Plankton i bentos - Agronomski fakultet - Sveučilište u Zagrebu

More documents

Recommendations

Info

Hoseipov aparat je sastavljen od prozirne PVC cijevi 25 mm promjera i 2-10 m dužine, ovisno o dubini riječnog toka. Na kraju se nalazi uteg i špaga. Na prvom shematskom prikazu vidljivo je da uteg povlači cijev prema dubini i ona se uranja u vodu vertikalno. Drugi i treći shematski prikaz pokazuje kako se cijev formira u oblik slova „U“ povlačenjem uzice. Cijev se začepi sa gumenim čepom i izvlači iz vode. Nakon izvlačenja uzorka, cijev se mora isprati sa čistom vodom, pa tek onda uzeti drugi uzorak. Ako to radimo iz čamca, potrebno je da čamac miruje, kako bi se cijev mogla vertikalno položiti u vodu. Ako se radi o vrlo plitkim rijekama, dubine manje od 2 m, voda se u njima miješa dnevno. Uzorke iz takvih voda potrebno je uzeti sa ½ m dubine sa odgovarajućom opremom. 2.1.2.2. Uzorkovanje u jezerima i stajaćim vodama 2.1.2.2.1. Selekcija mjesta uzorkovanja Izbor mjesta mora biti reprezentativan. Uzorci se trebaju uzimati na mjestima ulaska i izlaska vode iz jezera, blizu obale gdje nema miješanja vode, na pučini i to na nekoliko dubina. Ako se radi o velikim površinama, minimalna udaljenost od pojedinih mjesta bi trebala biti oko 100 m. Uzorci koji se uzimaju sa pučine, mjesta uzorkovanja trebala bi biti udaljena najmanje 50 m od obale kako bi se spriječila kontaminacija uzoraka sa <strong>bentos</strong>nim vrstama. Na slici 38 moguće je vidjeti preporučena mjesta uzorkovanja u velikim jezerima. Ako se radi o manjim površinama, uzorke je potrebno uzeti sa nekoliko mjesta i nekoliko dubina da bi se dobio reprezentativan uzorak. 34
Slika 38: Preporučena mjesta uzorkovanja u velikim jezerima (Hotzel and Croome, 1999) 2.1.2.2.2. Metode uzorkovanja Vertikalni profil potrebno je uzeti svakih 1 m dubine. Prisutnost stratifikacije se može vidjeti mjerenjem temperature na nekoliko dubina, jer će se ona odvijati kada se cijeli stupac vode izjednači na temp. od 4 °C. U praksi to zna či da kada nema velikih razlika izmeñu površinske temperature i temperature dna (razlika može biti oko 0,2°C), do ći će do stratifikacije. Alge nisu jednoliko rasporeñene u vodenom stupcu, njihov raspored ovisi o doba godine, dubini akvatorija, geografskoj širini i stratifikaciji (Slika 39). 35
Page 1 and 2: Agronomski fakultet Sveučilište u
Page 3 and 4: Vježba 4: Odreñivanje raznolikost
Page 5 and 6: Bentos predstavlja zajednicu organi
Page 7 and 8: - Svjetlo - je faktor neophodan za
Page 9 and 10: SISTEMATIKA Alge možemo sistematiz
Page 11 and 12: KOLJENO: CYANOPHYTA - MODROZELENE A
Page 13 and 14: KLASIFIKACIJA Modrozelene alge se d
Page 15 and 16: Red: Stigonematales Predstavnik: St
Page 17 and 18: XANTHOPHYCEAE Poznato je oko 600 vr
Page 19 and 20: Klasifikacija prema van de Hoek et
Page 21 and 22: DICTIOCHOPHYCEAE Nazivaju ih fosiln
Page 23 and 24: KOLJENO: DINOPHYTA Koljeno Dinophyt
Page 25 and 26: Kolonijalni predstavnici ovog reda
Page 27 and 28: Slika 24. Cladophora glomerata BRYO
Page 29 and 30: Jednostanični predstavnici reda Zy
Page 31 and 32: 2.1.2.1. Uzorkovanje u tekućim vod
Page 33 and 34: Slika 35: Nansen boca Ako nismo u m
Page 35: Taylorov ureñaj je konstruiran tak
Page 39 and 40: plutaju na površini vode. Takve al
Page 41 and 42: Osim toga, svjetlost, dubina, supst
Page 43 and 44: 2.1.4. Laboratorijska obrada sakupl
Page 45 and 46: Nakon što smo izvršili identifika
Page 47 and 48: NEUBAUER METODA Neubauer komora (Sl
Page 49 and 50: Analiza relativnog obilja diatoma 1
Page 51 and 52: KLOROFIL a Biomasa se može izraču
Page 53 and 54: 2.1.6. Odreñivanje saprobnog stanj
Page 55 and 56: KLASIFIKACIJA VODA Raspon vrijednos
Page 57 and 58: Vježba 1: Upoznavanje sa glavnim s
Page 59 and 60: AKO JE 1. Prisutni bičevi, prisutn
Page 61 and 62: AKO JE 1. Stanice su u obliku duga
Page 63 and 64: Tablica 4: Protokol za fitoplankton
Page 65 and 66: Vježba 3: Kvantitativno uzorkovanj
Page 67 and 68: Determinacija diatoma nastupa nakon
Page 69 and 70: Vježba 5: Pantle - Buckov indeks s
Page 71 and 72: Postupak u laboratoriju Potreban pr
Page 73 and 74: 2.2. Zooplankton Glavninu slatkovod
Page 75 and 76: 2.2.1. Izbor mjesta uzorkovanja zoo
Page 77 and 78: Slika 50: Boca za uzimanje uzoraka
Page 79 and 80: I. Predstavnici nižih stupnjeva tr
Page 81 and 82: 2.2.5. VJEŽBE - ZOOPLANKTON 79
Page 83 and 84: AKO JE: 1. Nisu prisutna ticala, na
Page 85 and 86: Vježba 2: Kvalitativno uzorkovanje
Page 87 and 88:
Vježba 3: Kvantitativno uzorkovanj
Page 89 and 90:
3. MAKROZOOBENTOS Ovisno kakav je o
Page 91 and 92:
ANNELIDA - KOLUTIĆAVCI Oligochaeta
Page 93 and 94:
ARTHROPODA - ČLANKONOŠCI Crustace
Page 95 and 96:
Slika 61: Deronectes latus - imago
Page 97 and 98:
6. Odonata - vretenci Odrasle živo
Page 99 and 100:
3.1. Selekcija mjesta uzorkovanja A
Page 101 and 102:
Na potocima i plitkim rijekama nije
Page 103 and 104:
korisni za sakupljanje makrozoobent
Page 105 and 106:
3.4. Odreñivanje kvalitete vode po
Page 107 and 108:
Tablica 11: Vrijednosti kvalitete v
Page 109 and 110:
Indeksi raznolikosti Indeks raznoli
Page 111 and 112:
N1 = broj vrsta potreban da se dobi
Page 113 and 114:
Potrebna oprema za teren Surberova
Page 115 and 116:
Vježba 3: Biotički bodovni indeks
Page 117 and 118:
115
Page 119 and 120:
Tablica 13: Pripadajući bodovi poj
Page 121 and 122:
A: Interpolacija P-B indeksa saprob
Page 123 and 124:
Vježba 7: Simpsonov indeks raznoli
Page 125 and 126:
Vježba 9: Indeks sličnosti po Sor
Page 127 and 128:
MATERIJAL I METODE U ovom poglavlju
Page 129 and 130:
5. LITERATURA Barbour, M. T., Gerri
Page 131 and 132:
Martin J. L. (2000): Protocol for M
show all

Plankton i bentos - Agronomski fakultet - Sveučilište u Zagrebu

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?