Plankton i bentos - Agronomski fakultet - Sveučilište u Zagrebu

More documents

Recommendations

Info

Slika 18. Asterionella Formosa RAPHIDOPHYCEAE Ove alge su slatkovodni i morski organizmi koji su svrstani u devet rodova. Slatkovodne vrste nastanjuju uglavnom kiselije vode, dok morske, kao sto je npr. rod Fibriocapsa uzrokuje tzv. “crvenu plimu” tj. masovno cvjetanje čija toksičnost pravi probleme u uzgoju riba. 18
DICTIOCHOPHYCEAE Nazivaju ih fosilnim silikoflagelatima jer su poznati od prije 120 miliona godina. Naseljavaju hladna mora ili umjerena u hladnije doba godine (njihova prisutnost u sedimentu je dobar indikator temperature!) PHAEOPHYCEAE Sve vrste su višestanične <strong>bentos</strong>ne morske alge, osim predstavnika rodova Pleurocladia, Lithoderma i Bodanella koje žive u slatkim vodama. Razred Phaeophyceae koja obuhvaća oko 1500-2000 vrsta iz oko 265 rodova i 14 redova, naseljava iste prostore kao i crvene alge. U sjevernom Atlantiku i Pacifiku krupne smeñe alge gusto naseljavaju zonu plime i oseke, gdje su česti pojasevi predstavnika reda Fucus, dok se dublje nalaze “šuma” vrsta roda Laminaria (primarna produkcija ovih područja je vrlo velika i iznosi oko 1-2 kg C/m 2 godišnje). Po veličini su daleko najimpresivnije populacije velike alge Macrocystis i Nereocystis koje submerzno rastu na Pacifiku (uz obale Sjeverne Amerike) i na dubinama izmeñu 30 i 60 m. Novija klasifikacija rasporedjuje Phaeophyceae u 14 redova. Neki autori ih dijele u 3 podrazreda: - Isogeneratae (Ectocarpales, Sphacelariales, Cutleriales, Dictyotales), - Heterogeneratae (Laminariales), - Cyclosporae (Fucales). KOLJENO: HAPTOPHYTA Postoji oko 500 vrsta svrstanih u 75 rodova. One imaju važnu ulogu u primarnoj produkciji oceana (uglavnom pripadaju nanoplanktonu). Putem fosilnih kokolitoforida možemo odrediti starost u geologiji (obilno su razvijeni posebno u juri!). Kokolitoforidi, uz dinoflagelate čine populacije karakteristične za tropske i suptropske regije, i karakteristično “cvjetaju”. Haptophyta su svrstane u četiri reda (Van de Hoek et al,. 1995): Prymnesiales, Isochrysidales, Coccolithophorales i Pavlovales. 19
Page 1 and 2: Agronomski fakultet Sveučilište u
Page 3 and 4: Vježba 4: Odreñivanje raznolikost
Page 5 and 6: Bentos predstavlja zajednicu organi
Page 7 and 8: - Svjetlo - je faktor neophodan za
Page 9 and 10: SISTEMATIKA Alge možemo sistematiz
Page 11 and 12: KOLJENO: CYANOPHYTA - MODROZELENE A
Page 13 and 14: KLASIFIKACIJA Modrozelene alge se d
Page 15 and 16: Red: Stigonematales Predstavnik: St
Page 17 and 18: XANTHOPHYCEAE Poznato je oko 600 vr
Page 19: Klasifikacija prema van de Hoek et
Page 23 and 24: KOLJENO: DINOPHYTA Koljeno Dinophyt
Page 25 and 26: Kolonijalni predstavnici ovog reda
Page 27 and 28: Slika 24. Cladophora glomerata BRYO
Page 29 and 30: Jednostanični predstavnici reda Zy
Page 31 and 32: 2.1.2.1. Uzorkovanje u tekućim vod
Page 33 and 34: Slika 35: Nansen boca Ako nismo u m
Page 35 and 36: Taylorov ureñaj je konstruiran tak
Page 37 and 38: Slika 38: Preporučena mjesta uzork
Page 39 and 40: plutaju na površini vode. Takve al
Page 41 and 42: Osim toga, svjetlost, dubina, supst
Page 43 and 44: 2.1.4. Laboratorijska obrada sakupl
Page 45 and 46: Nakon što smo izvršili identifika
Page 47 and 48: NEUBAUER METODA Neubauer komora (Sl
Page 49 and 50: Analiza relativnog obilja diatoma 1
Page 51 and 52: KLOROFIL a Biomasa se može izraču
Page 53 and 54: 2.1.6. Odreñivanje saprobnog stanj
Page 55 and 56: KLASIFIKACIJA VODA Raspon vrijednos
Page 57 and 58: Vježba 1: Upoznavanje sa glavnim s
Page 59 and 60: AKO JE 1. Prisutni bičevi, prisutn
Page 61 and 62: AKO JE 1. Stanice su u obliku duga
Page 63 and 64: Tablica 4: Protokol za fitoplankton
Page 65 and 66: Vježba 3: Kvantitativno uzorkovanj
Page 67 and 68: Determinacija diatoma nastupa nakon
Page 69 and 70: Vježba 5: Pantle - Buckov indeks s
Page 71 and 72:
Postupak u laboratoriju Potreban pr
Page 73 and 74:
2.2. Zooplankton Glavninu slatkovod
Page 75 and 76:
2.2.1. Izbor mjesta uzorkovanja zoo
Page 77 and 78:
Slika 50: Boca za uzimanje uzoraka
Page 79 and 80:
I. Predstavnici nižih stupnjeva tr
Page 81 and 82:
2.2.5. VJEŽBE - ZOOPLANKTON 79
Page 83 and 84:
AKO JE: 1. Nisu prisutna ticala, na
Page 85 and 86:
Vježba 2: Kvalitativno uzorkovanje
Page 87 and 88:
Vježba 3: Kvantitativno uzorkovanj
Page 89 and 90:
3. MAKROZOOBENTOS Ovisno kakav je o
Page 91 and 92:
ANNELIDA - KOLUTIĆAVCI Oligochaeta
Page 93 and 94:
ARTHROPODA - ČLANKONOŠCI Crustace
Page 95 and 96:
Slika 61: Deronectes latus - imago
Page 97 and 98:
6. Odonata - vretenci Odrasle živo
Page 99 and 100:
3.1. Selekcija mjesta uzorkovanja A
Page 101 and 102:
Na potocima i plitkim rijekama nije
Page 103 and 104:
korisni za sakupljanje makrozoobent
Page 105 and 106:
3.4. Odreñivanje kvalitete vode po
Page 107 and 108:
Tablica 11: Vrijednosti kvalitete v
Page 109 and 110:
Indeksi raznolikosti Indeks raznoli
Page 111 and 112:
N1 = broj vrsta potreban da se dobi
Page 113 and 114:
Potrebna oprema za teren Surberova
Page 115 and 116:
Vježba 3: Biotički bodovni indeks
Page 117 and 118:
115
Page 119 and 120:
Tablica 13: Pripadajući bodovi poj
Page 121 and 122:
A: Interpolacija P-B indeksa saprob
Page 123 and 124:
Vježba 7: Simpsonov indeks raznoli
Page 125 and 126:
Vježba 9: Indeks sličnosti po Sor
Page 127 and 128:
MATERIJAL I METODE U ovom poglavlju
Page 129 and 130:
5. LITERATURA Barbour, M. T., Gerri
Page 131 and 132:
Martin J. L. (2000): Protocol for M
show all

Plankton i bentos - Agronomski fakultet - Sveučilište u Zagrebu

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?