You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Sadržaj<br />
GOSPODARSTVO<br />
<strong>Uvodnik</strong><br />
Rusija ulaže<br />
4<br />
u Crnu Goru<br />
Gospodarske<br />
4<br />
vijesti<br />
Profi l zemlje –<br />
5<br />
ISLAND<br />
Kriza u auto<br />
6<br />
industriji 8<br />
Fiat i Zastava<br />
Intervju: doc.<br />
9<br />
dr.sc. Josip Tica<br />
Elektroničko<br />
10<br />
poslovanje 12<br />
Kriza u SAD–u 14<br />
MMF 16<br />
FAKULTET<br />
<strong>Uvodnik</strong> 33<br />
Vijesti s faksa 33<br />
Sajam stipendija 34<br />
Ivo Perišin 36<br />
Zagimun 36<br />
Parcijala<br />
Intervju - prof.<br />
37<br />
Alka Štampalija 38<br />
Biti demos<br />
Sport i faks:<br />
40<br />
Vaterpolo 42<br />
LOUNGE<br />
<strong>Uvodnik</strong><br />
Sevdah u<br />
49<br />
Lisinskom 49<br />
Psi 50<br />
ZFF<br />
Recenzija fi lma:<br />
51<br />
James Bond<br />
Emocionalna<br />
52<br />
inteligencija 53<br />
Indoor Cycling 54<br />
Zagreb Thunder 55<br />
IMPRESSUM<br />
Glavni urednik<br />
Marija Čusek<br />
glavni.manager@gmail.com<br />
Zamjenica glavne urednice<br />
Ana Novokmet<br />
Urednici rubrika<br />
Gospodarstvo – Marko Krajnović i Marko Lukačević<br />
gospodarstvo.manager@gmail.com<br />
Fakultet – Ana Lakić<br />
fakultet.manager@gmail.com<br />
Lounge – Ante Orlović<br />
lounge.manager@gmail.com<br />
Novinari:<br />
Crljenica Goran,<br />
Babojelić Tatjana,<br />
Čulo Kristina,<br />
Jambreković<br />
Ivana,<br />
Graho Lidija,<br />
Košek Maja,<br />
Knogl Tatjana,<br />
Miklin Josipa,<br />
Mihajlic Hrvoje,<br />
Miljković Marija,<br />
Muić Dragana,<br />
Perković Sonja,<br />
Pribanić Ana,<br />
Puljić Marko,<br />
Jačanje švicarskog<br />
franka<br />
Banke u stranom<br />
17<br />
vlasništvu 18<br />
Tuna 21<br />
Tuneli 22<br />
Liga prvaka 24<br />
Mol kupuje Inu 26<br />
Coca – Cola<br />
Nestašica<br />
28<br />
autoplina<br />
Radnici i<br />
30<br />
radnička prava 31<br />
Sponzorirani članak -<br />
Quantum21.net 32<br />
Sport i faks: Squash<br />
43<br />
Veslački klub<br />
Ekonomist 44<br />
International Day 45<br />
Sedmi dani<br />
karijera 46<br />
AISEC 47<br />
E- STUDENT 48<br />
HSA -<br />
BRUCOŠIJADA 48<br />
Alicia Keys 56<br />
HI – TECH kutak 57<br />
Bundek<br />
Noći gutača<br />
58<br />
reklama 58<br />
Joga 59<br />
Operacija Trijumf 60<br />
Baba 61<br />
Apoljon 61<br />
Free Climbing 62<br />
Salvaro Ariel,<br />
Smoljo Anita,<br />
Sučec Nikola,<br />
Suša Dalia,<br />
imić Ivana,<br />
Vitas Romana,<br />
Žganer Izidora<br />
Poštovani profesori i studenti koji nas uvijek rado čitate,<br />
Držite u rukama novi, 72. broj studentskog poslovnog lista <strong>Manager</strong>, posljednji<br />
broj u ovoj, na izmaku, 2008. godini.<br />
Na početku ću se osvrnuti na akciju Indeks, samo naizgled medijski zaboravljenu<br />
dugo planiranu operaciju čije posljedice studenti itekako osjećaju. U<br />
normalnim okolnostima, mogli bismo reći da je najgore iza nas, no istina je<br />
potpuno suprotna. Najgore upravo proživljavamo, a ono stvarno najgore je<br />
tek pred nama. Očito je akcija Index ostavila traga i na našim profesorima i<br />
asistentima koji se očito maksimalno trude da nam zagorčaju groznim kolokvijima<br />
ovu akademsku godinu. Svi ćemo kad ili tad završiti fakultet i bit će-<br />
mo u situaciji da tražimo posao u nekima od najvećih i najuglednijih hrvatskih poduzeća, a pritom<br />
će naši poslodavci dobro razmisliti hoće li nas uopće uzeti u obzir kada ćemo s ponosom reći da<br />
ste diplomirali na EFZG. Možete li ih kriviti? Prije su vam govorili da je ekonomija tečaj, sad vam<br />
govore da se na ekonomiji kupuju ispiti i da svi mogu sve položiti bez imalo muke! Tko je kriv za<br />
ovakvu situaciju? Neki profesori koji neozbiljno shvaćaju svoj posao ili studenti koji misle da se<br />
novcem može kupiti sve pa čak i diploma? Nemojte biti jedan od takvih studenata, dođite do svoje<br />
diplome marljivim radom i učenjem, a ne kojekakvim metodama kako bi položili ispit i kako bi<br />
vam ostalo više vremena za ispijanje kavica. Branite ugled svog fakulteta i nemojte se hvaliti kako<br />
je ekonomija nevjerojatno lagan faks. Vi se prvi promijenite, a onda se možda i promijeni mišljenje<br />
drugih u svezi našeg faksa. Do promjena je došlo i u Americi. Prvi put u povijesti izabran je<br />
afroamerički predsjednik. Obama je okrenuo cijeli svijet na noge, obećava pozitivne promjene i prvo<br />
se namjerava pozabaviti ekonomijom. Sama činjenica da je više od 70 milijuna ljudi s iščekivanjem<br />
pratilo izbore, govori da Amerikanci žele promjenu nakon ekstravagandnog Busha. U Hrvatskoj<br />
također počinju promjene. Za zapaljenu cigaretu na faksu platit ćete tisuću kuna, što je naravno<br />
premalo kad pomislimo koliko pušača svakodnevno ugrožava život nepušača. Najavljuju poskupljenje<br />
cigareta za pet do sedam kuna od 1. siječnja. Postavlja se pitanje zašto ne poskupljuju<br />
i alkoholna pića? Ili naši političari misle da su cigarete štetnije od alkohola? Nakon svjetske fi nancijske<br />
krize koja se prelila već i na Hrvatsku, najavljuje se štednja. Hrvatsko tržište kapitala svakodnevno<br />
fl uktuira, očekuju se daljnji padovi pa ne čudi da će uslijediti sedam mršavih godina. A<br />
te će godine započeti vraćanjem osam milijardi eura inozemnog duga iduće godine, manjim rastom<br />
depozita i pokušajima da se smanji infl acija i poveća rast BDP-a. Nakon svih ovih zastrašujućih činjenica,<br />
ne čudi da je fi nancijska kriza izazvala nesigurnost i strah u svima nama. Hoće li se povijest<br />
ponovno ponoviti? Hoće li nakon osamdeset godina fi nancijska kriza ponovno svesti živote tisuće<br />
ljudi tek na puko preživljavanje, dan za danom?<br />
Poštovani studenti, ovom vas prilikom još jednom pozivam da se pridružite našem timu. Vrata <strong>Manager</strong>a<br />
bit će uvijek otvorena za sve koji su spremni na rad, odgovornost i ponešto zabave.<br />
Vidimo se utorkom u 14 h u kabinetu 407!<br />
Lijep pozdrav do sljedećeg broja.<br />
Marija ČUSEK<br />
glavna urednica<br />
Fotograf:<br />
Marko Puljić<br />
Vanjski suradnici:<br />
Anita Guberac<br />
AIESEC: Ana Ćuro<br />
eSTUDENT: Sven Oković<br />
HSA: Marsha Bobanović<br />
Lektorica<br />
Anica Troskot<br />
Marketing i prodaja oglasa<br />
poslovni.manager@gmail.com<br />
Božana Barbić<br />
Grafi čki dizajn i prijelom<br />
Maja Kukolja<br />
Izdavač<br />
Hrvatska studentska asocijacija<br />
Tisak<br />
Tiskara Meić<br />
www.manager–magazine.com<br />
Ekonomski fakultet<br />
Kabinet 407<br />
Kennedyev trg 6, 10000 Zagreb<br />
telefon:01/2383223<br />
fax: 01/2335633 (s naznakom "za <strong>Manager</strong>")<br />
Poslovni studentski list <strong>Manager</strong> izlazi na Ekonomskom<br />
fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine.<br />
Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora, a ne nužno<br />
i stav uredništva.<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
"member of SPINE<br />
network"<br />
3<br />
<strong>Uvodnik</strong><br />
Marija Čusek<br />
glavna urednica
GOSPODARSTVO<br />
Marko KRAJNOVIĆ i<br />
Marko LUKAČEVIĆ<br />
Urednici rubrike<br />
gospodarstvo<br />
<strong>Uvodnik</strong><br />
Pozdrav svima koji nas<br />
uvijek rado čitate,<br />
kao što sigurno znate<br />
cijeli svijet potresa fi -<br />
nancijska kriza, no u<br />
našoj redakciji nema<br />
nikakve krize te Vam<br />
predstavljamo 72. broj<br />
<strong>Manager</strong>a. U rubrici<br />
Gospodarstvo možete<br />
pročitati sve detalje i<br />
utjecaje financijske<br />
krize u svijetu i<br />
Hrvatskoj. U Romaninom<br />
članku pročitajte<br />
kako je nastala u SAD-u,<br />
4<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
a Nikola piše o njenom prelijevanju na Island.<br />
Marija je istražila utjecaj krize na hrvatske<br />
banke koje su većinom u stranom vlasništvu,<br />
a Goran je napisao članak o predviđanjima<br />
MMF-a. U intervjuu s doc. dr. sc. Josipom<br />
Ticom pročitajte stručno mišljenje o stanju na<br />
burzama, tek nadolazećim posljedicama krize<br />
i potezima hrvatske Vlade. Također možete<br />
pročitati posljedice krize na auto-industriju i<br />
fi nancijska tržišta.<br />
Od novijih vijesti iz Hrvatske pročitajte o<br />
nestašici autoplina, prodaji INA-e, zabrani<br />
izlova tune, i dovršetku velikih građevinskih<br />
projekata. U rubrici Lige prvaka saznajte fi -<br />
nancijske detalje španjolskih "giganata". O<br />
pogodnostima elektroničkog poslovanja<br />
pročitajte u Sonjinom članku, a kao primjer<br />
izuzetno uspješne tvrtke Hrvoje je napisao<br />
RUSKA ULAGANJA U CRNU GORU<br />
Crna Gora – balkanska postaja za pranje novca<br />
Crna Gora, zemlja sa 620 tisuća stanovnika i<br />
površine od oko 13 810 kilometara kvadratnih,<br />
treća je zemlja po broju stranih ulaganja<br />
u Europi. Zahvaljujući slobodnom tržišnom<br />
gospodarstvu i niskim porezima Crna Gora je<br />
dobila 505 milijuna eura u izravnim stranim<br />
ulaganjima te se očekuje progresivan rast.<br />
Najviše se ulaže u fi nancijski sektor s ulaskom<br />
inozemnih banaka, novih investicijskih<br />
fondova i brokerskih kuća. Na drugom mje-<br />
Rusi su prije dvije godine u<br />
Crnu Goru zemlju uložili 98<br />
milijuna eura dok su u Hrvatsku<br />
i Srbiju zajedno uložili<br />
tek 56,5 milijuna eura<br />
stu stoji turizam sa izgradnjom novih ili obnavljanjem<br />
postojećih hotela. Na turizmu se<br />
ujedno i temelji crnogorsko gospodarstvo.<br />
Industrija je treća po privlačnosti ulaganja,<br />
a transportni sektor je četvrti.<br />
Protivljenje Europske unije<br />
Ruska ulaganja u Crnu Goru značajno su veća<br />
nego u sve ostale veće zemlje bivše SFRJ. Tako<br />
su Rusi prije dvije godine u tu zemlju uložili 98<br />
milijuna eura dok su u Hrvatsku i Srbiju zajedno<br />
uložili tek 56,5 milijuna eura.<br />
Petar Ivanović, ravnatelj crnogorske agencije<br />
za promidžbu ulaganja (MIPA) kaže da su inozemna<br />
ulaganja od 2004. u porastu te da Crna<br />
Gora ne bi trebala ograničavati slobodu ulaganja<br />
inozemnim ulagačima, no Europska unija,<br />
zabrinuta razinom ruskih ulaganja u Crnu Goru,<br />
zatražila je krajem prošle godine od svojih<br />
stručnjaka izradu studije o stvarnoj veličini tih<br />
investicija. Studiju pod nazivom "Ruski ekonomski<br />
prodor u Crnu Goru" ("The Russian economic<br />
penetration in Montenegro") proveli su<br />
najbolji ekonomski stručnjaci za Balkan.<br />
Crnogorska vlada demantira dominaciju ruskog<br />
kapitala ističući da su na prvom mjestu po količini<br />
inozemnih ulaganja Mađari, drugi Britanci,<br />
treći Švicarci, a Rusi se nalaze tek na petom<br />
mjestu. No sliku stvarnih ruskih investicija teško<br />
je dati jer puno ulaganja dolazi preko trećih<br />
zemalja ili lokalnih kompanija. Tako se ruski<br />
članak o Coca-Coli. Uz navedene, naravno<br />
pročitajte i preostale zanimljive članke.<br />
Vaše kritike uvijek su dobrodošle, kao i novi<br />
članovi, stoga sve zainteresirane za pisanje i<br />
rad u <strong>Manager</strong>u pozivamo da nam se jave emailom<br />
ili da nam se pridruže u novom terminu<br />
redakcije - svaki utorak u 14 sati, kabinet<br />
407.<br />
Do idućeg broja pozdravljaju Vas<br />
Do idućeg broja pozdravljaju vas<br />
Marko KRAJNOVIĆ<br />
i<br />
Marko LUKAČEVIĆ<br />
Urednici rubrike gospodarstvo<br />
službeni udjel od 8.1 posto, preko ulaganja kroz<br />
Veliku Britanijiu, Švicarsku ili Cipar, povećava<br />
na 25 posto.<br />
Rusija uz Veliku Britaniju ulaže u crnogorske<br />
nekretnine čime je procvat nekretnina u toj zemlji<br />
povećan za 400 posto. Ruska Federacija je<br />
također kupila i tvornicu aluminija u Podgorici<br />
te rudnik boksita u Nikšiću.<br />
Spornost ulaganja<br />
Ta ulaganja i ne bi bila problem da ih većinu ne<br />
čine ruski biznismeni za koje se sumnja da preko<br />
te države peru novac. Tako bi naprimjer ruska<br />
EN plus grupa, ako kupi Termoelektranu u<br />
Pljevljima po uvjetima koje je crnogorska vlada<br />
dala, Elektroprivredi Crne Gore prodavala struju<br />
po burzovnoj cijeni koja je drastično veća od<br />
cijena struje jedine crnogorske termolelektrane.<br />
Termoelektrana bi, znači, tada kupovala<br />
struju od EN plus grupe po znatno višoj cijeni<br />
od cijene po kojoj bi inače prodavala tu struju<br />
Kombinatu aluminija, koji je već dio ruskog carstva<br />
na Balkanu. Vrlo vjerojatno dio cijene je<br />
ruski novac koji dolazi prije struje. A to bi bio<br />
čisti primjer pranja novca jer u tome nema ekonomskog<br />
pokrića. Postaje li Crna Gora europska<br />
meka za pranje novca ili se u ovoj priči skrivaju<br />
neki dugoročni politički ciljevi ? Ne tako davno,<br />
Rusija je imala satelite na Balkanu. Ali to je već<br />
jedna druga tema.<br />
Ivana ŠIMIĆ
Završeno preuzimanje dionica Ine<br />
Središnja depozitarna agencija 17. listopada stavila je obavijest na svoju web<br />
stranicu da je uspješno provedeno najveće preuzimanje u povijesti hrvatskog<br />
tržišta kapitala, preuzimanje društva Ina – Industrija nafte. Navedena korporativna<br />
akcija okončana je 17. listopada i to preknjižbom pohranjenih dionica na<br />
račun ponuditelja Mol Nyrt i isplatom novčanih sredstava dioničarima. Dioničari će<br />
na svoju dopisnu adresu dobiti izvješće o isplati. Ponuda mađarskog Mola odnosila<br />
se na otprilike 30,16 posto dionica Ine od čega je upisano 73,45 posto, što predstavlja<br />
22,15 posto od ukupnog broja dionica hrvatske naftne kompanije. Mol, koji od ranije<br />
ima 25 posto plus jednu dionicu Ine, postao je tako vlasnik 47,15 posto hrvatske<br />
kompanije.<br />
HT ukida 216 radnih mjesta<br />
Hrvatske telekomunikacije najavile su da će Grupa u okviru nastavka programa smanjenja troškova smanjiti broj radnika za<br />
216, u skladu s dogovorom postignutim s Radničkim vijećem. Prosječni trošak otpremnine po zaposleniku obuhvaćenim<br />
Programom zbrinjavanja viška radnika iznosi otprilike 320.000 kuna bruto. Također se navodi da su ova sredstva već rezervirana<br />
u poslovnim knjigama iz 2007. godine.<br />
Turistička industrija na udaru globalne gospodarske krize<br />
UN-ova Svjetska turistička organizacija - UNWTO izvijestila je da globalni turizam već osjeća učinke fi nancijske krize, kao<br />
što je usporavanje tijekom ovogodišnje ljetne sezone na Sjevernoj polutci. Upozorila je da industrija može iskusiti još jači<br />
pad potražnje do kraja 2008. i u prvoj polovici iduće godine. Potražnja opada u sektorima poslovnog i turizma godišnjih<br />
odmora. Međunarodni turizam rastao je za pet posto od siječnja do travnja 2008. godine u usporedbi s istim razdobljem<br />
2007., no počeo je usporavati kada su ljetni praznici počeli na Sjevernoj polutci. Glavni tajnik UNWTO-a Francesco Frangialli<br />
priopćio je na sastanku Vijeća da brojna turistička poduzeća diljem svijeta već trpe zbog kreditne krize, a mnogi<br />
potrošači smanjuju troškove za putovanja. UNWTO je naveo kako očekuje da turizam može biti još jače pogođen do kraja<br />
ove godine i u prvoj polovici 2009., ako se nastavi usporavanje globalnog gospodarsva. Izvršno vijeće UNWTO-a odlučilo<br />
je osnovati "Odbor za elastičnost", kao podršku javnom i privatnom turističkom sektoru s točnim ekonomskim analizama<br />
i mehanizmima za odgovor.<br />
Kriza do sada stajala više od 3,8 bilijuna dolara<br />
Pitanje mnogih fi nancijskih analitičara je koja će zapravo biti konačna cijena svjetske fi nancijske krize. Zabrinuti su i porezni<br />
obveznici s čijim novcem će se spašavati mnoge banke, osiguravajuće kuće i ostale privatne fi nancijske institucije.<br />
Iako je u ovom trenutku nemoguće izračunati koliko će sve zemlje svijeta ubrizgati u vlastiti fi nancijski sustav, mogu se<br />
zbrojiti do sada dostupni podaci. Važno je spomenuti kako državni čelnici stalno ističu kako je ubrizgani novac zapravo<br />
namijenjen vraćanju povjerenja u bankarski sustav.<br />
Ako se uzmu u obzir najavljena ulaganja deset zemalja Europske unije i Rusije, dobije se brojka od 2,1 tisuća milijardi eura<br />
koje će biti uložene u bankarske sustave. Od svih zemalja EU Njemačka će ubrizgati najveći kapital, točnije 500 milijardi<br />
dolara. Potezi europskih čelnika dolaze nakon američkih koji za spas fi nancijskih sustava izdavajaju 700 milijardi<br />
dolara i oko 150 milijardi dolara poreznih olakšica. Ostale zemlje su također počele s vlastitim planovima spašavanja pa<br />
je tako Indija pripremila paket pomoći težak 12,2 milijarde dolara, Australija 10,4 milijarde australskih dolara, dok Kanada<br />
planira otkupiti do 25 milijardi dolara imovine od banaka. Ako se sve navedene brojke zbroje, dobije se približan iznos<br />
od 3,8 bilijuna dolara. No, taj se iznos odnosi na samo 16 zemalja svijeta.<br />
JPMorgan postao najveća američka banka<br />
Gospodarske vijesti<br />
JPMorgan Chase & Co postao je najveća američka banka po vrijednosti imovine prestignuvši konkurentski Citigroup.<br />
Naime, Citigroup je u svom izvješću naveo da je rujan završio s ukupnom imovinom od 2,05 bilijuna dolara, dok je JPMorgan<br />
izvijestio da je isti mjesec završio s vrijednošću imovine od 2,25 bilijuna dolara. JPMorgan je nadmašio Citigroup nakon<br />
što je u rujnu 2008. godine kupio bankarske odjele posrnulog Washington Mutuala za 1,9 milijardi dolara. Nadalje,<br />
Bank of America uskoro bi mogla nadmašiti JPMorgan i postati najveća američka banka po vrijednosti imovine nakon što<br />
u prvom kvartalu sljedeće godine završi akviziciju Merrill Lyncha. JPMorgan Chase je osim po kriteriju imovine, najveća<br />
američka bankarska grupacija i po tržišnoj vrijednosti, i to ispred Bank of America, Wells Farga i Citigroup-a.<br />
Sonja PERKOVIĆ<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
5<br />
GOSPODARSTVO
GOSPODARSTVO<br />
PROFIL ZEMLJE: ISLAND<br />
Island kao žrtva kreditne krize?<br />
Nekadašnji premijer na mjestu guvernera<br />
islandske središnje banke David Oddsson s<br />
nekoliko je loših i krivo tempiranih poteza<br />
uspio upropastiti najveće banke male otočne<br />
države koja se u realnom sektoru pokazala toliko<br />
ranjivom da im prijete nestašice hrane.<br />
Samostalnost uz "trajnu okupaciju"<br />
Island je otok na krajnjem sjeveru Europe,<br />
smješten između europskog kopna i Grenlanda.<br />
Island ima tek nešto više od 320 tisuća stanovnika<br />
"razbacanih" na 103 tisuće kilometara<br />
kvadratnih površine. Glavni i najveći grad je<br />
Reykjavik. Island je bio jedan od najvećih otoka<br />
na svijetu koje čovjek nije naselio sve do desetog<br />
stoljeća, kad su na njega prvi puta pristigli<br />
norveški i keltski imigranti. Nakon 300 godina<br />
neovisnosti, Islandom su zavladale Norveška<br />
i Danska. Formalno je ta zemlja bila norveška<br />
kolonija, sve do 1814. godine, kada Norvežani<br />
putem Kielskog sporazuma Island prepuštaju<br />
Dancima. Vanjski odnosi i obrana ostali<br />
su pod danskom upravom sve do Drugog svjetskog<br />
rata, kada Dansku okupira nacistička Njemačka,<br />
dok teritorijalnu izoliranost Islanda koriste<br />
Saveznici, koji na Islandu uspostavljaju<br />
svoje baze. Islandska neovisnost uspostavljena<br />
je 1944. godine, a nova republika 1950. potpisuje<br />
sporazum sa Sjedinjenim Američkim državama<br />
po kojem je Amerikancima predana sva<br />
nadležnost nad obranom Islanda. SAD i danas<br />
poštuju taj ugovor te imaju stalnu vojnu bazu u<br />
Kefl aviku, dok Island nema vlastite oružane<br />
snage. Gospodarstvo Islanda nakon Drugog<br />
Svjetskog rata postaje ovisno o ribarstvu, zbog<br />
čega su nastajali česti sukobi sa susjednim zemljama<br />
– jedan od poznatijih su i Bakalarski ratovi<br />
s Britanijom.<br />
Od dna do vrha i natrag u desetak<br />
godina<br />
Island je četvrta najproduktivnija zemlja na<br />
svijetu po kriteriju nominalnog BDP-a po stanovniku,<br />
koji je u 2007. godini iznosio 54 858<br />
dolara po stanovniku. Osim svojeg gotovo neograničenog<br />
hidroelektričnog i geotermalnog<br />
potencijala, Island nema vlastitih izvora prirodnih<br />
resursa. Povijesno gledano, Island je<br />
ovisio o ribarstvu, koje i danas pruža 40 posto<br />
izvoznog prihoda te zapošljava osam posto radne<br />
snage. Ekonomija je tako ovisna o globalnim<br />
cijenama ribe te o cijenama aluminija, koja su<br />
dva glavna izvozna proizvoda. Osim ribarenja<br />
6<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Reykjavík<br />
Prema Indeksu ljuskog razvoja (HDI) Ujedinjenih naroda,<br />
Island ima najrazvijenije društvo na svijetu, a očekivanost života<br />
iznosi čak 81,8 godina.<br />
značajnije udjele u BDP-u imaju turistički aranžmani,<br />
tehnološki parkovi i fi nancijske usluge.<br />
Ekonomski rast Islanda usporio je od 2000. do<br />
2002., no daljnja ekspanzija uslijedila je u dvije<br />
slijedeće godine, kad je stopa nezaposlenosti<br />
svedena na svega jedan posto radno sposobnog<br />
stanovništva. Do druge polovice prošlog<br />
stoljeća, Island je bio jedna od najsiromašnijih<br />
zemalja u Europi. Ekonomski procvat u toj zemlji<br />
rezultirao je tek modernizacijom infrastrukture.<br />
Izostanak pravih reformi na području<br />
liberalizacije tržišta i smanjenja vanjskog defi -<br />
cita djelomično su i zaslužne za aktualnu krizu.<br />
Island se također protivi i ulasku u Europsku<br />
Uniju, ponajviše zbog straha od gubitka prava<br />
na eksploataciju ribljeg fonda. Solidno se proširio<br />
turistički sektor, koji teži eko-turizmu i krstarenjima<br />
čija je glavna atrakcija promatranje<br />
kitova u hladnim sjevernim morima. Islandska<br />
burza vrijednosnih papira (ISE) osnovana je<br />
1985. godine. Službena valuta naziva se islandskom<br />
krunom.<br />
Dug premašio BDP 12 puta<br />
Počelo je prvim valom kreditne krize, kad je posrnuloj<br />
američkoj investicijskoj banci Bear Stearnsu<br />
u pomoć pritekla američka administracija<br />
i konkurentska banka J.P. Morgan, koja je uz 30<br />
milijardi proračunskih dolara preuzela klimavu<br />
banku i privremeno spasila povjerenje u tržište.<br />
Nakon bankrota Lehman Brothersa, koji je ostao<br />
prepušten sam sebi, povjerenja u tržište je jednostavno<br />
nestalo. Novčana tržišta i međubankovno<br />
posuđivanje potpuno se zaledilo, a prinosi<br />
na osiguravajuće derivate kojima su pokriveni<br />
vrijednosni papiri rasli su do razina koje su<br />
ukazivale na ekstreman strah i grozničavo špekuliranje.<br />
Među prvim žrtvama novog vala krize<br />
bankarskog tržišta, koja je ranije već poharala<br />
američke i neke europske banke, našla se islandska<br />
banka Glitnir. Tamošnje su se banke činile<br />
preriskantnima zato jer islandska središnja banka<br />
(CBI) nije odavala dojam kredibilnog posuđivača<br />
u slučaju krize. Poput Landsbanka i Ka-<br />
Hallgrímskirkja - najpoznatija crkva u Reykjavíku
Iako su ekonomski analitičari upozoravali na ispuhivanje fi nancijskog<br />
balona, domaće bankare to nije spriječilo da proizvedu<br />
62 milijarde dolara duga (12 puta više od BDP-a).<br />
upthinga, dvije konkurentske islandske banke,<br />
Glitnir je bio solventan. Objava polugodišnjih<br />
rezultata prikazala je solidne performanse, kapital<br />
im je bio posve zdrav te nisu držali "toksične"<br />
obveze. No, kad se zatvorila inozemna<br />
kreditna linija, Glitnir se za kratkoročni kredit<br />
obratio Islandskoj Središnjoj banci, koja ga je<br />
glatko odbila. Umjesto da preuzme Glitnir pod<br />
svoju upravu, CBI je zahtijevao nacionalizaciju,<br />
koja je ubrzo provedena. Taj potez je odlično<br />
oslikao aktualno političko stanje, tehničku nesposobnost<br />
CBI-a i ignoriranje tržišta, što je David<br />
Oddsson, šef CBI-a dodatno potpalio neopreznim<br />
komentarima. Nacionalizacija Glitnira<br />
izazvala je spuštanje kreditnog rejtinga zemlje,<br />
što je izazvalo daljnji pad već oslabljenje islandske<br />
krune, koju je po deprecijaciji u ovoj godini<br />
nadmašio jedino zimbabveški dolar. Kratkoročno<br />
fi naciranje Glitnira i Landsbanka je<br />
prestalo, Europska centralna banka zatražila je<br />
povrat margin kredita, dok su klijenti navalili<br />
po svoje pologe. Kaupting banka doimala se vitalnom<br />
sve do početka listopada, kada je Oddsson<br />
dao niz izjava koje su sugerirale da nacionalizirane<br />
islandske banke neće ispuniti svoje<br />
obveze prema vjerovnicima u Ujedinjenom Kraljevstvu.<br />
Osim žestokog verbalnog odgovora<br />
britanskog premijera Gordona Browna, Britanci<br />
su od Kaupthinga zatražili vraćanje svih kredita<br />
uz što su po hitnom postupku preuzeli najveću<br />
podružnicu te banke, Singer & Freidlander što<br />
je dovelo do konačnog sloma Kaupthinga, koji<br />
je postao kolateralna žrtva krize. U međuvremenu<br />
vrijednost krune pala je na smiješnu razinu,<br />
a CBI je napravio dvije dodatne pogreške.<br />
Politka niskih kamatnih stopa vodila se od početka<br />
godine, što je ispravljeno tek nedavno,<br />
povećanjem istih na razine koje dobro nadmašuju<br />
globalni prosjek, a ruski kredit od četiri<br />
milijarde eura najavljen je prerano. Vijesti koje<br />
su trebale smiriti tržište tako su ga dodatno de-<br />
stabilizirale. David Oddsson dobro je podnio<br />
sve kritike, te unatoč svim krivim potezima još<br />
uvijek nije podnio ostavku, što vodi do zaključka<br />
da političar nikad ne bi smio voditi centralnu<br />
banku. Prije čelne pozicije u CBI-u, Oddsson<br />
je bio islandski premijer punih 13 godina. Jedna<br />
od ključnih pogrešaka bila je i nezainteresiranost<br />
u traženju strane pomoći, tj. ignoriranje<br />
Nesjavellir geotermalna elektrana<br />
MMF-a. Island sad pregovara s MMF-om, no divljanje<br />
valute se nastavlja zbog prekasnog podizanja<br />
kamatnih stopa. Jedino rješenje moglo bi<br />
se naći u pristupanju Europskoj uniji, kada bi se<br />
uvođenjem eura urazumila podivljala islandska<br />
kruna. Usprkos brutalnosti kreditne krize i šokantnim<br />
političkim pogreškama, na Islandu<br />
ostaju odlično ogranizirane insitucije i golem<br />
ljudski kapital. Islanđani će morati apsorbirati<br />
pad životnog standarda i pričekati restrukturiranje<br />
banaka.<br />
Hladan vjetar sa<br />
zapada<br />
Prije nepunih godinu<br />
dana strani su mediji<br />
često izvještavali o<br />
islandskim ulagačima<br />
koji su kupovali imovinu<br />
posrnulih američkih<br />
fi nancijskih institucija.<br />
Island, otok oplakivan<br />
hladnim sjevernim morima<br />
tada je bio fi nancijska<br />
tvrđava, koja je<br />
počela pružati svoje<br />
krakove prema uzdrmanom<br />
američkom kontinentu.<br />
Iako su ekonomski<br />
analitičari upozoravali<br />
na ispuhivanje<br />
financijskog balona,<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
7<br />
GOSPODARSTVO<br />
domaće bankare to nije spriječilo da proizvedu<br />
62 milijarde dolara duga (12 puta više od<br />
BDP-a). Globalna kriza popraćena islandskom<br />
infl acijom od 14 posto i referentnim kamatnim<br />
stopama od 15,5 posto te precijenjenom islandskom<br />
krunom u kratkom je roku poništila dobitke<br />
iz "zlatnih godina". Poput kockara početnika,<br />
koji se lako pomami brzom zaradom, tamošnji<br />
su se bankari unatoč svim upozorenjima<br />
nastavili zaduživati u nadi kako će kriza nestati<br />
sama po sebi. Nakon bankrota Bear Sternsa,<br />
Lehman Brothersa, Washington Mutuala te nestanka<br />
ostalih "landmarka" s Wall Streeta,<br />
Islanđanima je vjerojatno postalo jasno kako će<br />
uz prirodno nepovoljne vremenske prilike, predstojeće<br />
razdoblje u islandskoj povijesti biti dodatno<br />
zahlađeno već zamrznutim kreditnim tržištem.<br />
No osim problema u vlastitoj kući,<br />
Island se zamjerio i administraciji u Bruxellesu,<br />
obustavivši isplatu štedišama s Kontineta koji<br />
su vjerovali u islandske banke. Bez prave politike,<br />
Island bi se uskoro mogao naći osuđen na<br />
propast ili u nekoj suvremenoj vrsti prikrivenog<br />
sužništva u kojem će opet, kao i bezbroj puta u<br />
modernoj povijesti ispaštati obični porezni obveznici.<br />
Nikola SUČEC<br />
Gejzir
GOSPODARSTVO<br />
ZNACI NADOLAZEĆE RECESIJE<br />
Gubici i otkazi u automobilskoj industriji<br />
Automobilska industrija, sudeći po svakodnevnim<br />
novim vijestima, nalazi se u najvećoj<br />
krizi u nekoliko zadnjih desetljeća. Šireća<br />
američka recesija stvorila je probleme čak i<br />
detroitskoj velikoj trojci te uzrokovala lančanu<br />
reakciju i na europsko automobilsko<br />
tržište.<br />
Svi u gubicima<br />
Dok vlade diljem svijeta troše milijarde na pomoć<br />
bankama koje su doživjele špekulativne<br />
gubitke, milijuni radnika čiji poslovi i prihodi<br />
su upitni, ostavljeni su da se sami snalaze. Diljem<br />
svijeta, sve velike auto kompanije su prijavile<br />
drastičan pad prodaje te najavile smanjivanje<br />
proizvodnje i otpuštanje radnika. Povezano<br />
s fi nancijskom krizom, tržište luksuznih automobila<br />
proizvođača Porsche i BMW je prilično<br />
pogođeno – djelomično očekivano, pošto je većina<br />
potrošača na ovom tržištu koji su si nove<br />
limene ljubimce kupovali bogatstvom stečenim<br />
na špekulativnim transakcijama sad i sama u<br />
potrazi za poslom.<br />
Puno alarmantnije od spomenutog, na udaru su<br />
se našla i tržišta ostalih proizvođača automobila.<br />
Toyota, od prošle godine najveći proizvođač<br />
automobila na svijetu, pretrpjela je pad prodaje<br />
od 23 posto u rujnu 2008. na tržištu SAD-a.<br />
Detroitski trojac (tri najveća američka proizvođača<br />
automobila, sva tri iz Detroita) imao je redom<br />
sljedeći pad prodaje u rujnu: General Motors<br />
(GM) 45 posto, Ford 30 posto i Chrysler 35<br />
posto.<br />
GM koji je do prošle godine bio najveći proizvođač,<br />
7. studenog objavio je peti uzastopni kvartalni<br />
gubitak, najavljujući kako bi mogli ostati<br />
bez gotovine do sredine 2009. Gubitak je samo<br />
u posljednjem kvartalu iznosio dvije i pol milijarde<br />
dolara. Uz to, GM se nalazi usred moguće<br />
afere zbog preuzimanja Chryslera, što bi uzrokovalo<br />
dodatan gubitak posla za 50.000 radnika.<br />
Ford je također objavio tri milijarde dolara<br />
operativnog gubitka te posljedično najavio<br />
smanjivanje proizvodnje. Agencija Moody's po<br />
drugi puta u nekoliko mjeseci spustila je dug<br />
GM-a i Chryslera za jednu ocjenu. Analitičar<br />
GM-a Michael DiGiovanni, objasnio je kako su<br />
GM koji je do prošle godine<br />
bio najveći proizvođač, 7.<br />
studenog objavio je peti<br />
uzastopni kvartalni gubitak,<br />
najavljujući kako bi<br />
mogli ostati bez gotovine<br />
do sredine 2009.<br />
8<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Opel, europska predstavnica GM-a, planira smanjiti proizvodnju<br />
za 40 tisuća vozila do kraja godine te je počeo obustavljati radove<br />
u svojim tvornicama diljem Europe na po tjedan dana.<br />
brojke prodaje, prilagođene za porast američke<br />
populacije, najgore od Drugog svjetskog rata.<br />
Prelijevanje loših rezultata<br />
Kao posljedica krize u američkoj automobilskoj<br />
industriji, počeli su problemi i u povezanim industrijama,<br />
kao npr. u industriji čelika. Međutim,<br />
što je još alarmantnije, kriza se počela širiti<br />
i izvan granica SAD-a. Tako su u Europi,<br />
osim prije spomenutih njemačkih proizvođača<br />
Porschea i BMW-a, i ostali proizvođači počeli sa<br />
sličnim potezima. Švedski proizvođač Volvo,<br />
inače u vlasništvu Forda, najavio je dosad ukupno<br />
šest tisuća otkaza. Ford je također otpustio<br />
200 radnika dva mjeseca prije vremena. Opel,<br />
europski predstavnik GM-a, planira smanjiti<br />
proizvodnju za 40 tisuća vozila do kraja godine<br />
te je počeo obustavljati radove u svojim tvornicama<br />
diljem Europe na po tjedan dana. Međutim,<br />
neki upućeni tvrde kako djelomično iza<br />
priče o recesiji koju Opel gura stoje neovisno<br />
loši rezultati u prodaji te želja da se otpusti<br />
900 radnika kako bi se prešlo na novi sustav<br />
proizvodnje koji vrijeme potrebno za jedan automobil<br />
smanjuje sa 27 na 15 sati. U svakom<br />
slučaju, Europa je sljedeća na udaru – 2.1 milijun<br />
zaposlenika u automobilskoj industriji, tj.<br />
ukupno 12 milijuna zaposlenika u povezanim<br />
industrijama pod prijetnjom je gubitka posla.<br />
Uzroci i posljedice<br />
Veliki dio krize u automobilskoj industriji povezan<br />
je sa povećanjem cijena nafte u prvom dijelu<br />
2008. Dio pada u potražnji rezultat je i prirodnog<br />
pada u potrošnji uzrokovanog smanjenom<br />
mogućnošću banaka da izdaju kredite, ali<br />
još više od toga smanjenim povjerenjem potrošača<br />
koje je prema organizaciji Conference Board<br />
palo na najnižu razinu od 1967. kada su<br />
mjerenja počela. I očekivanja prodavača počela<br />
su doživljavati znatnije korekcije – prema istraživanju<br />
IFO Centra za ekonomska istraživanja<br />
na Sveučilištu u Münchenu, očekivanja njemačkih<br />
prodavača automobila spustila su se na dvadesetogodišnji<br />
minimum.<br />
Bilo bi lijepo kad bi proizvođači automobila sada,<br />
kao Ford davno nekada, mogli pružiti svojim<br />
zaposlenicima dovoljno visoke plaće da kupe<br />
automobile koje naprave, umjesto da sami<br />
sebe moraju potkopavati otpuštanjem istih.<br />
Ariel SALVARO
DOGOVOR FIATA I SRPSKE VLADE<br />
Talijani kupili većinski udio u Zastavi<br />
Talijanska automobilska kompanija FIAT ove<br />
godine kupila je dvije trećine udjela u srpskom<br />
proizvođaču automobila Crvena zastava<br />
iz Kragujevca. Posljedica je to dogovora Talijana<br />
sa Vladom Republike Srbije o zajedničkom<br />
investiranju u modernizaciju pogona<br />
Zastave gdje bi se već krajem 2009. godine<br />
trebali početi proizvoditi FIAT-ovi modeli<br />
Topolino i Seicento. Srbija i FIAT su se kao<br />
dijelom dogovora obvezali i na zajedničko<br />
investiranje u izgradnju tvornice teretnih vozila<br />
Iveco u Somboru u Vojvodini.<br />
Ranija suradnja<br />
Prva suradnja ostvarena je prije 54 godine, pa<br />
su se tako u Kragujevcu još davno proizvodili<br />
automobili s licencom FIAT-a, ali su nosili ime<br />
Zastava. Posljednji takav automobil je i Zastava<br />
10, "kopija" modela Punto. Njegova cijena u<br />
Srbiji jest oko 8 tisuća eura, a izvozi se i u zemlje<br />
istočne Europe gdje je također cjenovno<br />
vrlo konkurentan. No do sada nije bilo govora<br />
o proizvodnji FIAT-ovih automobila na tlu Srbije,<br />
što posljednjim dogovorom srbijanske<br />
Vlade i talijanskog automobilskog giganta u<br />
biti dolazi u prvi plan.<br />
Nakon značajnih ulaganja,<br />
puni kapacitet proizvodnje<br />
očekuje se 2010., što bi<br />
uključivalo proizvodnju 200<br />
tisuća modela Topolino i<br />
100 tisuća Seicenta.<br />
Modernizacija<br />
i novi projekti<br />
Ukupna vrijednost<br />
zaključenog posla je<br />
700 milijuna eura,<br />
od čega je 400 udio<br />
FIAT-a, a 300 Srbije<br />
- 100 milijuna eura<br />
u novcu i 200 u proizvodnimkapacitetima.<br />
Osim kupovine<br />
Zastave, zajednički<br />
projekt uključuje i<br />
izgradnju tvornice<br />
Iveco u Somboru.<br />
Već 2009. godine<br />
Zastavin pogon očekuje<br />
temeljita modernizacija, jer se godinama<br />
nije ulagalo u tehnologiju.<br />
Odmah će<br />
se početi i s prozvodnjom<br />
100 tisuća<br />
primjeraka FIAT-a<br />
500. Nakon značajnih<br />
ulaganja, puni<br />
kapacitet proizvodnje<br />
očekuje se<br />
2010., što bi uključivalo<br />
proizvodnju<br />
200 tisuća modela<br />
Topolino i 100 tisuća<br />
Seicenta. Godišnji<br />
kapacitet od 300<br />
tisuća automobila<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
9<br />
GOSPODARSTVO<br />
više je i od prozvodnje koju je Crvena zastava<br />
imala u najboljim godinama, krajem osamdesetih.<br />
Drugi ozbiljni kupac Zastave bio je njemački<br />
Volkswagen, no od kupnje su odustali utvrdivši<br />
kako posjeduje zastarjelu FIAT-ovu tehnologiju,<br />
a jedan od uvjeta postavljenih pred Vladu<br />
Srbije bio je i dodjeljivanje zemljišta na kojem<br />
bi se izgradila potpuno nova tvornica.<br />
Što će nakon svega biti sa Zastavom? Ako se i<br />
nastavi proizvodnja Zastave 10 kako navode<br />
neki izvori, ona će se proizvoditi po originalnom<br />
imenu Punto. Čini se stoga kako sa zaključenjem<br />
ovoga posla i preuzimanjem Crvene zastave<br />
od strane FIAT-a, ta marka vozila odlazi u<br />
povijest.<br />
Marko KRAJNOVIĆ<br />
www.mojstudentskistan.net<br />
je prvi portal namjenjen isključivo za stanovanje putem<br />
iznajmljivanja i unajmljivanja različitih nekretnina te za<br />
pronalaženje cimera.<br />
Predaja oglasa je besplatna kao i pregled oglasa.
GOSPODARSTVO<br />
INTERVJU DOC. DR. SC. JOSIP TICA<br />
"Uzroci velikog pada na burzi psihološke su prirode"<br />
O ulaganju u vrijednosne papire, svjetskoj fi -<br />
nancijskoj krizi te drugim aktualnim gospodarskim<br />
temama iz područja svjetske i hrvatske<br />
ekonomije razgovarali smo s doc.dr.sc.<br />
Josipom Ticom s katedre za Makroekonomiju<br />
i gospodarski razvoj.<br />
Ulažete li u vrijednosne papire? Ako da,<br />
smatrate li se uspješnim ulagačem?<br />
Pa da, ulažem. A smatram li se uspješnim? To je<br />
teško pitanje. Najbolji odgovor na to pitanje<br />
bio bi možda da sam uspješniji kada dajem savjete,<br />
nego kada raspolažem vlastitim novcem.<br />
Ponekad sam previše inertan. Ne da mi se poslati<br />
faks ili nazvati brokera, a često u biti i ne<br />
stignem. Evo vam primjer - svim svojim susjedima<br />
rekao sam neka prodaju udjele u fondovima<br />
nakon izbora prošle godine i oni koji su to<br />
učinili, "izašli" su s tržišta kad je bilo na samome<br />
vrhu, tik prije pada. Ja to nažalost nisam<br />
napravio prije veljače, tako da sam u odnosu na<br />
vrh izgubio dobrih 20 posto. A ljudima sam to<br />
rekao jer sam imao dojam da se radi o političkom<br />
ciklusu. Što se dionica tiče, još uvijek<br />
imam dva paketa HT-a koje do sada još nisam<br />
prodao. Zbog toga sam malo i požalio, ali kad<br />
uračunam dividendu i dodatnih 10 posto dionica,<br />
sad sam negdje na nuli. A govorio sam i za<br />
HT da ga treba prodati prije izbora, mislim da je<br />
tada bio blizu 400 kuna. Uglavnom, kad bi se<br />
čovjek posvetio 100 posto ulaganju mogao bi<br />
biti uspješan, ali ne i kada morate uz to raditi<br />
još 15 stvari, jer jednostavno ne stignete reagirati<br />
ili na kraju dana više nemate snage otići<br />
kod brokera, tražiti papire, ispunjavati formulare.<br />
U posljednje vrijeme svjestan sam vremenskog<br />
troška manipuliranja, pa se fokusiram na<br />
one fondove, obveznice ili dionice kojima mo-<br />
10<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
gu trgovati putem Interneta. Iz portfelja sam u<br />
pravilu izbacio sve ono gdje ne mogu reagirati<br />
u pet minuta. Jer inače uvijek prekasno reagiram.<br />
No da ne pričam samo o onome gdje sam<br />
izgubio, prije četrdesetak dana prebacio sam<br />
veći dio novca i oročio ga u dolarima. Zaradio<br />
sam dosta, skoro sve ono što sam izgubio na dionicama<br />
u veljači.<br />
Kako komentirate trenutačno stanje na<br />
našoj burzi? Je li sada vrijeme za kupnju<br />
dionica?<br />
Još jedno teško pitanje. Mislim da se mora dogoditi<br />
neki pozitivan šok kako bi tržište krenulo<br />
uzlaznim trendom. U svakom slučaju, šok koji<br />
će neosporno pokazati velikom broju igrača na<br />
tržištu da je perspektiva rast. Što se tiče dna,<br />
ako se dobro sjećam mi smo još uvijek iznad<br />
2001. godine. Tako da je u tom principu teško<br />
govoriti o dnu ako smo negdje na razini 2003.<br />
To bi mogao biti poništeni rast. Burza je od<br />
2003. rasla znatno brže od gospodarstva. Sad je<br />
pitanje je li ta 2003. bila realna ili je možda bila<br />
precijenjena ili podcijenjena. Uglavnom,<br />
trend od 2000. do danas je jako rastući, no većina<br />
igrača ušla je na tržište na kraju ciklusa, u<br />
vrhu vala nakon čega je trend krenuo prema dolje.<br />
Istraživanja govore da na rok od 20 godina<br />
burza uvijek zarađuje više od banke. Zašto 20<br />
godina? Toliko je potrebno da bi vam bilo svejedno<br />
u kojem dijelu ciklusa ste ušli. Pa ako ste<br />
ušli i u najvišem dijelu, na razdoblje od 20 godina<br />
sigurno ćete zaraditi, jer će taj pad koji<br />
uslijedi nakon pozitivnog ciklusa u tom razdoblju<br />
barem dva puta "ispariti". No teško je za<br />
sada još uvijek govoriti o budućnosti burze, poglavito<br />
zato što su sva prelijevanja svjetske krize<br />
na nas do sada bila psihološke naravi. To<br />
"Istraživanja govore da na<br />
rok od 20 godina burza uvijek<br />
zarađuje više od banke.<br />
Zašto 20 godina? Toliko je<br />
potrebno da bi vam bilo<br />
svejedno u kojem dijelu ciklusa<br />
ste ušli."<br />
vam je kao kad netko "opali" petardu: prvo vidite<br />
svjetlost, pa tek potom zvuk. Vijest putuje<br />
puno brže nego realna posljedica krize, tako da<br />
te realne posljedice kod nas tek trebaju doći.<br />
Zasad ekonomija prilično dobro stoji, ali vrlo<br />
brzo će se realni efekti krize odraziti i na gospodarstvo.<br />
No dok kriza dođe kod nas vjerojatno<br />
će vani već krenuti u pozitivnom smjeru. Bit<br />
će vrlo zanimljivo vidjeti kako će igrači na burzi<br />
reagirati – hoće li prevladati vijesti koje dolaze<br />
iz svijeta ili realni efekti u Hrvatskoj. Trenutno<br />
je psihološki efekt jači, no to ne znači da<br />
će i u budućnosti biti tako. Jer ako neko poduzeće<br />
upadne u probleme sa likvidnosti, ako ne<br />
može isplatiti plaće ili ako ga banka zaplijeni,<br />
hoće li brokeri to moći ignorirati i kupovati<br />
udjele u tim poduzećima?<br />
Mislite li da je većina posla odrađena da bi<br />
se spasile propale banke i umanjili efekti<br />
krize u svijetu ili mislite da ima još poteza<br />
koje bi trebalo povući?<br />
Ja se priklanjam grupi ekonomista sa sveučilišta<br />
u Chicagu koji smatraju da američki plan<br />
uopće nije riješio krizu. Prema njima, plan je<br />
bio totalni promašaj i oni sarkastično kažu da<br />
je to Paulson učinio radi pomoći poslovnim pri-
jateljima na Wall Street-u. Ta kriza još nije gotova.<br />
Cijene nekretnina će i dalje padati, ljudi<br />
će i dalje vraćati ključeve kuća i stanova jer će<br />
im krediti biti veći od njihove vrijednosti. Banke<br />
su to tek nedavno shvatile. Cilj Paulsonovog<br />
plana bio je formirati cijene tih propalih sekuritiziranih<br />
hipotekarnih kredita. Dakle, obveznica<br />
koja ima pokriće u hipotekama sad više neće<br />
vrijediti nula, nego će biti likvidne i vrijediti će<br />
recimo jedan cent. Kada obveznice s problemima<br />
dobiju cijenu i postanu likvidne, moći će<br />
identifi cirati banke koje imaju prenizak omjer<br />
kapitala i plasmana i natjerati ih na dokapitalizaciju.<br />
Čak i kad postignu tu cijenu s obveznicama<br />
koje imaju pokriće u hipotekama, trebat<br />
će zaustaviti trend rasprodaja kuća s obzirom<br />
da ljudi i dalje vraćaju ključeve kako cijene nastavljaju<br />
padati. Ovih 700 milijardi dolara koje<br />
su ubrizgane na tržište je tek pet posto ukupnog<br />
iznosa tih vrijednosnih papira, tako da<br />
mogu postići samo da to tržište postane likvidno<br />
u nekoj mjeri. Nakon toga će se napraviti<br />
nove bilance banaka gdje će se vidjeti koliko se<br />
one moraju dokapitalizirati da bi mogle nastaviti<br />
normalno dalje raditi. Bojim se da je ovo do<br />
sada samo četvrtina posla koji treba napraviti<br />
za izlazak iz krize. Treba riješiti stambeno tržište,<br />
zaustaviti rasprodaju kuća i dokapitalizirati<br />
banke, a još nije riješeno niti tržište ovih vrijednosnih<br />
papira koji su potpuno nelikvidni. To<br />
je velik posao i sad tek predstoji pravo rješenje<br />
problema. Postoji istraživanje koje su napravili<br />
ekonomisti iz Chicaga (Luigi Zingales), a predlažu<br />
novi paket mjera kojima bi se bez novca<br />
"Bit će vrlo zanimljivo vidjeti<br />
kako će igrači na burzi<br />
reagirati – hoće li prevladati<br />
vijesti koje dolaze<br />
iz svijeta ili realni efekti u<br />
Hrvatskoj."<br />
"Pasti će cijene svega, jer s<br />
rastom kamatnih stopa i<br />
ograničavanjem zaduživanja<br />
pada kupovna moć što<br />
znači i snažne defl atorne<br />
pritiske."<br />
poreznih obveznika mogla riješiti kriza i to je<br />
po meni najbolji plan koji sam do sada vidio.<br />
Kao zaključak na ovo što ste rekli, koje je<br />
vaše mišljenje o uzrocima prelijevanja krize<br />
s SAD-a na Europu i ostatak svijeta? Jesu li<br />
SAD zbog tih "sub-prime" kredita doista<br />
odgovorne za svjetski ulazak u recesiju?<br />
Pa tamo je počelo, a mislim da su odgovorni prvenstveno<br />
ljudi koji su davali rejting tim obveznicama.<br />
Premija rizika je očito bila preniska,<br />
jer su agencije koje su davale rejting vrijednosnim<br />
papirima s pokrićem u nekretninama podcijenile<br />
taj rizik. I druga stvar, bili su u pravu<br />
svi oni koji su upozoravali na "credit default<br />
swaps". To su papiri koji služe kao osiguranje<br />
naplate obveznice, ali ne zovu se osiguranjem,<br />
jer bi onda bili izloženi regulaciji FED-a.<br />
Dakle, Vi tvrdite da će u Hrvatsku realne<br />
posljedice doći tek kasnije, nakon što<br />
potresu Europu. Koje će biti izravne implikacije<br />
tog prelijevanja krize na Hrvatsku i<br />
kakva budućnost očekuje hrvatsko gospodarstvo?<br />
Koliko bi ona mogla potrajati?<br />
Još ne vidim da su riješeni problemi koji su<br />
uzrokovali krizu. Od četiri ključne stvari tek se<br />
jedna počela rješavati. Još se u biti i ne nazire<br />
kako će ta kriza točno biti riješena. Zasad samo<br />
znamo da je uloženo puno novca, no papiri su i<br />
dalje nelikvidni, bankama nedostaje kapitala,<br />
ljudi i dalje vraćaju ključeve nekretnina. A efekti<br />
krize u Hrvatskoj najviše će se oslikati preko<br />
Italije, Njemačke, Austrije i Slovenije. Oni su<br />
naši izvozni partneri – najveći dio našeg izvoza<br />
jest upravo u te četiri zemlje. Tamošnja kriza<br />
odrazit će na sektor izvoza koji je opet potrošač<br />
svih ovih drugih sektora. Drugi efekt jest da<br />
nitko iduće godine ne bi trebao planirati nikakve<br />
investicije ako nije siguran da ima sredstva<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
11<br />
GOSPODARSTVO<br />
kojima će to fi nancirati. A kapitala više nema<br />
slobodnog. SAD su zadužile 700 milijardi dolara,<br />
Britanija 900 milijardi, Njemačka 500 milijardi<br />
– da bi spasili svoje banke. Više nigdje nema<br />
svježeg viška kapitala.<br />
Dakle, prijeti nam rast kamata na fi nanciranje i<br />
na vanjski dug. Bit će manje posla, a zaduživanje<br />
će biti skuplje. Drugim riječima, to će se prvo<br />
odraziti na one sektore koji su najviše skloni<br />
vanjskom zaduživanju, a to su prodaja automobila<br />
i prodaja stanova. Na udaru krize naći će se<br />
građevinska industrija, a nakon toga su na redu<br />
i veliki shopping centri koji se baziraju na kreditnim<br />
karticama. Banke će također imati problema<br />
s plasmanom kredita, jer kad nema posla,<br />
nema ni zaduživanja – krediti postaju preskupi.<br />
To je ono što će uzrokovati pad na tržištu nekretnina.<br />
A hoće li taj pad biti značajniji kao<br />
pad prodaje ili kao pad cijena, to ćemo tek vidjeti.<br />
U biti pasti će cijene svega jer s rastom<br />
kamatnih stopa i ograničavanjem zaduživanja<br />
pada kupovna moć što znači i snažne defl atorne<br />
pritiske. Zaključak je da će najviše biti pogođeni<br />
fi nancijski i građevinski sektori zbog rasta<br />
cijene kapitala i izvozni sektor zbog pada inozemne<br />
potražnje.<br />
Za kraj nam još recite kakvo je vaše<br />
stajalište o nedavnim mjerama premijera<br />
Sanadera na potiskivanje infl acije?<br />
Mislim da je premijer napravio vrlo "cool" potez,<br />
ali za glasačko tijelo HDZ-a. Bojim se da<br />
smo ispali jako smiješni, neozbiljni, neodgovorni<br />
i neobrazovani, a što je najgore pokazali smo<br />
Europi da i dalje imamo netržišne oblike ponašanja.<br />
Nema država što raditi u određivanju<br />
marži. Maržu određuje regulacija i tržište u liberalnoj<br />
demokraciji i slobodnoj zemlji, a ne<br />
premijer telefonskim pozivom. Ipak, dojma sam<br />
da je to bio Sanaderu ogroman plus unutar glasačkog<br />
tijela HDZ-a, ali i ogroman minus Hrvatskoj<br />
jer smo ispali takvi kakvi smo ispali. Izgleda<br />
da unatoč tolikim privatizacijama, ipak je<br />
premijer taj koji odlučuje ne samo o životu i<br />
smrti već i o maržama proizvođača. Bojim se da<br />
je to zapravo vrlo veliki minus u pregovorima s<br />
Europskom Unijom u poglavlju koje se tiče tržišnog<br />
natjecanja. Ako netko misli da će strana<br />
ulaganja ili investitori doći u Hrvatsku da im<br />
premijer Sanader određuje kolika će im biti<br />
marža, onda se jako vara. To je odlika "dogovorne<br />
ekonomije" – ne ide se po principu znanja,<br />
već po principu "dogovorit ćemo se". U<br />
skladu s time možemo reći kako hrvatsko gospodarstvo<br />
trenutačno sliči na mješavinu dogovorne<br />
ekonomije i feudalizma, a u takvim gospodarstvima<br />
u biti i nema napretka, već samo<br />
preraspodjele moći i novca - tzv. "iz šupljeg u<br />
prazno" model.<br />
Razgovor vodio:<br />
Marko KRAJNOVIĆ
GOSPODARSTVO<br />
SVIJET E -POSLOVANJA<br />
Poslovanje budućnosti<br />
Elektroničko poslovanje ili e-poslovanje je u<br />
današnje vrijeme postalo vrlo raširen pojam<br />
i svaki se dan imate priliku susresti s njim te<br />
bi bilo korisno da se da se približi onima za<br />
koje je možda još uvijek manje poznat.<br />
Defi nicija e-trgovine<br />
Elektronička trgovina se može defi nirati kao korištenje<br />
elektroničke komunikacije i digitalnih<br />
informacija koje omogućava tehnologija za<br />
stvaranje trgovinskih veza između organizacija<br />
ili organizacija i pojedinaca. Temelji se na udruživanju<br />
poduzeća, procesu suradnje, globalnom<br />
mrežnom povezivanju uporabom interneta kao<br />
medija, dok omogućuje povezivanje dobavljača,<br />
trenutnu razmjenu informacija te značajno<br />
snižavanje troškova, a time i samih cijena.<br />
Elektronički prodavatelji mogu biti proizvođači<br />
nuđene robe, stvarni trgovci, specijalizirane<br />
virtualne prodavaonice, virtualni prodajni centri<br />
ili on-line aukcije.<br />
Prednosti i nedostaci e-poslovanja<br />
Ništa nije u potpunosti dobro ili loše pa tako ni<br />
elekroničko poslovanje koje omogućuje dosta<br />
prednosti, ali nažalost sadrži i određene nedostatke.<br />
Neke od najznačajnijih prednosti su veličina<br />
tržišta i cijena. Veličina tržišta značajna<br />
je zbog toga što obuhvaća cijeli svijet, a cijena<br />
zato što e-poslovanje omogućuje najjeftinije<br />
nabave proizvoda te tako smanjuje troškove poslovanja.<br />
Značajna karakteristka je i mogućnost<br />
brzog i jeftinog ostvarivanja narudžbi, a to nas<br />
dovodi do uštede vremena te na kraju do fl eksibilnosti<br />
u poslovanju. Neki od značajnijih nedostataka<br />
su nužnost konstantnog ulaganja ako<br />
se želi biti konkurentan, poteškoće pri pronalaženju<br />
osoblja, zatim postoji rizik od prijevare i<br />
krađe identiteta kupca zbog čega su ljudi još<br />
uvijek skeptični prema ovom obliku trgovine, a<br />
značajni su i marketinški troškovi koji su povećani<br />
zbog oštre konkurencije.<br />
Amazon.com i eBay – primjeri<br />
uspješnog e-poslovanja<br />
Ovo su primjeri vrlo uspješnih poduzeća koji<br />
posluju isključivo putem e-poslovanja. Amazon.<br />
com je najuže povezan s fenomenom e-trgovine.<br />
Osnovao ga je Jeff Beezos 1994. godine, a<br />
s radom je započeo 1995. godine. Jeff Beezos<br />
diplomirao je računarstvo i elektrotehniku na<br />
Princetonu, ali o internetu nije znao mnogo, no<br />
podatak da internet raste po stopi od 2300 posto<br />
godišnje nagnao ga je da iskoristi takvu priliku<br />
i započne nešto novo. Napušta mjesto starijeg<br />
potpredsjednika na Wall Streetu i seli u<br />
12<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Tijekom 2006. na eBayu je ponuđeno 29 milijuna različitih<br />
roba i usluga, vrijednost kupoprodajnih transakcija premašila<br />
je 50 milijardi dolara te ga je posjetilo oko 160 milijuna<br />
posjetitelja diljem svijeta!<br />
Seattle gdje iznajmljuje kuću, započinje s poslovanjem<br />
sa svojom suprugom, koji su tada jedini<br />
zaposlenici. Počeli su poslovati kao online<br />
knjižara zbog raznih praktičnih razloga, a s vremenom<br />
se proširuju te nude i razne druge proi-<br />
zvode poput kozmetike, glazbe, igračaka, elektronike,<br />
sportske opreme, nakita, odjeće, satova,<br />
lijekova i drugih. Prvi godišnji profi t ostvarili<br />
su 2003. godine – do tada su prihodi odlazili<br />
na ulaganje u marketing i razvoj poslovanja,<br />
a 2006. godine ostvarili su dobit od 190<br />
milijuna američkih dolara!<br />
S druge strane, nastanak eBay-a veže se uz Pierra<br />
Omydiara koji je 1995. godine izradio web<br />
stranicu kao rođendanski poklon svojoj djevojci,<br />
strastvenoj sakupljačici fi gurica PEZ bombona<br />
da joj omogući razmjenu fi gurica s ostalim<br />
kolekcionarima. Stranica je ubrzo imala na stotine<br />
posjetitelja te je došao na ideju da ju pretvori<br />
u prvo web aukcijsko mjesto te na njoj<br />
nudi i ostale stvari poput antikviteta, fi latelističkih<br />
maraka, numizmatički zanimljivih novčanica<br />
i kovanica. Krajem 1995. godine na njemu<br />
se nudilo oko 10 000 raznih predmeta, a u<br />
aukcijama je sudjelovalo više od 2 milijuna ljudi.<br />
Tako je Omydiar shvatio da bi njegov eksperiment<br />
mogao prerasti u vrlo ozbiljan posao te<br />
1997. povlači marketinški potez mijenjajući<br />
ime iz AuctionsWeb.com u eBay.com.<br />
Svoje usluge naplaćuje na dva načina, kao naknadu<br />
za objavljivanje ponude na svojim stranicama<br />
(dva dolara) i kao proviziju na sklopljeni<br />
kupoprodajni ugovor (dva do tri posto vrijednosti).<br />
U početku eBay nije posredovao pri<br />
transakciji novca što se pokazalo kao veliki nedostatak.<br />
Sljedeće dvije godine tim stručnjaka<br />
tražio je rješenje za problem transakcija novca
kupljenih roba ili usluga. Odlučeno je da eBay<br />
kupi samostalni fi nancijski internetski servis<br />
PayPal za više od dvije milijarde dolara. I za<br />
kraj još nekoliko podataka kako bi se dočaralo<br />
o koliko se uspješnom web mjestu radi: tijekom<br />
2006. na eBayu je ponuđeno 29 milijuna različitih<br />
roba i usluga, vrijednost kupoprodajnih<br />
transakcija premašila je 50 milijardi dolara te<br />
ga je posjetilo oko 160 milijuna posjetitelja diljem<br />
svijeta!<br />
Može se zaključiti da je e-poslovanje fenomen<br />
21. stoljeća koje nosi mnogobrojne prednosti,<br />
a kako će se prevladavati nedostaci trebalo bi<br />
postajati još popularnije i zastupljenije. U Hrvatskoj<br />
je još uvijek u fazi proučavanja i prihvaćanja<br />
te će biti vrlo važno provesti kvalitetnu<br />
edukaciju kako bi takva vrsta trgovine u potpunosti<br />
zaživjela i kod nas.<br />
Elektroničko bankarstvo<br />
Elektroničko bankarstvo ili E-banking je jedan<br />
opći pojam koji se koristi za procese kojima korisnik<br />
može obavljati bankarske transakcije<br />
elektroničkim putem bez posjećivanja institucije<br />
nadležne za transakciju. Postoji više pojmova<br />
vezanih uz ovu vrstu bankarstva dok su u Hrvatskoj<br />
najčešće korišteni online i internet<br />
bankarstvo koje u posljednje vrijeme uključuje<br />
i upotrebu mobitela, PDA računala i drugih bežičnih<br />
uređaja.<br />
Problem kod ovog tipa bankarstva je taj što ljudi<br />
koji su manje upoznati s internetom smatraju da<br />
je podložno prijevari. Istina je da mjere sigurnosti<br />
nisu 100 posto sigurne, no broj žrtava prijevare<br />
manji je u internet bankarstvu nego u standardnom<br />
bankarstvu. Do problema može doći jedino<br />
zbog korisnikove nemarnosti, naivnosti ili<br />
nedovoljne upućenosti u rad s računalom.<br />
Istraživanja ipak pokazuju da je korištenje internet<br />
bankarstva u Hrvatskoj i svijetu u porastu.<br />
Prije dvije godine u Hrvatskoj se ovom<br />
uslugom koristilo otprilike 98.000 građana, a<br />
ove godine samo dvije najveće banke bilježe<br />
250.000 korisnika, dok je ukupna brojka vjerojatno<br />
dvostruka. E-bankarstvo dobiva sve veći<br />
značaj u uredskom poslovanju te je pomoću<br />
njega moguće ostvariti gotovo sve bankarske<br />
transakcije, a njegove su pogodnosti brzina i<br />
kvaliteta provođenja platnog prometa, racionalno<br />
korištenje vremena i ubrzavanje dostave<br />
naloga za plaćanje, brzo izvješćivanje o obavljenim<br />
transakcijama, mogućnost on-line upiti-<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
13<br />
GOSPODARSTVO<br />
Iz istraživanja koje je provela<br />
Hrvatska narodna<br />
banka može se uočiti da<br />
čak 70 posto srednjih i velikih<br />
trgovačkih društava<br />
koristi ovu uslugu te većina<br />
smatra da im je poslovanje<br />
potpuno olakšano, a polovica<br />
i da su im smanjeni<br />
troškovi.<br />
ma o stanju i ostalo. U zadnje vrijeme banke<br />
najavljuju da će i ugovaranje jednostavnijih<br />
kredita također biti moguće realizirati na ovaj<br />
način. Iz istraživanja koje je provela Hrvatska<br />
narodna banka može se uočiti da čak 70 posto<br />
srednjih i velikih trgovačkih društava koristi<br />
ovu uslugu te većina smatra da im je poslovanje<br />
potpuno olakšano, a polovica i da su im<br />
smanjeni troškovi.<br />
Što se tiče sigurnosti treba napomenuti da se<br />
na njoj intenzivno radi i to na globalnoj razini,<br />
dok se banke posebno brinu i paze na zaštitu<br />
svojih podataka i korisnika. Vrhunac zaštite je<br />
uporaba tokena i smart kartica. Primjenom<br />
smart kartica privatni "ključ" nikada ne napušta<br />
karticu i digitalni se potpis generira na čip<br />
unutar zaštićenog okruženja dok je kod upotrebe<br />
tokena poslovanje građana višestruko zaštićeno<br />
upotrebom PIN-ova i jednokratnih lozinki.<br />
Jednom iskorištena lozinka ne može se ponovno<br />
upotrijebiti. Zbog sve većeg broja prednosti<br />
i sve veće sigurnosti možemo očekivati da će<br />
ovaj način poslovanja i obavljanja transakcija u<br />
skoroj budućnosti zamijeniti čekanje u redovima<br />
i plaćanje na šalterima.<br />
Sonja PERKOVIĆ
GOSPODARSTVO<br />
FINANCIJSKA KRIZA 2008.<br />
Pad američkog sna<br />
Kada se spominje nastala kriza, jedan od najpoznatijih<br />
primjera je onaj s kućom u Detroitu<br />
koja je, prije samo dvije godine kupljena<br />
za 65.000 dolara, a danas se prodaje za samo<br />
jedan dolar. To je ekstremni primjer posljedica<br />
do kojih je dovela velika kriza u SAD-u.<br />
Lako do kredita<br />
Sve je započelo kada su banke počele davati<br />
tzv. sekundarne kredite. Sekundarni (ili "drugorazredni")<br />
hipotekarni krediti (eng. subprime<br />
mortgages), poseban su fi nancijski instrument<br />
na američkom kreditnom tržištu namijenjen korisnicima<br />
koji su već previše zaduženi ili su obilježeni<br />
lošom kreditnom poviješću. Tako su zajmodavci<br />
uvelike Amerikancima nudili naizgled<br />
jeftine kredite. Najsiromašnijoj trećini američkog<br />
stanovništva zajmodavci su omogućavali<br />
kredite bez nekih većih provjera o primanjima,<br />
bez zahtjeva za ikakvim depozitom, s fl eksibilnim<br />
rokovima otplate i niskom početnom kamatom.<br />
Stanovnici SAD-a skromnijih primanja masovno<br />
su uzimali povoljne stambene kredite i s<br />
novostečenim stambenim objektom kao zalogom<br />
ulazili u nove kredite i dugove. Najčešće je<br />
riječ o zajmovima s visokom i promjenljivom<br />
kamatom. Kompanijama koje su ih odobravale<br />
oni su donosili visoki profi t kao rezultat visokih<br />
kamata koju su njihovi klijenti bili spremni plaćati<br />
zato što nigdje drugdje nisu mogli dobiti<br />
kredit. Istodobno, zajmodavci su usporedno s<br />
odobravanjem velike količine visokorizičnih<br />
kredita počeli štititi svoje investicije. Na burzama<br />
diljem svijeta fi nancijaši su razvili kompleksan<br />
sistem prodaje američkih hipotekarnih kredita<br />
raznim institucijama zainteresiranima za<br />
visoki profi t. S krahom hipotekarnog tržišta postalo<br />
je uočljivo kako su se lako mnoge strane<br />
banke uključile u posao oko realizacije stambenog<br />
pitanja u SAD-u, a da nisu imale puno informacija<br />
o kreditnoj moći nižeg sloja američkog<br />
društva. Dok su proteklih godina cijene rasle,<br />
mnogi su stanovnici SAD-a koristili jeftine<br />
zajmove povećanog rizika da bi investirali u nekretnine<br />
koje bi potom iznajmljivali. Međutim,<br />
kada je tržište nekretnina doživjelo pad, mnogima<br />
su ostale za otplaćivanje hipoteke s rastu-<br />
14<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Najsiromašnijoj trećini američkog stanovništva zajmodavci<br />
su omogućavali kredite bez nekih većih provjera o primanjima,<br />
bez zahtjeva za ikakvim depozitom, s fl eksibilnim rokovima<br />
otplate i niskom početnom kamatom.<br />
ćim kamatama, veće od vrijednosti nekretnina<br />
kojima je vrijednost pala. Mnogi, koji više nisu<br />
u stanju plaćati mjesečne rate zajmova, suočili<br />
su se s ovrhom i gubitkom svojih domova.<br />
Stručnjaci za tržište nekretnina očekuju daljnji<br />
pad vrijednosti nekretnina u SAD-u, a sve je teže<br />
dobiti zajam što otežava vlasnicima da prodaju<br />
svoje nekretnine. Kako je tijekom proteklih<br />
godina cijena nekretnina u SAD-u dramatično<br />
porasla, jednakim tempom porasle su i<br />
obveze dužnika. Sve je više bilo onih koji nisu<br />
mogli vraćati dugove. Odjednom se na tržištu<br />
našla velika količina nekretnina koje su klijenti<br />
vratili bankama jer ih nisu mogli plaćati. Gomilanje<br />
loših kredita izazvalo je urušavanje desetak<br />
fi nancijskih kuća kojima su drugorazredni<br />
krediti bili osnovni biznis. Neke od njih već su<br />
pred sudovima pokrenule stečajni postupak.<br />
Budući da je riječ o kompanijama koje kotiraju<br />
na burzi u New Yorku, primamljeni velikom mo-<br />
gućom zaradom, kupci njihovih dionica najčešće<br />
su bili veliki investicijski fondovi i hedge<br />
fondovi, mnogi od njih u vlasništvu banaka sa<br />
sjedištem izvan SAD-a. Riječ je o priči koja<br />
funkcionira odlično, dok dužnici otplaćuju svoje<br />
obveze.<br />
Pad američkog hipotekarnog<br />
tržišta<br />
1949. godine u Kongresu Sjedinjenih Američkih<br />
Država postavljen je cilj prema kojem je svaka<br />
američka obitelj ima pravo na pristojan dom.<br />
Taj cilj je sada poljuljan jer bi mnogi stanovnici<br />
SAD-a mogli ostati beskućnici zbog rizičnih kredita<br />
u koje su ušli. "Nikada u posljednjih 37 godina<br />
u Americi nije bilo toliko prinudnih naplata<br />
dugova kao danas. Stanogradnja u SAD-u sada<br />
je na najnižim granama od 1997. godine.<br />
Američki san je ugrožen", rekao je senator<br />
Dodd. Taj se san sada naglo ruši s nesagledivim<br />
posljedicama po fi nancijsko tržište ostatka svijeta<br />
koje je godinama usko povezano s američkim<br />
tržištem nekretnina. Izvještaji s Wall Streeta<br />
potvrđuju da se pad američkog hipotekarnog<br />
tržišta nastavlja te da, kako navodi Financial<br />
Times, najgore tek dolazi. Naime, posljednjih<br />
mjeseci američko je tržište preplavljeno kućama<br />
koje nije imao tko kupiti. Kupnja stanova u<br />
SAD-u najniža je u posljednjih pet godina, dok<br />
je ponuda kuća najveća od 1991. godine. Pooš-
treni uvjeti odobravanja kredita u SAD-u i golem<br />
broj zaduženika koji nisu u stanju otplatiti<br />
rate stambenih kredita ukazuju na predstojeći<br />
ozbiljan pad kupovne moći Amerikanaca. Kako<br />
piše Financial Times, broj korisnika kreditnih<br />
kartica u SAD-u, koji nisu u mogućnosti otplatiti<br />
prispjele obveze znatno je veći nego prošle<br />
godine, dok kriza hipotekarnog tržišta u SAD-u<br />
povećava bojazan da će se problem preliti i na<br />
druge kategorije zaduženja potrošača.<br />
Dok se ova kriza prvenstveno povezuje sa SADom,<br />
Bloombergov analitičar Matthew Lynn, tvrdi<br />
da je balon prenapuhanih cijena nekretnina<br />
još veći u Velikoj Britaniji nego u SAD-u. Tamo<br />
su banke sklone davanju hipotekarnih kredita<br />
uz "osobno jamstvo" ne postavljajući pritom<br />
previše pitanja svojim klijentima. Njihovi klijenti<br />
su skloni prihvaćati sve bankarske uvjete,<br />
čak i kada unaprijed znaju da neće moći biti redoviti<br />
u otplati. Lynn smatra kako bi britanska<br />
kriza, koja ne bi bila samo odjek američke, u<br />
Europi imala daleko teže posljedice zbog činjenice<br />
da većina europskih banaka svoje drugo<br />
sjedište ima baš u londonskom City-u.<br />
Paralelno sa krizom sekundarnih hipotekarnih<br />
kredita, koja je osakatila privredu SAD-a, pojedini<br />
stručnjaci upozoravaju na sljedeći val prisilnih<br />
zatvaranja hipotekarnih kredita koji bi<br />
mogao akcelerirati u travnju 2009. godine. Naime,<br />
na stotine tisuća korisnika hipotekarnih<br />
kredita se odlučilo za takozvanu ARM (adjustable-rate<br />
mortgages) opciju podizanja kredita i<br />
do sada je samo malen dio podbacio u otplati.<br />
Posebnost ARM-opcije jest što je korisniku prvih<br />
nekoliko godina niža rata za otplatu, nakon<br />
isteka kojih se iznos inicijalne rate preoblikuje<br />
na više. Mnogi kupci nekretnina su na taj način<br />
ušli u transakciju, planirajući objekt preprodati<br />
prije no što se rate povećaju. Umjesto takvog<br />
ishoda, kupci - špekulanti su se našli u zamci.<br />
Po navodima Credit Suisse banke, očekuje se da<br />
se mjesečne izmjene ubrzaju počevši s travnjem<br />
2009. sa 5 milijardi USD, do vrhunca u siječnju<br />
2010. na 10 milijardi USD. U saveznim državama<br />
za koje se očekuje da bi mogle biti među<br />
najviše pogođenima je, već dobrano načeta prisilnim<br />
zatvaranjima kredita, Kalifornija.<br />
Tko je kriv?<br />
Kad je kriza počela drmati fi nancijski sustav u<br />
svijetu, počelo se razmišljati kako sve popravi-<br />
Gomilanje loših kredita<br />
izazvalo je urušavanje desetak<br />
fi nancijskih kuća kojima<br />
su drugorazredni krediti<br />
bili osnovni biznis.<br />
ti. Tu dolazimo do trenutka kad su se svi uključili.<br />
Relativno je poznato da su SAD krenule u<br />
spašavanje fi nancijskog sustava, a nakon njih<br />
su i europske zemlje krenule tim putem. Očekuje<br />
se da će plan spašavanja fi nancijskog sektora,<br />
koji je dogovoren u Parizu na sastanku čelnika<br />
15 zemalja, biti prihvaćen i na razini cijele<br />
Unije. Petnaest zemalja eurozone dogovorilo<br />
se o planu za izlazak iz fi nancijske krize koji<br />
uključuje jamstva za međubankovne zajmove i<br />
mogućnost dokapitalizacije banaka. Ukupna<br />
moguća vrijednost predviđenih mjera doseže<br />
oko 2.000 milijarda eura, ali ta svota uključuje<br />
i bankovna jamstva, koja možda nikad neće biti<br />
aktivirana.<br />
Od početka godine bankrotirali su Bear Stearns<br />
i Lehman Brothers, dok je Merrill Lynch spašen<br />
hitnom prodajom komercijalnoj banci Bank of<br />
America. Tako su 'nestale' tri od pet najvećih<br />
američkih investicijskih banaka. Preostale dvije,<br />
Goldman Sachs i Morgan Stanley, žele izbjeći<br />
njihovu sudbinu. "Siguran sam da Goldman<br />
Sachs i Morgan Stanley traže partnere za ples.<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
15<br />
GOSPODARSTVO<br />
Kupnja stanova u SAD-u<br />
najniža je u posljednjih pet<br />
godina, dok je ponuda kuća<br />
najveća od 1991. godine.<br />
Ne žele postati ovotjedne žrtve fi nancijske krize.<br />
U ovim tržišnim uvjetima sve je moguće, a<br />
čini se da tržište želi da model nezavisnog investicijskog<br />
bankarstva nestane", rekao je William<br />
Larkin, direktor u tvrtki Cabot Money Management.<br />
Iako su se i europske banke našle u<br />
teškom položaju, izgleda da su ipak u boljem<br />
stanju nego one američke. Mnogi kažu da razlog<br />
za to leži u onome što se naziva tradicionalnim<br />
bankarskim modelom. Zahvaljujući tom<br />
opreznijem pristupu banke u kontinentalnoj<br />
Europi uvijek imaju nekoliko izvora gotovine,<br />
za razliku od investicijskih banaka koje se pouzdaju<br />
u velike institucije.<br />
Recesija?<br />
Sve je jasnije da svjetskom gospodarstvu prijeti<br />
recesija. Anketa Merrill Lyncha pokazala je da<br />
čak 84 posto menadžera fondova očekuje globalnu<br />
recesiju. U Reutersovoj anketi, pak, analitičari<br />
predviđaju usporavanje rasta svjetskog<br />
gospodarstva u idućoj godini na tri posto, dok<br />
se ove godine očekuje rast od 3,7 posto. Po nekim<br />
defi nicijama, to je vrlo blizu globalnoj recesiji,<br />
a svakako znatno ispod donedavnog<br />
trenda rasta svjetskog gospodarstva. Ipak, dok<br />
većina ljudi pesimistično gleda na svjetsku krizu<br />
i prima se za glavu postoji i drugi pogled.<br />
Tako je predsjednik Wells Fargo banke Richard<br />
Kovacevich nedavno izjavio: "Osjećam se kao<br />
dječak u dućanu sa slatkišima".<br />
Romana VITAS
GOSPODARSTVO<br />
ISTRAŽIVANJE MMF-a "WORLD ECONOMIC OUTLOOK"<br />
Svjetska gospodarstva pred recesijom<br />
Početkom listopada objavljeno je još jedno u<br />
nizu izvješća koja se tiču globalnoga poslovanja<br />
i ekonomije. Ovoga puta radi se o izvješću<br />
MMF-a "Svjetske gospodarske prognoze."<br />
World Economic Outlook 2008.<br />
U ovom izvješću Međunarodnog Monetarnog<br />
Fonda mogu se naći različite analize i projekcije<br />
ekonomskog rasta na globalnoj razini. Ono<br />
se fokusira na važna pitanja ekonomske politike,<br />
kao i na analize ekonomskog razvoja i razvojnih<br />
perspektiva. Izvješće se sastavlja dva<br />
puta godišnje, najčešće u travnju i u listopadu,<br />
s tim da su moguća i naknadna ažurirana izdanja.<br />
Način na koji se promjnene interpretiraju u<br />
ovom izvješću je da se najprije promatraju procjene<br />
dane u prethodnom izdanju te se uspoređuju<br />
s procjenama za tekuće razdoblje, a isto se<br />
radi i s procjenama budućih razdoblja.<br />
U svojem novom izvješću MMF navodi kako<br />
svjetska ekonomija sada ulazi u velike negativne<br />
trendove sučeljena s najopasnijim šokom na<br />
razvijenim fi nancijskim tržištima od tridesetih<br />
godina.<br />
Što se tiče globalnog gospodarskog rasta, on bi<br />
prema sadašnjim predviđanjima u 2008. godini<br />
trebao iznositi oko 3,9 posto, što je neznatno<br />
manje od 4,1 posto prognoziranih u travnju ove<br />
godine. No promatrajući predviđanja gospodarskog<br />
rasta za 2009. godinu u ažuriranom izvješću<br />
iz srpnja ove godine možemo vidjeti da je<br />
predviđena stopa rasta 3,9 posto, a promatramo<br />
li najnovije izvješće možemo vidjeti da su<br />
se očekivanja drastično smanjila. Za 2009. godinu<br />
predviđeno je usporavanje rasta svjetskog<br />
gospodarstva na 3 posto, što se uvelike može<br />
opravdati nedavnim događanjima na svjetskom<br />
fi nancijskom tržištu, kao i još uvijek visokim cijenama<br />
energenata i roba.<br />
Promatramo li predviđenu<br />
stopu infl acije vidjet ćemo<br />
da je porasla s travanjskih<br />
5,5 posto na 7 posto u<br />
2008., te s travanjskih 3,5<br />
na 4,9 posto u 2009. godini.<br />
16<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
MMF navodi kako svjetska ekonomija sada ulazi u velike negativne<br />
trendove sučeljena s najopasnijim šokom na razvijenim<br />
fi nancijskim tržištima od tridesetih godina.<br />
Promatramo li predviđanja za Sjedinjene Američke<br />
Države vidjet ćemo da su predviđanja za<br />
rast ove godine na razini od 1,6 posto, a za<br />
2009. godinu na razini od samo 0,1 posto.<br />
MMF očekuje da će gospodarski rast u Eurozoni<br />
15 zemalja naglo pasti na 1,3 posto u 2008.<br />
godini, a potom na samo 0,2 posto sljedeće godine,<br />
s tim da je izdvojio Italiju i Španjolsku<br />
kao dva gospodarstva koja će vjerojatno doživjeti<br />
smanjenje poslovnih aktivnosti u narednom<br />
razdoblju.<br />
U regiji južne i jugoistočne Europe, u koju je<br />
MMF pored Hrvatske uključio još Bugarsku i Rumunjsku,<br />
prema jesenskim prognozama rast gospodarstava<br />
u 2008. očekuje se u visini 7,3 posto,<br />
što je za 2,1 postotni bod više nego se prognoziralo<br />
na proljeće. U 2009. rast bi trebao biti u<br />
visini 4,5 posto, gotovo nepromijenjen u odnosu<br />
na 4,6 posto prognoziranih u travnju.<br />
Glavni ekonomist MMF-a, Olivier Blanchard je na<br />
tiskovnoj konferenciji naglasio važnost primjene<br />
zajedničkih fi nancijskih i makroekonomskih mjera<br />
koje bi pridonjele rješavanju globalne krize. U<br />
svojem govoru je istaknuo i da se primjenom<br />
pravih fi nancijskih i makroekonomskih politika<br />
može očekivati kraj krize i početak oporavka već<br />
početkom 2009. godine, ali postepeno, zato što<br />
su učinci krize pogodili i potrošače i poduzeća<br />
pa je realno za očekivati da će doći do oštrog<br />
pada potražnje diljem svijeta.<br />
MMF također predviđa da čak i ako američke i<br />
europske vlasti uspiju stabilizirati fi nancijske<br />
uvjete i spriječiti daljnje šokove, globalne stope<br />
rasta neće se, kako se očekuje, vratiti u normalu<br />
do 2010. godine.<br />
Predviđanja za Hrvatsku<br />
Budući da kriza obuhvaća cjelokupno svjetsko<br />
gospodarstvo, tako nije mogla zaobići ni Hrvatsku.<br />
Prema WEO izvješću procjene stope rasta za<br />
Hrvatsku u 2008. smanjene su na 3,8 posto u<br />
odnosu na 4,3 posto prognoziranih u travnju.<br />
Što se tiče predviđanja za 2009. godinu, u travnju<br />
je bila procijena stopa rasta od 4 posto, a<br />
sada je predviđena stopa od 3,7 posto.Promatramo<br />
li predviđenu stopu infl acije vidjet ćemo<br />
da je porasla sa travanjskih 5,5 posto na 7 posto<br />
u 2008. te sa travanjskih 3,5 na 4,9 posto u<br />
2009. godini.<br />
Uz sve navedeno, u izvješću je dan osvrt i na<br />
tekuće račune u hrvatskoj bilanci plaćanja. Manjak,<br />
promatran kao udio u bruto domaćem proizvodu,<br />
očekuje se u visini od 10,1 posto u<br />
2008. godini, za razliku od travanjske procjene<br />
koja je iznosila 9 posto. Za 2009. godinu on je<br />
predviđen u visini od 10,2 posto, dok su travanjske<br />
procjene iznosile 8,7 posto.<br />
Goran CRLJENICA
NASTAVAK JAČANJA ŠVICARSKOG FRANKA PREMA EURU<br />
Poskupjeli krediti u "švicarcima"<br />
Švicarski franak postao je noćna mora već ionako<br />
prezaduženih Hrvata koji su svoje kredite<br />
digli u toj valuti. U posljednje vrijeme<br />
sve je "jači" u odnosu na euro, a time i na<br />
kunu. Oni koji svoju fi nancijsku imovinu drže<br />
u švicarskim francima od toga su profi tirali,<br />
no njihov je broj zanemariv u odnosu na<br />
one koji su u toj valuti podigli kredite.<br />
Kretanja tečaja<br />
Promatramo li drugu polovicu listopada, možemo<br />
vidjeti da se dogodio najsnažniji rast vrijednosti<br />
franka u odnosu na euro, a taj rast se prema<br />
riječima analitičara prelio i na tečaj kune u<br />
odnosu na švicarski franak. Ako pak usporedimo<br />
tečaj s početka studenoga ove godine, primijetit<br />
ćemo se da je on porastao, odnosno deprecirao<br />
za oko 12 posto u odnosu na početak listopada.<br />
Općenito, sama deprecijacija možda dovodi do<br />
porasta izvoza u gospodarstvu, investitori koji<br />
drže svoje vrijednosne papire i ostale investicije<br />
u stranoj valuti imat će koristi od toga, ali ona<br />
ima nepovoljne učinke na većinu stanovništva,<br />
upravo zbog porasta rate kredita, tako da uz nepromijenjenu<br />
kamatnu stopu raste protuvrijednost<br />
kredita u kunama kojeg moraju vratiti.<br />
Skupi krediti<br />
Do 2006. godine vrijednost kredita izdanih u<br />
švicarskim francima iznosila je svega četiri posto<br />
svih kredita, a u 2007. taj se udio popeo na<br />
21 posto. Prema posljednjim mjerenjima građani<br />
imaju otprilike kredita u švicarskim francima<br />
u vrijednosti 25 milijardi kuna, koji su u proteklih<br />
mjesec dana poskupjeli za 12 posto, čime<br />
su postali najskuplji i najneisplatljiviji na tržištu.<br />
Kako je došlo i do rasta vrijednosti švicarskog<br />
franka u odnosu na euro, i u susjednoj<br />
Sloveniji to je izazvalo paniku kod onih koji su<br />
uzeli kredite u toj valuti. Ukoliko korisnici žele<br />
konvertirati svoj kredit u drugu valutu, moraju<br />
platiti tu konverziju jedan posto od vrijednosti<br />
kredita. Ako uzmemo u obzir brojku od 25 milijardi<br />
kuna kredita u švicarskim francima, izračunat<br />
ćemo da je riječ o 250 milijuna kuna.<br />
Prema riječima Davora Holjevca, zamjenika gu-<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
17<br />
GOSPODARSTVO<br />
vernera Hrvatske narodne banke, centralna<br />
banka je na vrijeme upozoravala na rizike zaduživanja<br />
u francima te se s njene strane ne trebaju<br />
očekivati potezi na osnovi kojih bi se djelovalo<br />
na tečaj franka. Također je naglasio da<br />
se pojedinac treba zadužiti samo ako je siguran<br />
da može servisirati dug, uzimajući u obzir tečajne<br />
oscilacije i kretanje kamata. Neke su banke,<br />
poput PBZ-a, povukle franak iz ponude još<br />
prošle godine, a ostale su odlučile postupnije<br />
povlačiti švicarski franak iz ponude i povećati<br />
kamatne stope.<br />
Goran CRLJENICA
GOSPODARSTVO<br />
STRANI KAPITAL NAJVIŠE IZRAŽEN U BANKARSTVU<br />
Strani vlasnici hrvatskih banaka najviše će<br />
biti zahvaćeni krizom<br />
Pet najvećih banaka u Hrvatskoj – Zagrebačka,<br />
Privredna, Hypo Alpe – Adria, Raifeeisen<br />
i Erste & Steiermaerkische imaju nekoliko<br />
zajedničkih karakteristika. To se prije svega<br />
odnosi na to da imaju najveći broj klijenata,<br />
najveće dobiti i bankarske aktive, visoke rezerve<br />
likvidnosti i zavidan temeljni kapital.<br />
No, imaju još jednu zajedničku karakteristiku<br />
koja je uz sve ove pozitivne, ipak najznačajnija,<br />
a nažalost negativna za hrvatsko gospodarstvo.<br />
Radi se o vlasništvu. Naime, sve nabrojene<br />
banke su redom u stranom vlasništvu.<br />
Nakon ovakvih činjenica, moramo se jednostavno<br />
zapitati – kako je do ovoga došlo i jesu<br />
li zaista bili potrebni neki od poteza koji<br />
su obilježili hrvatski bankarski sustav na najgori<br />
mogući način. Isto tako, pitanje je hoće<br />
li se svjetska fi nancijska kriza odraziti i na<br />
Hrvatsku te trebaju li građani strahovati za<br />
svoje uloge u bankama.<br />
Od ukupno 33 banke u Hrvatskoj, samo je jedna<br />
u državnom vlasništvu. Radi se o Hrvatskoj poštanskoj<br />
banci. Udio stranog vlasništva nad<br />
bankama među tranzicijskim zemljama veći je<br />
jedino u Estoniji i Latviji.<br />
Bruto dobit hrvatskih banaka 3,34<br />
milijarde kuna<br />
Prema privremenim podacima koje je objavila<br />
Hrvatska narodna banka, banke u Hrvatskoj su<br />
u prvom polugodištu ove godine ostvarile bruto<br />
dobit od 3,34 milijarde kuna. Uspoređujući podatke<br />
s prijašnjom godinom, bruto dobit banaka<br />
u prvom ovogodišnjem polugodištu veća je<br />
za 34 posto. Od ukupno 33 banke njih 28 prvo<br />
polugodište završava s dobiti, dok njih pet bilježi<br />
gubitak. Najveću dobit prije oporezivanja<br />
u prvoj polovici ove godine, ostvarila je Zagrebačka<br />
banka, oko milijardu kuna, što je udio od<br />
30 posto u ukupnoj bruto dobiti banaka u Hrvatskoj.<br />
Slijedi Privredna banka Zagreb sa nešto<br />
više od 747 milijuna kuna bruto dobiti i udjelom<br />
od oko 22 posto.<br />
Tako na te dvije vodeće banke otpada više od<br />
polovice, točnije 53 posto, ukupne bruto dobiti<br />
banaka u Hrvatskoj. Treće mjesto po ostvarenoj<br />
bruto dobiti u prvom polugodištu ove godine<br />
zauzima Erste & Steiermaerkische bank, četvrto<br />
Raiffeisen bank Austria , a peto Societe<br />
Generale - Splitska banka.<br />
Tih pet banaka, sve u stranom vlasništvu,<br />
ostvarilo je tako u prvom polugodištu 83 posto<br />
ukupne bruto dobiti banka u Hrvatskoj.<br />
18<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Hrvatsko bankarsko tržište karakterizira visok stupanj koncentracije,<br />
a osam inozemnih bankovnih grupacija prisutnih<br />
na hrvatskom tržištu kontrolira gotovo 90 posto hrvatske<br />
bankovne aktive.<br />
Jedina banka u državnom vlasništvu, Hrvatska<br />
poštanska banka na devetom je mjestu s bruto<br />
dobiti u iznosu 46,53 milijuna kuna.<br />
Bankarska aktiva porasla za 0,91<br />
posto<br />
Ukupna aktiva 33 banke u Hrvatskoj krajem lipnja<br />
ove godine iznosila je 348,2 milijarde kuna<br />
što je 23 milijarde kuna više nego krajem lipnja<br />
prošle godine.<br />
U odnosu na kraj 2007. godine ukupna je aktiva<br />
banaka u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove<br />
godine porasla za 0,91 posto. Po veličini aktive<br />
i dalje je vodeća Zagrebačka banka sa 82 milijarde<br />
kuna. U ukupnoj aktivi svih banaka u Hrvatskoj<br />
Zagrebačka banka ima udio od 23 posto.<br />
Aktiva Privredne banke Zagreb krajem lipnja<br />
u odnosu na kraj prošle godine smanjena je<br />
za 0,44 posto, a uz tu banku još 11 banaka bilježi<br />
smanjenje aktive u odnosu na kraj 2007.<br />
godine. Kao i po bruto dobiti i po veličini aktive<br />
Zagrebačku i Privrednu slijede Erste & Steiermaerkische<br />
bank, Raiffeisen bank Austria te<br />
Societe Generale - Splitska banka.<br />
Hrvatski bankarski sustav je<br />
izrazito koncentriran<br />
Hrvatsko bankarsko tržište karakterizira visok<br />
stupanj koncentracije, a osam inozemnih bankovnih<br />
grupacija (UniCredito, IntesaBci, Erste,<br />
HVB, Raiffeisen, Hypo Alpe-Adria, Charlemagne
Capital i Volksbank) prisutnih na hrvatskom tržištu<br />
kontrolira gotovo 90 posto hrvatske bankovne<br />
aktive. Hrvatska se prema tom kriteriju<br />
nalazi na trećem mjestu među tranzicijskim zemljama,<br />
a vodeća je Estonija (100 posto bankovnog<br />
sustava u inozemnom vlasništvu) i Latvija<br />
(97 posto).<br />
Hrvatski bankovni sektor vodeći svjetski magazin<br />
The Banker ocjenjuje solidnim i svrstava ga<br />
u skupinu sa slovenskim, poljskim i slovačkim.<br />
Ipak, konsolidacija hrvatskog bankarstva nije<br />
zasigurno dovršena jer neke od inozemnih banaka<br />
Hrvatsku smatraju značajnim tržištem.<br />
Hoće li fi nancijska kriza utjecati<br />
na hrvatske banke?<br />
"Hrvatski bankarski sustav je stabilan." - riječi<br />
su hrvatskih političara, ekonomskih stručnjaka<br />
i ministara. Ovu smo rečenicu mogli proteklih<br />
tjedana pročitati već nebrojno puta, a isto tako<br />
i čuti. Većina najvećih hrvatskih banaka nije<br />
značajno niti izravno kapitalno izložena rizičnim<br />
svjetskim financijskim institucijama te<br />
smatraju da je otpornost hrvatskog bankovnog<br />
sustava, među ostalim, osigurana mjerama HNB<br />
vezanima uz adekvatnost kapitala i obvezne<br />
pričuve.<br />
Prema ranije objavljenim procjenama HNB-a,<br />
ukupna izloženost svih hrvatskih banaka stranim<br />
fi nancijskim institucijama koje su se našle<br />
u problemima u trenutnoj krizi kreće od 10 do<br />
15 milijuna kuna. Pritom iz pet najvećih banaka<br />
uglavnom ističu kako one nisu izložene rizičnim<br />
institucijama i kako je njihovo poslovanje<br />
uredno, a da je stabilnost sustava osigurana visokim<br />
rezervama likvidnosti te kapitala.<br />
Iz Zagrebačke banke navode da je njihovo poslovanje<br />
uredno i u skladu s rastom plasmana<br />
do limita kojeg dopušta HNB te da u ovoj, kao<br />
i u idućoj godini, očekuju porast dobiti. Iz Hypo<br />
banke pojašnjavaju da ta banka apsolutno<br />
nije izložena prema bankama zahvaćenim problemima,<br />
kao i da hrvatske banke općenito nisu<br />
izravno izložene američkom tržištu derivata i<br />
ostalih rizičnih proizvoda, dok u Raiffeisenu kažu<br />
da da će određena izloženost prema takvim<br />
institucijama uvijek biti prisutna.<br />
Rohatinski ističe kako u Hrvatskoj<br />
nema kreditne krize<br />
Guverner HNB-a, Željko Rohatinski, smatra da<br />
se globalni procesi na lokalnoj razini manifestiraju<br />
na različite načine. Ističe kako je globalna<br />
fi nancijska kriza u svijetu izazvana klasičnom<br />
kreditnom krizom koju su izazvale banke u uvjetima<br />
ekspanzivne politike uz nedovoljnu regulaciju<br />
i loše upravljanje kreditnim rizikom. Na<br />
taj su način banke postale nelikvidne, a neke i<br />
insolventne preko poslova sekuritizacije i njihovi<br />
su se problemi prenijeli i na investicijske<br />
banke pa su onda zajedno počeli rušiti fi nancijsko<br />
tržište.<br />
Globalna je fi nancijska kriza<br />
u svijetu izazvana klasičnom<br />
kreditnom krizom<br />
koju su izazvale banke u<br />
uvjetima ekspanzivne politike<br />
uz nedovoljnu regulaciju<br />
i loše upravljanje kreditnim<br />
rizikom – ističe<br />
Rohatinski.<br />
Takvi su se poremećaji odrazili i na realni sektor<br />
što je dovelo do usporavanja ekonomske aktivnosti<br />
i recesije. Rohatinski ponavlja kako u<br />
Hrvatskoj nema kreditne krize i da je neće ni<br />
biti, a zbog visoke kapitaliziranosti banaka i visokih<br />
rezervi sustava neće biti ni krize depozita.<br />
Zadatak HNB je da spriječi širenje panike s<br />
jednog na drugo tržište, no to ne znači da će<br />
biti izravnih intervencija središnje banke u korist<br />
aktera na burzi.<br />
Bankama novac za smanjenje<br />
pritiska na tržište<br />
Ukidanjem stope obvezne pričuve, guverner Rohatinski<br />
bankama je na raspolaganje stavio 450<br />
milijuna eura koji bi trebali služiti za smanjenje<br />
ili ograničavanje mogućeg pritiska na tržište.<br />
Naime, HNB ne želi izravno kreditirati poslovanje<br />
tvrtki, što bi se dogodilo kad bi odobrio<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
19<br />
GOSPODARSTVO<br />
obrnute repo aukcije korporativnih obveznica.<br />
Postojeći su repo poslovi kratkoročni poslovi, a<br />
ako u zalog želimo uzimati dugoročne, moramo<br />
zaključiti ugovore o takvoj vrsti posla. HNB je<br />
spreman to učiniti, ali za sada bi kao kolateral<br />
mogla prihvatiti isključivo državne obveznice –<br />
objašnjava Rohatinski. Već neko vrijeme prisutna<br />
ideja da se kao kolateral koriste i korporativne<br />
obveznice u portfelju pojedinih fondova<br />
objektivno bi značilo izravno kreditiranje poduzeća<br />
od strane središnje banke uz vrlo slabe garancije<br />
da će ti krediti ikad biti plaćeni. HNB<br />
očekuje da će banke u vlastitom interesu preuzeti<br />
odgovornost koja se od njih očekuje, a potezi<br />
HNB-a upravo su uvjetovani ovakvim ponašanjem<br />
banaka.<br />
Unatoč silnim ponavljanima da Hrvatskoj ne<br />
prijeti fi nancijska kriza, Hrvatska bi ipak trebala<br />
zatražiti pomoć Međunarodnog monetarnog<br />
fonda. Iako se sadašnja kriza tek djelomično<br />
odražava u Hrvatskoj, srednjoročno bi takvi negativni<br />
utjecaji mogli ipak osnažiti jer globalni<br />
ulagači u kriznim situacijama izbjegavaju rizična<br />
tržišta u razvoju što bi naposljetku moglo<br />
ograničiti gospodarski rast.<br />
Na kraju dobra vijest. Hrvatska vlada je donijela<br />
odluku da će jamčiti za štednju do 170 tisuća<br />
kuna, umjesto dosadašnjih sto tisuća, u slučaju<br />
propasti neke banke. Ukoliko fi nancijska kriza<br />
doista ugrozi bankarsko tržište, najviše će nastradati<br />
vlasnici. A to su ovog puta stranci, a<br />
ne mi.<br />
Marija ČUSEK
GOSPODARSTVO<br />
20<br />
manager 72/13 | 12/2008
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE ZABRANILO IZLOV TUNA<br />
Plavorepoj atlantskoj tuni prijeti izlov<br />
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog<br />
razvoja donijelo je odluku kojom se od<br />
10. listopada do kraja ove godine zabranjuje<br />
izlov tune svim ribolovnim alatima u Jadranu.<br />
Republika Hrvatska članica je Međunarodne<br />
komisije za zaštitu atlantskih tuna koja<br />
svim svojim članicama propisuje godišnju<br />
ulovnu kvotu. Ulovna kvota za 2008. godinu<br />
iznosila je 833 tone, no već je u potpunosti<br />
iskorištena.<br />
Kontinuirano smanjenje<br />
ulovnih kvota<br />
Međunarodno povjerenstvo za očuvanje atlantske<br />
tune (ICCAT) 2006. godine usvojilo je kvote<br />
koje u razdoblju do 2010. godine u ukupnoj količini,<br />
ali i pojedinačnoj težini imaju silaznu putanju.<br />
Tako je, na globalnoj razini, ukupan izlov<br />
tuna za 2006. godinu iznosio 32.000 tona, a<br />
2010. zaustavit će se na samo 25.500 tona. Prema<br />
ovoj odluci ICCAT-a težina tuna kod izlova<br />
koje su namijenjene za daljnji promet na tržištu,<br />
povećana je sa 10 na čak 30 kilograma.<br />
Također su u dogovoru s Europskom komisijom<br />
Problem je nastao kada je<br />
Hrvatska sportskim ribolovcima<br />
pristiglim iz raznih<br />
zemalja Europe prodavala<br />
dozvole za izlov tune, a nekoliko<br />
dana kasnije zabranila<br />
njezin izlov!<br />
doneseni novi propisi koji bi trebali pomoći da<br />
se ne prekorače zadane kvote. S obzirom da<br />
plavorepa atlantska tuna obitava u hrvatskom<br />
dijelu Jadrana ovo smanjenje kvota, a i drugi<br />
stroži propisi odnose se i na hrvatske ribare.<br />
Europska komisija i ICCAT ovim novim propisima<br />
i kvotama započeli su 15-godišnji plan oporavka<br />
ove riblje vrste, te su spremni upotrijebiti<br />
sva sredstva kako bi se spriječio preveliki<br />
izlov kakav je zabilježen prošle godine. Tako je<br />
u Jadranu od ove godine zabranjeno korištenje<br />
aviona i helikoptera za traženje tuna prije njihova<br />
izlova.<br />
Prema novom pravilniku Hrvatska je također<br />
dužna do 31. siječnja za tekuću godinu dostaviti<br />
plan ribarenja. Ključni sadržaj toga plana je<br />
popis svih tunolovaca dužih od 24 metra s citiranjem<br />
njihovih kvota za tune. Za manja plovila<br />
nužno je navesti ukupne kvote koje se odnose<br />
na zadruge ili organizacije kojima ta plovila<br />
pripadaju. Na kraju svake sezone EK-i se mora<br />
poslati detaljno izvješće o izlovu. Svi su ti po-<br />
daci zapravo samo sastavni elementi nove evidencije<br />
o tržišnoj sljedivosti tune od "mreže do<br />
tanjura". Nadaju se da će ove mjere spriječiti<br />
nezakoniti ribolov. Hrvatskim ribarima također<br />
je zabranjen izlov tune plivaricama tunolovcima<br />
u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca,<br />
dok je izlov tune parangalima dužine iznad 24<br />
metra zabranjen od 1. lipnja do 31. prosinca.<br />
Nova blamaža hrvatskog turizma<br />
U nekoliko posljednjih godina sportski ribolov<br />
postao je vrlo važna i značajna sastavnica hrvatske<br />
turističke ponude. Mnoga mjesta na Jadranskoj<br />
obali poput Jezera, Vodica, Murtera,<br />
Rogoznice i drugih, bilježe velike prihode od<br />
noćenja i iznajmljivanja brodova sportskim ribolovcima.<br />
Ove godine, umjesto daljnjeg napretka<br />
ove grane turizma Hrvatska se potpuno<br />
izblamirala i doživila fi jasko.<br />
Problem je nastao kada je Hrvatska sportskim<br />
ribolovcima pristiglim iz raznih zemalja Europe<br />
prodavala dozvole za izlov tune, a nekoliko dana<br />
kasnije zabranila njezin izlov! Mjesečna dozvola<br />
za izlov tune u Hrvatskoj se naplaćuje<br />
1500 kuna te je među najskupljima u svijetu, a<br />
izlovna kvota za sportske ribolovce iznosi samo<br />
pet tona. Šokirani i razočarani ribolovci vratit<br />
će se kući ili posjetiti susjednu Italiju koja svake<br />
godine prekorači izlovnu kvotu tune i to najviše<br />
zbog sportskih ribolovaca od kojih ostvaruje<br />
ogromne prihode. Ukoliko želi dalje razvijati<br />
ovu granu turizma Hrvatska bi trebala povećati<br />
izlovne kvote za sportske ribolovce, te<br />
svakako ubuduće paziti s prodajom dozvola za<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
21<br />
GOSPODARSTVO<br />
ribolov jer ovakvi gafovi su najgora moguća reklama<br />
za hrvatski turizam.<br />
Gdje je hrvatska zarada<br />
od izlova tune?<br />
Nažalost, zarada je vrlo mala, gotovo nikakva,<br />
iako bi se u budućnosti stvari trebale pokrenuti<br />
na bolje. Većina tune ulovljena ove godine završila<br />
je u registriranim ribogojilištima u Splitsko-dalmatinskoj<br />
i Zadarskoj županiji. Tamo će<br />
biti u tzv. kaveznom uzgoju dok ne narastu<br />
"dovoljno velike" za izvoz na svjetsko tržište.<br />
Očekuje se da će kroz dvije godine postepeno<br />
biti izvezena u Japan jer je on njezin najbolji<br />
kupac.Puno veća zarada od tune krije se upravo<br />
u sportskom ribolovu. Mnoge zemlje su to prepoznale<br />
te većinu izlova namijenile sportskom<br />
ribolovu. Tako je SAD od 9000 tona kvote za<br />
izlov "teške ribe", koja uključuje tunu, čak 60<br />
posto namijenio sportskim ribolovcima. Prihodi<br />
su toliki da bez problema pokriju troškove, subvencioniraju<br />
vlastite ribare i dobro zarade. U<br />
kojem pravcu će krenuti Hrvatska još nije poznato,<br />
no stvari se što prije trebaju promijeniti<br />
jer trenutačno imamo nezadovoljne ribare, razočarane<br />
turiste i malu zaradu.<br />
Marko LUKAČEVIĆ
GOSPODARSTVO<br />
TKO ČEKA, TAJ I DOČEKA<br />
Do mora sigurno i bez gužvi<br />
Hrvatska se kao turistička zemlja godinama<br />
suočavala s velikim problemima vrlo loših i<br />
nesigurnih prometnica. Broj prometnih nesreća<br />
naročito bi porastao tijekom ljetnih mjeseci,<br />
a gužve bi postale nepodnošljive. Ti problemi<br />
postepeno postaju hrvatska prošlost.<br />
22. listopada svečano je otvorena autocesta<br />
Rijeka-Zagreb koja je napokon u potpunosti<br />
dovršena, a u proljeće 2009. godine očekuje<br />
se puštanje u promet drugih cijevi tunela Sveti<br />
Rok i Mala Kapela. Dovršenje ovih dugo<br />
iščekivanih projekata trebali bi donijeti neophodnu<br />
sigurnost na hrvatske ceste.<br />
"Dugih" 37 godina<br />
Autocesta Rijeka-Zagreb napokon je "zaživjela"<br />
punim profi lom i to kroz svih 146,5 kilometara<br />
dužine. Gradnja ove autoceste započela je još<br />
davne 1971. godine. Razloga za ovako dugu<br />
gradnju ima na stotine, a osim političkih i fi nancijskih<br />
poteškoća, najveći razlog bio je vrlo zahtjevan<br />
teren. Neki dijelovi terena iziskivali su<br />
izgradnju dodatnih vijadukata i tunela te postavljanje<br />
posebne hidroizolacije i armature.<br />
Dionice autoceste koje nisu bile u potpunosti<br />
dovršene i na kojima se promet odvijao dvosmjerno<br />
bile su mjesta velikih gužvi i zastoja, ali<br />
nažalost i čestih nesreća zbog neopreznog pretjecanja.<br />
Procjenjuje se da je sveukupna vrijednost<br />
radova iznosila oko 661 milijun eura. Nakon<br />
završetka posljednjih dionica Oštrovica-Vrata i<br />
Ravna Gora-Stara Sušica poskupila je cestarina<br />
koja sada iznosi 60 kuna za osobno vozilo.<br />
Svjetlo na kraju tunela<br />
Tuneli Sveti Rok i Mala Kapela dva su najduža i<br />
najkompleksnija tunela u Hrvatskoj. No nažalost,<br />
umjesto da budu hrvatski ponos oni su još<br />
uvijek mjesta gdje turisti gube volju za budućim<br />
dolascima u Hrvatsku jer se stvaraju kolone<br />
duge i preko deset kilometara zbog kojih čekaju<br />
po nekoliko sati u uzavrelim autima. I na<br />
kraju još plate punu cijenu cestarine. Ipak, od<br />
sljedeće turističke sezone trebali bi biti pošte-<br />
22<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Vrijednost radova na uređenju druge cijevi procjenjuje se na<br />
oko 150 milijuna kuna bez PDV-a s tim da je na dosadašnje<br />
radove potrošeno više od milijarde kuna.<br />
đeni ovakvih situacija jer bi do lipnja 2009. godine<br />
napokon trebale biti uređene i druge cijevi<br />
ovih dvaju tunela.<br />
Sveti Rok<br />
Ovaj tunel projektirao je "Institut građevinarstva<br />
Hrvatske", (IGH) a većinu radova izvršila<br />
je tvrtka "Konstruktor-inženjering d.d. Split".<br />
Projektiran je s dvije tunelske cijevi s razmakom<br />
od 35 metara. Građen je tzv. faznom izgradnjom<br />
što znači da se završetkom jedne cijevi<br />
završi i oko 50 posto druge cijevi. Uz glavnu<br />
cijev napravljeni su još i ovi objekti: četiri<br />
okretišta za vozila, 12 zaustavnih niša, 14 pješačkih<br />
prolaza u nuždi, šest niša za trafostanice<br />
te 64 SOS niša.<br />
Konstruktor-inženjering izvršio je prokop jedne<br />
cijevi i 48 posto druge cijevi, a iz tunela je iskopano<br />
oko 520 000 m³ sraslog materijala. Osim<br />
kompletno dovršenog iskopa i osiguranja tunelskih<br />
cijevi dovršena je hidroizolacija, armatura i<br />
betonska obloga normalnog profi la tunelske cijevi<br />
kao i radovi na glavnoj odvodnji, kolničkoj<br />
konstrukciji i portalnim građevinama.<br />
Primijenjena je Nova austrijska tunelska metoda<br />
(NATM) koja je jedina i moguća u područjima<br />
našeg krša koji karakteriziraju česte promjene<br />
stijenske mase. Za tunelske radove korišteni<br />
su posebni, najsuvremeniji strojevi. Tako je za<br />
neke ključne radove nabavljena ova oprema:<br />
bušaći stroj s tri bušaće grane i korpom, stroj<br />
za mlazni beton po mokrom postupku, jednozglobni<br />
damperi za izvoz od 13 m³ napravljeni<br />
specijalno za tunelske radove, ventilatori od 65<br />
m³ s frekventnom regulacijom i dr.<br />
Za izgradnju samog tunela bilo je potrebno napraviti<br />
opsežne pripremne radove. Izvršeno je<br />
razminiranje lokacije gradilišta, trase dalekovoda<br />
i vodovoda, sanirano je 13 km dalekovoda<br />
oštećenog u Domovinskom ratu te je izgrađen<br />
vodovod s visinom dizanja vode do 420 metara.<br />
Dodatne probleme i neizvjesnost predstavljale su<br />
špilje koje su često bile detaljno ispitivane kako<br />
bi se pronašao optimalan prolaz kroz njih.<br />
Na izgradnji Sv. Roka, prvi puta u Hrvatskoj primjenjivan<br />
je sistem neelektričnih detonatora<br />
što je dalo dodatnu sigurnost za radove u tune-
logradnji. Ostali radovi također su izvođeni vrlo<br />
oprezno i uz maksimalne sigurnosne mjere što<br />
je napokon rezultiralo dovršetkom radova bez<br />
većih ozljeda. Isto tako, dobro je iskorišten<br />
materijal iz tunela za daljnju izgradnju, što nije<br />
bila uobičajena praksa. Dovršetak druge cijevi,<br />
tj. postavljanje obloge tunela i uređenje<br />
kolničke konstrukcije obavit će "Hidroelektra<br />
niskogradnja d.d." i "Konstruktor-inženjering<br />
d.d". Vrijednost radova na uređenju druge cijevi<br />
procjenjuje se na oko 150 milijuna kuna bez<br />
PDV-a s tim da je na dosadašnje radove potrošeno<br />
više od milijarde kuna.<br />
Mala Kapela<br />
Izgradnja ovog tunela započela je s velikim problemima<br />
oko odluke tko će biti izvođač radova<br />
na tunelu. Prvotno pravo gradnje dobile su tvrtke<br />
"Vijadukt d.d." i "Strabag AG". Na tu odluku<br />
talijanska tvrtka "Coopcostruttori" koja ima svoju<br />
podružnicu u Zagrebu uložila je žalbu Ministarstvu<br />
financija jer je njihova ponuda bila<br />
znatno povoljnija.<br />
Njihova ponuda prvotno je bila odbijena jer je<br />
procijenjeno da za tako složen projekt nemaju<br />
dovoljno referencija te da oni nisu klasično građevinarsko<br />
poduzeće nego zadružno udruženje<br />
manjih proizvoditelja. Ipak, nakon žalbe, tvrtka<br />
"Coopcostruttori" uspjela je dokazati svoju kompetentnost<br />
i potpisala je ugovor sa "Hrvatskim<br />
autocestama" o gradnji tunela Mala Kapela. Dodatni<br />
problem bilo je odustajanje tvrtke "Produkt"<br />
koja je trebala biti glavni podizvoditelj radova.<br />
No, i to je riješeno te je geološke istražne<br />
radove napravila tvrtka "IGI" (Institut za geološka<br />
istraživanja) iz Zagreba, a nadzor radova i<br />
projektantski nadzor obavio je "IGH".<br />
U gradnji je sudjelovalo 190 radnika Coopcostruttoria<br />
od čega je čak 175 Hrvata. Također je ko-<br />
rištena metoda NATM. Projektiran je sa dvije tunelske<br />
cijevi s razmakom od 25 metara. Za potrebe<br />
geotehničkog projekta obavljeni su geomehanički<br />
i inženjersko-geološki istražni radovi, koji<br />
su obuhvaćali istražna bušenja, laboratorijska ispitivanja<br />
uzoraka stijenskih materijala i geofi zičke<br />
istražne radove.<br />
Obloga tunela izvodi se od betona, minimalne<br />
debljine 30 cm, a između obloge i primarne podgrade<br />
stavljan je sloj hidroizolacije od polivinilske<br />
folije zaštićene geotekstilom. Kolnička konstrukcija<br />
izgrađena je od nevezanog granuliranog<br />
kamenog materijala na koji su redom stavljani<br />
bitumenizirani nosivi sloj, asfaltni beton i<br />
splitmastiks asfalt. U desnoj cijevi tunela na-<br />
Postavlja se logičko pitanje<br />
zašto se sa uređenjem drugih<br />
cijevi nije započelo odmah<br />
po puštanju tunela u<br />
promet nego tek u listopadu<br />
2007. godine?<br />
pravljeno je 12 proširenja za zaustavljanje, šest<br />
okretišta s poprečnim prolazima koja su opremljena<br />
kliznim protupožarnim vratima te 14 posebnih<br />
niša za slučaj opasnosti.<br />
Radovi su obavljeni iznimno uspješno i brzo, a<br />
razlog tome bili su sposobni i odgovorni radnici,<br />
kvalitetni strojevi, stručni projektanti i nadzorni<br />
inženjeri. Ipak, kao glavni razlog navedeno je<br />
istodobno probijanje obaju cijevi tunela jer to<br />
omogućuje maksimalno iskorištavanje mehanizacije<br />
i radne snage te istodobno izvođenje radova<br />
u više faza. Dok se, primjerice, u desnoj tunelskoj<br />
cijevi izvodi hidroizolacija, betonska<br />
obloga i drugi radovi, moguć je odvoz materijala<br />
kroz lijevu cijev. Uređenje lijeve cijevi tunela koštati<br />
će oko 150 milijuna kuna bez PDV-a, radove<br />
će izvršiti nesuđeni izvođači svih radova, "Vijadukt<br />
d.d." i "Strabag AG". Na dosadašnje radove<br />
potrošeno je oko 515 milijuna kuna.<br />
Ispunjene kvote prometa<br />
Prosječan broj vozila u jednome danu kroz svaki<br />
od ova dva tunela je oko deset tisuća vozila, ali<br />
u ljetnim mjesecima on iznosi oko 30 pa čak i do<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
23<br />
GOSPODARSTVO<br />
40 tisuća vozila dnevno te se naravno stvaraju<br />
kolone zbog prestrojavanja na jednu traku i dvosmjernog<br />
odvijanja prometa. Za uređenje drugih<br />
cijevi je odlučeno da radovi započnu kada se postigne<br />
dovoljna količina prometa.<br />
Čini se nevjerojatnim da nitko nije razmislio da<br />
će u ljetnim mjesecima jedna cijev tunela postati<br />
"zakrčena" zbog velikog povećanja broja vozila.<br />
Postavlja se logičko pitanje zašto se sa uređenjem<br />
drugih cijevi nije započelo odmah po puštanju<br />
tunela u promet nego tek u listopadu<br />
2007. godine? No, ipak se treba okrenuti budućnosti,<br />
zaboraviti kolone i duga čekanja te se veseliti<br />
budućim putovanjima na more koja bi trebala<br />
biti brža i sigurnija gdje god se uputili.<br />
Marko LUKAČEVIĆ
GOSPODARSTVO<br />
KLUBOVI LIGE PRVAKA<br />
Real – jedan od "Velika dva"<br />
Los Blancos, Los Merngues, mnogi su nadimci,<br />
ali samo je jedan Real Madrid Club de Fútbol.<br />
Dok je većina članova momčadi bila sa sjevera<br />
zvali su se i Los Vikingos, a za vrijeme Perezovih<br />
uspjeha Los Galacticos. Svaki nadimak<br />
nosi ime jedne ere, a era je bilo mnogo. Ima<br />
Real u svojoj povijesti 31 naslov La lige (Primera<br />
liga), 17 Kupova Španjolske, devet Kupova<br />
Lige prvaka i dva Kupa UEFA-e. Poznat je<br />
Real, ako ne i najpoznatiji, i po vječnom rivalstvu<br />
s Barcelonom. Ta podjela se raznijela cijelim<br />
svijetom zahvljujući mnogobrojnim navijačima<br />
obaju klubova. Ako nisi za Real, navijaš<br />
za Barçu i obrnuto.<br />
Veliki Santiago Bernabéu<br />
Razdvajanjem od drugih klupskih organizacija<br />
Nogometni klub Madrid je formiran 2.ožujka<br />
davne 1902. godine. Samo tri godine nakon<br />
osnutka, Madrid FC je osvojio svoj prvi naslov u<br />
povijesti pobjedivši Athletic Bilbao u fi nalu<br />
španjolskog kupa. Klub je postao jedan od temelja<br />
španjolske nogometne asocijacije nakon<br />
što je predsjednik kluba Adolfo Meléndez potpisao<br />
osnivački ugovor iste godine. 1912. klub<br />
se smjestio na teren zvan Campo de O'Donnell.<br />
Tek 1920. godine klub postaje kraljevski, tj. Real<br />
Madrid, nakon što je kralj Alfonso XIII. dodijelio<br />
taj naziv klubu.<br />
1929. godine osnovana je španjolska nogometna<br />
liga. Real Madrid je osvojio prvi naslov Lige<br />
u sezoni 1931./1932.<br />
Santiago Bernabéu Yeste postao je predsjednik<br />
Real Madrida 1945. godine. Za vrijeme njegova<br />
predsjedanja, nakon Španjolskog građanskog<br />
rata, ponovno je izgrađen stadion Santiago<br />
Bernabéu i Ciudad Deportiva. Početkom 1953.<br />
on je počeo strategiju uzimanja svjetski najboljih<br />
igrača iz inozemstva. Najpoznatiji među<br />
njima je bio Alfredo di Stéfano zbog činjenice<br />
da se za njega i Barcelona nadmetala i izgubila.<br />
Tako je Bernabeu napravio prvu multinacionalnu<br />
momčad na svijetu, sa Stéfanom kao presudnim<br />
za buduće uspjehe. Bernabeu nije samo digao<br />
jedan klub da igra s najboljima, on je cijeli<br />
europski nogomet dignuo na višu razinu Ligom<br />
prvaka.<br />
1955. potaknuti idejom francuskog novinara<br />
Gabriela Hanota, u Hotelu Ambassador u Parizu,<br />
susreli su se Bernabeu, Bedrignan i Gustáv<br />
Sebes i osmislili ono što danas znamo kao Ligu<br />
prvaka. A Real je osvojio Ligu prvaka šest puta<br />
zaredom i tako si prisvojio originalni kup u vlasništvo<br />
i znak časti UEFA-e. Za vrijeme predsjedanja<br />
Santiaga Bernabéaua Real Madrid se postavio<br />
kao jaka sila kako u španjolskom, tako i<br />
u europskom nogometu.<br />
Santiago Bernabéu je preminuo za vrijeme igranja<br />
Svjetskog kupa u Argentini 2. srpnja 1978.<br />
U njegovu čast FIFA je odredila tri dana žalosti<br />
za vrijeme natjecanja. A sljedeće godine pokre-<br />
24<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
A Real je osvojio Ligu prvaka šest puta zaredom i tako si prisvojio<br />
originalni kup u vlasništvo i znak časti UEFA-e. Za vrijeme<br />
predsjedanja Santiaga Bernabéaua Real Madrid se postavio kao<br />
jaka sila kako u španjolskom, tako i u europskom nogometu.<br />
nut je turnir njemu u čast. Nije to uzalud, ipak<br />
zahvaljujući njemu Real Madrid je od drugog<br />
kluba u Madridu postao najuspješniji u Španjolskoj<br />
i jedan od najuspješnijih u Europi.<br />
Novija vremena<br />
Real Madrid je na sljedeći Europski kup čekao<br />
32 godine. Tada je za vrijeme trenera Capella<br />
kluba ojačan (u pojačanju je sudjelovao i Davor<br />
Šuker), ali klub i dalje nije ostvarivao svoj potencijal.<br />
2007., nakon četiri godine, ponovno<br />
je osvojen naslov La lige, ipak Capello je smijenjen<br />
i na njegovo mjesto je došao Bernd Schuster.<br />
Tako stigosmo do današnjih vremena.<br />
Danas je Real Madrid drugi najvrijedniji klub<br />
na svijetu s 951 milijun eura. Na drugo mjesto<br />
je došao nakon što je u siječnju 2007. godine<br />
platio dug od 224 milijuna eura. Drugo mjesto<br />
je miljama daleko od lošeg poslovnog rezultata,<br />
pogotovo s obzirom na odličnu situaciju u kojoj<br />
se nalazi. Prihodi svake godine rastu, 2006. i za<br />
20 %. Prihod je 351 milijun eura, unatoč viskoim<br />
premijama i potrošenim 100 milijuna eura<br />
dok je Capello bio trener. Taj prihod je najviše<br />
povećala prodaja TV prava, s 25 na 33 %. Na tom<br />
polju će i dalje napredovati jer je Real Madrid<br />
sklopio ugovor o prodaji audio-vizualnih prava<br />
na svoje utakmice do 2013. za 1,1 milijardu eura<br />
s katalonskom kompanijom Mediapro.<br />
Sadašnja svjetska kriza prijeti i klubovima, tako<br />
i Real Madridu. No oni se ne boje za svoj položaj.<br />
Generalni direktor Jose Angel Sanche je o<br />
toj temi izjavio – fi nancijska situacija u Realu<br />
je vrlo dobra. Mi se nalazimo na vrhu liste najboljih<br />
svjetskih klubova po prihodu. Također,<br />
naši prihodi stalno rastu i klubu ne prijeti fi -<br />
nancijska kriza.<br />
Hoće li stvarno biti tako, ne može se znati. Real<br />
Madrid nije predvidljiv. Kad je imao najbolji tim<br />
na svijetu (Zidane, Beckham) podbacio je, kad<br />
nije imao neki tim uspio je. Činjenica je da se u<br />
njega ulaže od samog starta i on je od početka<br />
poslovni projekt jer od samog osnutka njegovi<br />
vlasnici su članovi i oni upravljaju klubom.<br />
Postoje glasine i da je grad Madrid preplatio<br />
njegov stari teren u želji da okrene fi nancijsku<br />
sreću kluba. To nikad nije potvrđeno, ali glasina<br />
se jako dugo održala. Ovih dana vidi se opet<br />
jedan neuspješan Real koji je izgubio od Stare<br />
dame i očigledno neće biti na čelu skupine. A<br />
ako još jednom podbaci, krenut će restrukturiranja<br />
i transferi, sve već viđeno.<br />
Ana NOVOKMET
KLUBOVI LIGE PRVAKA<br />
Barça – više od kluba<br />
Barcelona je uistinu "més que un club". Klub<br />
Barcelona predstavlja Kataloniju, njihov jezik,<br />
njihova prava i, ono najvažnije, njihov otpor.<br />
Taj otpor dobro igra nogomet i tako je<br />
Barcelona svrstana među najbolje nogometne<br />
klubove svijeta.<br />
Tko je bio Hans Gamper ?<br />
Hans Gamper je Švicarac i protestant, ali i osnivač<br />
Nogometnog kluba Barcelona. On je klub<br />
osnovao 29. prosinca 1899. i bio izbačen iz njega<br />
godinu kasnije skupa s još 36 protestanata jer<br />
je to bila nepodobna vjera. Gamper se onda oženio<br />
katolkinjom i vratio u Barcelonu. Vladao je<br />
klubom 25 godina i postavio klub na mjesto koje<br />
mu i danas pripada. Barcelona je od samog početka<br />
prenosila osim sportskog duha i politički<br />
koji je daleko sezao. Za vrijeme jedne utakmice<br />
španjolska je himna izviždana, a pljeskalo se britanskoj.<br />
To je donijelo posljedicu šestomjesečnog<br />
zatvaranja stadiona, a Gamper je morao napustiti<br />
zemlju zbog podržavanja katalonstva. U<br />
tom odsustvu Gamper se i upucao, a u njegovu<br />
čast se igra turnir nazvan njegovim imenom.<br />
Tada su krenule drastičnije mjere. Predsjednik<br />
kluba Jospe Sanyol je ubijen od strane tadašnje<br />
vlasti u Španjolskoj, Franca. Klub je mijenjao<br />
ime da zvuči više španjolski, a i katalonska zastava<br />
se morala skinuti s grba. Broj članova se<br />
rapidno smanjivao. Unatoč svemu, klub je i dalje<br />
bio politički obojen jer se samo na stadionu moglo<br />
govoriti katalonski bez straha. Barcelona je i<br />
dalje dobro igrala, a to se Francu nije sviđalo.<br />
1943. u uzvratnoj utakmici s Realom u Madridu<br />
(prvu je dobila Barcelona 3:0) čak je policija uletila<br />
u svlačionice. Franco nije želio katalonskog<br />
fi nalista u kupu pa je policija igračima prijetila<br />
prisilnim radom. No, to nije bilo dovoljno, za<br />
vrijeme utakmice su dana neopravdana četiri crvena<br />
kartona te je utakmica završila rezultatom<br />
11:1, naravno za Real. Mržnja Katalonaca prema<br />
Madridu je samo još više narasla.<br />
El Clásico<br />
Mržnja prema Real Madridu je nastala kasnije,<br />
točnije 1953. Te godine je Barcelona zapazila Alfreda<br />
di Stéfana, stupila s njim u kontakt i uspjela<br />
ga dovesti u Bacelonu. On je odigrao i nekoliko<br />
pripremnih utakmica. Santiago Bernabeu je<br />
tada uočio da je Barcelone prejaka i odlučio dovesti<br />
Stéfana u svoje redove. Klubovi su zaratili<br />
i sukob je riješio predsjednik saveza Sancho Davila.<br />
On je bio nećak bivšeg diktatora Prime de<br />
Rivere, koji je tridesetak godine prije zatvorio<br />
stadion Barçe. Stéfano je završio u Realu. Nakon<br />
toga se nižu utakmice pune nepravednih suđenja<br />
i velike agresije. Jednom prilikom je došlo do toga<br />
da su navijači Barçe izašli na teren, a policija<br />
je tako okrutno s njima postupala da se s tribina<br />
orilo: "Policajci-ubojice!" (Sličnih situacija je bi-<br />
lo i u našem nogometu).<br />
Priča je završila time da je sudac kažnjen, ali Real<br />
je bio u fi nalu. Sukob tih dvaju klubova je dosegao<br />
vrhunac 2000. kada je Luís Figo otišao iz<br />
Barcelone i potpisao za Real.. Klubovi su se susreli<br />
2002. u polufi nalu Lige prvaka. Real Madrid<br />
je dobio tu utakmicu koja je u španjolskim medijima<br />
predstavljena kao "utakmica stoljeća".<br />
Tradicija čistih dresova<br />
Osim političke obojenosti, klub ima još jednu<br />
posebnost. Klub nikad nije nosio nikakvu sponzorstvo<br />
na dresovima. Prije dvije godine je to<br />
promijenio, ali nije se prodao. Pristali su nositi<br />
znak UNICEF-a i njemu plaćaju 1.5 milijun eura<br />
godišnje. Dresove ipak radi Nike i to Barcelona<br />
dobro naplati, 150 milijuna eura za 5 godina. Od<br />
ove jeseni se i stadion, veliki Camp Nou, može<br />
iznajmiti za 40.000 eura. U tu cijenu ulazi mogućnost<br />
da 35 osoba podijeljenih u dvije momčadi<br />
odigra utakmicu , a uz to dobiju kompletnu<br />
opremu Barcelone sa svojim imenima na dresovima.<br />
Uz to dođu i diplome i koktel. Rezervirano<br />
za prave navijače.<br />
Barcelona je jako dobro prilagođena navijačima<br />
u smislu zarade. Pri posjetu stadionu Camp Nou<br />
uz cijenu 13 eura omogućen je ulazak na tribine,<br />
za višu cijenu čak i silazak na travu. U sklopu je<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
25<br />
GOSPODARSTVO<br />
Od ove jeseni se i stadion, veliki Camp Nou, može iznajmiti za<br />
40.000 eura. U tu cijenu ulazi mogućnost da 35 osoba podijeljenih<br />
u dvije momčadi odigra utakmicu , a uz to dobiju kompletnu<br />
opremu Barcelone sa svojim imenima na dresovima.<br />
i muzej u kojem su postavljeni zanimljivi eksponati<br />
koji omogućavaju šetnju kroz vrijeme. Zato<br />
i ne čudi da je Barcelona najjači nogometni<br />
brand na svijetu prema istraživanjima agencije<br />
Global Sponsors. Direktor te agencije Michael<br />
Stirling je istaknuo da Barcelona već godinama<br />
čini pametne korake u privlačenju globalne pažnje.<br />
Zato se klubu nije svidjelo kada je u prosincu<br />
2006. godine francuski dnevnik Le Monde uspostavio<br />
vezu između kluba i liječnika Eufemiana<br />
Fuentesa koji je u središtu dopinške afere.<br />
Sud je presudio u korist Barcelone i dodijelio odštetu<br />
od 300 000 eura.<br />
Barcelona mora čuvati ugled svojih igrača jer su<br />
oni ipak nogometna elita te su čak trojica bila<br />
na top listi deset najplaćenijih igrača. Nijedan<br />
nije bio na prvom mjestu, nitko u iznosima ne<br />
može nadmašiti Beckhama, ali Ronaldinho je držao<br />
visoko drugo mjesto sa svojih 24.1 milijun<br />
eura. Sad je Ronaldinho u Milanu, a prodan je za<br />
manju cijenu (21 milijun eura). Mogli bi se sada<br />
tumačiti nepotrebni troškovi Barcelone, ali o<br />
tom potom (ipak je Ronaldinho odbio Manchester<br />
City koji su nudili preko 25 milijuna). Sada,<br />
Barcelona je u skupini C i nije se baš pokazala<br />
odigravši neriješeno s Baselom, ali tko zna kako<br />
će se dalje stvari odvijati?<br />
Ana NOVOKMET
GOSPODARSTVO<br />
MOL KUPUJE DIONICE INA-E<br />
Kako završava beskrajna priča MOL – INA<br />
Tema MOL kupuje INA-u nikako da dobije<br />
svoj završetak. Počevši sa javnom ponudom<br />
dobrovoljnog preuzimanja koja je završila sa<br />
47,15 postotnim udjelom MOL-a u INA-i,<br />
pregovorima s Vladom koji su započeti i prije<br />
objave javne ponud te u konačnici kazna<br />
MOL-u zbog insajderskog trgovanja.<br />
Javni poziv na prodaju dionica<br />
Dobrovoljnu ponudu za preuzimanje INA-e MOL<br />
je objavio početkom rujna ove godine, ponude<br />
su se mogle predavati do 3. listopada, a nakon<br />
obrade i ponuda pristiglih poštom, ponuda je<br />
zatvorena 10. listopada. MOL-ova dobrovoljna<br />
ponuda za preuzimanje odnosila se na nešto više<br />
od 30,16 posto dionica, odnosno na sve dionice<br />
INA-e koje nisu u vlasništvu MOL-a i hrvatske<br />
Vlade. Nakon javne ponude mađarska<br />
naftna kompanija postala je najveći dioničar<br />
INA-e, s obzirom da Vlada u svom vlasništvu<br />
ima 44,83 posto dionica. Mađarski MOL tako, s<br />
ranije kupljenih 25 posto plus jednu dionicu<br />
ima ukupno 47,15 posto dionica hrvatske naftne<br />
kompanije.<br />
MOL je u javnoj ponudi ponudio cijenu od 2.800<br />
kuna po dionici, stoga za pohranjene dionice<br />
dioničarima treba isplatiti oko 6,2 milijarde kuna.<br />
Povećanjem svoga vlasništva MOL je u stanju<br />
preuzeti aktivniju ulogu u razvoju INA-e fokusirajući<br />
se na rast, učinkovitost i poslovnu<br />
izvrsnost. Pritom je MOL najavio nastavak modernizacije<br />
Ininih rafi nerija i korištenje njezinog<br />
stručnog znanja u domaćim i inozemnim<br />
projektima istraživanja i proizvodnje nafte i plina<br />
što dugoročno može značiti pozitivnu stavku<br />
za INA-ine dioničare.<br />
Zahtjevi vlade<br />
Pregovori o nastavku privatizacije INA-e pokrenuti<br />
su još prije objave MOL-ove javne ponude<br />
za preuzimanje INA-e budući da je prema Zako-<br />
26<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Mađarski MOL tako s ranije kupljenih 25 posto plus jednu dionicu<br />
ima ukupno 47,15 posto dionica hrvatske naftne<br />
kompanije.<br />
nu o privatizaciji INA-e potrebno redefi nirati<br />
elemente ugovora jer je udio države u INA-i pao<br />
ispod 50 posto. Tri su zahtjeva od strane Vlade<br />
stavljena pred MOL od kojih Vlada neće odstupiti<br />
- da i sljedećih pet godina Vlada ima pravo<br />
veta na odluku MOL-a o raspolaganju INA-inim<br />
dionicama, uključujući i dionice koje MOL kupi<br />
u javnoj ponudi; u slučaju promjene vlasnika,<br />
odnosno da neka druga kompanija preuzme<br />
MOL, Vlada ima pravo reotkupa dionica; da nakon<br />
pet godina veta, ako MOL bude želio prodati<br />
dionice, pravo prvokupa ima hrvatska država.<br />
Također će Vlada, s obzirom na trenutačnu<br />
energetsku situaciju, svjetsku fi nancijsku krizu<br />
i strateški cilj Vlade da se postigne energetska<br />
neovisnost Hrvatske, u pregovorima s mađarskim<br />
MOL-om inzistirati na izdvajanju plinskog<br />
poslovanja INA-e.<br />
Odluka o prodaji ili zamjeni državnih dionica<br />
INA-e s MOL-om ili pak da Vlada zadrži postojeći<br />
paket dionica odgođena je do daljnjeg, odnosno<br />
kada se Vlada i MOL dogovore oko prethodno<br />
navedenih zahtjeva. Naravno, do te zamjene<br />
dionica, kao i prodaje dionica INA-e<br />
MOL-u, kao i da je na stolu i moguća opcija da<br />
Vlada zadrži paket dionica koji sada ima može<br />
doći samo i isključivo ako Hrvatski sabor prihvati<br />
takvu odluku koju bi predložila Vlada.<br />
Kazna MOL-u<br />
Mađarski regulator tržišta kapitala (PSZÁF) ka-
znio je INA-ina strateškog partnera MOL zbog<br />
insajderskog trgovanja. PSZÁF je dvjema novčanim<br />
kaznama u ukupnom iznosu od 48 milijuna<br />
forinti, odnosno oko 1,65 milijuna kuna, kaznio<br />
naftnu kompaniju MOL zbog insajderskog trgovanja<br />
te zbog toga što nije objavio insajderske<br />
informacije. MOL je na to reagirao objavivši kako<br />
se ne slaže s odlukom regulatora te najavio<br />
pokretanje sudske revizije te odluke.<br />
Do svega je došlo kada je mađarski regulator<br />
PSZÁF proveo istragu u trgovanju dionicama<br />
MOL-a nakon 15. lipnja ove godine s namjerom<br />
da se ustanovi je li bilo kršenja pravila, navedeno<br />
je u priopćenju regulatora tržišta kapitala.<br />
MOL je, naime, početkom srpnja ove godine<br />
s kompanijom MFB Invest sklopio sporazum o<br />
posudbi vlastitih dionica. U kolovozu MOL je<br />
objavio zaključivanje sporazuma o preuzimanju<br />
Odluka o prodaji ili zamjeni<br />
državnih dionica INA-e s<br />
MOL-om ili pak da Vlada<br />
zadrži postojeći paket dionica<br />
odgođena je do<br />
daljnjeg.<br />
talijanske kompanije IES te hrvatskog Tifona.<br />
Regulator smatra kako MOL nije objavio insajderske<br />
informacije o pregovorima o preuzimanju<br />
IES-a i Tifona u trenutku potpisivanja sporazuma<br />
s MFB Investom. Usto je MOL prekršio pravila tržišta<br />
kapitala jer je "u posjedu insajderskih informacija"<br />
davao naloge za kupnju vlastitih dionica,<br />
dodaju mađarski regulatori. Takav se skan-<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
27<br />
GOSPODARSTVO<br />
dal ne bi smio događati jednoj od vodećih vertikalno<br />
integriranih energetskih grupacija u središnjoj<br />
i istočnoj Europi, koja je lani ostvarila<br />
2,1 milijardu USD dobiti prije oporezivanja i<br />
amortizacije (EBITDA), dok tržišna kapitalizacija<br />
grupe iznosi 16 milijardi dolara.<br />
Tatjana BABOJELIĆ
GOSPODARSTVO<br />
NAJJAČI SVJETSKI BRAND<br />
Coca-Cola kao "eliksir života"<br />
Brojke promiču brže od ritma vašeg čitanja.<br />
Boca za bocom, litra za litrom, galon za galonom.<br />
Dok ste nabrojali do 10, svijet je progutao<br />
70 tisuća boca ovog čarobnog napitka,<br />
a u jednom danu ta brojka penje se na više<br />
od milijardu. Neki je mrze, neki obožavaju,<br />
ali jedno je sigurno – svi je piju.<br />
Da, pogodili ste. Riječ je o Coca-Coli. Piću čiji<br />
je brand drugi najprepoznatljiviji simbol na svijetu,<br />
a prepoznaje ga 96 posto stanovnika planeta<br />
Zemlje. Odmah iza izraza "OK" koji vodi uz<br />
minimalnu razliku. I koliko god ova činjenica<br />
bila zapanjujuća, još je više zapanjujuće razmišljanje<br />
o sljedećem pothvatu marketinškog<br />
odjela Coca-Cole koje se s pravom pitaju – a<br />
gdje je onih 6 posto? I upravo je taj način razmišljanja<br />
obilježio ovu marku i njenu planetarnu<br />
uspješnost. John Pemberton, otac Coca-Cole,<br />
na samome je početku rekao da ukoliko će<br />
ostvariti profi t od 25 tisuća dolara, 24 tisuće<br />
dati za oglašavanje. Tako je i nekoliko godina<br />
kasnije oko 500 tisuća američkih dolara dano u<br />
oglašavanje. Jedan "billboard" tada je koštao 1<br />
američki dolar. Danas je godišnji budžet reklamiranja<br />
preko 2 milijarde američkih dolara, a<br />
poruka je uvijek ista – "always Coca-Cola"!<br />
Plagijat<br />
Sve je počelo 1886. godine u Atlanti. Ali to je<br />
skoro i jedina činjenica koja spaja legendu<br />
kompanije i istinu. Službena legenda govori<br />
nam kako je davne 1886. godine jedan čovjek<br />
ušao u ljekarnu u kojoj je radio Pemberton i zatražio<br />
lijek protiv glavobolje. U SAD-u su tih<br />
godina naime bili popularni dućani koji su bili<br />
zapravo svojevrsna kombinacija današnje ljekarne<br />
i kioska, gdje su se miješali razni napitci<br />
Dr. John Stith Pemberton<br />
28<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Danas je godišnji budžet reklamiranja preko 2 milijarde američkih<br />
dolara, a poruka je uvijek ista – "always Coca-Cola"!<br />
i lijekovi. Tog je dana Pembertonu baš nestalo<br />
obične vode pa je lijek pomiješao sa sodom i<br />
tako je čarobno nastala Coca-Cola. Dotičnog<br />
gospodina je naravno istog trena prestala boljeti<br />
glava.<br />
No istina je pak malo drugačija. Pemberton je<br />
bio ovisnik o morfi ju i heroinu, ponajviše zbog<br />
svoje ozljede u Američkom građanskom ratu.<br />
Ponekad je uzimao i kokain. Sve su ove droge<br />
tih godina bile legalne, a posebice ova zadnja<br />
čije su listove često žvakali robovi na plantažama<br />
jer su im za isti novac davali više snage od<br />
obične hrane. I upravo se tu krije savršeni recept,<br />
ali ne Coca-Cole. Pemberton je zapravo<br />
kopirao proizvod koji je sa svojom prodajom<br />
počeo nekoliko godina ranije. To je bilo Vino<br />
Mariani. Savršena mješavina čiji su tvorci shvatili<br />
da se okus alkohola savršeno uklapa u gorčinu<br />
listova koke. To je bio savršen proizvod.<br />
Kako za Amerikance, tako i za Pembertona, koji<br />
se nakon redovite konzumacije Marianija potpuno<br />
oslobodio ovisnosti. Sada je bio ovisan<br />
samo o spomenutom vinu. Pošto je 25. studenog<br />
1885. u Americi proglašena prohibicija, to<br />
je Pembertonu išlo na ruku jer je Mariani uklonjen<br />
sa tržišta, a on je iz svog novog izuma samo<br />
izbacio alkohol. Tako su sada ostala samo<br />
dva glavna sastojka – koka i kola (inače tropska<br />
biljka). Jednog travanjskog jutra 1886. rođena<br />
je Coca-Cola. Pemberton je svoj čaroban napitak<br />
opisao sljedećim riječima: "To je najbolji od<br />
svih tonika, olakšava probavu, donosi energiju<br />
dišnim organima i jača mišićne i živčane sustave."<br />
Formulu je nazvao 7X (seven ex). Njezin<br />
sastav nitko nije znao. Misterij je tako bio, i<br />
ostala glavni adut uspjeha ove beskompromisne<br />
kompanije.<br />
Kokain<br />
Ali zašto i danas u 21. stoljeću, više od 50 godina<br />
nakon što su Amerikanci Rusima iz satelita
čitali novine na Crvenom trgu, postoje ljudi koji<br />
još uvijek ne vjeruju da i ispodprosječan kemičar<br />
ne može odrediti sastojke obične tekućine?<br />
Omjeri su druga stvar, ali formula se odavno<br />
zna. Zapravo je i emitirana u udarnom terminu<br />
na BBC-u, daleke nam 1985. godine. Ali<br />
kompanija na nju odbija davati bilokakve komentare,<br />
jer zna da ako primjerice službeno potvrdi<br />
potrebu za proizvodnjom npr. kineskog cimeta,<br />
Neroli ulja ili pak vanilije, to bi moglo<br />
uvelike poremetiti dosadašnje "dealove" s Kinom,<br />
Tunisom i posebno Tahitijem, otočnom<br />
zemljom kojoj je suradnja s SAD-om donijela<br />
ekonomski procvat. Kokaina na sreću (ili nažalost)<br />
više nema. Ali bilo ga je, i to podosta. Neki<br />
izvori tvrde da je jedna boca Coca-Cole sadržavala<br />
8 miligrama kokaina. Danas prosječan<br />
"šut" sadrži 20 miligrama. Ako još uzmemo u<br />
obzir da kokain pomiješan s kofeinom ima sinegrijsko<br />
djelovanje, ne čudi da je SAD dvadesetak<br />
godina nakon izuma Coca-Cole bilježio rast<br />
nasilja. Tada je kokain konačno zabranjen, a<br />
kompanija se uporno odbijala izjasniti o tome<br />
je li ga Coca-Cola u sebi ikad i imala. Lišće koke<br />
je tako od 1903. godine prije umetanja u piće<br />
prolazilo kroz proces dekokainiziranja, a zlobnici<br />
tvrde da se škart u ovom slučaju plasirao na<br />
crno tržište narkotika. No bilo kako bilo, koka-<br />
in je u Coca-Coli u tragovima nađen i 1929. godine,<br />
u izvanrednim analizama koje je vodila<br />
"US Food, Drug and Insecticide Administration".<br />
Tada je na čelu kompanije bio Robert Woodruff<br />
koji je zahvaljujući vezama u vladi uspio<br />
zataškati informacije i otvorio izvanredni pogon<br />
za dekokainizaciju u Peruu.<br />
Neki izvori tvrde da je jedna<br />
boca Coca-Cole sadržavala<br />
8 miligrama kokaina.<br />
New Coke<br />
Tko je god ikada učio marketing, zasigurno je<br />
bar u jednom poslovnom slučaju naišao na Coca-Colu,<br />
prvenstveno zbog uvođenja "New Coke"<br />
1985. godine. Za one neupućene, Coca-Cola<br />
je te godine promijenila sastav svoje formule<br />
ne bi li se obranila od žestokih napada Pepsi-ja<br />
koji je svakim danom bilježio porast u tržišnim<br />
udjelima, iako je još uvijek bio dosta iza Coca-<br />
Cole. Nova Coca-Cola je pak na tržištu je primljena<br />
katastrofalno. Prodaja je pala i kupci su<br />
zahtijevali vraćanje stare Coca-Cole. Pepsi je u<br />
to vrijeme bio na najvišoj točki svog uspjeha.<br />
Ovaj je potez od strane mnogih stručnjaka, okarakteriziran<br />
kao jedan od najgorih primjera u<br />
povijesti. Ali taj potez je zapravo sasvim suprotno,<br />
naprosto genijalan.<br />
Asa Chanler, čovjek na čelu uprave Coca-Cole,<br />
daleke je 1899. godine potpisao ugovore u kojima<br />
među ostalim stoji fi ksno određivanje cijena<br />
i formula Coca-Cole, koju kompanija nije<br />
smjela mijenjati. Ali samo za brand jednoznačnoga<br />
naziva "Coca-Cola". Tako je "New Coke"<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
29<br />
GOSPODARSTVO<br />
zapravo poslužio kao trojanski konj. Kompanija<br />
je vrlo vjerojatno bila svjesna svoj trenutnog<br />
neuspjeha, ali isto tako znala je da imaju novo<br />
ime s kojim mogu raditi što žele. Ali možda i<br />
najveći razlog pojave nove Coca-Cole je otkriće<br />
izoglukoze – enzima koji omogućuje hidrolizu<br />
glukoze u fruktozu. Kao produkt toga, proizvodi<br />
se kukuruzni sirup s visokom koncentracijom<br />
fruktoze (HFCS), alternativa šećernoj trski i repi,<br />
ne toliko po okusu, već naravno po cijeni.<br />
Coca-Cola je tako ubila nekoliko muha jednim<br />
udarcem. Imali su pravo postaviti praktički neograničene<br />
marže, imali su jeftinije sastojke,<br />
pokazali su da imaju hrabrosti plasirati potpuno<br />
novi proizvod na tržište prije Pepsi (koja je<br />
i sama razvijala sličan proizvod) bez obzira na<br />
tradiciju i ono najvažnije kao šećer na kraju,<br />
Coca-Cola se nakon samo 3 mjeseca vratila na<br />
velika vrata i vratila staru Coca-Colu (ali pod<br />
novi brandom s dodatkom "Classic"). Puk Amerike<br />
bio je oduševljen. Na tiskovnoj konferenciji<br />
11. srpnja 1985., čule su se sljedeće riječi -<br />
"To je čudesan američki misterij, divna američka<br />
enigma. Nešto što se ne može izmjeriti. Baš<br />
poput ljubavi, ponosa i patriotizma".<br />
I za kraj jedan vic, koji najbolje prikazuje mentalitet<br />
ove kapitalističke kompanije. Što bi<br />
Amerikanci učinili da su Rusi došli prvi na mjesec?<br />
Napisali Coca-Cola.<br />
Hrvoje MIHAJLIC
GOSPODARSTVO<br />
NESTAŠICA AUTOPLINA<br />
Kriza ili manipulacija<br />
Nestašica autoplina na benzinskim se postajama<br />
i te kako osjeti u zadnjih nekoliko tjedana,<br />
a svaka vijest o dolasku određene količine<br />
autoplina stvara velike kolone na benzinskim<br />
postajama. Kriza je započela početkom<br />
desetog mjeseca, a smatra se da je do<br />
nestašice došlo zbog remonta INA Rafi nerije<br />
nafte Sisak, a njome je najviše pogođena regija<br />
Slavonije, kao i sve manje privatne benzinske<br />
postaje koje opskrbljuje PROplin.<br />
Ipak, mnogi ogorčeni vozači mišljenja su da<br />
je to sve manipulacija i samo još jedna metoda<br />
kako da se od građana izvuče što više<br />
novca. Već nekoliko godina lijepe i jeftinije<br />
snove zamijenila su duga čekanja u redu na<br />
benzinskim postajama, a i nedavne najave<br />
poskupljenja autoplina nikako ne zadovoljavaju<br />
frustrirane vozače. A do porasta cijene<br />
plina u Hrvatskoj tijekom narednih nekoliko<br />
godina će sigurno doći, tvrdi potpredsjednik<br />
Vlade Damir Polančec.<br />
Kako na to reagiraju građani?<br />
"Hrvatska je rijedak i loš primjer države u kojoj<br />
nema gotovo nikakvih poticaja za vožnju na<br />
ekološki prihvatljiviji plin. Za automobile s<br />
ugrađenom plinskom instalacijom registracija<br />
je skuplja nego za obične benzince, što je potpuni<br />
apsurd. Na zapadu se ugradnja i vožnja na<br />
plin stimulira na razne načine, a plinske se instalacije<br />
uvode u javni prijevoz i taksije. A kod<br />
nas - potrošiš novac na instalaciju i atest, moraš<br />
platiti dodatnih 550 kuna pri registraciji i<br />
onda nema plina. Mislim da je svima jasno zašto<br />
je to tako, zašto nema poticaja za ugradnju,<br />
zašto plina nema na crpkama. Dok plina<br />
nije bilo morao sam se voziti pa sam točio benzin<br />
koji je dvostruko skuplji od plina. Naravno<br />
da tako Ina ubire novac od nas koji pokušavamo<br />
uštedjeti svaku kunu", žali se sugrađanin<br />
Mirko, koji na plin vozi već dvije godine. Upravo<br />
masovnim prelaskom vozila na pogon plinom,<br />
brojni su zagušeni gradovi znatno očistili<br />
zrak i smanjili probleme smoga, istovremeno su<br />
vozači štedjeli novac i produžili vijek trajanja<br />
motora u automobilima.<br />
Hrvatska četvrta u svijetu po ekspanziji<br />
korištenja autoplina<br />
Hrvatska je po ubrzanoj ekspanziji korištenja<br />
autoplina na četvrtom mjestu na svijetu. Naime,<br />
u 2002. godini taj je sve popularniji energent<br />
koristilo oko 10 000 vozila, a sada već više<br />
od 45.000, istaknuo je Zoran Dojčinović, dipl.<br />
ing. iz Inine tvrtke Proplin na Međunarodnom<br />
susretu stručnjaka za plin 2007.godine.<br />
Takvo naglo povećanje objasnio je činjenicom<br />
30<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Do porasta cijene plina u Hrvatskoj tijekom narednih nekoliko<br />
godina će sigurno doći, tvrdi potpredsjednik Vlade Damir<br />
Polančec.<br />
da je riječ o gorivu otprilike dvostruko jeftinijem<br />
od benzina te sve većim brojem punionica<br />
i autoservisa u kojima se ugrađuju plinski uređaji.<br />
Zahvaljujući razvoju te djelatnosti u zadnje<br />
tri godine otvoreno je oko 1500 radnih<br />
mjesta te znatno smanjeno onečišćenje okoliša<br />
ispušnim plinovima iz vozila.<br />
Kako je izvijestio Proplin, prodaja autoplina u<br />
Hrvatskoj je 2007. iznosila 47 000 t, odnosno<br />
za 34,3 posto više nego 2006. godine. To su<br />
pokazatelji koji Hrvatsku svrstavaju u vrh europske<br />
potrošnje autoplina, odmah uz Njemačku,<br />
Italiju, Poljsku, Tursku, Nizozemsku i Belgiju.<br />
Isto tako, Proplin procjenjuje da se po hrvatskim<br />
cestama kreće čak oko 60 000 vozila na<br />
autoplin, a jedan od glavnih razloga je niska<br />
maloprodajna cijena u odnosu na zemlje u okruženju<br />
( npr. u Hrvatskoj iznosi 3,35 kn / l, dok<br />
u Mađarskoj iznosi 4,74 kn /l, Italiji 4,34 kn /l,<br />
Sloveniji 4,19 kn /l, Bosni i Hercegovini 3,80<br />
kn / l i Srbiji 3,50 kn /l). Uz to, u Hrvatskoj postoji<br />
više od 200 ovlaštenih radionica za ugrad-<br />
Hrvatska je po ubrzanoj ekspanziji<br />
korištenja autoplina<br />
na četvrtom mjestu na<br />
svijetu.<br />
nju opreme za primjenu ukapljenog naftnog plina<br />
u vozilima, dok punionica za UNP na hrvatskim<br />
prometnicama ima također oko 200.<br />
Kako dugo će trajati problemi<br />
Na to pitanje INA nije imala odgovor. Inače,<br />
bez autoplina su najprije ostale tzv. privatne<br />
postaje, a kasnije ga je nedostajalo i kod Tifona<br />
i Petrola. Vlasnici malih benzinskih postaja<br />
dobili su proteklih dana dopis s potpisom Proplina,<br />
tvrtke u sastavu Ina grupe od koje nabavljaju<br />
autoplin, da će u sljedećih 40 do 50<br />
dana dobivati smanjene količine autoplina.<br />
Ipak, crpke koje su spremnike za ukapljeni naftni<br />
plin unajmile od Proplina u nešto su boljem<br />
položaju.<br />
"Mi nismo imali problema s opskrbom jer imamo<br />
njihove spremnike u najmu i prema ugovoru<br />
su nam dužni isporučivati plin. Primijetili smo<br />
malo veću potražnju jer očito je nestašica plina<br />
na drugim crpkama, ali zasad smo zadovoljni<br />
opskrbom", rekao je Jozo Kalem, član Uprave i<br />
suvlasnik Europetrola.<br />
A pitanja i dalje ostaju u zraku. Hoće li benzinske<br />
postaje koje nemaju ugovor s Inom ostati<br />
bez autoplina, hoće li poskupljenje polako zaustavljati<br />
ovu pozitivnu ekspanziju i nastaviti<br />
daljnje zagađivanje okoliša? Na nama je da samo<br />
čekamo i nadamo se nečem boljem.<br />
Ivana JAMBREKOVIĆ
RADNICI I RADNIČKA PRAVA<br />
Tko radi, ne boji se gladi!<br />
U Republici Hrvatskoj je oko 220.000 nezaposlenih,<br />
što predstavlja jedan od gorućih<br />
problema naše države. Svi se slažemo da je<br />
suzbijanje nezaposlenosti više nego nužno.<br />
Štoviše, težimo razvitku i napretku, EU, boljem<br />
standardu i većim plaćama. Ipak, jesmo<br />
li u cijeloj priči zaboravili na zaposlene i njihova<br />
prava?<br />
Prava, prava, prava<br />
U zadnje vrijeme poznato nam je da se svi pozivaju<br />
na demokraciju i temeljna ljudska prava.<br />
Napokon izlazimo iz ˝srednjeg vijeka˝ kad je bilo<br />
zabranjeno biti druge rase, spola, nacionalnosti,<br />
vjere... Društvo se razvija i napreduje, miču<br />
se koje kakve predrasude i razvija se svijest o<br />
ravnopravnosti na svim područjima ljudskog života.<br />
Na svoje dolaze i radnička prava, sprječavajući<br />
ugnjetavanje, prevare, iskorištavanje radnika.<br />
Unatoč tome medalja ima dvije strane, a<br />
druga strana je narav ljudskog roda da zloupotrebljava<br />
vlastita prava (ironično, zar ne?).<br />
Hrvatska radnička slika<br />
Pogledamo li sliku našeg društva u jednom se<br />
možemo složiti, raditi se mora da bi se moglo<br />
živjeti. Zaboravljamo li da se uz taj rad i obveze<br />
vežu određena radnička prava? Savez samostalnih<br />
sindikata Hrvatske sustavno radi na poboljšanju<br />
radnih i životnih uvjeta svih ljudi u<br />
Hrvatskoj. Između ostalog zalažu se za punu<br />
zaposlenost i sigurnost radnoga mjesta, pravo<br />
na kvalitetno obrazovanje, slobodu sindikalnog<br />
organiziranja i kolektivnog pregovaranja.<br />
Nijedna članica EU nije potpisla<br />
UN-ovu konvenciju o<br />
zaštiti radnika migranata.<br />
Promatrajući zakonsku stranu možemo primjetiti<br />
da su u Republici Hrvatskoj prisutni zadovoljavajući<br />
radnički zakoni tj. Zakon o radu. Činjenica<br />
je da se trenutne odredbe Zakona o radu<br />
itekako krše - kod zasnivanja radnog odnosa,<br />
prekovremenog rada, isplate plaća, odmora,<br />
dopusta, otkaznih rokova, prekida radnih odnosa,<br />
otpremnina, itd. Samo je pitanje kome to<br />
možemo prepisati, lošem provođenju zakona ili<br />
"praksi" da zakoni postoje da se krše? Sankcije<br />
za kršenje normi od strane poslodavaca su sramotno<br />
niske. Zbroje li se tome dugi sudski procesi,<br />
možemo uočiti da nas naveden način<br />
funkcioniranja tj. nefunkcioniranja ne vodi u<br />
"napredan" svijet komu težimo. Republika Hrvatska<br />
je zapravo dosta daleko od tog "naprednog"<br />
svijeta s prosječnom neto plaćom od<br />
5.234,00 kn za lipanj, koja pokriva tek 79,74<br />
posto troškova života.<br />
Možda bi u navedeni Zakon u radu trebali uvesti<br />
Članak XX koji bi naložio rast plaća u skladu<br />
s trendom porasta cijena života, iako se to čini<br />
teškom zadaćom. Praksa pokazuje da život u RH<br />
i svijetu postaje sve skuplji, a plaće tek osjetno<br />
rastu. Iako je navedena prosječna plaća oko 5<br />
000 kn, sve veći broj radnika suočava se s plaćom<br />
od 2 500 do 4000 kn. Naravno da se dohodak<br />
pojedinca kreira prema obrazovanju, sposobnostima<br />
i položaju, ali u zadnje vrijeme nastaje<br />
prevelik nesrazmjer između plaća, isključivo<br />
prema položaju.<br />
Podrazumijeva se da plaće trebaju rasti s većim<br />
stupnjem obrazovanja, odgovornosti i zahtjevnosti<br />
radnog mjesta. Usprkos tome čini se podcjenjivački<br />
da je određenim radnicima u našoj<br />
zemlji sat rada plaćen 10 do 20 kn. Kada će se<br />
to promijeniti? Potrebno je učiniti mnogo toga<br />
uz znanje vodećih te pravilnu politiku.<br />
Svjetska radnička slika<br />
Bogati postaju sve bogatiji, a siromašniji sve<br />
siromašniji - gdje su nam tu prava?<br />
Krene li se od Europske Unije, moramo znati da<br />
su prava radnika na višem nivou. Samim time<br />
što je prisutan veći standard i kvalitetnije funk-<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
31<br />
GOSPODARSTVO<br />
cioniranje pravosuđa. Naravno niti jedna zemlja<br />
na svijetu nije isključena od kršenja radničkih<br />
prava pa tako ni zemlje Europske Unije. Jedan<br />
od primjera je izvješče Centra za europske političke<br />
studije (CEPS) koje upozorava da su radnici<br />
iz istočnoeuropskih članica EU-a izloženi<br />
sustavnoj diskriminaciji u "starim" članicama.<br />
Ističe da radnici iz bivšeg istočnog bloka nemaju<br />
prava koje jamče europski ugovori. Zastrašivanje,<br />
emocionalno zlostavljanje, uskraćivanje<br />
plaće i rad bez ugovora i godišnjeg odmora<br />
su česte pojave.<br />
Važno je naglasiti da nijedna članica EU nije<br />
potpisala UN-ovu konvenciju o zaštiti radnika<br />
migranata. Na taj način susrećemo se s oblikom<br />
"modernog ropstva" koje je prisutno ne samo u<br />
EU već i u cijelom svijetu. Sagledamo li nerazvijene<br />
zemlje svih kontinenata, možemo zaključiti<br />
da se uz lošu gospodarsku sliku veže loše<br />
stanje u radničkim odnosima. Informiranost<br />
je na niskoj ili nikakvoj razini, a narodne vlasti<br />
se oglušuju na stanje u zemlji. Bogati postaju<br />
sve bogatiji, a siromašniji sve siromašniji - gdje<br />
su nam tu prava? Hoće li se napokon u svijetu<br />
primjeniti čarobna formula za poboljšanje uvjeta<br />
za radnike ili ćemo i dalje 7.10. samo obilježavati<br />
Svjetski dan za dostojanstveni rad?<br />
Lidija GRAHO
GOSPODARSTVO<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
Zajednice prakse"<br />
- potpora novim liderima<br />
Margaret Wheatley - predsjednica je Instituta Berkana.<br />
Dugogodišnji je profesor, konzultant, pisac i govornik o radikalno<br />
novoj praksi organiziranja i vođenja u kaotičnim<br />
vremenima u kojima danas živimo. Njezina knjiga Leadership<br />
and the New Science proglašena je 2002. knjigom godine<br />
iz menadžmenta.<br />
Ponekad je potrebno zastati, napraviti odmak, sagledati<br />
sliku u cjelini. Kako biste opisali sadašnjost u organizacijama,<br />
zajednicama, cijelom svijetu gledano iz te perspektive? Jesu li ovo vremena<br />
gospodarske i političke nestabilnosti, podijeljenosti i straha, sustava koji propadaju<br />
i snova koji umiru? Ili su ovo vremena novih mogućnosti, primjera nade, pozitivne<br />
ljudske evolucije, tj. vremena transformacije? Rješavamo li značajne probleme<br />
ili samo stvaramo nove?<br />
Ako općenito mislimo da trenutačno prolazimo kroz tešku ali privremenu krizu, tada<br />
nećemo preispitivati aktualne sustave i njihova načela postojanja. Umjesto toga,<br />
naporno ćemo nastaviti raditi na njihovoj obnovi. Podupirati ćemo one inicijative i<br />
programe koji unapređuju procese unutar postojećih sustava kako bi isti djelotvornije<br />
i učinkovitije funkcionirali.<br />
Suprotno tome, ako vjerujemo da funkcioniranje starog sustava nije moguće unaprijediti,<br />
tada ćemo presti svoje napore usmjeravati na popravke i ispravke. Umjesto<br />
toga, raditi ćemo na kreiranju radikalno drugačijih sustava zasnovanih na novim<br />
pretpostavkama. Naš rad se tada usmjerava na revoluciju a ne na puko unapređenje<br />
procesa.<br />
Često razmišljam o tom pitanju: "U kojim to vremenima živimo?" Mislim da živimo<br />
u doba kada mnoga temeljna uvjerenja i načini djelovanja, uobičajena praksa, više<br />
ne služe svojoj svrsi. Još i gore, uzrokuju nove probleme i blokiraju djelotvorno<br />
poticanje i podržavanje zdravih promjena. Korištenjem uobičajenih zapadnjačkih<br />
uvjerenja i prakse, u to sam sigurna, postajemo u sve većoj mjeri nemoćni da<br />
stvorimo svijet u kojem želimo živjeti.<br />
Sami smo si stvorili mnoge probleme, uglavnom nenamjerno, jer smo svoje djelovanje<br />
temeljili na uvjerenjima i pretpostavkama iz kojih jednostavno nije moglo<br />
proizaći zdravo društvo. Ta uvjerenja i pretpostavke, "naočale" kroz koje promatramo<br />
svijet, jesu:<br />
- ljude motiviraju sebičnost, pohlepa i strah;<br />
- postojimo kao pojedinci, neovisni i bez obaveze jedni prema drugima;<br />
- hijerarhija i birokracija su najefi kasniji oblici organiziranja;<br />
- učinkovitost je prvo i osnovno mjerilo vrijednosti;<br />
- ljudi najbolje rade ako ih kontroliramo i propisujemo im rad;<br />
- različitost predstavlja problem;<br />
- neobuzdani rast je dobar;<br />
- zdravo gospodarstvo prirodno vodi ka zdravom društvu;<br />
- siromašni ljudi imaju drugačije motivacije od ostalih ljudi;<br />
- samo je nekolicina ljudi kreativna;<br />
- samo je nekolicina ljudi voljna boriti se za svoju slobodu;<br />
Sva su navedena vjerovanja redom pogrešna. Stvorila su nepremostive probleme<br />
koji se ne mogu riješiti unutar sadašnjeg sustava razmišljanja i postojeće prakse.<br />
Njihova destruktivnost se ispoljava u značajnim problemima koji pogađaju lokalne<br />
zajednice diljem svijeta, problemima koji ostaju i rastu unatoč dugogodišnjim<br />
nastojanjima da ih se riješi: nestajanje kultura, ekološko propadanje, siromaštvo,<br />
narušeno zdravlje, rat i progonstvo, gospodarsko slabljenje država, kumuliranje<br />
moći i bogatstva u rukama manjine. Dok milijuni ljudi usrdno rade na njihovom<br />
rješavanju, dok se milijarde dolara pretaču u nastojanja da se razaranje zaustavi,<br />
došao je trenutak da se iskreno zapitamo je li naš sadašnji pristup doista učinkovit.<br />
Mislim da zapravo proživljavamo čuvenu Einsteinovu maksimu: "Nijedan problem<br />
ne može biti riješen na istoj razini svijesti iz koje je nastao".<br />
Gdje li su nestali lideri?<br />
Diljem svijeta zamjetan je zabrinjavajući trend - strahoviti nedostatak kvalitetnih<br />
lidera i nadarenih profesionalaca. Lideri su se dosad odvažno borili neučinkovitim<br />
sredstvima kao što su birokracija, upravljanje i kontrola, ili su se pak na vlasti održavali<br />
silom i korupcijom. Pomanjkanje darovitih lidera uzrok je neuspjeha u mnogim<br />
dobronamjernim nastojanjima. Nekvalitetno vodstvo, neiskustvo ili korupcija<br />
32<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
dovodi do neučinkovitog korištenja oskudnih resursa. Pokušaji promjena propadaju<br />
zbog loše implementacije.<br />
Stoga je potreba za novim liderima neupitna. Štoviše, novo liderstvo postaje središnji<br />
izazov našega doba. Trebaju nam dakle vođe:<br />
1. Koji znaju njegovati i koristiti prirođenu kreativnost, slobodu i velikodušnost<br />
ljudi,<br />
2. Koji vode brigu o ljudima;<br />
2. Koji život jačaju, radije negoli da ga uništavaju.<br />
Novi lideri već postoje<br />
Paradoksalno, sa sigurnošću mogu tvrditi kako su novi lideri već ovdje, svugdje<br />
oko nas. Čvrsto su se obvezali voditi na novi, drugačiji način jer ne žele ponavljati<br />
greške iz prošlosti. Postoje u svim zajednicama i odlučni su u svojim namjerama.<br />
Često kažu da je liderstvo odabralo njih, da je to njihov poziv. Tu novu praksu<br />
nastoje prakticirati u zemljama i zajednicama koje obilježavaju korumpiranim<br />
lideri i dobronamjernim birokrate. Stoga se nameću sljedeća pitanja:<br />
- od koga uopće mogu naučiti te nove metode?<br />
- tko su njihovi mentori?<br />
- na koji način mogu brzo naučiti alternativne metode liderstva?<br />
- kako da se oslobode utjecaja prošlosti i postanu istinski lideri novog kova?<br />
Izazovi novi lidera<br />
Izolirani unutar prevladavajuće kulture koja ih često kritizira, ismijava ili ignorira,<br />
novi lideri ne znaju da postoje još mnogi pioniri poput njih koji nastoje voditi<br />
na drugačiji način. A ostati usmjeren i hrabar, u trenucima osamljenosti, dok te<br />
"cijeli svijet" kritizira doista je izazovan zadatak. No, tu nije kraj. Dodatni izazovi<br />
proizlaze iz dinamike promjena u ustaljenom načinu razmišljanja i ponašanja<br />
ljudi kada se suoče s novim viđenjem svijeta.Novi lideri moraju izmisliti budućnost<br />
dok se istovremeno nose s prošlošću.<br />
Posve je jasno da novi lideri odbijaju prenijeti prošlost u budućnost. Ne žele ponoviti<br />
pogreške iz prošlosti budući da su i sami, vrlo često, osobno patili zbog nedjelotvornog<br />
ili nasilničkog vodstva. Žele koristiti nove načine, a ti novi načini<br />
organiziranja i novi putovi provođenja promjena se tek trebaju razviti. Njihov je<br />
posao da ih osmisle - kreiraju. Iz toga proizlazi njihova dvostruka dužnost: istovremeno<br />
moraju osmišljavati nove procese i oblike organiziranja i rješavati probleme<br />
nastale iz dosadašnje prakse.<br />
Teško je raskinuti s tradicijom<br />
Nije lako izmisliti nešto novo, zaboraviti usvojeno znanje, raskinuti s poviješću i<br />
poznatom praksom prevladavajuće kulture. Novi lideri, dakako, znaju da je birokracija<br />
loša, da korupcija uništava zajednice, da pomoć koja se pruža od vrha prema<br />
dolje najčešće nije dostatna. Iako odbijaju ponavljati istu praksu, i oni su, kao<br />
i svi mi, odgojeni na tradicionalni način. Navike i ustaljena praksa stvaraju pritisak.<br />
U doba kulminacije kriza, kada se osjećaju preplašeno i nadjačano, obično se<br />
automatski vrate u ustaljene obrasce.<br />
Pristalice traže prepoznatljivost<br />
Mentori, upravitelji sredstvima i resursima koji mogu podržati novo liderstvo, nesvjesno<br />
vrlo često dodatno otežavaju pionirska nastojanja jer inzistiraju na korištenju<br />
poznatih i tradicionalnih metoda vođenja. Ljudi koji upravljaju sredstvima vrlo<br />
često eksperimente s novom praksom drže suviše riskantnim.<br />
Za neuspjeh mjesta nema<br />
Iznimno je teško odmah, iz prvog pokušaja uspjeti. Pioniri ne raspolažu gotovim<br />
kartama - istraživači uče usput. U budućnosti, veliki će broj ljudi koristiti njihove<br />
karte, stvorene kroz naporno istraživanje, velike žrtve, odricanja i stalno učenje. Naša<br />
sadašnja kultura ne podržava takve ljude. Želimo brzo dobiti točne odgovore.<br />
Želimo im neuspjeh<br />
Smatram kako je ovo najveći izazov s kojim se lideri pioniri susreću. Društvo u<br />
stvari ne želi njihov uspjeh. Priznati ga, podrazumijeva našu vlastitu promjenu,<br />
napuštanje udobnosti poznatih uvjerenja i prakse. Ljudi prirodno uzmiču pred takvim<br />
promjenama, starih uvjerenja i prakse drže se još strastvenije i revnije u trenucima<br />
njihovog očitog propadanja.
<strong>Uvodnik</strong><br />
Poštovani kolege,<br />
profesori i svi koji<br />
nas rado čitate,<br />
U ovom broju smo<br />
bili posebno revni te<br />
smo se za vas raspi-<br />
Ana LAKIĆ<br />
tali o raznim pogod-<br />
urednica rubrike fakultet<br />
nostima i interesima<br />
koje vam pruža fakultet.<br />
Dalia se raspitala o pogodnostima koje<br />
VIJESTI SA SVEUČILIŠTA<br />
FBA-CIO Akademija - inovativan<br />
program cjeloživotnog obrazovanja<br />
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izvodi FBA-<br />
CIO Akademiju, inovativan program cjeloživotnog obrazovanja<br />
u području poslovnog upravljanja s naglaskom na<br />
strateškoj primjeni informatike u poslovanju.<br />
Radi se o jedinstvenom programu u kojem će sudionici steći i obnoviti<br />
znanja i vještine upravljanja informacijskim tehnologijama<br />
u suvremenom poslovnom okruženju.<br />
Voditelji programa su prof. dr. sc. Velimir Srića i prof. dr.<br />
sc. Mario Spremić, a koordinator i tajnik mr. sc.<br />
Božidar Jaković.<br />
Ivana JAMREKOVIĆ<br />
Treća generacija FBA programa<br />
"Poduzetništvo u ekonomiji znanja" u<br />
Bjelovaru<br />
Ekonomski fakultet u suradnji s Poslovnim parkom<br />
Bjelovar i Obrtničkom komorom Bjelovar organizira<br />
specijalističku edukaciju za obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo<br />
pod nazivom "Poduzetništvo u ekonomiji znanja".<br />
Edukacija je prvenstveno namijenjena obrtnicima i poduzetnicima,<br />
ali i svima onima koji se žele usavršavati i stjecati nova znanja.<br />
Završetkom programa polaznici stječu Certifi kat Ekonomskog<br />
Fakulteta Zagreba o završenom FBA (Fundamental of Business<br />
Administration) studiju – Osnove poslovnog upravljanja.<br />
Ivana JAMREKOVIĆ<br />
vam pružaju stipendije te koje sve preduvjete<br />
morate ispuniti da bi ste ih dobili. Ariel vas<br />
vodi kroz sve katedre EFZG-a i pobliže vam<br />
predstavlja proces odabira demonstratora. U<br />
ovom broju smo intervjuirali prof. Alku Štampaliju<br />
koja nam je otkrila ponešto o sebi i o<br />
svojim iskustvima s podučavanjem poslovnog<br />
njemačkog jezika. Kao i dosada s nama je rubrika<br />
sport i faks, u kojoj nam Ana predstavlja<br />
vaterpolo i predstavnika našeg fakulteta na<br />
svjetskom studentskom prvenstvu u squash-u<br />
Mislava Franjića. Iz Beča nam se javljaju stu-<br />
Posjet novinara TNRB-a<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
33<br />
FAKULTET<br />
denti na razmjeni te nam prenose svoje iskustvo<br />
s International day-a. Marija vam otkriva<br />
način na koji možete proputovati svijet za samo<br />
sto sedamdeset eura, a Ante vam donosi<br />
izvještaj sa 7.Dana karijera. Teme su raznolike<br />
i vjerujem da će svatko naći nešto po svom<br />
ukusu, a ako imate prijedloge slobodno nam<br />
se pridružite u izradi novog broja. Do idućeg<br />
broja, ostanite mi vrijedni i pametni, i prođite<br />
pokoji kolokvij.<br />
Ana LAKIĆ,<br />
Urednica rubrike Fakultet<br />
U petak 14.studenog 2008.godine posjetila nas je novinarska<br />
ekipa The new real Boss-a iz Rijeke. TNRB je on-line studentski<br />
časopis u kojem sudjeluju studenti sa svih fakulteta Sveučilišta u<br />
Rijeci. Njihov plan je povezati se sa svim studentskim časopisima<br />
u regiji, pa i šire. Kao njihovi domaćini predstavili<br />
smo im rad <strong>Manager</strong>a i razmijenili iskustva iz<br />
studentskog novinarstva.<br />
Ana LAKIĆ<br />
Peta Veslačka sprint utrka Toro-Challenge<br />
U subotu, 11.listopada 2008. održana je peta po redu Veslačka<br />
sprint utrka Toro-Challenge. Kao i prošle godine po programu su<br />
održane utrke u kategorijama Utrka gradova, Utrka Toro-Cup i<br />
Utrka Toro-Challenge. Uz navedene utrke ovogodišnja novost je<br />
Utrka veterana u kojoj su snage odmjerili veterani s<br />
Ekonomskog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike i<br />
računarstva.<br />
Ivana JAMREKOVIĆ<br />
Marketing u umjetnosti - DA<br />
ili NE?<br />
Ekonomski fakultet Zagreb i Akademija<br />
likovnih umjetnosti pozivaju Vas na<br />
izložbu "Marketing u umjetnosti - DA ili<br />
NE?"<br />
Otvorenje izložbe se održalo 12. studenoga<br />
u 19.30 sati u prostorima Ekonomskog fakulteta, a izložba<br />
je otvorena do 10. prosinca 2008. godine.<br />
U sklopu projekta održat će se otvorena predavanja:<br />
- 15. studenoga 2008. godine, dvorana 3, u 16 sati na temu<br />
"Marketing u umjetnosti – DA ili NE", prof. dr. sc. Jurica<br />
Pavičić, Morana Fudurić, mag. oec. i dipl. oec. Valentin<br />
Besednik<br />
- 20. studenoga 2008. godine, dvorana 3, u 19 sati na temu<br />
"Recentna umjetnost u Hrvatskoj", mr. sc. Enes Quien.<br />
Ana LAKIĆ
FAKULTET<br />
SAJAM STIPENDIJA 2008.<br />
Financijska potpora za visoko obrazovanje<br />
22. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj<br />
knjižnici održan je četvrti po redu Sajam stipendija<br />
u organizaciji Instituta za razvoj<br />
obrazovanja na kojem je predstavljeno više<br />
od 75 stipendija. Svi zainteresirani su od 10<br />
do 18 sati mogli posjetiti Sajam i dobiti sve<br />
potrebne informacije o stipendijama<br />
i drugim oblicima fi nancijske<br />
potpore hrvatskim građanima<br />
za visoko obrazovanje u Hrvatskoj<br />
i inozemstvu.<br />
O Sajmu stipendija<br />
Sajam stipendija je događaj na kojem<br />
posjetitelji na jednom mjestu<br />
mogu saznati sve o stipendijama i<br />
mogućnostima visokog obrazovanja<br />
u Hrvatskoj i inozemstvu. Sajam<br />
je pokrenut 2005. godine u<br />
organizaciji Instituta za razvoj<br />
obrazovanja te se od tada jednom<br />
godišnje održava u Nacionalnoj i<br />
sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.<br />
Prepoznat je kao jedinstven događaj<br />
od nacionalnog značenja i iznimno cijenjena<br />
inicijativa kojom se promiče ulaganje u znanje<br />
i ljudske potencijale te je postao prepoznatljiv<br />
visoko profi lirani hrvatski obrazovni<br />
brand. Na ovogodišnjem sajmu je sudjelovalo<br />
trideset pet izlagača, uglednih hrvatskih i inozemnih<br />
institucija koje su na štandovima u velikoj<br />
auli Nacionalne i sveučilišne knjižnice<br />
predstavljali svoje programe stipendiranja.<br />
Predstavnici tih institucija dijelili su zainteresiranim<br />
posjetiteljima promotivne materijale te<br />
im pružali sve informacije koje su ih zanimale.<br />
Na samom ulazu posjetitelji su dobivali brošuru<br />
Sajma stipendija koja sadrži osnovne informacije<br />
o izlagačima i programima koji su predstav-<br />
34<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
ljeni na sajmu. I dok je u velikoj auli trajao<br />
izlagački dio sajma, u maloj se auli Nacionalne<br />
i sveučilišne knjižnice odvijao popratni program<br />
koji je uključivao predstavljanje programa<br />
stipendiranja kroz predavanja, prezentacije,<br />
okrugle stolove i druga događanja vezana uz<br />
stipendiranje i fi nanciranje studija. Ovogodišnji<br />
popratni program sastojao se od dvadesetminutnih<br />
prezentacija na kojima su posjetitelji<br />
mogli saznati više o pojedinim institucijama<br />
koje dodjeljuju stipendije te o uvjetima za dobivanje<br />
pojedinih stipendija, fi nancijskih potpora<br />
ili studentskih kredita. Za sve one koji su<br />
propustili Sajam stipendija, otvorena je online<br />
verzija sajma na www.stipendije.info koja traje<br />
do 1. svibnja 2009. godine i objedinjava sve in-<br />
Stipendije povećavaju<br />
pristup obrazovanju i broj<br />
visokoobrazovanih<br />
građana, a samim time<br />
potpomažu stvaranju<br />
društva temeljenog<br />
na znanju.<br />
formacije o izlagačima i stipendijama. Uz te informacije,<br />
online sajam pruža mogućnost preuzimanja<br />
materijala, te sadrži tekstove natječaja<br />
i linkove na korisne internetske stranice, kao i<br />
kontakt podatke izlagača.<br />
Važnost stipendija<br />
Stipendije su značajan segment današnjeg<br />
društva. One povećavaju pristup obrazovanju te<br />
na taj način doprinose demokratizaciji visokog<br />
obrazovanja i povećanju broja visokoobrazovanih<br />
građana, a samim time potpomažu stvaranju<br />
društva temeljenog na znanju. Stipendije<br />
povećavaju mobilnost studenata, istraživača i<br />
nastavnog kadra, što je jedan od osnovnih ciljeva<br />
Bolonjske deklaracije. Programi stipendiranja<br />
potiču uspostavljanje suradnje između visokih<br />
učilišta i predstavnika vladinog, nevladinog<br />
i privatnog sektora, ali i nacionalne i međunarodne<br />
suradnje visokih učilišta s drugim<br />
institucijama u visokom obrazovanju. Činjenica<br />
da stipendije izravno utječu na povećanje broja<br />
visokoobrazovanih građana se<br />
odražava i u daljnjem gospodarskom<br />
razvoju Hrvatske. Bez stipendija<br />
mnogi bi građani ostali<br />
zakinuti za obrazovanje zbog nedostatka<br />
fi nancijskih sredstava koja<br />
su im prijeko potrebna za studij,<br />
a samim time bi i država ostala<br />
zakinuta za mnogobrojne velike<br />
umove koji su svoj potencijal razvili<br />
upravo zahvaljujući stipendijama<br />
koje su im to omogućile. Programima<br />
stipendiranja omogućuje<br />
se bolja povezanost visokih učilišta<br />
sa širom društvenom zajednicom,<br />
te naobrazba kadra potrebnog<br />
svim sektorima.<br />
Vrste stipendija<br />
Trenutno je u Hrvatskoj otvoreno mnogo natječaja<br />
za raznovrsne stipendije koje dodjeljuje<br />
niz institucija i organizacija iz svih sektora<br />
društva – vladinog, nevladinog i privatnog.<br />
Ukoliko ste zainteresirani i počnete proučavati<br />
ponudu programa stipendiranja, gotovo sigurno<br />
ćete u toj lepezi otvorenih natječaja naći<br />
nešto u skladu sa svojim željama i potrebama.<br />
Zavisno o razini troškova koje pokrivaju, stipendije<br />
mogu biti potpune tj. one koje pokrivaju<br />
troškove školarine, smještaja, hrane, osobnih<br />
troškova i dodatnih studijskih materijala,<br />
ili pak djelomične. Djelomične stipendije pokrivaju<br />
jedan ili više navedenih troškova, ali ne
sve. Programi stipendiranja također variraju.<br />
Mnoge institucije i organizacije stipendiraju raznovrsne<br />
studijske boravke u inozemstvu na<br />
određeno vrijeme, u svrhu postizanja određenog<br />
akademskog stupnja (od preddiplomskog<br />
do postdoktorskog studija), profesionalnog<br />
usavršavanja, znanstvenih istraživanja ili učenja<br />
stranih jezika. Postoje i one institucije koje<br />
nude svoje stipendije isključivo kao fi nancijsku<br />
pomoć za vrijeme studija, za jednu, ili čak i više<br />
uzastopnih godina studiranja. Kod stipendija<br />
koje se dodjeljuju za više uzastopnih godina<br />
bitno je zadržati dobar prosjek ili svake godine<br />
ispuniti neki drugi kriterij, zadan od strane davaoca<br />
stipendije. Financijsku potporu studentima<br />
nude i županije, gradovi i općine. Natječaji<br />
za takve vrste stipendija se raspisuju početkom<br />
akademske godine, tj. najčešće u listopadu, a<br />
mogu se naći na službenim internetskim stranicama<br />
davatelja stipendije, u Narodnim novinama<br />
ili nekim drugim glasilima, ali i u dnevnom<br />
tisku. Također, postoje i razna poduzeća koja<br />
studentima nude stipendije za vrijeme studija,<br />
a kasnije u svojim stipendistima pronalaze buduće<br />
zaposlenike.<br />
Kako do stipendije<br />
Prvi korak u dobivanju neke stipendije je odabir<br />
željenog programa stipendiranja. Dakle, nakon<br />
što proučite svu ponudu stipendija i odaberete<br />
natječaj na koji se želite javiti, važno je dobro<br />
se raspitati o kriterijima i potrebnim dokumentima<br />
koje trebate priložiti zahtjevu za dobivanje<br />
stipendije. Iako kriteriji za dobivanje stipendije<br />
variriaju od programa do programa, većina<br />
stipendija se dodjeljuje na temelju dva kriterija<br />
– kriterija izvrsnosti i kriterija potrebe. U<br />
kriterij izvrsnosti ulazi prosjek ocjena, dobivene<br />
nagrade, posebni talenti, izvan-nastavna<br />
postignuća ili neke druge osobine koje odgovaraju<br />
posebnom profi lu kandidata. Kriterij potre-<br />
be uključuje osobe slabijeg imovinskog statusa,<br />
osobe s invaliditetom ili posebnim potrebama,<br />
pripadnike nacinalnih i etičkih manjina ili pripadnike<br />
nekih drugih skupina. Kriterij koji će<br />
se primjenjivati u odabiru stipendista zavisi od<br />
stipendije do stipendije, u većini slučajeva se<br />
uzima samo jedan od navedenih kriterija, no<br />
postoje i oni programi koji kriterije kombiniraju<br />
u vidu dodatnih bodova, prednosti pri odabiru<br />
kandidata, i sl. Od dokumenata koji su potrebni<br />
za javljanje na natječaj, većina natječaja<br />
zahtjeva prijepis ocjena, potvrdu o školovanju,<br />
rodni list i domovnicu, životopis, motivacijsko<br />
pismo, te sve druge dokumente kojima možete<br />
potvrditi da zadovoljavate kriterije ili ostvarujete<br />
dodatne bodove, kao npr. diplome sa natjecanja,<br />
potvrde o dodatnim aktivnostima, zalaganjima<br />
i radovima, itd. Pravilo koje vrijedi<br />
kod skoro svih natječaja je da se ne može primati<br />
više od jedne stipendije istovremeno. To<br />
pravilo isključivo pomaže tome da se prednosti<br />
stipendiranja pruže što većem broju studenata,<br />
te da se na taj način omogući obrazovanje onima<br />
koji bez tog oblika pomoći nemaju otvoren<br />
pristup obrazovanju.<br />
Što izabrati<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
35<br />
FAKULTET<br />
Krajnji odabir željenog programa stipendiranja ovisi<br />
isključivo o vašim potrebama i preferencijama, ali i<br />
ambicioznosti.<br />
Krajnji odabir željenog programa stipendiranja<br />
ovisi isključivo o vašim potrebama i preferencijama,<br />
ali i ambicioznosti. Ukoliko vas zadovoljava<br />
trenutna razina znanja koju dobivate i<br />
uvjeti studija, pruža vam se mogućnost da odaberete<br />
jedan od programa fi nancijske pomoći.<br />
Ako zadovoljavate kriterije za odabrani program<br />
i ako vas odluče stipendirati, tada taj oblik fi -<br />
nancijske pomoći možete smatrati svojevrsnom<br />
nagradom za trud i zalaganje kroz studij. Ukoliko<br />
ste spremni napustiti domovinu na jedan<br />
ili više semestara, tada potražite natječaje koji<br />
vam nude mogućnost studiranja na nekim stranim<br />
sveučilištima. Većina tih stipendija su potpune<br />
stipendije, pa se ne morate brinuti oko<br />
smještaja, hrane i drugih troškova studija. Takve<br />
stipendije imaju mnoge prednosti, kao što<br />
su mogućnost upoznavanja stranih kultura,<br />
usavršavanje jezika, ali i upoznavanje novih<br />
ljudi i prijatelja, te stjecanje jednog iskustva<br />
koje gotovo svima ostaje u prelijepom sjećanju.<br />
A ako vas ove godine Sajam stipendija nije potaknuo<br />
na javljanje na jedan od natječaja, posjetite<br />
ga sljedeće godine, 21. listopada 2009.<br />
godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u<br />
Zagrebu.<br />
Dalia SUŠA
FAKULTET<br />
Od 19.10. – 25.10.2008 u Zagrebu se održala<br />
konferencija ZAGIMUNA, jednog od članova<br />
"obitelji MUNA". Zagreb International<br />
Model United Nations (ZAGIMUN) je godišnji<br />
susret organiziran od "Centra za međunarodnu<br />
suradnju" s ciljem stimuliranja rada Vijeća<br />
UN – a. Konferencija se održava već drugu<br />
godinu zaredom i uglavnom je usmjerena na<br />
studente. Kao i prošle i ove 2008. godine<br />
trećina polaznika bila je iz Hrvatske dok su<br />
ostale sudionike činili studenti iz četrdesetak<br />
zemalja diljem svijeta.<br />
Ovogodišnji susret<br />
Kao najvažniji cilj ZAGIMUNA ističe se što bolja<br />
integracija hrvatske mladeži u međunarodne<br />
političke, diplomatske i gospodarske tokove.<br />
Na ovaj način, Hrvatska se povezuje sa međunarodnom<br />
zajednicom te su "naši" studenti u<br />
prilici upoznati se s načinom rada i ulogom jedne<br />
od najvažnijih međunarodnih institucija –<br />
Ujedinjenih naroda. Na ovogodišnjem ZAGI-<br />
MUN-u simuliran je rad triju vijeća i jednog odbora<br />
UN – a : Vijeća sigurnosti (Security Council),<br />
Gospodarskog i socijalnog vijeća (Economic<br />
and Social Council), Vijeća za ljudska prava<br />
(Human Rights Council) i Odbora za razoružanje<br />
i sigurnost (Disarmament and International<br />
Security Council). Svako vijeće raspravljalo je o<br />
dva aktualna politička problema s ciljem donošenja<br />
konkretnih prijedloga i rezolucija. Svaki<br />
od sudionika predstavljao je zemlje članice<br />
određenog Vijeća, dok su neki sudionici preu-<br />
36<br />
Prof. dr. Ivo Perišin<br />
4. srpnja 1925. – 30. listopada 2008.<br />
Kraj ovog mjeseca obilježila je tužna vijest o smrti profesora Ive Perišina. Prof. Perišin umro je u Zagrebu u osamdeset i<br />
trećoj godini života te time osiromašio Hrvatsku za još jednog izuzetnog čovjeka, uglednog hrvatskog akademika i profesora<br />
emeritusa. Prof. Perišin rođen je 4. srpnja 1925. godine u Kaštel – Kambelovcu kod Splita. Školovanje je prekinuo za<br />
vrijeme rata u kojem sudjeluje od 1941. godine. Studirao je ekonomske znanosti na Financijsko – ekonomskom institutu<br />
u Lenjingradu, s kojeg prelazi na Ekonomski fakultet u Zagrebu gdje je i diplomirao 1949. godine. Njegova izuzetnost ogleda<br />
se u njegovu višegodišnjem angažmanu na najodgovornijim mjestima našeg fi nancijskog, a posebno monetarnog sustava.<br />
Radio je u Ministarstvu fi nancija, bio je direktor NB Hrvatske, guverner Narodne banke Jugoslavije, od 1965. – 1967.<br />
godine i splitski gradonačelnik. 1958. godine izabran je za izvanrednog profesora na Ekonomskom fakultetu, a 1967. godine postaje redovni profesor<br />
iz predmeta "Financije". Svoja dugogodišnja i raznovrsna iskustva prenosio je svojim studentima i time ih obogaćivao. Ukupnim svojim dijelom<br />
osigurao si je trajno mjesto u hrvatskoj ekonomskoj znanosti te sjećanjima svih koji su ga poznavali.<br />
Sonja PERKOVIĆ<br />
ZAGIMUN<br />
Zagimun kongerencija u Zagrebu<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
zeli uloge novinara i svakodnevno nas obavještavali<br />
o događajima u ZAGInewsu, službenim<br />
novinama konferencije. ZAGIMUN je održan pod<br />
visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike<br />
Hrvatske Stjepana Mesića, a u suradnji s Ministarstvom<br />
vanjskih poslova i europskih integracija,<br />
Ministarstvom znanosti, obrazovanja i<br />
športa te Sveučilištem u Zagrebu.<br />
Kao najvažniji cilj ZAGIMUNA<br />
ističe se što bolja integracija<br />
hrvatske mladeži u<br />
međunarodne političke, diplomatske<br />
i gospodarske tokove.<br />
Kako je to sve izgledalo?<br />
Nakon okupljanja u Hrvatskoj gospodarskoj komori<br />
gdje smo saznali neke osnovne informacije<br />
o samoj konferenciji uputili smo se na razgledavanje<br />
grada. Nakon razgledavanja, tajnice<br />
su otpratile svoja vijeća do hotela Astorie i<br />
Arcotela kako bi se mogli pripremiti za kulturnu<br />
večer. Ideja kulturne večere bila je da sudionici<br />
sa određenim proizvodima predstave svoju zemlju.<br />
Iako su Nijemci sa svojim kobasicama bili<br />
vrlo blizu pobjede apsolutni pobjednici te večeri<br />
bili su Bugari, koji su osim hrane sve osvojili<br />
i darivanjem bugarskih zastavica i letaka sa<br />
alfabetom. Zasjedanja vijeća počela bi otprilike<br />
u devet sati ujutro i trajala bi, s pauzama, do<br />
osamnaest sati. Neki od problema o kojima se<br />
raspravljalo su: principi upravljanja aktivnostima<br />
država koje istražuju i koriste svemir, o situaciji<br />
u Kongu, rješavanju krize fi nancijskih tržišta<br />
itd. Rasprave na sastancima bile su vrlo<br />
dinamične. I dok neki sudionici, kao na primjer<br />
delegati Irana i SAD – a, nisu danima razgovarali<br />
radi sukobljenih mišljenja, drugima je pak<br />
to sve bilo malo previše. Međutim, sve se primirilo<br />
kada su rezolucije izglasane i kada je konferencija<br />
u 16.00. po lokalnom vremenu, završena.<br />
Posljednji dan konferencije proveo se u<br />
sunčanoj Opatiji u razgledavanu grada, i "Ulice<br />
slavnih" te ispijanju kave na rivi.<br />
Iskustvo za pamćenje<br />
Sve u svemu, jedno prekrasno iskustvo u kojem<br />
se može steći prijatelje, neki čak i ljubav, upoznati<br />
ljude koji izgledaju kao Tobey Maguire, i<br />
tjedan dana nakon svega sanjati na engleskom,<br />
koji je službeni jezik konferencije. Želite li se i vi<br />
priključiti ZAGIMUNU, ili bilo kojoj drugoj MUN<br />
organizaciji, putovati po svijetu za sto sedamdeset<br />
eura posjetite stranice www.zagimun.org .<br />
Marija MILJKOVIĆ<br />
Svaki od sudionika predstavljao<br />
je zemlje članice<br />
određenog Vijeća, dok su neki<br />
sudionici preuzeli uloge novinara<br />
i svakodnevno nas<br />
obavještavali o događajima<br />
u ZAGInewsu.
JESENSKI UPISNI ROK<br />
Muke po "parcijali"<br />
Ovogodišnje upise, prije svega one u jesenskom<br />
upisnom roku, lako bi se moglo opisati<br />
Kübler-Ross modelom. U početku je bilo negiranje,<br />
zatim ljutnja, nastavilo se s pregovaranjem<br />
i depresijom, a završilo s prihvaćanjem.<br />
Oni koji su godinu upisali u ljetnom roku sretnici<br />
su koji ovaj članak mogu preskočiti ili ga<br />
čitati sa smiješkom.<br />
Početak – negiranje<br />
Nova akademska godina nije počela sjajno za sve<br />
studente. Raniji početak predavanja u kombinaciji<br />
s novim, izmijenjenim nastavnim programom<br />
nije ispao "jackpot". Taj novi nastavni plan kao da<br />
nitko nije shvatio ozbiljno ili nije shvatio uopće.<br />
Tek kad je došlo vrijeme upisa počela je panika.<br />
Odluka o izmjenama i dopunama studijskih programa<br />
na sveučilišnom preddiplomskom studiju<br />
donijeta je na sjednici Fakultetskog vijeća 27.<br />
svibnja temeljem referenduma. Iako su na referendum<br />
imali pravo izaći samo studenti prve godine<br />
(ali ne i "parcijala" druge) ona je obuhvatila<br />
i studente druge godine na kojima se najviše prelomila<br />
ova odluka.<br />
Raniji početak godine - ljutnja<br />
Izmijenjeni nastavni plan i program najviše je pogodio<br />
studente koji nisu uspjeli skupiti potrebnih<br />
105 ESTC bodova za upis treće godine po "staroj"<br />
Bologni, ali na gubitku su i studenti koji su spomenuti<br />
broj bodova skupili u jednom od dva jesenska<br />
ispitna roka. Naime, s ranijim početkom<br />
godine počele su zadaće, seminari i projekti, koji<br />
donose dio ocjene, za koje se studenti nisu mogli<br />
prijaviti jer nisu znali hoće li treću godinu upisati<br />
po starom ili izmijenjenom programu Bologne.<br />
Dodatne komplikacije donijela je akcija "Indeks",<br />
zahvaljujući kojoj su se rezultati nekih ispita čekali<br />
su se i do tjedan dana duže.<br />
Prosvjed i peticija – pregovaranje<br />
Dio studenata koji je ozbiljno i pravodobno shvatio<br />
izmijenjeni nastavni plan i program pokrenuo<br />
je peticiju s ciljem bezuvjetnog upisa na treću godinu.<br />
Peticija, koju je potpisalo oko tisuću studenata,<br />
odnosila na sve studenta koji nisu uspjeli<br />
skupiti 105 ESTC bodova te zato neće moći nastaviti<br />
studirati po starom studijskom programu sa<br />
smjerovima iza treće godine. Peticija je bila uru-<br />
Glavni izvor informacija o upisu je<br />
bio forum Ekonomskog fakulteta<br />
prepun izbezumljenih studenata<br />
koji su razmjenjivali uglavnom<br />
razmišljanja, jer točne i sigurne<br />
informacije nitko nije imao.<br />
čena dekanu koji je svim nezadovoljnima pružio<br />
priliku da mu se obrate na javnom sučeljavanju.<br />
Najavljen prosvjed neslavno je prošao nakon što<br />
se na njemu okupilo samo desetak studenata.<br />
Upisi - depresija<br />
Prema odluci donesenoj 16. lipnja, jesenski upisni<br />
rok trebao je trajati od 1. do 15. rujna, s dopisom<br />
predmeta s viših godina studija od 15. do 22. rujna.<br />
Prema toj odluci nije predviđen upisni rok nakon<br />
dekanskog roka, no ipak zahvaljujući uviđavnosti<br />
fakulteta, upisi su produženi do 15. listopada.<br />
Novi program koji idejno nije loše koncipiran,<br />
zbog nedovoljne obaviještenosti izazvao je kod<br />
studenata koji su "pali" godinu velik kaos. Glavni<br />
izvor informacija o upisu je bio forum Ekonomskog<br />
fakulteta prepun izbezumljenih studenata<br />
koji su razmjenjivali uglavnom razmišljanja, jer<br />
točne i sigurne informacije nitko nije imao. Odluke<br />
donijete u rujnu, zalijepljene na vrata referade<br />
nisu bile precizne i dovoljno objašnjene. Početak<br />
listopada obilježile su velike gužve ispred referade<br />
i sobe broj šest koja je bila na raspolaganju<br />
studentima koji imaju pitanja.<br />
Predavanja - prihvaćanje<br />
Nakon produženog upisnog roka dvorane predmeta<br />
koji su se mogli dopisati s treće godine, a mogu<br />
se slušati već u ovom semestru postale su pretijesne<br />
za sve studente. Priča sa sjedenjem po<br />
prozorima i podu s prve dvije godine se ponovno<br />
ponavlja. Profesori i asistenti s nekih predmeta<br />
nisu niti računali na studente s parcijalnim upisom<br />
ili barem ne na toliki broj njih. O broju upisanih<br />
studenata najbolje svjedoči primjer kolegija<br />
Demografi ja. Na početku akademske godine na<br />
kolegiju je bilo oko stotinjak, da bi taj broj narastao<br />
na 350 studenata. Predavanja su podijeljena<br />
u dva termina, a seminari na četiri. Najveći "krivac"<br />
za to je odluka donesena 28. kolovoza ove<br />
godine u kojoj se navode predmeti koji se mogu<br />
dopisati s treće godine. Odluka zbunjujućeg sadržaja<br />
navela je mnogo studenata na krivi put. U<br />
odluci su navedeni kolegiji, ESTC bodovi koje oni<br />
nose te njihov način (tj. jesu li obavezni ili izborni).<br />
Ta odluka o dopisu se odnosila i za studente<br />
Poslovne ekonomije i Ekonomije. Izmijenjeni na-<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
37<br />
FAKULTET<br />
stavni plan i raniji početak godine donio je nekoliko<br />
dobrih stvari kao što su raniji završetak godine,<br />
dva ispitna tjedna u travnju tijekom kojih nema<br />
nastave te najvažnije, veću slobodu u biranju<br />
izbornih predmeta. Nadajmo se da je ovo "zlo"<br />
ipak ispalo za dobro.<br />
Izidora ŽGANJER<br />
Dio studenata koji je ozbiljno i<br />
pravodobno shvatio izmijenjeni<br />
nastavni plan i program pokrenuo<br />
je peticiju s ciljem bezuvjetnog<br />
upisa na treću godinu.<br />
VAŠ PARTNER<br />
ZA ROTACIJSKI I<br />
RAVNI OFFSET TISAK.<br />
Tiskara Meić d.o.o.<br />
01/ 6570 - 964<br />
Foto: Marko Puljić
FAKULTET<br />
INTERVJU - PROF. ALKA ŠTAMPALIJA<br />
Alka Štampalija: "Jezik se mora vježbati!<br />
Alka Štampalija je profesorica njemačkog jezika<br />
na Katedri za poslovne strane jezike. U<br />
intervjuu za <strong>Manager</strong> nam govori o svom<br />
iskustvu sa studentima njemačkog jezika, o<br />
bolonjskom procesu , svom slobodnom vremenu<br />
i još mnogočemu.<br />
Što ste studirali i kakva ste bili studentica?<br />
Bila sam dobra studentica, a studirala sam germanistiku<br />
i talijanski.<br />
Čime ste se bavili za vrijeme studiranja?<br />
Bavila sam se prevođenjem, na početku faksa<br />
sam radila na velesajmu, a godinu prije diplome<br />
sam honorarno radila na VII. gimnaziji u<br />
Križanićevoj i u Školi stranih jezika. Bavila sam<br />
se isključivo jezikom. Do fakulteta sam se bavila<br />
i sportom, ali za vrijeme fakulteta se više nisam<br />
time bavila.<br />
Postoji li neki poseban razlog zašto ste upisali<br />
njemački jezik?<br />
Postoji. Živjela sam jedno vrijeme u Njemačkoj,<br />
gimnaziju sam završila tamo i dva razreda<br />
osnovne, u Zagrebu sam maturirala, tako da,<br />
kada je došlo vrijeme za odluku, izabrala sam<br />
njemački.<br />
Po Vašem iskustvu, da li bolje razumiju/ usvajaju<br />
poslovni njemački studenti koji su<br />
živjeli u Njemačkoj ili studenti koji ga uče<br />
u školi?<br />
Studenti koji su živjeli u Njemačkoj imaju taj<br />
problem što misle da se na fakultetu predaje<br />
38<br />
Foto: Ana Novokmet<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Činjenica je da fakultet nije škola<br />
stranih jezika, ali je poznata<br />
stvar da ljudi sa znanjem stranog<br />
jezika, i to jezika struke, imaju<br />
veće šanse na tržištu rada.<br />
opći jezik. Ako ne dolaze redovito, ako nisu savjesni<br />
(ne govorim o svima, naravno), tada se<br />
iznenade kada padnu npr. pismeni ispit. Da se<br />
razumijemo, oni njemački govore po tempu i po<br />
izgovoru čak bolje i od nas profesora, ali ne<br />
znaju stručni vokabular koji se na fakultetu uči.<br />
Jezik se mora njegovati, vokabular širiti i puno<br />
vježbati. Tako da smatram da nitko nije u prednosti<br />
što se tiče poslovnog njemačkog.<br />
Po Vašem osobnom mišljenju kakav je Vaš<br />
odnos sa studentima?<br />
Toplo se nadam da je dobar. (smijeh) Bitno mi je<br />
da se studenti nauče pristojnosti, to znači, ne<br />
volim kada studenti kasne i kada se neprimjereno<br />
ponašaju. Mogu mi se obratiti sa svim problemima<br />
koje imaju, uvijek sam redovno na konzultacijama<br />
i mislim da imam dobar odnos sa studentima.<br />
Većina mi dolazi redovno na nastavu,<br />
tako da mislim da imamo dobar odnos. Ne prozivam<br />
studente na nastavi jer mislim da je to gubljenje<br />
vremena, a i sami trebaju preuzeti odgovornost<br />
za svoj odnos prema fakultetu.<br />
Što im najradije savjetujete?<br />
Prvo im savjetujem da budu prisutni na nastavi,<br />
jer ne mogu suditi izvana, ne dolazeći na nasta-<br />
vu. Zatim priča ˝rekla kazala˝ je najlošija priča.<br />
Savjetujem im da ne slušaju druge nego da sami<br />
to provjere (i ako dobiju informaciju, da je sami<br />
provjere). Zatim im savjetujem da se nauče ne<br />
kasniti, to smatram vrlo važnim, jer je to nepristojno.<br />
I najvažnije je – da se strani jezik mora<br />
trenirati. Jezik je kao sport, ne može se o nečem<br />
raspravljati teoretski, ako se ne prakticira. Jezik<br />
se mora vježbati i proizvoditi da bi ga se usvojilo.<br />
A za fakultet im kažem da nije za genijalce,<br />
nego za prosječno vrijedne ljude.<br />
Što mislite o promjenama profesora koje se<br />
događaju tijekom prvog tjedna?<br />
Moram priznati da nemam iskustva s tim. Mi<br />
profesori njemačkog jezika imamo tu sreću da<br />
imamo male grupe, koje su podijeljene po abecedi<br />
i u istom su terminu, pa promjene nisu<br />
moguće. Mislim da je loše mijenjati profesora<br />
na koga smo već navikli i koga smo već upoznali,<br />
tako da gledano sa strane, bez osobnog iskustva,<br />
to nije dobro. Najgora je opet ona reklakazala<br />
priča, ovaj profesor je bolji od onog, jer<br />
svaki student ima svoj ukus, tako da će drukčije<br />
doživjeti pojedinog profesora. To sam najbolje<br />
naučila još kada sam radila u školi stranih<br />
jezika. Tamo sam naučila kako svakom polazni-<br />
Jezik je kao sport, ne može se o<br />
nečem raspravljati teoretski, ako<br />
se ne prakticira. Jezik se mora<br />
vježbati i proizvoditi da bi ga se<br />
usvojilo.<br />
Foto: Ana Novokmet
ku odnosno svakom studentu ne mogu prići na<br />
isti način. Tamo sam odista ispekla zanat.<br />
U radu sa studentima, kakva je razlika<br />
između bolonjskog i starog procesa?<br />
Bologna se pomalo slamala i na jezicima. Od<br />
sto dvadeset sati (dakle po dva semestra na prvoj<br />
, pa na drugoj godini) smo bili srezani na<br />
četrdeset pet sati i jedan semestar na prvoj i<br />
drugoj godini. Prva generacija naše Bologne je<br />
najgore prošla na jezicima. Osim satnice sroza-<br />
Prva generacija naše Bologne je<br />
najgore prošla na jezicima. Osim<br />
satnice srozani su i bodovi, te je<br />
psihološki to na studente jako loše<br />
djelovalo.<br />
ni su i bodovi, te je psihološki to na studente<br />
jako loše djelovalo. Zavrijediti samo dva boda<br />
na tako zahtjevnom predmetu (a jezik je uvijek<br />
zahtjevan), jer se na jeziku mora puno radit,<br />
vježbati, prisustvovati, raditi prezentacije, domaće<br />
zadaće itd. Psihološki su studenti mislili<br />
da to nije važan predmet, mislili su da će to lako,<br />
jer nije isto kada predmet nosi šest, sedam<br />
ili više bodova ili kada nosi samo dva. S te strane<br />
smo mi Bolognu teško doživjeli zajedno sa<br />
studentima, jer smo, naravno, prvo smanjili<br />
program, ali jezik se ne može odraditi u četrdeset<br />
pet sati, tako da to za studente uopće nije<br />
bilo korisno, a kvaliteta nastave i programa se<br />
morala zadržati. Tada se shvatilo da je to zaista<br />
malo sati, povećalo se na šezdeset sati po semestru,<br />
što je u redu. I sada predmet nosi četiri<br />
boda što psihološki ipak bolje zvuči. To je što<br />
se tiče njemačke grupe, ali na engleskoj grupi<br />
Bologna je još gore prošla. Grupe su ostale jed-<br />
nako velike, a jezik se teško može predavati u<br />
tako velikim grupama. On se mora prakticirati,<br />
vježbati, mora postojati suradnja, timovi,<br />
ukratko komunikacija. Oni jednostavno nisu<br />
imali šanse sa četrdeset pet sati. A npr. kolegice<br />
iz talijanskog, francuskog i španjolskog koje<br />
predaju izborni na trećoj i četvrtoj godini ne<br />
mogu se spasiti od navale studenata, jer studenti<br />
žele učiti jezike, a posebno jer se temelje<br />
na jeziku struke. Možda je nešto lakše tamo<br />
gdje postoje asistenti, koje mi nemamo, a nemamo<br />
ni dovoljno demonstratora za sve profesore<br />
zbog kvote koja nam je na Katedri dodijeljena.<br />
Činjenica je da fakultet nije škola stranih<br />
jezika, ali je poznata stvar da ljudi sa znanjem<br />
stranog jezika, i to jezika struke, imaju veće<br />
šanse na tržištu rada.<br />
Kolike su njemačke grupe?<br />
Oko pedeset studenata po profesoru, takva je i<br />
granica na izbornom njemačkom na trećoj i četvrtoj<br />
godini. Sva imena popamtim jer to je i<br />
moja dužnost te sa svima imam ravnopravan<br />
odnos što smatram iznimno bitnim. U prevelikim<br />
grupama se studenti osjećaju kao jedna siva<br />
masa. Na početku je studentima dosta teško<br />
shvatiti da moraju komunicirati sa mnom na<br />
što nisu navikli, no jednom kad se uhodaju sve<br />
to vrlo dobro funkcionira.<br />
Kako komentirate mišljenje koje vlada<br />
među studentima da je njemački jezik na<br />
papiru? Da ga unatoč godinama učenja ne<br />
znaju govoriti?<br />
To je stoga što nisu konfrontirani s jezikom, takav<br />
je problem i s talijanskim i francuskim. Ja u<br />
biti nemam prevelikih problema jer moji studenti<br />
kada upišu prvu godinu imaju jako dobre<br />
temelje, ili bi ih trebali imati, jer ipak su prošli<br />
devet godina učenja njemač-<br />
Foto: Ana Novokmet<br />
kog. Ali im onda savjetujem<br />
da barem gledaju reklame na<br />
njemačkom, jer nema baš puno<br />
pjesama, fi lmova na njemačkom,<br />
nemate se gdje susrest<br />
s njemačkim, dok ste s<br />
engleskim bombardirani sa<br />
svih strana. Toliko su izloženi<br />
engleskom da im ide bolje<br />
nego njemački kojem nisu toliko<br />
izloženi. Stoga se trudim<br />
ne svesti njemački na gramatiku,<br />
nego na razgovor. Naravno<br />
da se mora učiti i gramatika,<br />
ali se taj jezik treba<br />
oživjeti da bi ga studenti prihvatili.<br />
Iako je težak i zvuči<br />
tvrdo, on je ipak jedan jako<br />
bogat jezik i, ako ga se pre-<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
39<br />
FAKULTET<br />
zentira šarmantno, studenti će ga zavoljeti.<br />
Kakvi moraju biti studenti da bi se istaknuli<br />
na njemačkom?<br />
Lakše stupite u kontakt s komunikativnijim studentima,<br />
te ih time i brže zapamtite. Ima odličnih<br />
studenata kojima njemački ide jako dobro,<br />
ali su tihi i dulje mi treba da im zapamtim ime,<br />
dok se oni komunikativniji malo nametnu. Ali,<br />
u principu, moj je zadatak ostati objektivna i<br />
sve studente uključiti u nastavu.<br />
Čitate li <strong>Manager</strong>?<br />
Svaki puta ga čitam i veseli me kada ga nađem<br />
u svom sandučiću. Čini mi se da je dobro koncipiran<br />
te se toplo nadam da ga čitaju i studenti<br />
jer imam dojam da su studenti u biti slabo informirani.<br />
Rijetko tko nešto zna prije upisa što<br />
ga čeka na fakultetu i što se zbiva u svijetu, tako<br />
da ih potičem da barem prolistaju, ne samo<br />
<strong>Manager</strong>, nego sve novine jer se moraju informirati.<br />
Morate znati dobro komunicirati, jer komunikacija<br />
čini jednu cijelu ličnost. Čovjek, posebno<br />
budući ekonomista, mora ne samo lijepo<br />
izgledati, nego i znati se prikladno ponašati i u<br />
danom momentu znati se i lijepo izraziti, a posebno<br />
još i na stranom jeziku, a sve se to uči,<br />
nitko se s tim ne rodi. A tome u biti i služi fakultet,<br />
ne samo puko prenošenje stručnog znanja,<br />
već je dužnost profesora osposobiti studente<br />
za život nakon fakulteta.<br />
Kako provodite slobodno vrijeme?<br />
Idem na fi tnes, šećem sa svojim psom.<br />
Foto: Ana Novokmet<br />
Planovi za budućnost?<br />
Željela bih ostati bistra i fi t dok god mogu raditi,<br />
to jest do šezdeset pete, do kraja svog radnog<br />
vijeka. A svakako planiram ostati na fakultetu<br />
dok mogu raditi. Volim svoj posao.<br />
Ana LAKIĆ
FAKULTET<br />
EFZG DEMONSTRATORI<br />
Kako postati demonstrator<br />
Već se kao brucoši susrećete s njima, a do<br />
kraja svojeg preddiplomskog obrazovanja<br />
možda i vi postanete jedan od njih. Slijede<br />
rezultati kratkog istraživanja o načinu izbora<br />
te opisu posla demonstratora na svih 16 katedri<br />
Ekonomskog fakulteta.<br />
Proces izbora formalno<br />
Demonstratori se biraju na katedrama na temelju<br />
pristiglih prijava i obavljenih intervjua te<br />
nakon toga dodjeljuju izvođačima nastave koji<br />
imaju najmanje status docenta doktora znanosti,<br />
pa na više. Svaki izvođač nastave ima pravo<br />
na jednog plaćenog demonstratora, a ostali zainteresirani<br />
mogu kod dotičnog predavača uz<br />
njegov pristanak raditi kao volonteri. Iznimka<br />
po pitanju statusa docenta je Katedra za poslovne<br />
strane jezike gdje se demonstratori, bez<br />
obzira na znanstvenu titulu, dodjeljuju nastavnicima<br />
poslovnog engleskog i talijanskog jezika<br />
zbog većeg broja studenata na tim kolegijima.<br />
Iznimka po pitanju jednog dopuštenog demonstratora<br />
su Katedra za informatiku i Katedra za<br />
tjelesnu i zdravstvenu kulturu na kojoj se broj<br />
demonstratora određuje prema potrebama studenata<br />
na vježbama. Tako Katedra za informatiku<br />
u zimskom semestru zbog izvođenja vježbi<br />
iz kolegija Informatika broji 20 demonstratora<br />
čineći je katedrom s najviše plaćenih demonstratora<br />
u tom semestru, dok Katedra za tjelesnu<br />
i zdravstvenu kulturu broji 15 demonstratora<br />
zbog izvođenja vježbi iz različitih disciplina,<br />
što ju čini katedrom s najviše plaćenih demonstratora<br />
tijekom cijele akademske godine. Po<br />
završetku izbora, donosi se Rješenje o imenovanju<br />
demonstratora, a sa svakim novoizabranim<br />
demonstratorom potpisuje Ugovor o djelu<br />
redovitog studenta putem kojeg se demonstratore<br />
isplaćuje preko Studentskog Centra Sveučilišta<br />
u Zagrebu (SCZG-a) za obavljeni posao.<br />
Tako otprilike izgleda formalni administrativni<br />
dio.<br />
Proces izbora neformalno<br />
Naravno, do formalnog administrativnog dijela<br />
treba nekako doći. Selekciji demonstratora<br />
prethodi regrutacija potencijalnih, a ovaj dio<br />
se održava cijelu godinu – od trenutka kad prvi<br />
put sjednete na nečije predavanje do trenutka<br />
kad primite od te osobe u ruke indeks s konačnom<br />
ocjenom. Neovisno o tome da li katedra<br />
objavljuje natječaj, studenti se javljaju bez natječaja<br />
nastavnicima ili nastavnik pozove neko-<br />
40<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
liko studenata sam kao potencijalne demonstratore<br />
da se prijave, budite sigurni da je posljednje<br />
najčešći i najsigurniji način do mjesta<br />
"demosa". Sam poziv nastavnika da se prijavite<br />
ne znači automatski i vaš izbor, ali svakako<br />
znači dozu povjerenja koju nastavnik ima na<br />
temelju svojeg dotadašnjeg iskustva s vama, a<br />
koja je vrlo bitna za kvalitetan profesionalni<br />
odnos. Tako na Katedri za fi nancije izbori za<br />
demonstratore funkcioniraju gotovo isključivo<br />
na ovom principu – svaki nastavnik sam izabire<br />
svog demonstratora iz studijske grupe kojoj<br />
predaje jer, kako objašnjavaju, ta osoba imat<br />
će pristup različitoj dokumentaciji, listama i<br />
prijavnicama pa oni sami već tokom semestra<br />
vide one studente na koje se može osloniti u<br />
dužem razdoblju. Profesor Leko jedini raspisuje<br />
natječaj. Na Katedri za poslovne strane jezike,<br />
nastavnice sebe nazivaju "headhunterima" za<br />
najboljim studentima i jasno daju do znanja kako<br />
je uz "academic excellence" veoma bitna kategorija<br />
"people skills" – naime demonstratori<br />
jezika moraju pokazivati značajnu razinu empatije<br />
koja je potrebna pri ohrabrivanju kolega pri<br />
svladavanju gradiva novog jezika. Također, po-<br />
Foto: Marko Puljić<br />
Selekciji demonstratora prethodi regrutacija potencijalnih, a ovaj<br />
dio se održava cijelu godinu – od trenutka kad prvi put sjednete<br />
na nečije predavanje do trenutka kad primite indeks sa konačnom<br />
ocjenom.<br />
vjerenje nije loše graditi niti rezultatima kod<br />
asistenata. Na Katedri za demografi ju, Katedri<br />
za ekonomsku teoriju, a sigurno i drugdje, profesori<br />
pridaju pažnju i preporukama svojih mlađih<br />
nastavnih kolega u razmatranju odluke koga<br />
uzeti. Na Katedri za organizaciju i menadžment<br />
žiri koji ocjenjuje potencijalne demonstratore<br />
čine dva asistenta, a proces izbora demonstratora<br />
za kolegij Informatika u potpunosti<br />
organiziraju asistenti s Katedre za informatiku.<br />
Na Katedri za marketing još tokom tekuće<br />
godine dobivaju mnogo upita za sljedeću godinu,<br />
a na Katedri za ekonomiku poduzeća iznimno<br />
cijene studente koji se sami jave i time<br />
pokažu svoju motivaciju. Tako voditeljica smjera<br />
Analiza i poslovno planiranje profesorica<br />
Fučkan, te profesor Orsag pozivaju sve kvalifi cirane<br />
i zainteresirane studente da se sami jave<br />
za demonstratore. Zadnji način izbora je putem<br />
prijave na otvoreni natječaj. Od katedri koje ga<br />
raspisuju, možemo spomenuti očekivano urednu<br />
Katedru za pravo, veoma organiziranu Katedru<br />
za statistiku, te Katedru za računovodstvo<br />
koja od ove akademske godine pod pročelnicom<br />
prof. dr. sc. Vesnom Vašiček ima najobjektivni-
ji i najtransparentniji natječaj za demonstratore.<br />
Natječaj vrednuje ukupni prosjek, prosjek sa<br />
smjera, činjenicu je li osoba prošle godine bila<br />
demonstrator te još nekoliko kategorija koje se<br />
zatim ponderira i rangira kandidate na temelju<br />
dobivenih rezultata. Uz njih, veoma organiziran<br />
natječaj ima Katedra za informatiku. Krajem<br />
akademske godine raspisuje se natječaj za iduću,<br />
a uz uobičajene prijave kandidati rade i prezentaciju<br />
o sebi koju izlažu prije konačne odluke.<br />
Kao što se iz navedenog može vidjeti, sama<br />
regrutacija varira između katedri, ali i nastavnika<br />
na pojedinim katedrama. I dok se formalni<br />
dio odvija u nekoliko minuta u tajništvu katedre<br />
i na sastanku katedre, neformalni dio odvija<br />
se između vas i nastavnika čitav semestar.<br />
Opis posla<br />
Što "demosi" rade nakon što su izabrani? Zaduženja<br />
variraju, a općenita zaduženja se nazivaju<br />
"pomoć u nastavnom procesu". Ono što većina<br />
demonstratora radi su administrativni poslovi<br />
(vođenje evidencije prisutnosti studenata na<br />
nastavi, provjeravanje prijavnica i lista za ispit),<br />
ažuriranje podataka na nastavnim materijalima,<br />
priprema novih materijala za nastavu te<br />
"čuvanje na ispitu" tj. pomoć u održavanju reda<br />
pri provedbi kolokvija i ispita. Osim toga, mogu<br />
imati svoje vlastito vrijeme u profesorskom ili<br />
asistentskom kabinetu za rad sa studentima kako<br />
bi im pomogli u svladavanju gradiva kolegija.<br />
Nažalost, za razliku od konzultacija, termini<br />
demonstratura se ne stavljaju uvijek na Internet<br />
i ne ažuriraju jednako uredno pa ih ni studenti<br />
ne koriste u mjeri u kojoj bi mogli. Manji<br />
broj demonstratora doista ima redovit direktan<br />
kontakt sa studentima – uglavnom se radi o demonstratorima<br />
iz onih kolegija na kojima se rade<br />
zadaci ili održavaju vježbe. Tako demonstratori<br />
iz kolegija Matematika tjedno održavaju u<br />
Foto: Marko Puljić<br />
učionici demonstrature na kojima sa mlađim<br />
kolegama rješavaju zadatke prethodno odobrene<br />
od strane aktivne pročelnice Katedre za matematiku<br />
i ujedno voditeljice projekta ALFA<br />
grupe, prof. dr. sc. Kristine Šorić. Demonstratori<br />
iz kolegija Informatika pomažu asistentima<br />
na tjednim vježbama na računalima. Demon-<br />
Manji broj demonstratora doista<br />
ima redovit direktan<br />
kontakt sa studentima – uglavnom<br />
se radi o demonstratorima<br />
iz onih kolegija na<br />
kojima se rade zadaci ili<br />
održavaju vježbe.<br />
stratori iz jezika dodatno u kabinetu rade gramatiku<br />
te pripremaju najčešće izvanredne studente<br />
za ispite. Pripreme čitavih studijskih grupa<br />
za ispite rade i demonstratori iz Statistike<br />
(Katedra za statistiku) te iz Osnova ekonomije<br />
(Katedra za ekonomsku teoriju). Katedra za tjelesnu<br />
i zdravstvenu kulturu, pošto njihovi demonstratori<br />
na neki način najintenzivnije direktno<br />
rade sa kolegama studentima, od svojih<br />
demonstratora traži prije zapošljavanja i prethodno<br />
sportsko iskustvo koje se potvrđuje prijašnjim<br />
sportskim treniranjem, članstvom u<br />
sportskom klubu i sl.<br />
Još jedna zanimljivost jest da na smjeru Analiza<br />
i poslovno planiranje uz demonstratore na<br />
kolegijima, postoje i demonstratori smjera, volonteri,<br />
koji rade na odnosima studenata 3. i 4.<br />
godine smjera. Već iz prethodnog se nekako da<br />
zaključiti da je stvarno malo demonstratora<br />
uključeno u znanstveni i istraživački rad. Katedra<br />
za statistiku ne uključuje ih u istraživanja,<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
41<br />
FAKULTET<br />
ali se potiče odlazak na besplatne edukacijske<br />
tečajeve iz SAS-a kao dosad najboljeg statističkog<br />
programa u CARNet. Na Katedri za demografi<br />
ju, koja je najmanja na fakultetu, demonstratori<br />
su potaknuti pomoći u istraživanjima<br />
zbog čega mnogi od njih kasnije ostaju raditi i<br />
sami kao asistenti. Slično je na Katedri za ekonomsku<br />
teoriju i Katedri za međunarodnu ekonomiju.<br />
Također pomažu u istraživanjima i<br />
znanstvenom radu kod profesora Orsaga i profesorice<br />
Fučkan na Katedri za ekonomiku poduzeća<br />
pa kasnije ostaju kao vanjski suradnici.<br />
Problemi<br />
Za kraj, spomenimo nekoliko problema koji su<br />
postali jasni u ovom malom istraživanju.<br />
Pravilo jednog demonstratora po nastavniku se<br />
primjenjuje bez obzira na broj studijskih grupa<br />
kojima nastavnik predaje ili broj kolegija koje<br />
izvodi. Ovo pravilo stavlja u neravnopravan položaj<br />
na taj način i nastavnika i demonstratora<br />
i stoga bi ga trebalo modifi cirati.<br />
Nastavnici općenito lakše izoliraju kvalitetne<br />
buduće demonstratore u manjim studijskim grupama<br />
u kojima ih studenti lakše upoznaju i<br />
stječu njihovo povjerenje. Nadajmo se da će<br />
prelazak na potpun Bolonjski proces s vremenom<br />
riješiti ovaj problem. Demonstratori su u<br />
premalom postotku uključeni u znanstveni i<br />
istraživački rad, što je loše jer bi se na taj način<br />
mogla poticati popularizacija znanosti. Također<br />
bi termini demonstratura trebali biti javno dostupni<br />
i redovito ažurirani da se na taj način<br />
pojača intenzitet direktnog kontakta između<br />
demonstratora i studenata.<br />
Ariel SALVARO<br />
Foto: Marko Puljić
FAKULTET<br />
ULOVILI SMO RIBE NA SUHOM<br />
Vaterpolo tim Ekonomskog fakulteta<br />
Budući da smo u nekoliko prošlih brojeva<br />
predstavljali dvoranske sportove, red je došao<br />
i na vodene. U ovom broju odlučili smo<br />
predstaviti samozatajne dečke koje često susrećete<br />
na hodnicima, prepoznajete po držanju<br />
i širokim ramenima, a cure ih obavezno<br />
odmjere od glave do pete. Cure, ako ste se<br />
mimoišle na faksu s nekim dečkom za kojim<br />
jednostavno niste mogle, a da se ne okrenete,<br />
velika je vjerojatnost da ste se mimoišli<br />
s jednim od naših vaterpolista.<br />
Tko su oni?<br />
Dio tima ove godine bili su: Tomislav Skorup,<br />
Petar Rimac, Šime Zanchi, Matija Jurin, Ivan<br />
Barada, Nikola Smiljanić, Nikola Herceg, Ivan<br />
Rendulić, Željko Krznarić, Marko Štefanek, Marko<br />
Perković, Krešimir Grbeša, Ivan Baljkas, Marko<br />
Korabek, Marko Jelača, Josip Škaričić te voditelj<br />
momčadi Ivan Gojić.<br />
Kako su se priključili?<br />
Kako se većina njih bavila vaterpolom i prije,<br />
odlučili su igrati za fakultet. Prijavili su se kod<br />
profesora na tjelesnom, a on ih je dalje uputio<br />
voditelju momčadi. Neki zbog obaveza (treninzi)<br />
jednostavno nisu mogli dolaziti na tjelesni,<br />
pa se igranje pod bojama fakulteta činila izvrsna<br />
prilika za dobivanje tako važnog potpisa.<br />
Iako se možemo zezati na njihov<br />
račun i reći da ne igraju<br />
"pravi" vaterpolo, dečki ozbiljno<br />
shvaćaju svaku<br />
utakmicu.<br />
Uvijek na vrhu<br />
Kao pravi sportaši uvijek teže boljem, zato nije<br />
ni čudo da o njima čujemo samo pohvale. U zadnjih<br />
tri godine, ostali su u vrhu studentskog<br />
sporta. Prije tri godine osvojili su zlato na sveučilišnom<br />
natjecanju, dok zadnje dvije godine<br />
donose ne manje vrijedne srebrne medalje s<br />
Utrniskog bazena.<br />
Većina ekipe igra za klubove 1.B lige - Tomislav<br />
Skorup, Petar Rimac i Šime Zanchi igraju u Vaterpolo<br />
klubu ZPK dok Ivan Gojić, Nikola Herceg<br />
i Ivan Baljkas nastupaju za vaterpolo klub Zagreb.<br />
Kako doznajemo, Zagreb je aktualni prvak<br />
1.B lige te je time izborio razigravanje za prvu<br />
ligu. Dečki, sretno! Nekolicina njih bavi se profesionalno<br />
vaterpolom - Krešimir Grbeša koji<br />
42<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
igra za vaterpolo klub Medveščak te Marko Jelača<br />
iz kluba Herceg Novi. Kao što primjećujete,<br />
ekipa je sastavljena od vrhunskih sportaša.<br />
Kad će taj svibanj...<br />
Iako kraj petog mjeseca većina nas doživljava<br />
kao početak grijanja stolice u nekom kutu<br />
NSB-a ili knjižnice fakulteta, učenje do dugo u<br />
noć i slično, dečki bez obzira na fakultetske obveze<br />
jure na početak natjecanja. Da vam približimo<br />
kako to izgleda. Jedan tjedan u svibnju<br />
rezerviran je i za sveučilišno natjecanje u vaterpolo.<br />
Samim time što je raspored utakmica<br />
zgusnut u tjedan dana, pretpostavite koliko<br />
utakmica odigraju taj tjedan i koliko se, u<br />
sportskom žargonu rečeno, "potroše". Najveće<br />
iznenađenje za nas bilo je da se igra na skraćenom<br />
terenu - umjesto na terenu od 30m igra se<br />
na terenu od 25m, dok su četvrtine skraćene sa<br />
osam minuta, na kako sami kažu "rekreativnih"<br />
pet minuta. Natjecanje je zamišljeno tako da se<br />
igra po skupinama, a dalje slijede polufi nale i<br />
fi nale u kojem redovito imamo svoje predstavnike.<br />
Iako se možemo zezati na njihov račun i<br />
reći da ne igraju "pravi" vaterpolo, dečki ozbiljno<br />
shvaćaju svaku utakmicu. Još kada čujete da<br />
nemaju treninge, te ne postoji mogućnost uigravanja<br />
ekipe, shvatite koliko su dobri. Zbog<br />
toga bi bilo izvrsno kada bi im se pružila prilika<br />
barem mjesec dana prije natjecanja da održe<br />
treninge.<br />
Ajmo bodrit naše!<br />
Sigurna sam da većina vas rijetko prati naše<br />
sportaše kada se natječu, ne postoji kult sporta<br />
niti se za neke sportove na fakultetu uopće ne<br />
zna da postoje. Priznajte, da li ste čuli za squash<br />
ekipu ili naše šahovske prvake? Vjerovatno<br />
niste, ali tu temu ostavimo za neki idući broj.<br />
Naši vaterpolisti nisu pošteđeni toga, iako kako<br />
kažu već su navikli na takvo stanje. Bez obzira<br />
na sve, sigurni smo da će i dalje donositi medalje<br />
i pehare na fakultet te će postojati ljudi koji<br />
će ih pohvaliti. Ovo je idealna prilika da vas<br />
sve pozovem da počnete pratiti sport na našem<br />
fakultetu, bodrite naše sportaše ili se pridružite<br />
nekoj od ekipa. Saznajte od kolega s fakulteta<br />
ili na internetskim stranicama Zagrebačkog<br />
sportskog saveza kada su natjecanja i vjerujte,<br />
nećete požaliti.<br />
Sezona lova na medalje uskoro počinje!<br />
Ana PRIBANIĆ
BORBA SNAGE I IZDRŽLJIVOSTI<br />
Volim se gibat, gibat!<br />
U ovom broju ćemo vas upoznati s predstavnikom<br />
jednog od najdinamičnijih i najnapornijih<br />
sportova – squash. Predstavnik našeg<br />
fakulteta na Svjetskom studentskom prvenstvu<br />
koje se održalo u Kairu bio je Mislav<br />
Franjića.<br />
Made in: zatvor<br />
Sve ćešće se nekoliko zadnjih godina govori o<br />
popularnosti squasha, njegovom utjecaju na<br />
smanjenje napetosti, povećanju koncentracije i<br />
taktiziranju što je važno za poslovne ljude koji<br />
ćemo mi postati nakon završetka ovog fakulteta.<br />
Nastao je u devetnaestom stoljeću kada je u<br />
jednom engleskom zatvoru zatvorenicima bilo<br />
previše dosadno pa su počeli udarati lopticu u<br />
zid, a nakon nekog vremena dobio je i službeni<br />
naziv (engl. squash - spljeskati).<br />
<strong>Manager</strong>: Koliko dugo se baviš squashom?<br />
Mislav: Squashom sam se počeo baviti otprilike<br />
prije desetak godina i od tada je to moj najdraži<br />
sport. Prije nekoliko godina imao sam težu<br />
prometnu nesreću tako da jedno vrijeme nisam<br />
ni trenirao, ali sam se opet vratio na teren.<br />
<strong>Manager</strong>: Koliko puta treniraš tjedno?<br />
Mislav: Treniram skoro svaki dan, a prije turnira<br />
tu su i treninzi dva puta na dan kojih se moram<br />
strogo držati. Budući da u Hrvatskoj nema<br />
puno trenera, praktički sam treniram, bez trenera.<br />
Sam određujem koje vježbe i kojim intenzitetom<br />
ću izvoditi, a sigurno svi znate koliko<br />
je teško sebe natjerati da nešto napravite iako<br />
ste umorni, pospani ili vam se jednostavno ne<br />
da trenirati.<br />
<strong>Manager</strong>: U kolovozu si bio na svjetskom<br />
studenstkom prvenstvu. Kako je bilo?<br />
Mislav: Na svjetskom prvenstvu bilo je odlično!<br />
Održavao se u Kairu od 22. - 28. kolovoza i tamo<br />
sam osvojio 41. mjesto u zaista jakoj konkurenciji.<br />
Iako moram priznati, nije bilo lako<br />
igrati na temperaturi od 54˚ C bez ventilacije.<br />
Naravno Egipćani su imali ulogu favorita i nju<br />
su i opravdali. Samnom je iz Hrvatske na prvenstvo<br />
išao i predstavnik FER-a - Ozren Lapčević<br />
pa sam barem nekog poznavao.<br />
<strong>Manager</strong>: Kakva je bila organizacija?<br />
Mislav: Što se tiče organizacije u Kairu, bilo je<br />
odlično. Imao sam vlastitog vozača i čuvara koji<br />
je cijelo vrijeme morao biti uz mene. On mi je<br />
bio od velike pomoći, jer mi je pokazao cijeli<br />
Kairo, naučio me ponešto o kulturi, vodio na<br />
izlete te postao dobar prijatelj. Kada pričamo o<br />
našoj strani, tu već počinju problemi jer sam<br />
većinu putovanja platio vlastitim novcem. Nije<br />
Nije bilo lako igrati na<br />
temperaturi od 54˚ C.<br />
lako kad dođeš na veliko natjecanje pa vidiš<br />
ostale natjecatelje koji imaju i trenere, fi zioterapeute,<br />
liječnike i slično. Ozrena i mene je jako<br />
pogodilo nezanimanje za naše predstavljanje<br />
u svijetu.<br />
<strong>Manager</strong>: Jesi li imao vremena za razgledavanje<br />
i uživanje?<br />
Mislav: Jesam, upoznao sam neke skrivene dijelove<br />
Kaira, jahao deve u pustinji, jahao noću<br />
na konju što je vrlo opasno, vidio piramide i<br />
nakupovao suvenira. Grad me oduševio i namjeravam<br />
se uskoro vratiti tamo.<br />
Zahvaljujemo Mislavu na razgovoru za <strong>Manager</strong>,<br />
pobližem opisu njegovih iskustava s natjecanja i<br />
squashem kao sportom. Pozivamo vas da i sami<br />
otkrijete kolika je snaga i izdržljivost potrebna u<br />
ovom sportu. Za osnovna pravila i poduke se<br />
ipak najprije obratite profesionalcima, a pošto je<br />
Mislav ujedno i trener možda vas baš on poduči.<br />
A dalje tko zna, možda mu se upravo vi pridružite<br />
na sljedećem studentskom prvenstvu.<br />
Ana PRIBANIĆ<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
43<br />
FAKULTET<br />
Info Box<br />
Ime i prezime: Mislav Franjić<br />
Datum rođenja: 18. 03. 1983.<br />
Status: Apsolvent marketinga<br />
Hobiji: snowboarding, jedrenje<br />
Ljubavni status: solo<br />
Sluša: trance, techo, goa<br />
Sportski uzor: Jonathan Power
FAKULTET<br />
44<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Želite li se baviti sportom?<br />
Istovremeno studirati i<br />
ne dozvoliti da Vam sport<br />
ometa predavanja i ispite?<br />
Želite li postati član elitnog kluba Ekonomskog fakulteta u kojem, uz sport,<br />
imate priliku naučiti kako organizirati i voditi projekte, tražiti sponzorstva i<br />
kontaktirati sa svijetom businessa?<br />
Veslački klub Ekonomist vrši upise novih članova!<br />
Više informacija potražite na www.vkekonomist.hr ili na sport@vkekonomist.hr<br />
Dođite i<br />
pridružite nam<br />
se!!
INTERNATIONAL DAY 2008<br />
Go international!<br />
Student ste već nekoliko semestara ste na<br />
jednom te istom (hrvatskom) Sveučilištu, no,<br />
oduvijek ste se pitali kako bi bilo studirati u<br />
inozemstvu. Željeli biste upoznati različite<br />
ljude, proširiti vidike i ostvariti ambicije. Zanimaju<br />
vas Njemačka, Poljska, Rusija, Japan<br />
itd. Razmišljali ste o nekoj stranoj zemlji, nekom<br />
prestižnijem Sveučilištu na kojem biste<br />
mogli ostvariti sve svoje neostvarene snove,<br />
skrivene ambicije i nikad ispunjene želje. Ne,<br />
ovo nije natječaj za stipendiju koju vam dodjeljuje<br />
Sveučilište u Zagrebu (da, i oni dodjeljuju<br />
stipendije!), nego tek osvrt na projekt<br />
jednog nama (hrvatskim studentima) vrlo<br />
bliskog, no ipak prilično nepoznatog sveučilišta<br />
– Sveučilišta u Beču.<br />
O sveučilištu<br />
Sveučilište u Beču (Universität Wien) je, naime,<br />
najstarije Sveučilište na njemačkom govornom<br />
području, osnovano davne 1365. godine. Danas<br />
broji oko 4800 predavača, 63 000 studenata iz<br />
više od 130 zemalja diljem svijeta što ga čini<br />
najvećim Sveučilištem na njemačkom govornom<br />
području. Sastoji se od 15 fakulteta te nudi više<br />
od 130 različitih studijskih smjerova.<br />
Projekt<br />
‘’International Day’’ naziv je projekta koji je dana<br />
23. listopada 2008. godine po prvi put u povijesti<br />
organiziralo Sveučilištu u Beču, a moto<br />
prvog ovakvog događaja glasio je ‘’Experience<br />
the world – study abroad!" Međunarodni dan<br />
svim je posjetiteljima omogućio da saznaju najrazličitije<br />
informacije o još različitijim projektima<br />
studentske razmjene te da iz prve ruke saznaju<br />
sve o studiju na Sveučilištu koje ih zanima.<br />
Ovaj internacionalni susret bio je prije svega<br />
informativnog karaktera, nudio je vrlo ra-<br />
znovrstan program s mnoštvom korisnih informacija<br />
o Sveučilištima diljem svijeta. Svi posjetitelji<br />
su mogli stupiti u kontakt s organizatorima<br />
projekta, suradnicima te najvažnije sa studentima<br />
iz različitih zemalja svijeta. Susret je<br />
počeo tzv. tržištem mogućnosti (‘’Markt der<br />
Möglichkeiten’’) u auli Sveučilišta, gdje su se<br />
na pojedinim informativnim štandovima mogli<br />
saznati detalji studija u inozemstvu. U svečanoj<br />
su se dvorani, koja je bila podijeljena po<br />
kontinenetima (Azija/Australija, Sjeverna i Južna<br />
Amerika, Afrika, Europa) održavala kratka<br />
predstavljanja pojedinih Sveučilišta, a svaka je<br />
država imala svojih nekoliko minuta za informativnim<br />
stolom, gdje su se posjetitelji mogli<br />
raspitati o studiju u određenoj zemlji te skupiti<br />
sve potrebne podatke vezane uz odlazak na<br />
strano Sveučilište. Različitim se brošurama, prikazivanjem<br />
web-stranica pojedinih Sveučilišta<br />
te posebice razmjenom iskustava moglo skupiti<br />
mnoštvo informacija o brojnim prednostima<br />
studija u inozemstvu.<br />
Iskustva<br />
Mnogi ugledni pojedinci iz austrijskog akademskog<br />
kruga podijelili su s posjetiteljima svoja<br />
iskustva vezana uz boravke u inozemstvu. Tako<br />
je nekoliko profesora austrijskog Sveučilišta sudjelovalo<br />
i na medijskom predstavljanju za austrijske<br />
dnevne novine ‘’Die Presse,’’ gdje su pokazali<br />
kakva sjećanja i iskustva ih vežu za studijske<br />
boravke u inozemstvu te kako takvi boravci<br />
mogu biti zanimljivi, prepuni pozitivnih<br />
iskustava i nadasve korisni za daljnje obrazovanje<br />
ili karijeru. Dobrodošlicu stranim studenti-<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
45<br />
FAKULTET<br />
Međunarodni dan svim je posjetiteljima omogućio da saznaju<br />
najrazličitije informacije o još različitijim projektima studentske<br />
razmjene te da iz prve ruke saznaju sve o studiju na<br />
Sveučilištu koje ih zanima.<br />
ma poželio je i Arthur Medinger, vicerektor bečkog<br />
Sveučilišta, nakon čijeg su pozdrava i kratkog<br />
predstavljanja Sveučilišta u Beču, svoja<br />
iskustva s posjetiteljima podijelili i Tina Steinman,<br />
ERASMUS-stipendistica iz Ljubljane, te<br />
Mario Lozančić, Joint-Study stipendist iz Zagreba.<br />
Uslijedila je dobrodošlica popraćena<br />
brojnim ukusnim zalogajima i pićima te internacionalna<br />
zabava popraćena svirkom austrijskog<br />
benda ‘’Hotel Palindrone.’’ Nakon riječi zahvale<br />
svim organizatorima, dodijeljene su i nagrade<br />
dobitnicima putovanja te je zabava uz<br />
internacionalne plesove nastavljena do kasnih<br />
večernjih sati.<br />
Go international!<br />
Ovakvi susreti, prepuni različitih korisnih informacija,<br />
raznovrsnih kultura i nacija, mnogobrojnih<br />
jezika samo su vaša odskočna daska za studij<br />
u inozemstvu. Informirajte se. Upoznajte ljude. Nauči<br />
te strane jezike. Hrvatska, go international!<br />
Anita GUBERAC
FAKULTET<br />
SEDMI DANI KARIJERA<br />
Dobra prilika za posao<br />
Početkom studenog u prostorijama Boćarskog<br />
doma u Zagrebu održan je Dan karijera.<br />
Već tradicionalno mjesto sastanaka ponude i<br />
potražnje za poslom organizirao je web portal<br />
MojPosao.<br />
Gužva od jutra<br />
Manifestacija je ovaj puta okupila pedeset i devet<br />
izlagača u potrazi za talentiranim i motiviranim<br />
zaposlenicima. Poslodavci su se predstavili<br />
upečatljivim štandovima i svojim najboljim<br />
brandovima, a na ''prvoj crti'' bili su predsjednici,<br />
članovi upravnih odbora te direktori Odjela<br />
za ljudske resurse svih važnijih fi rmi. Uz Karlovačku<br />
pivovaru kao generalnog sponzora, najzvučnija<br />
imena prvog paviljona bila su: Agrokor,<br />
Dukat, Zagrebačka banka, Nestle, L'Oreal,<br />
Gredelj. Gužva je vladala od samog jutra, te su<br />
studenti, apsolventi i postdiplomanti ubrzo ispunili<br />
sajam. Mojposao navodi kako je u šest<br />
navrata, koliko su se do sada održavali Dani karijera,<br />
posao potražilo 33 tisuće ljudi. Mladi su<br />
tražili posao izravnim kontaktom i razgovorom<br />
s zaposlenicima tvrtke koji ju predstavljaju,<br />
raspitujući se za uvjete rada, atmosferu na poslu<br />
i plaću koji ostvaruju. Mogli ste sresti i<br />
mnoge kolege s faksa koji su se zaposlili, najčešće<br />
apsolventi. Zadovoljni poslom neki su<br />
faks zapustili napominjući kako im posao ne<br />
46<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
ostavlja dovoljno vremena, a često i izgube motivaciju<br />
za učenjem. Nakon razgovora predavali<br />
su se životopisi posebno napisani na formularima<br />
poduzeća ili unaprijed pripremljeni.<br />
Najviše poslova nudilo se upravo<br />
iz različitih područja<br />
ekonomije. Uz visoku nezaposlenost<br />
i veliku konkurenciju,<br />
prilike za posao poput Dana<br />
karijera se ne propuštaju.<br />
Drugi pavljon<br />
Nezaobilazan dio sajma čine i radionice. Glavna<br />
tema je naravno predstavljanje poslodavcu s ciljem<br />
da baš vi dobijete posao. Prezentacije su se<br />
svodile na pisanje životopisa, simulacije intervjua<br />
za posao, pregled hrvatskog tržišta rada, a<br />
održan je i okrugli stol na temu: ''Kakvog radnika<br />
stvara Bolonjski proces''. Uz učionice i poslodavce,<br />
drugi paviljon popunile su i studentske udruge,<br />
studentski listovi te privatne poslovne škole.<br />
Svaka od udruga dobila je svojih pola sata kako<br />
bi se predstavila zainteresiranima.<br />
Dan karijera postala je tradicionalna manifesta-<br />
cija i dobar uvid u bilo hrvatskog tržišta rada<br />
okrenuta prvenstveno mladima. Najviše poslova<br />
nudilo se upravo iz različitih područja ekonomije.<br />
Uz visoku nezaposlenost i veliku konkurenciju,<br />
prilike za posao poput Dana karijera se ne<br />
propuštaju.<br />
Ante ORLOVIĆ
UVODNI SEMINAR AIESEC-a<br />
Njihov prvi kontakt s AIESEC-om<br />
I ove godine se održao LTS (Local Training<br />
Seminar), jedan od prvih koraka prema članstvu<br />
u najstarijoj i najvećoj studentskoj organizaciji<br />
u Hrvatskoj i svijetu.<br />
Šezdesetak znatiželjnih i u početku pomalo<br />
zbunjenih studenata EFZG-a, FER-a, politologije,<br />
fi lozofi je, grafi čkog dizajna, arhitekture,<br />
ZŠEM-a, ali i drugih fakulteta svih generacija,<br />
okupilo se na dvodnevnom seminaru koji je organiziran<br />
u Osnovnoj školi Grigora Viteza 18. i<br />
19. listopada 2008. godine. Kako je to izgledalo<br />
u očima baš tih znatiželjnih i pomalo zbunjenih<br />
studenata, govori sljedeća priča.<br />
Upoznavanje s AIESECOM-om<br />
Kratice kao što su LTS, PBOX, LC, OCP su do tog<br />
vikenda predstavljale enigmu i nisu bile previše<br />
interesantne. No, tko je mogao znati koliko će<br />
se drastično moje mišljenje promijeniti. Jedna<br />
od mnogih engleskih kratica kojima se koriste<br />
članovi, a označava Local Training Seminar,<br />
dvodnevni seminar studentske organizacije AIE-<br />
SEC čija je svrha regrutacija novih članova. Dakle,<br />
sve što smo mi "novaci" znali je da trebamo<br />
doći u OŠ Grigor Vitez u subotu, 18.10. te da nas<br />
očekuju dva dana ispunjena raznim aktivnostima<br />
i programom. Prvo što mi je palo napamet je:<br />
"Čemu tolika fi lozofi ja? Što nam imaju toliko pričati<br />
o AIESEC-u?" Odlučila sam otići, bez predrasuda,<br />
ali i bez ikakvih očekivanja. Rekoh: "Idem<br />
vidjeti. Nemam što izgubiti."<br />
Prvi dan<br />
Početak me oduševio. Organizacija je bila na<br />
nivou, a domaćini su se trudili da se svi osjećamo<br />
dobrodošlima. Uspjeli su u tome. Počeli smo<br />
s igrama koje su nam pomogle da se svi međusobno<br />
upoznamo i opustimo što je u potpunosti<br />
sabotiralo moj plan da se grčevito držim prijateljice<br />
Marije. Međutim, to je bio i njihov cilj, a<br />
led je napokon bio probijen. Uslijedili su seminari<br />
i radionice na temu što je zapravo AIESEC<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
47<br />
FAKULTET<br />
Organizatori su se potrudili i dovesti goste predavače iz tvrtke<br />
Prospekta koji su nam održali korisne prezentacije o selekciji pri<br />
zapošljavanju i njezinom najvažnijem dijelu, intervju.<br />
i što AIESEC nudi. Organizatori su se potrudili i<br />
dovesti goste predavače iz tvrtke Prospekta koji<br />
su nam održali korisne prezentacije o selekciji<br />
pri zapošljavanju i njezinom najvažnijem dijelu,<br />
intervjuu. Prvi dan LTS-a je završio partijem<br />
koji nam je omogućio da se osjećamo još<br />
ugodnije nego što smo se već osjećali te smo<br />
imali priliku još bolje se upoznati s budućim<br />
kolegama i prijateljima. No, nakon tuluma trebalo<br />
se odmoriti, jer su već sutradan krenuli<br />
novi radni pothvati.<br />
Drugi dan<br />
Drugi dan su nam već sve ranije navedene kratice<br />
počele imati smisla. Radilo se o strukturi<br />
AIESEC-a i onome što nam on nudi kao najveća<br />
studentska organizacija u svijetu. Završilo je<br />
sve u pjesmi, plesu te završnom motivirajućem<br />
govoru voditelja LTS-a.<br />
Što još dodati... Doći bez očekivanja, a otići<br />
oduševljen.<br />
Nadam se da ste čitajući ovo barem nakratko<br />
proživjeli što se 18. i 19. listopada događalo. A<br />
mi nastavljamo dalje, sa novih 200 potencijalnih,<br />
veselih i marljivih članova AIESEC-a.<br />
Jednostavno ste trebali biti tamo.<br />
Ana ĆURO
FAKULTET<br />
eSTUDENT<br />
Jači nego ikad<br />
Nakon niza veoma uspješnih godina, eSTU-<br />
DENT i dalje nastavlja u uspješnom tonu. S<br />
početkom nove akademske godine svi smo se<br />
ponovno okupili, spremni na nova znanja,<br />
nove izazove i nove pobjede, nikako ne skrivajući<br />
stalni entuzijazam i proaktivnost.<br />
Uvodno predavanje<br />
U veoma kratkom roku opravdali smo sva očekivanja<br />
i dali si za pravo reći kako su upravo naši<br />
članovi zaslužni za promicanje kako snage našeg<br />
fakulteta, tako i ekonomista u cjelini. Uvodno<br />
predavanje predsjednika Uprave INA-e d.d. Tomislava<br />
Dragičevića kao i predavanje čelnog čovjeka<br />
Magme Goranka Fižulića dokaz su da su<br />
najuspješnija hrvatska poduzeća shvatila važnost<br />
prenošenja poslovnog iskustva na studente<br />
na samim počecima njihovih karijera, pruživši im<br />
tako priliku da iznesu svoje viđenje globalne po-<br />
HSA<br />
BRUCOŠIJADA<br />
Dočekali smo napokon i taj dan, 4.listopada,<br />
kada se u Saloonu održala službena brucošijada<br />
Ekonomskog fakulteta u, već tradicionalnoj, organizaciji<br />
Hrvatske studentske asocijacije.<br />
Naravno, prije događaja vladala je velika uzbuđenost,<br />
no duge pripreme ipak su dovele do<br />
očekivanog rezultata.<br />
Mnogobrojne brucošice i brucoši došli su zajedno<br />
proslaviti upis na fakultet, a uz dobru glazbu,<br />
zabavljala ih je obećavajuća mlada zvijezda<br />
naše estrade, Luka Nizetić. Izveo je domaće,<br />
strane te nove pjesme s njegovog, tek izašlog<br />
albuma, popraćene Lukinim tipičnim plesnim<br />
koracima i velikom dozom entuzijazma.<br />
Od prvog listopada u prodaji je treći Lukin album<br />
, "Na tren i zauvijek" sastavljen od 12 prekrasnih<br />
pjesama. Brucoši koji su tijekom koncerta sudjelovali<br />
u nagradnoj igri, u kojoj su sretnici imali<br />
priliku pjevati s Lukom, dobili su njegov novi cd<br />
i male poklone T-mobilea. Pale su i pokoje izjave<br />
ljubavi, Luka čini čuda ;).<br />
Koncert je trajao 2 i pol sata, odlična i zarazna<br />
atmosfera tjerala je publiku da neumorno pjeva<br />
i pleše skupa s Lukom. Pjesme "Zapleši sa<br />
mnom", "Proljeće", "Ponekad poželim" obilježile<br />
su večer.<br />
Nažalost, sve što je lijepo uvijek prekratko tra-<br />
48<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Uvodno predavanje predsjednika Uprave INA-e d.d. Tomislava<br />
Dragičevića kao i predavanje čelnog čovjeka Magme Goranka<br />
Fižulića dokaz su da su najuspješnija hrvatska poduzeća shvatila<br />
važnost prenošenja poslovnog iskustva na studente.<br />
slovne situacije, uvažavajući njihova mišljenja i<br />
potičući ih na raspravu. eSTUDENTi i sva ostala<br />
studentska zajednica koja je imala prilike nazočiti<br />
ovim zaista fascinantnim događajima, pokazala<br />
je koliko je ulaganje u sebe važan preduvjet<br />
za uspješnu buduću karijeru.<br />
Drago mi je, eSTUDENT!<br />
Izabrano je novo Predsjedništvo, primljeni su<br />
novi članovi i održana je radionica "Drago mi je,<br />
eSTUDENT". Prošavši cjelokupni pristupni proces<br />
putem brojnih testova, prijavom u timove te odlukom<br />
da aktivno sudjeluju u radu naše Udruge,<br />
novi članovi su nas oduševili svojom voljom za<br />
rad, predanošću i upornošću. Vodeći se misijom<br />
i vizijom Udruge, temeljnim principima po kojima<br />
djelujemo te činjenicom o kvaliteti ljudskih<br />
potencijala, spremni smo uvelike pridonijeti rastu<br />
i razvoju naše akademske zajednice. Veliki<br />
je pa tako je i ta lijepa večer završila. Još jednom<br />
želimo svim brucošima uspješnu prvu godinu<br />
i naravno, još puno, puno dobre zabave.<br />
Čestitamo! Dobro nam došli.<br />
smo optimisti glede godine koja je pred nama<br />
pogotovo kada vidimo naše nove članove koji su<br />
svjesni da sami ovise o uspjehu u svom životu.<br />
Dolaskom ovdje pristali su učiniti korak više i<br />
odlučili da žele biti dio zajednice koja studiranje<br />
čini boljim i ljepšim mjestom.<br />
Studiranje plus<br />
Brojni novi projekti, interesantna događanja,<br />
humanitarne akcije i puno zabave samo su neke<br />
od zanimljivosti koje vam možemo ponuditi ove<br />
akademske godine. Dođite i sudjelujte u našim<br />
projektima, obećajemo vam da nećete požaliti.<br />
Za kraj bih vam htio preporučiti da postanete<br />
članom neke studentske udruge, usvojite nova<br />
znanja i pritom se dobro zabavite. Budite ambiciozni,<br />
budite timski igrači, a u svemu što radite<br />
dajte svoj maksimum.<br />
Sven OKOVIĆ
Poštovani,<br />
Nakon duže stanke<br />
ponovo smo s vama<br />
zahvaljujući radu volontera<br />
iz kabineta<br />
407. Oni su svoj pos-<br />
Ante Orlović<br />
ao odradili unatoč<br />
urednik rubrike lounge globalnoj krizi, recesiji<br />
i usporavanju.<br />
Filmsku umjetnost redovito pratimo, pogotovo<br />
kada je u pitanju ZFF za koji, nažalost, nismo<br />
dobili akreditacije. Ljuta ali nepovrijeđena,<br />
Josipa je uspjela popratiti događanja na Fes-<br />
tivalu, a poslije si je priuštila Zrno utjehe,<br />
novog Jamesa Bonda. Uvijek kritički<br />
raspoložena zamjenica urednice, Ana, upitala<br />
se gleda li itko Operaciju Trumf. Za tajne i deklarirane<br />
obožavatelje koji nisu bili na koncertu<br />
male pijanistice, Alicie Keyes, atmosferu<br />
s koncerta donosi Dragana.<br />
Pomalo nam stiže zima i hladnije vrijeme.<br />
Tome u prkos, vatrena navijačica zagrebačkih<br />
Thundersa predstavila ih je u vrućem ljetnom<br />
izdanju. Željni adrenalina i prirode neka<br />
odmah okrenu zadnje stranice jer djevojka s<br />
iskustvom piše o slobodnom penjanju, teorija<br />
SEVDAH U LISINSKOM<br />
Spektakl za istinske ljubitelje tradicionalne<br />
bosanske ljubavne pjesme<br />
U Zagrebu je drugu godinu zaredom održan<br />
koncertni spektakl "Sevdah u Lisinskom" na<br />
kojem su brojni ljubitelji sevdaha, koji su<br />
dupkom ispunili veliku koncertnu dvoranu<br />
mogli uživati slušajući najveće zvijezde i nove<br />
nade bosanske sevdalinke.<br />
Alma Subašić<br />
Sevdalinka je autohtona i tradicionalna bosanska<br />
gradska ljubavna pjesma. Kao glazbeni izraz<br />
sevdah je vrlo zahtjevan, a interpretatori sevdalinki<br />
moraju biti vrhunski pjevači. Ispunjene<br />
su emocijama, a izvode se s velikom strasti što<br />
izaziva osjećaje u slušatelju. Tradicionalno su<br />
se izvodile najčešće uz pratnju jednog instrumenta<br />
– saza, no izvode se i u pratnji orkestra<br />
kojeg čine harmonika, violina, kontrabas, gitara,<br />
fl auta ili klarinet, te doboš (bubanj).<br />
Zagrebački koncert<br />
Foto: Franjo Marić<br />
"Sevdah u Lisinskom" prvi je put održan prošle<br />
godine, a tom prilikom izazvao je nevjerojatno<br />
zanimanje Zagrepčana, jer su sve karte bile ra-<br />
sprodane, a u dvorani se sjedilo i na<br />
stepenicama. Jednako zanimanje za<br />
koncert vladalo je i ove godine, a<br />
održan je 3. studenog s početkom u<br />
20 sati. Na ovogodišnjem koncertu<br />
uz pratnju deseteročlanog orkestra<br />
nastupila su neka od najvećih imena<br />
bosanske sevdalinke: Zehra Deović,<br />
koja je karijeru započela prije 50 godina<br />
i proslavila sevdalinku u svijetu,<br />
Nedžad Imamović, sin pokojnog<br />
Zaima Imamovića, te Nedžad Salković,<br />
po mnogima jedan od najvećih<br />
interpretatora sevdalinke ikada. Svojim<br />
nastupom oduševili su i Halid<br />
Bešlić, Reuf Feković te Hari Varešanović,<br />
koji je izjavio kako se s pop-a<br />
okreće sevdahu. Jedno od iznenađenja<br />
bilo je gostovanje beogradskog<br />
virtuoza na klarinetu Božidara "Bokija" Miloševića,<br />
koji se prisjetio kako je posljednji put u<br />
Lisinskom nastupio prije punih 25 godina, a zagrebačku<br />
publiku pozdravio je kratkom izvedbom<br />
pjesme "Vu plavem trnacu".<br />
Za besprijekornu organizaciju koncerta zaslužan<br />
je producent Tomislav Kašljević, osnivatelj poduzeća<br />
Haarlem i idejni začetnik projekta. Prije koncerta<br />
obećao je večer za pamćenje, što je svakako<br />
i ispunio. Po završetku programa organiziran je i<br />
prigodni domjenak za uzvanike i predstavnike medija,<br />
na kojem su se uz piće nudili i bosanski specijaliteti.<br />
"Večer sevdaha" posjetile su i brojne<br />
poznate ličnosti, a nakon koncerta nitko nije skrivao<br />
oduševljenje i zadovoljstvo.<br />
Sevdah i mladost<br />
Ono što posebno veseli jest da sevdalinka zasigurno<br />
ima svijetlu budućnost. To je dokazala i<br />
mlada studentica četvrte godine Muzičke akademije<br />
u Sarajevu - Aldijana Tuzlak, koja je vr-<br />
manager 68/13 | 04/2008<br />
49<br />
LOUNGE<br />
i praksa. Na veliko razočarenje, seks i faks je<br />
izostavljen iz ovog broja. Zbog faksa, naravno.<br />
Apolon i baba dolaze u drukčijem formatu,<br />
sada s jednom temom i dva pogleda. Sevdah<br />
u Lisinskom, kolega se vratio očaran<br />
sevdalnkom i izvođačima, posebno glasom<br />
male Alme.<br />
Hvala svim novinarkama i novinarima koji su<br />
sa mnom punili zadnje stranice <strong>Manager</strong>a. Do<br />
čitanja na nekim drugim stranicama, puno<br />
pozdrava.<br />
Ante ORLOVIĆ<br />
Urednik Lounge-a<br />
Nedžad Salković i ostali<br />
Foto: Franjo Marić<br />
"Večer sevdaha" posjetile su i<br />
brojne poznate ličnosti, a nakon<br />
koncerta nitko nije skrivao<br />
oduševljenje i zadovoljstvo.<br />
hunski otpjevala nekoliko pjesama i očarala<br />
svojim prekrasnim glasom. Najveće iznenađenje<br />
i zvijezda večeri bila je svakako četrnaestogodišnja<br />
Alma Subašić iz Konjica, mnogima već<br />
dobro poznata po svojim izvedbama najljepših<br />
sevdalinki. Za njene izvedbe pjesme "Tebi majko<br />
misli lete", mnogi nisu uspjeli sakriti suze.<br />
Svoju karijeru Alma je započela još u ranom<br />
djetinjstvu, a dobitnica je brojnih nagrada i<br />
priznanja. Na posljednjem međunarodnom festivalu<br />
Ilidža 2008, sa pjesmom "Prva ljubav"<br />
osvojila je nagradu najboljeg debitanta festivala,<br />
čime je još jednom pokazala kako ju čeka<br />
velika glazbena karijera.<br />
Marko KRAJNOVIĆ
LOUNGE<br />
ČOVJEKOV NAJBOLJI PRIJATELJ<br />
Psi lutalice i zašto ih udomiti<br />
Jeste li zaista spremni za nabavu ljubimca?<br />
Ako je odgovor potvrdan, trebali biste pitati<br />
i svoje ukućane. Svi u obitelji moraju biti<br />
suglasni s nabavom psa, mačke ili nekog drugog<br />
ljubimca. Mnogi žele nabaviti štene za<br />
djecu. To može biti dvosjekli mač jer je zaista<br />
malo djece koja mogu preuzeti odgovornost<br />
koja je potrebna pri odgoju štenadi.<br />
Preslatki psić<br />
Često se događa da je štene djeci zanimljivo<br />
par dana, potom ga se zasite, odbace od sebe<br />
kao staru igračku te na taj način sav teret održavanja<br />
prebace na roditelje. Roditelji često<br />
nemaju vremena (a niti volje) da prihvate takvu<br />
obavezu. Nažalost, takve životinje najčešće završavaju<br />
na ulici ili u obližnjoj šumi na komadiću<br />
konopca ili lanca, a neke završe kod veterinara<br />
na molbu da ih se uspava jer jednostavno<br />
za njega nema više mjesta u obitelji. Na sreću,<br />
ima djece koja zaista prihvate svu brigu oko<br />
ljubimca te na taj način i sama zdravije odrastaju,<br />
učeći se od malih nogu čuvanju i odgovornosti,<br />
ishrani, njezi i izvođenju. Dakle, pružaju<br />
ljubav i ljubav im je uzvraćena.<br />
Svi vi koji želite pomoći i vi<br />
koje je ova priča dirnula<br />
možete na adresu udruge<br />
donijeti deke, hranu,<br />
ogrlice, građevni materijal<br />
ili uplatiti simboličnu<br />
donaciju od 10kn na ovaj<br />
žiro račun: 2360000-<br />
1101559269.<br />
Izgubili ste životinju<br />
Sve dok se tragični događaj ne dogodi, većina<br />
će vlasnika pasa reći: "Meni se to ne može dogoditi".<br />
Svatko od nas uvjeren je da nas naši<br />
psi slušaju, da se ne odvajaju od nas. Ima pasa<br />
koji zbog straha vlasnika da ne budu izgubljeni,<br />
provode život u šetnjama na uzici. Ipak, stopostotne<br />
sigurnosti da će naš pas uvijek biti uz<br />
nas jednostavno nema, a potvrda za to su nam<br />
brojni izgubljeni psi i njihovi neutješni vlasnici.<br />
Neki od pasa koji se izgube sami pronađu<br />
put kući. No, ponekad se psi izgube tamo gdje<br />
nema poznatih mirisa i gdje su sve ulice nepoznate,<br />
a na livadama se skupljaju neke njuške<br />
koje našem psu nisu poznate. Kako biste to<br />
50<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
spriječili, čipirajte svog psa. Mikročipiranje je<br />
najjednostavniji način da se vaš izgubljeni kućni<br />
ljubimac sigurno i brzo vrati svojoj kući. Mikročip<br />
je malena kapsula ovalnog oblika veličine<br />
zrna riže, sadržava 15-znamenkasti identifi -<br />
kacijski broj od kojih prve tri znamenke označavaju<br />
kod države. Izrađen je od istog materijala<br />
(biološki prihvatljivo staklo) kao i pacemakeri<br />
koji se koriste u humanoj medicini. Čipiranje je<br />
i dobro osiguranje protiv krađe; svaki veterinar<br />
može provjeriti kome pripada pas koji se trenutno<br />
nalazi u njegovoj ambulanti.<br />
Napušteni psi u šinteraju<br />
Ako ste izgubili psa, najprije ga potražite u šinteraju!<br />
Kapacitet šinteraja je 20 kaveza, svaki<br />
površine jednoga kvadratnog metra. Kavezi su<br />
metalni, s metalnim podom koji nema rupice i<br />
peru se šmrkom hladne vode dok su psi u njima.<br />
Psi leže u kavezima u vodi, mokraći i izmetu.<br />
Psi su, iako se ne kreću, mršavi jer se nedostatno<br />
hrane. Po odluci gradskih vlasti, zagrebački<br />
šinteraj zatvoren je od 16.3.2004. za građane –<br />
udomitelje, volontere akcije Spasimo pse iz šinteraja<br />
i novinare. Zakonom o dobrobiti životinja<br />
regulirano je da se napušteni psi nakon 30<br />
dana držanja u kavezu šinteraja – usmrćuju. Volonterska<br />
udruga Druga prilika u proteklih je sedam<br />
godina spasila 2 472 psa i štenaca tako što<br />
im je putem medija našla nove vlasnike, a one<br />
koji su ostali neudomljeni (zbog neishranjenosti,<br />
osakaćenosti, nesocijaliziranosti itd.) 29og<br />
dana preuzela na čuvanje o trošku građana<br />
– donatora. Udruga nikada nije ostavila ni jednoga<br />
psa šinterima da ga usmrte. Na psima iz<br />
šinteraja obavljaju se pokusi.<br />
Udruge za zaštitu životinja<br />
Na području grada Zagreba djeluju dvije udruge<br />
za zaštitu napuštenih životinja: udruge Suza i<br />
Druga prilika. Do danas akcija Spasimo pse iz<br />
šinteraja spasila je od sigurne smrti preko 3000<br />
pasa lutalica. Većini je pronašla nove gazde -<br />
udomitelje zahvaljujući stalnoj medijskoj kampanji<br />
kojom putem televizije, radija i dnevnog<br />
tiska obavještava građane koji su psi u šinteraju<br />
na redu za ubijanje i poziva ih da dođu u šinteraj<br />
po pse, odvedu ih svojoj kući i na taj ih<br />
način spase. A drugi građani? Postoji više od<br />
3000 bivših vlasnika pasa koji su ih izbacili na<br />
ulicu ili izgubili pa ih nisu tražili, ali i onih koji<br />
su tuđe napuštene pse prigrlili kao svoje samo<br />
zato da im spase život. Krivo je i zakonodavstvo:<br />
Zakonom o zaštiti životinja smrću država<br />
kažnjava žrtve jer napušteni je pas žrtva<br />
nemoralnog gazde kojemu je pas bio odan, branio<br />
ga, čuvao mu kuću ili mu je samo, s radošću<br />
i ljubavlju, bio dobro društvo. Udruge stalno<br />
trebaju novčanu pomoć građana za čuvanje i liječenje<br />
starih i bolesnih pasa te skotnih kuja i<br />
štenaca u privatnim ambulantama i hotelima za<br />
pse. Sada dolaze hladniji dani pa će udrugama<br />
biti posebno teško. Stoga svi vi koji želite pomoći<br />
i vi koje je ova priča dirnula, možete na<br />
adresu udruge donijeti deke, hranu, ogrlice,<br />
građevni materijal ili uplatiti simboličnu donaciju<br />
od 10kn na ovaj žiro račun: 2360000-<br />
1101559269.<br />
Tatjana KNOGL
ZAGREB FILM FESTIVAL<br />
Zlatna kolica voze i dalje<br />
I ove jeseni, zlatna kolica dojurila su u Zagreb.<br />
Šesti po redu, Zagreb fi lm festival održao<br />
se od 19. do 25. listopada u prostorijama<br />
Studentskog centra i Kina Europe. Ove je<br />
godine festival bio posvećen prvim i drugim<br />
fi lmovima autora i autorica pa se u sklopu<br />
festivala moglo naići ne samo na fi lmove,<br />
nego i na knjige i pisane zapise poznatih redatelja<br />
o prvim iskustvima snimanja fi lma i<br />
kupiti ih po povoljnim cijenama.<br />
Novine i noviteti<br />
Sukladno potražnji za novitetima i novim potrebama<br />
probranih gledatelja, Zagreb fi lm festival<br />
(ZFF) ove je godine ponudio još 2 dodatna<br />
programa, sadržavajući tako ukupno sedam veličanstvenih.<br />
Riječ je o programima Film@CRO<br />
i Velikih pet. U sklopu programa Film@CRO prikazani<br />
su fi lmovi koje su velika, svjetska imena<br />
snimala kod nas, u Hrvatskoj. Opčinjenost ljepotom<br />
naših krajeva i gostoljubivost građana<br />
okusio je na svojoj koži čak i grandiozni Orson<br />
Welles. Snimajući fi lmsku adaptaciju istoimenog<br />
romana Franza Kafke "Proces" (koji je, kako<br />
je sam isticao, njegov najbolji fi lm) u Zagrebu,<br />
Welles se za vrijeme snimanja zaljubio u našu<br />
metropolu. Osim Wellesova "Procesa", u sedam<br />
"Made in CRO" fi lmova našli su se i Oscarom nagrađeni<br />
njemački "Limeni bubanj" Volkera Schoedorffa<br />
i američki "Sofi jin izbor" Alana Pakule.<br />
Ne smije se zaboraviti niti književni predložak<br />
Karla Maya prema kojem je snimljen<br />
"Winnetou: Blago u srebrnom jezeru", fi lm koji<br />
je i dobio ime prema Srebrnom jezeru Nacionalnog<br />
parka Plitvička jezera. Najstariji očuvani<br />
strani fi lm snimljen u Hrvatskoj "Financije velikog<br />
vojvode" iz 1923. Friedricha Wilhelma Murnaua<br />
("Nosferatu") koji je sniman u Dubrovniku,<br />
Splitu i na Rabu dobio je pak čast biti izdan<br />
na DVD-u upravo u izdanju ZFF-a. U programu<br />
Velikih 5 predstavljeni su pak hitovi pet najvećih<br />
europskih fi lmskih produkcija, tj. fi lmovi<br />
koji su u protekloj godini imali oko milijuna<br />
gledatelja u kinima.<br />
Dobri stari FF<br />
Bez obzira na pomodnost i nove trendove, tradicija<br />
se mora očuvati pa je i ove godine ZFF ostao<br />
vjeran svojim dobrim starim programima kao što<br />
su Matineje, Vip Bibijada i Moj prvi fi lm. U sklopu<br />
Matineje, nastavilo se prikazivanje uspješnog<br />
i dobro posjećenog programa prikazivanja premijernih<br />
hit naslova koji su i ove godine dočekani<br />
s velikom radošću. Tu je naravno i Vip Bibijada,<br />
program namijenjen za one najmlađe fi lmoljupce,<br />
a kao iznenađenje, u sklopu programa Moj<br />
prvi film, u posjet je došao upravo Stephen<br />
Lowenstein, britanski redatelj i publicist čiju je<br />
knjigu o porođajnim mukama svojih prvih fi lmova<br />
poznatih redatelja, kao što je prije rečeno,<br />
upravo ZFF promovirao.<br />
Događanja i zabava<br />
Kao što je već poznato, u sklopu ZFF-a održavaju<br />
se i različite izložbe. Kako bi se i ove godine<br />
zaljubljenici u umjetnost, i svi ostali, kulturno<br />
uzdizali, osim fi lmova otvorena je i izložba "Ciao<br />
Anna" u suradnji s Talijanskim institutom za<br />
kulturu. Riječ je o izložbi fotografi ja iz života i<br />
djela Anne Magnani, talijanske glumice koja je<br />
djelovala 1950-ih i 1960-tih godina. Njezine<br />
uloge hrabrih, jakih, samouvjerenih i samosvjesnih<br />
te temperamentnih žena, ostavile su neiz-<br />
U samo tjedan dana prikazano<br />
je nešto više od 80 fi lmova,<br />
a 50 njih borilo se u glavnom<br />
programu za jureća<br />
"Zlatna kolica".<br />
brisiv utjecaj na sedmu umjetnost pa je povodom<br />
stote godišnjice njezina rođenja ZFF iskoristio<br />
priliku i prikazao slike prve Talijanke koja<br />
je primila Oscara. Naravno, tu je i neizbježni<br />
Palunko, scenaristička radionica u organizaciji<br />
Hrvatskog fi lmskog saveza. I ove je godine izabrano<br />
12 sretnika koji su radili s uglednim fi lmskim<br />
znalcima i tako usavršavali svoje scenarije.<br />
Njima će tijekom godine biti omogućeno da<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
51<br />
LOUNGE<br />
vlastite radove pretoče u fi lm i prikažu ih na<br />
sljedećem ZFF-u. Niti jedan ZFF nije prošao bez<br />
tuluma i koncerata. Kao i dosadašnjih godina,<br />
kupnjom ulaznice dobiva se i bon kojim se može<br />
prisustvovati na nezaboravnim zabavama<br />
ZFF-a unutar Kina SC. I ove godine najupornije<br />
i najizdržljivije zabavljali su mladi muzičari ne<br />
samo iz Hrvatske nego i iz susjednih zemalja.<br />
Konkurencija i nagrade<br />
U samo tjedan dana prikazano je nešto više od<br />
80 fi lmova, a njih 50 borilo se u glavnom programu<br />
za jureća "Zlatna kolica". U međunarodnoj<br />
konkurenciji natjecalo se 11 dugometražnih fi lmova,<br />
15 kratkih igranih, 12 dokumentarnih i 10<br />
novih hrvatskih fi lmova u sklopu programa Kockice.<br />
Ove je godine Zlatna kolica za najbolji dugometražni<br />
fi lm odnio inspirativan fi lm "Rumba"<br />
kojeg su realizirali D. Abel, F. Gordon i B. Romy.<br />
Nagradu za najbolji kratki igrani fi lm odnio je<br />
film "Ptičica" ("Cheese") pod palicom H. Tabak-a.<br />
Interesantan i šokantan fi lm Chao Gan-a<br />
"Crvena utrka" provozao je kolica u kategoriji<br />
najboljih dokumentarnih, a najbolji hrvatski u<br />
sklopu "Kockica" bio je fi lm Marina Juranića i<br />
Hane Veček, "Loš dan za kapetana Kuku".<br />
Ma samo vozi<br />
Bez obzira na nedovoljnu medijsku popraćenost,<br />
ZFF je ove godine osim fi lmskih znalaca,<br />
fi lmofi la i ljubitelja sedme umjetnosti ipak privukao<br />
i zvijezde i zvjezdice našeg podneblja.<br />
Izgleda da ipak ima nešto u tom festivalu, zlato<br />
nije, ali kolica voze i dalje.<br />
Josipa MIKLIN
LOUNGE<br />
Početkom studenog i nas je posjetio<br />
famozni tajni agent. Svi koji<br />
su pratili dosadašnje nastavke o<br />
agentu 007, sigurno nisu propustili niti<br />
ovaj najskuplji, 22. po redu.<br />
James Bond ili još jedan<br />
američki akcijski junak<br />
007 JAMES BOND – Zrno utjehe<br />
Samo još jedan akcijski fi lm<br />
Kako je već navedeno, na 22. Bondu (Daniel<br />
Craig) su radila mnoga renomirana<br />
holivudska imena. Redatelj, Marc<br />
Forster (Monster's ball, Stay) zauzima<br />
veliko mjesto na holivudskom<br />
nebu, prvenstveno zbog<br />
zlatnog kipića u njegovom<br />
krilu no to ga nije spriječilo<br />
da angažira i pomoćnika, redatelja<br />
Dan Bradleyja. Upravo<br />
ta suradnja iznimno utječe<br />
na fi lm. Jasno se vide poveznice<br />
u "akcijskim koreografijama"<br />
novog Bonda i<br />
Bourneovog identiteta kojeg<br />
je režirao upravo Dan Bradley.<br />
Film zaista odiše iznimnim akcijskim<br />
scenama koje ostavljaju<br />
bez daha, ali ipak te akcije nisu prikladne<br />
za ovaj fi lm. Iako su i jedan i drugi tajni<br />
agenti, sam koncept likova je potpuno<br />
drugačiji. Redatelj je potpuno promijenio<br />
koncepciju fi lma i dobio još samo jedan<br />
akcijski fi lm. To više nije James<br />
Bond! Sam lik je promijenjen u<br />
potpunosti. U dosadašnjoj tradiciji,<br />
gledatelji nikada nisu (ne<br />
uzimajući u obzir brojne sudare,<br />
padove niz litice i sl.) gledali<br />
Bonda kako golim rukama<br />
hladnokrvno ubija negativce.<br />
Bond je bio šarmantan tajni<br />
agent sa dozvolom za ubijanje,<br />
koji je volio žene, brze<br />
automobile i Martini. Ono što<br />
je od svega toga ostalo je rijetka<br />
juhica. Redatelj je očito<br />
zatvorio svoje "Zlatno oko" prilikom<br />
stvaranja ovog nastavka. I<br />
scenarij je veoma plitak i štur. Na<br />
stranu sposobnom Paulu Haggisu<br />
(Million dollar baby), Nealu Purvisu<br />
(JB – The world is not enough)<br />
i Robertu Wadeu (JB– The<br />
world is not enough) koji su<br />
trebali omogućiti Bondu i<br />
govorne sposobnosti kako<br />
bi mu osigurali zavodljivost<br />
i šarm ako već to pogledom<br />
(Piercea Brosnana i<br />
52<br />
manager 71/13 | 09/2008<br />
Seana Conneryja) nije mogao, sva trojica su zakazali.<br />
Tako se cijelo zavođenje svelo na jednu<br />
rečenicu kojom Bond poziva na "traženje uredskog<br />
alata". Osim toga, poznati: "Bond, James<br />
Bond", pojavio se –niti jednom! Simpatičnog i<br />
pomalo smiješnog jezičnog prepucavanja nema,<br />
točnije, dijaloga nema. James Bond samo skuplja<br />
usne i šuti. Na stranu s time što je James<br />
Bond – plavuša, nekada elegantni, samozatajni,<br />
zavodljivi i samodopadni Britanac sa iskrom<br />
u očima postao je samo još jedan akcijski junak<br />
proizašao iz holivudske tvornice. To nije James<br />
Bond! Naravno, svijet se mijenja, pa tako i ljudi,<br />
ali ne toliko da Jamesu Bondu nije svejedno<br />
je li Martini promiješan ili promućkan, a kamo<br />
li da ga je zamijenio "Coca-Colom Zero"! Uostalom,<br />
Bond se nikada nije zaista zaljubio u jednu<br />
ženu (on je volio sve) a kamo li da je išao<br />
osvetiti koju od njih. Jedino od svega toga što<br />
je zadržano je vjernosti i ljubav prema brzim i<br />
jakim autima, ali da nije bilo sponzora zbog kojih<br />
bi to bilo važno, i bez toga bi Bond ostao.<br />
Zamamne Olga Kurylenko i Gemma Arterton,<br />
nemaju onu dozu intrigantnosti, ženstvenosti,<br />
seksipila, hrabrosti i elegancije koje su imale<br />
Na stranu s time što je James<br />
Bond – plavuša, nekada elegantni,<br />
samozatajni, zavodljivi<br />
i samodopadni Britanac sa<br />
iskrom u očima postao je samo<br />
još jedan akcijski junak<br />
proizašao iz holivudske<br />
tvornice.<br />
sve dosadašnje Bondove djevojke (jedna čak i<br />
nezgrapno hoda). Očito je taj nedostatak prepoznao<br />
i Bond koji je, vjerovali ili ne, ostavio<br />
ženu na milost i nemilost neprijatelju (Mathieu<br />
Amalric)... Po treći put, to nije James Bond!<br />
Plus, da ne govorimo da ljubavnih i senzualno<br />
nabijenih scena uopće nema. Ovako kasno spominjanje<br />
negativca Dominica Greenea (Mathieu<br />
Amalric) ima svije razloge. Zaista nije ništa posebno.<br />
Prikazuje tek nekog kržljavog bezveznjaka<br />
koji nije vrijedan spominjanja, točnije, nije<br />
dostojan naziva "negativac".<br />
Svijetle točke<br />
Kamera je zaista dobra u pojedinim dijelovima<br />
fi lma. Sam početak i početna akcija ima niz odličnih<br />
kadrova, jedini problem je što ta cijela<br />
scena podsjeća na fi lm o Batmanu, a ne o Jamesu<br />
Bondu. Jedna od scena koja je pohvalna<br />
je upravo borba na samom početku fi lma između<br />
Bonda i njegovog kolege (dvostrukog špijuna)<br />
na skelama za preuređenje. Čak je akcija i<br />
dobro ritamski odigrana (točnije, montirana).<br />
Kad smo već kod ritma, glazba (David Arnold)<br />
nije oduševljavajuća. Početna pjesma<br />
Jacka Whitea i Alicie Keys je solidna,<br />
iako ne oduševljavajuća. Ako<br />
ništa drugo, prepoznaje se tipičan<br />
Bondovski štih. Što se tiče<br />
ostale glazbe u fi lmu - razočaravajuće.<br />
Jedino čemu je<br />
fi lm ostao vjeran je bavljenje<br />
svjetskim problemima.<br />
Ovaj put je to<br />
ekologija, točnije,<br />
voda.<br />
Djelići<br />
prošlosti kao<br />
zrno utjehe<br />
Generalno, radi se o<br />
gledljivom akcijskom<br />
fi lmu sa tu i tamo kojim<br />
elementom koji podsjeća<br />
na prijašnje fi lmove o 007,<br />
kao zrno utjehe za sve bondovske<br />
nostalgičare. Naravno, kako<br />
to obično biva, vraćamo se na sam<br />
početak i shvaćamo da sve što je veliko ne<br />
mora nužno biti i oduševljavajuće.<br />
Josipa Miklin
POZITIVNA PSIHOLOGIJA<br />
Rođen pod sretnom zvijezdom<br />
Ključ sreće u životu leži u načinu kako ljudi<br />
pristupaju određenim situacijama. Kako se<br />
nose sa svojim emocijama i puštaju li da ih<br />
ponesu ili njima pametno upravljaju. Ključ<br />
leži u tome koliko su emocionalno inteligentni,<br />
a dobra vijest je da se za razliku od kvocijenta<br />
inteligencije, emocionalna inteligencija<br />
može vremenom razvijati.<br />
Što je to emocionalna inteligencija<br />
Emocionalna inteligencija pojam je koji se danas<br />
često spominje i u vezi s poslovnim i privatnim<br />
uspjehom. Ona opisuje mnogobrojne<br />
ljudske osobine kao što su suosjećanje, taktičnost<br />
i ljudskost, a Göthe je to pojednostavljeno<br />
nazvao kao školovanje srca. Pojednostavljeno<br />
rečeno, to je sposobnost prepoznavanja osjećaja,<br />
njihovog jasnog identifi ciranja, razumijevanja,<br />
sposobnosti kontroliranja te izražavanja<br />
misli. Emocionalno inteligentna osoba neće se<br />
lako zbuniti, rijetko žali za svojim odlukama ili<br />
postupcima, te se vrlo dobro nosi sa stresom.<br />
Ona prihvaća izazove i ne slama se pod pritiskom,<br />
samoograničavajuća je, ali ima visoko<br />
samopouzdanje i zna prepoznati svoje vrijednosti.<br />
Također, uglavnom je zdravija i zadovoljnija<br />
svojim životom. Prema novijim spoznajama<br />
EQ (Emotional Quality) sudjeluje u uspjehu osobe,<br />
bilo privatno ili poslovno, s oko osamdeset<br />
posto, dok IQ samo s dvadeset posto. Dakle,<br />
vrijeme je da počnete raditi na usavršavanju<br />
svoje emocionalne inteligencije! Goleman je u<br />
svom djelu "Emotional Intelligence" podijelio<br />
model EI u pet ključnih sposobnosti: samosvjesnost,<br />
samokontrola, samomotivacija, empatija<br />
i uspješni međuodnosi.<br />
Osvijestite vlastite emocije<br />
Prije svega bitno je osvijestiti vlastite osjećaje i<br />
naučiti se svjesno odnositi prema njima. Ako ne<br />
poznajemo sebe i ako ne znamo što osjećamo,<br />
kako ćemo uopće znati koje su potrebe drugih ili<br />
razumjeti druge i shvatiti ono što osjećaju? Osobe<br />
s nedostatkom samosvijesti obično ne znaju<br />
što žele, zbunjene su i često postaju onakvim<br />
osobama kakvima ne žele postati. Što ste svjesniji<br />
svojih ciljeva i toga kakva osoba želite biti,<br />
veće su šanse da to i ostvarite. Pri tome je važno<br />
naučiti razliku između misli i osjećaja. Da bi ste<br />
razvili svoju samosvjesnost, često se tokom dana<br />
upitajte kako se osjećate i pri tome budite iskreni<br />
prema sebi.<br />
Samokontrola i samomotivacija<br />
Samokontrola podrazumijeva upravljanje osjećajima<br />
na način da to donosi više dobra nego štete.<br />
Također nam pomaže da djelujemo s namjerom,<br />
a ne impulzivno. Ako djelujemo s namjerom<br />
prije nego što izgovorimo nešto, promislit ćemo<br />
o tome. Samokontrolom ćemo se također uspjeti<br />
samodistancirati od neke neugodne situacije i<br />
preusmjeriti energiju u neku novu aktivnost. Kada<br />
govorimo o motivaciji, novac, pohvala i priznanja<br />
mogu motivirati, no najjača motivacija<br />
ipak dolazi iznutra. Jedan od načina za poticanje<br />
samomotivacije je zamišljanje i vizualiziranje<br />
konačnog cilja. Ako vam je osobno stalo do<br />
ispunjenja određenog cilja, već je sasvim prirod-<br />
no da zamišljate pozitivni ishod situacije. Činite<br />
to i dalje i pokušajte si što intenzivnije dočarati<br />
sliku ostvarenog cilja i osjećaje uspjeha jer će<br />
vam to donijeti dodatni polet.<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
53<br />
LOUNGE<br />
Emocionalna inteligencija sudjeluje u uspjehu osobe, bilo privatno<br />
ili poslovno, s oko osamdeset posto, dok kvocijent inteligencije<br />
samo s dvadeset posto.<br />
Emocionalno inteligentna<br />
osoba neće se lako zbuniti, rijetko<br />
žali za svojim odlukama<br />
ili postupcima, te se vrlo dobro<br />
nosi sa stresom. Ona prihvaća<br />
izazove, ne slama se<br />
pod pritiskom i uglavnom je<br />
zdravija i zadovoljnija<br />
životom.<br />
Empatija i međuodnosi<br />
Empatija podrazumijeva mogućnost gledanja<br />
na problem iz perspektive druge osobe. To je<br />
zapravo "stavljanje u tuđu kožu" i suosjećanje.<br />
Empatija počinje pažljivim slušanjem, uspostavljanjem<br />
odnosa s ljudima. Potrebna je i dobra<br />
komunikacija. Mi trebamo vjerovati da svatko<br />
čini ono što najbolje može imajući u vidu<br />
ono što trenutno ima na raspolaganju. Sve navedene<br />
vještine rezultiraju održavanjem uspješnih<br />
međuodnosa. Kako biste ostvarili bolje odnose<br />
na poslu, podijelite vašu strast i vaš entuzijazam<br />
prema vašem poslu i viziji vaše organizacije,<br />
to je zarazno! Stvorite inspirativnu radnu<br />
atmosferu. Budite spremni upravljati i pomagati<br />
drugima, ali isto spremni prihvatiti pomoć<br />
i vođenje drugih. Ovo je jedna od najvažnijih<br />
sposobnosti na radnom mjestu jer dopuštanjem<br />
da vas drugi uče pokazujete da uzimate<br />
u obzir i tuđe ideje i svjesni ste da ne možete<br />
znati baš sve.<br />
Emocionalna inteligencija omogućava ljudima<br />
osvještavanje svojih mogućnosti, svojih izvora<br />
snage i kreativnosti. Omogućava im svjestan<br />
odabir reakcije na određenu situaciju i umjesto<br />
prepuštanja, vladanje situacijom, a tako i vlastitim<br />
životom.<br />
Maja KOŠEK
LOUNGE<br />
INDOOR CYCLING<br />
Sport za tijelo i dušu<br />
Jeste li ikada čuli za Indoor Cycling? Ne, to<br />
nije samo vrtnja pedala do besvijesti, već<br />
mnogo više od toga. Upoznajte se s ovim<br />
sportom i saznajte zašto je diljem svijeta<br />
stekao brojne obožavatelje i postao najpopularniji<br />
trening na svijetu.<br />
O čemu se zapravo radi<br />
Iako relativno nepoznat kod nas, Indoor Cycling<br />
ili kako se još naziva Spinning, trenutno je<br />
najpopularniji i najbrojniji trening na svijetu.<br />
Ovaj sport u svijetu postoji već neko vrijeme.<br />
Kreirao ga je atletičar Jonathan Goldberg 1980.<br />
godine, a nešto kasnije počinje se i s komercijalnim<br />
programom. Iako se preporučuje onima<br />
koji inače vole vožnju biciklom jer je tome najsličnije,<br />
ovaj sport je ipak puno više od toga. O<br />
čemu se zapravo radi? Cijeli trening, koji uglavnom<br />
traje oko jednog sata, odvija se na posebno<br />
dizajniranim dvoranskim biciklima. Iako<br />
izgledom podsjećaju na obične sobne bicikle,<br />
razlikuju se od njih po tome što omogućavaju<br />
promjenu opterećenja tako da trening možete<br />
prilagođavati svojim mogućnostima, ovisno o<br />
tome jeste li veteran ili početnik. Opterećenja<br />
se prema uputama instruktora konstantno mijenjaju<br />
za vrijeme cijelog treninga simulirajući<br />
vožnju na raznim terenima. Tako se za vrijeme<br />
treninga rade sprintevi, sklekovi, izdržaji, penjanje<br />
ili nešto treće, a sve to, naravno, na bi-<br />
Opterećenja se prema uputama<br />
instruktora mijenjaju za<br />
vrijeme cijelog treninga, simulirajući<br />
vožnju na raznim<br />
terenima. Tako se za vrijeme<br />
treninga rade sprintevi, sklekovi,<br />
izdržaji, penjanje ili nešto<br />
treće, a sve to, naravno,<br />
na biciklu.<br />
54<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Ovaj sport iznimno je dobar za treniranje izdržljivosti i razvoj tonusa<br />
mišića, te za redukciju masnog tkiva jer se za šezdeset minuta<br />
može "skinuti" čak i do petsto kalorija.<br />
ciklu. Za vrijeme treninga, manji dio provodi se<br />
sjedeći na biciklu, a veći dio pedalirajući u stajaćem<br />
položaju. Izvode se vježbe poput sklekova,<br />
kojima se osim stražnjice i nogu koje neprestano<br />
pedaliraju, formiraju i mišići ruku. Također,<br />
cijelo vrijeme kontrolira se rad srca koji se<br />
može pratiti uz pomoć monitora, a na kraju možete<br />
provjeriti i koliko ste kalorija izgubili.<br />
Zašto ga volimo<br />
Ovaj sport je izuzetno dobar za redukciju masnog<br />
tkiva jer se za šezdeset minuta treninga<br />
može "skinuti" čak i do petsto kalorija. Također,<br />
iznimno je dobar za treniranje izdržljivosti<br />
i razvoj tonusa mišića. Iz prve ruke mogu reći<br />
da je prvih mjesec dana treniranja najnapornije,<br />
ali tko ne odustane na samom početku, ubrzo<br />
će zavoljeti ovaj sport i uživat će u dinamičnim<br />
treninzima. Cijeli trening vodi instruktor<br />
koji vas usmjerava, motivira i daje upute od početnog<br />
zagrijavanja sve do rastezanja. Uz sve<br />
to, vježbanje se odvija uz glasnu muziku, najčešće<br />
uz zvukove housa ili r'n'b-a. Instruktor<br />
bira određene pjesme koje odgovaraju tipu<br />
vježbe koja se radi, a pedaliranje u zvuku muzike<br />
daje dodatni polet i pruža dodatni doživljaj.<br />
Treninzi su dovoljno intenzivni da se izbaci sva<br />
negativna energija, a još jedna prednost ovog<br />
sporta je što se Indoor Cycling-om mogu baviti<br />
i muškarci i žene bez obzira na godine. Kako će<br />
izgledati vaš trening uvelike ovisi o samom in-<br />
struktoru. Moguće je također za vrijeme treninga<br />
odrediti ciljeve, primjerice broj sklekova koji<br />
se iz dana u dan povećava te održati svojevrsno<br />
natjecanje u sklekovima ili izdržajima u kojima<br />
svi sudjeluju dok prva osoba ne odustane.<br />
Ovakav pristup motivira i razvija natjecateljski<br />
duh. Vježbanje završava gromoglasnim pljeskom<br />
kako biste sami sebi čestitali, a nakon sat<br />
vremena treninga, kada svi već potpuno mokri<br />
izlazimo iz dvorane, osjećate da ste napravili<br />
nešto dobro i za svoje tijelo i za duh. Ako razmišljate<br />
kojim ćete se sportom početi baviti,<br />
možda je upravo Indoor Cycling ono što tražite.<br />
Maja KOŠEK
SPORT I REKREACIJA – FITNESS<br />
Počnite vježbati još danas<br />
Od doba kad su se začuđeni prolaznici zagrebačkog<br />
Jaruna zapitkivali s kakvom se to<br />
loptom igra jedna mala grupica kršnih momaka<br />
- do danas.<br />
Gromovi koji hodaju travnjakom<br />
Gromovi Zagreb, ili puno poznatiji na engleskoj<br />
inačici Thunder Zagreb, prva su momčad američkog<br />
nogometa u Hrvatskoj. Klub je osnovan<br />
19. ožujka 2005. godine održavanjem prve službene<br />
skupštine i izabiranjem predsjednika- Denisa<br />
Gete. Bilo je to doba kad su se začuđeni<br />
prolaznici zagrebačkog Jaruna zapitkivali s kakvom<br />
se to loptom igra jedna mala grupica ljudi.<br />
Vođeni samo entuzijazmom Gromovi se, kao<br />
i svaki "jamaica bobsledge team", u Hrvatskoj<br />
bore s nerazumijevanjem ostatka populacije za<br />
nešto novo i drugačije. Jedan od najvećih pomaka<br />
Gromovi postižu uspješnom organizacijom<br />
prvog međunarodnog turnira u američkom<br />
nogometu pod nazivom Crobowl. Turnir je održan<br />
u zagrebu na terenu NK Prečko 15.10.2006.<br />
godine. Uz pomoć prijenosa NFL utakmica na<br />
lokalnoj zagrebačkoj televiziji, te velikom medijskom<br />
popraćenošću Crobowla, sve više ljudi<br />
dolazi u klub. Dolaskom nekoliko pojačanja s<br />
velikim iskustvom igranja američkog nogometa<br />
(Italija, SAD, Kanada) na trenerske pa i igračke<br />
pozicije, Gromovi počinju kvalitetno trenirati<br />
te se spremaju za prve utakmice u 2007. godini.<br />
Gromovi 2007. godinu koriste za velik broj<br />
prijateljskih utakmica s povoljnim omjerom za<br />
tako mladi klub te su svojim nastupima zainteresirali<br />
predstavnike CEFL lige.<br />
CEFL liga osnovana je prije tri godine kada su u<br />
njoj nastupala četiri kluba iz Srbije i jedan iz Slovenije.<br />
Osmišljena je kao regionalna liga jugoistočne<br />
Europe, no u kratkom vremenu doživjela je<br />
pravi procvat. Tako je u 2008. godini u CEFL ligi<br />
nastupilo osam jakih klubova iz šest država (Austrije,<br />
Mađarske, Slovenije, Slovačke, Srbije i Hrvatske),<br />
a javljaju se zainteresirani klubovi od<br />
Skandinavije pa sve do Turske i Egipta...<br />
Osnove američkog nogometa<br />
za neznalice<br />
Igralište je dužine 100 yardi (91 metara) i širine<br />
53 yardi (48 metara). Sredinom igrališta<br />
prolazi središnja crta koja označava 50 yardi.<br />
Crta nula yardi naziva se gol crta. Prostor od 10<br />
yardi iza gol crte naziva se poljem pogotka (End<br />
Zone). Zadatak napada je unijeti loptu u protivničko<br />
polje pogotka kako bi se postiglo polaganje.<br />
Na kraju svakog polja pogotka nalazi se gol<br />
koji oblikom podsjeća na veliko slovo H. Golovi<br />
služe za izvođenje pogotka iz igrališta (umjesto<br />
pokušaja polaganja) ili za pretvaranje nakon<br />
polaganja. Gol je postignut ako lopta prođe između<br />
okomitih vratnica i iznad donje vratnice.<br />
Timovi imaju po 11 igrača na terenu. Prije izvođenja<br />
akcije momčad napada se okuplja kako bi<br />
dogovorili koju će akciju koristiti odnosno koja<br />
će biti strategija obrane. Igrači potom dolaze<br />
na početnu crtu s koje počinje akcija. Momčad<br />
napada najčešće se sastoji od dodavača, iza kojeg<br />
stoje 1 do 2 igrača koje nazivamo probijačima.<br />
Ispred dodavača stoji 5 do 6 igrača koji čine<br />
liniju napada, te 3 vanjska hvatača. Utakmica<br />
je podijeljena na četvrtine u trajanju od 12<br />
minuta. Na početku svakog poluvremena, te<br />
poslije svakog zgoditka, izvodi se početno ispucavanje<br />
(kickoff) sa crte s 30 yardi. Momčad<br />
koja vraća ispucavanje pokušava s loptom osvojiti<br />
što više prostora. Momčad napada gubi posjed<br />
lopte ako ne uspije iz četiri pokušaja osvojiti<br />
10 yardi.<br />
Gladijatori današnjice –<br />
Tko jači, taj i kači<br />
Atraktivnost američkog nogometa ogleda se u<br />
njegovoj agresivnosti i iznimno okrutnim prekršajima<br />
nad drugim igračima. Kada sudac odluči<br />
suditi prekršaj, baca žutu zastavicu na igralište.<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
55<br />
LOUNGE<br />
Za presudu 'osobnih prekršaja' potrebno je da igrač svojim<br />
postupkom nepotrebno ugrozi sigurnost protivnika. Tu se<br />
ubrajaju: nepotrebna grubost, rušenje igrača s loptom nakon<br />
izlaska van igrališta, skakanje na igrača koji je već na tlu,<br />
izazivanje tuče, grubi kontakt s igračem koji je izvan igre.<br />
Kazna se računa gubitkom dijela igrališta od prvobitne<br />
početne crte (5, 10 ili 15 yardi), a može<br />
uključivati i gubitak pokušaja. Svaka momčad<br />
ima pravo prihvatiti ili odbiti kaznu protiv protivničke<br />
momčadi. Kaznu izriče glavni sudac (sudac<br />
s bijelom kapom, dok pomoćni suci nose crne<br />
kape). U slučaju da obje momčadi počine prekršaj<br />
s istom kaznom igra se ponavlja sa prvobitne<br />
crte razdvajanja. Presuda osobnih prekršaja<br />
izriče se u slučaju da igrač svojim postupkom nepotrebno<br />
ugrozi sigurnost protivnika.<br />
Thunders uživo<br />
Gromovi u momčadi trenutno imaju 50 igrača<br />
koje vodi glavni trener, Siniša Štefanović, bivši<br />
profesionalac u kanadskoj CFL ligi. Njih dvanaest<br />
teži preko sto kilograma, a u prosjeku su svi<br />
viši od 185 cm. Zbilja kršni momci. Na internetskoj<br />
stranici www.zagreb-thunder.hr možete vidjeti<br />
njihove slike i pročitati dodatne zanimljivosti<br />
i aktualnosti. Sezona 2008. završila je porazom<br />
27:12 u korist novosadskih Dukesa. To je<br />
bila zadnja utakmica, sljedeća je tek na proljeće<br />
kad krenu topliji dani jer, nažalost, grad još<br />
nije prepoznao potrebu za dvoranom. Treninzi<br />
na jarunskom jezeru održavaju se uglavnom subotom<br />
u poslijepodnevnim satima na livadi pored<br />
kolnog ulaza iz Ulice Hrgovići, stoga, svi vi<br />
koji niste vidjeli kako Thundersi igraju uživo,<br />
slobodno dođite, naći će se mjesta na tribinama<br />
za sve, a posebno za navijačice.<br />
Tatjana KNOGL
LOUNGE<br />
ALICIA KEYS<br />
SUPERWOMAN<br />
Deseti listopada 2008. bio je datum dugo<br />
najavljivanog i isto toliko željno iščekivanog<br />
koncerta mlade glazbenice Alicie Keys. Usprkos<br />
visokim cijenama ulaznica, koje su varirale<br />
od 200 kuna u pretprodaji odnosno u prvom<br />
krugu prodavanja ulaznica negdje prije<br />
kolovoza do 700 kuna za VIP ulaznice, dvorana<br />
Doma sportova bila je dupkom puna.<br />
Zagrijavanje uz prateće vokale<br />
Najbolje su prošli, moglo bi se zaključiti, svi<br />
oni koji su izdvojili po 390 kuna za Superwoman<br />
Ring ulaznice te se tako nalazili tik do pozornice<br />
u posebno odvojenom prostoru od stražnjeg<br />
dijela publike.<br />
Glazbenica je koncert započela točno na vrijeme,<br />
bez zakašnjenja. Njezinom energičnom nastupu<br />
prethodili su Jermaine Paul (prateći vokal<br />
koji počinje graditi svoju karijeru, a John<br />
Legend bio je također prateći vokal Alicie Keys)<br />
i DJ IROC koji je publiku doveo do pravog stanja<br />
pripravnosti za koncert; s rukama u zraku i<br />
zagrijanim glasnicama.<br />
Savršena usklađenost na pozornici<br />
Alicia Keys započela je koncert s pjesmom Go<br />
Ahead i nastavila nizom pjesama kombinirajući<br />
pjesme s najnovijeg albuma, no nikako ne zapostavljajući<br />
hitove poput Diary, If I ain't got<br />
you, Fallin' i ostale uspješnice. Jednostavno<br />
odjevena u traper hlače s visokim strukom i tregerima<br />
te u crvenoj majici s otisnutim leptirom,<br />
izgledala je savršeno. U njezinom slučaju Photoshop<br />
nema što popravljati, izgledom je očarala<br />
i muškarce i žene koji su je došli prvenstveno<br />
poslušati. Cijela pozornica djelovala je<br />
nepretenciozno, stavljajući tako u prvi plan<br />
bend, prateće vokale i samu Aliciu. Na sredini<br />
pozornice bio je smješten klavir koji je kliznim<br />
postoljem postavljen nakon uvodnih pjesama.<br />
Cijeli koncert tekao je kao savršena sinkronizacija<br />
koreografi je sa sviranjem Alicie na klaviru<br />
te s klavijaturama koje su se nalazile s krajnje<br />
desne i lijeve strane pozornice. Atmosfera je ti-<br />
56<br />
manager 68/13 | 04/2008<br />
Atmosfera je tijekom cijelog koncerta bila euforična, a kulminirala<br />
je stapanjem publike u jedan glas prilikom<br />
izvođenja pjesme No One.<br />
jekom cijelog koncerta bila euforična, a kulminirala<br />
je stapanjem publike u jedan glas prilikom<br />
izvođenja pjesme No One.<br />
Alicia se iskazala kao izvrsna izvođačica zahvaljujući<br />
perfektnom izvođenju svih pokreta i<br />
maksimalnom iskorištavanju glasovnih mogućnosti<br />
što nikako nije izgledalo umjetno.<br />
Cijela pozornica je odlikovala<br />
nepretenciozno, stavljajući u<br />
prvi plan bend, prateće vokale i<br />
samu Aliciu.<br />
Minijaturne greške<br />
Jedina mala zamjerka mogla se naći u komunikaciji<br />
s publikom. Osim prvotnog pozdrava na<br />
savršenom hrvatskom i pitanja može li nam svirati<br />
na klaviru, intimniju vezu je ostvarila prilikom<br />
najave pjesme Superwoman kada je pjevačica<br />
objasnila kako je pjesma nastala u jednom<br />
teškom razdoblju njezina života u kojem joj je<br />
bilo izrazito važno čuti riječi podrške. Tada je zaključila<br />
da joj ne preostaje ništa drugo nego da<br />
ih napiše sama. Jedna od prepoznatljivih nijansi<br />
Keys kao pjevačice, upravo je ta intimna veza<br />
njezinog stvaralaštva s publikom. Koreografi ja<br />
showa nije dala mogućnosti pjevačici da se iskaže<br />
u onoj intimnijoj atmosferi koju naglašava.<br />
Tehnički je funkcionirala savršeno gotovo do sa-<br />
mog kraja koncerta kada se u nekoliko prilika javio<br />
zvučni problem koji se manifestirao kao jak,<br />
ali kratak zvuk pucanja. Srećom, do pucanja nije<br />
došlo, a i činilo se da je publika to lako zanemarila<br />
jer sve to nije pomutilo daljnje izvođenje.<br />
Cijeli koncert bio je vizualno dobro dočaran jer<br />
je iza benda i pjevačice bio veliki video zastor<br />
koji je pratio što se događa na pozornici. Osim<br />
tog velikog prikaza bila su postavljena još dva<br />
poput velikih plazma televizora sa strana za potrebe<br />
publike na tribinama.<br />
Uvijek dobrodošla natrag<br />
Sve su ovo sitne zamjerke koje zapravo nisu bile<br />
od presudnog utjecaja na ukupan dojam. Ništa<br />
se ne može usporediti s onom energijom koja<br />
je strujala tu večer Domom sportova i za koju<br />
je zaslužna zahvalna publika jer je dinamično<br />
reagirala na sve pothvate Alicie Keys.<br />
Nakon sat i pol neprekidnog pjevanja i dva bisa<br />
koncert je završio ostavivši izgrebene glasnice<br />
grla publike.<br />
Ovaj je koncert još više dekorirao ovu, ionako<br />
lijepu, glazbenu godinu. Alicia je potvrdila da<br />
je izniman izvođač i sjajna glazbenica te se nadamo<br />
još jednom dolasku. Publika koja ju je desetog<br />
listopada došla čuti i vidjeti svakako joj<br />
je dala do znanja da je dobrodošla natrag u Hrvatsku<br />
kad god to poželi.<br />
Dragana MUIĆ
HI–TECH KUTAK<br />
Internet za studente<br />
Imati računalo bez interneta je isto kao imati<br />
automobil bez benzina. Danas je ta mreža<br />
nad mrežama postala toliko raširena da je<br />
ušla u sve pore našega života. Preko interneta<br />
čitamo vijesti, gledamo vremensku prognozu,<br />
televiziju, dolazimo do omiljenih pjesama<br />
i fi lmova.<br />
Net naš svagdašnji<br />
Netom se služimo za dobavljanje skripta, razmjenu<br />
informacija sa našim kolegama, kontaktiramo<br />
profesore u vezi seminarskih i diplomskih<br />
radova. Ni kupovina nije što je nekad bila.<br />
Sve transakcije preko kreditnih kartica obavljaju<br />
se preko interneta. On je jednostavno nezamjenjiv.<br />
Sve te stvari danas uzimamo zdravo za<br />
gotovo. Ni ne razmišljamo koliko je ta mreža<br />
važna u našim životima.<br />
Prije desetak godina kada se prvi put stupilo u<br />
taj čudesni svijet interneta preko dial-up modema<br />
nevjerojatnom brzinom od 28kbps te paprenom<br />
cijenom od 12 kn po satu. Još u povojima<br />
ta mreža počela se razvijati brzinom svjetlosti.<br />
1997. godine u svijetu postojalo 800.000<br />
web stranica, dok je taj broj godinu dana ranije<br />
stao na "mizernih" 240.000. Danas, jedanaest<br />
godina kasnije, u svijetu postoji 106.000.000<br />
internet stranica što je povećanje 13250 posto.<br />
Količina informacija do kojih možete doći je<br />
naprosto zapanjujuća.<br />
Provideri<br />
Da biste danas pristupili internetu, potrebno je<br />
koristiti usluge nekog od internet providera na<br />
domaćem tržištu. Prema anketi koju je proveo<br />
časopis Bug u rujnu ove godine, na postavljeno<br />
pitanje, " preko kojeg ISP-a ste trenutno spojeni<br />
na internet?" od 3573 ispitanika, 50,2 posto ih<br />
je odgovorilo da koristi usluge T-Com-a, 9 posto<br />
Iskona i OT- Optima Telekoma, 8,4 posto netko<br />
drugi, 5,7 posto B.net, 4,9 post posto Amis Telekom,<br />
4,2 posto Carnet 2,2 posto Vipnet, 0,5<br />
posto H1 Telekom a njih 1,5 posto nije znalo<br />
svog internet providera. Iz ove ankete je vidljivo<br />
da odabir internet providera više uvjetuje dostupnost<br />
usluge, nego njezina cijena.<br />
Kod odabira usluge najvažnije je znati što zapravo<br />
od nje želite. Svi koji svakodnevno surfaju<br />
internetom, odabiru fl at rate uslugu. Flat rate<br />
je internet bez ograničenja prometa. Razlike<br />
u cijeni su male, da nije vrijedno strahovati ko-<br />
"Obični ili fl at rate, pitanje je sad?"<br />
lika će vam cifra stići na vašem računu na kraju<br />
svakog mjeseca. Pogotovo ako koristite wlan<br />
modem, odnosno bežični internet, uvijek postoji<br />
mogućnost da se neki od zlonamjernika<br />
priključi na vaš modem i povuče toliko podataka<br />
sa interneta da će vam pozliti sljedeći mjesec<br />
kad vam vaš poslužitelj ispostavi račun za<br />
uslugu koju niste koristili.<br />
CARNet<br />
Što se studenata tiče, najbolja opcija je uzeti<br />
CARNet-ovu uslugu ADSL interneta preko Iskon<br />
ili Metronet providera. Ova usluga će vas koštati<br />
100 kn mjesečno uz brzine od 2 Mbps/384<br />
Kbps za Metronetovu uslugu i čak 5 Mbps/ 512<br />
Kbps za iskonovu uslugu. Za sve one kojima ove<br />
manager 68/13 | 04/2008 57<br />
LOUNGE<br />
brzine predstavljaju samo hrpu brojeva, 5 Mbps<br />
ili megabita po sekundi znači da jednu pjesmu<br />
u mp3 formatu downloadate za nekih 6 sekundi.<br />
Pravo korištenja ovih usluga imaju isključivo<br />
korisnici iz sustava školstva i visoke naobrazbe<br />
te učeničkih domova. Korisnici iz aka-<br />
"Danas na internetu postoji 106 milijuna registriranih web<br />
domena. Koji je vaš način pristupa ovom čudesnom svijetu<br />
informacija?"<br />
demske zajednice moraju pripadati skupu djelatnika,<br />
studenata, vanjskih suradnika i gostiju<br />
koji sudjeluju u obavljanju poslova vezanih uz<br />
temeljne djelatnosti ustanove, a ne i u njenim<br />
eventualnim komercijalnim poslovima.<br />
Naravno, prije potpisivanja ugovora sa vašim<br />
pružateljem internetskih usluga pročitajte ono<br />
što vam daju na potpis, te se raspitajte za sve<br />
nejasnosti koje nisu navedene u istom. Pružatelji<br />
usluga se uvijek navode kao najjeftiniji i<br />
najkvalitetniji u predstavljanju svojoj klijenteli,<br />
što u većini slučajeva nije istina. Najveće zamke<br />
koje se kriju iza onog poznatog slogana<br />
"internet za jednu kunu" jest potpisivanje obaveznog<br />
korištenja usluge na 24 mjeseca. Cijene<br />
internet usluga svakim danom sve više padaju,<br />
tako da ukoliko niste sigurni da je usluga koju<br />
naručujete stvarno povoljna, kupite modem potreban<br />
za korištenje interneta i izbjegnite potpisivanje<br />
obaveznog odnosa.<br />
Za sve čitatelje koji ne spadaju u skupinu koja<br />
može koristiti usluge CARNet-a, najjeftiniji provider<br />
na hrvatskom tržištu je Amis Telekom. Oni<br />
nude fl at rate internet uslugu brzine 4 Mbps/<br />
768Kbps za 168 kn mjesečno. Svi ostali koji<br />
vam se predstave kao najjeftiniji, vas pokušavaju<br />
prevariti. Ugodno surfanje.<br />
Marko PULJIĆ
LOUNGE<br />
RUJAN FEST 2008.<br />
Lude noći na Bundeku<br />
Iako je deveti mjesec često sumoran, tužan i<br />
bez puno događanja u gradu Zagrebu, ove<br />
godine nešto se promijenilo. Svi su pričali o<br />
malom Oktoberfestu tamo negdje na obalama<br />
Save pa smo i mi odlučili biti tamo.<br />
Početak predavanja bio je već daleko iza nas, a<br />
plakatima za ovogodišnje brucošijade nije bilo<br />
ni traga, pa smo obuli stare tenisice i krenuli u<br />
istraživanje dugo najavljivanog događaja na<br />
Bundeku. Iako smo došli sa stavom ''dođoh, vidjeh,<br />
odoh'', na kraju se ispostavilo da je strah<br />
od loše atmosfere bio neopravdan.<br />
Sve od reda<br />
Većina događanja odvijala se u osam šatora, a<br />
svaki je imao neku tematiku – središnji šator s<br />
najvećim zvijezdama, šatori nazvani po hrvatskim<br />
regijama: Kontinentalna Hrvatska, Konoba<br />
Dalmacija, Istra-Lika, Slavonska kuća te šatori<br />
s usmjerenijim glazbenim stilovima. Ostatak<br />
događanja odvijao se pod vedrim nebom, a veliku<br />
atrakciju predstavljao je lunapark koji je<br />
bio hit ne samo među klincima, već i starijom<br />
58<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
ekipom. Kako je broj izvođača bio veći od stotinu,<br />
ne bi mogli sve nabrojati, ali neki najznačajniji<br />
i najposjećeniji bili su koncerti klape<br />
Maslina, Crvene jabuke, Ramireza, Slavonskih<br />
lola, Joleta, Soulfingersa, Balašević tribute<br />
banda i Dine Merlina.<br />
Ajme, koliko ljudi<br />
Kao središnje mjesto zamišljen je centralni šator<br />
u koji se taj vikend nagurao priličan broj<br />
ljudi, a velik broj stajao je ispred, pijuckao neko<br />
piće i uživao u odličnim svirkama. Ni u ostalim<br />
šatorima nije bilo lošije - sviralo se naveliko,<br />
čagalo se uz nove i stare hitove. Kad bi se<br />
želudac oglasio, posjetiteljima su bili ponuđeni<br />
specijaliteti iz cijele Hrvatske - zelje i kobasice,<br />
šaran, janjetina, kulen i ostalo, a iznenađujuće<br />
je koliko je mladih uživalo u njima. Bilo je tu i<br />
puno starijih ljudi, ali kad vidite djedicu i bakicu<br />
od osamdesetak godina kako neumorno plešu<br />
par sati uz pjesme tamburaša ili Novih fosila,<br />
onda shvatite koliko je ovaj događaj bio potreban<br />
svima nama.<br />
NOĆ GUTAČA REKLAMA<br />
Gutanje reklama sedmi put zaredom<br />
Ne tako davno, krajem devetog mjeseca, dogodila<br />
se Noć gutača reklama, istovremeno u<br />
KD "Vatroslav Lisinski" i na Trgu bana Josipa<br />
Jelačića.<br />
Svijet bajki<br />
U zabavnim, upečatljivim i kreativnim reklamama<br />
mogli smo uživati od 11 h na Trgu bana Jelačića<br />
gdje su prikazane jedne od najboljih iz<br />
cijeloga svijeta.<br />
Tema ovogodišnje Noći gutača reklama bile su<br />
bajke pa je prigodno tome sve bilo u znaku bajki:<br />
KD "Vatroslav Lisinski" krasili su mnogi likovi<br />
iz bajki, a dvorana je nalikovala na mali čarobni<br />
svijet mašte. Među mnoštvom bajkovitih<br />
likova, sigurno je najupečatljiviji bio Doggy,<br />
zaštitno lice samog spektakla. Program u KD<br />
"Vatroslav Lisinski" vodili su Rene Bitorajac i<br />
Tarik Filipović, a na Trgu zabavljali su nas Mila<br />
Elegović te Hrvoje Kečkeš uz grupe TBF, Connect<br />
i Urbani zvuk. Dvorana je bila popunjena do zadnjeg<br />
mjesta, a tome u prilog govori i velika<br />
medijska pozornost kojom je ovaj događaj bio<br />
popraćen. Događaju su prisustvovale mnoge<br />
javne osobe pa tako i sam idejni začetnik ovog<br />
svjetski poznatog događaja, Jean Marie Buorsicota.<br />
On smatra da su reklame same po sebi<br />
malo umjetničko djelo i njegova kolekcija broji<br />
preko pola milijuna reklamnih spotova. Ovaj festival<br />
u Hrvatskoj održan je prvi put 2001. godine,<br />
a organizatori su predstavnici Unex grupe.<br />
To je noć u kojoj su nam prikazane sve čari<br />
reklamne industrije, te njezina jedinstvenost,<br />
prepoznatljivost i snaga.<br />
Ovaj događaj imao je i humanitarnu notu; sav<br />
prikupljeni novac doniran je udruzi Krijesnica.<br />
Ovaj festival u Hrvatskoj održan<br />
je prvi put 2001. godine,<br />
a organizatori su predstavnici<br />
Unex grupe.<br />
Snaga reklamne industrije<br />
Večer je upotpunjena i strukovnim nagradama<br />
"PasOglas" za najbolje hrvatske reklame. Zlato<br />
je otišlo "Karlovačkom", dok je srebro i broncu<br />
Najznačajniji i najposjećeniji<br />
bili su koncerti klape "Maslina",<br />
Crvene jabuke, Ramireza,<br />
Slavonskih lola, Jole, Soulfi ngersa,<br />
Balašević tribute banda<br />
i Dino Merlina.<br />
Sve 5<br />
Slavlje i zabava trajali su dugo u noć, ali nožice<br />
nisu bile poslušne. Stoga odlučismo poći kući još<br />
jednom atrakcijom našeg Zagreba - novim vlakićem<br />
koji je cijelu noć kružio i razvozio putnike.<br />
Iako je tih nekoliko dana brzo prošlo, sigurni<br />
smo da će sljedeće godine biti još bolji i da ćemo<br />
i mi jednom kao oni djedica i bakica za puno<br />
godina na istom mjestu uživati kao oni sada.<br />
Ana PRIBANIĆ<br />
dobio "Ured za van". Gledajući u cjelini, događaj<br />
je bio zaista čaroban, prikazane reklame više<br />
su nego impresivne, no u pojedinim trenucima<br />
mogli su nam zasmetati skečevi koji su bili<br />
umetnuti nakon svakog bloka reklama od strane<br />
HTV-a jer svojim humorom teško su mogli<br />
parirati onom viđenom humoru iz reklama. Reklame<br />
sigurno imaju velikog udjela u našim životima,<br />
kao i cijela reklamna industrija koja<br />
utječe na naše želje, odabire i način života.<br />
Mnogo je proizvođača, a borba za potrošače i<br />
njihovu naklonost još je veća.<br />
Nagrađene hrvatske reklame kvalitetom se polako<br />
približavaju onim svjetskim iako još moramo<br />
mnogo raditi na svojoj kreativnosti i izražaju kako<br />
bi one izazvale željenu reakciju u ljudima.<br />
Anita SMOLJO
ZA PROFESORE, STUDENTE I SVE ONE ŽIVOG DUHA<br />
Joga - postignite sklad tijela, uma i duše<br />
Razne radionice i seminari joge šire se planetom,<br />
a opet u svakom malo većem mjestu<br />
ljudi se pitaju zašto bi se netko uopće trebao<br />
početi baviti i zanimati za neku "mističnu<br />
indijsku akrobatiku"?<br />
"Blagodati" modernog doba<br />
Promotrite anonimnu gomilu koja prolazi zakrčenim<br />
ulicama. Primjećujete li ta sumorna, zabrinuta<br />
lica koje ne krasi nikakav osmjeh? Vidite<br />
li pognuta leđa, uske prsne koševe, predebele<br />
trbuhe? Pitamo se je li civilizirani čovjek sretan?<br />
Ne moramo loviti hranu, nije nam zima, ali<br />
da bismo zaspali ili ublažili glavobolje trebaju<br />
nam raznorazne pilule. Okrutna borba za novac<br />
otvrdnula je naša srca, a rak, dijabetes i infarkt<br />
odnose naše najvrjednije živote. Odlazimo k liječniku<br />
koji na brzinu popravlja kvar, no on<br />
nam samo osigurava privremeno zdravlje između<br />
dvije bolesti. Je li doista tako teško pojmiti<br />
da pogrešan način života kojega smo svi svjesni<br />
uzrokuje većinu naših muka?<br />
Kvalitetniji život<br />
Najprikladnije i najdjelotvornije rješenje, najbolje<br />
usklađeno sa zahtjevima modernog života,<br />
pruža nam joga. Od samo pola sata dnevnog<br />
prakticiranja određenih vježbi i položaja tijela<br />
moderan čovjek može opet osjetiti radosti života<br />
koje je davno zaboravio. Joga nam daje<br />
zdravlje i dug život pomoću raznih asana (položaja<br />
tijela) koje kralježnici daju savitljivost,<br />
smiruju njene prenadražene živce, relaksiraju<br />
mišiće, oživljavaju organe i živčane centre. Pranayama<br />
(vježba disanja) dovodi kisik i energiju<br />
u svaku stanicu, čisti organizam izgaranjem otpadaka,<br />
odstranjuje nakupljene toksine, dok relaksacija<br />
dopušta da se sačuva cjelovitost živčanog<br />
sustava, bori se protiv nervoze, oslobađa<br />
od nesanice. Ona nam pomaže da dođemo u<br />
kontakt s onim što uistinu jesmo jer između<br />
posla i kuće i svih mogućih stresnih situacija<br />
između, vrlo je lako izgubiti kontakt sa samim<br />
sobom.<br />
U jogijskom značenju izraza, bolest je fi zički<br />
grijeh, a bolesnik se smatra izravno odgovornim<br />
za svoje loše zdravlje.<br />
Nikada nije kasno početi se baviti jogom. Koliko<br />
god godina imali, ona će pozitivno djelovati<br />
na vaš cijeli organizam. Možemo reći da je ona<br />
fi zička, ali i psihička disciplina nevjerojatnog<br />
djelovanja. To je izbor koji daje snažan i smiren<br />
um, zdravo tijelo, znanje, kreativnost, suosjećajnost<br />
(empatiju), moralnu snagu te nudi provjereno<br />
djelotvoran način ispravnog i uspješnog<br />
svakodnevnog življenja.<br />
Joga i Faks<br />
Svjetski dan joge obilježava se svake godine 3.<br />
veljače kada instruktori joge raznih škola održavaju<br />
sat joge diljem svijeta od 11.00 do 13.00<br />
sati po lokalnom vremenu, stvarajući tako 24-<br />
satni svjetski joga maraton.<br />
Od 1996. godine Joga u svakodnevnom životu<br />
vježba se kao dio nastave tjelesnog odgoja na<br />
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 1998. na<br />
Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu i Tekstilno-tehnološkom<br />
fakultetu u Zagrebu, a odnedavno<br />
je dostupan i studentima arhitekture i<br />
geodezije. Zahvaljujući dobroj volji i entuzijazmu<br />
nekolicine instruktora, studentima zagrebačkih<br />
fakulteta pružena je tako mogućnost da<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
59<br />
LOUNGE<br />
Yoga nam daje zdravlje i dug život pomoću asana koje kralježnici<br />
daju savitljivost, smiruju njene prenadražene živce, relaksiraju<br />
mišiće, oživljavaju organe i živčane centre. U yogijskom značenju<br />
izraza, bolest je fi zički grijeh, a bolesnik se smatra izravno odgovornim<br />
za svoje loše zdravlje.<br />
redovitim vježbanjem joge steknu unutarnje zadovoljstvo,<br />
jasnoću misli i samopouzdanje - temelje<br />
psihičkog i fi zičkog zdravlja. Budući da<br />
godine provedene na studiju mnogima predstavljaju<br />
golemi psihički i fi zički stres, uzrokovan<br />
potrebom za ispunjenjem vlastitih, ali i<br />
društvenih očekivanja, relaksacija putem satova<br />
joge brojnim studentima postaje esencijalna<br />
komponenta uspješnog studentskog života.<br />
Svjetska medicinska istraživanja prepoznala su<br />
stres kao glavni uzrok smanjenja radne učinkovitosti,<br />
a jogu i meditaciju kao idealna sredstva<br />
za pomoć pri povećanju koncentracije, razine<br />
energije i sposobnosti ispunjenja različitih zadataka.<br />
Upravo stoga udruga Joga u svakodnevnom<br />
životu nastoji i na ovaj način satove<br />
joge približiti što većem broju studenata te ih<br />
uključiti u dio nastave tjelesnog odgoja na što<br />
većem broju fakulteta. Svake godine odaziv<br />
studenata sve je veći pa se na ovakav način ispunjavanja<br />
fakultetskih obaveza ove godine<br />
odlučilo više od 450 studenata.<br />
Tatjana KNOGL
LOUNGE<br />
OPERACIJA TRIJUMF<br />
Pljuni i zapjevaj Jugoslavijo<br />
Zadnjih nekoliko televizijskih sezona gledamo<br />
izmjenu raznih realityja, glazbenih i plesnih<br />
spektakala: Story Super Nova, Story Multitalents,<br />
Hrvatski idol, Farma, Big Brother, Ples sa<br />
zvijezdama… Popis je beskrajan. Važan dio svakog<br />
tog spektakla, showa jedna je večer u tjednu<br />
kada je sve genijalno, puno iznenađenja itd. Naravno,<br />
nakon desetak tih večeri dolazi jedna koja<br />
mijenja tijek povijesti –završna večer ! Te večeri<br />
obični ljudi dobivaju nekakav najčešće milijunski<br />
novčani iznos, slavni se pokažu u novom<br />
svjetlu, Hrvatska dobije novu glazbenu zvijezdu,<br />
sve ovisno o koncepciji showa. Taj "vau efekt"<br />
traje najviše pola mjeseca i onda ode u zaborav.<br />
Ove godine imamo priliku zaboraviti Operaciju<br />
Trijumf.<br />
Trnovit je put do zvijezda<br />
Ta fraza obilježava svaki reality show. Trnoviti su<br />
put svi ti dani provedeni pred kamerama bez vanjskih<br />
utjecaja. Baš kao zamorci u laboratoriju. Inače,<br />
začin većini tih realityja, koji im jamči povećanje<br />
gledanosti, jesu svađe, seks, alkohol i cigarete.<br />
Operacija Trijumf je drugačija je po svojoj koncepciji.<br />
Alkohol je zabranjen, studenti smiju komunicirati<br />
sa svojim obiteljima, a dane provode usavršavajući<br />
svoje glazbene i scenske sposobnosti. Tamo<br />
tako imaju na raspolaganju profesore, fotografe,<br />
stiliste, skladatelje itd. Po tome se Operacija Tri-<br />
60<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
jumf razlikuje od reality<br />
emisija. Od glazbenih<br />
serijala razlikuje se po<br />
tome što su u Operaciji<br />
natjecatelji glazbeno<br />
obrazovani. Svi sviraju<br />
barem jedan instrument,<br />
neki su profesori<br />
u glazbenim školama, a<br />
neki studenti na glazbenim<br />
akademijama –<br />
mnoštvo činjenica koje<br />
potvrđuju da ovi ljudi<br />
nisu neznalice. Naravno,<br />
ovo nije originalan<br />
koncept jer, budimo realni,<br />
na ovim prostorima<br />
je sve već viđeno.<br />
Tako je prije sedam godina,<br />
dok mi nismo<br />
znali ni za Rafu, Neru, Natali, Sašu, Tina, Kedžu i<br />
današnje vladare svjetskih top- ljestvica, Endemol<br />
smislio Operacion Triunfo koji se počeo prikazivati<br />
u Španjolskoj.<br />
Zapad je istočno<br />
Da bi priča bila zanimljivija, Endemolovu licencu<br />
nije kupila neka naša televizijska kuća, nego producentska<br />
kuća Emotion koja je odlučila u Operaciju<br />
uključiti pet od<br />
šest republika ex-<br />
Jugoslavije. Teško<br />
je pogoditi koja<br />
zemlja ne sudjeluje.<br />
Sigurno ona<br />
koja je u Europskoj<br />
uniji, ali tu ćemo<br />
sitnicu preskočiti.<br />
Naravno, zemlja<br />
matica ove emisije<br />
je Srbija. Natjecatelji<br />
su smješteni<br />
u jednu kuću u Beogradu,<br />
a tamo su<br />
i svi nastupi i popratne<br />
emisije.<br />
Svakog ponedjeljka<br />
je gala večer u<br />
kojoj studenti nastupaju,<br />
a žiri<br />
ocjenjuje njihove<br />
nastupe. Tu večer<br />
emisiju vode četiri<br />
voditelja od kojih<br />
su dva srbijanska<br />
(Ana Mihajlovski i<br />
Milan Kalinić), jedan<br />
iz Bosne i Hercegovine<br />
(Dragan<br />
Marinković Maca) i<br />
naša Nikolina Pišek.<br />
U žiriju je naš<br />
Tonči Huljić suprotstavljenIsme-<br />
Tako je prije sedam godina, dok mi nismo znali<br />
ni za Rafu, Neru, Natali, Sašu, Tina, Kedžu i ine<br />
današnje vladare svjetskih top ljestvica, Endemol<br />
smislio Operacion Triunfo koji se počeo prikazivati<br />
u Španjolskoj.<br />
ti Krvavac i Marini Tucaković. Niti u žiriju, niti među<br />
voditeljima nema ni traga ni glasa Makedoncima<br />
i Crnogorcima. (Čini se da su i politički ustroj preuzeli<br />
iz ex-Jugoslavije.) Među natjecateljima ih ima,<br />
ali baš ne kotiraju visoko. Jedino Aleksandar iz Makedonije,<br />
zahvaljujući vjernoj i neprestanoj imitaciji<br />
Toše Proeskog, osvaja simpatije publike i tako<br />
status favorita koji je ujedno i zaštita od nominacije.<br />
Reklo bi se da su glasovi namješteni, ali odlučuje<br />
se na više razina pa je sve poprilično transparentno.<br />
Najprije žiri nominira četiri studenta. Onda<br />
profesor spasi jednog u kojem vidi potencijal i na<br />
kraju studenti spašavaju jednog od natjecatelja. I<br />
tako se interes publike mijenja iz tko je ispao van u<br />
koliko je još naših ostalo. Ali, nisu Srbi to tako traljavo<br />
odradili da vidimo samo neki nacionalni naboj.<br />
Svake gala večeri dolaze najveće zvijezde. Tako<br />
je prve večeri gost emisije bila svjetski popularna<br />
pjevačica Anastasia koja je i zapjevala s jednom natjecateljicom.<br />
Otada se nižu najveće zvijezde iz regije.<br />
Neke rane još bole<br />
Izmjenjuju se tako zvijezde rock scene, zabavne, ali<br />
i narodne glazbe. No, samo jedna je digla prašinu i<br />
bez pojave u emisiji. Gledanost emisije je, unatoč<br />
velikim investicijama, podbacila. Zbog lošeg lokalnog<br />
tv programa gledana je jedino u BIH. I tako su<br />
u Beogradu smislili bombastičnu ideju. Ideju da<br />
Svetlana Ražnatović a.k.a. Ceca dođe na gala večer.<br />
Iz BIH su odmah poslali protest čime je realizacija<br />
ideje o gostovanju Cece dovedena u pitanje. Iz Hrvatske<br />
se nisu ni oglasili. Tu činjenicu treba podvući<br />
jer je prije nekoliko godina Petar Vlahov, tada<br />
novinar Nove TV, intervjuirao istu Cecu za svoju večernju<br />
emisiju. Intervju nikad nije emitiran, a te<br />
večeri smo gledali još jednu reprizu nekog starog<br />
fi lma s početka devedesetih. Kasnije se provlačilo<br />
po novinama da je Ceca izjavila da će pjevati na Dinamovom<br />
stadionu i još neke nepotvrđene informacije.<br />
Intervju nije emitiran iz logičnih razloga jer je<br />
ona ipak Arkanova udovica. Ali, ona je to i danas.<br />
Što se promijenilo? Zacjeljuju li naše rane brže od<br />
onih u BIH ili se moral toliko smanjio ?<br />
Ana NOVOKMET
KOLUMNA<br />
bAbA<br />
Dan D<br />
oNekim nedužnim slučajem, nekakav tulum,<br />
pijanka, nešto je bilo, spetljala sam se s Njim.<br />
Naravno, kao i svaki primitivni oblik ljudske<br />
vrste počeo je sipati najgluplje fore na svijetu<br />
(od je l' mi tata staklar, lopov, mehaničar i<br />
sl.), ne shvaćajući koliko mi time vrijeđa intelekt.<br />
No, opijena alkoholom i činjenicom da<br />
sam se na tom tulumu morala pojaviti, polako<br />
sam se počela zabavljati. Ionako nisam imala<br />
neke posebne planove, a Dotični se toliko trudio<br />
da je počelo biti smiješno koliko se očajnički<br />
koprcao u želji da me odvede u krevet, a<br />
ruku na srce, nije najgadniji stvor kojeg sam<br />
ikad vidjela. I tako, malo po malo, završili<br />
smo u mom stanu (jer On još uvijek živi s roditeljima),<br />
pa i nismo imali nekog izbora. Realno<br />
gledajući, nije da ima u glavi, al' ima dečko<br />
barem među nogama. I tako, relativno zadovoljena,<br />
utonula sam u san. Sljedeći dan ustala<br />
sam se popodne i sva prestravljena što sam<br />
to, i još gore, s kim sam to učinila, shvatila<br />
Dan Poslije<br />
sam da se On još uvijek nije pokupio.<br />
Što On sad očekuje? Da<br />
mu donesem doručak u krevet i<br />
nakon pet sati maženja nježno<br />
ga zamolim da ode? E, neće ići<br />
macane. Nakon što se udostojao<br />
ustati, odvukao se do MOG<br />
frižidera i slobodno se poslužio<br />
nekom jadnom paštetom kojoj<br />
jer rok istekao devedesetih, na<br />
što sam se ja zgrozila i rekla da<br />
idem na kavu. Dotični se osjećao<br />
pozvanim da mi se pridruži.<br />
I osim što se sam pozvao i što<br />
nema manire (i što je jadnog<br />
konobara pet put slao nazad jer<br />
mu piva navodno nije bila dovoljno<br />
hladna), osjećao se pozvanim i da mi<br />
objasni zašto je Modrićev odlazak tolika šteta<br />
za Dinamo. Nakon što mi je tlak bio već na<br />
petsto i nakon što je peti put spomenuo večeru<br />
(koju bih mu otrovala da mi se pozvao natrag<br />
u stan) upotrijebila sam najstariji trik.<br />
Magične riječi :˝Maco, 'ajmo se ovdje malo<br />
ljubiti!˝ (čak ni frajeri u vezi neće lake duše<br />
pristati ljubiti se u javnosti tako da sam bila<br />
poprilično sigurna u Njegovu reakciju) izazva-<br />
KOLUMNA KOLUMNA APOLjON APOLjON<br />
Jednog krasnog dana Ja i Vaša Baba izašli smo zajedno van. Nismo, naravno,<br />
izašli na dejt, nego je to bio tulum. Nakon nekog vremena smo<br />
se, unatoč međusobnom prijeziru, uspjeli čak i pogledati, što je zbog<br />
mog neodoljivog šarma i karizme rezultiralo zajedničkim odlaskom u<br />
krevet. U igri je, naravno, bilo i onih klasičnih provala i uleta tipa pitanja<br />
o vrsti zaposlenja njenog oca koji je vjerojatno ukrao zvijezde i kako<br />
ju sigurno sve boli od pada jer je ispala iz raja... Nakon toga uspjela<br />
je popustiti i raširila noge te mi se podala.<br />
Dobra je Baba, nema šta, zna posao. Sve je bilo super dok se nisam probudio<br />
ujutro negdje oko 3 popodne, a ona je još uvijek bila tu pored<br />
mene. Ja sam, naravno, poludio, čak sam joj skoro opalio šamar, ali<br />
sam se sjetio da je žena pa ne bih smio. Upitah ju što ona tu radi i zašto<br />
se nije već izgubila čim je zora počela rudjeti na horizontu. No, ona<br />
me kao i svaka žena pokušavala izgurati iz kreveta da joj napravim doručak<br />
u krevet i ine, meni neodoljivo gadne stvari. Pitate se kako? Pa<br />
gledajte, svaka je žena ispod svoje krinke debele babe, mršave feministkinje,<br />
glupe manekenke, odvratne rezbe itd. i dalje žena, a svaka žena<br />
voli maženje, voli svu moguću romantiku. Pa rekoh, da i ja vidim jednom<br />
što je tu tako fantastično. Ako tolike milijarde žena pada i širi noge<br />
na to, onda ne može biti totalna glupost. Napravim ja njoj doručak:<br />
kruh i jetrenu paštetu. Dobila je čak i mlijeko. Ljudi moji, pa tako ni sebe<br />
ne častim. Ne znam što mi je, da nisam možda bolestan, no ona nije<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
61<br />
LOUNGE<br />
le su da on skoči kao oparen i pobjegne glavom<br />
bez obzira.. Da se bar nikada se više nismo<br />
vidjeli! Tako mi i treba kad se pijana upuštam<br />
u kojekakve radnje; s Dotičnim, naime,<br />
idem na fakultet pa ćemo se morati gledati još<br />
nekoliko dugih godina. Zato drage moje, pamet<br />
u glavu i frendicu pod ruku, da dan poslije<br />
pijanstva bude samo dan poslije pijanstva i<br />
da najgora posljedica koju zaradite bude gadan<br />
mamurluk. Voli vas puno<br />
Vaša baba<br />
htjela jesti pod obrazloženjem da je pašteta fuj i da ona deblja. Glupa<br />
baba, pašteta je zakon, ne zna ona što valja.<br />
Onda je došla na ideju da se idemo malo prošetati i da odemo na kavu.<br />
Može, odmah ću ju početi usmjeravati prema birtiji gdje su novine, pivo<br />
i tekma na televiziji. Dok je ona pila kavicu i pričala kako joj je sinoć<br />
bilo super i kako bi se htjela opet naći a možda i nešto više od toga, ja<br />
sam čitao novine uz punu pozornost prema temi te klimao glavom potvrdno<br />
prema babi.<br />
Nakon toga je htjela da se odemo malo maziti u stan, a ako već ne to,<br />
onda da ju malo ljubim po vratu tu usred birtije! No unatoč tome što mi<br />
je glava već bila puna svega, ovo je<br />
prevršilo svaku mjeru. Krenuo sam<br />
ju ljubiti po vratu, no odmah sam<br />
joj podrignuo u uho, onako "iz pete",<br />
svom snagom, a ona je pobjegla<br />
glavom bez obzira. Srećom, bilo<br />
je krajnje vrijeme. Još najgora stvar<br />
od svega ovoga je to što ona ide sa<br />
mnom na faks pa ću ju morati gledati<br />
još koju godinu.
LOUNGE<br />
SLOBODNO PENJANJE<br />
Sport bez alibija<br />
Slobodno penjanje ili Free Climbing je avanturistički<br />
sport koji usprkos svojim rizicima<br />
i opasnostima plijeni sve veću pozornost.<br />
Mnogi smatraju da je to sport samo za ovisnike<br />
o adrenalinu, no je li uistinu tako?<br />
Igra penjanja<br />
Slobodno penjanje je sport koji je proizišao iz<br />
alpinizma osamdesetih godina 20. stoljeća. Cilj<br />
penjača, za razliku od alpinista, nije planinski<br />
vrh nego savladavanje teških detalja stijene<br />
bez obzira na visinu stijene. Prije svega, penjanje<br />
je uzbudljivo fi zičko iskustvo tijekom kojeg<br />
se na određeni način zabavljate, dok ste istodobno<br />
zaokupljeni proračunavanjem rizika.<br />
Iskusni penjači kažu kako jamči maksimalan<br />
adrenalinski doživljaj, a uz pustolovni duh, za<br />
ovaj je sport neophodna izuzetna psihološka<br />
stabilnost i fi zička kondicija. Penjač za napredovanje<br />
po stijeni ne koristi samo snagu i izdržljivost<br />
svog tijela, već testira svoje sposobnosti<br />
reagiranja i snalaženja na često nepristupačnim<br />
stijenama. Treba naglasiti da se u barem<br />
75 posto slučajeva padne zbog mentalne<br />
pogreške, a ne tjelesne. Zbog toga su najbolji<br />
penjači kombinacija snage i vještine. Oprema<br />
se koristi isključivo za osiguravanje od ozljede,<br />
ali ne i za penjanje. Tu dolazimo do nepisanih,<br />
ali često vrlo strogih pravila. U ozbiljnom penjanju,<br />
za napredovanje po stijeni, koriste se<br />
isključivo hvatišta u stijeni, partner vas ne smije<br />
fi zički podupirati i morate slijediti zadana<br />
hvatišta u određenom smjeru.<br />
Slobodno penjanje uključuje bouldering, sportsko<br />
penjanje i klasično penjanje.<br />
Sportsko penjanje<br />
Sportsko penjanje je penjanje po označenim<br />
smjerovima. Smjerovi se označavanju najprije<br />
fi ksnim klinovima, a potom malim željeznim<br />
osiguračima, spitovima zabijanim u rupe izbušene<br />
u stijeni. Većina smjerova visoka je pola<br />
dužine užeta. To znači da se penjete do određene<br />
visine s koje vas vaš partner koji vas osigurava<br />
tijekom uspona, spušta natrag na tlo. U<br />
sportskom penjanju popeti smjer znači popeti<br />
se od početka smjera do njegova kraja koristeći<br />
samo hvatišta na stijeni bez sjedanja u pojas.<br />
Postoji više načina penjanja smjerova od kojih<br />
su najpoznatiji vođenje smjera i top rope. Vođenje<br />
smjera (često se naziva kao prvi) je način<br />
gdje penjač penje prvi i sam postavlja međuosiguranja.<br />
U top rope-u penjač je osiguran<br />
odozgo, tj. netko je smjer prvo popeo kao prvi<br />
i provukao uže kroz vrh smjera. Penjač je navezan<br />
na vrh smjera i može u bilo kojem trenutku<br />
pustiti stijenu, a pada nema. Krajnji cilj svakog<br />
penjača je da vodi uspon; taj način je opasniji,<br />
62<br />
manager 72/13 | 12/2008<br />
Iskusni penjači kažu kako jamči maksimalan adrenalinski doživljaj,<br />
a uz pustolovni duh, za ovaj je sport neophodna izuzetna psihološka<br />
stabilnost i fi zička kondicija<br />
ali zato i interesantniji. Za takav način penjanja<br />
važno je imati snage i kondicije, ali i sposobnost<br />
svladavanja straha. Strah dodatno otežava<br />
uspon jer slabi mišiće i pomuti um. Iskustvo<br />
i sigurnost u sebe čine penjanje opuštenim<br />
i elegantnim.<br />
Klasično penjanje<br />
Taj način penjanja mnogi smatraju "pravim" penjanjem.<br />
Klasičan način penjanja, alpinizam,<br />
dopušta penjaču da se kreće po prethodno netaknutim<br />
dijelovima stijene, bez prethodno postavljene<br />
opreme za osiguranje, primjerice spitovima<br />
pa se tako svladavaju dulji smjerovi.<br />
Bouldering<br />
Bouldering – samo ime je nastalo od engleske<br />
riječi boulder što znači veći samostojeći kamen,<br />
stijena. To je najjednostavniji oblik i sama suština<br />
slobodnog penjanja. Sve što vam treba je<br />
kamena gromada, penjačice- uska obuća prianjajućih<br />
potplata i magnezij- prah koji se koristi<br />
da osuši oznojene prste i dlanove i tako poveća<br />
moć prianjanja. U biti, bouldering je čisti<br />
pokret, uzbuđenje gimnastičke reakcije s dozom<br />
ekstremnosti. Najopasniji način je solo penjanje<br />
koje podrazumijeva penjanje do bilo koje<br />
visine bez uobičajenog osiguravanja. Takav<br />
način dopušta penjaču da se kreće brzo i tečno.<br />
No, to sigurno nije način za početnike, jer bilo<br />
koji krivi potez može završiti tragično. Sigurniji<br />
način solo penjanja je penjanje iznad vode,<br />
gdje posljedice pada nisu ozbiljnije od kupanja<br />
u vodi i duljeg plivanja natrag do obale. Ovaj<br />
način penjanja je omiljen tijekom vrućih ljetnih<br />
dana. Na kraju, najsigurniji način je penjanje<br />
po umjetnim stijenama u dvoranama te su zato<br />
savršena mjesta za penjače početnike, ali i za<br />
redovite treninge već iskusnih penjača. Neki<br />
penjači toliko uživaju u penjanju u dvoranama<br />
da nikad ne ostavljaju umjetnu stijenu i uopće<br />
ne odlaze na prirodne stijene. Na umjetnim stijenama<br />
se također održavaju penjačka natjecanja<br />
koja su pridonijela popularizaciji umjetne<br />
stijene. Na natjecanjima se smjer pomno odabrane<br />
težine mora ispenjati u određenom vremenu.<br />
Danas postoje međunarodna natjecanje,<br />
uključujući i Svjetski kup. Velika natjecanja nude<br />
dosta izazova, slavu i bogatstvo, no kao i u<br />
svakom drugom sportu zahtijevaju sustavno<br />
treniranje, neumoljivu disciplinu i motivaciju<br />
te hladnu glavu pod pritiskom.<br />
I na kraju, koji god način penjanja odabrali,<br />
jedno je sigurno: penjanje će vam postati uzbudljiv<br />
i ugodan način da pobjegnete od jednolične<br />
svakodnevnice.<br />
Kristina ČULOS
Change language