Spremno u sukobe - recepti za bolje bavljenje sobom - Zamisli Zivot
Spremno u sukobe - recepti za bolje bavljenje sobom - Zamisli Zivot
Spremno u sukobe - recepti za bolje bavljenje sobom - Zamisli Zivot
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Na primer, "Volela bih da mi ka`ete da li ste voljni da odlo`imo odla<strong>za</strong>k na ekskurziju<br />
<strong>za</strong> mesec dana?"<br />
" Ne, ho}emo sada."<br />
Ako osoba po~ne da kritikuje ili sudi u pitanju je bila naredba.<br />
Na primer, ''Totalno ste neuvi|avni.''<br />
Ako osoba po~ne da optu`uje ili " <strong>za</strong>igra " na ose}anje krivice, u pitanju je bila naredba.<br />
Na primer, ''Vi gledate samo sebe i {ta vama treba.''<br />
Ako osoba poku{a da da empatiju sagovorniku, u pitanju je bio <strong>za</strong>htev.<br />
Na primer, ‚'Da li ste <strong>za</strong>brinuti <strong>za</strong>to {to vam treba sigurnost da odlaganje ekskurzije<br />
ne zna~i da je ne}e biti?''<br />
Ako druga osoba veruje da }e biti ka`njena ako se ne povinuje na{em <strong>za</strong>htevu,<br />
govorimo o naredbi. Tada mo`e da reaguje ili pot~injavanjem ili pobunom.<br />
elja da osoba u~ini ne{to voljno ili ne, govori o tome da li smo uputili <strong>za</strong>htev ili<br />
naredbu. Ukoliko osoba ima mogu}nost da ka`e Ne i da se ne povinuje onome {to<br />
smo od nje tra`ili mo`emo da govorimo o <strong>za</strong>htevu. I na{a reakcija na to ne govori o<br />
modelu. Ukoliko nakon odbijanja pomislimo da osoba nije imala pravo to da nam<br />
uradi, i tra`imo da promeni mi{ljenje (bilo direktnim <strong>za</strong>htevom ili tako {to }emo igrati<br />
na ose}aj krivice) uvek je u pitanju naredba. Zahtev bi podrazumevao da nakon<br />
odgovora Ne, to i prihvatimo i eventualno damo empatiju na ono {to nam osoba<br />
saop{tava. 12<br />
Komunikacija u {koli / odeljenju 13<br />
Haim Ginot, psiholog i nastavnik je rekao: ''Do{ao sam do <strong>za</strong>klju~ka, koji me je upla{io,<br />
da sam ja odlu~uju}i element u u~ionici. Moj li~ni pristup stvara klimu. Moje dnevno<br />
raspolo`enje stvara vreme. Kao nastavnik, ja posedujem ogromnu mo} da u~inim<br />
de~iji `ivot jadnim ili radosnim. Mogu biti alat <strong>za</strong> torturu ili instrument inspiracije. Mogu<br />
poniziti ili raspolo`iti, povrediti ili izle~iti. Mogu produbiti probleme ili od deteta dobiti<br />
ono naj<strong>bolje</strong> i najlep{e {to ima.''<br />
Vrste poruka koje ne treba upu}ivati deci/mladima su:<br />
Omalova`avaju}e<br />
- etikete (Glup si,... );<br />
- dijagnoze (S tobom ne{to nije u redu...);<br />
- pore|enja (Za{to nisi pismena kao tvoja sestra...);<br />
- odbijanje (Nemam ja {ta s tobom da razgovaram...);<br />
- osu|ivanje, kritika (Ba{ si detinjast...);<br />
- pretnje (Bolje bi ti bilo da me poslu{a{...).<br />
12 Po modelu Mar{ala Rosenberga<br />
13 Preuzeto iz Triki}, Z. i dr. - Vr{nja~ka medijacija, od sva|e sla|e, GTZ, 2003<br />
94