u logor Dachau 

(Njemaèka). Od 1945. naèelnik je Odjeljenja 

za šumarsku prosvjetu NRS, a 1948. prelazi u 

Gozdarski inštitut Slovenije. Od 1949. redoviti 

je profesor kolegija Uzgajanje šuma na 

Agronomsko-šum. fakultetu u Ljubljani. 

Zaslu•an je za razvoj šumarskoga i 

drvnoga struènog školstva i znanstvenoistra•. 

rada u Sloveniji. Radio je na osnivanju 

ni•e šumarske škole, ni•e drvarske škole i 

srednje šum. škole. Suraðivao je pri osnivanju 

Drvno-ind. odjela Srednje tehn. škole i pri 

osnivanju Inštituta za gozdno in lesno gospodarstvo 

Slovenije (1947). 

Jedan je od osnivaèa "Gozdarskog 

vestnika", struènog lista za šumarstvo, drvnu 

industriju i trgovinu. Pisao je èlanke iz 

šumarstva i drvno-industrijske struke te ih 

objavljivao u "Gozd. vestniku" i "Šum. listu". 

Napisao je skripta za predmete Uzgajanje, 

zaštita i iskorištavanje šuma i Preradu 

drveta. To su bili prvi priruènici šumarstva i 

DI u slovenskim struènim školama. 

SOUKUP, Vladimir, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1956/57, na Poljopr.šum. 


8.II.1961. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DI odsjeku. 

Kao umirovljenik •ivi u Ivanovu Selu 

kod Grubišnog polja. 

SPASOVIÆ, Slobodan, iz Ivanjice (Srbija), r. 




SPREÈKIÆ, Mladen, roðen u Zagrebu, 

29.IX.1938, mr. sc., dipl. ing. šumarstva. 

Sin Ante i Zlate roð. Lonèariæ. Hrvat, 

katolik. Potjeèe iz obitelji šum. in•enjera. Osnovnu 

je školu završio u Ilid•i 1953, a gimnaziju 

u Sarajevu 1957. god. Diplomirao je na 

Šum. fakultetu u Sarajevu 1962. Na istom je 


330 

fakultetu 1977. i magistrirao ekonomiku i 

organizaciju. 

Od 1.XI.1963. do 26.IV.1978. radio je 

u PDI Bjelašnica Had•iæi kao šef Plana, šef 

Tehn.-komerc. slu•be, upravitelj pogona, 

tehn. direktor i direktor OOUR-a. Od 

27.IV.1978. do 1.IX.1980. bio je sekretar za 

privredu SO Had•iæi, a nakon toga, do 15. 

travnja 1984. radi kao direktor Tvornice grað. 

stolarije Šipad - Bjelašnica Had•iæi. U Šipadu 

export-import bio je šef devizno-platne 

slu•be, direktor Komercijalnog sektora, direktor 

uvoza i pomoænik generalnog direktora 

do 20.IV.1995. 

Od 1.VIII.1995. struèni je savjetnik za 

proizvodnju pokuæstva i drvne galanterije u 

Croatiadrvu Zagreb. 

SREMAC, Dragutin (Novi Vinodolski, 

11.VII.1913), dr. sc., dipl. iur., dipl. oec., 

izvanredni sveuè. prof. 

Klasiènu gimnaziju završio je u Zagrebu. 

Nakon toga završio je Pravni fakultet 

Sveuèilišta u Zagrebu, kao i Ekonomski fakultet 

Sveuèilišta u Zagrebu. Doktorat 

ekonomskih znanosti za podruèje ekonomike 

stekao je takoðer na Ekonomskom fakultetu 

u Zagrebu. 

Veæ vrlo rano, prije rata, opredjelio se i 

specijalizirao za problematiku •eljeznica. 

Radeæi na pravnim poslovima u gospodarstvu 

polo•io je struèni ispit za pravnu 

slu•bu, a ubrzo i pravosudni ispit. 

Od 1952. godine bio je tajnik Poljoprivreno-šum. 

fakulteta, a od 1960. do 1972. 

godine tajnik Šum. fakulteta. 

1954. godine bio je biran na Poljoprivredno-šumarskom 

fakultetu u Zagrebu za 

honorarnog nastavnika u svojstvu docenta iz 

predmeta Osnovi privrednog prava za studente 

agronomije, te Osnove prava sa šumarskom 

zakonodavstvom (kasnije taj predmet dobiva 

naziv Privredno pravo) za studente šumarstva. 

Od 1.IV.1972. godine stalni je nastavnik 

Saobraæajnog studija Graðevinskog fakulteta 

u Zagrebu za predmet Organizacija i

eksploatacija •eljeznièkog prometa. Od 1. 

sijeènja 1976. godine izvanredni je profesor 

Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. 

1974. godine završio je teèaj pod 

nazivom “Business game project”, što ga je na 

Ekonomskom fakultetu u Zagrebu organizirao 

California State University Long Beach 

iz SAD-a. 

RADOVI 

Uvjeti za razvoj prometa u Velikoj Britaniji, Ceste i 

mostovi. br. 2, 1975, 69-80. 

¤eljeznièka mre•a istre i njeno povezivanje s 

prirodnim zaleðem, Zbornik radova “Susreti na dragom 

kamenu”, 1979, 113-126. 

Opæi osvrt na projekt izgradnje •eljezniækog tunela 

ispod kanala La Manchea, “Ceste i mostovi” br. 2, 1975, 

44-52. 

SRŠA, Alojz, r. u Zagrebu 28.VIII. 1939, 


1963/64. god., a diplomirao 26.IX.1966. na 


STANIÆ, Krunoslav, r. u Zagrebu 8. II.1973, 


je 11.X. 1995. god. na Šum. fakultetu 


STANISLAV-RAVLIÆ, Jasna, r. u Zagrebu 





STANKIÆ, Ivan iz Budrovca kod Ðurðevca, r. 


namještaja. Diplomirao je 21.XII.1981. god. 


DT odjelu. 

STANOJEVIÆ, Vojislav iz Bos. Gradiške 

(BiH), r. 12.XI.1953, ing. drvne industrije - 


331 

proizv. namještaja. Diplomirao je 14.XI.198. 


stupanj na DT odjelu, Studij uz rad. 

STANTA, Ljiljana, r. u Zagrebu 14.II.1950, 




STAPAR, Boško iz Postojne (Slovenija), roð. 


je 1976/77, a dipl. 5.XI.1981. god. 


STARÈEVIÆ, Antun, iz Bilog Briga, roðen 




odjelu. 

Zaposlen je u Oropletu d.d. u Pleternici. 

STARÈEVIÆ, Ksenija, roðena u Zagrebu 


je 1988/89, a diplomirala 1.XI.1991. 


STARÈIÆ, Tomislav, r. 10.VI.1971. u Kutini, 

dipl. ing. drvne tehnolgije. Apsolvirao je 



STA¤IÆ, Marija, r. u Gorjanima kod 

Ðakova 10.IX.1948, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

STEJSKAL, ¤eljko, r. u Zagrebu 18.II.1943, 




STEPIÆ, Barica, r. 10.I.1966. u Slav. Brodu, 




STEVANDIÆ, Stevan, iz Prekoja kod Drvara 

(BiH), r. 24.X.1948, ing. drvne industrije. 

Diplomirao je 17.VII.1984. god. na Šum. 


odjelu. 

STILINOVIÆ, Ivan, iz Kani•e, r. 25.V.1942, 




STILINOVIÆ, Stjepan, roðen u Gospiæu 




Zagrebu, VI. stupanj na DT odjelu. Napisao 

je i obranio diplomski s naslovom Proizvodnja 

stolica u DI Perušiæ. 

Ubrzo nakon diplomiranja poginuo je 

na lièkoj bojišnici (1993) kao pripadnik HV. 

STIPETIÆ, Branka, v. GREGIÆ 

STIPETIÆ - KOVAÈEVIÆ, Dragica (Ogulin, 

10.VIII.1952), dipl. ing. šum. 

Kæi Ivana i Katice roð. Piškur. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Otac joj je bio radnik, 

a majka kuæanica. I osnovnu i srednju školu 

završila je u Ogulinu. Maturirala je u realnoj 

gimnaziji 1971. god. Diplomirala je 20. 

srpnja 1978. na ŠG odjelu Šum. fakulteta u 

Zagrebu. 


332 

Nakon diplomiranja zaposlila se 

9.IX.1978. u DIK-u Papuk Pakrac kao 

tehnologinja za površinsku obradu drva. 

God. 1986. prelazi u SOUR ŠIDIB Bjelovar, 

na mjesto referentice za biološku reprodukciju 

u društvenim i privatnim šumama, a od 

1.XI.1988. radi u Privr. komori Bjelovar, 

kasnije ¤upanijskoj komori Bjelovar, u 

Odsjeku za industriju, kao struèna suradnica 

za drvnu industriju i šumarstvo. 

STIPIÆ, Ivan, r. 7.V. 1968, dipl. ing. drvne 




STIPIÆ, Jozo, iz Blackog kod Po•ege, r. 

7.III.1970, ing. drvne industrije - proizvodnje 

namještaja. Diplomirao je 11.VII.1994. 



STIPIÆ, Mato, iz Kotor-Varoši (BiH), r. 




odsjeku. 

STIPLOŠEK, Silvija, r. 1.II.1952. u Zagrebu, 


je 1974/75, a diplomirala 8. XI.1978. 


odjelu.

STJEPANOVIÆ, Snje•ana, r. u Ogulinu 

11.IV.1967, ing. drvne industrije - proizvodnje 

namještaja. Diplomirala je 13.XI.1989. 



STJEPÈEVIÆ, Ilija, r. 22.IV.1941. u Zagrebu, 




STOJAKOVIÆ, Boško iz Raðevca, roðen 



u Zagrebu, a diplomirao 17.VIII.1962. god. 



STOJAKOVIÆ, ¤arko, r. 29.V.1966. u Bjelovaru, 




STOJANOVIÆ, Slavica, iz Kometnika, r. 


namještaja. Diplomirala je 7.I. 1987. god. na 


odjelu. 

STOJIÆ, Mato, r. u Dragièevici, 10.XII.1968, 




Zaposlen je u poduzeæu Lignotehna 


STOJILJKOVIÆ, Radica, r. 3.V.1963. u 

Gradnji, dipl. ing. drvne tehnologije. Diplomirao 

je 29.IX.1990. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 


333 

STOPIÆ, Juraj (Gospiæ, 23.III.1939), dipl. 


Sin Ivana i Matije roð. Bubaš. Hrvat, 

katolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Školovao 

se u Gospiæu. Osn. školu završio je 1950, a u 

gospiækoj gimnaziji maturirao je 1958. Studirao 

je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao 

21.II.1966. na DT odjelu. 

Od 1967. radi u drvnoj industriji. 

Nakon toga 1992. zapošljava se kao pomoænik 

upravitelja UŠ-a Gospiæ u JP-u Hrvatske 

šume. 

STREHOVEC, Danijel, r. 6.I.1939. u Krapini, 




STRI¤IÆ, Branislav, dipl. ing. drvne industrije. 



15.VII.1960. na netom osamostaljenom 


¤ivio je u Vel. Gorici. 

STRNAD, Sanja, r. 27.VIII.1973. u Zagrebu, 


namještaja. Diplomirala je 20.XII.1996. god. 


DT odsjeku. 

STUBIÈAN, Evica, v. KOZERA 

STUÈKA, Miro, r. 12.II.1937. u Osijeku, 


1966/67. god., a diplomirao 5.IX.1969. na 


STUPAR, Dragica, r. 22.VIII.1950. u 

mjestu Zecovi, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirala je 1973/74, te diplomirala


na DI odjelu. 

STUPAR, Zdravko (Krnjeuša, Bos. Petrovac, 

BiH, 3.IV.1960), mr. sc., dipl. ing. šumarstva. 

Diplomirao je s najvišom ocjenom na 

Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Poslijediplomski 

studij završio je na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu. Magistrirao je 12.VI.1988. 

godine na DT odjelu, obranivši magistarski 

rad s naslovom Eksperimentalno i simulirano 

piljenje jelovih - smrekovih trupaca, uporeðenje 

kvantitativnog i kvalitativnog iskorišæenja za 

prognoziranje kvalitete buduæih piljenica u 

trupcu. 

SUBANOVIÆ, Saša, ing. drvne tehnologije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je 3.VI.1996. 


stupanj na DT odsjeku. 

SUÈIÆ, Berislav, dipl. ing. drvne industrije. 



27.VI.1961. god. na osamostaljenome Šum. 


Umro je u Zagrebu. 

SUÈIÆ, Ivka, r. 24.V.1952. u Travniku (BiH), 




odjelu. 

SUÈIÆ, Vlatko, r. 9.II.1966. u Ogulinu, 


je 5.I.1990. god. na Šum. fakultetu 


SUKIÆ, Krešo, r. 30.VII.1950. u Bihaæu 



334 



SUPEK, Vladimir (Livno, 28.II.1905 - 

Zagreb, 25.XII.1988), dipl. ing. šumarstva. 

Gimnaziju je završio u Banjoj Luci, a 

diplomirao je 22.VI.1933. na Šum. odjelu 

Poljopr.-šumarskom fakulteta u Zagrebu. 

Poèeo je raditi 1935. u šum. struci, 

najprije u Šum. upravi Srnetica, pa u Foèi, 

Derventi i Turbetu kod Travnika. Cijelo 

vrijeme rata (1941-1945) radi u Ravnateljstvu 

šuma Banja Luka. Nakon rata povjerena 

mu je Šumska manipulacija u Banjoj Luci, ali 

je ubrzo premješten na isto mjesto u Brestovac 

(Garešnica). Iduæe godine radi u ŠG Sisak. 

God. 1948. premješten je u Bosnu na 

mjesto pomoænika ministra za drvnu industriju. 

Nakon toga bio je referent za šumarstvo 

i drvnu ind. u Savjetu za preraðivaèku 

industriju, pa direktor plana u DI Jahorina te 

glavni analitièar i voditelj sektora za eksploataciju 

šuma u Generalnoj direkciji drvne industrije 

Sarajevo. 

God. 1951. prelazi u Ministarstvo 

šuma NRH, a godinu dana kasnije u Šum. 

institut Zagreb. Direktor Instituta postaje 

1954. i na toj du•nosti ostaje tijekom èetverogodišnjeg 

mandata, kada prelazi u Sekretarijat 

za šumarstvo, a krajem godine u 

Savjet za nauèni rad NRH, Od 1961. ponovno 

radi u Sekretrijatu za šumarstvo, a 


Bio je društveno aktivan: 1955. bio je 

predsjednik Saveza ITŠDI NRH. Objavio je 

i nekoliko zapa•enih struènih radova. 

SURJAN, Nikša, roðen u Vel. Luci 5.I.1959, 



u Zagrebu, VI. (I) stupanj na DT 

odjelu. 

SUŠANJ, Darko, r. 18.X.1963. u Zagrebu, 


1989/90, a diplomirao 6.XI.1991. na Šum. 


SUTON, Drago, r. 31.VIII.1960, dipl. ing. 


diplomirao 27.IX.1984. godine na Šum. fakultetu 


SU¤NJEVIÆ, Hrvoje, dipl. ing. drvne tehnologije. 



SVALINA, Ivan, iz Jagodnjaka u Baranji, r. 




SVETLIÈIÆ, Davor, r. 21.XI.1962. u Zagrebu, 


Diplomirao je 27. V.1993. god. na Šum. fakultetu 



335 

SVETLIÈIÆ, Leon, r. 21.XI.1962. u Zagrebu, 


Diplomirao je 27.V.1993. god. na Šum. fakultetu 


SVETLIÈIÆ, Leon, mlaði, r. 4.II.1968. u Puli, 




SVIBEN, Ervin, r. 19.IV.1965. u Zagrebu, 




SVJETLIÈIÆ, Zdravko, roðen 9.V.1942. u 

Španovici kod Pakraca, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu.

ŠABAN, Mato (Lièki Novi, 7.III.1934), 


Sin Ivana i Kate roð. Svetiæ. Hrvat, rimokatolik. 

Otac mu je bio trgovac, a majka 

kuæanica. Osnovnu školu završio je u rodnome 

mjestu 1946, a Gimnaziju “Nikola 

Tesla” u Gospiæu 1955. god. Diplomirao je 

14.VII.1961. na ŠG odjelu Šum. fakulteta u 

Zagrebu. 

Zapošljava se u drvnoj industriji. Od 

1963. do 1967. radi u DIP-u Lika Gospiæ, u 

Tvornici šperploèa i iverica, najprije kao voða 

smjene, a zatim kao direktor Tvornice iverica. 

Od 1967. radi u šumarstvu: u ŠG-u 

Gospiæ, Šumariji Gospiæ kao upravitelj, a od 

1985. upravitelj je OOUR-a za iskorištavanje 

šuma. Osnivanjem JP-a Hrvatske šume šef je 

plansko-razvojne slu•be i koordinator za 

osloboðene šumarije do 1998, kad odlazi u 

mirovinu. 

Pasionirani je lovac i ovlašteni vještak 

za procjenu šteta od divljaèi. 

ŠABIÆ, Ferid, iz Vel. Badiæa (BiH), roðen 

15.IV.1952, ing. drvne industrije - proizvodnje 

namještaja. Diplomirao je 2.VII.1982. 


na DT odjelu. 

ŠAFARIÆ, Antun, r. 7.III.1940. u Bjelovaru, 





336 

Š 

 

ŠAFARIK, Ivan, iz Sv. Ivana ¤abnog, Kri- 

•evci, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao je 



ŠAGOVAC, Melita, r. 12.I.1965. u Novskoj, 


je 1987/88, a diplomirala 20.IX.1995. 


ŠAGUD, Darko, r. 20.I.1960. u Zagrebu, 




ŠAGUD, Marica, roðena 16.VIII.1964. u 

Novskoj, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirala je 19.IX.1986. god. 


DT odjelu. 

ŠAGUD, ¤eljka, r. 14.XII.1971. u Zadru, 


Diplomirala je 28.II.1997. god. na Šum. fakultetu 


ŠAJKOVIÆ, Anðelka roðena u Pavlovcu 

16.I.1953, dr. sc., prof. 

Osnovnu školu završila je u Vel. 

Grðevcu, a gimnaziju u Bjelovaru. Diplomi-

ala je sociologiju i filozofiju 1983. godine na 

Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski 

studij iz podruèja samoupravljanje 

završila je na Fakultetu politièkih nauka u 

Zagrebu 1985. godine. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu zaposlena 

je od 1985. u zvanju struène suradnice. 

Za asistenticu u Kabinetu za marksizam izabrana 

je 30.VI.1989. Od 1990/91. vodila je 

seminarsku nastavu Opæe sociologije i Industrijske 

sociologije na DT odjelu, a od 1998/99. 

vodi svu nastavu sociologije. 

Na Fil. fakultetu u Zagrebu postigla je 

1998. god. doktorat iz znanstvenoga podruèja 

sociologija, obranivši disertaciju Socijalnoekološke 

orijentacije u šumarskoj profesiji. 

Sudjelovala je u sociološkim istra•ivanjima 

u šumarstvu i drvnoj industriji pa je iz 

toga podruèja objavila nekoliko znanstvenih i 

struènih radova. 

ŠALA, Ivan (Loborsko Završje, 9.IV.1934), 


Sin Slavka i Milke roð. Kerenec. 


poljodjelci. Osnovnu školu završio je u Loboru 

1945, a Šumarsku školu u Karlovcu 

1950. god. Diplomirao je 29. XII.1960. na 

ŠG odjelu upravo osamostaljenoga Šum. fakulteta 

u Zagrebu. 

Prvo zaposlenje dobiva u DIP-u 

Novoselec, gdje je odradio pripravnièki sta•, a 

1962. zapošljava se u PP Maksimir. God. 

1964. prelazi u Drvoprerað. poduzeæe Dren 

Zagreb, u kojemu ostaje sve do umirovljenja 

1994. god., kada osniva privatnu tvrtku 

Drvofinel Zagreb, kojoj je direktor. 

ŠALIÆ, Verica, iz Širokog Polja, r. 9.V.1953, 




ŠANDOR, ¤eljko, r. 29.VII.1954. u Sisku, 



337 



Zaposlen je u poduzeæu Hrast - pilana 

i stolarija Stupno, kod Siska. 

ŠANTEK, Elizabeta, r. 25.II.1964. u Glini, 




ŠANTIÆ, Damijan, r. 9.VI.1941. u Trogiru, 


1965/66, a diplomirao 5. XII.1967. god. na 


ŠANTIÆ, Ivan, iz Virovitice, r. 23.VIII.1974, 


Sin Ivana i Ðurðice r. Razlog. Hrvat, 

katolik. Potjeèe iz obitelji slu•benika. Školovao 

se u Virovitici: osnovnu školu završio je 

1988, a gimnaziju - matematièko usmjerenje 


9.VII.1999 na Šum. fakultetu u Zagrebu, 


Zaposlio se u TVIN-u Virovitica 

6.VI.2000. Prvi dio pripravnièkog sta•a odradio 

je u Tehnièkoj pripremi, a od 26.IX.2000. 

premješten je na mjesto tehnologa strojne 

obrade u TV-1, gdje radi na programu 

EFECTIV za IKEA-u. 

ŠAPINA, Milan, roðen u Roškom Polju 

27.XI.1964, dipl. ing. drvne tehnologije, prof. 

Sin Joze i Ive r. Kri•iæ. Hrvat, rimokatolik. 

Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Školovao se 

u Novoj Gradiški: osnovnu školu završio je 

1979, a maturirao je u ekonomskoj školi 



DT odjelu. 

Voditelj je praktiène nastave u Drvodjeljskoj 

školi Zagreb. Sudjelovao je na više 

struènih skupova (Ambienta i dr.).

ŠARIÆ, Davor (Pleternica, 2.VIII.1968), 


Sin Drage i Anðe roð. Šariæ. Hrvat, rimokatolik. 

Otac mu je umirovljenik, a majka 

spremaèica. Osnovnu školu završio je u 

Pleternici 1983, a maturirao je 1987. god. u 

CUO “Zvonko Brkiæ” u Po•egi. 



3.VII.1995. god. na VII. stupnju DT odjela. 

Zaposlen je kao struèni savjetnik za 

zaštitu okoliša u Zavodu za prostorno ureðenje 

Po•ega. 

Èlan je HŠD-a - Ogranka Po•ega. 

¤ivi u Po•egi. 

ŠARIÆ, Ivica (Po•ega, 27.XII.1965), dipl. 


Sin Andrije i Matije r. Brekalo. Hrvatske 


Potjeèe iz radnièke obitelji. Osnovnu je školu 

završio u Pleternici 1980, a srednju Šum. 

školu u Karlovcu 1984. god. Studirao je na 


1988/89, a diplomirao 5.V.1991. god. na DT 

odjelu. 


Spin Valisu d.d. u Po•egi 17.VI. 1991, gdje 

radi i danas kao voditelj strojne obrade. 

Èlan je HŠD-a - Ogranka Po•ega. 

¤ivi u Pleternici. 

ŠARIÆ, Predrag (Slav. Po•ega, 8.IV.1964), 


Sin Ivana i Veronike r. Soldo. Hrvat, 



338 

školu završio je u Pleternici 1979, a srednju 

ekonomsku u CUO-u “Zvonko Brkiæ” u 

Po•egi 1983. god. Apsolvirao je 1987/88, a 

diplomirao 30.III.1992. na Šum. fakultetu u 


Zaposlio se u poduzeæu Dinamico 

Pleternica i u njemu je proveo sedam godina 

(1990-1997). Nakon toga godinu dana bio je 

zaposlen u Spin Valisu Po•ega, a zatim 

godinu dana u Gaju Slatina. God. 1999. 

vratio se u Pleternicu, gdje radi u poduzeæu 

Tofrado kao upravitelj primarne prerade. 

ŠARLER, Bo•o (Baošiæ, Crna Gora, 

20.VIII.1928-Maribor, Slovenija, 1.VII.1986), 

dipl. ing. šumarstva - tehnièki smjer. 



10.IV.1954. god. na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 

Nije radio u drvnoj industriji, nego u 

slovenskom šumarstvu. Bio je izvrstan 

struènjak za šumsku gradnju, što je dokazao 

projektom šumskih cesta na Pohorju i 

Kozjaku. 

(Detaljnije v. HŠ¤L knj. 4, str. 367.) 

ŠARLIJA, Mijo, r. 4.IV.1939. u Drenovcima, 


1961/62, a diplomirao 23.V.1963. na osamostaljenom 


odjelu. 

ŠAŠA, Dušan, r. 23.XI.1956. u Glini, dipl. 

ing. drvne tehnologije. Apsol. je 1979/80, a



ŠAVOR, Ivan (Koprivnica, 22.V.1901), dipl. 

ing. šumarstva, profesor. 

Sin Stjepana i Marije roð. Novak. 

Hrvat, katolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. U 

Koprivnici je 1912. završio puèku školu, a 

1922. realnu gimnaziju. Diplomirao je 

12.X.1931. na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, 

na Šumarskom odjelu. Od 1932. radio 

je u Šumariji Ðurðevaèke imovne opæine najprije 

kao pripravnik, a zatim kao upravitelj. 

Zaslu•an je za pošumljavanje Ðurðevaèkih 

pesaka. Tijekom Drugoga svj. rata radio je u 

Ravnateljstvu šuma Ðurðevac, a 1944/45. 

upravitelj je šumarija Sv. Ivan ¤abno, Nova 

Raèa i Bjelovar. Do 1947. bio je šef Odsjeka 

za iskorišæivanje šuma pri Okru•nom NO-u 

Bjelovar. nakon èega je tri godine bio predavaè 

struènih predmeta i zamjenik direktora u 

Šum. školi u Karlovcu. 

Za hrvatsku drvnu struku znakovito je 

što je od 1950. do 1952. god. bio u Zagrebu 

profesor Drvno-industrijske škole te pri Ministarstvu 

i Generalnoj direkciji drvne industrije 

radio kao referent za struène škole na 

poslovima osnivanja, organizacije i nadzora 

drvno-industrijskih škola. Nakon toga, do 

umirovljenja 1966. god., obnašao je profesorske 

i druge du•nosti u Drvno-industrijskoj 

školi u Zagrebu. 

Osim struènih èlanaka o Ðurðevaèkim 

peskima napisao je i Priruènik za površinsku 

obradu drva I-IV (1963/64) i rad Profil tehnièara 

drv. industrije finalnog smjera (1966). 

Društveno je i struèno vrlo aktivan. 

Bio je ispitivaè na dr•avnim ispitima za 

profesore struè. škola šumarstva i drv. industrije. 

Dobio je mnoga priznanja. 

ŠAVOR, Velimir (Ðurðevac, 27.II.1937), 


Sin Ivana i Bo•ene r. Zlatar. Hrvat, 

katolik. Otac mu je dipl. ing., prof., a majka 


339 

pravnica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu 

školu završio je 1952, a IV. mušku gimnaziju 

1956. god. Upisao se na Poljopr.-šum. fakultet 

Sveuè. u Zagrebu. Apsol. je 1960/61. 

na osamostaljenom Šum. fakultetu, a diplomirao 

je 16.III.1964. god. na DI odsjeku. 

Zaposlio se 1.IX.1967. u DK Spaèva 

Vinkovci kao tehnolog i voditelj pripreme 

rada u Tvornici monta•nih kuæa i grað. stolarije. 

Od 1.IV.1971. voditelj je proizvodnje u 

poduzeæu Bor Novi Marof, a iduæe godine 

postaje voditelj pripreme rada u poduzeæe 

“Andrija ¤aja” u Zagrebu. Potkraj iste, 1971. 

god. prelazi u Cromos - Boje i lakove u Zagrebu, 

gdje radi kao voditelj Poslovnice prodaje 

boja i lakova za drvnu industriju. Od 

3.VI.1989. god. na mjestu je direktora 

Prodaje (i Nabave) svih poslovnica boja i 

lakova. U mirovinu odlazi 1.VI.1995. 


na velikom broju struènih skupova u svezi s 

organizacijom rada te bojama i lakovima. 

Dugogodišnji je èlan Saveza ITŠIDI, 

odnosno HŠD-a, a bio je i èlan Zagrebaèkoga 

plivaèkoga kluba. 


ŠAVORIÆ, Dario, r. 24.VII.1970. u Bjelovaru, 

ing. drvne industrije - proizvodnje 



odjelu. 

ŠAVORIÆ, Josip, r. 15.II.1942. u Bjelovaru, 


Osnovnu školu polazio je u Novoseljanima 

i Bjelovaru, a maturu je polo•io 

1960/61. u Dr•avnoj real. gimnaziji u Bjelovaru. 


u Zagrebu, gdje je i diplomirao 6.IV.1970. 

na DI odjelu. 


Exportdrvu Zagreb. S obitelji •ivi u Zaprešiæu.

ŠÆEVAK, Franjo, dipl. ing. drvne industrije. 

Studirao je na Poljopr.-šum. fakultetu u 


17.IX.1960. na osamostaljenome Šum. 



ŠÆRBEC, Boris, r. 17.V.1944. u Zagrebu, 


1972/73, a diplomirao 17.VI. 1976. god. na 


ŠÆUKA, Dario, r. 9.V.1967. u Novoj Gradiški, 




ŠÆUKA, Ivan, r. u Ferdinandovcu, 12.V.1938, 


Sin Antuna i Marije r. Aleksa. Školovao 

se u Virovitici: osnovnu školu završio je 

1950, a gimnaziju 1957. god. Apsolvirao je 



Nakon diplomiranja, 1962. zaposlio 

se u DIK-u “Stjepan Sekuliæ - Jucko” Nova 

Gradiška. God. 1969. prelazi u d.d.. Oriolik 

Oriovac, gdje je radio do 1986, kada prelazi u 

Centar za razvoj drvne industrije d.o.o. Slav. 

Brod. Od 1992. do 1994. bio je u poduzeæu 

Ecosistemi d.o.o. - Slav. Brod, a nakon toga u 

tvrtki Modul d.o.o. Slav. Brod. God. 1996- 

1997. radi u poduzeæu Bigmat d.o.o. Slav. 

Brod, a 1997-1998. u Ecomu d.o.o. Slav. 

Brod, kada odlazi u mirovinu. 

Kao umirovljenik •ivi u Slav. Brodu. 


340 

ŠÆUKANEC, Velimir (Zagreb, 15. studenog 

1924 - Zagreb, 30. sijeènja 1994), mr. 

sc., dipl. ing., viši predavaè Zaštite drva i 



Zagrebu. Godine 1946. upisao se na Graðevinski 

smjer Tehnièkog fakulteta u Zagrebu. 

Na DI odjel Poljopr.-šum. fakulteta upisao se 

1957, a diplomirao 1961. godine. 

Pri Zavodu za anatomiju i zaštitu drva 

bio je demonstrator (1958-1962), honorarni 

struèni suradnik (1962-1963), te sveuèilišni 

asistent (1963-1977). Magistarski rad s 

naslovom Kromatografsko ispitivanje ekstraktivnih 

tvari nekih domaæih vrsta drva obranio 


Poèetkom šk. god. 1978/79, nakon 

odlaska predmetnog nastavnika u mirovinu, 

Znanstveno-nastavno vijeæe povjerilo mu je 

izvoðenje nastave i odr•avanje ispita predmeta 

Zaštita drva i drvnih proizvoda. Osim tih 

du•nosti, poma•e pri izvoðenju vje•bi, konzultacija 

i kolokvija predmeta Anatomija 

drva. Nositelj je znanstvenoistra•ivaèkih 

zadataka Racionalna primjena drva u proizvodima 

za graðevinarstvo, njihova zaštita i 

ugradba i Istra•ivanje moguænosti primjene 

zaštiæenog drva u proizvodima graðevne stolarije, 

znanstveno-istra•ivaèkog projekta 

ZIDI-ja ovog fakulteta. 

Suradnik je istra•ivaè na znanstvenoistra•ivaèkim 

zadacima Istra•ivanja strukturnih 

karakteristika domaæih vrsta drva i njihovih 

varijacija i Istra•ivanje procesa površinske 

obrade proizvoda za graðevinarstvo. 

RADOVI 

Kromatografsko ispitivanje ekstraktivnih tvari 

nekih domaæih vrsta drva magistarski rad, Zagreb, 1969. 


(sa Z. Špoljariæ i B. Petriæ), Zagreb, 1969. 

Anatomska svojstva bukovine (sa Z. Špoljariæ i B. 

Petriæ), Završni izvještaj istra•ivaèkog problema 3 - 


metode selekcije i tehnike gajenja, tema 1, projekt 2,. 

Zagreb, 1971. 

Volumno uèešæe elemenata graðe drva nekih domaæih 

vrsta èetinjaèa (s B. Petriæ), Bilten ZIDI, Šumarski fakultet, 

Zagreb, 1(1972), 2, 31-38.


na parcijalnu i totalnu defolijaciju (sa Z. Špoljariæ i B. 

Petriæ), Završni izvještaj znanstvenog projekta Sušenje 

prirodnih sastojina, uzroci, spreèavanje i obnova, ZIŠ, 

Zagreb, 1973. 

Volume percentage of Tissues in Wood of Conifers 

grown in Yugoslavia (s B. Petriæ), IAWA Bulletin, 



parcijalnu defolijaciju jele (sa Z. Špoljariæ i B. Petriæ), 


Volumni udio trakova u drvu nekih va•nijih 

domaæih vrsta listaèa (s B. Petriæ), Drvna industrija, 

26(1975), 9-10, 214-226. 

Ray tissues percentage in wood of Yugoslavian hardwoods 

(s B. Petriæ), IAWA Bulletin, Leiden, Nizozemska, 

3(1975), 43-44. 

The Relationship between wood ray volume percentage 

in Beech (s B. Petriæ), IAWA Bulletin, Leiden, 

Nizozemska, 3(1977), 57-59. 

Karakteristike i moguænosti korištenja bukovine s 

mozaiènom sr•i (diskolarirane bukovine) u preradi drva (sa 

S. Baðun i B. Petriæ), Bilten ZIDI, 5(1977), 1-2, 33-40. 

Mikroskopska identifikacija lignoceluloznog materijala 

ploèa vlaknatica i iverica (s B. Petriæ), Bilten ZIDI, 

6(1978), 4, 1-19. 


vakuuma (sa B. Petriæ, R. Despot i J. Trajkoviæ), 

Drvna Industrija, 40(1989), 11-12, 231-235. 

ŠEFC, Bogoslav (Zagreb, 16.II.1971.), 

dipl.ing., mlaði asistent za predmet Anatomija 

drva. 

U Zagrebu je završio osnovnu školu i 

maturirao u srednjoj ekonomskoj školi 1989. 

godine stekavši zvanje ekonomskog struènog 

djelatnika. Šumarski fakultet Sveuèilišta u 

Zagrebu upisao je 1989, a završio 3.XII.1997. 

godine. Za školovanja u srednjoj školi i za 

vrijeme studija pohaðao je teèajeve engleskog 

jezika u školi stranih jezika. Tijekom studija 

aktivno je suraðivao sa doc. dr. sc. F. Penzarom 

na poslovima vezanim za predmet Furniri, 

furnirske i stolarske ploèe. Godine 1995. i 1996. 

radio je na poslovima opremanja objekata u 

graðevnom poduzeæu Bild, kao i u propagandnoj 

tvrtki Public design. 

Od 1. o•ujka 1998. godine izabran je 

kao mlaði asistent za predmet Anatomija drva 

u Zavodu za znanost o drvu. 


341 

ŠEGOTIÆ, Ksenija (Kopivnica, 4.VI.1953), 

dr. sc., prof., viša docentica za predmet 

Odabrane matematièke metode za operativna 

istra•ivanja. 

U Koprivnici je pohaðala osnovnu 

školu. Godine 1972. polo•ila je ispit zrelosti u 

gimnaziji u Koprivnici. 

Iste se godine upisala na PMF u Zagrebu, 

struèni smjer Teorijska matematika. Diplomirala 

je 1976. godine s diplomskim 

radom Algebarske krivulje, a 1976. godine 

upisala je poslijediplomski studij matematike. 

Nakon diplomiranja od 1976. do 

1978. radila je u Geometrijskom i Matematièkom 

zavodu Prirodoslovno-matematièkog 

fakulteta kao asistentica na odreðeno vrijeme. 

Od 1978. do 1979. godine radila je kao 

asistentica za predmet Matematika I i II na 

Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. 

U prosincu 1979. zaposlila se na Šum. 

fakultetu Sveuè. u Zagrebu kao asistentica za 

Višu matematiku. 

Godine 1985. na PMF-u Sveuèilišta u 

Zagrebu obranila je magistarski rad Kohomologija 

algebarskih mnogostrukosti, znanstveno 

podruèje matematika. 

Godine 1997. na Fakultetu organizacije 

i informatike u Vara•dinu obranila je doktorsku 

disertaciju Višekriterijalni model upravljanja 

šumama. 

Èlanica je Hrvatskog društva za operacijska 

istra•ivanja i Hrvatskog matematièkog 

društva. 

RADOVI 

A Model of Computer Aided Optimization of Sawing 

Logs (s V. Hitrec i dr.), Pozivni referat XIX IUFRO

World Congress, Division 5 Proceedings, Montreal, 

1990, 215-224. 

Primjena teorije pouzdanosti kao osnove modeliranja 

proizvodnih sustava u preradi drva, poglavlje u 


I, Šum. fakultet Sveuè. u Zagrebu, Zagreb, 1992, 23-34. 

Operacijska istra•ivanja, poglavlje u znanstvenoj 

knjizi Proizvodni sustavi u drvnoj industriji II, Šumarski 

fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb, 1992, 95-103. 

Matematièki model za upravljanje šumama, 

Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 4, Zagreb, 

(1993), 315-320. 

Moguænosti primjene teorije igara pri donošenju 

odluka, poglavlje u znanstvenoj knjizi Proizvodni sustavi 

u drvnoj industriji IV, Šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, 

Zagreb, 1994, 111-122. 

Upotreba višekriterijalnog programiranja pri 

odluèivanaju u malim poduzeæima (s V. Hitrec), meðunarodno 

savjetovanje Management malih i srednjih 

pogona u preradbi drva, Opatija, 1996, 101-104. 

Bayes Method as Support to Making Decisions in 

Wood Industry, ISEODI ’97, VIII Interchair Meeting of 

Organizers and Economists in Wood Industry XII Economic 

Forum, Stubièke Toplice, 1997. 

ŠEHAGIÆ, Aida, r. 15.I.1966. u Slav. Brodu, 

mr. sc., dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1988/89, a diplomirala 30.VII.1990. 


Na istom fakultetu završila je i poslijediplomski 

studij. 

ŠEHOVIÆ, Muhamed, iz Bos. Novog (BiH), 




ŠENKA, Ivan, dipl. ing. drvne industrije. 

Diplomirao je 18.VII.1962. godine na Šum. 


ŠENKOVEC, Velimir, dipl. ing. drvne industrije. 



ŠENJUG, ¤arko, r. 27.III.1968. u Zagrebu, 



342 



ŠERBETIÆ, Adolf (Rogatica, 11.XI.1895), 

dipl.ing., honorarni nastavnik Projektiranja 

drvno-industrijskih pogona. 

Osnovnu školu polazio je u Glamoèu, 

Sarajevu i Jajcu, realku u Banjoj Luci, gdje je 

maturirao 1914. godine. 

Iste godine upisuje Tehnièki fakultet u 

Beèu, ali studij prekida zbog vojne obveze. 

Sudjeluje u Prvome svj. ratu od 1. sijeènja 

1915. godine do 30. rujna 1918. god. 

Od 1.I.1919. do 30.XI.1920. slu•benik 

je Elektrobosne u Jajcu. Nastavlja studij 

1.I.1920. na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu 

u Zagrebu, gdje diplomira šumarstvo 

1923. godine. 

Dr•avni slu•benik postaje 8.XII.1923. 

godine u Šumariji Olovo. Bio je upravitelj 

šumarija Olovo, Livno, Bugojno, Fojnica i 

Busovaèa. Od prosinca 1940. do svibnja 1941. 

godine direktor je Direkcije šuma Mostar. 

Uz redovitu du•nost, od rujna 1939. 

do svibnja 1941. godine èlan je Upravnog i 

Nadzornog odbora Šumsko-industrijskog 

poduzeæa Šipad u Sarajevu, a od svibnja 1941. 

godine do 25. svibnja 1945. godine direktor je 

istoga poduzeæa. 

Od osloboðenja do kraja svibnja 1956. 

godine voditelj je graðevne grupe Ministarstva 

šumarstva, Ministarstva drvne industrije, 

Generalne direkcije drvne industrije, te 

direktor Projektnog biroa šumarstva i drvne 

industrije u Zagrebu. 

Tijekom slu•bovanja obavlja poslove 

redovite šumarske slu•be na terenu, prete•ito 

eksploatacije šuma u re•iji. Nakon osloboðenja 

radi uglavnom u graditeljstvu i na 

projektiranju šumskih prometnica: cesta, 

putova, •eljeznèkih pruga, ri•a, •ièara itd., na 

otvaranju šumskih podruèja i projektiranju 

šumskih te drvnoindustrijskih objekata i 

pogona, poèevši od perspektivnog plana i 

investicijskog programa do glavnih projekata.

Napisao je poglavlje Šumarstvo u 

knjizi Privredne prilike Bosne i Hercegovine 

(1936-1937), a bio je suradnik lista "Narodna 

šuma". Umirovljen je 1956. godine. 

Na DI odsjeku Šum. fakulteta u Zagrebu 

predavao je kao hornorarni nastavnik 

predmet Projektiranje drvno-industrijskih 

pogona. 

ŠEREMENT, Ile, r. 7.IV.1964. u Livnu, 

(BiH), ing. drvne industrije - proizv. namještaja. 



odjelu. 

ŠEVO, Stanislava, iz Drvara, (BiH), roðena 


Apsolvirala je 1983/84, a diplomirala 22.V.1987. 


ŠIFNER, Vlatka, v. ¤MIRE 

ŠIKIÆ, Lidija, iz Donjeg Viljeva, r. 6.X.1963, 




ŠIMAT, Marko, r. 10.III. 1949, dipl. ing. 


27.VI.1974. godine na Šum. fakultetu 

u Zagrebu na DT-odjelu. 

ŠIMATIÆ, Gordana, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirala je 23.V.1996. god. na 


ŠIMIÆ, Ante, r. 12.II.1951, dipl. ing. drvne 

industrije. Apsolv. je 1974/75, a diplomirao 


na DI odjelu. 


343 

ŠIMIÆ, Drago, r. 6.X.1942. u Bihaæu 


je 1966/67, god., a diplomirao 27.V.1971. na 


ŠIMIÆ, Mira, iz Daruvara, roð. 23.VII.1947, 


1970/71, a diplomirala 11.X.1972. godine na 


ŠIMONJI, Aleksandra, r. 28.X.1967. u 

Osijeku, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 

je 1989/90, a diplomirala 30.VIII.1991. 


ŠIMUNIÆ, Mira, r. 23.I.1950. u Zagrebu, 


1973/74, a diplomirala 30.III. 1976. god. na 


ŠIMUNIÆ, Mladen, r. 16.V.1973., dipl. ing. 




ŠIMUNIÆ, ¤eljko, r. 22.IV.1941. u Zagrebu, 




ŠIMUNOVIÆ, Ante, dipl. ing. šumarstva - 

tehnièki smjer. Apsolvirao je 1949/50. na 


1952. na Šum. odjelu - tehnièki smjer. 

ŠIMUNOVIÆ, Goran, r. 25.III.1958. u Virovitici, 




odjelu.

ŠIMUNOVIÆ, Martina, r. 6.III.1966. u 

Novoj Gradiški, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirala je 1988/89. god., a diplomirala 


DT odjelu. 

ŠIMUNOVIÆ, Slavko, dipl. ing. drvne industrije. 



29.IX.1961. god. na osamostaljenom Šum. 


ŠIMUNOVIÆ, ¤eljko, roðen 14.IX.1967. 

u Rijeci, ing. drvne industrije - proizv. 

namje-štaja. Diplomirao je 26.V.1993. god. 


DT odjelu, dislocirani Studij Delnice, a VII. 

stupanj 27.X.1999. godine. 

ŠIPUŠ, Mihovil (Vukovar, 1.IX.1922), dipl. 


Sin Vladimira i Ivane roð. Rajkoviæ. 

Hrvat, rimokatolik, hrvatskog i kanadskog 

dr•avljanstva. Otac mu je bio pravnik, a 

majka uèiteljica. Osnovnu je školu završio u 

Novskoj 1922, a IV. realnu gimn. u Zagrebu 

1941. godine. Šumarstvo je diplomirao 

12.X.1949. na Šum. odjelu Poljopr.- šum. fakulteta 

u Zagrebu. 

Najprije je radio u ŠG-u Han-Pijesak 

(BiH), zatim u drv. industriji: najprije u DIP-u 

Rijeka, pa u Slav. Brodu, Novoj Gradiški te 

kao tehn. direktor DIP-a Karlovac. God. 

1959-1968. radio je u Institutu za drvnoind. 

istra•ivanja u Zagrebu. 

Na struè. praksi boravio je u SAD-u, 

Norveškoj i Finskoj. Od 1968. •ivi u Kanadi 

(Willowdale, Ontario). 

ŠIRAC, Antun, r. 3.XI.1962. u Pakracu, 


1985/86. god., a diplomirao 3.VI.1986. na 



344 

ŠISTEK, Besim, r. 27.XI.1967. u Kljuèu 

(BIH), ing. drvne industrije - proizv. namještaja. 



odjelu, a 15.VII.1999. VII. stupanj. 

ŠISTEK, Enes, r. 8.VIII.1965. u Kljuèu 




ŠIŠAK, Bo•idar, r. 18.XI.1973. u Zagrebu, 




ŠIŠAK, Zdenko, r. 12.IX.1967. u Zagrebu, 




ŠIŠUL, Dra•en, r. 6.V.1940. u Subotici, Vojvodina, 


je 1962/63, a diplomirao 25.IX.1966. god. na 


ŠKARIÆ, Marijan, roðen 11.XII.1962. u Vesi 

Lepoglavskoj, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1985/86, a dipl. 18.III.1987. na 


ŠKILJIÆ, Miroslav, roðen 15.VIII.1955. u 


je 1977/78, a diplomirao je 29.II.1980. 


ŠKOPIÆ, Linda, r. 14.XII.1971. u Zadru, 


1995/96. škol. god., a diplomirala 18.III.1997. 


DT odsjeku.

ŠKORIÆ, Petar, r. 26.VI.1947. u Gvozdanskoj, 


je 1970/71, a diplomirao 4.II.1974. god. 


ŠKRINJAR, Draga, r. 15.VI.1947. u Subotici 

kod Koprivnice, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

ŠKRINJAR, Dubravka, iz Ivaniæ-Grada, r. 




odsjeku. 

ŠKRINJARIÆ, Bla• - Josip, iz Glinskog 

Novog sela, r. 14.XI.1940, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

ŠKRINJARIÆ, Zvonimir, r. 6.IV.1936. u 

Slav. Brodu, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



odsjeku. 

ŠKROBOT, ŠIMUNOVIÆ, Ana, roðena 

26.VII.1959. u Peckoj, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

ŠKRTIÆ, Dubravko, roð. 12.VI.1959. u 

Karlovcu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



odjelu. 


345 

ŠKUNCA, Nelija, r. 13.III.1965. u Pagu, 




ŠKUTIN, Vinko, iz Koprivnice, dipl. ing. 


25.VI.1964. god. na Šum. fakultetu 


ŠLAT, Antun, dipl. ing. šumarstva - tehnièki 

smjer. Apsolvirao je 1950/51. na Poljopr.šum. 


17.II.1953. na Šum. odjelu - tehnièki smjer. 

¤ivio je i nedavno umro u Zagrebu. 

ŠLEHTA, Dragutin (Vara•din, 20.IX.1929), 


Sin Dragutina i Ane roð. Pinter. 


obitelji. U Bjelovaru je završio osnovnu školu 

1940, a u Dr•. realnoj gimmnaziji 1948. je 

maturirao. Diplomirao je 8.IV.1955. god. na 

Poljopr. - šum. fakultetu u Zagrebu, Šum. 

odjel, tehnièki smjer. 

Pripravnièki sta• odradio je u Šumariji 

Velika Pisanica (1956-1958). Polo•ivši struèni 

ispit, zaposlio se u Èesmi Bjelovar, gdje je bio 

referent za uzgoj i plan, a zatim do 1962. tehnièki 

rukovodilac u Tvornici šperploèa. Potom 

je referent za drvnu industriju (1962/63) u 

Privrednoj komori Bjelovar. Nakon toga 

prelazi u DK “Florijan Bobiæ” Vara•din i radi 

u tehnièkoj pripremi i nabavi (1964-1972). 

Od 1973. do 1978. šef je Poslovnice Kemo-

oje u Vara•dinu. God. 1979-1990. radi kao 

komerc. rukovodilac u trgovaèkom poduz. 

Commerce Vara•din. 

U mirovinu odlazi 1990. god. Kao 

umirovljenik •ivi u Vara•dinu. 

ŠNAJDER, Franjo (Vrpolje, 6.IX.1906 - 

Zagreb, 1982), drvarski struènjak, pomoænik 

ministra za drvnu industriju. 

Pet razreda osnovne škole završava u 

Vinkovcima i kao dijete bez oca, završio je 

maðarsku Julijansku školu. Kako nije imao 

novca za daljnje školovanje, zapošljava se u 

pilani i tvrtki Slaveks u Vinkovcima. Poèinje 

kao kurir, a završava kao pomoænik ministra i 

generalni direktor. Najprije privatno završava 

srednju školu i marljivo uèi jezike te postaje 

poliglot (govori njemaèki, maðarski, engleski, 

francuski, talijanski i ruski). 

Veæ prije Drugoga svj. rata poznat je 

kao odlièan struènjak mehanièke prerade 

drva. Odmah nakon rata zauzima vodeæe 

mjesto u drvnoj industriji SR Hrvatske. Najprije 

radi kao naèelnik Odjela za drvnu i grað. 

industriju u Ministarstvu industrije, zatim 

kao pomoænik ministra drvne industrije. Najprije 

sudjeluje u obnovi drvne industrije Hrvatske, 

a zatim radi na tome da se ona osposobi 

za izvoz. Poèetkom 1948. osniva se 

Exportdrvo èiji je direktor. Borio se protiv 

štetne prodaje hrastove piljene graðe SAD-u. 

O sirovinama i njihovom sortiranju pod 

njegovim su rukovodstvom odr•ana dva savjetovanja: 

u Slav. Brodu i Ðurðenovcu (1951). 

U praksi pokazuje kako se racionalno iskorištava 

drvo. Imao je veliki ugled meðu inozemnim 

poslovnim partnerima. I nakon odlaska 

u mirovinu i dalje je radio. 


346 

Za svoje zasluge dobio je Orden rada 

sa zlatnim vijencem. 

Preminuo je u Zagrebu 1982. god. 

ŠNUDERL, Rudolf, r. u Zagrebu 31.III.1942, 


Sin Josipa, zanimanjem mesara, i 

Marije r. Pungeršek, kuæanice. Školovao se u 

Zagrebu. Osnovnu školu završio je 1956, a u 

IX. gimnaziji maturirao je 1960. god. Apsolvirao 



Upisao je i poslijediplomski studij na istom 

fakultetu, ali ga zbog objektivnih razloga nije 

završio. 

Nakon diplomiranja najprije je bio 

predavaè struènih premeta u Drvno-tehnièkoj 

školi u Virovitici, a zatim je voditelj u 

drvnom pogonu KPD-a - Rab II (Goli otok). 

Potom je voditelj radne jedinice Ugradba 

grað. stolarije - Zagreb, a zatim voditelj ugovaranja 

i kalkuliranja grað. stolarije (prozori - 

vrata - podovi - stubišta i dr.), gdje radi do 

danas. 

ŠOBOT, Ratko, r. 10.VIII.1941. u Bastasima 

kod Drvara (BiH), ing. drvne industrije 



VI. stupanj na DT odjelu, dislocirani 


ŠOIÆ, Dario, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 18.XII.1997. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu. 

ŠONJE, ¤eljko (Novalja, 16.XII.1935), 

dipl. ing. drvne industrije, struèni savjetnik. 

Sin Mate i Jerke roð. Vidas. Hrvat, katolik. 

Otac mu je bio bravar, a majka kuæanica. 

Osnovnu školu polazio je u Novalji, a maturirao 

je 1952. god. u Tehnièkoj školi u Rijeci - 

brodograðevni smjer. Apsolvirao je 1959/60,

a diplomirao na Šum. fakultetu u Zagrebu 

1965, na DI odsjeku. 

U struci je poèeo raditi kao tehnolog u 

Bilokalniku Koprivnica, a potom prelazi u 

pripremu rada u DIP Delnice. Zatim radi kao 

tehnolog u Bagatu Zadar, pogonu kabineta, i 

na kraju odlazi u SR Njemaèku te radi u 

Klebchemie, Weingarten na primjeni i razvoju 

ljepila, kao struè. savjetnik. 

Otkako je otišao u mirovinu, •ivi u 

Hrvatskoj i Njemaèkoj. 

ŠOOŠ (IVANÈIÆ), Vlasta (Bjelovar, 8.V.1961), 


Kæi Zdenka i Krunoslave r. Benda. 

Hrvatica, katolièke vjere. Otac joj je dipl. ing. 

agronimije, a majka slu•benica. Školovala se u 

Bjelovaru: osnovnu školu završila je 1976, a 

maturirala je u COUO 1980. god. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu diplomirala 

je 20.X.1983. V. (I) stupanj - proizvodnja 

namještaja. 

Pripravnièki sta• odradila je u Tvornici 

namještaja Grubišno Polje. Zatim radi pet 

godina u Tvornici interijera Èazma, u pripremi 

rada kao normirac vremena. Pola godine bila 

je zaposlena u Laboratoriju u Bjelovaru, pa u 


347 

tehn. pripremi rada kao pogonski knjigovoða. 

Danas radi u komercijali Tvornice iverica 

Bjelovar. 

ŠORN, Štefo, mr. sc., dipl. ing. drvne tehnologije. 

Stupanj magistra znanosti stekao je 

9.XII.1986. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na 

DT odjelu, obranom magistarskoga rada s 

naslovom Dinamièka izdr•ljivost i krutost 

sljubljenice ovisno o debljini i površini nanesenog 

ljepila. 

ŠOŠIÆ, Domagoj, r. u Blaubernaunu, Njemaèka, 




ŠOŠTARIÆ, Antun, iz Frbe•ara kod Èabra, r. 




ŠOUREK, Branko, r. 3.IV.1950. u Zagrebu, 




ŠPANJA, Ruben, iz Vodica, r. 17.IX.1948, 




ŠPEAR, Antun, dipl. ing. drvne industrije. 



13.VII.1961. god. na osamostaljenom Šum. 


ŠPEHAR, Ivan, r. 5.III.1948. u Vara•dinu, 

ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Di-

plomirao je 4.V.1981. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, VI. (I) stupanj na DT odjelu. 

Zaposlen je u vlastitom poduzeæu. 

ŠPES, Jadranka, ing. drvne tehnologije - 

proizv. namještaja. Diplomirala je VI. stupanj 



ŠPOLJAR, Rudolf (Zagreb, 15.III.1942), 

dipl.ing., asistent za predmet Hidrotermièka 

obrada drva te Sušenje, parenje i kondicioniranje 

drva. 

Srednju tehnièku školu završio je s 

odliènim uspjehom i nastavio svoje usavršavanje 

na DI odjelu Šum. fakulteta. Diplomirao 

je 1971. godine. Tijekom studija na Šum. 

fakultetu bio je zaposlen na Kemijskotehnološkom 

fakultetu u Zagrebu kao laborant 

u Zavodu za analitièku kemiju. 

Nakon završetka studija obavljao je 

poslove tehnologa, tehnièkog voditelja i 

upravitelja Tvornice namještaja u drvnom 

kombinatu Brestovac u Garešnici. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI 

odjelu zaposlio se u srpnju 1978. godine kao 

izvršilac na temama Zavoda za istra•ivanja u 

drvnoj industriji, a od 12. o•ujka 1979. godine 

radi kao asistent za predmet Hidrotermièka 

obrada drva. 

U nastavnom radu izvodi vje•be 

predmeta Sušenje, parenje i kondicioniranje 

drva, VI. stupnju nastave i iz predmeta 

Hidrotermièka obrada drva, na VII/1 stupnju 

nastave. Takoðer sudjeluje u organizaciji i 

izvoðenju terenske nastave tih predmeta. 

Škol. god. 1979/80. završio je nastavu 

za pedagošku izobrazbu sveuè. nastavnika i 

suradnika. Bio je tajnik DT odjela, predsjednik 

Sekcije asistenata i èlan Izvršnog odbora 

Savjeta Šum. fakulteta. 

Osim nastavnom aktivnosti, bavi se i 

znanstvenoistra•ivaèkim radom u podruèju 

hidrotermièke obradbe drva. Istra•ivanja 

usmjerava na mjerenje utroška toplinskog 

kapaciteta elektriène energije u razlièitim 


348 

tipovima sušionica, a bavi se i istra•ivanjima 

toplinske razgradnje ploèastih materijala. 

Dana 17.VII.1987. godine sporazumno 

prekida radni odnos na Šum. fakultetu u 

Zagrebu. 

RADOVI 

Reakcija na vatru obiènih i vatrootpornih ploèa 

iverica (s V. Bruèi), Bilten ZIDI, 12(1984), 3, 15-36. 

ŠPOLJARIÆ, Miro, iz Belišæa, r. 15.VI.1967, 




Zaposlen je u kombinatu Belišæe d.d. 

u Belišæu. 

ŠPOLJARIÆ, Zlatko, roðen 19.III.1941. u 

Zagrebu, dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Antuna i Marije r. Bujan. Hrvat, 

katolik. Otac mu je zanimanjem slu•benik, a 


Kupjaku 1952, a gimnaziju u Delnicama 

1960. god. Studirao je na Šum. fakultetu u 

Zagrebu. Apsolvirao je 1963/64, a dipl. 

7.IV.1967. god. na DI odjelu. 


pripravnik u DIP-u Jela u Delnicama, zatim 

je voditelj proizvodnje te direktor poduzeæa. 

God. 1974 provodi se integracija DIP-a Jela i 

DIP-a Delnice, pa radi kao direktor pogona, 

komercijalni direktor, tehnolog razvoja, šef 

tehn. pripreme, te ponovno kao direktor 

pogona. Nakon osnivanja poduzeæa Jela d.d., 

od 1999. direktor je Društva. 

ŠPOLJARIÆ, Zvonimir (Zagreb, 20.XI.1911 

- Mali Lošinj, 25.VIII.1983), dr. sc., dipl. 

ing., redoviti sveuèilišni profesor Anatomije 

drva i Zaštite drva i drvnih proizvoda. 

Ispit zrelosti polo•io je 1930. u realnoj 

gimnaziji u Vara•dinu. Šumarstvo je upisao 

na Šum. odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu 

i diplomirao 1936. godine.

Još kao student poèeo je suraðivati u 

Zavodu za fitopatologiju. Od tada se poèeo 

zanimati za problematiku anatomije drva. 

Od 1935. bio je zaposlen u svojstvu dnevnièara 

u Zavodu za fitopatologiju Poljopr.-šum. 

fakulteta. God. 1939. izabran je i postavljen 

za asistenta u istom zavodu. Od 1948. do 

1953. honorarni je nastavnik predmeta Anatomija 

drva. Na osnovi obrane disertacije 

promoviran je u doktora šum. znanosti 1948. 

Godine 1952/1953. proveo je deset mjeseci 

na specijalizaciji u Velikoj Britaniji gdje je radio 

pod vodstvom uglednih znanstvenika s 

podruèja strukture drva Z. J. Rendlea i L. 

Chalka (Department of Scientific and Industrial 

Research, Forest Products Research 

Laboratory, Wood Strukture Section: University 

of Oxford, Forestry Department). 

Specijalizacija u najstarijem i vrlo poznatom 

Institutu za istra•ivanja strukture i kvalitete 

drva bila je za njega i njegov daljnji rad od 

odluèujuæe va•nosti, napose u smislu organizacije 

i opreme Zavoda za antomiju i zaštitu 

drva, koji je osnovao i izgradio na Šum. fakultetu. 

Tijekom 1958. god. sudjelovao je na struènom 

simpoziju za zaštitu drva u Münchenu, 

a 1960. godine na studijsko-informativnom 

putovanju u Poljsku (drvna industrija i 

istra•ivaèki centri za drvo i celulozu). Na 

osnovi habilitacijskog rada habilitiran je god. 

1953. za naslovnog docenta. Iste je godine na 

natjeèaju izabran i postavljen za sveuè. docenta. 

Na osnovi raspisanog natjeèaja izabran je 

1959. za izvanrednog sveuè. profesora, a 

1963. god. za redovitog profesora predmeta 

Anatomija drva i Zaštita drva. 

Od 1948. do mirovine predaje predmet 

Anatomija drva. Od 1948. do 1953. 

predaje Anatomiju drva za oba smjera u 

zajednièkom kolegiju, a od 1954. u odjelitim 

kolegijima za DI smjer i za ŠG smjer. Od 

1955. predaje novi kolegij DI smjera Zaštita 

drva. 

Predstojnik je Zavoda za anatomiju i 

zaštitu drva od njegova osnutka 1948. pa do 

odlaska u mirovinu 1977. Od 1955. do 1959. 


349 

predstojnik je Zavoda za šumske pokuse. Èlan 

je Šumarske sekcije Odjela za prirodne nauke 

JAZU u Zagrebu. Èlan je i dugogodišnji 

suradnik Meðunarodnog udru•enja anatoma 

drva - IAWA-e. (International Association 

of Wood Anatomists). Bio je prvi prodekan 

osamostaljenog Šum. fakulteta, a 1968/69. i 

1969/70. dekan istog fakulteta. Od 1958. do 

kraja 1962. bio je èlan Savjeta fakulteta. 

Suraðuje u brojnim komisijama i odborima 

Fakulteta, a veoma se intenzivno anga•irao 

na izgradnji Zavoda kojim je rukovodio, na 

osamostaljenju Šum. fakulteta i u izgradnji 

objekata Stambene zadruge Šumarskog i 

Poljopr. fakulteta. 

Bio je stalni suradnik Kriminološkog 

instituta DSUP-a NRH. S Institutom za 

drvnoindustrijska istra•ivanja i s drvnoindustrijskim 

poduzeæima suraðuje u rješavanju 

specifiène problematike s podruèja strukture i 

kvalitete drva, a s kulturno-znanstvenim ustanovama 

radi na identifikaciji drva arheoloških 

i etnografskih nalaza. 

Bio je èlan komisija za doktorske 

ispite iz šireg podruèja tehnologije drva; 

suraðivao je u nastavi III. stupnja za celulozu i 

papir. Pod njegovim vodstvom osposobili su 

se svi nastavnici anatomije drva šumarskih i 

drvnoindustrijskih fakulteta u Sarajevu, 

Skopju i Beogradu, a na unapreðenju praktiène 

nastave suraðivao je s mnogim visokim i 

srednjim struènim školama u Republici Hrvatskoj 

i tadašnjoj Jugoslaviji. God. 1976. dodijeljen 

mu je Orden za zasluge za narod sa 

srebrnim zracima. 

Kao njegovu specifiènu i dugoroènu 

djelatnost treba spomenuti izgradnju ksiloteke 

i izradu trajnih mikroskopskih preparata 

domaæih i tropskih vrsta drva. 

RADOVI 

Štete u šumarstvu i poljoprivredi od ekshalacija 

industrijskih postrojenja Trbovlje-Hrastnik, Zagreb, 1942. 

Nove moguænosti u identifikaciji drva, Šumarski 

priruènik, II, Zagreb, 1946 

Anatomija drva, Šum. priruènik, II, Zagreb, 1946. 

Pogon generatorskim plinom, Šumarski priruènik, 

II, Zagreb, 1946.

Anatomija drva s kljuèem za makroskopsko odreðivanje 

drva, Mali šumarsko-tehnièki priruènik, II, 

Zagreb, 1949. 

Postanak i anatomska graða drva, skripta, Zagreb, 

1949. 

Postanak i anatomska graða drva, atlas, Zagreb, 

1950. 

Anatomska polenanalitska istra•ivanja nekih 

lignita iz sjeverne Hrvatske, Prirodoslovna istra•ivanja 

JA, disertacija, 1952. 

Anatomska graða drva tilovine (Petteria ramentacea 

Sieber Presl), Glasnik za šumske pokuse, knj. II, 

Zagreb, 1953. 

Struktura i kvaliteta drva, Drvna industrija, 

10(1959), 7-8, 105-113. 

Anatomija drva - struktura i kvaliteta, skripta, 

Zagreb, 1961. 

Zaštita drva-impregnacija, skripta, Zagreb, 1962. 

Višejezièni rjeènik struènih izraza u anatomiji 

drva, Zagreb, 1963. 


(s B. Petriæ i V. Šæukanec), Zagreb, 1969. 

Anatomska svojstva bukovine (s B. Petriæ i V. 

Šæukanec), Završni izvještaj istra•ivaèkog problema 3 - 


metode selekcije i tehnike gajenja, tema 1, projekt 2, 

Zagreb, 1971. 


na parcijalnu i totalnu defolijaciju (s B. Petriæ i V. 

Šæukanec), Završni izvještaj znanstvenog projekta 

Sušenje prirodnih sastojina, uzorci, spreèavanje i obnova, 



parcijalnu defolijaciju jele (s B. Petriæ i V. Šæukanec), 


Struktura i rast drveta (s B. Petriæ i V. Šæukanec), 

skripta, Zagreb, 1977. 

Osnove nauke o drvu i izrada proizvoda iz masivnog 

i usitnjenog drva, skripta, (s I. Horvat, J. Krpan, S. 

Baðun i B. Petriæ), Zagreb, 1985. 

ŠPORÈIÆ, Milan, r. 13.VII.1957. u Lipovlju, 


Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao 26.II.1997. 



ŠPRAJCER, Vladimir, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 



350 

ŠTAFA, Marijan, r. 17.XI.1961. u Lukaèu 

kod Virovitice, ing. drvne industrije. Diplomirao 



ŠTAJDUHAR, Franjo (Ðakovo, 13.IX. 1907 

- Zagreb, 20.VI.1983), dipl. ing. šumarstva. 

Diplomirao je 12.II.1935. na Šum. 

odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu. Do 

kraja Drugoga svj. rata radio je u šumarstvu u 

BiH te u draganièkoj šumariji i ŠIP-u Bjelovar. 

Od 1949. do mirovine (1968) bio je u 

Institutu za drvo u Zagrebu. Najprije se bavio 

iskorištavanjem šuma, a poslije se specijalizirao 

za proizvodnju furnira i ploèa pa je bio 

voditelj u našim prvim tvornicama za proizvodnju 

iverica. Bio je direktor Instituta za 

drvo (1967/68) i glavni urednik èasopisa 

"Drvna industrija" (1967-1974). Objavio je 

velik broj struènih i znanstvenih radova s podruèja 

drvne ind. i drvne tehnologije. Suradnik 

je "Šum. enciklopedije". Pisao je prikaze 

struène literature (1950, 1951, 1959). Radio 

je na višejeziènoj nomenklaturi pojmova 


Bio je suradnik knjige Povijest šumarstva 

Hrvatske 1846-1976. kroz stranice Šum. 

lista. Kao ekspert za ploèe sudjelovao je na savjetovanjima 

FAO-a i ECE-a u ¤enevi 

(1957, 1962, 1968) i Rimu (1963) te na 

velikom broju struènih skupova u zemlji. 


Briketiranje piljevine. ŠL 7-8, 1950, s. 288-296. 

Racionalizacija i novatorstvo u drvnoj industriji. 

ŠL 11, 1950, s. 451-453. 

Otpaci (u šumi, kod ind. obrade drva, iskorišæivanje 

otpadaka), ŠE I. izd, sv. 2, s. 200-202. 

Topolovina u meh. preradi drva. u knjizi “Problem 

gajenja i iskorišèavanja topola i drugih vrsta mekih 

listaèa”, Beograd 1956, knj. 2, s. 95-119. 

Topolovina kao sirovina za iverice. Topola 1957, 

br. 4. s. 269-275. 

Razvoj Instituta za drvo u Zagrebu. ŠL 11-12, 

1965, s. 573-582. 

Iskorišæivanje šuma - prerada drva - trgovina - 

standardi i uzance. PŠH 1846-1976, Zagreb 1976, s. 

201-266. 

(Popis ostalih va•nijih radova v. u “Drvna 

industr.” 1983, br. 7-8.)

ŠTAKIÆ, Mladen, r. 31.V.1942. u Kosinju, 




ŠTANFEL, Branko, r. 17.XI.1960. u Rijeci, 


Diplomirao je 27.I.1982. god. na Šum. fakultetu 


ŠTEFANAC, Ivan, r. 30.VIII.1940. u Starom 

Petrovom Selu, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je 10.XI.1980. 

god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. (I) 


ŠTEFANAC, Ivan, mlaði, r. 8.VI.1952. u 

Rodin-Potoku, ing. drvne industrije - proizv. 


Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. stupanj na DI 

odjelu. 

ŠTEFANAC, Krešo, r. 3.IX.1970. u Novoj 

Gradiški, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



ŠTEFANAC, Zvijezdana, r. 7.V.1970. u 

Vinkovcima, ing. drvne industrije - proizv. 

namještaja. Diplomirala je 1.VI.1995. god. na 


odjelu. 

ŠTEFANÈIÆ, Vilim, dipl. ing. drvne industrije. 



na DT smjeru. 


ŠTEFANEC, Pero, r. 29.VI.1959. u Virovitici, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvi- 


351 

rao je 1982/83, a diplomirao 31.III.1986. na 


ŠTEFIÆ, Darko (Osijek, 4.II.1972), dipl. 


Sin Josipa. Osnovnu školu polazio je u 

Valpovu i Belišæu, završivši je 1987, a maturirao 

je 1991. u COUO "14. travanj" Valpovo. 



Nakon diplomiranja zaposlio se izvan 

drvne struke: radi kao grafièki urednik u 

izdavaèkoj djelatnosti u Zagrebu. 

ŠTEKER, Antun, iz Sladojevaca, roðen 




ŠTERN, Aleksandar, r. 20.III.1940. u Zagrebu, 




ŠTIGLEITNER, Branko (Virovitica 27. 

XI.1970), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Sin Ivana i Bo•ene r. Drobny. Hrvat, 

katolik. Otac mu je slu•benik, a majka med. 

sestra. Osnovnu školu završio je u Ðulovcu 

1985, a srednju u Virovitici 1989. god. Diplomirao 

je 8.VII.1997. na Šum. fakultetu u Zagrebu 


Od 1.IX.1997. do 3.V.2000. god. 

zaposlen je u IK Gaj d.d. Slatina kao konstruktor 

u tehnièkoj pripremi. Crtao je i 

razraðivao standardni proizvodni program 

toga kombinata i sudjelovao u opremanju 

hotela, restorana i drugih objekata. Od 

10.V.2000. zaposlen je u TVIN-u d.d. u Virovitici. 

Takoðer radi u tehnièkoj pripremi, 

najviše na IKEA-inoj dokumentaciji. Voditelj 

je konstrukcijske pripreme.

ŠTIGLIÆ, Stjepan, r. 29.II.1943. u Sušinama, 


Diplomirao je 15.X.1979. god. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, VI. (I) stupanj na DT 

odjelu. 

ŠTIMAC, Damir (Zagreb 20.III.1959), 


Sin Ante i Julke r. Krznariæ. Hrvat, 

katolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Školovao 

se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1974, 

a maturirao je u VI. gimnaziji 1978. god. Diplomirao 

je VII. stupanj 6.VI.1986. na Šum. 


Zaposlen je kao komercijalist u Industrogradnji 

IZOIND d.o.o. Donja Lomnica, 

Velika Gorica. 

ŠTIMAC, Darko (Lokve, 27.VIII.1929 - 

Cleveland, SAD, 15.IX.1978), dipl. ing. 


Sin Antuna i Marije roð. Arbanas. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik, a 


Lokvama, a srednju u Delnicama. Šumarstvo 

je studirao na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. 

Diplomirao je 20.X.1959. na DI odjelu. 

Prvo zaposlenje dobio je u DIP-u 

Delnice, Pogonu za eksploataciju šuma i 

razvoj grað. stolarije Lokve. Tu je, u svojstvu 

pomoænika upravitelja, radio od 1959. do 1963, 

a od 1.III.1963. do 31.VIII.1966. direktor je 

Tvornice pokuæstva Vrata. Nakon toga 

(1.IX.1966 - 30.VI.1969) obavlja poslove 

unapreðenja proizvoda i proizvodnje u DIP-u 

Delnice. Godinu dana radi u Tvornici kabineta 

za šivaèe strojeve “Vlado Bagat” u Zadru, 

ali 1.X.1970. dolazi u ŠG Delnice, gdje 

preuzima mjesto direktora Tvornice drvenjaèe 

u izgradnji u Fu•inama, 

Dana 28.IV.1971. s obitelji odlazi u 

Cleveland, zaposlivši se kao dipl. ing drvopreraðivaèke 

struke. Tu ga je 15.IX.1978. 

zatekla iznenadna smrt u 49. godini •ivota. 


352 

ŠTIMAC, Josip, dipl. ing. drvne industrije. 


fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je 

5.XII.1961. na osamostaljenom Šum. fakultetu 



ŠTIMAC, Josip, mlaði, iz Nove Raèe, roð. 

2.III.1944 - Zagreb, 25.VII.1999), dipl. ing. 


Sin Josipa i Vilme r. Muhviæ. Otac mu 

je bio trgovac, a majka kuæanica. Osnovnu 

školu završio je u Bjelovaru, a u bjelovarskoj 

realnoj gimnaziji maturirao je 1962. god. Na 

Šum. fakultetu u Zagrebu apsol. je 1966/67, a 

diplomirao 2.IV.1969. na DI odjelu. 

Pripravnièki sta• odradio je u Papuku 

Pakrac, a zatim od 1972. radi kao tehnolog u 

Razvojnom sektoru DI-ja Goranprodukt u 

Èabru. Uskoro postaje i direktor toga sektora. 

Potom je 1976. izabran za generalnog direktora 

DIK-a Papuk Pakrac te od 1985. god. 

direktor Izvoza Exportdrva d.d. Zagreb. Sve 

do 1997. obavlja du•nost direktora Finalnog 

sektora, koji pod njegovim vodstvom ostvaruje 

zavidne rezultate u plasmanu hrvatskog 

namještaja diljem svijeta. Glavnim direktorom 

Exportdrva d.d. imenovan je 31.I.1997. i 

tu du•nost obavlja do svoje nenadane i 

prerane smrti. 

Bio je èlan Izdavaèkog savjeta èasopisa 

"Drvna industrija" i vanjski istra•ivaè na 

znanstvenim projektima. Uspostavio je uspješnu 

suradnju s Institutom za drvo i Šum. 

fakultetom u Zagrebu, posebno sa Zavodom 

za istra•ivanja u drvnoj industriji.

ŠTIMAC, Krešimir (Slatina, 17.II.1950), 


Sin Stjepana i Ivke r. Kamenski. 

Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz obitelji obrtnika. 

Školovao se u Slatini: osnovnu školu završio 

je 1965, a gimnaziju 1969. Apsolvirao je 

1972/73, a diplomirao je 11.III.1975. god. na 


Nakon diplomiranja 1975. zaposlio se 

kao tehnolog u Pilani Gaj Slatina. Od 1978. 

do 1982. radi na mjestu tehnologa u Tvornici 

peta Mikleuš Gaj. Potom je šef nabavne 

slu•be u Gaju Slatina (1983-1991), a zatim 

od 1992/93. direktor Tvornice namještaja 

Gaj, pa 1994/95. upravitelj Tvornice furnira. 

Iduæe dvije godine (1996-1997) bio je 

direktor Tvornice peta Mikleuš Gaj. Od 

1998. direktor je Pilane Bor d.o.o. Slatina. 

U svojoj radnoj sredini poznat je kao 

savjestan i odgovoran djelatnik. Aktivan je i 

izvan struke: izmeðu ostaloga sve je vrijeme 

kapelnik limene glazbe u Slatini. 

ŠTIMAC, Luka (Sisak, 13.X.1974), dipl. 


Sin Ratimira i Bla•enke r. Draksler. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je diplomirani 

akonomist, a majka ekonomska tehnièarka. 

Školovao se najprije u Sisku: osnovnu školu 

završio je 1989, a ekonomsku 1993. god. Studirao 

je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i 

diplomirao 20.XII.2000. god. VII. stupanj na 

DT odsjeku. 

Od 2001. zaposlen je kao pripravnikvoditelj 

pogona Predmonta•e i lakirnice u 

tvrtki Palma d.o.o. u Jastrebarskom. 


353 

ŠTORGA, Miroslav, roðen 20.IX.1968. u 

Vara•dinu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



ŠTORGA, STJEPÈEVIÆ, Natalija, roð. 

19.VI.1942, dipl. ing. drvne industrije. Apsol. 

je 1967/68, a diplomirala je 18.VII.1973. na 


ŠTRIGA, Dragutin, iz Rakovca kod Vrbovca, 


Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao 24.II.1983. 


ŠTRK, Davor, r. 11.X.1972. u Našicama, 




ŠTULIÆ, Mirko, iz Ploèa, r. 19.VII. 1939, 




ŠUBAT, Krešimir, r. 12.IV.1940. u Karlovcu, 




ŠULENTIÆ, Ivan, r. 28.III.1941. u Sv. Roku 

u Lici, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



ŠUPICA, Petar iz Otriæa, r. 10.III.1938, 



na DI odjelu.

ŠURJAK, Luka, dipl. ing. šumarstva - tehnièki 

smjer. Apsolvirao je 1951/52. na 

Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu, a 

diplomirao 24.VIII.1953. god. na Šum. 


ŠUŠIÆ, Reðif iz Skender-Vakufa (BiH), r. 




ŠVARC, Miroslav, roðen u Hercegovcu, 

13.I.1948), dipl. ing. drvne industrije, prof. 

Sin Franje i Helene r. Doèkal. Èeške 

narodnosti, hrvatskoga dr•avljanstva. Potjeèe 

iz obitelji poljoprivrednika. Osnovnu školu 

završio je u Hercegovcu 1963, a gimnaziju u 

Garešnici 1967. god. Apsolvirao je 1970/ 71, 

a diplomirao je 29.IX.1972. na Šum. fakultetu, 

DI smjer. 


354 

Rad u struci zapoèeo je 4.X. 1972. u 

DK Ravna Gora. Nakon što je odradio 

pripravnièki sta• i vratio se s odslu•enoga 

vojnoga roka vraæa se u isti kombinat i u 

njemu ostaje od 13.VIII.1974. do 28.II.1975, 

kad prelazi u Brestovac DK Garešnica i u 

njemu radi 15 godina - od 1.III.1975. do 7.X. 

1990. Posljednjih 10-ak godina, od 8.X.1990, 

predavaè je struènih predmeta drvne struke u 

Srednjoj školi “August Šenoa”, odnosno 

Industrijsko-obrtnièkoj školi u Garešnici. 

Škol. god. 1996/97. na Filozofskom 

fakultetu u Zagrebu završio je pedagoškopsihološku 

izobrazbu za prof. srednje škole. 

Sudjelovao je na brojnim struènim 

seminarima i natjecanjima. Na I. regionalnom 

natjecanju uèenika stolara u Vara•dinu 

(2000) Ministarstvo prosvjete i sporta, te 

Srednja škola Bo•ene Plazzeriano Vara•din 

dodijelili su mu kao profesoru-mentoru 

priznanje za uspješno sudjelovanje njegovih 

uèenika na natjecanju. 

Èlan je Saveza antifašistièkih boraca i 

antifašista Garešnice. 

ŠVIGIR, Mirko, r. 21.XII.1966. u Vinkovcima, 




odjelu.

TADEJEVIÆ, Sanja, v. FERIÆ 


355 

T 

TADIÆ, Anto, r. 5.VI.1956. u ¤ivinicama 

(BiH), ing. drvne industrije - proizvodnje 

namještaja. Diplomirao je 26.VI.1990. na 


odjelu. 

TADIÆ, Branka, v. ÈULJAK 

TADIÆ, ¤eljko, iz Otoèca. Diplomirao je 

21. II.1989. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 


TAHIRAJ, Rame, r. 16.IX.1966. u mjestu 

Strellci, Kosovo, dipl. ing. drvne tehnologije. 



TAJS, Mario, r. 8.IX.1944. u Gospiæu, dipl. 


a diplomirao 8.IV.1970. na Šum. fakultetu, 


TANUŠEV, Vasil (Strumica, Makedonija, 

1.III.1959), mr. sc., dipl. ing. drvne tehnol. 

Osmogodišnju i srednju školu kemijskog 

usmjerenja “Marija Kiri-Sklodovska” 

završio je u Skopju 1977. Studirao je u 

 

Skopju na Šum. fakultetu, Odsjek drvne industrije, 

i diplomirao 1982. 

Godine 1983. zapošljava se u DIP-u 

Borja u Tesliæu (BiH). Dvije godine bio je 

glavni tehnolog u tvornici furnira, dvije 

godine tehnièki direktor te tvornice i jednu 

godinu direktor tvornice. Nakon pet godina 

rada u DIP-u Borja zaposlio se u tvrtki Unirex 

u Tesliæu, a 1992. god. preselio se s tvrtkom u 

Austriju. 

God. 1985. upisao je poslijediplomski 

studij na Šum. fakultetu u Zagrebu, s podruèja 

drvne tehnologije, smjer tehnologija masivnog 

namještaja. Obranio je 27.VII.1993. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu magistarski rad 

Kvalitativno i kvantitativno iskorištenje tanjih 

bukovih trupaca III. klase kod piljenja na 

traènoj pili. 

TAKŠIÆ, Josip (Vinkovci, 17.III.1926 - 

Zagreb, 17.VI.1987), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Antuna i Marte roð. Bo•iæ. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio lugar, a majka 

kuæanica. I osnovnu i srednju školu završio je 

u Vinkovcima. Maturirao je u realnoj gimna-

ziji 1946. god. Diplomirao je 27.III.1953. na 

ŠG odjelu Poljopr.-šum. fakulteta Sveuè. u 

Zagrebu. 

Prvo zaposlenje dobio je u ŠG Spaèva 

Vinkovci. Prve dvije godine (1953-1955) 

radio je kao lovni referent, a od 1955-1958. 

bio je upravitelj Šumarije Otok. Od. 1959. 

godine radi u drvnoj industriji. Najprije je 

rukovoditelj komercijale u DI Hrast Vinkovci 

(1959-1960), a od 1961. do 1969. 

rukovoditelj je prodaje u ŠPIK-u Spaèva 

Vinkovci. God. 1970. zapošljava se u Exportdrvu 

Zagreb - Predstavništvo Vinkovci. 

Umro je 17.VI.1987. ne doèekavši mirovinu. 

TALALOVIÆ, Mile, iz Dre•nice, Gorski 

kotar, r. 30.IX.1951, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je 18.III.1983. 



TARNOVSKY, Eduard, r. 4.XI.1936. u 

Saborskom kod Ogulina, dipl. ing. drvne industrije. 



13.II.1963. na DT odsjeku. 

TEODOROVIÆ, Borislav (Gaæište, 1.II.1950), 


Sin Jove i Ljube r. Radijevac. Srpske 

narodnosti, hrv. dr•avljanstva. Potjeèe iz 

slu•benièke obitelji. I osnovnu i srednju školu 

polazio je u Virovitici: osnovnu je završio 

1965, a maturirao je u Drvno-tehnièkoj školi 


16.XI.1976. na Šum. fakultetu u Zagrebu na 

DI odjelu. 


TVIN-u Virovitica. Zapoèeo je kao tehnolog 

Strojne obrade TV-1, zatim je upravitelj 

Opreme objekata TV-3, pa upravitelj Tvornice 

namještaja TV-1 te ponovno tehnol. 

Strojne obrade TV-2. 


356 

Èlan je HŠD-a, Ogranka Virovitica i 

Hrv. lovaèkog saveza. 

TEPSER, Darko, r. 7.I.1948. u Zagrebu, 


1969/70. škol. god., a diplomirao 1.II.1973. 


TERKAL, Dra•en, r. 12.III.1941. u Zagrebu, 


je 1965/66. šk.. god., a diplomirao 6.V.1968. 


TERZE, Miro, iz Splita, ing. drvne industrije 

- proizvodnje namještaja. Diplomirao je 



TERZIÆ, Muharem, dipl. ing. drvne tehnologije. 



TESLA, Gordana, r. 17.VII.1964. u Gospiæu, 


je 1986/87, a diplomirala 28.X.1988. god. 


TIRIÆ, Isak, r. 11.VIII.1942. u Brèkom 

(BiH), ing. drvne industrije - proizv. namještaja. 




TIŠLER, Vesna (Ljubljana, 14.I.1947), mr. 


Diplomirala je na Fakultetu za naravoslovje 

in tehniku u Ljubljani. Poslijediplomski 

studij završila je na Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu. Magistrirala je 17.IX.1981. 

god. na DT odsjeku obranom magistarskog

ada s naslovom Prilog poznavanju razgradnje 

ureaformaldehidnog ljepila upotrebljenog u proizvodnji 

iverica. 

TIŠLJAR, Zlatko, roð. u Èesmi kod Èazme 


namještaja. Diplomirao je 7.VII.1979. na 

Šum. fakultetu u Zagrebu, I. (VI) stupanj na 

DT odjelu. 

TKALÈEC, Vedrana, ing. drvne tehnologije 




odsjeku. 

TKALEC, Krunoslav, r. 27.IV.1973. u 

Èakovcu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



TKALEC, Sjepan (Zagreb, 3.XII.1937), dr. 

sc., dipl. ing., redoviti profesor predmeta Konstrukcije 


Osnovnu školu, Školu uèenika u 

privredi i Drvnu tehnièku školu pohaðao je u 

Zagrebu. Diplomirao je na DI odjelu Šum. 

fakulteta u Zagrebu 1969. Od 1955. do 1956. 

bio je zaposlen u proizvodnji furniranog 

namještaja “Stopfer Fridrich”, a u razdoblju 

1956. do 1958. u proizvodnji opreme za 

graditeljstvo Drvodjelac u Zagrebu. Tijekom 

1970. radi u Tvornici namještaja Slovenijales 

u Bre•icama - Slovenija, gdje je obavljao 

poslove ravnatelja pripreme proizvodnje i razvoja 

tehnologije. Za to vrijeme završio je 

seminar Operativna priprava dela, u organizaciji 

Više šole za organizacijo dela iz Kranja. 

Od 1.X.1970. zapošljava se u Institutu za 

drvo u Zagrebu kao viši struèni suradnik na 

poslovima projektiranja proizvodnih pogona 

za namještaj i drvne proizvode za graditeljstvo. 

Od 1971. do 1978. godine vanjski je 


357 

suradnik Centra za industrijsko oblikovanje u 

Zagrebu. Bio je na studijskim putovanjima u 

znaèajnim istra•ivaèkim institucijama u 

Parizu, Stevenageu, Münchenu, Rosenheimu, 

Bratislavi i Riminiju. 

Magistrirao je 16.II.1977. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu s temom Odreðivanje 

koeficijenata protoka u proizvodnji namještaja. 

Od 3. sijeènja 1980. god. zaposlen je na Šum. 

fakultetu u Zagrebu, gdje je predavao predmete 

Konstrukcije proizvoda od drva, Konstrukcije 

namještaja i Tehnika lijepljenja na dodiplomskom 

studiju, a Metode konstruiranja 

finalnih proizvoda te Projektiranje proizvodnih 

drvopreraðivaèkih pogona na poslijediplomskom 

studiju. Doktorsku disertaciju 

Utjecaj konstrukcijskih spojeva na kvalitetu 

stolica obranio je 1985. na istom fakultetu. U 

zvanje višeg predavaèa izabran je 1980. 

godine, u zvanje docenta 1985. godine, izvanrednog 

profesora 1989, redovitog profesora 

1992, te redovitog profesora u trajno zvanje 

1999. god. 

U svojim znanstvenim i struènim 

radovima bavi se istra•ivanjem konstrukcija 

namještaja i drvnih proizvoda za graditeljstvo 

s ciljem racionalne primjene drva i drvnih 

materijala, poveæanja stupnja tehnologiènosti 

konstrukcija, unapreðenja opæe i tehnièke 

kakvoæe gotovih proizvoda, te uvoðenja 

sustavnih metoda rada u konstruiranju i 

vrednovanju konstrukcijskih rješenja. 

Do 2001. godine objavio je 51 znanstveno 

djelo, od kojih nekoliko u suradnji, 

132 struèna rada koji su uglavnom objavljeni 

u èasopisima Drvna industrija i Drvo. Najveæi 

doprinos razvoju struke ostvario je na ugra-

ðivanju rezultata istra•ivaèkog rada u neposredan 

razvoj proizvodnih programa i na 

uvoðenju suvremene drvne tehnologije u 

praksu koji je ostvario svojim projektnim i 

konzultantskim radom, i to s 21 razvojnom 

studijom za novu proizvodnju, te 85 tehnoloških 

projekata 22 novooblikovana proizvoda 

od drva. Objavio je monografiju Konstrukcije 

namještaja, jedno poglavlje o konstrukcijama 

u Šumarskoj enciklopediji, 5 struènih 

knjiga i sveuèilišni ud•benik Konstrukcije proizvoda 

od drva u suautorstvu. Kao nastavnik 

danas predaje tri predmeta dodiplomske nastave 

i dva predmeta poslijediplomske nastave 

na Šum. fakultetu, te jedan trosemestarski 

predmet na Studiju dizajna Arhitektonskog 


Bio je mentor za 66 diplomskih radova 

i dva magistarska rada na Šum. fakultetu 

u Zagrebu te èlan brojnih komisija za obranu 

magistarskih radova i disertacija. Od 1972. 

godine sudjeluje u znanstvenim projektima 

kao voditelj potprojekata ili zadataka. 

Obnašao je sljedeæe funkcije te obavljao 

ove znanstvene i struène du•nosti: 

- voditelj nastave na VI. stupnju studija uz rad 

u Brèkom, 1981 - 1983, 

- tajnik Zavoda za istra•ivanja u drvnoj industriji, 

1985 - 1986, 

- èlan organizacijskog odbora, glavnog •irija i 

autor programa natjecanja radnika u preradi 

drva Karlovac ´86, Delnice ´87 i Po•ega ´88, 

- od 1989. èlan je Znanstveno-nastavnog 

vijeæa Arhitektonskog fakulteta za Studij 

dizajna i èlan povjerenstva za ustroj Sveuèilišnog 

studija dizajna, 

- pomoænik glavnog urednika èasopisa "Drvna 

industrija", 1990 - 1991, 

- predstojnik Zavoda za istra•ivanja u drvnoj 

industriji 1991 - 1993, 

- predsjednik organizacijskog odbora i urednik 

zbornika radova na savjetovanjima Ambienta 

’90 i ‘92, 

- od 1991. èlan je ocjenjivaèkog suda za 

nagradu Mobil optimum, a od 1995. za 

nagradu Exportdrvo design na izlo•bama 

Ambienta na Zagrebaèkom velesajmu 


358 

- èlan je Urednièkog odbora èasopisa "Drvna 

industrija" od 1992, 

- od 1995. potpredsjednik je Tehnièkog 

odbora za drvene konstrukcije u Zavodu za 

mjeriteljstvo i normizaciju, 

- vanjski je suradnik i savjetnik uredništva 

èasopisa "Drvo" od 1994. godine, 

- èlan Upravnog odbora Tvornice namještaja 

Lepa d.o.o. - Lepoglava, 1994 - 1996, 

- od 1997. èlan je Tehnièke komisije Centra 

za unapreðivanje kvalitete Hrvatske gospodarske 

komore, 

- godine 1997. primljen je u Šumarsku akademiju 

znanosti kao izvanredni èlan, uz 

priznanje za uspješan istra•ivaèki i razvojni 

rad na podruèju šumarskih znanosti, te za 

promicanje znanja u hrvatskom gospodarstvu, 

- od 1999. èlan je Tehnièkog odbora za namještaj 

pri Zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo. 

Prof.dr.sc. Stjepan Tkalec sudjeluje u 

znanstvenim projektima kao voditelj potprojekata 

ili zadataka od 1972. godine i to: 

- 1976 - 1980. zadatak 6.63.1. Optimizacija 

konstrukcija namještaja s aspekta korištenja 

sirovine, 

- 1981 - 1985. zadatak 2.8. Racionalizacija 

konstrukcija finalnih proizvoda, 

4.3. Istra•ivanje kriterija optimizacije 

pri razvoju proizvoda, 

- 1986 - 1990. potprojekt 01.05.03.02 Istra•ivanje 

materijala, tehnologija, novih 

finalnih proizvoda i metoda upravljanja u 

drvnoj industriji zadatak 01.05.03.02.02. 

Istra•ivanje i razvoj novih proizvoda i tehnologija 

u proizvodnji namještaja od ploèa i drugih 

materijala, 

- 1991 - 1996. zadatak 4.04.031.01. Ispitivanje 

èvrstoæe spojeva masivnog namještaja i 

stolica, 

- 1993 - 1994. voditelj 1. projekta diplomiranih 

dizajnera Mobil design ’94; projekt je 

ostvaren u èetiri hrvatske tvornice namještaja. 

- 1997. u okviru projekta 068012 Trajnost i 

modifikacija površine drva sudjeluje na zadacima 

istra•ivanja ljepljenih spojeva u drvnim 

konstrukcijama.


Racionalizacija konstrukcija stolica, Zbornik 

radova Racionalizacija konstrukcija finalnih proizvoda, 8- 

33, Šumarski fakultet Zagreb, 1985. 

Ispitivanje èvrstoæe spojeva okruglim èepom, Drvna 

industrija, 38(1987), 9-10, 211-217 

Istra•ivanje proizvoda i tehnoloških procesa u proizvodnji 

kuhinjskog namještaja, Zbornik preglednih radova 

na dvogodišnjem istra•ivanju kuhinjskog namještaja u 

SR Hrvatskoj, 1-143, ZIDI, Šum. fakultet Zagreb, 1987. 

Razvoj proizvodnih programa i tehnologija u DK 

Brestovac - Garešnica (u sklopu studije) Dinamièki model 

razvoja DK Brestovac - Garešnica, 1-59, ZIDI, Šumarski 

fakultet Zagreb, 1988. 

Ispitivanje postforming lijepljenih konstrukcija za 

kuhinjski namještaj, Drvna ind., 40(1989), 3-4, 55-62. 

Studija razvoja s idejnim projektom programa 

komoda i vitrina SLOGA za tvornicu namještaja SPIN 

VALIS - Slavonska Po•ega (s B. Lapaine), 1-27. 

Istra•ivanje nosaèa podloga kod kreveta statièkim i 

dinamièkim optereæenjem (s I. Grbac i B. Ljuljka), studija 

za potrebe DI RADIN - Ravna Gora, 1-65. 

Metodološki pristup izboru nove tehnologije, 

Zbornik radova savjetovanja Nove tehnologije i materijali 

u drvnoj industriji, Bilten ZIDI, 17(1989), 1, 38-41. 

Ispitivanje èvrstoæe spojeva zaobljenim èepom, 


Uloga primjene kvalitetnih drvnih materijala i 

konstrukcija za proizvode visoke kvalitete, Zbornik radova 

savjetovanje Razvoj i unapreðenje industrije namještaja s 

gledišta ukljuèivanja u zajednièko europsko tr•ište, 87-110, 

Zagrebaèki velesajam i Šumarski fakultet Zagreb, 1990. 

Razvoj tehnologije namještaja u funkciji podjele 

rada, Zbornik radova savjetovanja Razvoj i unapreðenje 

proizvodnje namještaja u funkciji realizacije izvoznog 

programa, 62-69, SIT šumarstva i drvne industrije, 


Primjena hrastovine u proizvodnji finalnih proizvoda 

visoke kvalitete, Šumarski list, 114(1990), 11-12, 

483-501. 

Strategija i ciljevi razvoja industrije finalnih proizvoda 

(s B. Ljuljka), Zbornik znanstveno-struènog savjetovanja 

Razvoj i perspektive finalne obrade drva, 11-17, 

Zagrebaèki velesajam i Šumarski fakultet Zagreb, 1991. 

Ispitivanje èvrstoæe ugaonih spojeva uklaðenih vrata 

ormara, Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u 

Beogradu, 74/1, 249-253, 1992. 

Ispitivanje èvrstoæe ugaonih spojeva uklaðenih 

vrata, Drvna industrija,43(1992), 1, 4-6. 

Identifikacija i klasifikacija strukture osnovnih proizvoda 

u finalnoj obradi drva, Zbornik radova Proizvodni 

sustavi u drvnoj industriji, 35-37, Šumarski fakultet 

Zagreb, 1992. 

Tehnološki razvoj u funkciji više kvalitete finalnih 

proizvoda (s B. Ljuljka), Zbornik znanstveno-struènog 

savjetovanja na AMBIENTI ’92, 41-52, Zagrebaèki 

velesajam i Šumarski fakultet Zagreb, 1992. 


359 

Trendovi proizvodnje namještaja u svijetu (s B. 

Ljuljka i I. Grbac), Zbornik znanstveno-struènog savjetovanja 

Ukljuèivanje znanosti u gospodarski sustav 

preradbe drva u Hrvatskoj, 13-18 , ZIDI, Šumarski fakultet, 

Zagreb, 1992. 

Èvrstoæa spojeva zaobljenim èepom (sa S. Prekrat), 

Zbornik znanstveno-struènog savjetovanja Ukljuèivanje 


45-50, ZIDI, Šumarski fakultet Zagreb, 1994. 

Istra•ivanje toplinske provodnosti i propusnosti 

vlage u le•aju (s B. Ljuljka i dr.), Zbornik znanstvenostruènog 

savjetovanja Ukljuèivanje znanosti u gospodarski 

sustav preradbe drva u Hrvatskoj 68-71, Zavod za istra•ivanja 

u drvnoj industriji, Šum. fakultet Zagreb, 1994. 

Perspektive razvoja proizvodnje namještaja u 

Republici Hrvatskoj (s J. Štimac), Zbornik radova 

znanstveno-struènog savjetovanja Svjetski izazovi 

preradbi drva u Hrvatskoj, 1-10, Zagrebaèki velesajam, 

ZIDI, Šumarski fakultet Zagreb, . 

Konstrukcije i kvaliteta kuhinjskog namještaja, 

Zbornik znanstveno-struènog savjetovanja Upravljanje i 

osiguranje kvalitete - kvaliteta proizvoda uz pomoæ 

znanosti, 51-56, ZIDI, Šumarski fakultet Zagreb, 1995. 

Neke nove ideje u finalnoj obradi drva (s B. 

Ljuljka), Zbornik znanstveno-struènog savjetovanja 

Revitalizacija proizvodnje u finalnoj obradi drva, 17-25, 

Zagrebaèki velesajam i ZIDI, Šum. fakultet Zagreb, 1995. 

Proizvodnja namještaja i ostalih finalnih proizvoda, 

prilog za studiju Stanje i pravci i strategija razvoja 

industrijske prerade drva u Hrvatskoj do 2010. godine, 1- 

23, Croatiadrvo, Zagreb, 1995. 

Projektiranje malih industrijskih pogona proizvodnje 

namještaja, Zbornik radova meðunarodnog savjetovanja 

Management malih i srednjih pogona u preradbi drva, 

47-50, Šumarski fakultet Zagrebu, 1996. 

Prognoziranje kvalitete drvnih konstrukcija (sa S. 

Prekrat), Zbornik radova s 4. skupa Konstruiranje 96 u 

Opatiji, 187-193, Tehnièki fakultet Sveuè. u Rijeci, 1996. 

Èvrstoæa spojeva u konstrukcijama stolica (sa S. 

Prekart), Zbornik radova Uporaba drva, 77-85, Šumarski 

fakultet Zagrebu, 1996. 

Konstrukcije i kvaliteta namještaja za sjedenje (sa S. 

Prekrat), Zbornik radova znanstveno-struènog savjetovanja, 

AMBIENTA ’96, 49-57, Zagrebaèki velesajam i 

Šumarski fakultet Zagrebu, 1996. 

Drvo i alternativni materijali u ojastuèenom 

namještaju (s I. Grbac i V. Jirouš), Zbornik radova 

Uporaba drva u 21. stoljeæu, 33-41, Šumarski fakultet, 

Zagrebaèki velesajam, Hrvatsko šumarsko društvo, 

Zagreb, 1997. 

Istra•ivanje moguænosti zaštite drva od UV zraèenja 

i vode (s V. Jirouš i I Grbac), Zbornik radova 

Uporaba drva u 21. stoljeæu, 63-70, Šumarski fakultet, 

Zagrebaèki velesajam, Hrvatsko šumarsko društvo, 

Zagreb, 1997. 

Konstrukcije drvnih proizvoda i tehnologija obrade 

poslije 2000. godine (s I. Grbac i V. Jirouš), Zbornik 

radova Uporaba drva u 21. stoljeæu, 77-81, Šum. fakultet, 

Zagrebaèki velesajam, HŠD, Zagreb, 1997.


kod kreveta (s I Grbac i S. Prekrat), Drvna industrija, 

47(1996), 4, 142-149. 

Èvrstoæa spojeva u stolicama iz borovine i bukovine 

(sa S. Prekrat), Drvna industrija, 48(1997), 1, 1-7. 

Primjena spojeva klinastim zupcima u konstrukcijama 

stolica, (sa S. Prekrat i M. ¤mire), Drvna industrija, 

48(1997), 2. 

Oblikovanje stubišnog rukohvata od drva (sa Z. 

Tkalec i I. Grbac). Drvna industrija, 49(1998) br. 4., s. 

205-208. 

Èvrstoæa spojeva izvedenih klinastim zupcima pri 

du•inskom spajanju bukovine (sa S. Prekrat, B. Dalbelo- 

Bašiæ, D. Jal•abetiæ). Drvna industrija 50(1999.) br. 2., s. 

73-79. 

(Ostale radove v. u Drv. bibliografiji) 

TOBISCH, Ernest, r. 1.VIII.1955. u Zagrebu, 




TODOROVIÆ, Miloš iz Stra•benice, r. 




TODOROVIÆ, Ðorðe, roðen 1.VI.1963. u 

Voæinu, ing. drvne industrije - proizv. namještaja. 

Diplomirao je 25.II.1987. god. na Šum. 


odjelu. 

TODOROVIÆ, Renata, iz Bre•ica (Slovenija), 

r. 8.V.1968, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirala je 7.XI.1994. 


DT odjelu. 

TODOROVSKI, Strahil (Kumanovo, Makedonija, 

3.XI.1917), dr. sc., dipl. ing., red. 

sveuè. prof. 


Beogradu 1947. Potom radi kao direktor ŠG-a 

Kièevo, zatim u Skopju, u Odeljenju za 


360 

privrednu koordinaciju pri Predsjedništvu 

vlade NR Makedonije, Ministarstvu za 

šumarstvo i Glavnoj upravi za šumarstvo. Od 

1951. zaposlen je na Zemljodelsko-šumarskom 

fakultetu u Skopju, naprije kao asistent, 

a od 1969. kao redoviti profesor. Doktorirao 

je na Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Na 

DT odjelu obranio je 26.XI.1958. tezu pod 

naslovom Istra•ivanja rasporeda i kolièina beli 

i sr•i u deblu hrasta kitnjaka (Quercus sessiliflora 

Salish.) iz Pesjaka u NR Makedoniji. 

Objavio je veæi broj znanstvenih i 

struènih radova na makedonskom i stranim 

jezicima. Bio je aktivan u struènim i društveno-politièkim 

organizacijama. Sudionik je 

NOB-a. Odlikovan je Ordenom zasluga za 

narod sa srebrnom zvijezdom i Ordenom 

rada sa crvenom zastavom. 

TOMAS, Damir, r. 28.III.1966. u Osijeku, 


1992/93, a diplomirao 31.V. 1995. god. na 


TOMAS, Jozo, r. u Osovi (BiH) 21.X. 1954, 




TOMAŠEGOVIÆ, Zdenko (Zagreb, 1917 - 

Zagreb, 12.VI.1995), dr. sc., dipl. ing., redoviti 

profesor predmeta Nacrtna geometrija, 

Osnove geodezije i Tehnièko crtanje. 

Realnu gimnaziju 1935, Šumarski 

odjel Poljopr.-šum. fakulteta 1939. i Geodetski 

odjel Tehnièkog fakulteta 1953. završio je 

u Zagrebu. Doktorat šumarskih znanosti 

stekao je 1954. godine. 

Od 1940. godine asistent je za Geodeziju 

Poljopr.-šum. fakulteta, od 1947. honorarni 

nastavnik Nacrtne geometrije, od 1953. 

honorarni nastavnik Šumarske fotogrametrije 

na istom fakultetu. Od 1955. godine docent 

je za predmet Osnove geodezije i Fotogra-

metrije, a od 1959. izvanredni profesor Šumarske 

fotogrametrije. Vodi terensku nastavu 

Geodezije. 

Na DT odsjeku Šum. fakulteta Sveuè. 

u Zagrebu predavao je do 1981. godine 

predmet Nacrtna geometrija i tehnièko crtanje . 


Neke primjene transverzalnog razmjernika s 

naroèitim obzirom na mjerilo katastarskih planova, 

Geodetski list, Zagreb, 1947, 24-29. 

Nove tranzitne ceste i regulacija okolnih èestica, 

Geodetski list, Zagreb, 1947, 136-141. 

Prilog poznavanju toènosti nitnog planimetra 

(Contribution a la connaissance d’exactitude du harpe 

planimetre), Glasnik za šumske pokuse, knj. 9, Zagreb, 

1948, 231-240. 

Postoji li moguænost direktnog odreðivanja koordinatnih 

razlika u poligonskim vlakovima (Idée d’un instrument 

topographique – coordinatometre – pour la 

détermination directe sur le terrain des coordonées relatives), 

Glasnik za šumske pokuse, knj. 9, Zagreb, 1948, 

241-258. 

Postoji li moguænost direktnog odreðivanja koordinatnih 

razlika u poligonskim vlakovima, Geodetski list, 

Zagreb, 1948, 114-128. 

Über die Möglichkeit direkter Bestimmung von 

Koordinatenunterschieden in Polygonzügen, Schweizerische 

Zeitschrift für Vermessung und Kulturtechnik, 

1950, 200-205 i 217-226. 

Komparativna ispitivanja nekih padomjera (s N. 

Lovriæem), Šumarski list, Zagreb, 1948, 230-238. 

Današnje moguænosti primjene fotogrametrije u 

šumarstvu, Šumarski list, 1949, 215-221. 

Geodezija, mali šumarsko-tehnièki priruènik II, 

Zagreb 1949, 639-670. 

Fotogrametrija u šumarstvu, Geodetski list, 1950, 

45-50. 

Wildov busolni teodolit kao daljinomjer (Wild’s 

Compass theodolite as a telemeter), Geodetski list, 

1950, 156-165. 

Bussolentheodolit als Distanzmesser, Zeitschrift für 

Vermessungswesen, Stuttgart, 1951, 200-205. 


361 

Osnovi fotogrametrije i fototaksacije, dio III. knj. 

Osnovi geodezije prof. dr. N. Neidhardta, Zagreb 1950, 

182-223. 

Suvremena iskustva i rezultati šumarske fotogrametrije, 

Šumarski list, 1951, 193-201. 

Zur Frage der Forstphotogrammetrie, Schweizerische 

Zeitschrift für Forstwesen, 1952, 456-463. 

Novi prilog rješenju direktnog odreðivanja koordinatnih 

razlika u poligonskim vlakovima, Glasnik za 

šumske pokuse, knj. 10, Zagreb, 1952, 199-225. 

Primjena fotogrametrije u šumarstvu Francuske, 

Šumarski list, 1954, 21-25 

Stereometar kao visinomjer , Šumarski list, 1954, 

394-401. 

Fotogrametrija, Šumarska enciklopedija, Zagreb, 

1959, 388-398. 

Aerofototaksacija, Šumarska enciklopedija, 3-6. 

Grundgedanken für einen Koordinatentheodolit, 

Zeitschrift für Vermessungswesen, Stuttgart, 1953, 36-41. 

O pouzdanosti aerofototaksacije za neke dendrometrijske 

potrebe šumskog gospodarstva, disertacija, Glasnik za 

šumske pokuse, knj. 12, Zagreb, 1956, 167-224. 

Razmatranja o fotoplanu Turopoljskog luga, 


Primjena visinomjera Haga na strmim terenima, 


Odreðivanje visine snimališta kod restitucije 

stereotopom, Geodetski list, 1958, 347-355. 

Da li je moguæa inventarizacija šuma na osnovu 

fotoplanova, Šumarski list, 1956, 217-220. 

O problematici aerosnimanja šumskih površina 

(Some problems in talking aerial photographs of forest 

areas), Šumarski list, 1958, 27-31. 

Aerosnimci kao pomagalo u izuèavanju prirode, 

Priroda, Zagreb, 1958, 163-168. 

Stereotopogrametrijska linearna taksacija, Šumarski 

list, 1961, 36-45. 

Ovisnost promjera d 1,3 jele i smreke o krošnji i visini 

stabla, Šumarski list, 1961, 254-261. 

Znaèenje aerosnimaka za ureðivanje bujica, Šumarski 

list, 1961, 368-370. 

Odreðivanje naknadnih taèaka fotogrametrijskim 

metodama, Geodetski list, 1962, 317-320. 

Rezultati površinske inventarizacije stereofotogrametr. 

linearnom taksacijom, rukopis, 1962, 1-16. 

Statistische Messungen mittels stereophotogrammetrischen 

Methoden, rukopis, 1962, 1-16. 

O razvoju fotointerpretacije, rukopis, 1962, 1-9. 

TOMAŠEK, Jasminka, r. 24.X.1950. u 

Osijeku, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirala 



odjelu.

TOMAŠEVIÆ, Josip (Koška, Našice, 

23.VII.1927), dipl. ing. šum. drvno-ind. 

smjera, tehnolog za drvo u zgradarstvu. 

Sin Josipa i Ðurðe r. Semialjac. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio šum. manipulant, 

a majka kuæanica. Osnovnu školu završio 

je u Koški 1938, a šest razreda klasiène gimn. 

u Širokom Brijegu (BiH). Maturirao je 1947. 

u Muškoj real. gimn. u Osijeku. Apsolvirao je 

1952/53, a diplomirao 1955. na Poljopr.-šum. 


Nakon diplomiranja radio je u DI 

Vrbovsko (1955-1956). Od 1956. do 1961. 

radio je na osnivanju i uhodavanju Tvornice 

namještaja u DIP-u Karlovac i osnovao tehn. 

pripremu rada u tvornicama DIP-a. Prvi u 

SFRJ uvodi prešanje bukovine radi oplemenjivanja 

za potrebe tkalaèkih èunjeva, koji 

su se proizvodili iskljuèivo od crnoga graba. 

Zatim je dvije godine radio u Zagrebaèkoj 

tvornici pokuæstva, a potom 25 godina, sve do 

umirovljenja 1988, u Institutu za drvo u Zagrebu. 

Zapoèeo je na poslovima doprojektiranja 

Tvornice namještaja i grað. stolarije 

Sonfonija (Conakry, Gvineja). Projektirao je 

tvornice namještaja, grað. stolarije i parketa 

na podruèju biv. Jugoslavije. 

U Institutu za drvo razvio je Odjel za 

finalnu obradu drva. Osnovao je i Odjel za 

drvo u graðevinarstvu, uveo slu•bu kontrole 

kvalitete proizvoda za visokogradnju i slu• - 

bu davanja atesta za podruèje SFRJ. Posvetio 

se problematici projektiranja prozora za teške 

klimatske uvjete (Sibir). Izradio je tipske 

projekte za grað. stolariju i podne konstrukcije 

za zemlje u razvoju. Projektiranje drvnih 

proizvoda za kuæe rješava dvojako: za srednje 


362 

velike ind. tvornice (Marija Bistrica, Tanger, 

Maroko) i za velike (Josipdol, Vukovar...). 

Bez svjetskih uzora izradio je dr•avni standard 

za ugradnju grað. stolarije suhim postupkom. 

Dulje se vrijeme bavio prouèavanjem 

klimatskih uvjeta na gradnji i ponašanjem 

drva u uvjetima sirove ugradnje, o èemu je 

izradio niz ekspertiza. Osnovao je i uhodao 

rad laboratorija za ispitivanje prozora u 

Industrogradnji Zagreb, a organizirao je i 

slu•bu permanentne kontrole u procesu proizvodnje. 

Bio je vještak i na meðunarodnom 

planu (za Njemaèku, SSSR). Posvetio se 

izradi rješenja i ekspertiza o podovima za 

sportske dvorane i dvorane za ples. 

Za vrijeme rada u Institutu sudjelovao je 

i organizirao seminare iz podruèja drva u 

graditeljstvu. Posebna preokupacija bila mu je 

poveæanje rendementa osnovne sirovine, 

oplemenjivanjem graðe na razinu zahtjevne 

kakvoæe za drvne graðevne proizvode (1965). 

Napisao je knjigu Drvo u podnim 

konstrucijama - naèela ugradnje (1997). U 

èasopisu "Drvna ind." objavljivao je osvrte na 

novitete u europskoj drvnoj industriji, kao i 

èlanak Primarni zahtjevi upotrebne vrijednosti 

prozora. U Biltenu ZIDI-ja Šum. fakulteta 

objavio je prilog Potreba izuèavanja suhe 

ugradnje grað. stolarije iz drva - Uvjeti i 

perspektive tog postupka. Izradio je opæe upute 

za stolarske okivaèke radove te mjerenja i 

obraèunavanja grað. stolarije. Izradio je i veæi 

broj ekspertiza i niz supervještaèenja na planu 

drva u graditeljstvu za potrebe viših privr. 

sudova (vid. HŠ¤L 5, str. 369). 

Napisao je i objavio (1997) memorijalnu 

knjigu Istina o ubijenoj gimnaziji, u 

kojoj je obradio pogibiju širokobrijeških profesora 

i odgojitelja Franjevaèke klasiène gimnazije, sa 

stanovišta kulturocida (1945). Upravo mu je 

izašla iz tiska (2001) knjiga Drvena vrata 

europske kakvoæe. 

Svojim je cjelokupnim djelovanjem 

dao znaèajan doprinos razvoju drvne industrije.

RADOVI 

Dugoroèni razvoj šumsko-drvnog kompleksa “Ju•ni 

bazen Hrvatske”, (koautor) Inst. za drvo, 1972. 

Razvoj - moguænosti drvne ind. Hrvatske za 

razdoblje 1970-1985. Ibid. 1972. 

Organizacija i financiranje izrade standarda za 

grað. stolariju s pro jektnim zadacima za istra•. radove za 

Privr. komoru Jugoslavije (1973). 

Projekt perspektivnog razvoja odjela za graðev. 

stolariju i parket u okvirima Instituta za drvo. Zagreb 1975. 

Razvoj trgovaèke mre•e tvornica namještaja i grað. 

stolarije INIS - RADOVIÆ, Titograd. Ibid. 1976. 

Studija o proizvodnji gotovih parketnih platnica u 

Evropi, konstrukcijska rješenja i ekon. parametri. Ibid. 

1977. 

Moguænost razvoja drvopreraðivaèke djelatnosti 

Dalmacije do 1985., (koautor). Ibid., 1980. 

Opravdanost proizvodnje gotovih podnih konstrukcija 

umjesto klasiènog parketa. Ibid., 1981. 

Neki razlozi za novelaciju standarda ugradbe 

podnih konstrukcija zbog specifikuma drva kao materijala. 

Simpozij - Sarajevo 1983. 

Tehnološki aspekti razvoja drvne in dustrije Hrvatske, 

(koautor). Ibid., 1983. 

(Ostali radovi v. "Šum. list" 11-12, 1995, str. 

438.) 

TOMAŠEVSKI, Stanislav roð. u Splitu, 

23.XII.1912, mr. sc., dipl. ing. šum., dipl. oec. 

Osnovnu školu i realnu gimnaziju završio 

je u Splitu. Diplomirao je na Poljopr.šum. 

fakultetu u Zagrebu 1950. godine. Diplomirao 

je i na Ekonomskom fakultetu u 

Zagrebu 1970. 

Pripravnièki sta• odslu•io je u šumarijama 

Crikvenica i Pula 1951. godine. Od 

jeseni 1951. do 1960. god. upravitelj je Šumarije 

Ravna Gora, 1960-1964. godine 

direktor je ŠG-a Delnice. God. 1965. naèelnik 

je za prirodu Kotara Rijeka, a 1966-1967. 

direktor Poslovnog udru•enja šumarstva i 

drvne industrije Drvo Rijeka (1968-1972). 

Glavni direktor DIP-a Delnice je od 1972. 

do 1974, a zatim podsekretar u Republièkom 

sekretarijatu za šumarstvo Zagreb, te 1974- 

1984. glavni direkor Exportdrva Zagreb. 

Sudjelovao je struènim radovima u 

"Šumarskom listu". God. 1975/1976. predavao 

je na Šum. fakultetu na DI odjelu, kao 

vanjski suradnik, Trgovinu drvom s elementima 

marketinga. 


363 

RADOVI 

Uèešæa i raspored neprave sr•i bukovih stabala u 

gospodarskoj jedinici ravna gora, Šumarski list, Zagreb, 

1958, 407-410. 

Prirast rakavih jelovih stabala, Šumarski list, 

Zagreb, 1959, 46-48. 

Prilog odreðivanju minimalnih masa poslije sjeèe u 

prebornoj šumi, Šumarski list, Zagreb, 1959, 124-128. 

Debljinski prirast i vrijeme prijelaza jelovih stabala 

u fitocenozi bukve s jelom u gospodarskoj jedinici ravna gora, 

Šumarski list, Zagreb, 1959, 176-181. 

Odnos debljinskog prirasta gorskog brijesta i bukve u 

gospodarskoj jedinici ravna gora, Šumarski list, Zagreb, 

1959, 364-369. 

Gubitak na prirastu kod bukve uslijed promrznuæa 

lišæa, Šumarski list, Zagreb, 1960, 65-73. 

Odnos prirasta gorskog javora i bukve u gospodarskoj 

jedinici ravna gora, Šumarski list, Zagreb, 1960, 166-173. 

TOMAŠIÆ, Ivan, r. 22.XI 1940. u Zagrebu, 

dipl. ing. drvne industrije. Apsol. je 1968/69, 



TOMAŠKOVIÆ, Ivan, roðen u Jalkovcu, 



na Šum. fakultetu u Zagrebu. na DI odjelu. 

TOMEC, Branko, iz Maribora (Slovenija), 

r. 4.X.1961, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je 10.VII.1984. 



TOMIÈIÆ, Josip, r. 6.X.1964. u Slav. Brodu, 




TOMIÈIÆ, Milan, r. 9.V.1954. u Našicama, 




TOMIÈIÆ, Vjekoslav - Zdravko (Vranovci, 

1.VI.1924 - Zagreb, 15.VIII.1995), dipl. ing. 

šumarstva. 

Potjeèe iz uèiteljske obitelji. Osnovnu 

školu polazio je u Vranovcima, a 1943. maturirao 

je u Gimnaziji Slav. Brod. Do kraja 

Drugoga svj. rata bio je domobranski èasnik. 

Nakon kraæeg boravka u zatvoru, studira 

šumarstvo na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu. 


na Šum. odsjeku 13.II.1950. god. 

Godinu dana radio je kao struè. 

suradnik na popravku •eljeznièkih pruga u 

Bosni, zatim kraæe vrijeme radi u DIP-u Slav. 

Brod, a u jesen 1951. premješten je u DIP 

Ogulin, gdje provodi cijeli radni vijek. Do 

1954. radi na projektiranju i gradnji šumskih 

cesta za ŠG Ogulin, a narednih desetak 

godina radi na poslovima odr•avanja i 

izgradnje objekata DIP-a Ogulin. Posljednje 

godine provodi na rukovodnim poslovima: 

šef planskog odjela, tehn. direktor poduzeæa, 

upravitelj pogona, a završio je kao direktor 

Tvornice kuæa. 

Zbog narušenog zdravlja, 1.VII. 1985. 

odlazi u prijevr. mirovinu, a deset godina 

kasnije iznenada umire. 

"Šum. list" objavio mu je zapa•en 

èlanak Drvna industrija od 1945. do danas (7- 

9/87, str. 517-523). 

TOMIÆ, Ðan (Yukon, Pennsylvania, SAD, 

1913 - Zagreb, 1989), dipl. ing. šumarstva, 

prof., zaslu•ni športaš. 

Sin Save i Marte roð. Jakšiæ. Osnovnu 

je školu polazio u Pittsburghu (SAD), a u 

Karlovcu je završio osnovnu školu i realnu gimnaziju 

(1933). Šumarstvo je apsolvirao 

1937/38, a diplomirao 5.II.1940. godine na 

Poljopr.-šumarskom fakultetu u Zagrebu. 

Šumarsku je slu•bu zapoèeo u Oštrelju 

(BiH), a 1940/41. bio je referent u Drvnom 

odsjeku Ureda za vanjsku trgovinu Banovine 

Hrvatske. Za vrijeme Drugoga svj. rata 

obnašao je du•nost referenta u Uredu za 

vanjsku trgovinu Ministarstva obrta, veleobr- 


364 

ta i trgovine u Zagrebu. Nakon rata do 50-ih 

god. bio je slu•benik Opunomoæeništva Ministarstva 

vanjskih poslova, a zatim do 1970. 

profesor na Drvopreraðivaèkoj tehn. školi u 

Zagrebu. Od 1970. do 1980. bio je pomoænik 

direktora i direktor Exportdrva, OOUR-a 

Vanjska trgovina, Zagreb. Kao umirovljenik 

•ivio je u Zagrebu do smrti 1989. godine. 

Uz rad u struci bio je vrlo istaknut 

svestran športaš i športski djelatnik, zaslu•an 

za mnoge sportske grane u Hrvatskoj (v. 

HŠ¤L, knj. 5, str. 65-66). 

TOMIÆ, Igor, r. 4.IX.1966. u Sisku, dipl. 




TOMIÆ, Jasenka, r. 20.XII.1962. u Zagrebu, 




odjelu. 

TOMIÆ, Miodrag, r. 24.VI.1948. u Beogradu, 


je 1972/73, a diplomirao 12. II.1975. na Šum. 


TOMIÆ, Miro, iz Livna (BiH), r. 2. X.1964, 




TOMIÆ, Novak, iz Tešnja (BiH), roðen 




TOMIÆ, Stjepan, iz Siveriæa, r. 1.V.1939, 




TOMIÆ, Teodor, iz Petrinje, r. 27.XI.1937, 




TOMIÆ, ¤elimir, iz Krivaje (BiH), roðen 




odjelu. 

TOMIÆ, ¤ivko, dipl. ing. drvne industrije. 


u Zagrebu, a diplomirao 28.VII.1969. 


TOMIEK, Miroslav, dipl. ing. drvne tehnologije. 



TOMLJANOVIÆ, Vladimir, r. je 3.III.1942. 

u Senju, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



odjelu. 

TOMLJENOVIÆ, Drago, r. 11.XI.1936. u 

Bihaæu (BiH), dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



odsjeku. 

TONELLA, Carlo, dipl. ing. drvne industrije. 



6.XII.1961. god. na osamostaljenom 



365 

TONKOVIÆ, Ivan iz Kešinaca, roðen 




TONKOVIÆ, Jasna, r. 7.III.1949. u Vinkovcima, 


je 1972/73, a diplomirala 29.I.1976. god. na 


TOPALI, Vladimir (Sarajevo, 2.XI.1912 - 

Rijeka, 16.V.1992), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Antuna i Lujze roð. Stebel. Hrvat, 


majka kuæanica. Osnovnu i srednju školu završio 

je u Zagrebu. Šumarstvo je apsolvirao 

1935/36, a diplomirao 20.VIII.1941. na Poljopr.-šum. 


Ratne je godine proveo u Našicama, 

radeæi u Krndiji d.d. Od 1946/47. radi kao 

referent za šumarstvo u Okru•nom NO-u 

Sušak, a zatim je upravitelj Šumarije Klana 

(1947/48). Sljedeæe dvije godine (1949-1951) 

provodi u ŠIP-u Novi, radeæi u DIP-u Sv. 

Juraj, odnosno Klana, zatim u Kotarskom poduzeæu 

Tuhobiæ Rijeka (1951) te kao upravitelj 

Šumarije Opatija (1951-1954). 

Trgovaèki poslovi s drvom i drvnim 

proizvodima potaknuli su ga da se zaposli 

najprije u RO Istra Import-export Rijeka 

(1954), a zatim u Transjugu Rijeka, gdje 

provodi 15-ak godina, a 1972. prelazi u Grað. 

RO Cesta Rijeka, gdje radi do odlaska u mirovinu 

(1982). 

Kao dugogodišnji vanjski suradnik 

Jugokontrole Rijeka, RO-a za kontrolu drvnih

sortimenata, objavio je zapa•eni priruènik 

Kontrola i otprema drvnih proizvoda u trgovini 

drvetom (Informator, Zagreb, 1986). 

Bio je planinar i aktivni skijaš pa je za 

taj rad dobio u Rijeci vrijedna odlièja. 

TOPIÆ, Gordana, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirala je 13.VII.1997. god. na 


TOPLJAK, Josip, iz Hampovice kod Ðurðevca, 

r. 17.III.1942, dipl. ing. drvne industrije. 




TOSSENBERGER, Antun, iz Ðakova, r. 




odjelu. 

TOT, Zdravko (Suhopolje, 16.X.1929), 


Sin Ivana i Julijane, r. Medek. Hrvat, 


školu završio je u Koprivnici 1940, a 

Dr•avnu realnu gimnaziju u Virovitici 1948. 


na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu, 

Šumarski odjel - tehnièki smjer. 

Rad u struci zapoèeo je u TVINU 

Virovitica, gdje je radio èetiri godine, na poslovima 

od pripravnika do tehnièkog direktora, a 

1.XII.1960. otišao je u DIP Senj za tehn. direktora, 

te 1.III.1964. prelazi u DIP Novi 

Vinodolski, takoðer kao tehn. direktor. 

Potom je 1.VIII.1968. postao prisilni upravitelj 

u Tvornici iverastih ploèa u DIK-u 

Spaèva Vinkovci. Nakon uspješnog saniranja 

tvornice, 1.VII.1969. postao je upravitelj u 

DIP-u Delnice, Pogon Luèice. Polo•ivši ispit 

za rad u vanjskoj trgovini, prešao je 1.XI.1972. 


366 

u Exportdrvo Rijeka, Odjel uvoza. Predstavnik 

istog poduzeæa u Landshutu (SR 

Njemaèka) postao je 1.VII.1979, i tu je ostao 

pet godina. U Rijeku se vratio 1.VII.1984. 

god. za pom. direktora uvoznog sektora. U 

mirovinu je otišao 1991. godine. 

¤ivi u Novom Vinodolskom. 

TRAJKOVIÆ, Jelena (Zagreb, 14.III.1960), 

dr. sc., dipl. ing. drvne industrije, docentica za 

predmet Anatomija drva. 

Osnovnu školu i realnu gimnaziju 

završila je šk. god. 1977/78. u Zagrebu. Na 

Šum. fakultetu u Zagrebu diplomirala je 

1984. god. Za vrijeme studija bila je demonstratorica 

za predmet Viša matematika, 

Statistièke metode u drvnoj industriji i Anatomiju 

drva. Škol. god. 1980/81. dobila je 

nagradu rektora Sveuè. u Zagrebu kao 

najbolja studentica DT odjela Šum. fakulteta. 

S grupom najboljih studenata Šum. fakulteta 

treæe i èetvrte godine sudjelovala je 1983. na 

struènom putovanju po Slovaèkoj i Èeškoj. 

Tijekom 1982, 1983. i 1984. godine radila je 

kao ugovorna tehnièka suradnica, a od 1985. 

kao pripravnica asistentica i asistentica za 

znanstvenoistra•ivaèke zadatke ZIDI-ja, u 

sklopu projekta Optimizacija materijala, proizvoda 

i tehnologija u preradi drva, na zadatku 

Istra•ivanja svojstava odrvenjene biomase. 

Radi kao istra•ivaèica na znanstvenom projektu 

Ministarstva znanosti Varijacije strukture 

i svojstava domaæih vrsta drva. 

Od 1986. sudjeluje u nastavi predmeta 

Anatomija drva na DT i na ŠG odjelu Fakulteta, 

te predmeta Poznavanje materijala I na 

VI. stupnju DT odjela. Takoðer poma•e 

predmetnom nastavniku u nastavi poslijediplomskog 

studija predmeta znanstvenog 

podruèja Znanost o drvu. 

Magistrirala je 1993. godine obranivši 

rad Utjecaj sušenja mikrovalnom energijom na 

permeabilnost drva domaæe jele. Godine 1994. 

boravila je na struènom i znanstvenom usavršavanju 

u BRE-u (Engleska), a iste godine

završila je meðunarodni teèaj tehnologije 

konzervacije drva u Norveškoj, u organizaciji 

UNESCO-a. Doktorsku disertaciju Utjecaj 

temperature na sorpcijska svojstva bjeljike i sr•i 

jelovine obranila je 25. veljaèe 1998. godine. 

RADOVI 


vakuuma (s B. Petriæ, V. Šæukanec i R. Despot), 

Drvna Industrija, 40(1989), 11-12, 231-235. 

Varijacije strukture jelovine iz Gorskog kotara (s B. 

Petriæ i R. Despot), Drvna Ind., 41(1990), 3-4, 43-49. 

Varijacije du•ina vlakanaca drva breze iz prirodne 

populacije na podruèju Hrvatske, (s B. Petriæ, R. Despot i 

A. Krstiniæ), Šumarski list, 115(1991), 6-9, 273-284. 

The influence of microwave drying on the permeability 

of fir wood, Drvna industrija, 45(1994), 4, 117- 

123. 

Some structural charasteristics of ashwood ( Fraxinus 

angustifolia, Vahl.) from the Lipovljani region in Croatia (s 

B. Petriæ i R. Despot), Drvna ind., 46(1995), 1, 15-20. 

Zaštita drva i europski propisi (I. dio) (s B. Petriæ i 

R. Despot), Drvna Industrija, 46(1995), 2, 80-85. 

Zaštita drva i europski propisi (II. dio) (s B. Petriæ i 

R. Despot), Drvna Industrija, 46(1995), 3, 160-165. 

TRBARA, Mijo, r. 1.I.1970. u Srnici, ing. 


je 25.IX.1996. g. na Šum. fakultetu 


TRBOVIÆ, Branko (Dre•nica, Ogulin, 


Sin Mane i Marte roð. Trboviæ. Otac 

mu je bio lugar, a majka kuæanica. Osnovnu 

školu završio je u Krakaru pokraj Dre•nice, a 

Šum. školu u Karlovcu 1953. god. Apsolvirao 

je 1960/61, a diplomirao 31.XII.1965. na ŠG 


Više od 30 godina radnog sta•a stekao 

je u Exportdrvu Zagreb, prete•ito se baveæi 

prodajom drvnih proizvoda. 


TRBUHOVIÆ, Goran, r. 27.V.1963. u 

Aucklandu (Novi Zeland), dipl. ing. drvne 

tehnologije. Apsolvirao je na VI, a zatim i na 


367 

VII. stupnju DT odjela, na Šum. fakultetu u 

Zagrebu i diplomirao 7.IV.1992. godine. 

TRIKIÆ, Dušan, dipl. ing. drvne industrije. 



na Šum. fakultetu, na DT odsjeku. 

¤ivio je u Beogradu i radio u Generaleksportu. 

TRKULJA, Svetozar, iz Crnog Luga, roð. 





TROŠELJ, Antonio, dipl. ing. drvne industrije. 



TUÐA, Miljanko, iz Gornje Dragotine 

(BiH), r. 3.IV.1960, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 28.II.1985. god. na Šum. 


TUÐA, Vladimir, roð. 30.VII.1944. u Zagrebu, 




TUMPIÆ, Tihomir, r. 10.VII.1970. u Virovitici, 




TUNUKOVIÆ, Jasna, r. 4.X.1968. u Vrpolju, 

Slavonija, ing. drvne industrije - proizv. 



DT odjelu.

TURAS, Marko, iz Lipovljana r. 10.XI.1951, 

ing. drvne industrije - proizvodnje namještaja. 

Diplomirao je 7.III.1991. god. na Šum. 



TURK, Drago (Slatina, 5.XII.1951), dipl. 


Sin Ladislava i Agice r. Lonèareviæ. 

Hrvat, katolik. Otac mu je stolar, a majka 

kuæanica. Osnovnu školu završio je u Slatini 

1966, a Drvopreraðivaèku tehn. školu u Virovitici 



DT smjer. 

Od 1976. radi kao pripravnik u DI 

Gaj Slatina, a zatim kao tehnolog u Finali, 

upravitelj u Tapetariji i upravitelj Tvornice 

lamelir - konstrukcija Voæin te kao upravitelj 

Tvornice namještaja Gaj Voæin. 

Dobio je dva priznanja za nove proizvode. 

Èlan je Saveza ITŠDI Hrvatske. 

TURK, Mirjana, r. 1.VIII.1976. u Ljubljani 

(Slovenija), ing. drvne industrije - proizv. 



DT odjelu. 

TURK, Zdravko, dipl. ing. drvne industrije. 



6.I.1963. na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI 

odsjeku. 

TURKOVIÆ, ¤eljko, r. 2.III.1975. u Zagrebu, 




TURKOVIÆ (JAGODIÆ), Vesna (Osijek, 

22.IX.1964), dipl. ing. drv. tehnol., prof. 

Kæi Mirka i Ane r. Mioèeviæ. Hrvatica 

rimokatolièke vjere. Potjeèe iz obitelji 


368 

slu•be-nika. Školovala se u Našicama: 

osnovnu školu završila je 1979, a srednju 

školu “A. Cesarca” 1983. Apsolvirala je 

1986/87. i diplomirala 31.X.1988. na DT 


Završivši studij, zaposlila se u Srednjoj 

školi “Josipa Kozarca” u Ðurðenovcu, gdje 

predaje struè. predmete za drvnu struku. 

Nakon što je polo•ila pedagoško-psihološke 

predmete na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, 

stekla je zvanje profesorice srednje škole i 

radi veæ 14 godina u istoj školi. 

TURKULIN, Hrvoje, (Zagreb, 11.XI.1960), 

dr. sc., dipl. ing. drvne tehnologije. 

Na Katedri za finalnu obradu drva 

Šumarskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu 

zaposlen je od 1985. kao struèni suradnik, od 

1986. kao asistent iz kolegija Tenhologija 

drvnih proizvoda za graðevinarstvo, od 1998. 

kao docent kolegija Uporaba drva u graditeljstvu. 

Osnovnu školu i klasiènu gimnaziju je 

završio u Zagrebu. Diplomirao je 1984 na 

DT odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu. Na 

Graðevinskom fakultetu Sveuè. u Zagrebu je 

polo•io kolegij Graðevinska fizika, a naknadno 

odslušao i kolegij Drvne graðevne strukture. 

Poslijediplomski i doktorski studij završio 

je na Šum. fakultetu obranivši u travnju 

1990 magistarski rad Postojanost lamelirane 

graðevne stolarije, a disertaciju s naslovom 

Photodegradation of exterior timber building 

components - Fotodegradacija proizvoda od 

drva u graðevinarstvu - obranio je pred meðunarodnom 

komisijom 16. prosinca 1996.

U o•ujku 1986. struèno se usavršavao 

u institutu ŠIPAD IRC u Sarajevu. God. 

1991. dodijeljena mu je stipendija Sveuèilišta 

u Zagrebu, po kojoj je proveo mjesec dana u 

Institut für Holzforschung u Münchenu, 

Njemaèka. Kao stipendist Britanskog Savjeta 

proveo je 1991. pola godine na znanstvenom 

usavršavanju u Building Research Establishment 

(BRE) u Garstonu, Watford, V. Britanija. 

U razdoblju 1992-1995 bio je voditelj 

aktivnosti s hrvatske strane na meðunarodnom 

znanstvenom ALIS projektu Improving 

the service life of exterior timber building components 

Ministarstva znanosti RH i Britanskog 

Savjeta. U okviru tog projekta je kao 

gostujuæi znanstvenik proveo u èetri navrata 

po mjesec i pol u BRE institutu, te gostovao 

na University of Wales te na Buckinghamshire 

College. Ustanovio je znanstvenu 

suradnju sa švicarskim saveznim EMPA 

institutom (Eidgenössische Materialprüfungsund 

Forschungsanstalt, Dübendorf, Švicarska). 

Tijekom te suradnje u èetiri je puta 

(višemjeseèni boravci 1994, 1996, 1997. i 

2000) kao gostujuæi znanstvenik djelovao u 

tom institutu. 

Suraðivao je u znanstvenoistra•ivaèkom 

i struènom radu na temama Savijanje u 

proizvodnji namještaja, Lijepljenje, Ispitivanje 

kvalitete drvnih proizvoda za graðevinarstvo 

te Istra•ivanje i promicanje kakvoæe drvnih 

proizvoda. Njegove najva•nije preokupacije u 

struènom radu su podruèja istra•ivanja 

kvalitete i postojanosti drvnih proizvoda za 

graðevinarstvo; poveæanja kvalitete lijepljenja, 

zaštite i površinske obrade, te razvoj ovih proizvoda 

i metoda ispitivanja njihove kakvoæe. 

Objavio je 46 radova, od toga 22 

znan., 13 struènih, 10 èlanaka, te u koautorstvu 

s prof. Ljuljkom monografiju Lamelirana 

graðevna stolarija. Odr•ao je znanstvena 

predavanja u inozemstvu i brojna izlaganja u 

zemlji. Sudjelovao je radovima na jednom 

svjetskom IUFRO kongresu, te na mnogim 

meðunarodnim i domaæim skupovima. Redovito 

sudjeluje na europskim konferencijama o 

zaštiti i površinskoj obradi drva PRA (Paint 


369 

Research Association) i IWSc (Institute of 

Wood Science). 

Èlan je u najvišem razredu (Fellow) 

britanske akademske institucije Institute of 

Wood Science, te drugih struènih udruga: Oil 

and Colour Chemists Association (Velika 

Britanija), Hrvatskog šumarskog društva 

(Šumarsko društvo Zagreb) te Društva in•enjera 

i tehnièara Hrvatske. 

Od 1992. je urednik, a od 1996. 

glavni i odgovorni urednik èasopisa Drvna 

industrija, jedinog znanstveno-struènog 

èasopisa drvnotehnološke struke u Hrvatskoj. 

Èlan je EASE, Europskog udru•enja urednika 

znanstvenih publikacija. 

Tri je godine bio predstavnik Hrvatske 

u Timu struènjaka za recikliranje, 

energiju i tr•išne odnose pri Ujedinjenim 

narodima u ¤enevi. Djeluje u hrvatskom Tehnièkom 

odboru Meðunarodne organizacije 

za normi-zaciju TO 162 za Graðevnu 

stolariju, TO 165 za Drvne konstrukcije te 

TO 512 za Nazivlje u graditeljstvu. Djeluje 

kao stalni ovlašteni sudski vještak za podruèje 

drvnih graðevnih proizvoda, a bavi se i 

struènim prevoðenjem. 

Sudjelovao je u oru•anim snagama 

RH (MUP) od 1991. i èlan je Udru•enja 

veterana domovinskog rata grada Zagreba. 

Aktivni je športaš – triatlet i presjednik 

Triatlon kluba Zagreb. 

RADOVI 

Èvrstoæa na tlak i savijanje bukovine i bagremovine 

pri razlièitim uvjetima temperature i sadr•aja vode, Drvna 

industrija, 36(1985), 7/8, 161-167. 

Tradicionalna primjena hrastovine (s B. Ljuljka), Glasnik 

za šumske pokuse, pos. izd. 3(1986), 415-437. 

Lamelirana graðevinska stolarija (s B. Ljuljka), 

monografija, 184 str., Šumarski fakultet Zagreb, 1989. 

Dauerhaftigkeit von lamellierten Holzfensterprofilen. 

Teil 1: Feuchteverlauf und Formstabilität, Holz als 

Roh- und Werkstoff, 50(1992), 9, 347-352. 

Dauerhaftigkeit von lamellierten Holzfensterprofilen, 

Teil 2: Untersuchungen zur Delaminierung und 

zur Leimfugenfestigkeit, Holz Roh- und Werkstoff, 

51(1993), 2, 67-71. 

Mechanisms of photodegradation of wood: the effect 

of moisture (s H. Derbyshire), BRE note N87/93, 

Watford, Velika Britanija: Building Research Establishment, 

1993.

Noviteti u površinskoj obradbi graðevne stolarije (s 

V. Jirouš-Rajkoviæ), Znanstveno-struèno savjetovanje 

Svjetski izazovi preradbi drva u Hrvatskoj, Zbornik 

radova, 29 - 39, Šumarski fakultet i Zagrebaèki 

velesajam, Zagreb, 1994. 

Investigations into the photodegradation of wood using 

microtensile testing, Part 1. The application of 

microtensile testing to measurement of photodegradation 

rates (s H. Derbyshire i E. R. Miller), Holz Roh- und 

Werkstoff, 53(1995), 4, 339-345. 

Assessment of Wood Photodegradation by Microtensile 

Testing (s H. Derbyshire, E. R. Miller i J. Sell), 

Proceedings, XX IUFRO World Congress, August 6- 

12; Tampere, Finland, 1995. 

Kontrola kakvoæe razlièitih konstrukcija i izvedbi 

podnih obloga, Znanstveno-struèno savjetovanje Osiguranje 

kvalitete i upravljanje kvalitetom - kvaliteta proizvoda 

uz pomoæ znanosti, Opatija, 27-28. travnja 1995, 

Zbornik radova, 57-65. 


microtensile testing, Part 2. An investigation of the 

changes in tensile strength of different softwood species during 

natural weathering (s H. Derbyshire i E. R. Miller), 

Holz Roh- und Werkstoff, 54(1996), 1, 1-6. 


microtensile testing, Part 3. The influence of temperature 

on photodegradation rates (s H. Derbyshire i E. R. 

Miller), Holz Roh- und Werkstoff, 55(1997), 287-291. 

Structural and fractographic study on weathered 

wood. An application of FE SEM microscopy to the “Thin 

strip” method (s J. Sell), Forschungs- und Arbeitsbericht, 

115/36, EMPA institut, Dübendorf, Švicarska, 1997. 

Structural and fractographic SEM analysis of exterior 

coated wood (s Arnold, M.; Derbyshire, H.; Shell, J.) 

Zbornik radova konferencije "Advances in Exterior 

Wood Coatings and CEN Standardisation; 19-21 Oct. 

1998. ; Brussels, Belgium". Teddington, Velika 

Britanija: Paint Research Association. 

Structural effects of weathering on unprotected and 

painted wood. Zbornik savjetovanja: Surface properties and 

durability of exterior wood building components (H. 

Turkulin, Editor); 30 April 1999, Zagreb, Croatia. Paper 

3: 1-20. Zagreb: Faculty of Forestry. 

Modificiranje površine bukovine ozraèivanjem UV 

svjetlošæu (s Mihulja, G.; Bogner, A.), Drvna ind. 50 (3): 

133-140. 

Adhesion of waterborne acrylic and hybrid paint on 

wood treated with primers (s Richter, K., Sell, J.), In: Proceedings 

of the Second woodcoating conference: Challenges 

nad solutions in the 21st century. The Hague, 

netherlands, 2000. Paper 13: 1-22. Teddington, Velika 

Britanija: Paint Research association. 

TURNŠEK, Silvo, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1959/60. na Poljopr.- 


370 

šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 


na DI odjelu. 

¤ivio je i radio u Sloveniji, gdje je i 

poginuo nesretnim sluèajem. 

TUSUN, Dinko (Klanjec, 23.V.1930 - Zagreb 

2.V.1995), profesor. 

Roðen je u obitelji odvjetnika, dr. 

Nikole Tusuna, ali kao 15-godišnjak tragièno 

gubi cijelu obitelj. Ipak završava klasiènu gimnaziju 

u Zagrebu i upisuje se na Šum. fakultet, 

ali je osuðen na dvije godine robije kao 

politièki ka•njenik. Kaznu je izdr•ao u Staroj 

Gradiški. 

Zatim upisuje studij romanistike i 

slavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

Diplomirao je 1957. te je slu•bovao kao 

gimnazijski profesor u Koprivnici. God 

1962-64. djeluje kao bibliotekar u Zagrebaèkoj 

tvornici papira, zatim radi više od pet 

godina u tvornici Kontakt u Zagrebu kao 

dopisnik i prevoditelj. Od 1972. do odlaska u 

mirovinu 1991. djelovao je kao bibliotekar u 

Institutu za drvo u Zagrebu i ureðivao èasopis 

"Drvna industrija". Njegovo ime ostalo je utkano 

u stotine stranica toga èasopisa. 

Tijekom svoga dugogodišnjeg urednièkoga 

i bibliotekarskog rada prof. Tusun 

prikupio je brojnu znanstvenu i struènu 

literaturu, razmijenio mnoge znanstvene i 

struène èasopise i time pridonio razvoju naše 

drvno-tehn. znanosti i struke. 

U svom teškom •ivotu nalazio je 

zadovoljstvo u knji•evnom radu pišuæi i objavljujuæi 

veæ u studentskim danima poeziju i 

prozu. 

TUZOVIÆ, D•avid, r. 19.I.1932. u Podgorici 

(Crna Gora), dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odsjeku.


371 

U 

UDILJAK, Nenad, dipl. ing. drvne industrije. 




UDOVIÈIÆ, Bo•idar (Vodice, 8.XII.1935), 

ing. finalne obrade drva. 

Sin Mate i Jele, r. Vlašiæ. Hrvat, katolik. 

Potjeèe iz seoske obitelji. Osnovnu školu završio 

je u Vodicama 1950, a Srednju tehnièku 

školu drvne struke 1956. u Zagrebu. Diplomirao 

je 1966. na VTŠ za finalnu obradu drva 

u Novoj Gradiški. 


DIK-u Ravna Gora. Zapoèeo je kao pripravnik, 

a završio kao upravitelj Tvornice namještaja. 

U DIP-u Delnice bio je od 1966. do 

1975. god. šef Centralne pripreme rada, a 

nakon toga 3 godine radi u DIP-u Luèice kao 

upravitelj pogona. Od 1978. do 1979. bio je 

direktor Proizvodnje i razvoja u Javoru Jušiæi, 

kada prelazi u Drvo Rijeka. Tu je najprije šef 

Centralnoga skladišta Èavle (1979-1981), a 

od 1981. do odlaska u mirovinu 1993. radi u 

vanjskoj trgovini kao zastupnik više njem. 

proizvoðaèa opreme za drvnu industriju. 

 


na mnogobrojnim struènim skupovima i 

seminarima u zemlji i inozemstvu. 

Nosilac je Spomenice Domovinskog 

rata, predsjednik UHDDR-a Kostrena i 

prièuvni satnik in•enjerije Hrvatske vojske. 

U Kostreni •ivi od 1978. god. 

UGRENOVIÆ, Aleksandar (Zagreb, 6. 

rujna 1883 - Zagreb, 19. rujna 1958), dr. phy. 

sc., redoviti profesor Uporabe šuma sa trgovinom 

i industrijom drveta i Šumarske politike, 

akademik. 

Gimnaziju je završio 1901. u Zagrebu, 

a šumarske znanosti 1904. godine na Šum. 

akademiji u Zagrebu. Prirodne zanosti diplomirao 

je 1907. god. na Filoz. fakultetu u Zagrebu, 

gdje je iste godine i doktorirao s temom 

O diferencijaciji ekstremiteta za gibanje Coleoptera. 

Od 1907. do 1921. bio je u šum. 

slu•bi u Osijeku, Slatini i Pakracu. Godine 

1921. izabran je za redovitog profesora Poljopr.-šum. 

fakulteta u Zagrebu za predmete 

Uporaba šuma sa trgovinom i industrijom 

drveta i Šumarska politika. Na toj du•nosti 

ostaje sve do umirovljenja 1956. godine. 

Za èlana Jugoslavenske akademije 

znanosti i umjetnosti izabran je 12. lipnja 

1948. godine. Bio je i èlan više meðunarodnih 

šumarskih organizacija sa sjedištem u Rimu, 

Parizu, Stockholmu itd., kao i dopisni èlan 

Èehoslovaèke akademije za poljoprivredne 

znanosti u Pragu, Finskog šumarskog nauènog 

društva u Helsinkiju, odnosno poèasni

èlan Talijanske akademije za šumarske znanosti 

u Firenci. Njegova se meðunarodna 

aktivnost odra•ava i u èlanstvu više inozemnih 

organizacija: Silva mediterranea, Rim 

(1922): Comission internationale dágriculture, 

Pariz (1923); Institut international 

dágriculture, Rim (1934); IUFRO, Stockholm 

(1936) i dr. Predstavljao je šumarsku i 

drvnotehnološku znanost naše zemlje na više 

konferencija i kongresa: u Marseilleu (1922), 

Parizu (1923. i 1931), Firenci (1924), 

Grenobleu (1925), Rimu (1926. i 1934), 

Nancyju (1932), Budimpešti (1936), Berlinu 

(1937), Helsinkiju (1938) i Nizzi (1957). Na 

tim je skupovima sudjelovao s referatima. 

Razvio je plodnu znanstvenoistra•ivaèku, 

pedagošku i struènu djelatnost. Osnovao 

je Zavod za uporabu šuma (1922), na 

kojemu organizira, odr•ava i unapreðuje 

nastavu i znanstveni rad iz znanosti o uporabi 

šuma s industrijom i trgovinom drva, koja je 

ispitivala, izgraðivala i utvrðivala osnovna 

naèela postupanja pri eksploataciji šuma, 

preraðivanju, trgovanju i upotrebi šumskih 

proizvoda. Razvijajuæi tako široko podruèje 

šumarske i drvarske znanosti, stvarao je uvjete 

i podlogu za buduæu znanstvenu samostalnost 

i izdvajanje znanstvenih disciplina kao 

što su iskorištavanje šuma, nauka o drvu, tehnologija 

masivnog drva, tehnologija furnira i 

ploèa, hidrotermièka obradba drva, proizvodnja 

namještaja, specijalni proizvodi od drva i 

trgovina drvom. Ta su se njegova vizionarska 

htijenja i ostvarila tek 1960. godine na 

samostalnom Šum. fakultetu. Istodobno s 

razvijanjem znanstvenih disciplina osposobljavao 

je i za njih potrebne struènjake koji æe 

u edukativnom, znanstvenom i struènom 

smislu moæi nastaviti njegov rad. S podruèja 

iskorišæivanja šuma istaknut æemo samo neke 

radove, npr. rasprave o drvarskom oruðu, istra•ivanja 

o smolarenju i tehnici smolarenja, 

unifikaciji metodike istra•ivanja smolarenja, 

o problemu kvalitete sastojine. Posljednja dva 

bili su referati na IX. IUFRO kongresu u 

Budimpešti. S podruèja iskorištavanja šuma 

napisao je prvi ud•benik na hrvatskom jeziku. 


372 

To kompleksno djelo sastoji se od šest 

svezaka i to: Iskorišæivanje šuma (1931), Tehnologija 

drveta (1932), Tehnika trgovine 

drvetom, I. dio (1934), Tehnika trgovine 

drvetom, II. dio (1935), Kemijsko iskorištavanje 

i konzerviranje drveta (1947), Upotreba 

drveta i sporednih produkata šume (1948). Iz 

tog ciklusa djela za podruèje iskorištavanje 

šuma priredio je i objavio II. izdanje pojedinih 

svezaka pod nazivom Eksploatacija 

šuma (1957), uz suradnju prof. dr. R. Beniæa. 

Na podruèju nauke o drvu prof. dr. A. 

Ugrenoviæ prvi je u nas postavio temelje i 

anga•irao se na znanstvenom istra•ivanju 

svojstava drva. Osnovao je i opremio laboratorij 

za ispitivanje svojstava drva i izradio 

Instrukcije za nauèno istra•ivanje tehnièkih 

svojstava drva. Te su upute i kasnije postale 

osnova za izradu JUS-a za ispitivanje drva. 

Usmjerio je svoja istra•ivanja na tehnièka 

svojstva drva u radovima: o specifiènoj te•ini i 

kolièini sirove smole, o metodici istra•ivanja 

kvalitete drva, u referatu na IX. IUFRO 

kongresu 1936. u Budimpešti, o poznavanju 

drva i njegovih svojstava u Rimljana, u 

istra•ivanjima o tehnièkim svojstvima smrekovine, 

metodološkim istra•ivanjima èvrstoæe 

cijepanja, pri èemu je oblik uzorka za ispitivanje 

poznat u svijetu kao Ugrenoviæeva proba 

koja je prihvaæena u JUS-u za ispitivanje 

èvrstoæe cijepanja. Svoja gledanja na drvo kao 

lignum i drvo kao arbor (phyton) A. Ugrenoviæ 

je iznio u JAZU 1951. u svojim 

predavanjima Šuma u svjetlu nauke, Drvo za 

rezonanciju od Stradivarija do danas i Arhitektonika 

•ivog stabla. Materiju nauke o drvu, 

koja se odnosi na tehnièka svojstva i greške 

drva, objavio je u knjizi Tehnologija drveta 

(1932) i u II. izd. 1950, uz suradnju prof. dr I. 

Horvata. Knjiga tiskana 1932. godine prva je 

u Europi u kojoj se specijalizirano obraðuje ta 

materija. Izabran i za profesora predmeta 

Šumarska politika i uprava šuma, pisao je i o 

toj materiji u knjigama Šumarsko-politièka 

osnovica zakona o šumama (1923), Zakoni i 

propisi o šumama i pilanama (1930), Zakon o 

šumama, samostalni projekt (1923), kao i u

više kraæih napisa s tog podruèja. Shvaæajuæi 

bibliografiju radova kao osnovu svakog 

kreativnog rada, A. Ugrenoviæ je izradio 

nekoliko godišnjih bibliografija šumarske literature 

u Jugoslaviji i tiskao ih u Forstliche 

Rundschau u Tharandtu (1939, 1940, 1941) 

te bio èlanom uredništva Šumarske bibliografije 

(1848-1948) A. Kaudersa. Još rane 

1912. godine A. Ugrenoviæ zapoèinje svoje 

napise o problematici šumarske terminologije, 

za koju se zalagao i na kojoj je radio. 

Izradio je šumarski terminološki rjeènik na 

šest jezika s više od 10 000 termina. Rad je 

ostao u rukopisu uz sve napore da se tiska 

(1959). Da je tiskan u to vrijeme, bio bi prvi 

šumarski terminološki rjeènik takve vrste u 

svijetu. Da bi što više pridonio napretku 

šumarske i drvnotehnološke znanosti i 

struke, A. Ugrenoviæ je osim vlastitoj publicistièkoj 

djelatnosti dao golem prilog opæoj 

znanstvenoj i struènoj publicistici u šumarstvu. 

Bio je urednik "Šumarskog lista" (1925- 

1929), urednik edicije Pola stoljeæa šumarstva 

(1926), Le Karst yougoslave (1928), urednik 

Anala za eksperimentalno šumarstvo JAZU, 

urednik edicije Kresnik: Starotalijansko 

umijeæe graðenja gudaèkih instrumenata, 

JAZU. Inicijator je i glavni urednik Šumarske 

enciklopedije, JLZ. 

Njegova znanstvena, pedagoška i 

publicistièka djelatnost te odgoj znanstvenih 

struènjaka su apsorbirali sav njegov potencijal. 

Imao je snage i vremena za plodnu 

struènu djelatnost. Za nju je nesebièno 

upotrijebio sve svoje znanje da bi struènu 

javnost pravodobno obavijestio, obrazlo•io joj 

i poduèio je o aktualnim problemima danog 

vremena i zbivanjima na podruèju šumarske i 

drvnotehnološke znanosti i prakse. Za svoju 

znanstvenu, pedagošku i ljudsku djelatnost 

dobio je niz priznanja i odlikovanja iz struke 

i od društva u kojem je radio i •ivio. Sve velike 

ljude krasi nešto što je pisanom rijeèju teško 

iskazati, a to je humanost. Tu su vrlinu 

nebrojeno puta spoznali i osjetili uèenici i 

suradnici prof. dr. A. Ugrenoviæa. 


373 

RADOVI 

Fotografija u dendrometriji, Šumarski list, 1904, 

372-389. 

Nekoliko bilje•aka o estetici u šumi, Šumarski list, 

1904, 631-643. 

O novijoj kemijskoj uporabi treseta i drva, Šumarski 

list, 1905, 15-24. 

Trgovaèki ugovor med Austro-Ugarskom i Njemaèkom, 


O šiškama grmlja i drveæa i njihovim uzroènicima, 


Entomološke bilješke, Šum. list, 1906, 269-273. 

K pitanju šumarske akademije, Pokret 1906, 


Uber einige Angriffe der Vogel auf Pflanzengallen, 

Forstliches Centralblatt, Beè, 1907, 529-531. 

Wald-Insektenschaden in Slawonien, Ostrr. Forst, 

und Jagdz., Beè, 1907. 

O diferencijaciji ekstremiteta za gibanje u coleoptera, 

Morfološko-biološka studija, Slatina, 1907, 1-48. 

O produkciji drva i carini na drvo, Šumarski list, 

1909, 134-141. 

O potrebi biologije u prirodopisnoj obuci, Nastavni 

vjesnik, 1911, 799-803. 

Graða za šumarsku terminologiju, Šumarski list, 

1912, 9-15. 

O šumarskoj terminologiji, Šumarski list, 1912, 

78-79. 

O redukciji optièki mjerenih duljina - na horizont, 


O poznavanju otrovnih gljiva, Šumarski list, 

37(1913), 464-472. 

Slava Franu ¤. Kesterèaneku, Šumarski list 

(posebni prilog), 39(1915), 3-5. 

Prodaja Vlastelinstva Pakrac, Hrv. Lloyd, 1916. 

Procjenbeni je elaborat sastavni dio kupoprodajnog 

ugovora, Šumarski list, 1917, 369-372. 

O našem šumarstvu, Hrvatska njiva, 1918. 

K pitanju šumarske nastave, Jugoslav. njiva, 1919. 

Misli vodilje naše šumarske politike, Zagreb, 1921. 

Potrajnost šumarskog gospodarenja, Šumarski list, 

1922, 149-154, 273-285. 

Popularizovanje šumarstva (njegovo znaèenje za 

šumarsku politiku), Šumarski list, 1922, 401-404. 

Agrarna reforma i šume, Šumarski list, 46(1922), 

557-565. 

O šumskim po•arevima, Šumarski list, 46(1922), 

711-722. 

Les incendies de forets en Yougoslavie, Edition du 

XI. Congres internat. dágriculture, Pariz, 1923, 71-81. 

Šumarsko-politièka osnovica zakona o šumama 

(Nauèno-kritièki prikaz šumarsko-politièkih motiva), 

Ljubljana, 1923, 1-106. 

Zakon o šumama, samostalni projekt, Ljubljana, 

1923, 1-54. 

Nos desseins et nos taches, Bulletin de la Silva 

Mediterranea, Firenca, 1924, 8-15. 

Greške drveta, Šumarski list, 1925, 304-312.

Najstarije šumarsko udru•enje, Pola stoljeæa šumarstva, 

Zagreb, 1926. 

Iz istorije našeg šumarstva (Šumarsko-privredni problemi 

u vezi s narodnim preporodom), Zagreb, 1926, 1-34. 

La legislation forestiere de la Yougslavie, Edition du 

Congres internat. de sylviculture, Rim, 1926, 56, 1-8. 

Kuda brodimo?, Šumarski list, 1927, 59-66. 

Privredno zakonodavstvo i struènjaèka saradnja, 

Šumarski list, 1927,113-116. 

Naša šumarska politika, Šum. list, 1927,163-165. 

Zar likvidacija šumarstva?, Šumarski list, 1927, 

275-278. 

Privredni savjet - bez šumarstva, Šumarski list, 

1927, 329-331. 

Šume gore, Šumarski list, 1927, 404-407. 

Le Karst ou point de vue de la politique et de la legislation 

forestiere, Le Karst yougoslave, Zagreb, 1928, 108-117. 

Šumarstvo pred parlamentom. Kritika èlana 133, 


Smolarenje u šumama crnog bora, Šumarski list, 

1928, 79-83. 

Smolarenje u Francuskoj, Zagreb, 1928. 

Zakon o šumama. Kritika ministarskog projekta, 

Zagreb, 1928, 1-14. 

Drvarsko oruðe (Prinos poznavanju historije 

razvitka drvarskog oruða i tehnike rada njime), Godišnjak 

Sveuèilišta, Zagreb, 1929, 598-628. 

Zakoni i propisi o šumama i pilanama, Zagreb, 

1930. 

Les forets prives et létat. Repport presente et 

publie par le Congres international de Paris, Groupe II, 

Pariz, 1931. 

Istra•ivanja o specifiènoj te•ini drveta i kolièini 

sirove smole vrste Pinus nigra Arn. i Pinus silvestris L, 

Glasnik Zavoda za šumske pokuse, Zagreb, 1931, 29-90. 

Iskorišæavanja šuma, Zagreb 1931. 

Recherches sur le gemmage du Pinus nigra Arn. et 

Pinus silvestris L., Congres international des Instituts de 

recherches forestieres a Nancy 1932, II-eme section,1-5. 

Tehnologija drveta, Zagreb, 1932. 

Istra•ivanja o tehnici smolarenja vrsti Pinus nigra 

Arn. i Pinus silvestris L., Glasnik Zavoda za šumske 

pokuse, Zagreb, 1936, 1-200. 

¤eljeznièki pragovi neimpregnirani i impregnirani, 

Graðevinski vjesnik II, 6, 7, Zagreb, 1933, 1-12. 

Šumarska terminologija, Šum. list, 1933, 44-51. 

Drvo kao graðevni materijal, Graðevinski vjesnik, 

Zagreb, 1933, 1-5. 

Láctivite forestiere francaise dans les Provinces 

Illyriennes (18o9-1813), Annales de l,Institut francais, 

Zagreb, 1933, 1-13. 

Tehnika trgovine drvetom I, Zagreb, 1934. 

Tehnika trgovine drvetom II, Zagreb, 1935. 

The methods of investigation concerning the quality 

of wood, Rapport presente au IX-e congres de lÚnion 

internationale des instituts de recherches forestieres a 

Budapest 1936, 106-120. 

Unification des methodes de recherches sur le 

gemmage, Rapport presente au IX-e congres de lÙnion 


374 

internationale des instituts de recherches forstieres a 

Budapest 1936, 107-121. 

Zur Frage der Bestandesqualitat. Rapport presente 

au IX-e congres de l,Union internationale des instituts de 

recherches forerstieres a Budapest 1936, 107-140. 

Die Kenntnis des Holzes und seiner eigenshaften bei 

den Romern. Ein Beitrag zur Geschichte der Forstbenutzung, 

Forstwissenschaftliches Centralblatt, 60, 

Jahrgang, 18, 1938, 570-583. 

Pedeset godina šumarske nastave i nauke na 

Zagrebaèkom sveuèilištu, Alma mater croatica, Zagreb, 

1938, 65-69. 

Forstpolitik Jugoslawiens, Internationaler Holzmarkt, 

Beè, 1939, 26, 12. 

Prof. dr Andrija Petraèiæ, o njegovoj šezdesetgodišnjici, 

Šumarski list,11(1939), 605-607. 

Metodološka istra•ivanja o èvrstoæi cijepanja i 

cjepljivosti drva, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb, 

1940, 31-546. 

Untersuchungen uber die Spaltfestiqkeit und 

Spaltbarkeit des Holzes, Holz als Roh- und Werkstoff, 

1940,143-150. 

Jahresbericht uber die forstliche Literatur Jugoslawiens 

im Jahre 1939, Forstliche Rundschau, Tharandt, 

1940. 


im Jahre 1940, Forstliche Rundschau, 13, H. 2, 

124-131. 

Untersuchungen uber die Spalfestiqkeit und ihren 

Zusammenhang mit dem Bau der Markstrahlen, Holz als 

Roh- und Werkstoff, 1941, 26-31. 


im Jahre 1941, Forstliche Rundschau, Tharandt 

Istra•ivanja o èvrstoæi cijepanja i njenom odnosu 

prema sr•nim trakovima, Glasnik za šumske pokuse, 

Zagreb, 1942, 1-21. 

Istra•ivanja o èvrstoæi cijepanja, njenoj zavisnosti 

od ravnine cijepanja i vlage drveta, Glasnik za šumske 

pokuse, Zagreb, 1942, 21-61. 

Razvoj šumarske politike u Sovjetskoj Rusiji, 


Osnovi šumarske politike u SSSR, Šumarski list, 

1946, 29-35. 

Kemijsko iskorišæivanje i konzerviranje drveta (Iskorišæivanje 

šuma, sv. V), Ministarstvo industrije i 

rudarstva, Zagreb, 1947, 1-244. 

Upotreba drveta i sporednih produkata šume 

(Iskorišæavanje šuma, sv. VI), Ministarstvo industrije i 

rudarstva, Zagreb, 1938, 1-429. 

Šumarski dio ruskoga tehnièkog rjeènika (ur. 

Podhorski-Mirkoviæ), 1948. 

Drvna industrija i šumarstvo, Šumarski list, 1948, 

145-147. 

Poliranje drveta, Šumarski list, 1948, 312-314. 

Tehnologija drveta, II izdanje (s I. Horvat), Zagreb, 1950. 

Šuma u svijetlu nauke, JAZU, Zagreb, 1951. 

Drvo za rezonanciju od Stradivarija do danas, 

JAZU, Zagreb, 1951.

Uvodna studija djela Kresnik, starotalijansko 

umijeæe graðenja gudaèkih instrumenata, JAZU, Zagreb, 

1951. 

Suradnja nauke i operative, Šum. list, Zagreb, 1951. 

Arhitektonika •ivog stabla, JAZU, Zagreb, 1952. 

Arboretum Trsteno, JAZU, Zagreb, 1954. 

Devedeset godina šumarske nastave, Šumarski list, 

Zagreb, 1954. 

Problem šumarske terminologije, Šumarski list, 

Zagreb, 1954. 

Prvi decenij šumarstva u socijalistièkoj Jugoslaviji, 

Šumarski list, Zagreb, 1955. 

Istra•ivanja o granatosti (kvrgavosti) bora (Pinus 

L.), Anali Instituta za eksperimentalno šumarstvo, 

JAZU, Zagreb, 1955. 

Istra•ivanja o tehnièkim svojstvima smrekovine 

(Picea excelsa Lk.) (s I. Horvat), Anali Instituta za 

eksperimentalno šumarstvo, JAZU, Zagreb, 1955. 

Eksploatacija šuma, Zagreb, 1957. 

UIDL, Dra•en, r. u Slav. Brodu, 15.VIII.1931, 


Sin Vatroslava i Dragice r. Jagar. 


obitelji. Školovao se u Slav. Brodu: osnovnu 

školu završio je 1940, a u Realnoj gimnaziji 

“Zlatko Šnajder” maturirao je 1948. god. 

Studirao je na Poljopr.-šumarskom fakultetu 


1957. na Šum. odjelu, DI smjer. 

Od 1959. do 1964. radio je u Poduzeæu 

za impregnaciju drveta u Slav. Brodu. 

Iduæe dvije godine radi u Industrijaimportu - 

poduzeæu za inostrana zastupstva Titograd 

(Crna Gora) kao šef Predstavništva u Sarajevu. 

Od 1966. do 1978. ponovno radi u Poduzeæu 

za impregnaciju drveta Slav. Brod, ali 

kao tehnièki, a kasnije i glavni direktor poduzeæa. 

Od 1978. do 1980. radio je u Jugoinspektu 

Zagreb - Stanici za ispitivanje i kon- 


375 

trolu namještaja u Slav. Brodu, kao šef stanice. 

Godine 1980. prešao je u Èetkarsko 

poduzeæe u Slav. Brodu, gdje radi kao 

direktor poduzeæa do 1986, odakle odlazi u 

invalidsku mirovinu. 

Sa suprugom Nadom, dipl. ing. drvne 

industrije, •ivi u Slav. Brodu. 

UIDL (FURLAN), Nada, roðena u Delnicama, 


Kæi Jakova i Ane r. Cindriæ. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Otac joj je bio slu•benik, 

a majka kuæanica. Osnovnu školu završila je u 

Bakru 1939, a ¤ensku realnu gimnaziju u 

Osijeku 1947. god. Studirala je na Poljopr.šum. 

fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 

1955. na Šum. odjelu, DI smjer. 


1964. radila je u Institutu za drvnoindustrijska 

istra•ivanja, odnosno Institutu za drvo 

Zagreb, na specijaliziranim poslovima zaštite 

drveta. Bila je godinu dana na specijalizaciji 

na Šum. fakultetu u Zagrebu i dva mjeseca 

preko FAO-a u Poljskoj. 

Od 1957. do 1964. radi u Pokusnoj 

stanici u Slav. Brodu, koja je bila u vlasništvu 

Instituta Zagreb, gdje je šefica mikološkog 

laboratorija za ispitivanje toksiènosti zaštitnih 

sredstava za drvo. Od 1964. do 1966. 

asistentica je na Katedri za zaštitu drveta 

Mašinskoga fakulteta u Sarajevu, Drvarski 

odsjek. Od 1966. do 1988. radila je kao 

tehnologinja za zaštitu drva, u DIP-u Slavonija 

DI - Slu•bi za razvoj i unapreðenje 

proizvodnje, odakle odlazi u mirovinu. 

Tijekom rada u Slavoniji DI, osim na 

zaštiti drva, radila je na problematici proèišæi-

vanja otpadnih voda - posebno iz pogona 

impregnacije drva i oksidacije bitumena. 

Radila je na oplemenjivanju okoliša novih 

pogona na Bjelišu - na projektiranju i sadnji 

parkova i nasada te na nadzoru njihova odr- 

•avanja. Osim u krugu Tvornice, projektirala 

je i radila na ureðenju okoliša ispred upravne 

zgrade tvornice Oriolik u Oriovcu, upravne 

zgrade Kombinata Jasinje u Slav. Brodu, 

Poslovnog centra "Zrinski", INE na Bjelišu, 

te unutarnjeg dvorišta Franjevaèkog samostana 

u Slav. Brodu. 

Bila je na specijalizaciji (1.VI.1955- 

1.V.1956) na Poljopr.-šum. fakultetu u Zagrebu, 

u Zavodu za fitopatologiju, Zavodu za 

šumarsku entomologiju i Zavodu za anatomiju 

drva te u Poljskoj: u Institutu tehnike 

graðevinarstva (Warszava), Institutu tehnologije 

drva (Poznan), Glavnom rudarskom 

institutu (Katowice), Centralnom institutu 

za ispitivanje i razvoj tehnike •eljeznica 

(Warszawa). 

Bila je na studijskim putovanjima u 

Poljskoj (1960), Njemaèkoj (1964, 1968, 

1976), Austriji (1964) i Švicarskoj (1978), a 

posjetila je i meðunar. kongrese za zaštitu 

drva: u Hamburgu (1956), Braunschweigu 

(1966), Muenchenu (1968), Moskvi (referat) 

te na Meðunarodnoj izlo•bi Kemija 70. 

RADOVI 

Pregled mikoloških metoda za ocjenu vrijednosti 

konzervansa - neobjavljen rad 1957. 

Zaštita bukovih trupaca protiv zagušivanja. Drvna 

industrija 3-4, 1961, s. 45-49. 

Kuæna gljiva (Merulius lacrymans Wolf.FR.) i 

njeno destruktivno djelovanje na kemijski sastav bukovog 

drveta. Pregled nauèno tehnièkih radova i informacija br. 

4, Sarajevo 1965, s. 33-38. 

Štetoèine drveta biljnog porijekla H. Bujukaliæ. 

Zaštita drveta, Sarajevo 1965, s. 25-105. 

Pregled najva•nijih razaraèa drva na našim 

stovarištima. Istra•ivaèki rad za Saveznu ind. komoru, 

Beograd 1958, s. 1-37. 

Zaštita tehnièke oblovine premazima. Centar 

drvne ind. Slavonije 1966, s. 1-17, (neobjavljeni rad). 

Zaštita rezane graðe. Centar drvne ind. Slavonije 

1967, (neobj. rad). 

Prouèavanje ksilofagnih insekata bukovog drveta i 

mjere suzbijanja. Institut za drvo Zagreb, (neobjav. rad). 


376 

Potrošnja proizvoda kemijske industrije u šumarstvu 

i drvnoj ind. Jugoslavije, (za Radonju Sisak), 1968, s. 

1-18 

Upotreba ksinolina za zaštitu drva u DI Jugoslavije, 

(referat u Moskvi 1970), s. 1-12 

Zaštita hrastovih trupaca protiv mušice, (neobjavljeni 

rad), 1978, s. 1-13. 

Zaštita drva na stovarištima, (neobjavljeni rad), 

1978, s. 1-18. 

UJDENICA, Ivan, dipl. ing. šumarstva - tehnièki 


24.VII.1954. na Poljopr.-šumarskom 

fakultetu, Šum. odjel - tehnièki smjer. 

ULC, Aleksandra, r. 31.III.1966. u Postojni 

(Slovenija), dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 



odjelu. 

ULONEC, Libuša, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

UMLJENOVIÆ, Mile, r. 10.II.1940. u Brðanima 

kod Siska, ing. drvne industrije - proizv. 


na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. (I) stupanj 

na DT odjelu. 

UNÈANIN, Mile, iz Donje Prisjeke (BiH), r. 





UNIÆ, Ante, iz Tribnja kod Zadra, roðen 




odjelu.

UNUKIÆ, Marko (Lipovac, 1931 - Vinkovci, 


Osnovnu školu završio je u rodnom 

Lipovcu, a realnu gimnaziju 1950. god. u 

Osijeku. Apsolvirao je 1954/55. na Poljopr.šumarskom 


11.III.1956. na Šum. odjelu, DI smjer. 

Kao pripravnik zaposlio se u DIP-u 

Novoselec, a zatim radi kao upravitelj nove 

tvornice pokuæstva. Od 1961. do 1963. radio 

je u DIP-u Kozara, Bos. Dubica i DIP-u 

Lipa Po•ega na radnome mjestu tehn. direktora. 

Iduæe dvije godine radi u Institutu za 

drvo Zagreb, odnosno kao njegov predstavnik 

u Gvineji (Conacry), u tvornici pokuæstva 

koju je Institut projektirao. Nakon povratka u 

zemlju zapošljava se u Centru drvne industrije 

Slav. Brod, kao samostalni projektanttehnolog. 

Prema njegovim tehnološkim projektima 

izgraðene su mnoge tvornice finalne 

proizvodnje. U DIP-u Karlovac djeluje dvije 

godine kao glavni direktor poduzeæa, a potom 

se vraæa u Slavoniju i radi u DK Spaèva Vinkovci, 

gdje obavlja razne du•nosti: direktor je 

OOUR-a Tvornice grað. stolarije, voditelj 

Razvojne slu•be i dr. 

Umro je u 49. godini, u Vinkovcima. 

URBANCL, Alfonz (Podgorje, Slovenjgradec, 

Slovenija, 25.X.1922), dipl. ing. 

šumarstva - tehnièki smjer. 

Sin Josipa i Helene roð. Lesnjak. 

Slovenske narodnosti i dr•avljanstva, rimoka- 


377 

tolik. Potjeèe iz seoske obitelji. Osnovnu 

školu završio je u Podgorju 1934, a gimnaziju 

u Mariboru 1946. godine. Diplomirao je 

1.VII.1957. na Šum. odjelu Poljoprivr.-šum. 

fakulteta u Zagrebu - tehnièki smjer. 

Zaposlio se kao apsolvent u Savezu 

seljaèkih zadruga Šoštanj (1951-1953), zatim 

radi u Podruènoj šum. upravi Šoštanj (1953- 

1955), pa u Podruènoj šum. upravi Celje 

(1955-1957). Nakon diplomiranja, do 1960. 

radio je u Savezu za šum. gospodarstvo Celje, 

kada je postao direktor Srednje tehnièke 

škole. Na tome mjestu ostaje do umirovljenja 

1977. godine. 

Od 1960-1976. bio je èlan Zajednice 

struènih škola Slovenije. 

UREMOVIÆ, Ivan, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

UREMOVIÆ, Tomislav, dipl. ing. drvne tehnologije. 




UROIÆ, Andrea, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odsjeku.

VADANJEL, Saša, r. 20.II.1966. u Puli, 


1987/88. na Šum. fakultetu u Zagrebu, VI. 

stupanj na DT odjelu, a zatim 1990/91. i VII. 

stupanj, na kojem je diplomirao 3.V.1992. 

godine. 

VAJDA, Zlatko (Èajkovci, Ðakovo, 16.XI.1901. 

- Zagreb, 29.VI.1987), dr. sc., dipl. ing. 

šumarstva, red. sveuè. prof. Uzgajanja šuma 

(sa zaštitom šuma) i Osnova šumarstva na DI 

odsjeku. 

Maturirao je 1920. u realnoj gimnaziji 

u Osijeku, a studij šumarstva na Gospod.šum. 

fakultetu u Zagrebu završio je 1924. 

Nakon diplomiranja 22 godine radi u šumarskoj 

operativi, a bio je i upravitelj Banske 

uprave u Zagrebu te zaposlen u Institutu za 

šum. istra•ivanja 1946/47. 

God. 1932. promoviran je na Sveuè. u 

Zagrebu u doktora šum. znanosti. Honorarni 

je nastavnik Zaštite šuma. Nakon što je habilitirao, 

od 1948. docent je, od 1952. izvanredni, 

a od 1955. redoviti sveuè. prof. 


378 

V-W 

 

Predavao je nekoliko predmeta na 

Šum. odsjeku. Na DI odsjeku 1953-1958. 

predaje kolegij Uzgajanje šuma (sa zaštitom 

šuma), a od 1958. god. Osnove šumarstva. 

Bio je dekan Poljopr.-šum. fakulteta 

te prodekan i proèelnik Šum. odjela. Od 

1949. vanjski je suradnik JAZU. Aktivan je i 

na mnogim drugim podruèjima i u udrugama. 

Napisao je velik broj znanstvenih i 

struènih radova s podruèja šumarstva. 

Odlikovan je Ordenom rada II reda. 

(Opširnije vid. u HŠ¤L, knj. 5, str. 

134-137.) 

VAJDIÈKA, Andrea, roðena u Pakracu, 

14.XI.1972), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Kæi Ivana i Ane r. Dra•enoviæ. Hrvatica, 

katolièke vjere. Otac joj je dipl. ing. drvne 

industrije, a majka kuæanica. Školovala se u 

Zagrebu: osnovnu školu završila je 1987, a 

maturirala je 1991. u Obrazovnom centru za 

jezike. Apsolvirala je 1995/96, a diplomirala 

16.VII.1997. na Šum. fakultetu u Zagrebu 

DT smjer. 

Zaposlena je kao tehnologinja za površinsku 

obradu u Industrogradnji - IZOIND, 

D. Lomnica, Vel. Gorica. 

VAJDIÈKA, Ivan, roðen 31.VIII.1943. u 

Markovcu kod Bjelovara, dipl. ing. drvne ind. 

Diplomirao je 11.IV.1968. god. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DI odjelu.

VAJTNER, Ivica, dipl. ing. drvne industrije. 



VALDMAN, Tajana, roðena 29.IX.1967. u 

Po•egi, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 



VAMPOVAC, Marko, r. 7.IV.1961. u Virovitici, 




VANÐIJA, ¤eljko, r. u Virovitici 7.XII.1962, 


Sin Mate i Slave, r. Vale. Hrvat, katolièke 

vjere. Potjeèe iz obitelji •eljeznièara. 

Školovao se u Virovitici: osnovnu školu završio 

je 1977, a srednju u COUO-u 1981. god. 



stupanj 11.I.1994. DT smjer. 

U struci je poèeo raditi 1994. kao referent 

za nabavu ambala•e i nacrte pakovanja. 

VANEK, Damir, r. 1.XII.1963. u Orahovici, 


1986/87, a diplomirao je 11.V.1988. god. na 


Zaposlen je u Stolariji Vanek, u 

Orahovici. 

VARELA, Helena, r. 26.XI.1962. u Zagrebu, 




VARDA, Milan (Medak, 17.VI.1934), dipl. 


Osnovnu školu završio je u Plaškom 

1948, a gimnaziju u Ogulinu 1953. Šumar- 


379 

stvo je studirao na Šum. fakultetu u Beogradu, 

gdje je diplomirao 1959. godine. 

Radio je najprije u šumarskoj operativi 

(Ogulin, Perušiæ, Gospiæ), a zatim 

prihvaæa mjesto generalnog direktora Tvornice 

celuloze i papira u Plaškom (1974- 

1978). Nakon toga kraæe je vrijeme voditelj 

Odjela za stolariju u Industrogradnji Zagreb 

(1978), a zatim radi u Exportdrvu Zagreb 

kao šef poslovnice za monta•ne objekte 

(1978-1994). Umirovljen je u o•ujku 1994. 

God. 1978. odlikovan je Ordenom 

rada sa srebrnim vijencem. 

VARGA, Ladislav, r. 3.IV.1938. u Ljubljani 

(Slovenija), dipl. ing. drvne industrije. 



1.XI.1962. na osamostaljenom Šum. fakultetu 


VARGIÆ, Drago, r. 31.V.1961. u Ðakovu. 

Dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao je 



VASIÆ, Marko, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 3.X.2000. god. na Šum. fakultetu 


VASILJEVIÆ, Nikola, r. 9.VIII.1938. u Zagrebu, 

mr. sc., dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



Na istom fakultetu završio je i poslijediplomski 

studij i magistrirao 25.V.1981. obranivši 

magistarski rad s naslovom Organizacija 

pripreme tehnološkog procesa izrade uz 

primjenu elektronièkih raèunara. 

VASILJEVIÆ, Svetislav roðen u Zemunu, 

26.IX.1913, dr. sc., dipl. ing. šumarstva, red. 

sveuè. prof.

Šumarstvo je diplomirao na Poljopr.-šum. 

fakultetu u Beogradu 1939. god., 

a doktorirao 19.XII.1951. na Šumarskom 

odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu. 

Obranio je tezu O nekim razlikama u mikroskopskoj 

graði meðu vrstama roda Acer. 

Bio je zaposlen u direkciji šuma Banja 

Luka i Sarajevo, zatim u Ministarstvu privrede 

i Ministarstvu šuma NR Srbije u Beogradu. 

Od 1961. na Šum. fakultetu u Beogradu 

red. je profesor predmeta Anatomija drva. 

Radio je na usavršavanju metoda istra•ivaèkog 

rada na podruèju anatomije drva. Objavio 

je više ud•benika i priruènika te više struènih i 

znanstvenih radova svoga podruèja. 

VAŠIÈEK, Venceslav, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

VEINGERL (WEINGERL), Franc (Maribor, 

Slovenija, 23.I.1928), dipl. ing. šumarstva 

- tehnièki smjer. 

Sin Ivana i Alojzije r. Erhardt. Slovenske 


Potjeèe iz slu•benièke obitelji. Školovao se 

u Mariboru: osnovnu školu završio je 1940, a 

u I. gimnaziji maturirao je 1948. godine. 


u Zagrebu. Apsolvirao je 1952 /53. na 

Šum. odjelu - tehnièki smjer, a diplomirao 



Gozdnom gospodarstvu Maribor. Radio je 

kao referent za graditeljstvo, zatim bio je 

voditelj graðevnog pogona u GG-u Maribor. 

Od 1970. do umirovljenja 1995. bio je direktor 

poduzeæa Smreka u Mariboru. 

VELÈIÆ, Ivo (Split, 11.X.1937), dipl. ing. 

šumarstva. 

Sin Krešimira i Jozice roð. Beoviæ. 

Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio stolar, a 


380 


1952, a Srednju šumarsku 1956. u Splitu. 


na Šum. odsjeku Šum. fakulteta u Zagrebu. 

Od 1967. do 1984. radio je na vrtnopejsa•nom 

ureðenju zemljišnih kompleksa 

oko javnih objekata, hotela škola i sl. u 

Cavtatu, Dubrovniku, Metkoviæu i Splitu. 

Od 1.VIII.1984. radi u ŠG-u Dalmacija 

Split, gdje je referent za ureðivanje šuma u 

Šumariji Split. Suraðivao je s Odjelom za 

tipologiju šuma Šum. instituta Jastrebarsko. 

Od 1.VI.1986. do 16.XI.1992. radio 

je u Drvnom kombinatu Split, na proizvodnji 

i ugradbi stolarije i opreme stambenoposlovnih 

objekata diljem zemlje. U to je 

vrijeme bio konstruktor u drv. industriji, referent 

za kooperaciju, direktor OOUR-a za 

proizvodnju i voditelj Komercijalno-tehnièkog 

sektora. Zbog steèaja DK-a Split, 

prekinut je njegov radni odnos. 

Sudjelovao je na seminarima u Moskvi, 

Lenjingradu i Kijevu. 

VELEÈKI, Ru•ica, r. 14.V.1964. u mjestu 

Sapci, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 



VELIÆ, Esad, iz Livna (BiH), r. 30. IX.1955, 




VELIÆ, Stipo, r. 9.XII.1959, dipl. ing. 

drvne tehnol. Apsolvirao je 1985/86, a diplomirao 



VENUS, Mario, r. 3.XII.1970. u Slatini, 


1994/95, a diplomirao 3.IV. 2000. god. na 


VEREŠ, Ludvik, dipl. ing. drvne industrije. 



odjelu. 

VERNAK, Aleksandar (Sisak 15.X. 1921), 


Sin Karla i Romane roð. Šimiæ. Hrvat, 


majka kuæanica. Puèku i srednju školu završio 

je u Sisku. Maturirao je u realnoj gimnaziji 


7.VIII.1951. na ŠG odjelu Poljopr.-šum. fakulteta 

u Zagrebu. 

Veæ kao student bio je vje•benik u Ministarstvu 

šumarstva NRH. Prvo radno 

mjesto nakon diplomiranja dobio je u ŠG-u 

Viševica Rijeka, Šumariji Crni Lug. Tu je kao 

upravitelj proveo èetvrt stoljeæa (1951-1975). 

Neko je vrijeme i v.d. upravitelja NP-a Risnjak 

(1953). U to se vrijeme bavio i lovom. 

God. 1975. napušta šum. operativu, i 

dobiva mjesto u Posl. udru•enju drvne industrije 

i šumarstva Drvo Rijeka, na poslovima 

prodaje. Sa tog radnog mjesta 1987. odlazi u 

mirovinu. Kao umirovljenik •ivi u Opatiji i 

Rijeci. 

VERNER, Ksenija, v. PEÆANIÆ 

VESELAK, Mladen, r. 24.II.1943. u Zagrebu, 



381 

je 1965/66, a diplomirao 27. XII.1967, god. 


VEVER, Nedeljko, r. 7.XII.1964. u Vara•dinu, 




VIÈIÆ, Marija, r. 24.VII.1937. u Krašiæu kod 

Jastrebarskog, dipl. ing. drvne industr. Apsolvirala 



VIDAK, Mirko, r. 3.XII.1954. u Bjelovaru, 




VIDAKOVIÆ, Ivica, dipl. ing. drvne tehnologije. 


Šum. fakultetu u Zagrebu. 

VIDAKOVIÆ, Ljuban, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

VIDAKOVIÆ, Mirko (Svetozar Miletiæ, Vojvodina, 

29.X.1924.) dr. sc., dipl. ing. šumarstva, 

redovni sveuèilišni profesor Dendrologije 

i genetike s oplemenjivanjem šum. drveæa, znanstveni 

savjetnik - akademik, dr. honoris causa. 

Sin Ivana i Viktorije r. Horvat. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolièke 

vjere. Roditelji su mu bili zemljoradnici. Osnovnu 

je školu završio u Sonti 1934, a realnu 

gimnaziju u Somboru 1942. godine. 

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. 

fakultetu Sveuè. u Zagrebu. 

Apsolvirao je na Šum. odjelu šk. god. 1948/49, 

a diplomirao 20.IX.1949.

Po završetku studija postavljen je za 

asistenta pripravnika u Zavodu za botaniku 

PŠ fakulteta u Zagrebu. God. 1950. unaprijeðen 

je za asistenta za botaniku. Doktorat 

šumarskih znanosti iz podruèja botanike i dendrologije 

postigao je 14.XII.1953. na Poljoprivredno-šum. 

fakultetu u Zagrebu obranom 

disertacije pod naslovom Oblici crnog bora u 

Jugoslaviji na temelju anatomske graðe iglica. 

Habilitirao je 1956. godine, a 1957. izabran je 

za docenta iz Dendrologije i Šum. genetike na 

istom fakultetu. Od 1958. predaje predmet 

Šum. genetika. Od 1961. do 1970. izv. je profesor 

Dendrologije i Šum. genetike, a od 1971. do 

1990. red. prof. na Šum. fakultetu u Zagrebu. 

Od 1960. do 1990. predstojnik je 

Katedre za šum. genetiku i dendrologiju. Od 

1966. do 1969. radio je kao ekspert UNDP/ 

FAO u Šum. institutu i Koled•u u Peshawaru 

(Pakistan); V.-VI.1971. bio je sudirektor 

UNDP/ FAO Trening centra za oplemenjivanje 

šum. drveæa, Sopron (Maðarska): 

XI.-XII.1979, X.-XI.1980., I.-II.1983. 

UNDP/FAO ekspert u Šum. institutu Hanoj 

i Ho She Min City (Vijetnam). 

Od 1960. do 1974. vodi Odsjek za 

genetiku u Jug. inst. za èetinjaèe u Jastrebarskom. 

Od 1970. vodi Arboretum Trsteno, 

JAZU. Bio je izvanredni èlan JAZU od 1969. 

do 1980, a redoviti od 1981. godine. Biran je 

u dva navrata za predsjednika Znanstvenog 

vijeæa za poljoprivredu i šumarstvo HAZU. 

Od 1970. urednik je èasopisa "Anali za šumarstvo", 

HAZU. 

Prodekan Šum. fakulteta bio je 1972/73. i 

1973/74. Predsjednik Hrv. genetièkog društva 

bio je 1980. god. Od 1997. redoviti je 

èlan Hrv. šum. akademije. 

U škol. god. 1955/56. bio je deset mjeseci 

na specijalizaciji iz genetike i oplemenjivanja 

šum. drveæa u Danskoj i Švedskoj. 

Na studijskim putovanjima bio je u SAD, 

Kanadi, Francuskoj, Engleskoj, Turskoj i 

Grèkoj. 

Akademik Vidakoviæ sudjelovao je sa 

svojim referatima na mnogim meðunarodnim 

i domaæim skupovima, simpozijima i kongre- 


382 

sima: I. Svjetski kongres iz genetike i 

oplemenjivanja šum. drveæa, (Stockholm 

1963.); Savjetovanje o sjemenskim planta- 

•ama, (Dresden 1963); IUFRO, Sekcija 22, 

(Zagreb 1965, organizator); XIV. IUFRO 

kongres, (München 1967); II. Svjetski 

kongres iz oplemenjivanja šum. drveæa, 

(Washington, 1969); IUFRO, Sekcija 23, 

(Ljubljana 1970); IUFRO sekcija 22, (Varparanta 

1970); IV. Meðunar. komisija za 

topole, (Bukurešt 1971); Simpozij o zaštiti u 

našem kršu, (Zagreb 1971); Meðunar. 

simpozij o genetici obiènog bora, (Warszava- 

Kornik, 1973); Simpozij 100 godina znanstvenog 

i organiziranog pristupa šumarstvu 

jugoistoène Slavonije (1974); Prvi kongres 

genetièara Jugoslavije, (1976); Simpozij: 

Ekološko valoriziranje primorskog krša, 

(Split 1976); Simpozij: Hvar u prirodnim 

znanostima, (Hvar 1977.); VIII. Svjetski 

šumarski kongres, (D•akarta 1978); Meðun. 

simpozij o vegetaciji i fauni mediteranske 

regije, (Palermo 1980); I. kongres biologa 

Hrvatske, (Poreè 1981); II. Znanstveni skup 

o prirodi biokovskog podruèja, (Makarska 

1983); II. kongres biologa Hrvatske, (Zadar 

1984); XVIII. IUFRO kongres, (Ljubljana 

1986); XIX. IUFRO kongres, (Montreal 

1990). 

Vodio je èetiri meðunarodna znanstvena 

projekta u suradnji sa SAD. Dr•ao je 

predavanja na fakultetima i institutima u inozemstvu: 

Grèka, Maðarska, Turska, SAD, Pakistan, 

Kanada. 

Svoju istra•ivaèku djelatnost zapoèeo 

je s poredbenim istra•ivanjima anatomske 

graðe borovih iglica. Iz tog je podruèja njegov 

najopse•niji rad o oblicima crnog bora u biv. 

Jugoslaviji. Na temelju toga rada autor je 

uspio dokazati postojanje više svojti crnoga 

bora u biv. Jugoslaviji. Bavio se primjenom 

radioaktivnog zraèenja. Izuèavajuæi utjecaj 

zraèenja na klijavost sjemena i rast biljaka 

nekih èetinjaèa. Ustanovio je da se pomoæu 

malih doza gama zraèenja mo•e poveæati 

energija klijavosti i stimulirati rast biljaka u 

prvim godinama razvoja. Prouèavao je utjecaj

gama zraèenja na kromosome kod somatskih 

stanica Picea abies. U svojim je radovima 

utvrdio da postoje spontani hibridi izmeðu 

borova Pinus nigra i Pinus heldreichii var. 

leucodermis, te izmeðu Pinus brutia i Pinus 

halepensis. Iz podruèja sjemenarstva akademik 

Vidakoviæ je obradio dva problema: vegetativno 

razmno•avanje cijepljenjem i reznicama 

te podizanje sjemenskih planta•a. Danas u 

Hrvatskoj ima oko 25 ha sjemenskih planta•a 

i sve su podignute pod vodstvom i uz sudjelovanje 

akademika Vidakoviæa. 

Za uspješan znanstveni i pedagoški 

rad dobio je brojna priznanja. God. 1977. za 

dostignuæa iz podruèja prirodnih znanosti 

dodijeljena mu je nagrada “Ruðer Boškoviæ”. 

Poèasni doktorat Šum. fakulteta u Sopronu 

(Maðarska) dobio je 1979, a nagradu za 

•ivotno djelo 1981. Za rad u IUFRO-u 1990. 

godine primio je posebno priznanje. 

Akademik Vidakoviæ zaslu•an je za 

uvoðenje Genetike i Oplemenjivanja šum. 

drveæa na Šum. fakultetu u Zagrebu (od 

1958), kasnije kao jedan predmet - Genetika s 

oplemenjivanjem šum. drveæa. Posebno je zaslu•an 

što je osposobio dovoljan broj nastavnog 

i istra•ivaèkog kadra iz svoga podruèja. 

Objavio je 158 struènih i znanstvenih 

radova. Napisao je knjigu Èetinjaèe - morfologija 

i varijabilnost. Tiskana su dva izdanja 

na hrvatskom i jedno izdanje na engleskom 

jeziku. 

Èlan je Društva in•. i tehnièara šumarstva 

Hrvatske (HŠD); Hrv. genetièkog 

društva (1980. predsjednik); Hrv. ekološkog 

društva; dugogodišnji pred-sjednik Sekcije za 

genetiku pri zajednici istra•ivaèkih organizacija 

u oblasti šumarstva i drvne industrije 

Jugosl.; IUFRO-a; èlan Znanstvene savjetodavne 

komisije Meðunar. dendrološkog 

istra•ivaèkog instituta (IDRI), Boston, SAD. 


RADOVI OD 1985. GOD. 

Klonsko razmno•avanje pupova i regeneracija crnog 

bora (Pinus nigra Arn.), (s J. Bezljak, B. Kolevska- 

Pletikapiæ i S. Jelaska). I. Jugosl. savjetovanje: genetièko i 


383 

biokemijsko in•enjerstvo u biotehnologiji, Beograd 8- 

10. 04.1985, s. 1 (poster). 

Pošumljavanje degradiranih terena u svjetlu šumarske 

znanosti. Struèni seminar: Aktualnosti u šumar. 

1985, (sa•etak predavanja). SIT Šum. društvo Bjelovar, 

Lipik 13.11. 1985., s. 2-7. 

Forest genetics and tree improvement in Yugoslavia. 

Meeting of the Group of 77 on Cultivation and 

exploatation of forests, wood processing, timber and 

wood industry and cellulose industry, Zagreb, 4-6 December 

1985. 7. p. 

Genetika i oplemenjivanje šum. drveæa, (s A. 

Krstiniæem). Sveuè. u Zagrebu, Liber 1985, s. 1-505. 

Research and reforestation of degraded lands. 18th 

IUFRO Congress, Div. 2, Vol. II, 1986, 479-490 pp. 

Arboretum Lisièine, (u suradnji). ROŠ “Slavonska 

šuma” Vinkovci i OOUR uzgoj i zaštita šuma “Papuk”, 

Slatina 1986, s. 1-87. 

Jugoslavenski krš. Šume i prerada drveta Jugoslavije. 

XVIII IUFRO World Congress, Ljubljana, Savez 

ITÜDIJ, Beograd 1986, s. 64-69. 

Relation of self-fertilization and interspecific incompatibility 

by crossing Pinus nigra x P. sylvestris. Ann. Forest. 

12/1, 1986, s. 1-14. 

Micropropagation of juvenile Pinus nigra and P. x 

nigrosylvis (Poster 207), (sa. J. Bezljak i S. Jelaskom). 

Proc. 18th IUFRO World Congress, Div. 2 Vol. II, 1986, 

pp. 826. 

Uloga suvremene znanosti u visokom obrazovanju i 

razvitku materijalne proizvodnje. Glasnik za šum. 

pokuse, poseb. izd. 2, 1986, s. 25-34. 

Moguænosti unapreðivanja uzgoja alepskog i 

brucijskog bora oplemenjivanjem, (s A. Krstiniæ). Glas. za 

šum. pokuse, poseb. izd. 2, 1986, s. 87-90. 

Znaöajni faktori za urod šum. sjemena u sjemenskim 

planta•ama. Semenarstvo 4-6, 1987. V. seminar Jug. 

društva za fiziologiju biljaka - biologija sjemena, 1987, s. 

260-270. 

Prof. dr. Dušan Klepac izvanredni èlan JAZU (u 

povodu 70-godišnjice •ivota i rada). Radovi Centra za 

znanstveni rad, JAZU, Vin-kovci 1987, s. 5-27. 

Testiranje nekih familija èistih vrsta i povratnih kri- 

•anaca dvoiglièavih borova na kršu, (sa ¤. Borzan, N. Komlenoviæ 

i A. Krstiniæ). Ann. Forest. 12/3, 1986, s. 57-69. 

Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoiglièavih 

borova na Ðurðevaèkim pijescima, (s A. Krstiniæ, M. Halambek 

i ¤. Borzan). Ann. Forest. 12/4, 1986, s. 71-87. 

Istra•ivanje i pošumljivanje degradiranih zemljišta. 

Šum. list 7-8, 1988, s. 335-350. 

Problem of verification of additive and non-additive 

effects of genes for vigorous growth in forest trees, (s A. 

Krstiniæem). Ann. Forest. 14/1, 1988, pp. 1-12. 

Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta lu•njaka 

(Quercus robur L.), (s I. Trinajstiæem). Zbornik “Josip 

Kozarac, knji•evnik i šumar, Centar za znanstveni rad 

JAZU, poseb. izd. LV, Vinkovci 1988, s. 93-110. 

Moguænost fiksacije i èuvanja genofonda ugro•enih 

vrsta šum. drveæa. Znanstveni savjet za promet JAZU, 

Bilten 2, 1989, s. 92-93.

Stanje i te•nje u poljoprivredi i šumarstvu, (sa D. 

Klepcem). Zbornik radova 45. obljet. kongresa kulturnih 

radnika Hrvatske, JAZU 1989, 56 p. 

Znaèenje genotipa u arbokulturi i urbanom šumarstvu. 

Zbornik radova znanstvenog savjetovanja “Zelenilo 

grada Zagreba”, Znanstveni savjet za promet JAZU, 

Zagreb, 10-11. 01.1990, s. 61-62. 

Uspijevanje nekih vrsta i hibrida dvoigliènih borova 

na podruèju Arboretuma Trsteno, (s A. Krstiniæ, P. 

Ðurasoviæ i D. Kajba). Glas. za šum. pokuse 26, 1990, s. 

331-339. 

Josip Panèiæ - botanièar. Spomenica posveæena J. 

Panèiæu, dopisnom èlanu JAZU, u povodu 175. obljetnice 

roðenja (1814-1989.), Zagreb 1990, s. 13-17. 

Susreti povodom 45. obljetnice upisa na Poljoprv.šum. 

fakultet u Zagrebu 1945. god., (s A. Mudrovèiæem i 

M. Stojkoviæem). ŠL 1-2, 1991, 2. 86-87. 

Selection of white willow clones (Salix alba L.) suitable 

for growing in mixed plantations with black alder 

(Alnus glutinosa L. Gaertn.), (s A. Krstiniæem i N. 

Komlenoviæem). Ann. Forest. 15/2, 1989, pp. 17-35. 

Conifers-morfology and variation. Graf. zavod 

Hrvatske 1991, 755 p. 

Establishment of clonal seed orchard of English oak 

(Quercus robur L.). Symposium: Genetics of oak species, 

Arboretum National des Barres, Sept. 2-6, 1991. 5.2. 

The growth of some interspecific Hybrid pine seedlings 

and their cutings, (sa ¤. Borzanom). Ann. Forest. 

17/1, 1991, s. 1-21. 

Èuvanje genskih resursa šumskog i hortikulturnog 

drveæa i grmlja u Hrvatskoj. Zbornik o A. Levakoviæu, 

HAZU, Centar za znan. rad, Vinkovci, poseb. izd. VI, 

1992, s. 139-152. 

Spaljen Arboretum. Vjesnik HAZU, I, 1-2, 1992, 

s. 30-32. 

Radovi na podizanju klonske sjemenske planta•e 

hrasta lu•njaka na podruèju Š.G. “Krndija” i Š.G. “Papuk”, 

(sa J. Beæareviæ, I. Hajek, Š. Keceli i V. Podnar). Zbornik 

o A. Levakoviæu, HAZU, Centar za znanstv. rad Vinkovci, 

poseb. izd. VI, 1992, s. 153-170. 

Èetinjaèe - morfologija i varijabilnost, (2. prošireno 

izdanje). GZH Zagreb i “Hrvatske šume” Zagreb, 1993, 

s. 1-743. 

Akademik Ivo Pevalek - profesor botanike. Znanstveni 

simpozij “Flora i vegetacija Hrvatske”, u povodu 

100-godišnjice roðenja akademika I. Pevaleka (1893- 

1967). Koprivnica-Novigrad Podravski, svibanj 1993, s. 

20-22. 

Arboretum Brijuni - znanstveno-nastavni i turistièki 

objekt, (sa ¤. Borzanom i Š. Meštroviæem). Glas. 

za šum. pokuse, poseb. izd. 4, 1993, s. 73-86. 

Forestry ressearch and its role in croatian forestry, 

1994: 6-7. In: Review of forestry and forest industries 

sector in Republic of Croatia: 120 p. Ministry of Agriculture 

and Forestry; Public Corporation “Hrvatske 

šume”, Zagreb 1994. 

Èuvanje i poveæanje biološke raznolikosti naših 

šuma, (sa J. Graèanom). Zbornik radova savjetovanja : 

Privatne šume u Hrvatskoj u ozraèju rezolucija Helsinške 

konferencije o zaštiti i oèuvanju europskih šuma. 


384 

Znanstveni savjet za poljoprivredu i šumarstvo HAZU, 

15. lipanj 1994, s. 17-28. 

Hrvatski umjetnici za Trsteno. Savez hrv. društava 

likovnih umjetnika Croatia banka, Zagreb, s 1-5. 

Oplemenjivanje drvenastog bilja za potrebe hortikulture. 

Spomenica: Zrinjevac, priroda, vrtovi, perivoji i 

uresno raslinstvo u Zagrebu, 100 godina gradske 

vrtlarije, 900 godina Zagreba, 1994, s. 172-181. 

(Ostale radove v. u HŠ¤L, knj. 5.) 

VIDAS, Davorin (Krašiæ, 27.II.1954), dipl. 


Sin Ive i Nade r. Pintur. Hrvat, katolik. 

Roditelji su mu nastavnici. Osnovnu 

školu polazio je u Krašiæu i završio u Jastrebarskom 

1969. god. Maturirao je na XI. gimnaziji 

u Zagrebu. Studirao je na Šum. fakultetu 

u Zagrebu. Apsolvirao je na DT odjelu 


Odmah nakon završetka studija zaposlio 

se u Drvoproizvodu Jastrebarsko, gdje je 

radio kao tehnolog, voditelj pripreme proizvodnje 

i voditelj proizvodnje. God. 1985. 

prelazi u Exportdrvo Zagreb, gdje obavlja 

posao šefa Poslovnice uvoza opreme i rezervnih 

dijelova za šumarstvo i drvnu industriju 

Hrvatske te za ostale gospodarske grane. 

U slobodno vrijeme bavi se kiparstvom 

u drvu (dvije godine studirao je kiparstvo). 

Izla•e na Danima hrvatskog šumarstva, 

obljetnicama Hrvatskih šuma te na 

samostalnim i skupnim izlo•bama. O tom 

njegovu radu napisane su vrlo povoljne kritike 

(prof. dr. A. Bauer). 

Èlan je Humanitarnog fonda za pomoæ 

u DI Hrvatske, te èlan HDZ-a. 

VIDAS, Ljudevit, iz Hreljina, Rijeka, dipl. 


Šumarstvo je apsolvirao 1949/50, a diplomirao 

27.III.1951. na Poljopr.-šumarskom 


Nakon studija najprije radi u šumarijama 

Vrbovsko i Delnice, ali ubrzo prelazi u 

DIP Delnice, pa u Exportdrvo Zagreb, a do 

umirovljenja radi kao predstavnik u New 

Yorku (SAD).

VIDEKOVIÆ, Stjepan, r. 6.I.1961, ing. 

drvne industrije. Diplomirao je 8.X.1986. na 


odjelu. 

VIDOŠ, Dragutin (Modruš, 3.V.1955), 


Sin Dragana i Anke roð. Renduliæ. 

Hrvat, katolik. Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika. 

Osnovnu je školu završio u Josipdolu 

1969, a maturirao je 1975. u Elektrotehnièkoj 

školi “N. Tesla” u Zagrebu. Diplomirao je 


DT smjer. 

Iste se godine zaposlio u Radinu 

Ravna Gora, a od 1982 do 1984. zaposlen je u 

struènim slu•bama DIP-a Ogulin, kao 

tehnolog. Nakon toga, do 1986, u istom je 

poduzeæu tehnolog za proizvodnju stolaca, a 

do 1989. tehn. voditelj Tvornice namještaja u 

DIP-u Ogulin. Od 1989 do 1991. direktor je 

TMN-a Ogulin, a do 1994. tehnièki direktor 

DIP-a TMN, kada osniva vlastitu tvrtku 

DIVA d.o.o. u Ogulinu, kojoj je direktor. 

VIDOVIÆ, Marko, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 24.I.1997. god. na Šum. 

fakultetu u Zagrebu na DT odsjeku. 

VIDOVIÆ, Nenad (Kruševac, Srbija, 

24.X.1939), dr. drvne tehnologije . 

Obranio je na DT odjelu Šum. fakultetu 

Sveuè. u Zagrebu 29.I.1981. doktorsku 

disertaciju s naslovom Istra•ivanje 

moguænosti poboljšanja trajnosti prozora - 

zaštitom drveta. 

VIDOVIÆ, Nikola (Paljevine kod Èazme, 

6.XII.1941), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Mihajla i Vjekoslave. Hrvat, katolik. 


školu završio je u Narti 1952, a Dr•avnu 


385 

realnu gimnaziju u Bjelovaru 1960. god. Apsolvirao 


ŠG odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu. 

Nakon diplomiranja, 13.I.1970. zaposlio 

se u DK-a Brestovac, Garešnica, u 

svojstvu pripravnika, gdje je iste godine 

postao upravitelj OOUR-a Pilana. Nakon 

više od sedam godina rada u drvnoj industriji, 

20.XI.1977. trajno prelazi u Šumariju Garešnica. 

VIGNJEVIÆ, Ðuro, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

VIHAR, Marijan (Fram, 19.VII.1930 - 

Maribor, 22.VIII.1993), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Rudolfa i Marije r. Florjanèiè. 

Slovenske narodnosti, katolik. Potjeèe iz 

seljaèko-radnièke obitelji. Osnovnu školu završio 

je u Framu 1943. Maturirao je u Srednjoj 

šum. školi u Mariboru. 


u Zagrebu, a diplomirao 1961. god. na DI 

odsjeku Šum. fakulteta u Zagrebu. 

Cijeli radni vijek radio je u Marlesu 

Maribor. Poèeo je kao drvni tehnièar. Dobio 

je stipendiju pa je otišao na studij. Nakon diplomiranja 

radi kao direktor pogona Drava 

(pilana i tvornica kuhinjskog namještaja), a 

od 1973. do odlaska u invalidsku mirovinu 

1988. god. bio je voditelj prodaje kuhinjskog 

namještaja. Umirovljen je kao srèani bolesnik.

Sudjelovao je na komercijalnim sajmovima 

u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, 

Sarajevu i Skopju. 

Umro je 22.VIII.1993. godine. 

VILA, Josip, r. 19.III.1938. u Nišu (Srbija), 




VILIÈIÆ, Gordan, iz Zagreba, ing. drvne tehnologije 

- prozv. namještaja. Diplomirao je 

28.II.1997. na VI. stupnju DT odsjeka Šum. 


VILIÆ, Ivica, iz Gornjeg Vakufa (BiH), r. 



Zagrebu, a diplomirao 12.XI.1962. god. na 


VILUŠIÆ, Ankica, iz Tuzle (BiH), roðena 




na DT odjelu. 

VINCEK, Milan iz Jurketinaca, r. 29. 

IX.1938, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 


Šum. fakultetu u Zagrebu na DI odsjeku. 

VINCEK, Miodrag, roðen 25.VII.1968. u 

Vara•dinu, ing. drvne industrije - proizv. 



odjelu. 

VINCETIÆ, Josip (Gradište, 6.I.1927), 

dipl. ing. šum. - tehnièki. smjer. 

Sin Bla•a i Anke roð. Varnica. Otac 

mu je dipl. ing. geodezije, a majka kuæanica. 


386 

Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je 

1938, a Mušku realnu gimnaziju 1947. u 

Osijeku. Studirao jena Poljopr.-šum. fakultetu 

u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu - 

tehn. smjer 30.I.1953. god. 

Zaposlio se 10.III.1953. u poduzeæu 

“Ivo Marinkoviæ” Osjek. Od 1.III.1957. radio 

je u ŠIP-u Dvor na Uni, a od 15.V.1958. radi 

u Boroviku Osijek. Poèetkom iduæe godine 

vraæa se u poduzeæe “Ivo Marinkoviæ” Osijek. 

Od 12.VII.1967. radi u Spaèvi Vinkovci, a 

nakon dvije godine prelazi u Slavonija-Commerce 

Osijek. Od 1.V.1973. radio je u Veleprodaji 

export-import Osijek, a od 1. svibnja 

1980. u Vanjskoj trgovini export-import 

Mursa, Osijek. 

Bio je na praksi u Finskoj (1960) i 

Njemaèkoj (1962). 

Umirovljen je 11.XI.1991. god. 

Kao umirovljenik •ivi u Osijeku. 

VINCETIÆ, Mirjana, iz Štitara, Slavonija, r. 




na DT odjelu. 

VINCETIÆ, IVANÈIÆ, Veronika (Gradište, 

23.IV.1928), dipl. ing. šumarstva - tehn. 

smjer, viša struèna suradnica. 

Kæi Bla•a i Anke roð. Varnica. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Otac joj je dipl. ing. 

geodezije, a majka kuæanica. Osnovnu školu 

završila je 1939, a ¤ensku realnu gimn. u 

Osijeku 1947. Diplomirala je 30.I.1953. na 

Šum. odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu 

tehnièki smjer.

Nakon završetka studija zaposlila se u 

Boroviku, tvornici namještaja, graðevne stolarije 

i drvotokarskih proizvoda u Osijeku. Tu 

je radila u primarnoj preradi (pilana, sušare), 

na graðevnim radovima (izgradnji proizvodnih 

hala, cesta, industrijskih kolosijeka). 

Krajem 1954. god. zaposlila se u Tvornici 

pokuæstva, alata i stolica “Ivo Marinkoviæ” 

Osijek. Radila je na razlièitim radnim mjestima 

i stjecala iskustvo na poslovima od 

primarne do finalne prerade, a posljednje 

radno mjesto bilo je mjesto voditeljice plana i 

analize. 

God. 1963. prelazi na radno mjesto 

struène suradnice u Privrednoj komori 

Osijek, Grupaciji šumarstva i prerade drva. 

Radila je na analizama problematike i razvoja 

šumarstva te prerade drva, na izradi srednjoroènih 

i dugoroènih planova razvoja, na pristupnim 

materijalima obrade problematike 

raznovrsnih sadr•aja u mnogim komisijama 

na razini regije i republike. 

Od 1960. do 1970. god. bila je predsjednica 

Ispitne komisije Kotara Osijek za 

VKV i KV radnike šumarstva i prerade drva. 

Tijekom radnog sta•a objavila je i nekoliko 

zapa•enih struènih èlanaka. 

U mirovinu je otišla 1990. kao viša 

struèna suradnica. 

Za izvanredne zasluge u ostvarenju 

ciljeva i zadataka Saveza ITŠDI Jugoslavije 

dodijeljena joj je Povelja zaslu•nog èlana, a za 

višegodišnji rad na razvoju struke od HŠD-a 

dobila je 1997. god. Pismeno priznanje i 

srebrnjak Kralj Tomislav. 

RADOVI 

Šumarstvo i prerada drva, u ediciji “Petnaest 

godina privrednog razvoja Slavonije i Baranje 1962- 

1977”, Privredna komora Osijek, 1979, s. 137-160. 

Razvoj šumarstva i drvne industrije, u ediciji 

“Slavonija”, Izdavaèki centar Osijek, 1985, s. 259-277. 

Problematika kadrova u šumarstvu i preradi drva 

Slavonije i Baranje” na Savjetovanju u Ðakovu 1984. 

VINKO, Mladen, iz Kapelšèaka, r. 1.I.1957, 

ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Di- 


387 

plomirao je 14.I.1981. god. na Šum. fakultetu 


VINKOCI, Ignac (Ðurðevac, 1932), dipl. ing. 




diplomirao 22.VII.1959. god. na Šum. 



Zagrebu u poduzeæu Interplet. Kao umirovljenik 

•ivi u Zagrebu. 

VINTER, Ivan - Branko, dipl. ing. drvne 



na DI odjel. 

VIRAG, Zdravko (Novi Sad, Vojvodina, 

29.III.1954 - Grubišno Polje, 1.X.1999), 


Osnovnu je školu pohaðao u Virovitici, 

gdje je završio i gimnaziju. Apsolvirao je 

1978/79. na Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 

7.I.1982. god. na Šumarskom 


Poèetkom 1982. zapošljava se u DI 

Èesma Bjelovar, Tvornici komadnog namještaja 

Grubišno Polje, gdje obavlja proizvodne 

poslove i du•nost tehnièkog direktora. Dana 

1.VII. postaje predsjednik Izvršnog vijeæa 

Opæine Grubišno Polje, ali se ubrzo vraæa u 

DI Èesmu Grubišno Polje na mjesto direktora. 

Taj posao obavlja do kraja veljaèe 1999. 

kada prelazi na mjesto direktorova savjetnika 

za proizvodnju i na tom je mjestu ostao do 

svoje prerane smrti 1.X.1999. godine. 

Isticao se i dugogodišnjim društvenim 

i športskim radom. 

VIŠAK, Branko (Hi•anovec, 21.VII.1961), 


Sin Franje i Dragice r. Ðuriniæ. Hrvat, 

katolik. Osnovnu školu završio je u Gornjoj

Rijeci 1976, a Školu uèenika u privredi u 

Kri•evcima 1980. god. Apsol. je 1983/84, a 

diplomirao je 25.II.1987. na Šum. fakultetu u 

Zagrebu, VI. stupanj, na DT odjelu - smjer 

proizvodnja namještaja. 

Direktor je poduzeæa Višak d.o.o. 

Petrijanec, Vara•din. 

Hrvatska obrtnièka komora izdala je 

26.IX.2000. rješenje o imenovanju ispitne 

komisije za polaganje majstorskih ispita za 

zvanja tesara, parketara i podopolagaèa, kojoj 

je ing. Branko Višak èlan za praktièni dio 

ispita za podruèje RH. Komisija djeluje u 

sjedištu Obrtnièke komore Vara•dinske 

•upanije, a radit æe do jeseni 2004. godine. 

Kao znak priznanja dobio je i licence za naukovanje 

za zvanja: stolara, parketara, tesara i 

dr. 

VIŠNIÆ, Rade, dipl. ing. drvne industrije. 



odjelu. 

VIŠNJEVEC, ¤eljko, dipl. ing. drvne industrije. 




na DI odjelu. 


VIŠNJIÆ, Petar, dipl. ing. šumarstva - tehnièki 

smjer. Apsolvirao je 1950/51. na Poljopr.šumarskom 


21.XII.1952. god. na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 

Kao umirovljenik •ivi u Rijeci. 

VIŠTICA, Mladen (Metkoviæ, 3.VII.1929), 


Sin Ivana i Anke roð. Gojak. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio poštanski slu•be- 


388 

nik, a majka kuæanica. Osnovnu školu završio 

je u Metkoviæu 1944, a realnu gimnaziju u 

Sinju 1949. Apsolvirao je 1953/54, a diplomirao 

31.III.1955. na ŠG odjelu Poljopr.šum. 

fakulteta u Zagrebu. Završio je i I. 

stupanj na Višoj ekonomskoj školi u Splitu 

(1967). 

Zaposlio se 3.V.1955. u PDI-ju Grmeè 

Drvar (BiH). Radi najprije kao in•enjer 

pogona finale, a zatim kao šef šumske 

eksploatacije. God. 1962. prima radno mjesto 

tajnika za šumarstvo i drvnu industriju u 

Poljopr. -šum. komori Kotara Bihaæ. Naredne 

godine prelazi u Split i zaposlio se u tamošnjem 

drvnom kombinatu. Napredovao je od 

upravitelja pogona stolarije i šefa prodaje i 

nabave do direktora Komerc.-tehn. sektora 

Kombinata. God. 1971. prelazi u Dalmu export-import 

Split gdje provodi 20 godina do 

njezinog raspada i njegovog prisilnog umirovljenja 

1.IX.1991. Umirovljenièke dane 

provodi u Splitu. 

VITEZ, Vjeran, iz Donjega Kneginca, r. 




odjelu. 

VJEŠTICA, Milan, r. 18.VI.1950. u Baèkom 

Graèacu, Vojvodina, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirao 8.XI.1983. na 



VLADIÆ, Pero, r. 4.VIII.1953. u Medpotoèju 

kod Prozora (BiH), ing. drvne industrije 



I. (VI) stupanj na DI odjelu. 

VLAHO, Jasna, r. 13.IX.1959. u Vukovaru, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala je



VLAHOVIÆ, Borislav, dipl. ing. drvne industrije. 



3.VII.1963. na DI odsjeku. 

VLAHOVIÆ, Josip (Mrkopalj, 16.X. 1936), 


Sin Emila i Marije roð. Grguriæ. 

Hrvat, rimokatolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. 

Osnovnu školu završio je u Mrkoplju 1947, a 

gimaziju u Delnicama 1956. Apsolvirao je 

1959/60, a diplomirao 16.IX.1963. na ŠG-u 

odjelu Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. 

Prvo zaposlenje dobiva u Školskom 

centru šumarstva i drvne industrije u Delnicama 

25.IX.1964. god., gdje predaje više 

struènih predmeta. Od 1966. radi u ŠG Delnice, 

najprije kao pomoænik upravitelja, a od 

1970. kao upravitelj Šumarije Fu•ine. 

Nakon 13 godina rada u šum. operativi, 

14.V.1979. zapošljava se u Drvu RO za 

promet Rijeka, kao referent prodaje, a od 

31.XII.1996, kao komercijalist. Ostaje na 

istome radnome mjestu i kad tvrtku preuzima 

Finvest Corporation d.d. Èabar, PC Rijeka. 

U zborniku Deset godina razvitka ŠG 

Delnice 1970. objavljen mu je rad Šumarija 

Fu•ine (str. 121-126). 

VLAISAVLJEVIÆ, Stevan, dipl. ing. drv. industrije. 



na DI odjelu. 

VLAOVIÆ (KURJAKOVIÆ), Ljiljana, 

(Cer-nik, 6.XII.1952), dipl. ing. drvne industrije, 

profesorica. 

Kæi Miroslava i Ankice r. Rajkoviæ. 

Hrvatica, katolièke vjere. Potjeèe iz obitelji 

slu•benika. Školovala se najprije u Novoj 


389 

Gradiški: osnovnu školu završila je 1967, a 

gimnaziju 1971. Diplomirala je VII. stupanj 


DI odjelu. 

Nakon diplomiranja zaposlila se 

(1978) u DI "Sekuliæ" Nova Gradiška i radila 

je kao tehnologinja i šefica proizvodnje. Od 

1992. radi kao profesorica struènih predmeta 

na Industrijsko-obrtnièkoj školi u Novoj 

Gradiški. 

Sudjelovala je na veæini struènih seminara 

odr•anih od 1978. u Hrvatskoj i 

bivšoj Jugoslaviji. 

VLAOVIÆ, Zoran (Nova Gradiška, 6.VIII.1975), 

dipl. ing. drvne tehnologije, znanstveni novak. 

Sin Stjepana i Katarine r. Šokiæ. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je strojarski tehnièar, 

a majka frizerka. Osnovnu školu završio 

je u Rugvici kod Zagreba 1990, a Tehn. školu 

“Ruðer Boškoviæ” u Zagrebu 1994. godine. 


Zagrebu. Diplomirao je 11.V.2000. god., VII. 

stupanj na DT odsjeku. 

Od srpnja do rujna 2001. god. bio je 

zaposlen u poduzeæu Palma d.o.o. u Jastrebar-

skom, a potom od 3.IX.2001. radi na Šum. 

fakultetu Sveuè. u Zagrebu, kao znanstveni 

novak, u Zavodu za konstrukcije i tehnologiju 


VLAŠIÆ-VUKIÆ, Dorica, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirala je 1959/ 60. na Poljopr.šum. 

fakultetu u Zagrebu, a diplomirala 

12.XII.1961. na osamostaljenom Šum. fakultetu, 



VLAŠIÆ, Miroslav r. 11.IV.1969. u Zagrebu, 

ing. drvne tehnologije proizvodnja 



DT odjelu. 

VLATKOVIÆ, Ðorðe, dipl. ing. šumarstva - 

tehnièki smjer. Apsolvirao je 1949/50. na 


26.XI.1952. god. na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 

VOJNOVIÆ, Marko, iz Gornjeg Potoka, r. 





VOKSHU, Ilir, r. 11.XII.1966. u Ðakovici na 

Kosovu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



odjelu. 

VOLARIÆ, Jasminka, r. 30.IX.1969. u Zagrebu, 






390 

VOLF, Danijela, v. SKOKO 

VOLF, Dragutin, roðen u Virovitici, 13.I.1940, 


Sin Franje i Elizabete r. Farkaš. Hrvat, 

katolik. Otac mu je bio stolar, a majka kuæanica. 

Školovao se najprije u Virovitici: osnovnu 

školu završio je 1955, a Srednju tehnièku 

drvne struke 1959. godine. 


Apsolvirao je na DI odsjeku 1962/63, a 

diplomirao 3.II.1964. god. 


1972, radi u TVIN-u Virovitica, gdje je upravitelj 

Tvornice uredskog namještaja, zatim šef 

Razvojnog odjela. Od 1972. do 1978. radi u 

tvrtki H. KOHL Regensburg (Njemaèka) 

kao tehnièki voditelj proizvodnje namještaja, 

zatim je zaposlen u tvrtki H. GRÜTTNER 

Hannover kao komerc. suradnik. Od 1978. 

do 1989. god. radi u Exportdrvu Zagreb u 

Prodaji (izvoz furnira), a nakon toga, do 

1995. predstavnik je Exportdrva u Italiji. Od 

1995. radi u Zagrebu u Primarnom sektoru 

(izvoz polufinalnih proizvoda) Exportdrva. 

VOLK, Drago, iz Blaèe kod Logateca (Slovenija), 



fakultetu u Zagrebu i diplomirao na Šum. 

odjelu 10.X.1938. god. 

Radni vijek proveo je u slovenskoj 

drvnoj industriji. Bio je direktor LIP-a 

(1950-1952), direktor GG-a Podvelke, zatim 

direktor Marlesa u Mariboru i na kraju pet 

godina predstavnik Jugosl. agencije INEX iz 

Beograda u Njemaèkoj. 

Suraðivao je sa hrvatskim šumarima. 

VOLJEVAC, Merima, iz Bos. Kostajnice 

(BiH), r. 1.X1938, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirala je 1961/62, a diplomirala 31.V.1963. 


odsjeku.

VORKAŠIÆ, Zdravko, r. 30.I.1962. u 

Novim Bogdanovcima, ing. drvne industrije 

- proizv. namještaja. Diplomirao je 18.VII.1988. 



VOSLIÆ, Višnja, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirala je 1971/72, a diplomirala 8.VII.1974. 


odjelu. 

VOUK, Vladimir, r. 24.VIII.1929. u Zagrebu, 




VOUK, Zvonko (Kri•evci, 2.VIII.1952), 


Sin Dragutina i Ane roð. Èop. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je VKV stolar, a majka 

kuæanica. Osnovnu školu završio je u Kri- 

•evcima 1966, a na Drvodjeljskoj školi u Zagrebu 

završio je 1970. za KV stolara, zatim 

1977. za drvnog tehnièara, a 1978. za VKV 

stolara. Na Šum. fakultetu u Zagrebu diplomirao 

je 25.VI.1982. (VI. stupanj) - za in•enjera 

za proizvodnju namještaja. 

Od 1973. do 1979. radio je kao stolar - 

samostalni obrtnik, a od 1980 do 1983. radi u 

Bilokalniku Koprivnica kao tehnolog, zatim 

kao voditelj proizvodnje i glavni konstruktor. 

Nakon toga do 1990. tehnièki je instruktor 

u Exportdrvu Zagreb. God. 1990- 

1991. tehnièki je rukovodilac u Kendi Zagreb, 

a od 1991. god. samostalni privrednik, 


391 

vlasnik Vouk stolarije utemeljene u Zagrebu 

1926. god., koja je specijalizirana za proizvodnju 

namještaja za odmor i spavanje, a svi 

su proizvodi Vouk stolarije ocijenjeni najvišom 

ocjenom za kvalitetu u RH. Proglašen je 

za “istaknutog hrvatskog obrtnika 2000.” 

¤ivi i radi u Sesvetama kod Zagreba. 

VOVK, Jadranka, r. 22.X.1956. u Za- grebu, 




VOVNIK, Alojz, dipl. ing. drvne industrije, 



10.XI.1958. god. na Šum. odsjeku, DI 

smjer. 

¤ivio je i radio u Sloveniji, a nedavno 

je umro. 

VRANEŠ, Vojislav (Smiljan, 8.V.1923 - 

Zagreb 11.II.1990), dr. sc. oec, dipl. ing. 

šumarstva - tehnièki smjer. 



18.VI.1952. god. na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 

Sav radni vijek proveo je u šumarskoj 

struci: poèeo je raditi u Gospiæu, a nastavio u 

Zagrebu i prete•ito, u Samoboru i na ¤umberku. 

Naroèito se brinuo o izgradnji prometnica 

i šumskih objekata. 

VRANKOVIÆ, Nikola (Zagreb, 25.VI.1947), 

dr. sc., dipl. ing., izvanredni profesor predmeta 

Mehanika krutih i deformabilnih tijela na 

Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. 

U Zagrebu završava osnovnu školu i 

gimnaziju. Diplomirao je 1971. god. na Fakultetu 

strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. 

Poslijediplomski studij takoðer je pohaðao na

Fakultetu strojarstva i brodogradnje (usmjerenje 

Teorija konstrukcija), a završio ga je 

obranom magistarskog rada 1976. Doktorsku 

disertaciju obranio je 1984. godine na istom 

fakultetu. 

Nakon diplome zaposlio se na Fakultetu 

strojarstva i brodogradnje kao asistent 

pri Katedri za mehaniku i nauku o èvrstoæi. U 

znanstveno-nastavno zvanje znanstvenog 

asistenta izabran je 1978. godine, a u zvanje 

docenta 1985. godine, u zvanje izvanrednog 

profesora 1992. godine (sve za znanstvenu 

disciplinu Mehanika krutih i deformabilnih 

tijela). U znanstvenoistra•ivaèko zvanje znanstvenog 

asistenta izabran je 1978. godine, u 

zvanje znanstvenog suradnika 1985. godine, 

dok je u zvanje višega znanstvenog suradnika 

izabran poèetkom 1990. 

Nastavnu djelatnost zapoèeo je na Fakultetu 

strojarstva i brodogradnje, gdje je kao 

asistent dr•ao vje•be iz gotovo svih kolegija 

znanstvene discipline Mehanika krutih i deformabilnih 

tijela. 

Na poslijediplomskom studiju FSB-a 

uveo je novi kolegij Varijacione metode, koji 

predaje od škol. god. 1987/88. dok otprije 

predaje kolegij Metoda konaènih elemenata u 

nekoliko usmjerenja poslijediplomskog 

studija. Uz nastavni rad na FSB-u suraðivao je 

u nastavi mehanike na mnogim fakultetima u 

zemlji, a posebno treba istaknuti da je dr. 

Nikola Vrankoviæ nosilac kolegija Mehanika i 

Nauka o èvrstoæi na Šum. fakultetu Sveuè. u 

Zagrebu neprekidno od škol. god.1978/79. 

Osim toga, voditelj je i èlan mnogih komisija 

za ocjenu i obranu magistarskih radova i doktorskih 

disertacija. 

Od samog poèetka rada na FSB-u uz 

nastavne obveze neprekidno aktivno sudjeluje 

u organiziranom znanstvenoistra•ivaèkom 

radu. Objavio je više znanstvenih 

radova na znanstvenim skupovima i kongresima 

na kojima je sudjelovao. Više puta 

boravio je na seminarima Internacionalnog 

centra za mehaniku CISM u Udinama 

(Italija). 


392 

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 

obavljao je du•nost voditelja Katedre za 

mehaniku i nauku o èvrstoæi (1981-1987), bio 

je èlan mnogih komisija Savjeta i Znanstveno-nastavnog 

vijeæa, a sada je zamjenik 

predstojnika Zavoda za meh. konstrukcije. 

U Društvu za mehaniku Hrvatske obavljao 

je du•nost tajnika (1979-1983). 

RADOVI 

Primjena metode konaènih elemenata u ravninskim 

problemima koncentracije naprezanja, magistarski rad, 

Zagreb, 1976. 

Prilog odreðivanju koncentracije naprezanja 

metodom konaènih elemenata, doktorska disertacija, 

Zagreb, 1984. 

Raspodjela glavnih naprezanja u ravninskim 

ortotropnim konstrukcijama (sa S. Jeciæ), Zbornik radova 

XIII. jugoslavenskog kongresa racionalne i primijenjene 

mehanike, C 6-4, Sarajevo, 1976. 

Primjena metode konaènih elemenata u izraèunavanju 

faktora koncentracije naprezanja, Zbornik radova 

I. znanstvenog skupa Numerièke metode u tehnici, Zagreb, 

1979, 233-238. 

Naprezanja u cilindriènoj ljuski s dubokim utorima 

(sa S. Jeciæ i dr.), Zbornik radova II. znanstvenog skupa 

Numerièke metode u tehnici, Stub. Toplice, 1980, 219-229. 

Konaèni element za izraèunavanje faktora koncentracije 

naprezanja, Zbornik radova X. jugoslavenskog 

kongresa teorijske i primijenjene mehanike, C-26, 

Kupari, 1981, 215-222. 

Formiranje konaènog elementa pomoæu egzaktnih 

rješenja teorije elastiènosti, Zbornik radova III. znanstvenog 

skupa Numerièke metode u tehnici, Stubièke 

Toplice, 1981, 77-86. 

Odreðivanje faktora koncentracije naprezanja 

metodom konaènih elemenata, Zbornik radova Skupa o 

konstruiranju, C3-I-1/7, Zagreb, 1984. 

Neki aspekti rješavanja djelomièno aksijalnosimetriènih 

problema metodom konaènih elemenata, 

Zbornik radova XVII. jugoslavenskog kongresa teorijske 

i primijenjene mehanike, C 2, Zadar, 1986, 143-148. 

Faktor sigurnosti protiv neadaptacije za ploèu s 

eliptiènim otvorom, Zbornik radova XVIII. jugoslavenskog 

kongresa teorijske i primijenjene mehanike, 

C1-20, Vrnjaèka Banja, 1988, 77-80. 

Elasto-plastièno ponašanje grede podvrgnute 

ciklièkom optereæenju, Zbornik radova 6. jugoslavenskog 

simpozija o plastiènosti, Opatija, 1989, 29-35. 

Plastièni shakedown u konstrukcijama podvrgnutim 

ciklièkim promjenama temperature, Zbornik radova XI. 

jugoslavenskog kongresa teorijske i primijenjene 

mehanike, C1-17, Ohrid, 1990, 85-90.

VRATARIÆ, Zvonimir (Pokupski Kobiliæ, 

28.VI.1930), dipl. ing. šumarstva - tehnièki 

smjer. 

Sin Josipa i Ane r. Vlaho. Hrvat, rimokatolik. 

Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika. 

Osnovnu školu polazio je u Donjem 

Mekušju i završio je 1941, a maturirao je u 

realnoj gimnaziji u Karlovcu 1949. god. Apsolvirao 

je 1952/53, tehnièki smjer, a diplomirao 

12.V.1955. god. na Poljoprivr.-šum. fakultetu 



DIP-u Karlovac. Najprije radi na eksploataciji 

šuma kao šef radilišta, zatim je šef tehn. 

pripreme rada, a 1960. prelazi u DIP Rijeka. 

Tu je na radnome mjestu šefa tehn. pripreme 

rada, zatim je upravitelj Tvornice lameliranih 

skija, pa tehnièki direktor Tvornice za 

opremanje objekata i proizvodnju televizijskih 

i radio kutija. God. 1976. prelazi u DIP 

Klana, na radno mjesto šefa razvoja i investicija 

i Tehnièkog voditelja radne organizacije. 

Upravljao je je pripremom i izgradnjom 

pogona Finale za proizv. namještaja od 

masiva i za opremu objekata. Zatim upravlja 

pripremom i izgradnjom pogona za preradu 

pilanske oblovine traènim pilama, radi na izgradnji 

stovarišta trupaca s mostnom dizalicom 

i na izgradnji glavne energane na piljevinu 

i sitni otpad s automatskim lo•enjem 

preko glavnih silosa. 

Nastojao je uvijek pratiti svjetske 

trendove u drvnoj industriji, pa je redovito 

prisustvovao razlièitim struènim skupovima i 

seminarima u zemlji i inozemstvu. 

U mirovinu odlazi 1994. ¤ivi u Rijeci. 


393 

VRBAN, Bo•idar (Daruvar, 11.VII.1934), 


Sin Jakova i Olge r. Æiæko. Hrvat, rimokatolik. 

Potjeèe iz slu•benièke obitelji. Osnovnu 

školu završio je u Otoècu 1948, a 

Srednju drvno-industrijsku školu u Virovitici 


20.X.1961. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 


U struci se zaposlio veæ kao tehnièar 

1953. god. u vara•dinskoj Tvornici stolica 

“Florijan Bobiæ”. Do 1956. radio je u proizvodnji 

i na iskorištavanju šuma. Nakon diplomiranja, 

od 1962. radi u tvornici Mundus 

“Florijan Bobiæ” Vara•din, kao glavni tehnolog 

u pripremi proizvodnje. Tijekom 

radnog vijeka bio je upravitelj pogona, tehn. 

direktor poduzeæa i glavni direktor poduzeæa 

do 1985. god. Od 1985. zaposlen je u Poslovnoj 

zajednici Exportdrvo i Croatiadrvo u 

Zagrebu kao direktor Proizvodne zajednice 

za pokuæstvo od masivnog drva. Na tom je 

mjestu bio do umirovljenja 1995. god. 

VRBAN, Stjepan (Baške Oštarije, 10.XI.1938), 


Sin Mate i Ljudmile r. Poliæ. Hrvat, 



je 1949, a gimnaziju 1957. god. 


odnosno, nakon osamostaljenja, na Šum. fakultetu 

u Zagrebu. Apsolvirao je na DI odjelu 


Nakon diplomiranja poèeo je raditi u 

Exportdrvu Zagreb. Od 1965. do 1970. radi u 

TVIN-u Virovitica, nakon èega se vraæa u

Exportdrvo kao šef izvoza u prekomorske i 

skandinavske zemlje. Od 1983. do 1985. bio 

je direktor Sektora za izvoz piljene graðe, od 

1986. do 1990. bio je izaslanik Exportdrva u 

Kairu (Egipat), a nakon toga radi kao direktor 

Izvoza primarnih proizvoda u Exportdrvu. 

U 1992. godini postaje èlan, a uskoro i 

predsjednik hrv. dijela Hrvatsko-talijanskog 

komiteta, èija je zadaæa bila pratiti tr•išnu 

situaciju glede piljene graðe u Italiji te usklaðivati 

cijene u izvozu piljene graðe prema 

ponudi te potra•nji i na temelju toga formirati 

cjenike. 

VRBAN, Vlado, dipl. ing. drvne industrije. 



odjelu. 

VRBAN - BORÈIÆ, Lada (Vara•din, 

29.IX.1964), dipl. ing. drvne tehnologije, 

prof. struènih predmeta. 

Kæi Bo•idara dipl. ing drvne industrije 

i Marije-Nade r. Aniæ - ekonomistice. Hrvatica, 

rimokatolièke vjere. Školu je polazila u 

Vara•dinu: osnovnu je završila 1979, a 

Srednju školu za obrazovanje RNGK kadrova 

1983. god. Apsolvirala je 1987/88, a diplomirala 

15.I.1990. na Šum. fakultetu u Zagrebu, 

na DT odjelu. 

Od 18.XI.1991. zaposlena je u Drvodjeljskoj 

školi u Zagrebu. 

VRBANC, Dubravka r. 24.I.1958. u Zagrebu, 




VRBIÆ, Ivica, iz Zavidoviæa (BiH), roðen 

12.VI.1959, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Apsolvirao je 1981/82, a diplomirao 22.VII.1983. 


odjelu. 


394 

VRCELJ, Bogdan (Pepelane, 24.X.1939), 


Sin Radovana i Marije r. Komadina. 

Hrvat, ateist. Potjeèe iz obrtnièke obitelji. Osnovnu 

školu završio je u Suhopolju 1954, a 

gimnaziju u Virovitici 1958. god. 

Upisao se na Poljopr.-šumarski fakultet 

i apsolvirao na osamostaljenom Šum. fakultetu 

u Zagrebu škol. god. 1961/62. Diplomirao 

je na DI odsjeku 20.VI.1963. 

U tijeku radnog vijeka bio je šef 

tehnièke pripreme rada u proizvodnji namještaja, 

rukovodilac proizvodnje namještaja, 

referent nabave, šef nabave, tehnièki direktor, 

samostalni referent za razvoj, direktor 

OOUR-a Namještaj, direktor Nabave, direktor 

OOUR-a primarne prerade te samostalni 

referent Izvoza-uvoza i tehnièke kontrole 

TVIN-a Virovitica. 

VRÈEK, Ivan, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 



odjelu. 

VRDOLJAK, Jozo, iz Srðeriæa, dipl. ing. 


diplomirao 22.IV.1991. godine na Šum. fakultetu 


VRDOLJAK, Pavao, r. 18.I.1966. u Samoboru, 




odjelu. 

VREÈKO, Maks (Dvorska Vas, Slovenija, 

30.IX.1944), mr. sc., dipl. ing. drv. industrije. 


Zagrebu. Poslijediplomski studij završio je na 

istom Fakultetu, na DT odjelu. Magistrirao 

je 10.VI.1975. god., obranivši magistarski rad 

s naslovom Razvoj poliuretan smuèi.

VREÆA, Marko, dipl. ing. šumarstva - tehnièki 

smjer. Apsolvirao je 1951/52. na 


diplomirao 21.VI.1953. god. na Šum. odjelu 


¤ivio je i umro u Americi. 

VRESK, Zvonimir, r. 27.III.1959. u ¤arovnici, 


je 1981/82, a diplomirao 29.I.1986. god. 


VRLIÆ, Ivanka, v. STRIZIÆ 

VRTAÈNIK, Oleg (Ljubljana, 25.IV. 1926), 

dipl. ing. šum. i merkonom. 

Sin Alojzija i Marije roð. Holkin. 

Slovenske narodnosti i dr•avljanstva, ateist. 

Otac mu je bio odvjetnik, a majka uèiteljica. 

Školovao se u Ljubljani: osnovnu školu završio 

je 1936, a I. dr•avnu realnu gimn. 1944. 

Diplomirao je 1950. na Šum. odjelu Poljoprivr.-šumarskoga 

fakulteta u Zagrebu. God. 

1973. do 1976. studirao je u specijalnim školama 

u Danskoj i stekao zvanje merkonoma. 


GG-u Bled i LIP-u Bled, a od 1958 do 1962. 

bio je tehmièki direktor u Tvornici športske 

opreme Elan. Nakon toga, do 1970. bio je 

glavni direktor poduzeæa Meblo - Nova 

Gorica. God. 1972-1977. bio je predstavnik 

Privr. komore SFRJ u Danskoj, a od 1878. do 

1987. glavni je direktor Gorenje Skandinavien 

A. p. S. 

Posljednjih osam godina bio je samostalni 

gospodarski savjetnik u Danskoj, a 

1990. odlazi u mirovinu. Od 1997. •ivi u 

Novoj Gorici. 

Bio je suradnik "Gozd. vestnika". Napisao 

je dvije knjige: Kako pristupiti danskom 

tr•ištu (1976) i Izvozni marketing (1987) te 

skripta Podjetniška ekonomija (1989). 


395 

VUÈELJIÆ, Mojsije (Košutiæi, Crna Gora, 

14.V.1944), dr. sc., dipl. mašinski in•enjer. 

U rodnom mjestu polazio je osnovnu 

školu, a Srednju tehnièku školu drvnoind. 

smjera završio je u Podgorici (tada Titograd). 

Upisuje se na Mašinski fakultet, Odsjek 

mehanièke tehnologije drveta u Sarajevu, 

gdje diplomira 1968. kao jedan od najboljih 

studenata svoje generacije i stjeèe struèni 

naziv “dipl. mašinski in•enjer”. U Beogradu je 

završio poslijediplomski studij i 1976. obranio 

je magistarski rad s naslovom Kvantitativno 

i kvalitativno iskorišæenje bukovih 

trupaca pri rezanju traènim pilama trupèarama 

po razlièitim ravnima. 

Doktorsku disertaciju obranio je 

10.X.1986. na Šum. fakultetu u Zagrebu. Rad 

nosi naslov Taènost dimenzija bukovih grubih 

obradaka. 

Po završetku studija Mojsije Vuèeljiæ 

radi na raznim poslovima u drvnotehn. struci. 

Prvo radi u Zavodu za tehnologiju drveta pri 

Mašinskom fakultetu u Sarajevu, zatim je 

1968. tehn. rukovodilac u DIP-u Bor, Plav. 

Od 1972. samostalni je projektant u PP 

Šumaprojekt u Sarajevu, a od 1979. rukovodilac 

je sektora za preradu drva u SOUR-u 

ŠIK-a Crna Gora u Podgorici. 

VUÈENIK, Martin (Donja Dubrava, Èakovec, 

16.IV.1935), dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Vinka i Marije r. Kovaè. Hrvat, 

ateist. Potjeèe iz obitelji ratara. Osnovnu 

školu završio je u D. Dubravi 1946, a Srednju 

drvno-industrijsku školu u Virovitici 1953. 


16.I.1961. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, 

DI smjeru.

Prvo radno mjesto dobio je u DIK-u 

“Florijan Bobiæ” (1962-63), kao tehnolog 

studija rada. Nakon toga upravitelj je pogona 

Hrast Èakovec (1963-64), a naredne dvije 

godine rukovodilac je tehnološke pripreme 

rada u DIK-u, pa 1965-1966. tehn. direktor. 

Narednih 16 godina (1966-1982) direktor je 

RO Hrast Èakovec, a nakon toga - do odlaska 

u mirovinu 1991. - tehnièki je direktor u 

istom poduzeæu. 

VUÈEVAC, Zvonimir (Vinkovci, 4.VI.1926 

- Volosko, 21.VIII.1992), dipl. ing. šumarstva, 

savjetnik za organizaciju AOP-a. 

Sin Grgura i Jelice. Hrvat, rimokatolik. 

Školovao se u Osijeku. Puèku školu završio 

je 1937, a Mušku realnu gimnaziju 1945. 

Diplomirao je šumarstvo 10.II.1955. na Šum. 

odjelu Poljopr.-šum. fakulteta u Zagrebu. 

Dana 1.IV.1955. zapošljava se u 

Tvornici olovaka Zagreb (TOZ), gdje je bio 

upravitelj pilane, šef pripreme, šef proizvodnje 

olovaka - drva i mina, te zamjenik tehnièkog 

direktora TOZ-a. Od 1.I.1968. radi u 

ERC-u Centra za ekonomski razvoj Grada 

Zagreba (CER), a od 1977. u CAOP-u 

Grada Zagreba obavljajuæi radne zadatke: 

organizatora višeg organizatora, organizatora 

sustava informacija, savjetnika za organizaciju 

i savjetnika informatièara. 

Dva mandata bio je predsjednik 

Savjeta RZ CAOP-a. 

U mirovinu odlazi 16.VI.1990. Umro 

je 21.VIII. 1992. Pokopan je na Mirogoju. 

U mladosti se bavio atletikom, kasnije 

desetljeæima bio je atletski sudac na domaæim 

i meðunarodnim natjecanjima. 


396 

VUÈIÈEVIÆ, Ante (Turkoviæi, Ravno, 

BiH, 3.X.1939), dipl. ing. šumarstva. 

Sin Bo•e, zanimanjem nadzornika 

pruge i Mare roð. Ljevak. Hrvat, katolik. Osnovnu 

je školu završio u Metkoviæu 1953, a 

Srednju šum. školu u Splitu 1958. Šumarstvo 

je diplomirao na Šum. fakultetu u Sarajevu 

1963. godine. 

Iste godine zapošljava se kao tehnolog 

u DIK-u Lika Gospiæ. Na tom se mjestu 

zadr•ao èetiri godine, a onda prelazi u PIK 

Neretva Opuzen (1967) kao direktor proizvodnje 

šumskoga sadnog materijala i ukrasnoga 

grmlja u staklenicima. Od 1985. god. 

bio je predstavnik tvrtke Šipad-in•enjering 

Sarajevo za podruèje ju•nog Jadrana, a od 

1992. upravitelj je Šumarije Metkoviæ, UŠ-a 

Split. 

VUÈIÆ, Miljenko, r. 11.VII.1953. u Zagrebu, 




VUÈIÆ, Snje•ana, r. 14.IX.1966. u Ogulinu, 




VUÈKO, Mario, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 1.X.1996. god. na DT odsjeku 


VUÈKO, Vinko, dipl. ing. šumarstva - tehnièki 



11.II.1955. na Šum. odjelu - tehnièki smjer. 

VUÈKOVIÆ, Dragan, iz Klasniæa kod Karlovca, 

r. 4.V.1939, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao 20.IX.1965. 

na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odsjeku.

VUÈKOVIÆ, Jasenko, dipl. ing. drvne tehnologije. 



VUJASINOVIÆ, Slobodan (Foèa, BiH, 

17.VIII.1922 - Zagreb, 14.VI.1985), dipl. 


Osnovnu školu završio je u Foèi, gimnaziju 

u Banjoj Luci, a šumarstvo je diplomirao 

1954. na Poljoprivr.-šumarskom fakultetu 

u Zagrebu. 

Nakon diplomiranja bio je upravitelj 

Šumarije Garešnica, a od 1955. do 1959. 

samostalni je referent u Exportdrvu Zagreb, a 

zatim upravitelj šum. eksploatacije u DIP-u 

Turopolje. Od 1959. do 1962. tehnièki je 

direktor DIP-a Novi Vinodolski, a zatim šef 

Odsjeka za eksploataciju i mehanizaciju 

šuma ŠG-a Senj. God. 1969. prelazi u Posl. 

udru•enje za drvnu ind. i šumarstvo Drvo 

Rijeka, kao predstavnik poslovnice u Zadru. 

Od 1970. radi u ŠG-u Gospiæ. 

God. 1957. bio je na specijalizaciji 

prerade celuloznog drveta u Njemaèkoj, a 

1964. na studijskom putovanju u Rumunjskoj 

i SSSR-u. 

God. 1984. odlazi u mirovinu, ali 

1985. umire. Sahranjen je u Gospiæu. 

VUJÈIÆ, Duško, dipl. ing. drvne industrije. 



na Šum. fakultetu, na DI odjelu. 


VUJIÈIÆ, Stojan, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

VUJIÆ, Boško, dipl. ing. drvne industrije. Apsolvirao 




397 

VUKADIN, Antonio, r. 25.VIII.1975. u 


je 1997/98, a diplomirao 11.X.1999. na 


VUKAJLIÆ, Sanja, r. 23.XI.1975. u Novoj 

Gradiški, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 



odsjeku. 

VUKAJLOVIÆ, Branislav, iz Vukovara, r. 



god.a Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI 

odjelu. 

VUKELIÆ, Bo•idar (Lièko Lešèe, 1.I.1934), 


Sin Marka i Nade roð. Aniæ. Otac mu 

je bio šum. tehnièar, a majka kuæanica. Osnovnu 

školu završio je u Otoècu 1944, sedmoljetku 

takoðer završava u Otoècu 1947, a 

Srednju tehnièku školu u Osijeku 1955. god. 

Diplomirao je 1.III.1961. na netom osamostaljenom 


odsjeku. 

Prvo zaposlenje dobiva u Drvnom 

kombinatu u Otoècu 15.III.1961. na radnome 

mjestu komercijal. direktora, gdje radi do 

1.IX.1963, kada prelazi u ŠG Gospiæ na 

mjesto šefa eksploatacije šuma, sve do 

1.II.1967, kada prelazi u DIP Perušiæ na 

radno mjesto direktora poduzeæa. U jesen 

1969. prelazi u Exportdrvo Zagreb, Filijala

Rijeka, gdje je šef poslovnice, a 1.I.1996. 

postao je direktor Filijale Rijeka i na tom 

mjestu radi do 1.IV.1998. kada odlazi u prijevremenu 

mirovinu. 

Èlan je HŠD-a i pasionirani je lovac. 

¤ivi u Kostreni. 

VUKELIÆ, Katarina, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

VUKELIÆ, Marko, (Alan, 12.III.1938), mr. 

sc. oec., dipl. ing. šumarstva. 

Sin Petra i Julke roð. Vukeliæ. Hrvat, 

rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka 

kuæanica. Osnovnu školu završio je u Alanu 

1949, a Srednju šum. školu u Karlovcu 1958. 

god. Apsolvirao je 1961/62, a diplomirao na 

ŠG odjelu Šumarskog fakulteta u Zagrebu 

11.XI.1967. Na Ekonom. fakultetu u Zagrebu 

magistrirao je 1985. god. 

Završivši studij, radi u ŠG-u Senj, a 

potom prelazi u drvnu industriju, najprije u 

DIP Nehaj Senj, a zatim preuzima poslove 

uvoza i prodaje u Solidarnosti Rijeka, Domusu 

Rijeka i TVIN-u Virovitica. U mirovinu 

odlazi poèetkom 1999. god. Umirovljenièke 

dane provodi u Rijeci. 

VUKELIÆ, Zdenka, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

VUKMANOVIÆ, Boško iz Vrbovskog, roð. 



u Zagrebu, a 28.VI.1967. god. diplomirao 


Umro je u Vrbovskom 27.II.2002. god. 

(Detaljnije v. u Šum. listu 3-4, 2002). 


398 

VUKOVIÆ, Josip (Bjeljevina, 8.V.1950), 


Sin Franje i Ane r. Perkoviæ. Hrvat, 

katolik. Potjeèe iz radnièke obitelji. Školovao 

se u Orahovici: osnovnu školu završio je 

1965. god., a gimnaziju 1969. Studirao je na 

Šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirao 

je 1972/73, a diplomirao 30.X. 1975. na 

DI odjelu. 


pripravnik u Slavonijahrastu Orahovica. Od 

1976. do 1978. tehnièki je voditelj u istom 

poduzeæu, a od 1979. do 1981. u Gaju Pitomaèa. 

Godine 1982. radi u Razvoju Bilokalnika 

Koprivnica, a nakon toga do 1994. 

tehnièki je voditelj i šef pripreme u Tvornici 

namještaja DIK Ðurðenovac. God. 1995. 

osniva vlastitim kapitalom svoju tvrtku za 

proizvodnju mo•danika i krojenje furnira i 

trgovinu. 

VUKOVIÆ, Tomislav, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

VUKOVIÆ, Vinko, iz Sinja, r. 24.III.1957, 


je 28.X.1985. god. na Šum. fakultetu 


VUKOVIÆ, Zvonimir, iz Ferièanaca kod 

Našica, r. 25.IX.1943, ing. drvne industrije - 

proizv. namještaja. Diplomirao je 24.VI.1983. 


na DT odjelu. 

VUKSANIÆ, Dra•en, roðen 7.VII.1967. u 




odjelu.

VUKŠIÆ, Branko, dipl. ing. drvne tehnologije. 



na DT odjelu. 

VUKŠIÆ, Filip, r. 11.I.1974. u Gospiæu, ing. 




VUNIÆ, Gora, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirala je 18.XII.1998. god. na Šum. fakultetu 


 

WEINGERL, Franc, v. VEINGERL 


399 

WEISS, Robert, r. 20.IX.1937. u Zagrebu, 



šum. fakultetu u Zagrebu, na DI odjelu. 

WOLF, Dragutin, v. VOLF 

WOLF, Goran, r. 17.V.1965. u Zagrebu, 



na DI odjelu. 

Zaposlen je u vlastitom poduzeæu 

MOBI WOLF u Zagrebu. 

WOLF, Viktor, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1966/67, a diplomirao 25.XI.1968. 

godine na Šum. fakultetu u Zagrebu, na DI 

odsjeku.

ZACCARIA, Mariano, dipl. ing. šumarstva 

- tehnièki smjer. Apsolvirao je 1953/54. na 

Poljopr.-šumarskom fakultetu Sveuè. u Zagrebu, 

a diplomirao 21.II.1956. na Šum. odjelu 


Zaposlen je u Trstu i Udinama (Italija) 

kao direktor C.I.L. (Centro Internationale 

Legno). Suraðuje s našim drvnotehnološkim 

struènjacima. 

ZAHIROVIÆ, Adam (Sisak, 19.IV.1925), 


Sin Hasana i Milke roð. Zagorac. Potjeèe 

iz radnièke obitelji. Hr-at, rimokatolik. 

Osnovnu školu završio je 1935, a Dr•avnu 

realnu gimnaziju 1943. u Sisku. Apsolvirao je 

1948/49, a diplomirao 5.XII.1949. na Šum. 

odjelu Poljopr.-šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. 

Od 16.XII.1949. do 1.I.1951. radio je 

kao projektant u Šumsko-graðevnom poduzeæu 

Petrinja, a nakon toga do 10.VI.1953. 

tehnièki je upravitelj Šumske manipulacije 

Kostajnièki Majur, DIP-a Sisak. Do 28.X.1955. 

bio je upravitelj šumarija Pisarovina i Velika 

kod Po•ege. 

Od 1.VII.1958. direktor je DIP-a 

Lipa Slav. Po•ega, a od 1.XI.1961. Tvornice 

polukemijske celuloze i ljepenke u izgradnji u 

Po•egi. Velik dio radnog vijeka (1963-1989) 

radi u Privr. komori Sisak kao sekretar Vijeæa 

šumarstva i drvne industrije. Od 15.I. 1991. 

upravitelj je UŠ-a Sisak. S tog mjesta 31.X.1994. 

odlazi u mirovinu. 


400 

Z 

 

God. 1997. HŠD dodijelilo mu je 

pismeno priznanje i srebrnjak Kralj Tomislav 

za višegodišnji rad na unapreðenju struke. Bio 

je dopredsjednik Skupštine Sisaèko-moslavaèke 

•upanije. 

ZAHIROVIÆ, Ibrahim, iz Bos. Gradiške 

(BiH), r. 1.I.1943, dipl. ing. drvne industrije. 


na Šum. fakultetu u Zagrebu. na DI odsjeku. 

ZANINOVIÆ, Ivo, r. 30.VI.1950. u Šibeniku, 


je 1972/73, a diplomirao 1.II.1976. god. na 


ZAKŠEK, Dragan, roðen u Vinkovcima, 


Sin Antuna i Mare, r. Hodak. Hrvat, 

katolik. Otac mu je ing. strojarstva, a majka 

dipl. oec. Školovao se u Vinkovcima: osnovnu 

školu završio je 1982, a u SŠ “Ruðer Boškoviæ”, 

graðev. smjer, maturirao je 1986. 

Na Šum. fakultetu u Zagrebu diplomirao 

je 9.XI.1993. na DT odjelu, VII. stupanj. 

Od 1.II.1994. godinu je dana bio pripravnik 

u poduzeæu Univerzal d.d. Ivankovo, 

a od 2.II.1995. direktor je poduzeæa Efektiv 

d.o.o. Vinkovci. 

ZATEZALO, Ljiljana, r. 30.IV.1966. u 

Ogulinu, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsol-

virala je 1987/88, a diplomirala 18.XII.1989. 


odjelu. 

ZAVODNIK, Eugen (Velike Lašèe, Slovenija, 

5.III.1907 - Koèevje, 25.IV.1951), 


Maturirao je u Koèevju 1928. Apsolvirao 

je 1932/33, a diplomirao šumarstvo 

24.VI.1935. na Poljopr.-šumarskom fakultetu 

u Zagrebu. 

Zaposlio se u ŠIP-u Dobrljin Drvar 

(BiH) i tu radi do 1945. god. Prete•ito se 

posvetio pilanarstvu (Oštrelj, Dobrljin, Dvor, 

Zavidoviæi). Krajem 1945. vraæa se u Sloveniju 

i zapošljava u Ministarstvu šumarstva, a 

1947. prelazi u Savezno ministarstvo u Beogradu, 

gdje radi u Planskom odsjeku za 

pilanarstvo, na sastavljanju katastra pilana 

bivše Jugosl., te na normama. 

God. 1950. vraæa se u Ljubljanu, gdje 

u Birou za unapreðenje proizvodnje Generalne 

direkcije drvne industrije radi na organizaciji 

rada u drv. industriji i na investicijskom 

programu novogradnje u Koèevju. 

Od jeseni 1950. bio je šef Drvno-ind. odsjeka 

Tehnièke škole u Ljubljani. Na toj du•nosti 

(1951) smrtno je stradao pri znanstvenoj 

ekskurziji u Koèevju. 

Jedan je od prvih istaknutih drvarskih 

struènjaka Slovenije, posebno s podruèja 

pilanarstva. 

ZDUNIÆ, Katica, r. 15.IV.1945. u Zagrebu, 




ZEBA, Mara, iz Novih Lu•ana, r. 8.I.1967, 

ing. drvne industrije - proizv. namještaja. Apsolvirala 

je 1987/88, a diplomirala 11.II.1991. na 


odjelu. 


401 

ZELENIKA, Slaven, iz Slatine, roðen 




DT odjelu. 

ZELJAK, Bo•idar, dipl. ing. šumarstva - tehnièki 

smjer. Apsolvirao je 1953/54, na 


diplomirao 16.IX.1955. na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 

ZELJKOVIÆ, Pero, iz Trubara, r. 6.VII.1936, 




ZEMLJIÈ, Marijan (Reèica ob Savinji, Slovenija, 

24.IV.1925), dipl. ing. šumarstva - tehnièki 

smjer. 

Osnovnu školu završio je u Celju 

1935, a gimnaziju u Ljubljani 1946. god., 

nakon povratka iz internacije. Apsolvirao je 


a diplomirao 28.VIII.1953. na Šumarskom 


Cijeli radni vijek proveo je u šumarskoj 

struci, prete•ito na ureðivanju bujica. Napisao 

je 30-tak radova, od èega je 20 objavljeno. 

Kao umirovljenik •ivi u Ljubljani. 

(Detaljnije v. HŠ¤L knj. 5, str. 270-1.) 

ZIDAR, Mirko, iz Bokšiæa, r. 3.IV. 1958, 




ZLAMAN, Ivan, r. 6.VII.1943. u Po•egi, 




ZOBUNÐIJA, ¤eljko, r. 14.VII.1946. u 


je 1968/69, a diplomirao 22.IX.1970. god. 


ZORETIÆ, Ankica, iz Tounja r. 19.VII.1965, 




ZORIÆ, Domagoj, r. 4.III.1966. u Sisku, 




ZORIÆ, Dragomir, dipl. ing. drvne industrije. 



na DI odjelu. 

ZORIÆ, Zdravko, iz Siska, r. 11.III.1930, 


1961/62, a diplomirao 12.I.1972. godine na 


ZORKO, Edvard, dipl. ing. drvne industrije. 

Apsolvirao je 1957/58. na Poljopr. šumarskom 


27.IV.1960. na osamostaljenom Šum. fakultetu 


Radio je u Sloveniji, a kao umirovljenik 

•ivi u Ptuju. 

ZRNC (PODOBNIK), Valentina (Po•ega, 

24.X.1970), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Kæi Ivana i Agneze roð. Šajhel. Hrvatske 

narodnosti i dr•avljanstva, rimokatolièke 

vjere. I otac i majka po struci su ekonomisti. 

Osnovnu školu završila je 1985. u Po•egi, a 

maturirala je u Graðev. školskom centru u 

Osijeku 1989. godine. 


402 

Studirala je na Šum. fakultetu Sveuè. u 

Zagrebu. Apsolvirala je 1995/96, a diplomirala 

VII. stupanj 16.I.1998. god. na DT odjelu. 

Zaposlena je kao konstruktor u pripremi 

proizvodnje u poduzeæu SPIN VALIS 

d.d. u Po•egi. 

Èlan je HŠD-a Ogranka Po•ega. 

ZOVKO, Šimun iz Èaliæa, r. 10.I.1959, dipl. 

ing. drvne tehnologije. Apsol. je 1982/83. 

škol. god., a diplomirao 28.XI.1984. na Šum. 


ZUBÈEVIÆ, Ramiz (Trebinje, BiH, 26.IV.1925), 

dr. sc., dipl. ing. šumarstva - tehnièki smjer, 

red. sveuè. prof. 



11.V.1953. godine na Šum. odjelu - tehnièki 

smjer. 

Do 1960. radio je u sarajevskom Šumaprojektu, 

na poslovima projektiranja 

šumskih prometnica i drvno-ind. postrojenja. 

Od 1960. asistent je, a od 1965. nastavnik na 

Mašinskom fakultetu u Sarajevu (Odsjek 

mehanièke tehnologije drveta) za predmete 

Pilanska prerada drveta i Radne mašine u 

mehanièkoj tehnologiji drveta. 

Doktorirao je 1973. na Mašinskom 

fakul. u Sarajevu. Od 1981. redoviti je sveuè. 

profesor. U istra•ivaèkom radu posebno se 

bavi problemima primarne mehanièke tehnologije 

drva. 

Napisao je velik broj znanstv. i struènih 

radova (v. Šum. enc. knj. 3, 1987, str. 

649). Kao umirovljenik •ivio je u Sarajevu.

ZUBAK, Mirjana, iz Velimirovaca, roðena 

17.IX.1964, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirala 



ZUBIÆ, Vladimir, r. u Krapini, 24.XII.1936, 


Sin Stjepana i Marije r. Klanjèec. 


obitelji. Školovao se u Krapini: osnovnu školu 

završio je 1947, a maturirao je u Gimnaziji 

“Ljudevit Gaj” 1955. godine. 

Upisao se na Poljopr.-šumarski fakultet. 

Apsolvirao je 1959/60, a diplomirao na 

Šum. fakultetu 4.V.1962. 


Ljubljani, ispostavi Marlesa, kao pripravnik, 

zatim kao voditelj pripreme rada, voditelj 

pilane i komercijani zastupnik. Na kraju radi 

kao direktor Marles namještaja d.o.o. Zagreb. 


u Portoro•u i Dubrovniku, te sajmovima u 

Zagrebu i Beogradu. 


ZUKIÆ, Vahid, r. 31.XII.1949. u Dubrovniku, 



Šum. fakultetu u Zagrebu, na DT odjelu, 



403 

ZULIÆ, Mulib iz Pohaja (BiH), roðen 

15.VII.1939, dipl. ing. drvne industrije. 



ZUPANC, Jernej (Lancovo, Radovljica, Slovenija, 

21.VIII.1897-Radovljica, 23.XI.1980), 


Sin Franca i Ane (Marjane) roðene 

Rozman. Slovenske narodnosti, rimokatolik. 

Potjeèe iz obrtnièko-seljaèke obitelji. Osnovnu 

je školu polazio u Radovljici, a maturirao 

je u gimnaziji u Kranju 15.VI.1915. godine. 

Apsolvirao je 1920/21, a diplomirao šumarstvo 

24.VI.1922. na Gospodarsko-šumarskom 


Gospodarstvo s trgovinom drva i pilanom, 

koji su postojali veæ poèetkom XIX. st., 

preuzeo je 5.XII.1928. god. od svog oca. Do 

1946. samostalni je trgovac drvom, a nakon 

toga bio je instruktor za poljoprivredu i šumarstvo 

u Ljubljani. Od 1950. bio je taksator 

za triglavsko podruèje. 

ZVONAREK, Nikola, iz Preloga, kod Èakovca, 




na DT odjelu.

¤AGAR, Antun, r. 10.IV.1959. u Prezidu, 




¤AGAR, Bogdan (Klanec, Slovenija, 

31.III.1901 - Ljubljana, 15.XII. 1972), dipl. 

ing. šum., savjetnik i šum. inspektor, izv. 

sveuè. prof. 

Sin Mihaela i Franje r. Wruss. Slovenske 

narodnosti. Otac mu je bio naduèitelj, a 


Klancu 1913, a Dr•avnu realnu gimnaziju u 

Idriji 1920. god. Šumarstvo je apsolvirao 

1923/24, a diplomirao 15.XII.1924. na 

Gospod.-šum. fakultetu Sveuè. u Zagrebu. 

Nakon diplomiranja radio je u Hrvatskoj: 

bio je kotarski šumar, a zatim šum. 

savjetnik u Kotarskom naèelstvu Crikvenica i 

u Gorskom kotaru. Od 1936. radi u raznim 

šum. institucijama u Sloveniji kao savjetnik. 

Vrativši se nakon rata iz njem. logora, od 

16.VI.1945. zaposlen je u šumarskim ustanovama, 

a bio je i pomoænik ministra za poljoprivredu 

i šumarstvo Slovenije. 

U drugom dijelu svoga radnog vijeka 

bio je direktor Inštituta za gozdno in lesno 

gospodarstvo Slovenije u Ljubljani (1.I.1954 

- 31.I.1966). Tada je bio i honorarni izv. 

profesor Organizacije šumarske i drvne privrede 

na Šum. odjelu Biotehn. fakulteta u 

Ljubljani (1959-1968). 

Objavio je 20-ak struènih i znanstvenih 

radova u èasopisima i knjigama te mnogo 


404 

Ž 

 

èlanaka u novinama. God. 1947. boravio je 

na struènom usavršavanju u Njemaèkoj. Bio 

je vrlo aktivan izvan radnog odnosa, (èlan 

Organizacijskog odbora III. meðunar. sajma 

drvne industrije). 

Nositelj je Partizanske spomenice 

1941. godine. 

¤AGAR, Mira, v. ÐORÐEVIÆ 

¤AGAR, Zdravko, iz Prezida, r. 10.II.1952, 




¤AGI, Hedviga, r. 22.IX.1959. u Zagrebu, 




¤AGI, Mladen, dipl. ing. šumarstva - tehnièki 



9.XII.1954. na Šum. odjelu - tehnièki smjer. 

¤AKULA, Mladen, dipl. ing. drvne industrije. 



29.V.1959. na Šumarskom odjelu, DI 

smjer.

¤AMARIJA, Janko (¤amarije, 3.IX.1930), 


Sin Franje i Dore r. Bernardiæ. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz seoske obitelji. Osnovnu 

školu završio je u Oštrcu na ¤umberku 

1941, a Srednju tehnièku drvne struke u Zagrebu 




U struci je radio najprije u DP-u Jastrebarsko 

(stolarija, baèvarija i pilana). Od 

1.VIII.1964. do 31.III.1965. bio je zaposlen 

u Karbonu Zagreb, na primjeni ljepila u drv. 

industriji. U Tvornici graðevne stolarije 

“Andrija ¤aja” u Zagrebu radio je na mjestu 

tehnièkog direktora od 1.IV.1965. pa do 

1.IV.1989. god, kad prelazi u Graðevinsko 

poduzeæe “Veljko Gortan” Zagreb u Odjel za 

ugovaranje završnih radova u graditeljstvu. 

Tu se zadr•ao do odlaska u mirovinu 1990. 

Tijekom radnog vijeka bio je sudionik 

brojnih struènih skupova i dugogodišnji èlan 

Saveza ITŠDI-ja Hrvatske, odnosno HŠD-a. 


¤ARKOVIÆ, Milena, r. 22.II.1939, dipl. 


a diplomirala 28.V.1966. god. na Šumarskom 


¤DRAVAC, Anðelko, iz Donje Skakave, 

(BiH), r. 26.IV.1968, dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Ilije i Mare roð. Pilipoviæ. Hrvat, 

hrvatskoga dr•avljanstva, katolik. Osnovnu 

školu završio je u rodnome mjestu 1982, a 


405 

maturirao je u COUO Vinkovci 1986. god. 



odjelu. 

Radi u Zrinjevac d.o.o u Zagrebu. 

¤E¤ELJ, Krešo, r. 3.VII.1963. u Zagrebu, 




¤IGIÆ, Miæo (Dugi Dol, 10.V.1940), mr. 


Sin Milana i Anke r. Bo•ièkoviæ. 

Srpske narodnosti, hrvatskoga dr•avljanstva, 

pravoslavne vjere. Potjeèe iz obitelji slu•benika. 

Osnovnu školu završio je u Plaškom 

1954, a Srednju tehnièku školu - drvne struke 

u Virovitici 1960. godine. Apsolvirao je 

1963/64, a diplomirao 31.I.1966. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu, na DI odjelu. Poslijediplomski 

studij s podruèja marketinga završio je 

8.IV.1982.na Ekonomskom fakultetu u 

Osijeku, obranivši magistarski rad s naslovom 

Prijedlog uvoðenja marketing koncepcije u 

drvnu industriju Like. 

Nakon završetka fakulteta zapošljava 

se u DI Vrhovine, a nakon pripravnièkog 

sta•a rasporeðen je na radno mjesto komerc. 

direktora. Od 1996. god., direktor je Drvne 

industrije Vrhovine. 

¤IVATOVIÆ, Berislav (Slavonski Brod, 

12.VIII.1975), dipl. ing. drvne tehnologije. 

Sin Josipa i Francike roð. Majetiæ. 

Hrvat, katolik. Potjeèe iz obrtnièke obitelji.

Osnovnu školu završio je u Oriovcu 1990, a 

maturirao je 1994. u Gimnaziji “Matija 

Mesiæ” u Slav. Brodu. Apsolvirao je 1997/98, 

a diplomirao 18.III.1999. na DT odsjeku 

Šum. fakulteta Sveuè. u Zagrebu. 

Nakon diplomiranja zaposlio se od 

3.VIII.2000. god. u DI Slavonija u Slav. Brodu 

kao tehnolog u proizvodnji - pripravnik. 

¤IVKOVIÆ, Anðelko (Kostrè, Orašje, BiH, 

13.VI.1950), dr. sc., dipl. ing. drv. industrije. 

Sin Marijana i Mare r. Miškiæ. Hrvat, 

rimokatolik. Potjeèe iz obitelji poljoprivrednika. 


Kostrèu, a gimnaziju 1969. u Orašju. Apsolvirao 



Poslijediplomski studij s podruèja organizacije 

rada završio je 29.IX.1981. na Šum. fakultetu 

u Zagrebu. Tema magistarskog rada bila je 

Istra•ivanje modela rukovoðenja proizvodnjom 

madraca. Doktorat iz organizacije rada postigao 

je na istom fakultetu 8.X.1997. god. 

obranom disertacije Ocjenjivanje ekonomiènosti 

tehnoloških procesa u proizvodnji namještaja. 

U drvarskoj se struci zaposlio najprije 

u Hrastu Èakovec, zatim je radio kod M. 

Milatoviæa u Sv. Ivanu Zelini, a nakon toga 

radi u Tehnièkom centru za drvo - Zagreb. 

Privatni je poduzetnik. 

¤IVKOVIÆ, Eva, r. 26.I.1947, dipl. ing. 

drvne industrije. Apsolvirala je 1971/ 72, a 

diplomirala 25.VI.1972. na Šum. fakultetu u 


¤IVKOVIÆ, Srðan, dipl. ing. drvne industrije. 



7.IX.1961. na osamostaljenom Šum. fakultetu 


¤IVKOVIÆ, Veselin, r. u mjestu Ubli 



406 

je 1962/63, a diplomirao 16. XII.1977. god. 


¤I¤IÆ, Josip (Solin, 24.XII.1946), mr. 

orga-nizacije rada, dipl. ing. drvne industrije. 

Sin Ante i Danice r. Boban. Hrvat, 


školu završio je u Solinu 1961, a u Srednjoj 

šum. školi za krš u Splitu maturirao je 1965. 

god. Na VII. stupnju DI odjela Šum. fakulteta 

u Zagrebu apsolvirao je 1968/69, a diplomirao 

je 12.I.1970. godine. Na istom Fakultetu 

10.VI.1975. postigao je znanstveni 

stupanj magistra organizacije rada, obranivši 

temu Utjecaj dizajna u industriji namještaja na 

plasman proizvoda. 

Od 1971 do 1973. bio je savjetnik za 

interijere Jadrantekstila Split, a 1974-1977. 

pomoænik direktora OOUR-a Prima istog 

poduzeæa. Nakon toga dvije je godine bio 

rukovoditelj poslovnice namještaja Jadrantekstila. 

Iduænih 10-ak godina (1979-1987) 

generalni je direktor Drvnoga kombinata 

Split, a 1988-1990. na mjestu je direktora 

poslovnice KLI Logatec, Slovenija, u Splitu. 

God. 1990. osniva svoje poduzeæe Interstil 

Split. 

¤MIRE, Marko (Vetovo, 29.VI.1961), mr. 

sc., dipl. ing. drvne tehnologije. 


Po•egi. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. 


6.VI.1986. godine na DT odjelu. Šk. god. 

1986/87. upisao je poslijediplomski studij na 

Šum. fakultetu u Zagrebu s podruèja tehnologije 

finalnih proizvoda. Dana 27.XI.1996. 

obranio je magistarski rad s naslovom Primjena 

spojeva klinastim zupcima u konstrukcijama 

stolice. 

Od 1986. do 1989. zaposlen je u Tvornici 

piljene graðe, elemenata i namještaja 

Spin Valis d.d. u Po•egi. 

Kao vanjski suradnik odr•avao je i 

nastavu predmeta drvarske struke, u Srednjo-

školskom centru u Po•egi, kao i nastavu za 

stjecanje zvanja u Spin Valisu. Sudjelovao je 

na brojnim seminarima i savjetovanjima, te 

posjetima domaæim i inozemnim sajmovima 

i tvornicama namještaja. 

Direktor je Tvornice masivnog namještaja 

Spin Valis d.d.. u kojoj je proveo više 

tehnoloških i organizacijskih racionalizacija. 

¤MIRE (ŠIFNER), Vlatka, r. u Našicama, 


Kæi Tihomira i Štefice r. Puhaniæ. 

Hrvatica, rimokatolièke vjere. Osnovnu i 

srednju školu polazila je u Našicama: osnovnu 

je završila 1977, a maturirala je u CUO 1981. 

godine na Odgojno obrazovnom usmjerenju. 


gdje je diplomirala 3.II.1988. god. na 

DT odjelu. 

Zaposlena je kao tehnolog konstruktivno-informatièke 

tehnologije u Spin Valisu 

d.d. u Po•egi. 

Èlan je HŠD-a, Ogranka Po•ega. 

¤UGEJ, Milan, iz Trstenice, dipl. ing. 

drvne tehnologije Apsolvirao je 1984/85, a 

diplomirao 20.V. 1986. god. na Šum. fakultetu 


¤UFIÆ-KOCAKOV, Lorena, dipl. ing. drvne 

tehnologije. Diplomirala je 4.V.2000. god. 


¤ULIÈEK, Ivan iz Sostrane, roð. 6.IX.1959, 




¤ULJ, Robert (Osijek, 2.XI.1968), dipl. ing. 


Sin Joze i Dragice r. Luliæ. Hrvat, rimokatolik. 

Osnovnu školu polazio je u Ður- 


407 

ðenovcu, maturirao je u Grað. škol. centru u 

Osijeku 1987. god. Apsolvirao je 1992/93, a 

diplomirao 26.I.1996. na Šum. fakultetu u 


Pripravnièki sta• odradio je u DIK-u 

Ðurðenovac od 1.XII.1994 do 1.III.1995, a 

nakon toga do 21.XI.1999. radi kao šef proizvodnje 

u Tvornici namještaja u DIK-u 

Ðurðenovac. Nakon toga radi na mjestu šefa 

proizvodnje kuhinja u AG-Dinas d.o.o. Beljevine. 

¤UMER, Alojz (¤elezniki, Slovenija, 

26.VI.1899. - Ljubljana, 29.XI.1978.), dipl. 

ing. šumarstva, šumarski i drvno-industrijski 

struènjak, znanstveni savjetnik, Èlan SAZU. 

Sin Matije i Marije r. Èema•ar. Otac 

mu je bio kovaè, a majka kuæanica. Slovenske 

narodnosti, rimokatolik. Osnovnu je školu 

polazio u rodnome mjestu, a završio ju je u 

Škofjoj Loki 1909. god. U gimnaziji u Kranju 

maturirao je 6.III.1917. i odmah je poslan na 

Soški front. Po raspadu Austrougarske ratovao 

je u Koruškoj (1918. do 1919), a u jesen 

1919. nastavio je studij na Gospodarsko-šum. 

fakultetu Sveuè. u Zagrebu. Apsolvirao je šk. 

god. 1920/21. na Šum. odsjeku i diplomirao 

16.IV.1922. 

Slu•bovao je pri Šumskoj upravi u 

Bohinjskoj Bistrici (1923-1924), zatim pri 

komisiji za agrarne operacije Pokrajinske 

uprave za Sloveniju. God. 1926. imenovan je 

za direktora Gozdno-lesnoga (škofijskoga) 

posjeda Gornji Grad sa sjedištem u Nazarju. 

Pod njegovim vodstvom to se poduzeæe 

razvilo u jedno od najveæih DI poduzeæa u 

Sloveniji. Tridesetih godina uspostavio je 

poslovne veze sa zemljama Sjeverne Afrike i 

Bliskog istoka. U vrijeme svjetske krize 

(1926-1936) organizirao je privatne šumovlasnike 

u proizvodne zadruge koje su pod 

njegovim vodstvom ustanovile središnju 

izvoznu centralu MARAD. Za vrijeme 

Drugoga svj. rata bio je protjeran u Ljubljanu. 

Svo vrijeme od proljeæa 1942. bio je u zatvorima, 

u logorima i na osloboðenom podruèju 

Gorenjske.

Poslije rata imenovan je naèelnikom 

Drvnog odsjeka u Ministarstvu za šumarstvo 

Slovenije. Od 1947. ustrojio je i vodio Odjel 

za drvno gospodarstvo u Inštitutu za gozdarstvo 

in lesarstvo Slovenije, a od 1961. radi u 

Industrijskom birou u Ljubljani. U mirovinu 

odlazi 1965. godine. 

Vrlo je plodan struèni i znanstveni 

djelatnik s više od 250 radova. Kao najznaèajniju 

istièemo studiju o šumsko-privrednim 

podruèjima u specifiènim uvjetima u Sloveniji 

(1947), koja je postala osnova slovenskoga 

sustava i politike gospodarenja šumom i 

drvom. Pripomenut æemo da je objavio tri 

knjige iz drvne industrije i jednu iz šumarstva. 

Napisao je i velik broj terminoloških rasprava. 

Sudjelovao je na znanstvenom skupu 

FAO-a u ¤enevi (1957) i Bratislavi (1957). 

Za uspjehe u znanstvenom radu primio je nagradu 

“Boris Kidriè” (1968) i više drugih 

priznanja. 

Dipl. ing. Alojz ¤umer jedan je od 

najveæih šumara i drvaraca u Sloveniji. 

Bio je èlan SAZU i ZITGLI. 

(Radove v. u HŠ¤L, knj. 5.) 

¤UNAR, Bo•idar, iz Lepe Vasi, (Slovenija), 

r. 1.I.1962, dipl. ing. drvne tehnologije. Apsolvirao 



¤UNTAR, Damir, r. 20.VI.1966. u Zagrebu, 

dipl. ing. drvne tehnologije. Ap - 

solvirao je 1990/91, a diplomirao 29.I.1992. 


¤UPAN, Josipa, iz Ribnika, ing. drvne tehnologije 


1984/85, a dipl. VI. stupanj 13.IV.1987. god. 

na DT odjelu. 

¤UPÈIÆ, Ivica, dipl. ing. drvne tehnologije. 

Diplomirao je 4.II.2000. god. na Šum. fakultetu 



408 

¤UVIÆ, Ivan (Skopje, 2.III.1941), dipl. ing. 


Sin Antuna i Anke r. Eteroviæ. Hrvat, 

rimokatolik. Školovao se u Zagrebu: osnovnu 

školu završio je 1953, a III. gimnaziju 1957. 

godine. 


Apsolvirao je 1962/63, a diplomirao na 

DI odjelu 18.XII.1964. god. 

Od 1966. zaposlen je u DIP-u Dugo 

Selo, a 1991. DIP je pripojen Exportdrvu 

Zagreb. 

¤U¤EK, Josip (Slatina, 1898 - Zagreb, 

1971), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik. 

Završivši gimnaziju, upisao se na 

Gospodarsko-šum. fakultet u Zagrebu, na 

Šumarski odjel, na kojemu je apsolvirao 

1921/22. i diplomirao 12.X.1925. god. Najprije 

je slu•bovao u šumarijama (Jasenovac, 

Bos. Novi, Gradaèac, Kupinovo, Moroviæ, 

¤upanja), a nakon toga u Vinkovcima, u 

svojstvu savjetnika, vodi re•ijsko poslovanje 

Direkcije šuma. 

U Zagreb dolazi 1950. god. u Ministarstvo 

drvne industrije, ali ubrzo prelazi u 

Institut za drvnoindustrijska istra•ivanja, gdje 

ostaje sve do svoga umirovljenja 1960. god. 

U šumarstvu je prete•ito radio na iskorištavanju 

šuma, a u Institutu sudjeluje u 

projektiranju opæe mre•e putova za iskorištavanje 

šuma u Hrvatskoj. Posebno se bavio 

primjenom alata u eksploataciji šuma. 

U èasopisu "Drvna industrija" objavljuje 

neke svoje radove, npr. èlanak Uzdr•avanje 

i upotreba šumskih pila. 

Umro je u 73. godini •ivota. 

¤U¤IÆ, Matija, dipl. ing. drvne industrije. 



odsjeku.

HRVATSKI LEKSIKON DRVNIH TEHNOLOGA 

NAKLADNICI: Šumarski fakultet Sveuè. u Zagrebu i TUTIZ LEKSIKA d.o.o.

Hrvatski leksikon drvnih tehnologa - HŠD

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?