SISTEMATIKA I FILOGENIJA VIŠIH BILJAKA - Prirodno

Vladimir Ranđelović 

SISTEMATIKA I FILOGENIJA 

VIŠIH BILJAKA 

Predavanja za studente Odseka za biologiju sa ekologijom 

Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Nišu

Razdeo skrivenosemenica - MAGNOLIOPHYTA 

Klasa dikotiledonih biljaka - Magnoliopsida 

V. Ranđelović: Sistematika i filogenija viših biljaka 

Podklasa Rosidae

Magnoliophyta Magnoliophyta Klasifikacija 

Razred, klasa (Classis) Podrazred, podklasa (Subclassis) 

MMagnoliopsida li id 

dikotiledone 

Magnoliidae 

Hamamelidae 

CCaryophyllidae h llid 

Dillenidae 

Rosidae 

Asteridae 

Alismatidae 

Liliopsida 

Arecidae 

monokotiledone k il d 

CCommelinidae li id 

Zingiberidae 

Liliidae

Rosidae Rosidae Klasifikacija 

Podklasa Rosidae obuhvata 18 redova, 114 porodica i oko 58000 vrsta. Po broju 

familija najveća podklasa, a po broju vrsta približne veličine kao i podklasa Asteridae. 

Skoro 70% vrsta pripada redovima: 

14000 9000 7600 

Fabales 

6600 

Euphorbiales 

5400 

Myrtales 

Rosales Sapindales

Rosidae Rosidae Klasifikacija 

red Santalales 

red Rafflesiales 

red Euphorbiales 

redd CCornales l 

red Celastrales 

red Rhizophorales 

red Myrtales 

redd HHaloragales l l 

red Podostemales 

red Proteales 

red Fabales 

red Rosales 

red Rhamnales 

red Linales 

red Polygalales 

red Geraniales 

red Sapindales 

red Linales

Rosidae Rosidae Red Rosales 

Brunelliaceae Bruniaceae 

Connaraceae 

Anisophylleaceae 

Eucryphiaceae 

Alseuosmiaceae 

Cunoniaceae 

Crassulaceae 

Davidsoniaceae 

Cephalotaceae 

Dialypetalanthaceae 

Saxifragaceae 

Pittosporaceae 

Rosaceae 

Byblidaceae 

Neurodaceae 

Hydrangaceae 

Crossosomataceae 

Columelliaceae 

Chrysobalanaceae 

Grossulariaceae 

Surianaceae 

Greyiaceae 

Rhabdodendraceae

Rosidae Rosidae Opšte karakteristike 

Andreceum: prašnici sekundarno 

poliandrični sa centripetalnim smerom 

razvoja. Polen binukleatni (ređe 

trinukleatni), tipično trikolporatni. 

Gineceum: apokarpan sa većim brojem 

karpela, nekad redukovan na jednu 

karpelu (Fabales) ili sinkarpan. 

Pl Plod: d vrlo l raznovrsnih ih oblika, blik kkoštunica, št i 

mahuna, bob, oraščići i zbirni plodovi. 

Srodstveni odnosi: Rosidae se izvode iz 

podrazreda p Magnolidae, g , te sa 

podrazredom Dillenidae čine centralni 

deo dikotila. Red Rosales je, čini se, 

najprimitivniji, tako da se svi ostali redovi 

podrazreda d d iizvode d iiz njega. 

j 

Cvet: pretežno dvopolni, ciklični i horipetalni, sa 

različito građenom cvetnom ložom, u skladu sa tim i 

plod je varijabilan. Cvetovi su hipogini do epigini.

Rosidae Rosidae Red Rosales, fam. Grossulariaceae 

U Srbiji jedini rod je Ribes – ribizla: 

Ribes uva-crispa 

Ribes alpinum p 

Ribes petraeum 

Ribes multiflorum 

Gineceum podcvetan 

Plod bobica


Plod ribizle se koristi u 

ishrani... 

svež ili... 

...na različite načine prerađen.


Ribes uva-crispa 

Narodni naziv: ogrozd 

Stanište: svetle šume 

NNalazište: l išt retka, tk iima je j na Zvezdi, Z di 

Zlatiboru, ispod Rtnja, na Stolu, 

Staroj planini, Vlasini 

Koristi se: plod, p , koren i list 

Upotreba: bobice za jelo, koren kao 

diuretik, a list kao adstringens


Ribes petraeum Ribes alpinum

Rosidae Rosidae Red Rosales, fam. Crassulaceae 

Zeljaste biljke, sukulentne građe (listovi), apokarpan 

gineceum od više oplodnih listića 

U Srbiji su zastupljena 4 roda: 

Cotyledon 

Sempervivum 

Jovibarba 

Sedum 

Cvetna formula cveta kod Crassulaceae: 

Sedum *Ca 5Co 5A 5+5G 5


Sedum acre L. 

Narodni naziv: žednjak, jarič 

Stanište: po stenovitim i krševitim 

mestima 

Nalazište: rasprostranjena 

Koristi se: svež nadzemni deo biljke 

u cvetu (Sedi acris herba recens) 

Berba: u vreme cvetanja 

Sastojci: alkaloid sedanin, 

flavonoidi flavonoidi, tanini tanini, organske kiseline kiseline, 

smole 

Upotreba: narodni lek protiv osipa


Sedum album Sedum hispanicum


Sempervivum tectorum L. 

Narodni naziv: čuvarkuća, zečji 

kupus p 

Stanište: po stenovitim i 

krečnjačkim mestima 


Koristi se: svež list (Sempervivi 

folium recens) ili sok (S. succus) 

Berba: list se bere svež, a sok ce 

cedi iz cele sveže biljke j 

Sastojci: organske kiseline, tanini, 

smole, sluzi 

Upotreba: narodni lek protiv upala


Sempervivum erithraeum


Sempervivum cilliosum Sempervivum kindingeri

Rosidae Rosidae Red Rosales, fam. Saxifragaceae 

Zeljaste većinom višegodišnje biljke, sa naizmeničnim ili 

ređe naspramnim listovima. 

Cvetovi hermafroditni, plod p čaura. 

Rasprostranjenjenost: arktoalpska područja 

U našoj š jzemlji ljizastupljeni t lj isu rodovi: d i SSaxifraga if i 

Chrysosplenium 

Cvetna formula cveta kod Saxifragaceae: 

*Ca 5Co 5A 5+5G (2)

Rosidae Rosidae Red Rosales, fam. Saxifragaceae 

Chrysosplenium alternifolium Saxifraga pedemontana 

Saxifraga exarata Saxifraga paniculata

Rosidae Rosidae Red Rosales, fam. Rosaceae 

Familija Rosaceae, ruže 

Familija obuhvata oko 120 rodova sa približno 3300 vrsta. Žbunovi, šiblje ili zeljaste 

višegodišnje, iš diš j ređe đ jednogodišnje j d diš j biljke. biljk 

Plod orašica, ahenija, suva koštanica, zbirna orašica i zbirna koštunica. 

Rasprostranjenje: Kosmopolitska, skoncentrisana u severnom umerenom području

Rosidae Rosidae Red Rosales, fam. Rosaceae 

Fam. Rosaceae, obuhvata 4 podfamilije: 

Podfam. Spiroideae, Podfam. Rosideae, Podfam. Maloideae, Podfam. Prunoideae

Rosidae Rosidae Fam. Rosaceae, subfam. Spiroideae 

Cvetna formula cveta kod Spiroideae: 

*Ca 5Co 5A ∞G 3-8 

Plod: mnogosemeni mešak 

Spiraea media Fr. Schmidt Spiraea chamaedryfolia L.

Ros Rosoideae oideae 

Plod: Monokarpna nepucajuća orašica 

Rosa canina L. 

Narodni naziv: divlja ruža 

Stanište: u svetlim lišćarskim i 

četinarskim šumama na 

proplancima, livadama i pašnjacima 


Koristi se: Cynosbati fructus ili 

Rosa caninae fructus) 

Berba: krajem leta ili početkom 

jeseni nedozreo, tvrd, sjajnocrven 

plod (šipurak) 

Sastojci: vitamin C, obično oko 

0,5%, pektini, tanini, šećeri, voćne 

kiseline 

Upotreba: antiskorbutik, tonik, 

holagog holagog. 

Cvetna formula cveta kod Rosa: 

*Ca 5Co 5A ∞G ∞


Plod: Zbirna koštunica 

RRubus b caesius i L. L 

Narodni naziv: kupina 

Stanište:po brdima i planinskim 

predelima 

Nalazište: po pobrđu Kopaonika, 

golije i Homolja 

Koristi se: list (Rubi fruticosi folium) 

i plod l d 

Berba: u junu i julu samo nežni 

savrhova grančića listovi 

Sastojci: j galotanini, g , organske g 

kiseline, flavonoidi 

Upotreba:adstringens i antidijaroik


Rubus candicans Weihe. 

Rubus idaeus L.

Rosoideae Rosoideae 

Filipendula ulmaria (L.) Maxim. 

(Spiraea ulmaria L.) 

Narodni naziv: medunika 

Stanište: nalazi se po vlažnim 

staništima, livadama, pored ivice 

mezofilnih fil ih šuma, š po mezofilnim fil i 

šumama 


Koristi o st se: se vrhovi o ggrančica a č ca u cvetu c etu 

(Ulmariae summitas), list (U. Folium) 

Berba: grančice se odsecaju kad je 

polovina cvetova otvorena i brzo 

suši ši u tankom t k sloju l j u hladu hl d da d 

sačuva prirodnu boju 

Sastojci: etarsko ulje, tanini, 

salicilni fenolski i flavonski glikozidi g 

Upotreba: blag dijaforetik, diuretik, 

adstringens i tonik

Rosoideae Rosoideae 

Filipendula hexapetala Gilib. 

(Spiraea filipendula L.) 

Narodni naziv: suručica 

Stanište: na suvim i prilično vlažnim 

travnim livadama livadama, a ređe u suvim 

šumama 

Nalazište: rasprostranjena


Agrimonia eupatoria L. 

NNarodni d i naziv: i petrovac, t ožujak ž j k 

Stanište: raste pored puteva, na 

kamenitim površinama, na sušnim 

livadama, ada a, u kserofilnim se o šu šumama a a 


Koristi se: nadzemni zeljasti deo biljke 

u cvetu (Agrimoniae herba) 

BBerba: b bere b se za vreme cvetanja t j biljke, biljk 

u junu i julu 

Sastojci: tanini, gorke materije, etarsko 

ulje, j , flavonoidski derivari i dr. 

Upotreba: halolog, blag adstringens i 

amarum i dr.


Alchemilla vulgaris L. agg. 

Narodni naziv: virak, rosanica 

Stanište: na vlažnim i svežim livadama i 

pašnjacima, pored potoka 

Nalazište: planine u užoj Srbiji i na Kosovu Kosovu, 

Kopaonik, Stara planina, Žljeb, Prokletije i dr. 

Koristi se: nadzemni zeljasti deo biljke u cvetu 

(Alchemillae herba) i list (A. folium) 

Berba: od maja do avgusta po lepom i suvom 

vremenu 

Sastojci: taninske i gorke materije, elagna 

kiselina, malo etarskog ulja, saponini 

Upotreba: adstrigens i blag spazmolitik, protiv 

dijareje, za ispiranje usta.


Plod: orašica 

Geum urbanum L. 

(Geum officinale Moench., G. 

caryophyllata Gilib.) 

Narodni naziv: zečja stopa, blaženak, srčenik 

Stanište: po šumama hrasta lužnjaka i jasena, 

kitnjaka i graba, javora i jasena, bukve i jele. 


Koristi se: rizom s korenjem (Gei urbani 

rhizoma ) 

Berba: rizom sa korenjem se vadi u jesen ili u 

rano proleće, pre nego što biljka počne da se 

razvija. 

Sastojci: tanini, flavonoidi, malo etarskog ulja 

mirisa na karanfilić, jer sadrži eutenol 

Upotreba: protiv proliva, srdobolje, protiv 

upale desni i usta...


Plod: Monokarpna nepucajuća 

orašica 

Potentilla anserina L. 

(Fragaria anserina Cr.) 

Narodni naziv: steža, gusjak 

Stanište: pored obala na vlažnim 

travnim mestima 


Koristi se: nadzemni deo biljke u 

cvetu (Anserinae herba) 

Berba: odseca se nadzemni deo 

biljke i suši u tankom sloju u hladu 

Sastojci: tanini, flavonoidi, organske 

kiseline i dr. 

UUpotreba:adstringens, b d i spazmolitik, li ik 

holagog.


Potentilla erecta (L.) Rauschel 

Narodni naziv: srčenjak, j trava od 

srdobolje 

Stanište: raste na vlažnim 

pašnjacima, vrištinama, livadama, 

šumama 


Koristi se: rizom (Tormentillae 

rhizoma) 

Berba: kopa se za vreme leta 

Sastojci: 15-30% katehinskog 

tanina, slobodna elagna kiselina, 

skrob skrob, smole smole.. 

Upotreba: kod akutnog i hroničnog 

gastroenteritisa, enterokolitisa i 

dizenterije.


Plod: Zbirna orašica 

Fragaria vesca L. 

(F. Silvestris Duch., F. vulgaris 

Ehrh.).) 

Narodni naziv: jagoda, šumska 

jagoda, amica 

St Stanište: išt pored d puteva t u šumi, š i po 

progalam i livadama u pojasu 

hrastova u brdske bukve. 


p j 

Koristi se: list (Fragaria folium) 

Berba: list se bere posle branja 

plodova, dok je još mlad, neoštećen 

ii i ima lepu l zelenu l boju b j 

Sastojci: malo etarskog ulja, tanini, 

flavonoidi, leukoanticijani i dr. 

Upotreba: p blag g adstringens, g , protiv p 

proliva i srdobolje

Maloideae Maloideae 

Cvetna formula cveta kod Maloideae: 

*Ca Co A G 

Ca 5Co 5A ∞G (5) 

Sorbus aria (L.) Crantz. 

(Crategus aria L., Mespilus aria Scop., Pyrus 

aria i Eh Ehrh.) h ) 

Narodni naziv: mukinja 

Stanište: raste u regionu bukovo-jelovih šuma 

na stenovitim toplijim p j terenima, , sa krečnjačkom j 

podlogom 

Nalazište: u Srbiji na većim planinskim 

masivima 

Koristi se se: plod 

Berba: 

Sastojci: 

Upotreba: p za jelo, j , protiv p proliva p srdobolje j i 

odliva krvi


Cydonia y oblonga g Mill. 

Narodni naziv: dunja 

Stanište: gaji se, a samoniklo raste u 

dolinama reka 

Nalazište: na toplijim staništima nižih 

brda 

Koristi se: plod (Cydoniae fructus), 

seme (C. ( semen), ), list (C. ( folium) ) 

Berba: bere se zreo plod u jesen, a list 

bse bere za vreme i posle cvetanja 

biljke 

Sastojci: u plodu ima šećera, šećera organskih 

kiselina, protopektina, tanina, vitamina 

C, seme sadrži u ljusci i do 20% sluzi, u 

listu ima tanina, bojenih j materija j 

Upotreba: adstringens (plod i list), 

mucilaginozum (seme)


Sorbus aucuparia L. 

(Crategus aria L., Mespilus aucuparia 

All, Pyrus aucuparia Gaertn., Aucuparia 

sylvestris Medik.) 

Narodni naziv: jarebika, smrdljikovina 

Stanište: raste u regionu bukovo- bukovo 

jelovih šuma, na još većim nadmorskim 

visinama do pojasa bora krivulja 

Nalazište: u Srbiji na većim planinskim 

masivima i i 

Koristi se: plod 

Berba: 

Sastojci: 

Upotreba: kao lek protiv skorbuta, 

protiv šuljeva


Sorb Sorbus s domestica L. L 

(Pyrus domestica Smidth., Cornus 

domestica Spach. 

Narodni aod naziv: a oskoruša osouša Stanište: topla staništa, u klimatogenoj 

šumskoj zajednici hrasta cera i 

sladuna, zatim u šumama grabića. 

NNalazište: l išt od d Fruške F šk gore do d Prokletija, P kl tij 

od Drine do Timoka. 


Berba: 

Sastojci: 

Upotreba: za jelo


Sorbus torminalis (L.) Krantz 

(Crategus torminalisL., Pyrus 

torminalis Ehrh.) 

Narodni naziv: brekinja 

Stanište: vrsta polusenke, mezofilna, 

raste pojedinačno ili u manjim grupama 

u ravničarskim i brdskim šumama, na 

krečnjaku i na silikatu. 

Nalazište: u Srbiji na odgovarajućim 

staništima 


Berba: 

Sastojci: 

Upotreba: za jelo, protiv proliva 

srdobolje i odliva krvi

Prunoideae Prunoideae Cvetna formula cveta kod Maloideae: 

Plod: Monokarpna koštunica 

Prunus amygdalus Stokes 

(P. communis Fritsch., Amygdalus communis 

L.) 

Narodni naziv: badem, bajam, menduo 

Stanište: suva topla i kamenita staništa 

NNalazište: l išt u primorju, i j u Srbiji S biji na najtoplijim jt liji 

staništima 

Koristi se: seme slatkog i gorkog badema 

(Amygdalae dulcis semen i A. amarae semen) 

Berba: seme se prikuplja iz zrelih plodova 

Sastojci:i do 60% masnog ulja, belancevine, 

enzimi. U gorkom bademu ima cijanogenog 

glikozida lik id amigdalina i d li 

Upotreba:seme u farmaciji za izradu emulzija, 

dermatoloških preparata i td. 

*Ca Ca5Co Co5AA ∞GG 1

Prunoideae Prunoideae 

Prunus armeniaca LL. 

(Armeniaca vulgaris L.) 

Narodni naziv: kajsija, šeftelija 

Stanište: na rastresitom dubokom 

zemljištu 

Nalazište: poreklom iz istočnog 

Turkestana i severne Kine. Gaji se u 

ttoplijim liji područjima d čji Srbije S bij 


Berba: seme i plod se skupljaju 

Sastojci: j bioaktivne materije, j , 

karoten 

Upotreba: plod za jelo u svežem 

stanju, oljušteno seme u vidu 

emulzije protiv kašlja kašlja, štucanja štucanja, 

zapaljenja gornjih disajnih puteva.


Prunus avium LL. 

(Cerasus avium (L.) Moench, C. nigra 

Mill.) 

Narodni naziv: trešnja 

Stanište: na rastresitom dubokom 

zemljištu 

Nalazište: poreklom iz istočnog 

Turkestana i severne Kine. Kine Gaji se u 

toplijim područjima Srbije 

Koristi se: plod (Fructus Cerasorum 

nigrorum), koske od ploda (Nuclei 

Cerasorum nigrorum) 

Berba: seme i plod se skupljaju kad sazru 

Sastojci: 

Upotreba: plod za jelo u svežem stanju stanju, u 

medicini protiv kašlja, grčeva, bolova.


Prunus cerasus L. 

(Cerasus vulgaris Mill.) 

Narodni naziv: višnja 

Stanište: na bogatom rastresitom 

baznom zemljištu, na sunčanim 

suvljim stranama 

Nalazište: poreklom iz jugozapadne 

Azije, gaji se u Srbiji 


Berba: plod se bere kad sazre 

Sastojci: 

Upotreba: plod za jelo u svežem 

stanju, u narodu za lečenje groznice, 

kao diuretik, pomaže kod 

izbacivanja kamena iz bubrega i 

mokraćne kiseline


Prunus domestica L. 

(P. insititia L., P. oeconomica Burkh.) 

Narodni naziv: šljiva 

Stanište: površinski plodno 

zemljište zahteva zbog plitkog 

korena 

Nalazište: Gaji se u celoj Evropi sem 

krajnjih severoistočnih delova, 

naročito u Srbiji. 


Berba: plod se skuplja kad sazri 

Sastojci: 

UUpotreba: t b plod l d za jelo j l u svežem ž 

stanju, za čišćenje organizma, za 

rakiju...


Prunus laurocerasus L. 

Narodni naziv: zeleniče 

Stanište: na mestima sa plodnim 

zemljištem sa malim kolebanjem 

temperature 

NNalazište: l išt u Srbiji S biji samonikla ikl u 

jugoistočnom delu na Ostrozubu, gaji 

se u parkovima i vrtovima 

Koristi se: svež list (Laurocerasi 

folium recens) 

Berba: list je otrovan i ne smeju ga 

brati deca 

SSastojci: t j i 1,5% 1 5% cijanogenih ij ih glikozida lik id 

prulaurazina i prunazina 

Upotreba: destilacijom se od svežeg 

lišća dobija aromatična voda (Aqua 

Laurocerasi), koja se koristi protiv 

astme, velikog i običnog kašlja, 

gastralgije i kao sedativ i 

antispazmodik. 

ti dik


Prunus spinosa L. 

Narodni naziv: trn, trnjina 

Stanište: obodi šuma, žive ograde, 

krčevine 


KKoristi i ti se: cvet t (Pruni (P i spinosae i flos) fl ) 

i plod (P. s. fructus) 

Berba: cvet se bere pre nego što 

potpuno sazri, plod se bere u jesen 

Sastojci: u cvetu ima flavonoida, 

malo cijanogenih glikozida, 

mineralnih soli i dr. U plodu ima 

ttanina, i antocijana, t ij pektina, kti šećera, š ć 

organskih kiselina i dr. 

Upotreba: cvet je blag diuretik i 

laksans, a trnjine su antidijaroik.

Rosidae Rosidae Red 

Red Fabales Fabales, , fam. Fabaceae 

Veličina: oko 440 rodova sa približno 12 000 vrsta vrsta. 

Cvet: 3 osnovna modela karakteristična za 3 podporodice 

Faboideae – izrazito zigomorfni, Mimosoideae – radijalno simetrični, 

Ceasalpinioideae Ceasa p o deae – prelaz pea između eđu radijalne adja e ssimetrije e je Mimosoideae oso deae i 

zigomorfne simetrije Faboideae 

Plod: većinom mahuna 

Cvetna formula: 

Faboideae: ⁭ K (5)C 5A (9)+1G 1 

⁭⁭ K (5)C (5) 5A 5 (10)G (10) 1 

Cvetna formula Mimosoideae 

Mimosa: *K 4C 4A 4G 1


Red Fabales Fabales, , fam. Fabaceae 

Cvetna formula Mimosoideae 

Accacia: *K (4)C 4A ∞G 1 


Ceasalpinioideae: ⁭ K 5C 5A 5+5G 1

Fabaceae Fabaceae 

Anthyllis vulneraria L. (Vulneraria 

heterophylla Moench) 

Narodni naziv: belodun 

Stanište: na livadama, osulinama, 

stenama 

NNalazište: l išt rasprostranjena t j 

Koristi se: cvet (Anthyllidis flos) i 

nadzemni deo biljke u cvetu (A. herba) 

Berba: u doba cvetanja i brzo suši u 

hladu, na promajnom mestu 

Sastojci: tanini, saponini, flavonoidi 

Upotreba: dermatik, diuretik, depurativ


Colutea arborescens L L. (Colutea 

vesicaria Segnier) 

Narodni naziv: pucalica, žuti bagren 

Stanište: svetle hrastove šume i šibljaci, 

uglavnom na krečnjačkoj podlozi 


Koristi se: list (Coluteae folium) 

BBerba: b pre ili za vreme cvetanja t j i suši ši u 

tankom sloju u hladovini na promajnom 

mestu 

Sastojci: flavonoidi, smole, malo etarskog 

ulja 

Upotreba: laksans, narodni lek


Coronilla varia L. (Astragalus 

glaucoides Gmel) 

Narodni naziv: ajčica 

Stanište: suve, umereno vlažne livade, 

svetle listopadne i četinarske šume, 

ruderalno pored puteva, nasipa 


Koristi se: 

Berba: 

Sastojci: heterozidi koronilin i koronizid 

Upotreba: otrovna, deluje na srce slično 

digitalisu


Coronilla scorpioides (L (L.) ) Koch 

(Ornithopus scorpioides L., 

Ornithopodium s. (L.) Scop) 

Narodni naziv: ljubidraga 

Stanište: sunčana i topla otvorena 

staništa 

Nalazište: rasprostranjena u 

jugoistočnoj Srbiji 

Koristi se: 

Berba: 

Sastojci: heterozidi koronilin i 

koronizid 

Upotreba: otrovna


Cytisus scoparius (L.) Link 

(Spartium scoparium LL., Genista 

scoparia (L.) Lam) 

Narodni naziv: žuti zečji trn 

Stanište: na peščanoj i silikatnoj 

podlozi na pustarama u spratu žbunja u 

hrastovim, brezovim, retko u bukovim i 

smrečevim šumama. Retka je na 

hhumusnoj j podlozi dl i i bogatoj b t j krečem k č 


Koristi se: vrhovi grančica u cvetu 

(Sarothamni (Sa ot a scopa scoparii herba e ba ili Spartii Spa t 

scoparii herba) 

Berba: neodrvenjeni vrhovi grančica u 

cvetu i brzo suše u hladu na promaji 

SSastojci: t j i alkaloidi, lk l idi najvažniji j ž iji je j 

spartein, zatim tanini, flavonoidi, malo 

etarskog ulja 

Upotreba: p sirovina za industrijsku j 

ekstrakciju alkaloida sparteina


Galega officinalis L. 

Narodni naziv: ždraljevina, ždraljika, 

piskavica 

Stanište: na vlažnim livadama, obalama 

reka, pored potoka, ređe u mezofilnim 

šumama 


Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu 

(Galegae herba) 

Berba: za vreme cvetanja i suši u tankom 

sloju u hladu na promaji 

Sastojci: alkaloidi galegin, flavonoidi, 

malo l tanina, t i saponina, i gorke k supstance t 

Upotreba: u narodnoj medicini 

antidijabetik


Genista tinctoria L. (Spartium ( p 

tinctorium (L.) Roth) 

Narodni naziv: žutilica, žutilovka, 

žutilova trava 

St Stanište: išt na kserometrmnim k t i livadama, li d 

u pustarama na peskovitoj podlozi, u 

hrastovim i borovim šumama, ređe u u 

bukovim i smrčevim 


Koristi se: vršni delovi biljke u cvetu 

(Genistae tinctoriae herba), ređe samo 

cvet t(G (G. tt. flos) fl ) 

Berba: vršne grančice u cvetu preko 

leta 

Sastojci: alkaloidi, flavonoidi, malo 

etarskog ulja 

Upotreba: narodni lek


Glycyrrhiza glabra L. (Liquiritia 

officinalis Moench) 

Narodni aod naziv: a sadć, sladić, slatki sat koren oe 

Stanište: u stepama, vlažnim šikarama, u 

Sredozemnoj oblasti. Najbolje uspeva na 

pesku i glini 

NNalazište: l išt rasprostranjena t j u Vojvodini V j di i 

Koristi se: koren i podzemne vreže 

(Glycyrrhizae radix) 

Berba: korenje j i vreže od višegodišnjih g j 

biljaka vade se u jesen 

Sastojci: triterpenski saponini od kojih je 

najvažniji glicirizin, razni steroli, flavonoidi 

UUpotreba: t b ekspektorans, k kt antiflogistik tifl i tik i 

spazmolitik; sladak korigens ukusa lekova, 

životnih namirnica i sredstava za uživanje


Laburnum anagyroides Medic. (L. 

laburnum Voss-Vilm Voss-Vilm, LL. vulgare Gris) 

Narodni naziv: zanovet, žuta bagrena 

Stanište: u svetlim listopadnim šumama, ređe u 

bukovim i četinarskim 

Nalazište: Šumadija-Kosmaj; istočna Srbija- 

Đerdapska klisura 

Koristi se: 

Berba: 

Sastojci: alkaloid citizin 

Upotreba: otrovna


Medicago sativa L. 

Narodni naziv: lucerka 

Stanište: gaji se na veštačkim livadama, a 

rasprostranjena je pored puteva puteva, železničkih 

nasipa, po baštama, oko kuća 


Koristi se: 

Berba: 

Sastojci: vitamini ( vitamin C do 450 mg%, 

karotena do 80 mg%) 

Upotreba: glavna industrijska sirovina za 

ekstrakciju hlorofila, protiv skorbuta, 

reumatizma i uopšte za jačanje


Medicago falcata LL. 

Narodni naziv: žuta lucerka 

Stanište: na suvim livadama, na 

utrinama, kamenjarima, pored puteva, 

pretežno na krečnjaku 


Koristi se: 

Berba: 

Sastojci: 

Upotreba:


Medicago lupulina L. 

Narodni naziv: dunjica 

Stanište: na livadama pored puteva, na 

utrinama, naročito na bogatom 

zemljištu ljiš 


Koristi se: 

Berba: 

Sastojci: 

Upotreba:


Melilotus officinalis (L.) Pallas 

Narodni naziv: ždraljika žuta, kokotac 

St Stanište: išt pored d puteva t i njiva, ji u 

vinogradima i zapuštenim mestima, na 

zemljištima bogatim krečom 

Nalazište: a a šte rasprostranjena 

asp ost a je a 

Koristi se: zeljasti nadzemni deo biljke u 

cvetu (Meliloti herba) 

Berba: gornje polovine stabljika u cvetu 

SSastojci: t j i kumarin k i (0,4-0,9%), (0 4 09%) 

dihidrokumarin (melilotin), melilotozid, 

kumarna i melilotna kiselina, tanini, 

flavonoidi 

Upotreba: narodni lek (u mastima i 

melemima, za obloge protiv raznih otoka


Melilotus alba Medicus (M. vulgaris 

Willd) 

Narodni naziv: kokotac beli beli, ždraljika 

Stanište: na rečnim i železničkim 

nasipima, pored puteva i njiva, 

šibljacima, po zidinama 


Koristi se: 

Berba: 

Sastojci: 



Melilotus altissima Thuill (M. 

macrorrhiza Pers) 

Narodni naziv: ždraljika žuta 

Stanište: na vlažnim livadama i plavnim 

šumarcima i ruderalnim staništima 




Ononis spinosa L. 

Narodni naziv: gladiš, zečji trn 

Stanište: na suvim ili vlažnim livadama, 

naročito na krečnjačkoj podlozi, podlozi pored 

puteva 


Koristi se: koren (Ononidis radix) 

Berba: u jesen ili u rano proleće od 

starijih biljaka 

Sastojci: izoflavonski glikozidi 

(ononin) (ononin), triterpeni triterpeni, steroli steroli, malo 

etarskog ulja 

Upotreba: blag diuretik


Trigonella foenum-graecum LL. 

(Foenugraecum officinale Pasqu) 

Narodni naziv: piskavica, grčko seme, svinda 

Stanište: na zapuštenim njivama, oranicama 

Nalazište: gajena, mestimično podivljala 

Koristi se: seme (Foenugraeci semen) 

Berba: čim polodovi počnu da menjaju boju 

biljka se pokosi pokosi, ostavi da se suši i plodovi 

sazre, pa se omlati i seme u tankom sloju 

razastre u hladu na promaji dok se ne osuši 

Sastojci: 20-45% sluzi, oko 27% proteina, 6- 

10% masnog ulja, steroidni saponini, gorki 

sastojci, steroli, flavonoidi, etarsko ulje, 

trigonelin 

Upotreba: emolijens emolijens, mucilaginozum


Red Apiales Apiales, , fam. Apiaceae 

Veličina: Približno 2850 vrsta, u oko 420 rodova (=Umbelliferae Juss) 

List: Višestruko perasto deljeni listovi. 

Cvast: Karakteristična cvast je štit ili složeni štit. 

Plod: Šizokarpijum građen od 2 merikarpa 


Apiaceae: *K 5C 5A 5G (2)

Apiaceae Apiaceae 

Angelica archangelica L. 

Narodni naziv: anđelika, anđelski koren 

Stanište: zabareni tereni 

Nalazište: retka 

Koristi se: rizom sa korenjem 

(Angelicae radix) i zreo plod(A. plod(A fructus) 

Berba: bere se kasno u jesen 

Sastojci: etarsko ulje, tanini, smole, 

kumarin,flavoni... 

Upotreba: stomahik, karminativ, 

spazmolitik


Angelica silvestris L. 

Narodni naziv: divlja angelika, šivaz 

Stanište: svetle i vlažne šume 


Koristi se: koren(Angelicae silvestis 

radix) i zreo plod(A plod(A. ss. frukctus) 

Berba: bere se kasno u jesen ili rano u 

proleće 

Sastojci: etarsko ulje, smola, tanini 


spazmolitik


Aegopodium podagraria L. 

Narodni naziv: sedmolist, bazjan 

Stanište: vlazna mesta u žbunju, livade, 

voćnaci 


Koristi se: zeljasti vršni nadzemni deo 

biljke u cvetu (Podagrariae herba) 

Berba: bere se od maja pa dok biljka 

cveta 

Sastojci: etarskog ulja 

Upotreba: narodni lek za smirivanje 

bola u zglobovima


Athamanta oreosolinum L. 

(Peucedanum oreosolinum L.) 

Narodni naziv: siljevina, devesilje 

Stanište: svetle šume, šikare 


Koristi se: zeljasti vršni nadzemni deo 

biljke i koren 

Berba: 

Sastojci: j etarskog g ulja, j peucedanin 

Upotreba: karminativ, diuretik, 

ekspektorans, sudorifik


Carum carvi L. 

(Bunium carvi L.) 

Narodni naziv: kim, kumin 

Stanište: livade livade, pašnjaci pašnjaci, pored puteva 


Koristi se: plod (Carvi fruktus) i etarsko 

ulje(Aetheroleum j ( Carvi) ) 

Berba: štitovi sa zrelim plodovima se 

beru rano izjutra i kasno posle podne 

Sastojci: etarsko ulje, masno ulje, 

belančevine belančevine, ugljeno hidrati, hidrati flavonoidi 

Upotreba: karminativ, digestiv, 

galaktagog, spazmolitik i korigens


Conium maculatum L. 

Narodni naziv: kukuta 

Stanište: pored puteva, na rudinama, u 

blizini naselja 

NNalazište: l išt rasprostranjena t j 

Koristi se: plod (Conii fructus) i lišće i 

vršni delovi biljke pre cvetanja(C. 

folium ili C. herba) 

Berba: štitovi sa zrelim plodovima 

Sastojci: otrovni piperidinski alkaloidi 

koniin i konicein 

UUpotreba: t b retko tk se kkoristi,narkotički i ti k tički 

otrov


Coriandrum sativum L. 

Narodni naziv: korijandar, paprić 

Stanište: na poljima među kulturnim 

biljkama biljkama, gaji se 


Koristi se: zreo plod (Coriandri fructus) 

i etarsko ulje iz plodova(Aetheroleum 

Coriandri) 

Berba: žanje se pre izlaska sunca 

Sastojci: etarska ulja 

Upotreba: karminativ karminativ, stomahik stomahik, 

spazmolitik, začin i korigens


Daucus carota L. 

Narodni naziv: mrkva, studak, 

šargarepa, žuta repa 

Stanište: suve i vlažne livade, nasipi, 

obale, b l međe, đ polja, lj svetle tl šume š 


Koristi se: svež koren (Dauci radix 

recens) i zreo plod (D. fructus) 

Berba: u jesen 

Sastojci: karotin, vitamini, šećeri, 

etarska ulja 

UUpotreba: t b digestiv, di ti anthelmintik, th l i tik 

antidijabetik


Eryngium campestre L. 

Narodni naziv: kotrljan, vetrovalj 

Stanište: suve livade, proređene šume, 

pored puteva 


Koristi se: koren (Eryngii radix) 

Berba: u jesen ili rano proleće 

Sastojci: j saponini, p , tanini, , etarsko ulje j 

Upotreba: diuretik, narodni lek


Foeniculum officinale All. 

(Foeniculum vulgare Mill.) 

Narodni naziv: morač, komorač, divlja 

mirođija 

Stanište: zapuštena mesta, žitna polja 


Koristi se: plod (Foeniculi fructus) i 

etarsko ulje (Foeniculi aetheroleum) 

Berba: rano ujutru dok ima rose 

Sastojci: etarsko ulje, masno ulje, 

belančevine, organske kiseline, 

flavonoidi 

Upotreba: ekspektorans, karminativ, 

aromatik, spazmolitik, korigens


Ligusticum levisticum L. 

(Levisticum officinale Koch) 

Narodni naziv: selen, ljupčac 

Stanište: gaji se po baštama 


Koristi se: koren (Levistici radix) i plod 

(L. fructus) 

Berba: bere se u jesen j ili rano proleće p 

Sastojci: etarska ulja, kumarin, tanini, 

organske kiseline 

Upotreba: diuretik, stomahik, 

karminativ karminativ, ekspektorans ekspektorans,aromatik aromatik i 

začin


Pastinaca graveolens L. 

(Anethum graveolens L.) 

Narodni naziv: mirođija, kopar 

Stanište: gaji se u kulturama 


Koristi se: zreo plod (Anathi fructus) i 

vršni nadzemni deo biljke u cvetu 

(A. herba) 

BBerba: b bbere se krajem k j leta l t i početkom č tk 

jeseni 

Sastojci: etarska ulja, masno ulje, 

belančevine 


laktogog, sedativ, diuretik


Pastinaca sativa L. 

Narodni naziv: pasrnjak, paškanat 

Stanište: vlažne livade, međe, pored 

puteva, u kamenjarima 


KKoristi i ti se: plod l d (Pastinacae (P ti fructus) f t ) 

Berba: 


furokumarin, uo u a , flavonoidi a o od 

Upotreba: snižava povišen krvni 

pritisak, kao začin, diuretik


Petroselinum crispum(Mill.) Nym. 

(Apium crispum Mill.) 

Narodni naziv: peršun 

Stanište: gaji se u baštama, raste na 

poljima poljima, kamenitim mestima, mestima starim 

zidinama 


Koristi se: koren (Petroselini radix), 

plod (P. fruktus) i etarsko ulje (P. 

aetheroleum) 

Berba: u jesen ili rano proleće 

Sastojci: etarska ulja, ulja flavonoidi, flavonoidi 

polieni, furanokumarini 

Upotreba: diuretik, spazmolitik


Pimpinella anisum LL. 

(Anisum officinale Moench) 

Narodni naziv: anis, , anason 

Stanište: gaji se u baštama 

Nalazište: rasprostranjena, kultivisana 

Koristi se: plod (Anisi vulgaris fructus) 

i etarsko t k ulje lj (Anisi (A i i aetheroleum) 

th l ) 

Berba: bere se plod 


belančevine, , kumarin 

Upotreba: ekspektorans, karminativ, 

spazmolitik


Sanicula europaea L. 

Narodni naziv: milogled, miliče 

Stanište: zemljište bogato humusom 

Nalazište: rasprostranjena, kultivisana 

Koristi se: koren (Saniculae radix) i 

nadzemni deo biljke u cvetu (S. herba) 

Berba: u jesen ili rano u proleće 

Sastojci: saponini, gorka jedinjenja, 

ttanini i i 


Rosidae Rosidae Red Rafflesiales 

Rafflesia arnoldii 

Rafflesia arnoldii 

Parazitska biljka; cvetnica sa 

najvećim cvetovima

SISTEMATIKA I FILOGENIJA VIŠIH BILJAKA - Prirodno

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?