Pojam profesionalne selekcije i orijentacije

SELEKCIJA U PROCESU PROFESIONALNOG RAZVOJA NASTAVNIKA
(Koncept predavanja – Prof. dr. Mujo Slatina)
Prije uvida u koncept predavanja pogledajte shemu 4. Šta biste u njoj promijenili ili dodali? Ukoliko na
internetu ili nekom drugom izvoru nađete bolju shemu o pocesima i funkcijama upravljanja ljudskim potencijalom,
ponudite je svojim kolegicama i kolegama postdiplomkinjama/postdiplomcima.
INCLUDEPICTURE "http://www.poslovniforum.hr/management/Image5.gif" \*
MERGEFORMATINET
}
Upravljanje ljudskim potencijalom obuhvata poslove i radne zadatke koji su vezani za ljude (profesionalna
orijentacija, odabir – selekcija, izobrazba, uvođenje u posao, razvoj karijere i druge aktivnosti osiguranja i
profesionalnog razvoja).
Profesionalna orijentacija i selekcija nisu samo u tijesnoj vezi s kvalitetom nastavnog kadra koji se nudi
tržištu rada nego i sa stvaranjem kasnijih mogućnosti profesionalnog razvoja prosvjetne struke.
Ugled stručnjaka, u našem slučaju prosvjetnog djelatnika, izvire iz njegove kompetentnosti, a ne iz
hijerarhijskog položaja ili iz neke karizmatičke tradicije. Zato je pitanje profesionalizacije prosvjetnog poziva i
profesionalnog razvoja nastavnika uopće, od izuzetne važnosti za upravljanje ljudskim potencijalima. Prvi korak u
ovom upravljanju sadržan je u profesionalnoj orijentaciji i selekciji. Tačnije kazano, menadžment u obrazovanju nije
moguće zamisliti bez selekcije kvalitetnih ljudi. Sve će kasnije obrazovne aktivnosti direktno ovisiti o tome kakve smo
ljude odabrali.
Može se slobodno reći da će nam menadžment u obrazovanju biti onakav kakva nam je profesionalna
orijentacija i selekcija. Za ovaj menadžment u cijelosti važi etnopedagogijska izreka: »Kakva sjetva takva žetva«. Loš
pedagoški djelatnik kao pojedinac i ne bi morao biti neka opasnost po rad škole kao organizacije da on na različite
načine ne djeluje na rad drugih. On dakle ne producira slabe rezultate u okviru svog nastavnog predmeta nego loše
utječe na opći pedagoški rad škole (ometa, koči, remeti radnu klimu, snižava aspiracije i postignuća, frustrira,
narušava kulturu komuniciranja, demotivira itd.). “Negativni efekti lošeg izbora”, primjećuje Fikreta Bahtijarević
Šiber (1999:332), “kreću se logikom bilijarske kugle u kojoj jedan udarac dovodi do čitavog niza kretanja”.
Pojam profesionalne selekcije i orijentacije
Ako tražimo najpogodnije ljude za definirani pedagoški posao, onda govorimo o tzv. profesionalnoj
SELEKCIJI, a ako pak nastojimo ljudima savjetovati ili dati onu vrstu posla koja najviše odgovara njihovim
sposobnostima i ostalim psihičkim i tjelesnim karakteristikama, onda je riječ o tzv. PROFESIONALNOJ
ORIJENTACIJI. 1 Pri selekciji između većeg broja kandidata uzimamo one koji imaju najbolje uvjete za uspjeh u
poslu, a slabiji otpadaju iz izbora. U orijentaciji nastojimo pronaći za svakog odgovarajući posao.
1 ) Vidi: Petz, B. (1987), Psihologija rada, »Školska knjiga«, Zagreb.

Opća potreba selekcije
Činjenica da se ljudi međusobno razlikuju, da manje ili više vole svoj posao, da svi nisu imali mogućnosti
birati svoje zanimanje, da ima onih koji su «prošli kroz fakultet» i onih «kroz koje je prošao fakultet» čini
profesionalnu selekciju izuzetno važnim zadatkom menadžmenta u obrazovanju. Ljudi se razlikuju po svojim
umijećima i načinima kako izvode svoj posao. Ako dva čovjeka reproduciraju isto djelo, recimo istu priču, sviraju istu
ariju, drže isto predavanje, sprovode istu organizaciju, daju iste naredbe itd., ne mogu izbjeći da svoje duševno biće ne
dovedu do izražaja te da time ne potvrde izreku: “Kad dvojica čine isto, ipak nije isto”. Upravo zbog ovoga, jedne
ličnosti nas ostavljaju hladnim, druge su za nas magneti, iako i prvim i drugim možemo da priznajemo njihove
moralne kvalitete.
Cilj selekcije
Cilj procesa selekcije jeste:
Odabrati najbolje od onih koji se natječu za određeni posao u obrazovanju
Prognozirati njihovu buduću radnu uspješnost.
Da bi se ovaj cilj postigao neophodno je dati odgovore na najmanje tri pitanja:
1. Je li određena osoba sposobna obavljati posao za koji se natječe prema datim standardima?
2. Je li i spremna obavljati taj posao, tj. želi li ga dobro obavljati?
3. Može li se bez poteškoća uklopiti u timski rad i kooperativno surađivati u njemu?
Suština selekcije je otkriti one kandidate koji svojim potencijalima i osobinama u potpunosti odgovaraju zahtjevima
posla na koji se biraju.
Izvori informacija o kandidatima
U najpopularnije izvore informacija o kandidatima mogu se ubrojati:
1. Prijava na konkurs
2. Diplome i certifikati o obrazovanju
3. Biografija (curriculum vitae)
4. Preporuke
5. Uvid u temeljna umijeća (teaching skills)
6. Inventar interesovanja
7. Testovi nedovršenih rečenica
8. Intervju kao selekcijska tehnika
9. Probni rad
10. Testovi uzoraka posla
11. Situacijski testovi
12. Medicinska ispitivanja.
Radi pripreme za predavanje odaberite najamnje jedan od dolje postavljenih zadataka i vaša razmišljanja, traganja,
analiziranja ili rješenja otkucajte u normalnom proredu na jednoj stranici formata A4.
Zadaci:
1. Razmilite koje informcije i podatke treba tražiti prijavom na konkurs. Napravite jedan obrazac za prijavu na
konkurs.
2. Uz opće biografske podatke u upitniku mogu se razraditi pitanja iz niza područja kao što su kuća i porodica,
ciljevi zapošljavanja,obrazovanje i profesionalni razvoj. Koja bi vi područja još uključili u upitnik o
biografskim podcima?
3. Preporuke su gotovo obavezne pri zapošljavanju u mnogim zemalja zapadnog svijeta.
4. Sadržajno razradite bar jedno nastavno umijeće (teaching skills) koje može imati prediktorsku valjanost
izbora nastavnika na radno mjesto.
5. U profesionalnoj orijentaciji i selekciji korisno je upotrijebiti ajteme kojima se mjere interesovanja. Zato je
neophodno izraditi mjerne instrumente za profesionalna interesovanja kandidata, interesovanja koja su
poželjna za obavljanje pedagoškog posla, za stavove i vrijednosti kandidata. Pokušajte vi sačiniti jedan
mjerni instrument za interesovanja.
6. U prikupljanju podataka za selekciono odlučivanje mogu se koristiti i tzv. testovi nedovršenih rečenica.
Ovdje se kandidatu nude kratke nedovršene rečenice koje treba da se dopune u cijelu rečenicu. Pokušajte vi
sačiniti jedan takav instrument.
7. Kako bi vi organizirali probni rad u vašoj školi za novoprimljene rdnike? Objasni i obrazloži.
• • 2