Spremno u sukobe - recepti za bolje bavljenje sobom - Zamisli Zivot
Spremno u sukobe - recepti za bolje bavljenje sobom - Zamisli Zivot Spremno u sukobe - recepti za bolje bavljenje sobom - Zamisli Zivot
Pogre{na mi{ljenja i percepcije koje ote`avaju proces medijacije U kontaktima sa drugim osobama ~esto imamo neka o~ekivanja, nadanja, pretpostavke i predstave o o~ekivanom pona{anju, stavovima koje bi ti ljudi trebalo da imaju kao i o njihovom odnosu prema nama. Tako|e, u pojedinim situacijama, a neki ljudi u svim, zaklju~ujemo o pona{anju drugih a i nas samih na osnovu malog broja informacija ili na osnovu neke predstave koju imamo kako bi to pona{anje trebalo da izgleda. Ove gre{ke jesu neka vrsta predrasudnog pona{anja i ~esto dovode do lo{ih emocija, besa, straha i sl. One su generalizacije i to pogre{ne generalizacije zasnovane na gre{kama u mi{ljenju i pogre{nim o~ekivanjima baziranim na prethodnom iskustvu, u~enju, nekim na{im strahovima i sl. Na osnovu ovih procena mi mo`emo da donosimo pogre{ne zaklju~ke o drugim osobama, situaciji u kojoj se nalazimo kao i samom problemu. Na ovom mestu ne govorimo samo o pogre{noj komunikaciji, na~inu na koji se obra}amo drugima, koji jezik koristimo i sl. ve} o celoj predstavi, slici koju imamo o nama i drugima, pri~i o tome {ta je adekvatno, a {ta ne, koja stoji iza odre|enog pona{anja u stvari same komunikacije. Gre{ke u mi{ljenju, na~inu na koji percipiramo druge ili sebe i gre{ke u o~ekivanjima koje mogu da nastanu na osnovu toga su: • sve ili ni{ta U ovoj situaciji razmi{ljamo u terminima sve ili ni{ta. Osoba mora ili u potpunosti da prihvati i da se slo`i sa ne~im {to izla`emo, ili ne mora da se slo`i. Sredina se ne prihvata. Ne dozvoljavamo postojanje umerenosti. Osoba mora u potpunosti da nas prihvati, a ukoliko to nije slu~aj to zna~i da nas ne ceni uop{te. Tako|e, i mi mo`emo o sebi da razmi{ljamo u ovim terminima. Ili }emo se slo`iti sa svim {to nam neka osoba govori, ili se ne}emo slo`iti ni sa ~im. • ''centar sveta'' O~ekujemo da svi drugi ljude postoje zarad nas. Oni su tu da nas zadovolje, da u~ine da se mi ose}amo sre}nim, da odgovore na na{e potrebe. Mi ne treba ni{ta da uradimo u odnosima sa drugima. Samo na{e postojanje za njih zna~i sre}u. Ukoliko neko ne odgovori na na{e potrebe, to zna~i katastrofu, a potrebe se mogu zadovoljiti samo na jedan na~in i alternative ne postoje. • generalizacija U odre|enim situacijama se donosi generalni zaklju~ak u odnosu na druge i u odnosu drugih prema sebi, a koji ide od neprihvatanja, neadekvatnosti, nerazumevanja, i sl. Na osnovu malog broja informacija donosimo zaklju~ak o drugima, o situaciji i o na{im relacijama. Na primer: ''Ona se slo`ila da sam ja prvi do{ao u {kolu, {to zna~i da se verovatno sla`e i sa na~inom na koji ja vidim ceo problem. Zna~i ja sada mogu ...'' • rigidno mi{ljenje Pretpostavljamo da }e odre|eno pona{anje biti okarakterisamo na samo jedan na~in i da razli~ita tuma~enja nisu mogu}a. Na primer, mislimo da ukoliko se slo`imo sa nekim predlogom re{enja ili ukoliko poka`emo emocije u nekoj situaciji da }emo se predstaviti kao slabi, popustljivi. Ne vidi se mogu}nost da to mo`da zna~i da smo otvoreni za razli~itost. 108
• samoprocenjiva~ko mi{ljenje Sebe do`ivljavamo na odre|en na~in, i pri tome smo rigidni u proceni i na~inu ispoljavanja te osobenosti. Osoba do`ivljava sebe kao, na primer, nekoga ko nikada ne ulazi u konflikt i ko zna da izlazi na kraj sa svim ljudima. To dovodi do toga da stalno izbegava konflikt jer misli da time kvari odnose sa drugima, da prihvata tu|e predloge i re{enja u svakoj situaciji i sl. • prenagla{avanje Procenjujemo ne~ije pona{anje u nagla{enoj formi, grade}i na osnovu bledih elemenata celu sliku. Na primer, neko nam ka`e: ''Ne sla`em se sa tobom. Mislim da je on time hteo da ka`e ...'' a mi pomislimo da je osoba protiv nas, da samo tra`i na koji na~in mo`e da nas ponizi pred drugima i sl. I pozitivne i negativne karakteristike mogu da se prenagla{avaju. Ukoliko tokom medijacije primetimo neki od ovih stilova, bitno je da medijator o tome razgovara sa stranama. Postavljanjem adekvatnih pitanja, prepoznavanjem strahova i tra`enjem dodatnih obja{njenja u vezi komunikacije i pona{anja, pogotovo od druge strane, mo`emo poku{ati ''da razbijemo'' neke od ovih pogre{nih kognicija. U grupu pogre{nih predstava i razmi{ljanja spada i predrasudno razmi{ljanje odnosno postojanje stereotipa. Naravno, ovde se ne ograni~avamo samo na mi{ljenje jer disktiminacija podrazumeva i pona{ajnu i emotivnu komponentu, ali mislimo da je kognitivna sfera ovde bitnija. Na{e pona{anje i razmi{ljanje, koje je obojeno stereotipnim stavovima ~esto je uzrok konflikta. Ali stereotipi jesu i realnost, upro{}eno razmi{ljanje koje nam poma`e da se snalazimo u svakodnevnom prenatrpanom svetu i bombi informacija. A kako? Tako {to }emo ljude i njihove karakteristike staviti u dobro i unapred osmi{ljene kutijice i retko, skoro nikada ih ne}emo odande vaditi. Ovo na{ mozak radi automatski, upro{}uje slo`enu stvarnost i zamislite kako bi na{ `ivot izgledao kada ovo ne bi bilo mogu}e. U interpersonalnim relacijama stereotipi nam tako|e poma`u. Mi klasifikujemo ljude, stavljamo ih u grupe koje mogu biti manje ili vi{e brojne i time dajemo neki smisao stvarima. To nam olak{ava da eventualno predvidimo njihovo pona{anje u budu}nosti, da razmi{ljano o uzro~no posledi~nim vezama pona{anja i sl. Tako|e, njihova prednost mo`e biti i u tome {to nam daje mogu}nost da se identifikujemo sa grupom. Ukoliko vidimo sebe kao pripadnika grupe, prihvatanje razmi{ljanja koje ~lanovi grupe imaju a koja mogu biti iskazana i u vidu stereotipa omogu}avaju nam identifikaciju sa grupom ali se i vi|enje ostalih pripadnika grupe nas samih menja - oni nas vide kao nekog ko im je jednak. Na ovaj na~in se i samopo{tovanje grupe ~esto menja u preterano pozitivnom pravcu. Ali ovo svakako nije opravdanje postojanju stereotipa. Oni nas s druge strane teraju u preterano upro{}avanje ne~ijeg pona{anja, ne daju}i nam pri tome mogu}nost da vidimo svu lepotu ljudske slo`enosti. Tako|e gre{ke u predvi|anjima mogu biti brojne, a time i nesporazumi. Da ne govorimo o diskrtiminatornom pona{anju, pona{anju kojim druge tretiramo na ne ba{ dobar na~in. 109
- Page 57 and 58: U ovoj fazi je va`no da se defini{e
- Page 59 and 60: - re{enje treba da bude razumljivo
- Page 61 and 62: 4. Utopista - ne pridaje va`nost iz
- Page 63 and 64: Teme o kojima nije mogu}e pregovara
- Page 65 and 66: Ukoliko vi to sami ne mo`ete prona|
- Page 67 and 68: KOMUNIKACIJA Komunikacijske ve{tine
- Page 69 and 70: Konflikti mogu da nastanu zbog broj
- Page 71 and 72: - okre}e se budu}nosti Medijator pr
- Page 73 and 74: • Argumentisanje Na primer: ''Pog
- Page 75 and 76: • Postavlja pitanja Te`i {to bolj
- Page 77 and 78: To su: - Pasivno slu{anje (}utanje)
- Page 79 and 80: Poja{njavanje Medijator poja{njava
- Page 81 and 82: Oslobodite se predrasuda i stereoti
- Page 83 and 84: Slu{anje koje vodi povezivanju i na
- Page 85 and 86: Asertivnost U konfliktnim situacija
- Page 87 and 88: Ovo je samo kratka poruka koju upu}
- Page 89 and 90: ovaj na~in ne}e osetiti napadnuto,
- Page 91 and 92: Mogu}i repertoar potreba je brojan
- Page 93 and 94: - Da bismo izbegli nesporazume i st
- Page 95 and 96: Kontroli{u}e - zabrane (Ne sme{); -
- Page 97 and 98: Neverbalna komunikacija Kao ljudska
- Page 99 and 100: - Indirektno - tako {to sam pokazuj
- Page 101 and 102: METODI I SAVETI ZA USPE[NU MEDIJACI
- Page 103 and 104: - tehnika bele`enja i vo|enja dnevn
- Page 105 and 106: postavljaju}i mu jasno odre|ena pit
- Page 107: mogu da ostvare svoj cilj i bez obz
- Page 111 and 112: U slu~aju ''vi{ka'' odgovornosti me
- Page 113 and 114: mogu}e. Morate da razvijete kreativ
- Page 115 and 116: Druga struja smatra da medijatori n
- Page 117 and 118: Me|utim, nekada i u {kolskom okru`e
- Page 119 and 120: Dodu{e, ovo poznajemo i iz svakodne
- Page 121 and 122: - promocija u~eni~ke participacije
- Page 123 and 124: Posle ovoga vi }ete obavezno uradit
- Page 125 and 126: Nau~ite ljude da su promene neminov
- Page 127 and 128: Literatura BEER, J.E, and others (1
- Page 129 and 130: Sadr`aj Uvod.......................
- Page 131: PRILOZI
- Page 134 and 135: 2.OSNOVNI PODACI O MEDIJACIJI: Imen
- Page 136 and 137: Prilog za medijatore ''Na~in vo|enj
- Page 139: Prilog za medijatore - ''Primer dog
- Page 143: Prilog za medijatore - ''Podsetnik
Pogre{na mi{ljenja i percepcije koje ote`avaju proces medijacije<br />
U kontaktima sa drugim osobama ~esto imamo neka o~ekivanja, nadanja,<br />
pretpostavke i predstave o o~ekivanom pona{anju, stavovima koje bi ti ljudi trebalo da<br />
imaju kao i o njihovom odnosu prema nama. Tako|e, u pojedinim situacijama, a neki<br />
ljudi u svim, <strong>za</strong>klju~ujemo o pona{anju drugih a i nas samih na osnovu malog broja<br />
informacija ili na osnovu neke predstave koju imamo kako bi to pona{anje trebalo da<br />
izgleda. Ove gre{ke jesu neka vrsta predrasudnog pona{anja i ~esto dovode do lo{ih<br />
emocija, besa, straha i sl. One su generali<strong>za</strong>cije i to pogre{ne generali<strong>za</strong>cije <strong>za</strong>snovane<br />
na gre{kama u mi{ljenju i pogre{nim o~ekivanjima baziranim na prethodnom iskustvu,<br />
u~enju, nekim na{im strahovima i sl.<br />
Na osnovu ovih procena mi mo`emo da donosimo pogre{ne <strong>za</strong>klju~ke o drugim<br />
osobama, situaciji u kojoj se nalazimo kao i samom problemu.<br />
Na ovom mestu ne govorimo samo o pogre{noj komunikaciji, na~inu na koji se<br />
obra}amo drugima, koji jezik koristimo i sl. ve} o celoj predstavi, slici koju imamo o<br />
nama i drugima, pri~i o tome {ta je adekvatno, a {ta ne, koja stoji i<strong>za</strong> odre|enog<br />
pona{anja u stvari same komunikacije.<br />
Gre{ke u mi{ljenju, na~inu na koji percipiramo druge ili sebe i gre{ke u o~ekivanjima<br />
koje mogu da nastanu na osnovu toga su:<br />
• sve ili ni{ta<br />
U ovoj situaciji razmi{ljamo u terminima sve ili ni{ta. Osoba mora ili u potpunosti da<br />
prihvati i da se slo`i sa ne~im {to izla`emo, ili ne mora da se slo`i. Sredina se ne<br />
prihvata. Ne dozvoljavamo postojanje umerenosti. Osoba mora u potpunosti da nas<br />
prihvati, a ukoliko to nije slu~aj to zna~i da nas ne ceni uop{te. Tako|e, i mi mo`emo<br />
o sebi da razmi{ljamo u ovim terminima. Ili }emo se slo`iti sa svim {to nam neka osoba<br />
govori, ili se ne}emo slo`iti ni sa ~im.<br />
• ''centar sveta''<br />
O~ekujemo da svi drugi ljude postoje <strong>za</strong>rad nas. Oni su tu da nas <strong>za</strong>dovolje, da u~ine<br />
da se mi ose}amo sre}nim, da odgovore na na{e potrebe. Mi ne treba ni{ta da<br />
uradimo u odnosima sa drugima. Samo na{e postojanje <strong>za</strong> njih zna~i sre}u. Ukoliko<br />
neko ne odgovori na na{e potrebe, to zna~i katastrofu, a potrebe se mogu <strong>za</strong>dovoljiti<br />
samo na jedan na~in i alternative ne postoje.<br />
• generali<strong>za</strong>cija<br />
U odre|enim situacijama se donosi generalni <strong>za</strong>klju~ak u odnosu na druge i u odnosu<br />
drugih prema sebi, a koji ide od neprihvatanja, neadekvatnosti, nerazumevanja, i sl. Na<br />
osnovu malog broja informacija donosimo <strong>za</strong>klju~ak o drugima, o situaciji i o na{im<br />
relacijama. Na primer: ''Ona se slo`ila da sam ja prvi do{ao u {kolu, {to zna~i da se<br />
verovatno sla`e i sa na~inom na koji ja vidim ceo problem. Zna~i ja sada mogu ...''<br />
• rigidno mi{ljenje<br />
Pretpostavljamo da }e odre|eno pona{anje biti okarakterisamo na samo jedan na~in i da<br />
razli~ita tuma~enja nisu mogu}a. Na primer, mislimo da ukoliko se slo`imo sa nekim<br />
predlogom re{enja ili ukoliko poka`emo emocije u nekoj situaciji da }emo se predstaviti kao<br />
slabi, popustljivi. Ne vidi se mogu}nost da to mo`da zna~i da smo otvoreni <strong>za</strong> razli~itost.<br />
108