Spremno u sukobe - recepti za bolje bavljenje sobom - Zamisli Zivot
Spremno u sukobe - recepti za bolje bavljenje sobom - Zamisli Zivot
Spremno u sukobe - recepti za bolje bavljenje sobom - Zamisli Zivot
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
3. Konflikt vrednosti - de{ava se kada se ljudi ne sla`u oko toga {ta je dobro ili lo{e,<br />
ta~no ili pogre{no {ta je po{teno a {ta nije, kako ne{to treba da se radi. Ljudi mogu da<br />
`ive sa sasvim razli~itim sistemima vrednosti, a konflikti vrednosti se de{avaju kad<br />
jedna strana poku{ava da nametne ili veli~a drugoj strani svoj sistem vrednosti koji ne<br />
trpi druga~ije verovanje. Na primer, sopstveni stav o tome kakvi ljudi treba da budu,<br />
kako da se pona{aju i sl. Konflikt vrednosti se, ako nikako druga~ije, vremenom re{ava<br />
kada ljudi nau~e vi{e o osnovama tu|ih verovanja. Verovanja o ekolo{kim<br />
vrednostima, na primer, veoma su se izmenila u poslednje dve decenije, bar delimi~no<br />
zbog novih saznanja i procesa njihovih primena.<br />
Konflikti vrednosti se mogu re{iti kada ljudi prihvate saznanja i o drugim vrednostima,<br />
a ne da se koncentri{u na razli~itosti, ili kada se situacija strukturi{e i onda nije<br />
neophodno da se razli~itosti razre{e. Tada se i posti`e cilj da se umanji nedostatak<br />
saglasnosti me|u pojedincima i u grupi. Tako|e, priznavanje legitimnog prava da ljudi,<br />
u nekim okolnostima koje ni nas ni druge ne ugro`avaju, mogu da imaju razli~ite<br />
vrednosti u odnosu na na{e, zna~ajno doprinosi smanjivanju situacija sukoba.<br />
Brojni su primeri konflikata vrednosti koji se manifestuju kroz masovne proteste tzv. zelenih koji se bave<br />
ekolo{kim problemima, ili na primer antiglobalista koji sagledavaju negativne posledica globali<strong>za</strong>cije<br />
sveta.<br />
Nave{}emo primer de~aka Rajana Vajta koji je bio po~etkom osamdesetih me|u prvim `rtvama epidemije<br />
side u Americi. Ve} na samom ro|enju ustanovljeno je da Rajan boluje od hemofilije, nasledne bolesti krvi<br />
<strong>za</strong> ~ije le~enje se u to doba pojavio novi lek koji je davao dobre rezultate. Dobijanje terapije je <strong>za</strong>htevalo i<br />
mnogobrojne transfuzije krvi. Njegov organi<strong>za</strong>m je vremenom slabio i obavljane su i brojne operacije. U<br />
to doba nije bilo odgovaraju}ih provera krvi <strong>za</strong> transfuziju i posle jedne od brojnih operacija ustanovljeno<br />
je da je Rajan <strong>za</strong>ra`em hiv virusom. Doktori su mu davali jo{ samo {est meseci `ivota. Rajan je uprkos<br />
veoma mu~nim terapijama insistirao da nastavi {kolovanje i `ivi kao sav ostali svet. U to vreme Amerikanci<br />
su `iveli u pani~nom strahu od side i brinuli su se ne samo <strong>za</strong> sebe ve} i <strong>za</strong> svoju decu. Tako je Rajan<br />
pored svoje bolesti bio suo~en i sa ozbiljnom diskriminacijom. Mnogi roditelji nisu `eleli da Rajan poha|a<br />
{kolu u koju su i{la njihova deca. Stav roditelja je naravno uticao i na stav {kole koja mu je potom <strong>za</strong>branila<br />
poha|anje {kole. Rajan i njegova majka su <strong>za</strong>po~eli borbu preko suda. Kona~no, {kola mu je odobrila<br />
pristup {koli ali u odvojenim prostorijama izolovanim od ostale dece. Deca su bila jo{ brutalnija u svom<br />
odnosu. Nazivali su ga pogrdnim imenima. U restoranima su bacali pribor i tanjire iz kojih je on jeo. ivot<br />
je postao nesnosan. Porodica se preselila u drugi grad u dr`avi Indijana gde su gra|ani bili edukovani o<br />
bolesti, de~ak je mogao da poha|a {kolu, nau~io je da vozi, `iveo je jedan kvalitetan `ivot. Rajan je umro<br />
1990. godine upravo u vreme kada su nau~nici po~eli primenu novog leka u borbi protiv side.<br />
Verovanje, odnosno predrasude i njegova razli~itost doprineli su menjanju kvaliteta njegovog `ivota.<br />
4. Strukturalni konflikt - konfliktna situacija je strukturisana tako da je u nju konflikt<br />
ugra|en. Ta "struktura" koja i<strong>za</strong>ziva konflikt je na~in da se spolja{njim faktorima<br />
defini{u uloge i odnosi, ograni~ava nerazumno vreme, nejednaka snaga i autoritet tj.<br />
raspodela odgovornosti, nejednaka kontrola resursa, nagla{avaju se geografska ili<br />
fizi~ka ograni~enja. Strukturalni konflikt se mo`e razre{iti redefinisanjem uloga ili<br />
odgovovornosti, ponovnim regulisanjem sistema nagra|ivanja i ka`njavanja ili<br />
prilago|avanjem podele mo}i i kontrolom resursa.<br />
Kao primer strukturalnog konflikta naveli bismo primere iz poznatih romana <strong>za</strong> mlade od Marka Tvena:<br />
Do`ivljaji Toma Sojera i Do`ivljaji Haklberi Fina, dela iz 19. veka u Americi koja predstavljaju veoma<br />
zna~ajno svedo~anstvo o `ivotu i uticajan glas <strong>za</strong> rasnu toleranciju u Americi u to doba.<br />
U svom delu Kraljevi} i prosjak Tven ukazuje na mogu}nost sagledavanja situacije u kojoj se najsiroma{niji<br />
nalaze kada princ Edvard Tjudor <strong>za</strong>meni odelo sa de~akom iz siroti{ta. Oba de~aka nau~ila su mnogo o<br />
`ivotu jedan od drugoga a sama struktura sistema ~inila je da se konflikti {ire i dobijaju sve vi{e na svojoj<br />
okrutnosti. Strukturalno nasilje je bilo logi~na posledica strukturalnog konflikta.<br />
19