25.02.2013 Views

Spremno u sukobe - recepti za bolje bavljenje sobom - Zamisli Zivot

Spremno u sukobe - recepti za bolje bavljenje sobom - Zamisli Zivot

Spremno u sukobe - recepti za bolje bavljenje sobom - Zamisli Zivot

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

3. Konflikt vrednosti - de{ava se kada se ljudi ne sla`u oko toga {ta je dobro ili lo{e,<br />

ta~no ili pogre{no {ta je po{teno a {ta nije, kako ne{to treba da se radi. Ljudi mogu da<br />

`ive sa sasvim razli~itim sistemima vrednosti, a konflikti vrednosti se de{avaju kad<br />

jedna strana poku{ava da nametne ili veli~a drugoj strani svoj sistem vrednosti koji ne<br />

trpi druga~ije verovanje. Na primer, sopstveni stav o tome kakvi ljudi treba da budu,<br />

kako da se pona{aju i sl. Konflikt vrednosti se, ako nikako druga~ije, vremenom re{ava<br />

kada ljudi nau~e vi{e o osnovama tu|ih verovanja. Verovanja o ekolo{kim<br />

vrednostima, na primer, veoma su se izmenila u poslednje dve decenije, bar delimi~no<br />

zbog novih saznanja i procesa njihovih primena.<br />

Konflikti vrednosti se mogu re{iti kada ljudi prihvate saznanja i o drugim vrednostima,<br />

a ne da se koncentri{u na razli~itosti, ili kada se situacija strukturi{e i onda nije<br />

neophodno da se razli~itosti razre{e. Tada se i posti`e cilj da se umanji nedostatak<br />

saglasnosti me|u pojedincima i u grupi. Tako|e, priznavanje legitimnog prava da ljudi,<br />

u nekim okolnostima koje ni nas ni druge ne ugro`avaju, mogu da imaju razli~ite<br />

vrednosti u odnosu na na{e, zna~ajno doprinosi smanjivanju situacija sukoba.<br />

Brojni su primeri konflikata vrednosti koji se manifestuju kroz masovne proteste tzv. zelenih koji se bave<br />

ekolo{kim problemima, ili na primer antiglobalista koji sagledavaju negativne posledica globali<strong>za</strong>cije<br />

sveta.<br />

Nave{}emo primer de~aka Rajana Vajta koji je bio po~etkom osamdesetih me|u prvim `rtvama epidemije<br />

side u Americi. Ve} na samom ro|enju ustanovljeno je da Rajan boluje od hemofilije, nasledne bolesti krvi<br />

<strong>za</strong> ~ije le~enje se u to doba pojavio novi lek koji je davao dobre rezultate. Dobijanje terapije je <strong>za</strong>htevalo i<br />

mnogobrojne transfuzije krvi. Njegov organi<strong>za</strong>m je vremenom slabio i obavljane su i brojne operacije. U<br />

to doba nije bilo odgovaraju}ih provera krvi <strong>za</strong> transfuziju i posle jedne od brojnih operacija ustanovljeno<br />

je da je Rajan <strong>za</strong>ra`em hiv virusom. Doktori su mu davali jo{ samo {est meseci `ivota. Rajan je uprkos<br />

veoma mu~nim terapijama insistirao da nastavi {kolovanje i `ivi kao sav ostali svet. U to vreme Amerikanci<br />

su `iveli u pani~nom strahu od side i brinuli su se ne samo <strong>za</strong> sebe ve} i <strong>za</strong> svoju decu. Tako je Rajan<br />

pored svoje bolesti bio suo~en i sa ozbiljnom diskriminacijom. Mnogi roditelji nisu `eleli da Rajan poha|a<br />

{kolu u koju su i{la njihova deca. Stav roditelja je naravno uticao i na stav {kole koja mu je potom <strong>za</strong>branila<br />

poha|anje {kole. Rajan i njegova majka su <strong>za</strong>po~eli borbu preko suda. Kona~no, {kola mu je odobrila<br />

pristup {koli ali u odvojenim prostorijama izolovanim od ostale dece. Deca su bila jo{ brutalnija u svom<br />

odnosu. Nazivali su ga pogrdnim imenima. U restoranima su bacali pribor i tanjire iz kojih je on jeo. ivot<br />

je postao nesnosan. Porodica se preselila u drugi grad u dr`avi Indijana gde su gra|ani bili edukovani o<br />

bolesti, de~ak je mogao da poha|a {kolu, nau~io je da vozi, `iveo je jedan kvalitetan `ivot. Rajan je umro<br />

1990. godine upravo u vreme kada su nau~nici po~eli primenu novog leka u borbi protiv side.<br />

Verovanje, odnosno predrasude i njegova razli~itost doprineli su menjanju kvaliteta njegovog `ivota.<br />

4. Strukturalni konflikt - konfliktna situacija je strukturisana tako da je u nju konflikt<br />

ugra|en. Ta "struktura" koja i<strong>za</strong>ziva konflikt je na~in da se spolja{njim faktorima<br />

defini{u uloge i odnosi, ograni~ava nerazumno vreme, nejednaka snaga i autoritet tj.<br />

raspodela odgovornosti, nejednaka kontrola resursa, nagla{avaju se geografska ili<br />

fizi~ka ograni~enja. Strukturalni konflikt se mo`e razre{iti redefinisanjem uloga ili<br />

odgovovornosti, ponovnim regulisanjem sistema nagra|ivanja i ka`njavanja ili<br />

prilago|avanjem podele mo}i i kontrolom resursa.<br />

Kao primer strukturalnog konflikta naveli bismo primere iz poznatih romana <strong>za</strong> mlade od Marka Tvena:<br />

Do`ivljaji Toma Sojera i Do`ivljaji Haklberi Fina, dela iz 19. veka u Americi koja predstavljaju veoma<br />

zna~ajno svedo~anstvo o `ivotu i uticajan glas <strong>za</strong> rasnu toleranciju u Americi u to doba.<br />

U svom delu Kraljevi} i prosjak Tven ukazuje na mogu}nost sagledavanja situacije u kojoj se najsiroma{niji<br />

nalaze kada princ Edvard Tjudor <strong>za</strong>meni odelo sa de~akom iz siroti{ta. Oba de~aka nau~ila su mnogo o<br />

`ivotu jedan od drugoga a sama struktura sistema ~inila je da se konflikti {ire i dobijaju sve vi{e na svojoj<br />

okrutnosti. Strukturalno nasilje je bilo logi~na posledica strukturalnog konflikta.<br />

19

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!