Andrija Kristek - Utjecaj humizacije, kalcizacije i herbicida na

More documents

Recommendations

Info

jednu godinu, to i ovaj podatak treba korigirati. Tako pozitivan učinak karbokalka možemo računati najmanje 6 godina te i trošak moramo podijeliti na 6 dijelova, pa godišnje opterećenje iznosi 258,33 kn/ha, što, uvećano za kamate, dostiže najviše 335,83 kn/ha. Kod primjene stajnjaka efekt djelovanja možemo računati na 4 godine te godišnji trošak iznosi prosječno 600 kn/ha, odnosno, uvećan za kamate, 720 kn/ha. Ostvarena prosječna godišnja dobit po hektaru iznosi kod primjene karbokalka 577,73 kn/ha, a kod gnojidbe stajnjakom 994,55 kn/ha. Primjenjivost Nepovoljna fizička i kemijska svojstva tla često su posljedica nepravilne agrotehnike, što je uvjetovano nedovoljnim ulaganjima, kao i dugotrajnim zanemarivanjem značaja pravilnog gospodarenja tlom. Posljedica takvog odnosa prema tlu su niski prinosi i loš financijski rezultat. Istraživanja obrađuju ovaj veoma značajan problem te daju rezultate koji su lako primjenjivi. Za popravljanje kiselih tala korišten je karbokalk, kalcijevo gnojivo, koji se po vrlo prihvatljivim cijenama može nabaviti u tvornicama šećera. Za aktiviranje mikrobioloških procesa i povećanja sadržaja organske tvari u tlu korišten je stajnjak, kojeg kod pravilnog gospodarenja treba imati svako gospodarstvo. Prema tome, zaključujemo da rezultate istraživanja može primijeniti veliki broj proizvođača šećerne repe. Vrednovanje poljoprivrednika Proizvođači kod kojih su provedeni pokusi, već nakon analize tla, upoznati su s osobinama svojih tala te su ove podatke koristili pri gnojidbi preostale površine, koja nije bila zauzeta pokusima, odnosno drugih tala koja su, po njihovom mišljenju, sličnih osobina. Nakon upoznavanja s promjenama u osobinama tla i mikrobiološkoj aktivnosti te spoznaje o povećanju prinosa šećerne repe, primijenjene mjere su ocijenjene veoma pozitivno. Primjedbe proizvođača odnose se na neriješeno vlasništvo nad zemljištem, zakup na kratki rok i, s tim u vezi, neisplativost meliorativnih zahvata, tj. značajnih ulaganja u tlo, kao i nedostatak državne potpore za ova ulaganja. Kvantitativni podaci Primjenom karbokalka utvrđene su promjene u vrijednosti pH tla i količini pristupačnog fosfora. Povećana je vrijednost pH u KCl s 4,5-5,43 na 7,0-7,32, dok je razina EUF pristupačnog fosfora povećana s 1,31-2,42 na 2,60-3,14 mg/100 g tla. Pored promjena kemijskih svojstava, mikrobiološke analize pokazuju da je unošenje stajnjaka i karbokalka u tlu dovelo do blagog porasta ukupnih bakterija, smanjenja gljiva kao acidofilne mikroflore i ekspanzije Azotobactera chroococcum kao aerobnog asimbiotskog fiksatora dušika. Broj ovih mikroorganizama, izražen u postotku aktivnih zrnaca tla, je povećan u varijantama bez primjene herbicida sa 68,2-75,0 na 76,6-84,6 uz primjenu stajnjaka, odnosno na 78,0-82,8 uz primjenu karbokalka. Primjenom herbicida broj Azotobactera chroococcum opada. Osobito smanjenje ovih mikroorganizama na svega 38,2-43,5% aktivnih zrnaca tla izmjereno je na varijantama gdje je cjelokupna količina herbicida dodana odjednom. Proizlazi da kod primjene herbicida nije dovoljno promišljati samo o efikasnosti u uništavanju korova, već treba voditi računa i o mikroflori tla, jer u protivnom se, pored pozitivnih osobina tla, ne može računati niti na veću količinu besplatnog dušika iz zraka. Ispitivane agrotehničke mjere, pored utjecaja na osobine tla, utjecale su i na ostvarene rezultate u proizvodnji šećerne repe. Zapažene su razlike između lokaliteta – proizvođača te osobito između godina. Prve godine ispitivanja (2002.) prinosi korijena su, u prvom redu zbog povoljnih vremenskih prilika, bili vrlo visoki (67,29 t/ha), dok su u drugoj godini (2003.), zbog velike suše, ostali veoma niski (29,62 t/ha). Primjena karbokalka, a osobito stajnjaka u drugoj godini istraživanja, u odnosu na kontrolu, omogućila je ostvarivanje boljeg nicanja i
većeg broja biljaka u vađenju. U prosjeku za dvije godine, uz primjenu karbokalka ostvaren je sklop od 78.800 biljaka/ha, a uz gnojidbu stajnjakom 81.000 biljaka/ha u odnosu na 73.000 u kontroli. Osobito velike razlike dobivene su u drugoj, nepovoljnoj godini za nicanje. Primjenom karbokalka povećan je prinos korijena u prosjeku za 3,9 t/ha, a uz stajnjak za 7,3 t/ha, s tim što je povećanje digestije u prvom slučaju iznosilo 0,23%, odnosno iskorištenja 0,21%, a u drugom je zabilježeno povećanje digestije za 0,15% i iskorištenja šećera za 0,03%. Povećanje prinosa korijena i digestije dovelo je do povećanja prinosa čistog šećera u odnosu na kontrolu. Tako je uz primjenu karbokalka povećanje prinosa šećera iznosilo 500 kg/ha – 9,54%, a uz primjenu stajnjaka 840 kg/ha – 16,03%. Valja istaći da je dodavanjem stajnjaka i karbokalka postignuto veće prisustvo alfa amino dušika u korijenu repe, što je negativno i o čemu treba voditi računa te daljnjim istraživanjima utvrditi mogućnost smanjivanja ovog štetnog sastojka. Treba istaći da su i varijante suzbijanja korova utjecale na ostvareni rezultat u proizvodnji šećerne repe. Kod varijante gdje korovi nisu uništavani niti kemijski-herbicidima, niti mehanički-okopavanjem, masa korova u drugoj dekadi srpnja iznosila je prosječno 4.012 g/m 2 , s ukupno 83,1 jedinkom korova po m 2 . Od ukupne mase više – 3.713 g ili 60,5 korovskih biljaka, otpadalo je na širokolisne korove, a svega 299 ili 22,6 korova na uskolisne. Od korova najzastupljeniji su bili Ambrosia artemisifolia, Amaranthus retroflexus, Polygonum persicarie i Echinochloa crus galli. Zakorovljene varijante, gdje korovi nisu suzbijani, su dale veoma nizak prinos korijena od svega 4,9 t/ha, uz digestiju 11,91%, iskorištenje 9,83% i prinos šećera svega 0,48 t/ha. Suzbijanje korova znatno je smanjilo prisustvo korova u repi, tako da je u drugoj dekadi srpnja masa korova iznosila prosječno 401,4 g/m 2 , odnosno bilo je 8 korovskih biljaka. Manje efikasna zaštita bila je u suhoj 2003. godini, kada je nakon zaštite u repištu ostalo znatno više korova. Koeficijent efikasnosti bio je visok i u prosjeku je iznosio 89,9%. Najmanje korova preostalo je pri okopavanju i kemijskom suzbijanju nakon nicanja u više navrata (14.-16 i 21.- 22. travnja te 4.-6. svibnja) korištenjem herbicida Goltix WP 70, Betanal progres OF, Lontrel 300 i Focus ultra. Prosječni prinos korijena, uz suzbijanje korova, iznosio je 48,45 t/ha, digestija 14,28%, iskorištenje 12,0% i prinos šećera 5,69 t/ha. Kvalitativni podaci Poboljšanje bioloških, fizikalnih i kemijskih svojstava tla u konačnici će rezultirati povećanjem prinosa šećerne repe, ali i drugih kultura koje se s njom uzgajaju u plodoredu. Međutim, ipak je nepravedno samo kroz povećanje prinosa korijena šećerne repe mjeriti pozitivne efekte primijenjenih postupaka u istraživanju. Kako je druge efekte novčano teško valorizirati, financijski je izražen samo jedan parametar. Zaključci Ispitivane mjere gnojidbe karbokalkom (kalcijevo gnojivo) i stajnjakom na kiselom i humusom slabo opskrbljenom tlu, dovele su do promjene njegovih kemijskih i bioloških osobina te su utjecale na ostvaren proizvodni i financijski rezultat pri proizvodnji šećerne repe. Promjene u tlu ogledaju se u povećanju pH vrijednosti tla, povećanju ukupnog broja bakterija i broja nesimbiotskog fiksatora dušika Azotobactera chroococcum, dok je ukupan broj gljiva smanjen. Prmjenom karbokalka povećan je broj biljaka u vađenju za 8%, prinos korijena za 8%, digestija (apsolutno) za 0,23%, iskorištenje za 0,21% i prinos čistog šećera za 10%. Primjenom stajnjaka povećan je broj biljaka u vađenju za 11%, prinos korijena za 16%, digestija za 0,15%, iskorištenje za 0,03% i prinos čistog šećera za 16%.
Page 1: ZAVRŠNO IZVJEŠĆE na projektu «U

Andrija Kristek - Utjecaj humizacije, kalcizacije i herbicida na

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?