Davor Marijan OLUJA - Hrvatski memorijalno-dokumentacijski ...
Davor Marijan OLUJA - Hrvatski memorijalno-dokumentacijski ...
Davor Marijan OLUJA - Hrvatski memorijalno-dokumentacijski ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Davor</strong> <strong>Marijan</strong><br />
<strong>OLUJA</strong>
Nakladnik<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>memorijalno</strong>-<strong>dokumentacijski</strong> centar Domovinskog rata, Zagreb<br />
Za nakladnika:<br />
dr. sc. Ante Nazor<br />
Urednik:<br />
dr. sc. Ante Nazor<br />
Autor<br />
dr. sc. <strong>Davor</strong> <strong>Marijan</strong><br />
Priloge pripremio<br />
Mate Rupi}<br />
Recenzenti:<br />
dr. sc. Nikica Bari}<br />
dr. sc. Zdenko Radeli}<br />
sto`erni general u mirovini Anton Tus<br />
Lektorica:<br />
Julija Barun~i} Pletikosi}<br />
Izrada kazala:<br />
mr. sc. Ana Holjevac Tukovi}<br />
Prijepis dokumenata:<br />
Indira Alpeza<br />
Priprema za tisak:<br />
Kolumna d.o.o.<br />
Tisak<br />
##<br />
Naklada<br />
500 primjeraka
<strong>Davor</strong> <strong>Marijan</strong><br />
<strong>OLUJA</strong><br />
Zagreb, rujan 2007.
<strong>Hrvatski</strong> vojnik (gardist)
SADR@AJ<br />
Rije~ urednika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7<br />
Oluja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29<br />
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148<br />
@ivotopis autora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150<br />
Prilozi (pripremio prof. Mate Rupi}) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153<br />
Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .424<br />
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .430<br />
5
Knin (tvr|ava), 6. kolovoza 1995. (autor fotografije: Alem Had`iegri})<br />
Vojno-redarstvena operacija “Oluja” zaslu`uje da, me|u ostalim, bude prezentirana<br />
ovakvim radom. To je najpotpuniji i najcjelovitiji prikaz “Oluje” koji sam do sada<br />
pro~itao.<br />
Iz recenzije sto`ernog generala Antona Tusa
RIJE^ UREDNIKA<br />
Zna~aj oslobodila~ke vojno-redarstvene operacije Oluja za sudbinu Hrvatske izniman je.<br />
Pobjedonosnom Olujom Hrvatska je u kolovozu 1995. uspje{no privodila kraju jedno<br />
vrlo dramati~no razdoblje svoje povijesti, zapo~eto oru`anom pobunom Srba u<br />
Hrvatskoj i teroristi~kim djelovanjem srpskih ekstremista od kolovoza 1990., kao uvodom u<br />
otvorenu agresiju na Republiku Hrvatsku, koju su od srpnja 1991. izvr{ile Oru`ane snage<br />
SFRJ (JNA i Teritorijalne obrane Srbije, Crne Gore i BiH), odnosno Srbija i Crna gora te<br />
srpske paravojne, uglavnom pro~etni~ke, postrojbe. Slobodno se mo`e re}i da je o ishodu<br />
Oluje ovisio opstanak Hrvatske u me|unarodno priznatim granicama i da bi neuspjeh te<br />
operacije za teritorijalnu cjelovitost RH imao kobne i trajne posljedice. Danas, 12 godina<br />
nakon pobjede Hrvatske vojske i policije te{ko je i zamisliti svu dramati~nost odluke o<br />
pokretanju Oluje, s obzirom na to da Hrvatska vjerojatno nikad vi{e ne bi dobila priliku da<br />
okupirani teritorij vrati u svoj ustavno-pravni poredak.<br />
Iako hladna, znanstvena ra{~lamba mo`e pokazati da operacija Oluja zbog niza problema<br />
u njezinoj pripremi i izvo|enju nije bila tako besprijekorna kakvom je neki prikazuju, {to je<br />
i razumljivo s obzirom na okolnosti u kojima se provodila i na brojnost mobiliziranoga<br />
ljudstva, za ve}inu Hrvata i gra|ana ostalih narodnosti koje `ive u Hrvatskoj i smatraju je<br />
svojom domovinom, ona je veli~anstvena. Prije svega zbog njezina rezultata – osloba|anja<br />
okupiranoga teritorija Republike Hrvatske te spa{avanja od sigurne smrti tisu}e ljudi u<br />
Biha}u. To je razlog zbog kojeg ni primjedbe vojnih analiti~ara i povjesni~ara o nedostacima<br />
u provedbi Oluje ne mogu dovesti u pitanje njezin uspjeh. Posebice jer pri dono{enju kona~ne<br />
ocjene o razini uspje{nosti Oluje treba uzeti u obzir da je tako slo`enu operaciju izvela vojska<br />
koja je stvorena u kratkom roku i ustrojavana u ratnim uvjetima, nakon {to se 1991. Hrvatska<br />
obranila od agresije nadmo}nih srpskih snaga i potpune okupacije u cilju stvaranja tzv. Velike<br />
Srbije. Oluja je zapravo kruna hrvatskog Domovinskog rata i potvrda vojnog umije}a<br />
hrvatskih ~asnika, do~asnika i vojnika, odnosno njihove hrabrosti i odlu~nosti, te<br />
organiziranosti i sposobnosti za primjenu znanstvenih dostignu}a, ali i za improvizaciju.<br />
Neovisno o tome je li u~inak njegove postrojbe bio manji ili ve}i, svaki hrvatski vojnik i<br />
policajac koji je ~asno sudjelovao u Oluji zaslu`uje priznanje i zahvalnost ostalih gra|ana<br />
Hrvatske, koji su godinama ~ekali osloba|anje svoje domovine i zavr{etak rata.<br />
Ta sudbonosna operacija hrvatskih oru`anih snaga predmet je gotovo svakodnevnih<br />
rasprava ili komentara, no malo je radova o njoj koji su temeljeni na povijesnim izvorima, kao<br />
{to je studija Oluja dr. sc. <strong>Davor</strong>a <strong>Marijan</strong>a. U njoj su po prvi puta u hrvatskoj historiografiji,<br />
kronolo{ki po zbornim podru~jima Hrvatske vojske, kriti~ki prikazane priprema i tijek vojnoredarstvene<br />
operacije Oluja. Iako su u knjizi predo~eni relevantni dokumenti, upravo je<br />
nedostupnost izvora – uglavnom zbog nesre|enosti arhivskoga gradiva, ali i zbog toga {to je<br />
dio gradiva ostao kod privatnih imatelja, velik problem svima koji `ele pisati o toj operaciji.<br />
Neki mo`da ne}e biti zadovoljni prezentacijom njihove uloge u Oluji, neki neposredni<br />
7
sudionici doga|aja mo`da }e uo~iti neke pogre{ne podatke u navedenim dokumentima, {to<br />
}e postaviti pitanje objektivnosti pojedinoga izvora, odnosno njegove cjelovitosti i to~nosti<br />
navedenih podataka. Zbog toga molimo sve koji }e imati argumentirane primjedbe na sadr`aj<br />
studije da ih dostave Centru, kako bi ih evidentirali i arhivirali, te u~inili dostupnim za neku<br />
novu prezentaciju. No, bez obzira na mogu}e nedostatke, ova studija odli~an je temelj za<br />
svaku daljnu raspravu o Oluji, tim vi{e jer je te{ko o~ekivati da se ve} prvim takvim radom<br />
mo`e odgovoriti na sva pitanja i probleme o tako slo`enom doga|aju kakav je bila spomenuta<br />
operacija.<br />
Ovom studijom javnost je dobila na uvid pregled Oluje iz perspektive povjesni~ara,<br />
temeljen na trenutno dostupnim povijesnim izvorima. Autor se u njoj ograni~io na prikaz<br />
sudjelovanja Zbornih podru~ja HV-a u Oluji i ne prikazuje djelovanje svake brigade<br />
pojedina~no. No, ostaje nada da }e ova studija potaknuti pisanje posebnih monografija o<br />
ulozi svakoga pojedinoga Zbornog podru~ja u Oluji, u kojima }e se detaljno prikazati<br />
anga`iranje svake brigade, odnosno svake bojne unutar brigade, kao i drugih postrojbi. Neke<br />
ve} postoje (primjerice, Jak{a Ragu`, Ratni put 151. samoborske brigade HV, Samobor, 2006.;<br />
Aleksandar Bo`i} – Damir Gor{eta, 153. velikogori~ka brigada HV, Velika Gorica, 2002.), a<br />
ve}inu tek treba napisati, da bi se potvrdio ili korigirao sadr`aj postoje}ih ra{~lambi.<br />
Upravo radi {to ve}e objektivnosti, studija je, odnosno njezini djelovi – pojedina Zborna<br />
podru~ja, dana na ~itanje cijenjenim zapovjednicima Hrvatske vojske, koji su svojim<br />
primjedbama pridonijeli kvaliteti i objektivnosti napisanoga, pru`aju}i u nekim slu~ajevima i<br />
druga~iji pogled na sadr`aj pojedinih izvora. Uvid u sadr`aj pisanog izvora i primjedbe<br />
neposrednih visokopozicioniranih sudionika doga|aja o kojem je rije~ posebno su bogatstvo<br />
ove studije. Time se, uz autorovu interpretaciju pisanoga izvora, `eljelo upozoriti i na<br />
mi{ljenja zapovjednika, kao neposrednih sudionika doga|aja, ~ije izjave imaju poseban<br />
zna~aj. ^itatelj tako mo`e dobiti potvrdu to~nosti pisanoga izvora, ali i uvjeriti se u<br />
neizbje`no razmimoila`enje sadr`aja pisanih izvora i memoarskoga gradiva, odnosno u<br />
~injenicu da isti pisani izvor o nekom doga|aju njegovi neposredni sudionici ~esto razli~ito<br />
interpretiraju. Naime, izvje{}a su ~esto pisana automatizmom i uglavnom se bave rezultatima,<br />
a manje na~inom ili obja{njenjima razloga zbog kojih su postignuti rezultati takvi kakvi jesu,<br />
tako da mogu pru`iti nepotpunu sliku nekog doga|aja. Zato je, radi objektivnog prikaza<br />
doga|aja, razgovor s neposrednim sudionicima po`eljan, da bi se obrazlo`ilo za{to je ne{to<br />
odra|eno tako kako je, a ne onako kako je bilo zami{ljeno u planovima. Dakako, u toj pri~i<br />
uvijek postoji opasnost da sugovornik bude previ{e subjektivan, uostalom kao i autori raznih<br />
izvje{}a i drugih pisanih dokumenata, a na povjesni~arima i drugim znanstvenicima je da to<br />
procijene. Osim toga, postoji i “korektiv javnosti”, pa je vrlo va`no da se sadr`aj izvora<br />
(pisanih i usmenih) {to je prije mogu}e objavi, ili da se o istoj temi napravi {to je mogu}e ve}i<br />
broj razgovora s neposrednim sudionicima doga|aja. U svakom slu~aju, po`eljno je da ~itatelj<br />
na jednom mjestu dobije sadr`aj ili interpretaciju povijesnog izvora i obja{njenje neposrednih<br />
sudionika doga|aja o kojem je rije~ u izvoru, jer se time pove}ava mogu}nost njegova<br />
realnijeg i objektivnijeg zaklju~ivanja.<br />
Zato zbog spremnosti na pomo} u ure|ivanju ove knjige treba zahvaliti generalima i<br />
zapovjednicima Hrvatske vojske i specijalnih postrojbi MUP-a RH, kao i udrugama<br />
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ~ije su korisne primjedbe pomogle {to<br />
objektivnijem prikazu onog dijela Oluje u kojem su neposredno sudjelovali. Njihova imena<br />
navedena su u bilje{kama, uz njihove osvrte na tekst ili navedene izvore. Posebice treba<br />
8
zahvaliti recenzentima knjige, generalu Antonu Tusu te dr.sc. Zdenku Radeli}u i dr.sc. Nikici<br />
Bari}u.<br />
Uz spomenutu znanstvenu studiju, knjiga je oboga}ena Prilozima dokumenata o va`nim<br />
politi~kim i vojnim doga|ajima uo~i Oluje, koji su utjecali na njezino pokretanje (proces<br />
pripajanja Srbiji i ujedinjenja tzv. Republike Srpske Krajine1 i Republike Srpske, odnosno<br />
Srba iz Hrvatske i BiH u jedinstvenu dr`avu te Biha}ka kriza), te o njezinim posljedicama<br />
(odlazak Srba s okupiranog podru~ja), koje je odabrao i za tisak pripremio vi{i arhivist Mate<br />
Rupi}, pro~elnik Odjela za arhivsko gradivo Hrvatskog <strong>memorijalno</strong>-dokumentacijskog<br />
centra Domovinskog rata. Navedene teme, odnosno odabrani i kronolo{ki slo`eni dokumenti<br />
u njima, trebali bi pomo}i u tra`enju odgovora na pitanje za{to se diplomacijom i mirnim<br />
putem nije moglo rije{iti pitanje okupiranoga teritorija Republike Hrvatske, za{to se Oluja<br />
vi{e nije mogla odga|ati, te za{to su tvrdnje da je hrvatsko vodstvo protjeralo Srbe iz tzv.<br />
Krajine i provelo etni~ko ~i{}enje povijesno neutemeljene. Da bi se upozorilo da pokretanje<br />
Oluje nije bio iznenadni hir hrvatskoga vodstva, ve} posljedica dugotrajnoga procesa<br />
neuspje{nih pregovora s vodstvom pobunjenih Srba o mirnoj reintegraciji okupiranoga<br />
hrvatskog teritorija i nedjelotvornih poteza me|unarodne zajednice, odnosno da bi se<br />
naglasilo da se problem pokretanja Oluje ne mo`e ograni~iti samo na doga|aje iz srpnja i<br />
kolovoza 1995., dokumenti u Prilozima ove knjige obuhva}aju raspon od 1991. do 1995.<br />
godine. A s obzirom na to da o namjerama vodstva pobunjenih Srba iz Hrvatske da se pripoje<br />
Srbiji i da zajedno sa Srbima iz BiH stvore jedinstvenu srpsku dr`avu, najbolje svjedo~e<br />
dokumenti nastali djelovanjem njihovih ili njima savezni~kih (“beogradskih”) politi~kih i<br />
vojnih institucija, prire|iva~ Priloga se u odabiru dokumenata ograni~io na izvore srpske<br />
provenijencije. Jednako tako je i u tematskoj cjelini Priloga koja prezentira planove i pripreme<br />
organiziranoga odlaska Srba iz Hrvatske. Mala iznimka u~injena je tek u poglavlju Priloga o<br />
Biha}koj krizi, koje radi podsje}anja na diplomatske napore hrvatskoga vodstva i ulogu<br />
velikih sila na razvoj doga|aja u Hrvatskoj i BiH zapo~inje pri~om hrvatskoga du`nosnika o<br />
pregovorima za rje{avanje Prve biha}ke krize. Uz to, da bi se do~arala dramati~nost situacije<br />
u kojoj se stanovni{tvo biha}ke enklave na{lo krajem srpnja 1995., u toj tematskoj cjelini<br />
navedeno je i nekoliko dokumenata, zapravo vapaja za neodlo`ivu pomo}, poslanih<br />
hrvatskom vodstvu iz opkoljenoga Biha}a.<br />
Dokumenti o poku{ajima pobunjenih Srba iz Hrvatske da se ujedine sa Srbijom zapo~inju<br />
Odlukom o “prisajedinjenju SAO Krajine” Republici Srbiji, koju je “Izvr{no vije}e SAO<br />
Krajine” donijelo 1. travnja 1991., a dokumenti o procesu ujedinjenja Srba iz BiH i Hrvatske<br />
zapo~inju “Deklaracijom o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske<br />
autonomne oblasti Krajina”, donesenom 27. lipnja 1991. godine. Ukupno je navedeno 30<br />
dokumenata, koji svjedo~e o intenzivnom radu srpskih politi~ara na pripremi ujedinjenja<br />
1 U svojim izdanjima <strong>Hrvatski</strong> <strong>memorijalno</strong>-<strong>dokumentacijski</strong> centar Domovinskog rata uglavnom se dr`i<br />
pravopisnog pravila o pisanju imena dr`ava ili politi~kih tvorevina, koje nala`e da se one samoprogla{ene i<br />
nepriznate stavljaju u navodnike ili da se naglasi da su “takozvane”. No, ovom prilikom prihvatili smo autorov stav<br />
“da imena svih dr`ava, politi~kih tvorevina i pokreta, bili oni me|unarodno priznati ili nepriznati, legalni ili<br />
ilegalni, rezultat pobune ili dogovora, prihva}eni ili odba~eni, ukratko – ’dobri’ ili ’zli’, treba pisati bez navodnika,<br />
upravo onako kako su se sami imenovali, odnosno, onako kako se navodi u povijesnim izvorima” (o tome vidi:<br />
Nikica Bari}, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Zagreb, 2005., 13-14). Dakako, to {to u tekstu uz spomen<br />
“SAO Krajine” ili “Republike Srpske Krajine” i njezinih paravojnih formacija ne}e biti navodnih znakova ili<br />
priloga “takozvana”, ne zna~i da autor okupirano podru~je Republike Hrvatske na kojem su pobunjeni Srbi<br />
uspostavili svoju vlast i proglasili paradr`avnu tvorevinu smatra legitimnim dr`avnim subjektom. Naprotiv.<br />
9
Srba iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (odnosno iz tzv. Republike Srpske Krajine<br />
i Republike Srpske) u jedinstvenu srpsku dr`avu. Tako su kronolo{ki navedeni “Protokol o<br />
suradnji izme|u Vlade RS i RSK” (Banja Luka, 22. rujna 1992.), “Deklaracija o ujedinjenju<br />
skup{tina RSK i RS” (Prijedor, 31. listopada 1992.), “Odluka o konstituiranju Narodne<br />
skup{tine RSK i RS” (Banja Luka, 24. travnja 1993.), “Prijedlog Narodne skup{tine RS i<br />
Skup{tine RSK Narodnim skup{tinama Srbije i Crne Gore za ujedinjenje u jednu dr`avu”<br />
(18. kolovoza 1994.), “Odluka Skup{tine RSK o davanju suglasnosti za Ustavni zakon o<br />
privremenom ustavnom ure|enju ’Ujedinjene Republike Srpske’” (Knin, 29. svibnja 1995.)<br />
i drugi dokumenti koji pokazuju da su Srbi iz Hrvatske i BiH nastavili pripremati akte za<br />
progla{enje “Ujedinjene Republike Srpske” i nakon poraza u operaciji Bljesak (svibanj 1995.),<br />
te da je taj proces, na korak od ostvarenja, prekinula Oluja.<br />
Dokumenti o Biha}koj krizi, izazvanoj napadima Srba iz BiH i Hrvatske na UN za{ti}enu<br />
zonu Biha} zapo~inju memoarskim gradivom – sje}anjem generala Kre{imira ]osi}a na<br />
pregovore u SAD-u s ameri~kim politi~kim i vojnim du`nosnicima, koji su rezultirali<br />
pokretanjem operacije hrvatskih snaga Zima ’94 i rje{avanjem Prve biha}ke krize. Nakon toga<br />
navedena su 44 dokumenta, uglavnom srpske strane, o doga|ajima oko Biha}a – od 27.<br />
listopada 1994. do 3. kolovoza 1995., koji pokazuju da je Biha} u srpskim planovima bio<br />
iznimno va`an cilj, kojega zbog `ilavog otpora 5. korpusa Armije BiH nije bilo mogu}e lako<br />
ostvariti. Pri tome, dokumenti svjedo~e da srpski stratezi nisu birali sredstva za osvajanje<br />
Biha}a, pa su proveli i tajnu operaciju s ciljem da uporabom biolo{kih sredstava za trovanje<br />
prehrambenih proizvoda, koje su krijum~arenjem dopremali u Biha}, izazovu masovno<br />
oboljenje boraca 5. korpusa i njihovo izbacivanje iz stroja.<br />
U tre}oj tematskoj cjelini prikazani su planovi pobunjenih Srba o evakuaciji stanovni{tva<br />
s okupiranoga teritorija Hrvatske. Me|u 22 dokumenta koji pokazuju da su planovi<br />
evakuacije u slu~aju napada HV-a, kakva je provedena u Oluji, postojali ve} od 1993., nalazi<br />
se i “Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovni{tva iz op}ina Benkovac,<br />
Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu”, donesena u popodnevnim satima 4.<br />
kolovoza 1995. u Kninu.<br />
Na kraju Priloga posebno je naveden sadr`aj tzv. Plana Z-4, koji pobunjeni Srbi u<br />
Hrvatskoj nisu htjeli ni razmotriti, te sje}anja predstavnika me|unarodne zajednice koji su<br />
sudjelovali u poku{aju provedbe toga plana. Njihove izjave o na~inu odbijanja vodstva Srba<br />
u Hrvatskoj da ponu|eni Plan prihvate kao platformu za razgovore jasna su potvrda da je<br />
svaki poku{aj mirne reintegracije okupiranih podru~ja u ustavno-pravni poredak RH zbog<br />
isklju~ivosti srpskih vo|a bio uzaludan.<br />
Za spomenute Priloge dokumenata mo`e se re}i da su izravan i argumentiran odgovor na<br />
pitanja za{to vojna opcija na`alost nije imala alternativu i za{to hrvatsko vodstvo Oluju vi{e<br />
nije moglo odga|ati, te na pitanje tko je odgovoran za odlazak u izbjegli{tvo hrvatskih<br />
gra|ana srpske nacionalnosti uo~i i tijekom Oluje. Dramati~no stanje obrane Biha}a, ~iji bi<br />
pad znatno, gotovo odlu~uju}e pobolj{ao poziciju srpskih snaga, odbijanje svih mirovnih<br />
inicijativa – i Vlade RH i me|unarodne zajednice, ~ak i “Plana Z-4” koji je Srbima u<br />
Hrvatskoj predvidio iznimno {iroku autonomiju, te ve} od 1991. neprekidan rad Srba iz<br />
Hrvatske i BiH na stvaranju jedinstvene srpske dr`ave na okupiranom prostoru RH i BiH –<br />
“Ujedinjene Republike Srpske”, koji je upravo pred Oluju u{ao u zavr{nu fazu dono{enja<br />
zajedni~kog Ustava, jasno pokazuju koliko su neuvjerljive tvrdnje da je Hrvatska po`urila s<br />
vojnim rje{enjem i da je trebalo ostaviti jo{ vremena za pregovore.<br />
10
S obzirom na iskustvo cjelokupnoga procesa pregovora o mirnoj reintegraciji okupiranoga<br />
hrvatskog teritorija u ustavno-pravni poredak RH, zaista je te{ko argumentirano objasniti<br />
pretpostavku da bi pobunjeni Srbi, da su uspjeli osvojiti Biha} i u strate{kom smislu bitno<br />
popraviti svoju vojnu poziciju prema Hrvatskoj, pristali na pregovore o mirnoj reintegraciji.<br />
Uz brojne dokumente, od kojih su neki navedeni i u Prilogu ove knjige, tome u prilog govori<br />
i intervju zapovjednika SVK general-potpukovnika Mile Mrk{i}a povodom Vidovdana 28.<br />
lipnja 1995., u kojem je pripadnicima SVK za`elio da “naredni Vidovdan do~ekaju ujedinjeni<br />
– u jednoj srpskoj dr`avi” (Vojska Krajine, br. 11, Jul, 1995., str. 24).<br />
Izniman zna~aj Biha}a, ~iji bi pad vjerojatno imao presudne posljedice za kona~an ishod<br />
rata, potvr|uje i veliko zanimanje medija za Biha}ku krizu. Po~etkom kolovoza 1995. Biha}<br />
je kao “klju~ u ratovanju i daljnjem razvoju doga|aja u BiH i Hrvatskoj” spominjan i u<br />
srbijanskom tisku, u kojem je takav zaklju~ak poja~an citatima iz stranih medija. Primjerice,<br />
prema pisanju The Independenta pad biha}ke za{ti}ene zone (u ruke bosanskih Srba) bio bi<br />
“kolosalan i mo`da smrtonosan udar ~itavoj operaciji UN-a” (“Sedma vojska”, Nin, br. 2327,<br />
4. 8. 1995.,10-11). Prema tome, situacija na terenu krajem srpnja 1995. jednostavno je<br />
nalagala ili bezuvjetan pristanak pobunjenih Srba u Hrvatskoj na trenutnu reintegraciju u<br />
ustavno-pravni poredak RH ili vojnu akciju hrvatskih oru`anih snaga.<br />
Dakako, osim vojno-strate{kih razloga uzrokovanih Biha}kom krizom, na odluku<br />
hrvatskih vlasti da ubrza proces vra}anja okupiranih prostora pod svoj ustavno-pravni<br />
poredak, ~ak i pod cijenu novoga rata, utjecali su i gospodarski razlozi, koji nisu prezentirani<br />
u ovoj studiji. Hrvatsko gospodarstvo bilo je znatno pogo|eno srpskom agresijom i<br />
okupacijom dijela Republike Hrvatske, posebice prekidom komunikacijskih pravaca izme|u<br />
sjevera i juga Hrvatske preko Knina te ~injenicom da je oru`ana pobuna Srba i agresija na<br />
Hrvatsku uni{tila mnoge gospodarske objekte. Odugovla~enje postoje}eg stanja i odga|anje<br />
reintegracije okupiranog teritorija svakim danom donosilo je nove gubitke, a nepovratno<br />
odnosilo znatne mogu}e prihode, prije svega od turizma. Pitanje je koliko bi hrvatsko<br />
gospodarstvo jo{ moglo izdr`ati takvo stanje, posebice s obzirom na brojne prognanike i<br />
izbjeglice o kojima je Hrvatska morala skrbiti, a kojima je odga|anje povratka svakodnevno<br />
uzrokovalo nove frustracije, prijete}i izbijanjem nemira. S obzirom na to, mo`e se postaviti i<br />
pitanje kako bi hrvatska vlast objasnila desecima tisu}a prognanika i ve} dobrano<br />
nezadovoljnih i frustriranih hrvatskih gra|ana, koji su od 1991. ~ekali na povratak svojim<br />
ku}ama, da }e jo{ jednu zimu provesti u progonstvu i da rje{enje o povratku trebaju pri~ekati<br />
jo{ tko zna koliko?<br />
Autor se u studiji osvrnuo i na jedno od najintrigantnijih pitanja vezanih uz Oluju: jesu li<br />
pobunjeni Srbi okupirano podru~je Republike Hrvatske (UNPA sektori Sjever i Jug)<br />
napustili svojevoljno ili su protjerani, odnosno je li Hrvatska s operacijom Oluja provela<br />
etni~ko ~i{}enje pobunjenih Srba? Zaklju~ak da je masovni odlazak Srba iz Hrvatske tijekom<br />
operacije logi~an i da je bio organiziran od vlastitoga vodstva, {to zna~i da HV nije ni mogla<br />
provesti “etni~ko ~i{}enje”, temelji se na povijesnim izvorima. Neki od dokumenata tzv. RSK<br />
koji govore o tome da je odlazak Srba s okupiranoga podru~ja u Oluji planiralo i provelo<br />
politi~ko i vojno vodstvo pobunjenih Srba navedeni su u Prilozima knjige, a u prilog tome<br />
govore i svjedo~enja Srba izbjeglih iz Hrvatske.<br />
Jednako tako, i pregled srbijanskog tiska iza{log neposredno nakon Oluje potvr|uje da je<br />
za odlazak srpskoga stanovni{tva iz Hrvatske tijekom Oluje odgovorno politi~ko i vojno<br />
11
vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj. 2 Mnoga pitanja i komentari u srbijanskom tisku<br />
upu}uju na zaklju~ak da su tamo{nji novinari, ali i javnost, smatrali da je za stradanje srpskoga<br />
naroda u Hrvatskoj odgovorno “kraji{ko vodstvo”: Za{to krajinsko rukovodstvo nije na vreme<br />
prihvatilo mir, ako ve} nije moglo da izdr`i rat? Ko je zaista, doneo naredbe o povla~enju naroda<br />
i vojske? Ako su ve} bili dovoljno samostalni da odbiju mirovne predloge, sugestije i zahteve u tom<br />
smeru iz Beograda, za{to se onda nisu branili? – samo su neka od pitanja u srbijanskom tisku.<br />
Srpska javnost je od “kraji{kog rukovodstva, koje nije be`alo na za~elju kolone” tra`ila<br />
odgovor na pitanje: Za{to je i po ~ijem savetu odlu~ilo da pokrene stotine hiljada stanovnika<br />
prema Srbiji? (Zoran Jev|ovi}, “Be`anje na ~elu kolone”, Ve~ernje novosti, 16. VIII. 1995.).<br />
Zapravo, ve} prvog dana Oluje u jugoslavenskom tisku pojavila se osuda pona{anja<br />
“rukovodstva RSK”, zato {to je opravdanje za poraz tra`ilo u navodnoj prodaji od strane<br />
Beograda, a ne u “vrlo krutom i nelojalnom odnosu prema Srbiji”: Oni pri~aju neku pri~u<br />
kako }e ujediniti sve srpske zemlje, onda im zagusti, pa pozivaju Srbiju u pomo}. Srbija im je dala<br />
oru`je, poslala im je zapovjednika da ih organizira. Re~eno im je da pregovaraju s Hrvatskom i<br />
tako pacificiraju situaciju. Ne! Oni su od toga htjeli veliki spektakl, nebesku dramu. Me|utim,<br />
Hrvati su im sada u{li u dubinu, odsjekli ih; tako gube i diplomatske pozicije i ulog im je daleko<br />
manji (“Pakao na Drini”, Monitor, Crnogorski nezavisni nedjeljnik, br. 250, 4. 8. 1995., 8-<br />
9).<br />
Govore}i u medijima, sami du`nosnici tzv. RSK me|usobno su se optu`ivali ili pravdali<br />
svoje odluke i time zapravo priznali svoju odgovornost. Primjerice, posljednji “predsjednik<br />
vlade RSK” Milan Babi} izrazio je zaprepa{tenje ~injenicom “da su G[ SVK i predsednik<br />
Marti} naredili op{tu evakuaciju stanovni{tva i povla~enje vojske” (“Povla~enje umesto<br />
borbe”, Ve~ernje novosti, 9. VIII. 1995.). Prozvani Milan Marti} te je navode opovrgnuo,<br />
ustvrdiv{i da je samo izdao naredbu o sklanjanju stanovni{tva u okolna sela, a da o povla~enju<br />
vojske “nije bilo ni re~i” (“Nisam naredio povla~enje vojske”, Politika, 13. VIII. 1995.).<br />
Dodu{e, njegovu izjavu o sklanjanju stanovni{tva samo u “okolna sela” demantira pismo<br />
“ministra vanjskih poslova RSK” Milivoja Vojnovi}a od 5. kolovoza, upu}eno<br />
glasnogovorniku UNPROFOR-a Juriju Mijahotniku, kojim ga obavje{tava da su “Vlada<br />
RSK i G[ SVK donijeli odluku o hitnoj evakuaciji djece, `ena i staraca s teritorija tzv. RSK u<br />
Jugoslaviju i tra`i pomo} UNPROFOR-a” (Radovan Kova~evi}, “Ko je doneo odluku o<br />
evakuaciji RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.).<br />
No, svaka nejasno}a o tome tko je, kada i prema kojim mjestima zapovjedio evakuaciju<br />
otklonjena je u Beogradu 22. kolovoza 1995. na konferenciji za novinare, na kojoj su prvi put<br />
nakon pada tzv. RSK u javnosti govorili ~lanovi njezine Vlade i Skup{tine, i zapravo potvrdili<br />
da je za odlazak Srba iz Hrvatske odgovorno politi~ko i vojno vodstvo pobunjenih Srba u RH.<br />
Naime, novinarima je tada pokazana “Odluka o evakuaciji stanovni{tva iz op{tina Knin,<br />
Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac”, koju je donio “Vrhovni savet odbrane”, a potpisao<br />
Milan Marti}. Ve~ernje novosti i Politika u izvje{taju s konferencije donose faksimil “Odluke”,<br />
prema kojoj se za borbu nesposobno stanovni{tvo trebalo izvu}i preko Otri}a u pravcu Srba<br />
i Lapca. Potpuni tekst “Odluke” objavljen je u ~lanku Radovana Pavlovi}a “Narod je iz Knina<br />
poveo Vrhovni savet odbrane RSK” (Politika, 23. VIII. 1995.): Zbog novonastale situacije<br />
izazvane otvorenom op{tom agresijom Hrvatske na RSK i nakon prvih po~etnih uspeha u odbrani,<br />
2 Srbijanski tisak od kolovoza do prosinca 1995. pregledao je Ivan Rado{, a osvrt na dio prikupljenih ~lanaka,<br />
zajedno s njim napravila je Ana Holjevac Tukovi}. Njihova zapa`anja kori{tena su za ovaj prikaz. Uz to, treba<br />
zahvaliti i Borisu Ani}u na prijevodu i analizi odabranih tekstova iz publikacija na engleskom jeziku, ~iji se sadr`aj<br />
odnosi na problematiku “Oluje”.<br />
12
do{lo je do ugro`avanja velikog dela teritorije severne Dalmacije i dela Like, zbog toga odlu~ujemo:<br />
Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovni{tva iz op{tina Knin,<br />
Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac. Evakuaciju sprovoditi planski prema pripremljenim<br />
planovima pravcima koji izvode prema Kninu i dalje preko Otri}a prema Srbu i Lapcu. Za<br />
evakuaciju zatra`iti pomo} komande Unprofora sektor “Jug” sa sedi{tem u Kninu.<br />
Izjave du`nosnika tzv. RSK koje su potom uslijedile bile su poku{aj pranja vlastite<br />
odgovornosti. “Predsjednik Skup{tine RSK” Rajko Le`ai} izjavio je da on za odluku nije znao,<br />
no da smatra kako se stanovni{tvo trebalo povu}i samo u okolna sela, jer “RSK nije ni imala<br />
profesionalnu vojsku ve} je narod bio ta vojska, pa je zato i logi~no da za neja~i krenu o~evi,<br />
mu`evi, bra}a, sinovi”. Savjetnik Milana Marti}a Milan Ivani} odluku je nazvao nelegalnom,<br />
jer sjednica VSO nije imala kvorum, tako da su o svemu odlu~ili samo Milan Marti} i Mile<br />
Mrk{i}, budu}i da se ostali ~lanovi VSO nisu niti nalazili u Kninu (Milan Babi} je bio u<br />
Beogradu, “ministar unutra{njih poslova” To{o Paji} na Kordunu, a “ministar obrane” Milan<br />
[uput u Korenici). “Ministar vanjskih poslova” Milivoj Vojnovi} ocijenio je da je cilj<br />
“Odluke” bio uvla~enje SRJ u rat te potvr|uje da je u dr`avnom vrhu tzv. RSK niz godina<br />
postojao raskol izme|u dvije grupe – “one za pregovore i ratnohu{ka~ke”. Iako na novinarsko<br />
pitanje tko je naredio povla~enje vojske nazo~ni nisu dali precizan odgovor (M. Bo{njak, D.<br />
Dimitrovska, “Be`aniju naredio Marti}”, Ve~ernje novosti, 23. VIII. 1995.; “Odluku o<br />
evakuaciji doneo Marti}”, Politika, 23. VIII. 1995.), ~ini se da je ve} svima bilo jasno da je za<br />
evakuaciju i stradanje Srba u Hrvatskoj odgovorno vodstvo tzv. RSK. Komentar iz<br />
srbijanskoga tiska mo`da je naprimjereniji za potvrdu takve ocjene: Krajinska be`anija ima<br />
svoju jasnu identifikacionu {ifru ... jasno je da je usvajanjem politike sa Pala celokupno<br />
rukovodstvo RSK, od predsednika Republike, Vlade i vojnog vrha, palo na istorijskom ispitu, i da<br />
je isklju~ivo odgovorno za sudbinu 200.000 Srba iz zapadnog krajinskog dela (Radovan<br />
Kova~evi}, “Ko je doneo odluku o evakuaciji RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.).<br />
Krivce je “u svom dvori{tu” potra`io i tada{nji vo|a opozicijske stranke Srpskog pokreta<br />
obnove, Vuk Dra{kovi}, isti~u}i zapravo isklju~ivost Srba i njihovu odlu~nost u provedbi<br />
odluke da svi Srbi moraju `ivjeti u jednoj dr`avi. Njegov odgovor na pitanje novinara o<br />
“krivici za pad Krajine i sudbinu srpskog stanovni{tva na tim prostorima”, jasno pokazuje<br />
zbog ~ega je srpski narod u Hrvatskoj do`ivio tragediju i tko je odgovoran za nju: Ve}<br />
godinama u Srbiji se vi~e kako Krajina nikada ne}e ni pomi{ljati da `ivi igdje osim u velikoj<br />
Srbiji. Ta nerealnost toliko je bila sna`na da je u{la u svijest i podsvijest velikog broja naroda. Krivi<br />
su svi koji su hranili narod takvom opasnom iluzijom. Na drugoj strani, mi koji nismo mislili<br />
tako, ispostavlja se da nismo bili u stanju objasniti narodu da je u velikoj zabludi. Zato {to nismo<br />
uspjeli re}i narodu na vrijeme {to ga ~eka i sami smo krivi (“Gurat }u na svaka vrata”, Vreme,<br />
21. 08. 1995.).<br />
U srbijanskom tisku opisane su i okolnosti u kojima je donijeta odluka o evakuaciji, te<br />
na~in na koji je stanovni{tvo obavije{teno u njoj. Tako se u reporta`i Milorada Bo{njaka,<br />
novinara raspore|enoga u “Dr`avni informativni pul RSK” (od 10. lipnja 1993.), navodi da<br />
se 4. kolovoza 1995. oko 12 sati u Domu vojske u Kninu zapovjednik snaga UN-a u sektoru<br />
Jug Alain Forand sastao s vojnim i politi~kim du`nosnicima tzv. RSK “pukovnikom Kostom<br />
Novakovi}em – pomo}nikom komandanta SVK, pukovnikom Milanom Trgov~evi}em –<br />
{efom vojnog pregovara~kog tima SVK, Mladenom Kalapa}em – oficirom za vezu s<br />
Unproforom i Savom [trbcem – sekretarom vlade”, te da se “istodobno u trajnom zasjedanju<br />
nalazio Vrhovni savet odbrane RSK, koji su ~inili predsjednik RSK Milan Marti}, predsjednik<br />
Vlade Milan Babi} (tada se nalazio u Beogradu), zapovjednik SVK Mile Mrk{i}, ministar<br />
13
unutra{njih poslova To{o Paji} (tada je bio na Kordunu) i ministar obrane Milan [uput (tada<br />
je bio u Korenici)”. Autor potom navodi da je oko 19 sati pukovnik Novakovi} obavijestio<br />
novinare da je nare|ena evakuacija G[ SVK i vladinih institucija u li~ki gradi} Srb, te da je u<br />
dogovoru izme|u Novakovi}a i novinara odlu~eno da stanovni{tvo o tome obavijeste kuriri<br />
Civilne za{tite, “jer se nije `elelo da Hrvati u eteru Radio Knina slu{aju obrazlo`enje<br />
naredbe”. Pri tome citira dio teksta obrazlo`enja naredbe: Evakuacija se vr{i iz preventivnih,<br />
bezbednosnih razloga. A, i borcima na frontu bi}e lak{e, kad budu znali da su njihovi najmiliji<br />
na sigurnim mjestima u Srbu i Donjem Lapcu (Milorad Bo{njak, “Tvrdoglavost i naiva”,<br />
Ve~ernje novosti, 22. VIII. 1995.).<br />
Prema tome, i rasprave u srbijanskom tisku, posebice izjave du`nosnika tzv. RSK, pokazuju<br />
koliko su optu`be da je HV u Oluji provela “etni~ko ~i{}enje”, a da je hrvatsko vodstvo<br />
odgovorno za odlazak Srba iz Hrvatske, neuvjerljive i s povijesnog gledi{ta neutemeljene. No,<br />
s obzirom na spomenuto, rasprava o evakuaciji sada se uglavnom prebacuje na pitanja je li<br />
ona bila “unaprijed smi{ljena i s nekim dogovorena” (misli se na navodni “dogovor Tu|man-<br />
Milo{evi}”) ili je posljedica vojne situacije, odnosno procjene vojnoga i politi~kog<br />
zapovjedni{tva SVK da se “ne mogu oduprijeti Hrvatskoj vojsci”, pa je takav, svojevrstan<br />
strate{ki potez poduzet u nadi da }e evakuacija civila s podru~ja oko Knina omogu}iti<br />
koncentriraniju borbu pripadnika SVK. Primjerice, u knjizi Hrvatskog helsin{kog odbora<br />
(HHO) za ljudska prava pod naslovom Vojna operacija ’Oluja’ i poslije (Zagreb 2001., str. 13,<br />
14, 21, 23 itd.) navode se primjeri koji pokazuju da je povla~enje civilnog stanovni{tva iz tzv.<br />
RSK zapo~elo i prije po~etka Oluje, te da su se civili morali povla~iti i pod prijetnjom smrti<br />
od svojih sunarodnjaka, ali se u tekstu uglavnom sugerira da je povla~enje rezultat unaprijed<br />
planiranoga scenarija (navodnog dogovora izme|u Tu|mana i Milo{evi}a). Uz to {to su takve<br />
sugestije znanstveno neutemeljene, u tekstu se navodi da je za odlazak pobunjenih Srba iz<br />
Hrvatske odgovorno i hrvatsko vodstvo, navode}i da “izjave i poruke hrvatskih ~elnika,<br />
posebice Tu|mana i pokojnoga [u{ka nisu ulijevale nadu u mogu}nost dostojanstvenog i<br />
~asnog poraza, bilo mirnom reintegracijom ili sklapanjem kakva drugog sporazuma” (HHO,<br />
Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 21). Da takvi navodi nisu korektni i objektivni, odnosno<br />
da, s obzirom na stav i postupke politi~kog vodstva pobunjenih Srba, mogu}nost mirne<br />
reintegracije nije bila realna, najbolje pokazuje sudbina tzv. Plana Z-4, kojega vodstvo<br />
pobunjenih Srba nije uzelo ni u razmatranje.<br />
Povijesna je ~injenica da izjave za javnost predsjednika RH F. Tu|mana i ministra obrane<br />
RH G. [u{ka nisu utjecale na odluku pobunjenih Srba u Hrvatskoj da odbiju “Plan Z-4”, te<br />
da je njihovo vodstvo odlu~no odbijalo svaki prijedlog o reintegraciji okupiranoga hrvatskog<br />
teritorija, odnosno tzv. RSK, u ustavno-pravni poredak RH, ma koliko on bio povoljan i u<br />
postoje}im okolnostima me|unarodno priznatih granica RH zapravo maksimalisti~ki.<br />
Uostalom, i u srbijanskom tisku je nakon Oluje prevladavalo mi{ljenje da je “Plan Z-4”<br />
trebalo prihvatiti. Primjerice, u jednom od ~lanaka u kojem se analizira “Plan Z-4”, navedeno<br />
je da se Srbima, izme|u ostaloga, nudila vlastita zastava, grb, valuta, policijske snage, {to je<br />
prema autorovu mi{ljenju predstavljalo maksimum koji je trebalo prihvatiti, s obzirom na<br />
~injenicu da Zapad nikad ne bi me|unarodno priznao “RSK” (“Za{to zvona ne zvone”,<br />
Vojska, br. 159, 24. 8. 1995., 12).<br />
Osim komentara da je “Plan Z-4” bio “plan poslednje {anse” koji je Srbima omogu}avao<br />
da postignu maksimum s obzirom na ~injenicu “da Zapad RSK nikada ne bi me|unarodno<br />
priznao”, u srbijanskom tisku navodi se da su odbijanju plana i “podgrejavanju” nerealnih<br />
14
ambicija tzv. RSK “kumovali” i mnogi politi~ki faktori u Beogradu. Tako se navode izjave<br />
Borisava Jovi}a da je “Krajina dovoljno vojni~ki jaka da se odupre eventualnom napadu<br />
hrvatske vojske” i Vojislava [e{elja “da je Plan Z-4 potpuno neprihvatljiv”, ali i mi{ljenje<br />
Zorana \in|i}a: ^injenica da srpski narod u RSK ne prihvata plan upu}uje nas na to da ga ni<br />
mi ne podr`imo. Zanimljivo je da se u istom komentaru kao najdosljedniji zagovaratelj “Plana<br />
Z-4” navodi Vuk Dra{kovi} (Miljenko Pe{i}, “Da li je propu{tena istorijska {ansa”, Politika,<br />
8. VIII. 1995.), koji ga je o~ito shva}ao kao neizbje`nu realnost, jer njegov nedugo prije toga<br />
izre~en stav da bi Bosna i Hercegovina s 85% teritorija trebala u}i u konfederaciju sa Srbijom<br />
i Crnom Gorom pokazuje da se nije odrekao ideje o stvaranju velike srpske dr`ave: Kada<br />
ka`em da prihvatam plan Kontakt grupe kao osnovu za dalje pregovore, ja nipo{to ne ka`em da<br />
49% Bosne i Hercegovine bude srpsko, a ostalo ne bude srpsko. Taman posla! Da mirovni plan<br />
ka`e i da je 60% Bosne srpsko, a ostalo nesrpsko, ja bih rekao da sam protiv (“I dalje za veliku<br />
Srbiju”, Intervju, 21.VII.1995., 12-13).<br />
Nasuprot neargumentiranog mi{ljenja da je odlazak Srba iz Hrvatske tijekom Oluje<br />
uzrokovan “dogovorom Milo{evi}-Tu|man”, u raznim ra{~lambama Oluje vojni stru~njaci<br />
evakuaciju civila iz tzv. RSK tuma~e potezom kojim se poku{ao sprije~iti poraz SVK,<br />
odnosno potezom koji je bio uvjetovan stanjem na boji{tu i nagovje{tajem potpunog vojnog<br />
poraza. Primjerice, u ra{~lambi CIA-e o Oluji navodi se da je samo Kninu nare|ena<br />
evakuacija, a ne i sektoru Sjever, s namjerom da se omogu}i snagama 7. korpusa SVK<br />
koncentriranje na borbu, te da su zapovjednici SVK ipak bili primorani na izbor – povla~enje<br />
ili uni{tenje svojih snaga (Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict,<br />
1990-1995, Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis,<br />
Washington, DC 20505, May 2002., poglavlje 89, str. 371-372, 375).<br />
U spomenutoj ra{~lambi (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 374) navodi se da “nisu<br />
istinite tvrdnje da su biv{i ~asnici ameri~ke vojske trenirali HV (odnosno planirali Oluju) ili<br />
da je NATO podupro hrvatsku ofenzivu ili da je Milo{evi} poslao generala Mrk{i}a u RSK s<br />
ciljem pripreme povla~enja vojske i stanovni{tva te da se SVK nije ozbiljno borila, ve} se samo<br />
povukla ~im je po~eo napad HV-a ili da je Beograd izdao RSK”, kako u svojoj knjizi tvrdi<br />
general SVK M. Sekuli}. Nasuprot tome isti~e se da je “zadivljuju}a pobjeda HV-a po~ivala<br />
s jedne strane na pobolj{anjima u strukturi snaga i doktrini pred operaciju, a s druge strane,<br />
da je uspjeh postignut ~injenicom da su HV i 5. korpus ABiH prodrli u klju~ne srpske<br />
polo`aje, otvoriv{i ih i dobro iskoristiv{i tijekom operacije, ~ime su slomili obrambeni sustav<br />
SVK”. Dakle, isti~e se da je temelj Oluje bilo pobolj{anje u doktrini i strukturi snaga HV-a,<br />
koje se provodilo od 1993., jer su ta profesionalna pobolj{anja pove}ala mogu}nosti HV-a u<br />
planiranju i organiziranju operacije dojmljive veli~ine i slo`enosti, kao i mogu}nosti izvo|enja<br />
operacija brzinskih proboja kojima bi mogli prodrijeti duboko iza neprijateljske obrane.<br />
Dakako, spominje se i da doktrina sama po sebi nije donijela pobjedu, ve} je morala biti i<br />
dosljedno provedena na terenu. No, budu}i da tijekom Oluje Hrvatska vojska nije niti<br />
odmah, niti posvuda bila uspje{na u planiranim napadima, dr`i se da uspjeh vi{e le`i u<br />
postizanju proboja na klju~nim mjestima, koji su dodatno pomognuti ometanjem<br />
zapovjednih sustava SVK, te da je sve to zajedni~ki potkopalo obrambeni sustav SVK kao<br />
cjeline i prouzrokovalo njezin raspad. Kao preduvjet uspje{nom zavr{etku Oluje, odnosno kao<br />
“prva i najo~itija kriti~na pojedina~na akcija” navodi se dugotrajno napredovanje HV-a<br />
Dinarom i Livanjskim poljem, kojim se do{lo do izvrsnih polo`aja za brzi i izravni napad na<br />
Knin, zaobila`enjem glavnih obrambenih polo`aja SVK ju`no od grada. Dr`i se da je<br />
15
osvajanjem Bosanskoga Grahova Hrvatska vojska zape~atila sudbinu Knina i prije nego {to je<br />
sama Oluja krenula (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 374-375). Da je gubitak B.<br />
Grahova i napad HV-a iz tog pravca na Knin bio veliko iznena|enje za vodstvo SVK pokazuje<br />
i njihova “Procjena ugro`enosti i mogu}nosti za za{titu i spasavanje”, izra|ena u Kninu u<br />
travnju 1995. godine. Naime, u navo|enju mogu}ih pravaca djelovanja HV-a prema Kninu<br />
u njoj se spominju zadarski, splitski (Mu}), {ibenski i sinjski pravac, a mogu}nost napada<br />
hrvatskih snaga s kninske Dinare vodstvu pobunjenih Srba o~ito nije bila ni u primisli (vidi<br />
Prilog 3 ove knjige, dokument br. 10).<br />
Jednako tako, u ra{~lambi CIA-e navodi se da su borbeni uspjesi HV-a i ABiH ubrzani i<br />
strukturalnim nedostacima SVK, za koje su ~asnici HV-a znali i izra~unali kako ih iskoristiti.<br />
Isti~e se da najve}i problem SVK nije bio nevoljnost ili nespremnost za borbu, ve} ~injenica<br />
da ih je bilo premalo, te da je taj problem prepoznat kad je doveden general Mrk{i} kako bi<br />
preustrojio obrambene formacije i uspostavio bolju i ve}u pokretnu pri~uvnu snagu.<br />
Primje}uje se da su se “kraji{ki Srbi dobro borili tijekom napada u susjednoj dr`avi, u bitkama<br />
kod Biha}a, da je u Oluji velik broj formacija SVK uspijevao odolijevati frontalnim napadima<br />
snaga HV-a i zadr`ati svoje polo`aje, no da Glavni sto`er SVK i zapovjednici jedinica nisu<br />
imali dovoljno borbenih formacija za odr`avanje pokretnosti i dubine potrebne za zadr`avanje<br />
prodora HV-a. Kao primjer navodi se da nakon nadiranja HV-a kroz stati~nu obranu SVK<br />
kod Knina, 7. korpus SVK nije imao niti jednu pri~uvnu jedinicu na raspolaganju za<br />
odupiranje i sprje~avanje pada grada, te da je jedina neraspore|ena jedinica bila skrpana od<br />
komadi}a izvu~enih iz brigada u njegovom sastavu. Jednako tako, kao primjer navodi se da<br />
je nedostatak rezervi za ubla`avanje napada s boka uzrokovao i izvla~enje dobro branjenog<br />
dijela ju`no od Karlovca, te da je ~vrsta obrana Petrinje pokleknula kad su rezerve na koje je<br />
ra~unala bile raspore|ene drugdje (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 375).<br />
Dakako, o razlozima vojnog sloma tzv. RSK raspravljalo se i u srbijanskom tisku. U jednoj<br />
od ra{~lambi uzroka poraza SVK dvojica neimenovanih generala jugoslavenske vojske<br />
usuglasili su se da je od samog po~etka u organizaciji obrane tzv. RSK i ustroju njezine vojske<br />
u~injeno mnogo propusta, a u prilog tome spominju:<br />
– manjak “discipline, srca i pameti” i ~injenicu da je moral vojske “razoren saznanjima da se<br />
jedni stalno bogate, dok drugi tavore u rovovima ... dok samo sirotinja ratuje”;<br />
– zna~ajno naprezanje stanovni{tva u obrambenim zadacima, kao i nerazmjeran omjer<br />
aktivnoga i rezervnoga sastava u korist aktivnoga, uz napomenu da je od ukupno 50.000<br />
vojnika, ~ak 38.000 bilo u aktivnom sastavu; 3<br />
– sukobi u dr`avnom vrhu i ~este smjene u zapovjednom kadru vojske i u korpusima, koje<br />
nisu imale u~inka u pobolj{anju obrane;<br />
– izrazito negativan u~inak raznih linija zapovijedanja, ponajprije jedinica MUP-a za<br />
specijalne namjene koje su ~esto “prekora~ivale ovla{}enja, kontrolirale vojsku i maltretirale<br />
oficire”;<br />
– razni nedisciplinirani dobrovolja~ki paravojni sastavi sa “samozvanim vojvodama”, koji se<br />
nisu htjeli pod~initi zajedni~kom zapovjedni{tvu.<br />
Uz opasku da mu je posao bio utoliko ote`an {to je “dobio natrag petnaestak hiljada<br />
mobilisanih izbeglica”, primje}uju da zna~ajan pomak u organizaciji vojske nije u~inio ni<br />
3 Kad je rije~ o broju vojnika SVK, zanimljivo je da se u prijedlogu “Plana upotrebe SVK”, napravljenom<br />
po~etkom 1995., navodi broj od 69.000 mogu}ih pripadnika SVK – “po varijanti da SVK izvodi obranu bez ve}eg<br />
oslonca na Vojsku Jugoslavije i Vojsku Republike Srpske”. Vidi Prilog 1 ove knjige, dokument br. 18.<br />
16
Mile Mrk{i} – “oficir elitne jedinice Vojske Jugoslavije”, od kojeg se o~ekivalo da ustroji gotove<br />
snage za brze intervencije, spremne za udare po dubini i za “rasecanje hrvatske teritorije”.<br />
Zaklju~uje se da je “SVK i po ljudstvu i po tehnici bila inferiorna u odnosu na agresora”, no,<br />
isto tako, da se u javnosti uo~i napada baratalo pretjeranim podacima o snazi HV-a, te da je<br />
tako u samom narodu stvorena panika – “idu usta{e i kolju” i sli~no. Pri tome upozoravaju i<br />
na “pogre{no uverenje” da se Knin brani u Beogradu (Radovan Pavlovi}, “Uzroci vojnog<br />
poraza Krajine – Serije propusta u organizaciji vojske RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.).<br />
Uzroke poraza komentirao je i Dragan Vasiljkovi} – “kapetan Dragan”. Razo~aran<br />
ishodom cjelokupne situacije, izrazito negativno odredio se prema “konstantnom” lo{em<br />
utjecaju srpskih mitova zbog ~ega “Srbima od Kosovskog boja nije palo na pamet priznati<br />
poraz i gdje se neprestano tra`i novi Vuk Brankovi}”. Prema njegovom mi{ljenju i iskustvu<br />
ste~enom u ~etiri godine ratovanja i obu~avanja, do poraza je dovela nebriga za vojsku, vojna<br />
i dr`avna neorganiziranost i zanemarivanje osnovnih vojnih potreba, poput hrane i opreme<br />
{to je u kona~nici prouzro~ilo nepripremljenost vojske. Tvrdi kako je u “Krajini od po~etka<br />
do poslednjeg dana vladalo op{te rasulo.” Obja{njavaju}i razlog napu{tanja tzv. RSK prije<br />
napada hrvatskih snaga kazao je da se vikend uo~i napada nalazio u Kninu u razgovoru s<br />
patrijarhom Pavlom, Milanom Marti}em, Milom Mrk{i}em i Ratkom Mladi}em koji je tada<br />
uvjeravao prisutne da }e “njegova vojska braniti svaki pedalj RSK”. Budu}i da se padom B.<br />
Grahova hrvatskim snagama otvorio put prema Kninu, on tvrdi da je predlo`io protuudare<br />
prema [ibeniku i Zadru, ~emu se pesimisti~no usprotivio general Du{an Lon~ar. Prema<br />
tvrdnji Vasiljkovi}a, pesimisti~an stav jednog od zapovjednika i ~injenica da nije mogao<br />
krenuti sam s tek 60 obu~enih ljudi, vode}i ih u smrt, dovele su do njegova napu{tanja<br />
Knina. 4 Uz to, u razgovoru je navedeno da je kapetan Dragan na podru~ju tzv. RSK boravio<br />
vi{e od ~etiri godine, od 4. travnja 1991. do 31. srpnja 1995., da je po dolasku u Knin 1991.,<br />
unato~ nesklonosti Milana Babi}a, koji je “od Krajine hteo da stvori svoje carstvo”, u red<br />
doveo poligone za obuku u Golubi}u kraj Knina, te da je u prva tri mjeseca uspje{no obu~io<br />
1200 ljudi, a da mu je u ustroju obu~nog centra pomagao kolega iz britanske padobranske<br />
regimente, kojega su prozvali Marko (Dijana Dimitrovska, “Politika oborila Krajinu”,<br />
Ve~ernje novosti, 29. VIII. 1995.).<br />
O razlozima pada tzv. RSK, ali i o ulozi jugoslavenske vojske i Jugoslavije u pobuni Srba u<br />
Hrvatskoj, te o odnosu kraji{kog vodstva prema Beogradu, govori i ~lanak Miroslava<br />
Lazanskog pod naslovom “Strategija ’lako }emo’”, u kojem je procijenjeno da se “isto~na<br />
Slavonija i Baranja ne mogu obraniti bez za{tite Jugoslavije, ba{ kao {to je bilo jasno jo{ 1991.<br />
godine da se Krajina bez Jugoslavije ne}e mo}i sa~uvati”. Autor je naglasio da “vojska RH<br />
1995. godine nije ona vojska iz 1991. godine”, te da je “~etiri godine postojanja RSK Zagreb<br />
iskoristio stvoriv{i profesionalnu vojsku od 75.000 pripadnika, svrstanih u osam brigada i vi{e<br />
samostalnih bataljuna sa {irokom komponentom od jo{ 140.000 pripadnika domobranskih<br />
snaga”. Lazanski dalje navodi da je Zagreb sebi “osigurao vojni bud`et od 5,6 milijardi<br />
ameri~kih dolara, a da ukupan vojni bud`et RSK, RS i SRJ ne prelazi iznos od 1,3 milijarde<br />
dolara” (“Strategija ’lako }emo’”, Nin, br. 2328, 11. 8. 1995., 16-17).<br />
S obzirom na spomenuto, kao zaklju~ak ra{~lambi u srbijanskom tisku o razlozima poraza<br />
SVK u Oluji mo`e se citirati re~enica iz ~asopisa Nin: Rat dobija vrhunska organizacija, stega<br />
4 Nasuprot njegovoj izjavi, u dnevnom izvje{}u “Odeljenja bezbednosti G[ SVK” od 3. kolovoza 1995. navodi se<br />
da je “Kapetan Dragan demonstrativno napustio Krajinu, jer se komandant SVK nije slo`io s njegovim zahtjevom<br />
da bude komandant 92. mtbr. u 7. K. SVK” (vidi Prilozi 3 ove knjige, dokument br. 21).<br />
17
i upravljanje narodom, a Hrvati su sve to ostvarili za ove ~etiri godine (“Hrvatska ne}e napustiti<br />
Baranju i isto~nu Slavoniju”, Nin, br. 2329, 18. 8. 1995.).<br />
Mnogo se raspravljalo i o razlozima izostanka sna`ne pomo}i VRS i VJ, odnosno njihova<br />
napada na RH nakon po~etka Oluje. Iako neki u tome vide potvrdu navodnog dogovora<br />
Tu|man-Milo{evi} o preseljenju stanovni{tva, vjerojatnijim se ~ini zaklju~ak da se vojne snage<br />
Republike Srpske i SR Jugoslavije tada nisu mogle zna~ajnije anga`irati u napadu na RH.<br />
Tako se u ra{~lambi CIA-e o Oluji zaklju~uje da je problem 1995. bio taj {to je Glavni sto`er<br />
SVK ra~unao, kao i uvijek, na vojsku bosanskih Srba i Jugoslavije, kao strate{ku pri~uvu, koja<br />
je za vrijeme Oluje ostala nedostupna. Dr`i se da bi Vojska Republike Srpske uvijek rado<br />
ispunila tu ulogu, no da je Glavni sto`er VRS i sam imao problema s manjkom jedinica koje<br />
su mu trebale zbog napada jedinica ABiH diljem Bosne, odnosno da vojna situacija u Bosni<br />
nije dozvoljavala bosanskim Srbima pru`anje bilo kakve vojne pomo}i, osim ponekih<br />
protunapada na podru~ju Grahova i Biha}a (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 376).<br />
Osvrt na rat u BiH 1995. govori u prilog opravdanosti takvog zaklju~ka. Naime, u<br />
spomenutoj ra{~lambi CIA-e navodi se da je prema naputku vojnoga vrha Republike Srpske<br />
od 8. o`ujka 1995., Vojska Republike Srpske (VRS) u 1995. planirala nekoliko ofenzivnih<br />
operacija (“Sarajevo ’95.”, “Spre~a ’95.”, “Sadejstvo ’95.”, “Lukavac ’95.”, “Zvijezda ’95.”),<br />
kojima je trebala zauzeti velik dio teritorija sjeverno od Tuzle, podru~ja planina Igman i<br />
Bjela{nica, pro{iriti posavski koridor i otkloniti prijetnju Doboju, izvr{iti pritisak na enklave<br />
@epu i Srebrenicu i zauzeti ih ako se UN povu~e, smanjiti enklavu Gora`de na podru~je od<br />
3 km oko samog grada, a trebalo je isplanirati i dvije akcije kojima bi se probio put kroz<br />
dolinu rijeke Neretve sve do mora u blizini Dubrovnika (Balkan Battlegrounds, poglavlje 73,<br />
str. 289-290). Ovi vrlo ambiciozni planovi za VRS pokazuju da je srpska politika vojnim<br />
putem `eljela natjerati muslimansko i hrvatsko vodstvo, a time i me|unarodnu zajednicu na<br />
priznavanje ~injeni~nog stanja na terenu, koje je obilato bilo u korist “srpske stvari”.<br />
Me|utim, ti planovi bili su daleko od tada{njih stvarnih mogu}nosti VRS, jer je promjena<br />
u odnosu snaga ABiH i VRS, koja se po~ela primje}ivati 1994., u 1995. bila o~ita (Balkan<br />
Battlegrounds, poglavlje 78, str. 300-303), tako da se, umjesto osvajanja, VRS morala braniti<br />
od reorganizirane Armije BiH. 5 Uz to, VRS se morala braniti i od napada hrvatskih snaga na<br />
5 Primjerice, ABiH je 20. o`ujka 1995. poduzela proljetne ofenzive na radio-oda{ilja~e pod srpskom kontrolom<br />
na planini Vla{i} kraj Travnika (akcija “Domet 1”) i Stolice na planini Majevici isto~no od Tuzle, a `estoke borbe<br />
vo|ene su i na planini Treskavici. U prvom napadu ABiH je ostvarila veliku pobjedu, u drugom je pretrpjela veliki<br />
poraz, a usprkos tome {to je u oba napada pretrpjela znatne gubitke, vojni promatra~i UN-a primijetili su o~ita<br />
pobolj{anja u opremi, planiranju, organizaciji i izvedbi napada ABiH, te izvijestili kako bosanski vojnik sada<br />
raspola`e primjerenim osobnim oru`jem i streljivom, za{titnim (“pancirnim”) prslukom, kacigama i radio<br />
komunikacijskim ure|ajem. Jednako tako, neuspjeh srpske napadne akcije “Sadejstvo ’95.” u travnju 1995. s<br />
ciljem pro{irenja koridora kod Boderi{ta, 8 km ju`no od Br~kog, koji su branile snage ABiH i 108. brigade<br />
Hrvatskog vije}a obrane (HVO), pokazuje da usprkos nadmo}i u oklopni{tvu, topni{tvu i ostalom te{kom oru`ju,<br />
VRS vi{e nije bila u stanju probiti se kroz protivni~ku obranu (Balkan Battlegrounds, poglavlje 78, str. 300-303).<br />
Dakako, VRS se morala spremati i za obranu od dugo najavljivane ofenzive ABiH za oslobo|enje Sarajeva, koja<br />
je zapo~ela sredinom lipnja 1995.; premda nije uspjela i premda je ABiH imala iznimno velike gubitke u svojim<br />
redovima, spomenuta ofenziva vezala je znatne snage VRS, koje zbog toga nisu mogle biti upotrijebljene na<br />
drugim boji{tima, a i VRS je tako|er pretrpjela velike gubitke (poglavlje 80, str. 307-314). Od sije~nja 1995.<br />
posebice intenzivni bili su sukobi u biha}koj enklavi, gdje se 5. korpus Armije BiH, potpomognut 101.<br />
pukovnijom HVO-a i logisti~kom potporom koja je dolazila iz Hrvatske, aktivnom obranom `ilavo suprotstavljao<br />
nadmo}nijim snagama bosanskih i hrvatskih Srba, te postrojbama specijalnih snaga iz Srbije. Akcije 5. korpusa<br />
ABiH “Una ’95.” i “Zora ’95.” poduzete u svibnju 1995., te akcija “Trokut 1” u lipnju 1995. govore tome u prilog<br />
(Balkan Battlegrounds, poglavlja 74, 75, 79).<br />
18
Livanjskom polju i na planini Dinari. Nakon uspje{no izvedene akcije “Cincar” i osloba|anja<br />
Kupresa po~etkom studenoga 1994., hrvatske snage su na Dinari nizom akcija i operacija<br />
po~ele nagrizati ~vrste polo`aje VRS (“Zima ’94.”, “Skok 1” i “Skok 2”), da bi operacijom<br />
“Ljeto ’95.” u{le u Bosansko Grahovo i Glamo~ i otvorile put prema Kninu (Balkan<br />
Battlegrounds, poglavlje 88, str. 364-365). U me|uvremenu je operacijom Bljesak oslobo|ena<br />
i zapadna Slavonija, a nemo} SVK, ali i VRS koja nije do{la u pomo} suborcima u Hrvatskoj,<br />
o~itovala se u osvetni~kom, no kukavi~kom i teroristi~kom napadu raketama tipa “orkan” s<br />
kazetnim bombama na hrvatske gradove, na koji Hrvatska nije odgovorila (Balkan<br />
Battlegrounds, poglavlje 77, str. 296-298). 6<br />
Dakle, zbog toga {to su bile prerastegnute i preoptere}ene, snage VRS nisu mogle<br />
zna~ajnije pomo}i SVK ni u Bljesku. A potom je neuspjeh u poduzetoj osvetni~koj ofenzivi<br />
VRS (“Plamen ’95.”; Hrvati su je prozvali “Osveta”) na Ora{je (od 5. svibnja do 10. lipnja<br />
1995.), koje su branile snage HVO-a, zorno potvrdio pad sposobnosti VRS u odnosu na prve<br />
godine rata. Naime, iako su u napadu kori{tene oklopne i elitne pje{a~ke jedinice kao<br />
predvodnice napada, dakako uz iznimno jaku vatrenu podr{ku, srpska vojska nije uspjela<br />
ostvariti zadane ciljeve jer je za razliku od 1992. i 1993. sada napadala dobro organiziranog<br />
protivnika, podr`anoga znatno ve}om vatrenom potporom nego prija{njih godina (Balkan<br />
Battlegrounds, poglavlje 77, str. 298-299).<br />
Ipak, imenovanjem general-potpukovnika Mile Mrk{i}a 16. svibnja 1995. zapovjednikom<br />
SVK i njezinom reorganizacijom, odnosno ustrojavanjem Korpusa specijalnih jedinica SVK,<br />
~inilo se da je pad Biha}a u srpske ruke u srpnju 1995. bio neminovan, jer je tada zapo~ela<br />
sudbonosna ofenziva Srba na Biha} – akcija “Ma~ ’95”. 7 Nakon strate{ke dvojbe treba li prvo<br />
slomiti 5. korpus ABiH ili hrvatske snage na Dinari, srpske snage su 19. srpnja 1995. ipak<br />
krenule u napad na biha}ku enklavu i u bici za Cazin od 19. do 26. srpnja 1995. dovele 5.<br />
korpus ABiH na rub poraza. Zapovjednik 5. korpusa ABiH general Atif Dudakovi} ovu<br />
ofenzivu SVK kasnije je opisao kao svoje najte`e trenutke u ratu, a dramati~nost situacije, u<br />
kojoj bi pad Biha}a Srbima osigurao iznimnu strate{ku prednost u odnosu na HV i izazvao<br />
novu ogromnu humanitarnu katastrofu, potvrdit }e svaka objektivna ra{~lamba. 8<br />
Me|utim, nakon Splitskog sporazuma od 22. srpnja 1995. izme|u predsjednika RH<br />
Franje Tu|mana i predsjednika Predsjedni{tva BiH Alije Izetbegovi}a te predsjednika<br />
Federacije BiH Kre{imira Zubaka i predsjednika Vlade BiH Harisa Silajd`i}a, hrvatske snage<br />
pokrenule su akciju “Ljeto ’95.” i osloba|anjem Bosanskoga Grahova i Glamo~a u Bosni i<br />
Hercegovini, kao i mobilizacijom i raspore|ivanjem svojih snaga, natjerale su srpsku vojsku<br />
da Biha} stavi u drugi plan i suo~i se s prijetnjom hrvatskoga strate{kog napada na RSK, koji<br />
je prijetio sudbonosnim promjenama na rati{tu (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).<br />
Prema tome, zauzimanje enklava Srebrenice i @epe bilo je zapravo jedino ispunjenje plana<br />
6 Autor komentara u spomenutoj ra{~lambi CIA-e primje}uje da je “predsjednik Tu|man pokazao neobi~nu<br />
suzdr`anost i nije naredio napade iz osvete na Srbe” (Balkan Battlegrounds, poglavlje 77, str. 298).<br />
7 U ra{~lambi CIA-e posebno se nagla{ava kako je Vojska Jugoslavije “u Krajinu poslala i odre|en broj veterana,<br />
biv{ih ~asnika JNA (odnosno, tada ~asnika Vojske Jugoslavije), kako bi pomogli u provo|enju promjena,<br />
izanalizirali strate{ku i takti~ko-operacijsku situaciju SVK, te oja~ali obranu, donijev{i sa sobom i dodatnu opremu<br />
za SVK, kojom su trebali opremiti nove snage mobilne rezerve” (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).<br />
8 U ra{~lambi CIA-e procjenjuje se da je u ofenzivi SVK tada bilo prisutno oko 500 specijalnih operativaca Vojske<br />
Jugoslavije, srpske Slu`be dr`avne bezbednosti i Arkanove Srpske dobrovolja~ke garde, uz dodatno poja~anje ljudi<br />
iz Korpusa specijalnih jedinica Vojske Jugoslavije, koji su trebali osigurati udarne jedinice i vojno vodstvo tijekom<br />
napada Korpusa specijalnih jedinica Srpske vojske Krajine (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).<br />
19
VRS navedenoga u o`ujku 1995., no i ono je ubrzo neutralizirano gubitkom Bosanskoga<br />
Grahova i Glamo~a. U takvom stanju – rastrgana i rastegnuta, te dobro na~etoga morala,<br />
VRS je do~ekala hrvatsku vojno-redarstvenu operaciju Oluja, pa i ovaj kratki osvrt na rat u<br />
BiH 1995. pokazuje za{to tzv. RSK, odnosno njezina vojska, u Oluji nije dobila o~ekivanu<br />
vojnu pomo} od bosanskih Srba, odnosno VRS.<br />
U komentaru CIA-e o razlozima nedolaska Vojske Jugoslavije i navodnoj izdaji Srbije<br />
navodi se da “ne stoje tvrdnje generala SVK Milisava Sekuli}a da su Milo{evi}eve odluke<br />
dono{ene s ciljem predaje RSK, jer je za ve}inu njih postojao dobar razlog”. Tako se, uz<br />
podsje}anje da je samo Kninu nare|ena evakuacija, a ne i sektoru Sjever, isti~e da je Vojska<br />
Jugoslavije upravo uz Milo{evi}ev blagoslov ve} po~ela (zapravo nastavila) opremati SVK i<br />
slati joj ~asnike za u~vr{}ivanje jedinica, kao i neke specijalne postrojbe. Navodi se da je<br />
“slanje jedinica Vojske Jugoslavije bilo po svemu sude}i vi{e nego {to je Milo{evi} bio voljan<br />
napraviti za spas RSK, ali da je ~ak i imao volju, brzina kojom je HV napala i okru`ila RSK<br />
ostavila je jako malo vremena Vojsci Jugoslavije za slanje dovoljnog broja snaga u pomo}”.<br />
Primje}uje se da je Oluja izazvala mobiliziranje i slanje velikog broja oklopni{tva, topni{tva i<br />
pje{a{tva na granicu s isto~nom Slavonijom, kao upozorenje Zagrebu, no da bi se “odbila ili<br />
usporila ofenziva HV-a situacija je zahtijevala ogromnu ofenzivu izvan RSK i uz potporu<br />
Vojske Jugoslavije”. Mi{ljenje analiti~ara CIA-e je da “~ak i ako se izostanak Milo{evi}eve<br />
naredbe o slanju Vojske Jugoslavije mo`e protuma~iti kao znak njegove ravnodu{nosti ili<br />
barem nesuosje}anja sa sudbinom RSK, to ne zna~i da je Milo{evi} `elio pad RSK, jer je<br />
koristio svoj osobni utjecaj i slao prili~no mnogo sredstava iz Jugoslavije kako bi pomogao<br />
uzdizanju RSK, a povrh toga kraji{kim Srbima je za pomo} u obrani nastavio slati i ~asnike i<br />
opremu Vojske Jugoslavije i nakon 1991. godine”. No, zaklju~uje se da je o~ito postojala<br />
granica koju nije `elio (ili smio?) prije}i, ako bi time Jugoslaviji bile produljene ili pak na<br />
postoje}e jo{ nadodane sankcije sa Zapada, ili bi se pove}ali vojni tro{kovi. S obzirom na to<br />
da je Zapad svoju pa`nju sve vi{e posve}ivao doga|ajima u mjestima poput Srebrenice i<br />
Biha}a, mo`e se pretpostaviti da je Milo{evi} napokon dosegnuo tu granicu (Balkan<br />
Battlegrounds, poglavlje 89, str. 376).<br />
Dakako, to {to Vojska Jugoslavije nije izravno pokrenuta u obranu “Krajine” izazvalo je<br />
veliku reakciju u srpskoj javnosti. No, takav razvoj doga|aja nije bio iznena|enje za one koji<br />
su bili zadu`eni za obranu tzv. RSK. Naime, ve} po~etkom 1995. u izradi prijedloga novoga<br />
“Plana obrane RSK” ukazano je da u “sada{njim uslovima nema realnih mogu}nosti da se u<br />
slu~aju agresije na RSK planira uporaba, kako VJ, tako i delova VRS” (vidi Prilog 1 u ovoj<br />
knjizi, dokument br. 18). Jednako tako, ve} se u srbijanskom tisku u srpnju 1995.<br />
primje}ivalo da, pritisnuta me|unarodnim gospodarskim sankcijama, SR Jugoslavija vi{e nije<br />
mogla u dovoljnoj mjeri, niti gospodarski niti vojno, pomagati prekodrinske Srbe, te da su<br />
upravo me|unarodne sankcije prisilile Slobodana Milo{evi}a da poku{a promijeniti svoju<br />
dotada{nju politiku nude}i se kao posrednik u pregovorima za mir na Balkanu. Primjerice, u<br />
intervjuu Timesu Milo{evi} je izjavio da }e skidanjem sankcija Jugoslavija osobno privesti<br />
bosanske Srbe za pregovara~ki stol, dodaju}i “da }e u roku od {est meseci dovesti razuman<br />
mir u tom delu zemlje” (“Poruka iz Srbije”, Nin, br. 2327, 14. 7. 1995.,13-14).<br />
Dakle, ~ini se da otvorena vojna intervencija u Hrvatskoj nije bila prihvatljiva za Milo{evi}a,<br />
jer bi njome izravno ugrozio svoj pregovara~ki status i mogu}nost ukidanja sankcija Jugoslaviji.<br />
No, unato~ tome, ~ini se da je Jugoslavija krajinskom vodstvu obe}ala vojnu pomo} i<br />
diplomatski pritisak na Hrvatsku. Naime, tada{nji ~lan Jugoslavenskog Vrhovnog savjeta<br />
20
obrane Momir Bulatovi} navodi da je s izvanredne sjednice odr`ane 4. kolovoza 1995. u 17<br />
sati na zapovjednom mjestu u Dobanovcima, nedaleko od Beograda, Vrhovni savjet poslao<br />
telegram generalu Mrk{i}u, ohrabruju}i ga da organizira ~vrst otpor najmanje jo{ dva dana,<br />
nakon ~ega bi Jugoslavija bila u mogu}nosti pomo}i mu svim raspolo`ivim sredstvima (M.<br />
Bulatovi}, Pravila }utanja: Istiniti politi~ki triler sa poznatim zavr{etkom, Beograd, 2004., str.<br />
181-182; “Rat u Hrvatskoj, 1991.-1995.”, www.centerforhistory.net). Spominje se i da je<br />
Milo{evi} prvog dana Oluje telefonom Marti}u poru~io da “Krajina” izdr`i pet do {est dana<br />
kako bi se Beogradu ostavilo prostora da djeluje (Milisav Sekuli}, Knin je pao u Beogradu, Bad<br />
Vilbel 2001., 178.). U prilog tome govori i izjava biv{ega premijera “RSK” Gorana Had`i}a<br />
nakon Oluje, koji je, uz vjeru u opstanak “RSK” na podru~ju Slavonije i Srijema i poruku da<br />
se ne}e pomiriti s tim da “Krajine” vi{e nema, odgovorio na pitanje o mogu}em napadu<br />
Hrvatske vojske: Ja sam siguran, da }e Srbija pomo}i ovom dijelu Krajine i imam sigurne<br />
pokazatelje, koji sada nisu za novine. Sigurno bi pomogla i u onom dijelu Krajine, da su oni<br />
uspjeli pru`iti bar malo otpora (“Srbija }e pomo}i”, Nin, br. 2329, 18. 8. 1995., 17-19). I<br />
tada{nji “pomo}nik ministra obrane RSK” Milan Milanovi} govorio je o organiziranosti i<br />
spremnosti preostale vojske “RSK” da se brani, napominju}i da }e u slu~aju neke ve}e sile<br />
o~ekivati pomo} Jugoslavije, te da se nikakvi planovi i akcije ne rade bez suglasnosti Beograda<br />
(“Svi se boje Srbije”, Intervju, 22. 9. 1995., 6-7).<br />
Opovrgavaju}i navode u srbijanskom tisku o vojnoj neopremljenosti i nedostatku<br />
financijske potpore SVK, Borislav Mikeli} neizravno je potvrdio da je Jugoslavija pru`ala<br />
vojnu podr{ku tzv. RSK. Naime, on govori o znatnom naoru`anju vojske “RSK” – o oru`ju<br />
naslije|enom od JNA i kasnije pribavljenom oru`ju, napominju}i da se “zna da Vojska RSK<br />
nije bila bez avijacije u Udbini, da nije bila bez raketnih sistema, da je imala nemali broj<br />
tenkova, da ima protuavionsko oru|e, artiljeriju, da ima nemali broj projektila”. U prilog<br />
tome navodi podatak da je “Hrvatska vojska zarobila oru`ja i municije od najmanje 700<br />
milijuna njema~kih maraka, procjenjuju}i ukupnu vrijednost na milijardu njema~kih<br />
maraka” (“Ko je prevario Milo{evi}a”, Intervju, br. 368, 8. 9. 1995., 10-11). Dakako, izravnu<br />
potvrdu pomo}i Jugoslavije tzv. RSK, odnosno SVK, pru`aju brojni dokumenti. Primjerice,<br />
u “vanrednom operativnom izvje{taju G[ SVK” upu}enom “predsedniku Republike Srbije<br />
Slobodanu Milo{evi}u, predsedniku RSK Milanu Marti}u i na~elniku General{taba Vojske<br />
Jugoslavije general pukovniku Mom~ilu Peri{i}u”, 11. lipnja 1995., spominje se “sveukupna<br />
pomo} koju SR Jugoslavija {alje Srpskoj vojsci Krajine, pre svega mobilisanje i upu}ivanje u<br />
Krajinu borbeno sposobnih lica izbeglih sa ovih podru~ja”. U istom dokumentu, u 7. to~ki,<br />
navodi se da je “u toku realizacija prijema materijalno tehni~kih sredstava od Vojske<br />
Jugoslavije, odobrenih za potrebe Srpske vojske Krajine” (vidi Prilog 2 ove knjige, dokument<br />
br. 26). Zapravo, zbog brojnih dokumenata koji to potvr|uju, danas nitko ozbiljan ne}e<br />
negirati ~injenicu da je JNA, a potom VJ, otvoreno podr`avala pobunu Srba u RH i ustroj<br />
SVK, ~ak do te mjere da se mo`e govoriti o istoj vojsci. Da je to bilo op}epoznato, posebice<br />
du`nosnicima tzv. RSK, svjedo~i izjava “potpredsjednika Vlade RSK” Stojana [panovi}a na<br />
“zajedni~koj sjednici Vlade RS i Vlade RSK”, odr`anoj 19. srpnja 1993. u Kninu: SVK je po<br />
zvani~nim aktima SRJ dio Vojske Jugoslavije (vidi Prilog 1 ove knjige, dokument br. 10).<br />
^ini se da je Milo{evi} shvatio da vojno ne}e mo}i ostvariti sve {to je bilo planirano, pa je<br />
“politikom sporazuma”, za koju je zajedno s “krajinskim premijerom” Borislavom Mikeli}em<br />
vjerovao da je tada bila najpovoljnija za Srbe u Hrvatskoj, nastojao zadr`ati ve} ostvareno,<br />
odnosno osvojeno. No, smatraju}i Mikeli}a izdajnikom i suprotstavljaju}i se njegovoj politici,<br />
21
vodstvo “Krajine” okrenulo se Palama. Na sjednici “Skup{tine RSK” u Kninu 29. svibnja<br />
1995. Borislav Mikeli} je smijenjen, a dana je suglasnost na “odluku o dr`avnom ujedinjenju<br />
RSK i Republike Srpske”. Zbog toga je u intervjuu od 9. lipnja 1995. Borislav Mikeli} osudio<br />
Milana Marti}a i Milana Babi}a za opstruiranje svakog poku{aja dogovora s Hrvatskom.<br />
Obja{njavaju}i razloge zbog kojih je “protiv brzog, ishitrenog i nepromi{ljenog ujedinjenja”,<br />
zapravo je istaknuo Milo{evi}ev plan kako da skine sankcije Jugoslaviji i ostvari krajnji cilj<br />
velikosrpske politike – ujedinjenje srpskih zemalja u jednu dr`avu: Tu pre svega mislim na<br />
skidanje sankcija SR Jugoslaviji i prihvatanje plana Kontakt grupe od strane rukovodstva sa Pala.<br />
Tad bi SR Jugoslavija mogla da u|e u konfederaciju ili federalni odnos s Republikom Srpskom, a<br />
onda bi se RS Krajina oslonila na takav oblik ure|enja (“Jesam Milo{evi}ev ~ovek”, Intervju, br.<br />
362, 9. 6. 1995., 15). U beogradskim Ve~ernjim novostima kasnije je, u ~lanku u kojem se<br />
zbog udaljavanja od Beograda i sprege s bosanskim Srbima kritizira politika “krajinskog<br />
vodstva”, kao potvrda da su bosanski i hrvatski Srbi provodili politiku {to br`eg me|usobnog<br />
ujedinjenja, predo~ena Odluka o dr`avnom ujedinjenju RSK i RS, dokument pripremljen za<br />
najavljenu, ali zbog Oluje neodr`anu sjednicu skup{tina RSK i RS (Milorad Bo{njak,<br />
“Tvrdoglavost i naiva”, Ve~ernje novosti, 22. 8. 1995.).<br />
Milo{evi} i Mikeli} morali su biti ljuti {to njihovu zamisao nisu prihvatili (ni razumjeli?)<br />
vode}i politi~ari u tzv. RSK, kojima se realizacija takvog plana vjerojatno ~inila presporom.<br />
Zato se Mikeli}, uz optu`bu da su onemogu}avali svaku mirovnu inicijativu, posebno potu`io<br />
na “desni ekstremizam” Milana Marti}a i Milana Babi}a i na vezivanje njihova politi~kog<br />
djelovanja uz “prijestolnicu” bosanskih Srba Pale i Radovana Karad`i}a. Mikeli} je dao prikaz<br />
doga|aja od 29. o`ujka 1994. i Zagreba~kog sporazuma o primirju, isti~u}i da je on bio<br />
sklopljen na inicijativu Beograda s ciljem da se prostor “Krajine” stavi pod me|unarodnu<br />
za{titu, a s obzirom na nepovoljan razvoj situacije koji je uslijedio nakon gubitka Maslenice,<br />
Miljeva~kog platoa, Zemunika, Peru~e i Meda~kog d`epa. Navodi da su nakon uspostave<br />
mira daljnji cilj bili gospodarski pregovori, otvaranje `eljezni~ke pruge Zagreb – Knin – Split<br />
i otvaranje naftovoda. Prema Mikeli}evim rije~ima “takav razvoj situacije pogodovao je<br />
Krajini zbog produljenja ugovora mirovnim snagama”. Pri tome spominje i pregovore u<br />
Erdutu na kojima je sudjelovao i ministar obrane Rusije Pavle Gra~ev, koji je s prihva}anjem<br />
mirovnog plana RSK garantirao status “dr`ave u dr`avi”, navode}i da je otpor Babi}a i<br />
Marti}a te njihovo inzistiranje na sjedinjenju s Republikom Srpskom dovelo do prekida<br />
mirovnih pregovora i sukoba izme|u njih i Mikeli}a, a samim time i Beograda. Tako Mikeli}<br />
tuma~i da je zapovijed Marti}a o povla~enju vojske u Oluji i nepru`anju otpora u skladu s<br />
Karad`i}evom parolom: Ako padnu Petrinja i Knin, pa{}e i Beograd! (“Ko je prevario<br />
Milo{evi}a”, Intervju, br. 368, 8. 9. 1995., 10-11).<br />
Jednako kao optu`be za “etni~ko ~i{}enje”, nisu utemeljene ni optu`be da je Hrvatska<br />
vojska prekomjerno granatirala Knin, koje neki `ele nametnuti nekorektno navode}i samo<br />
izjave koje govore tome u prilog. Primjerice, “da su Hrvati znali kako granatiraju civilne<br />
ciljeve i da je od 3000 granata ispaljenih prema Kninu, manje od 250 pogodilo vojne ciljeve”,<br />
koju je “prema New York Timesu haa{kim sudskim istra`iteljima” dao general Alain Forand,<br />
zapovjednik snaga UN-a u sektoru Jug (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 28). No,<br />
svi koji su obi{li Knin neposredno nakon Oluje najbolje znaju koliko je tvrdnja, zapravo<br />
optu`ba o prekomjernom i nekontroliranom granatiranju civilnih ciljeva u Kninu uvjerljiva.<br />
Posebice kad se prisjete napada JNA na naselja i gradove u Hrvatskoj 1991. ... Znaju to i<br />
zapovjednici SVK, iz ~ijih se izvje{}a o po~etku operacije mo`e zaklju~iti da je hrvatsko<br />
22
topni{tvo ga|alo vojne ciljeve. 9 Uostalom, pri~u koju su o prekomjernom granatiranju Knina<br />
iznosili “du`nosnici RSK” demantirale su slike iz Knina, prikazane na televiziji, {to je<br />
primije}eno i u srbijanskom tisku. Tako se u istim srpskim novinama navodi izjava Slobodana<br />
Jar~evi}a, savjetnika Milana Marti}a i biv{eg “ministra vanjskih poslova RSK”, da u Kninu ne<br />
postoji ni jedna zgrada koja nije ga|ana (M. A., “Egzodus naroda”, Ve~ernje novosti, 6. VIII.<br />
1995.) i komentar da se “prema snimcima s nekoliko glavnih ulica Knina ne prime}uju<br />
tragovi ve}ih oru`anih sukoba, da je polomljeno samo nekoliko drve}a, a da su tenkovi i<br />
vojska zauzeli celi grad” (Sl. P., “Snimci iz Knina”, Ve~ernje novosti, 6. VIII. 1995.).<br />
U svojoj studiji o Oluji koja je glavni dio ove knjige, autor nije izbjegao spomenuti ni<br />
probleme kao {to su nestegovno pona{anje nekih pripadnika HV-a i incidenti, odnosno<br />
ne~asna djela (ubojstva i paljenje imovine) po~injena nad dijelom preostaloga srpskoga<br />
stanovni{tva i njihovom imovinom na netom oslobo|enom podru~ju RH. Detaljnije o tome<br />
govori knjiga Hrvatskog helsin{kog odbora za ljudska prava pod naslovom Vojna operacija<br />
’Oluja’ i poslije (Zagreb 2001.). To je zapravo izvje{taj o stanju i doga|ajima na podru~ju<br />
oslobo|enom vojno-redarstvenom operacijom Oluja, odnosno u biv{im UN-ovim sektorima<br />
Jug i Sjever, uglavnom u razdoblju od po~etka operacije do kraja 1995., ali i nakon toga.<br />
Dakako, o `rtvama na srpskoj strani u Oluji i nakon nje govore i radovi Informativnodokumentacijskog<br />
centra “Veritas” iz Beograda, no s obzirom na to da u svom dosada{njem<br />
djelovanju “Veritas” nije pokazao `elju za argumentiranim pisanjem i objektivnim prikazom<br />
povijesti, nema ih potrebe posebno komentirati. Uostalom, na nepouzdanost podataka u<br />
radovima “Veritasa”, odnosno na “Veritasovo” preuveli~avanje broja `rtava, ve} je upozorio<br />
upravo <strong>Hrvatski</strong> helsin{ki odbor, dokazuju}i da su u “Veritasovim” popisima `rtava<br />
(primjerice, u bro{uri iz 1998.) u velikom broju pripadnici krajinske paravojske progla{eni<br />
civilnim `rtvama, a `ivi ljudi mrtvima (“HHO upozorava na la`ne podatke beogradskog<br />
Veritasa”, Vjesnik, 11. sije~nja 2001.).<br />
U spomenutom izvje{taju HHO-a Vojna operacija ’Oluja’ i poslije naveden je popis 410<br />
poginulih ili ubijenih osoba u biv{em UN sektoru Jug “u vrijeme operacije ’Oluja’, do kraja<br />
1995.”. Podaci navedeni u popisu sugeriraju da je u vrijeme operacije Oluja na tom podru~ju<br />
smrt kod otprilike 31 osobe uslijedila kao posljedica ratnih djelovanja (uglavnom<br />
granatiranja), da su od strane nepoznatoga po~initelja (ne navodi se tko ih je ubio) ubijene<br />
otprilike 52 osobe srpske i 2 osobe hrvatske nacionalnosti, a za otprilike 43 osobe navodi se<br />
9 Primjerice, u izvje{}u “komande 11. pe{adijske brigade SVK (s.p. br. 239/2-95.)” od 4. kolovoza 1995., izme|u<br />
ostaloga, zapisano je: Po Kninu je dejstvovano sa Livanjskog polja iz vi{e pravaca i do vremena pisanja informacije na<br />
grad je palo izme|u 200 i 300 projektila raznog dejstva i razli~itih kalibara. Prvi udar je izvr{en na zgradu Glavnog<br />
{taba Srpske vojske Krajine gdje je nane{ena velika materijalna {teta i gotovo je potpuno uni{ten vozni park. Kasnije je<br />
vatra preno{ena na kasarnu ’1300 kaplara’, fabriku Tvik, `eljezni~ko ~vori{te, stambene zgrade u podno`ju kninske<br />
tvr|ave i drugdje. .... U prilog tome govori i zapis ~asnika tzv. SVK, koji je po~etak Oluje do~ekao u Kninu:<br />
Artiljerijska kanonada po~ela je u celoj Krajini. Sve je do u najsitnije detalje isplanirano. Svaki projektil i svaka<br />
artiljerijska vatra. Uba~eni su pre vi{e dana i osmatra~i i rukovaoci, koji projektile usmeravaju na cilj. Najva`niji ciljevi<br />
u Kninu su: zgrada Glavnoga {taba, rezidencija predsednika dr`ave, Severna kasarna, kasarna Senjak i glavna<br />
raskrsnica u Kninu. (...) Preska~em ogradu kasarne (Sjeverne) i ulazim u zgradu u kojoj sam do pre ~etiri meseca radio.<br />
(...) Po kasarni padaju granate, ali treba imati i malo sre}e ’da ti ne padne ba{ na glavu’. (...) Sedamo u “golf” i kre}emo<br />
u neizvesnost (prema Glavnom {tabu). Granate i dalje padaju, ali ne{to re|e. Dolazimo na raskrsnicu kod De{li}a.<br />
Granate su mnogo ~e{}e oko Glavnog {taba. Zaustavljam voza~a i ka`em mu da se vrati u kasarnu, a ja }u dalje pe{ke.<br />
(...) Tra`e}i zaklon iza drve}a, od drveta do drveta sti`em u Glavni {tab. Ulazim u zgradu i imam {ta videti. Dve<br />
granate su pale na parking prostor izme|u zgrada, eksplodirale i uni{tile ceo vozni park Glavnog {taba. Mora da ih je<br />
neki dobar artiljerac smestio ba{ ovde (Marko Vrcelj, Rat za srpsku krajinu 1991.-1995., Beograd, 2002., str. 212-<br />
213).<br />
23
da su ih ubili hrvatski vojnici ili osobe u odorama Hrvatske vojske, dok se za ostale navodi da<br />
su poginuli ili ubijeni nakon zavr{etka operacije (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str.<br />
131-157). Jednako tako, naveden je popis 191 poginule, ubijene ili nestale civilne osobe u<br />
biv{em UN sektoru Sjever, a u njemu navedeni podaci sugeriraju da je za vrijeme operacije<br />
Oluja na tom podru~ju smrt kod otprilike 7 osoba uslijedila kao posljedica ratnih djelovanja<br />
(uglavnom granatiranje), da je od strane nepoznatoga po~initelja (ne navodi se tko ih je ubio)<br />
ubijeno otprilike 30 osoba srpske nacionalnosti, a za otprilike 37 osoba navodi se da su ih<br />
ubili hrvatski vojnici ili osobe u odorama Hrvatske vojske, za 7 osoba da su ih ubili pripadnici<br />
Armije BiH, za 3 osobe (od toga bra~ni par hrvatske nacionalnosti) da su ih ubili pripadnici<br />
tzv. Srpske vojske Krajine, za 24 osobe navodi se da su nestale, dok se za ostale navodi da su<br />
poginuli, ubijeni ili nestali nakon zavr{etka operacije (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije,<br />
221-244). Uz to, posebno je naveden popis 76 poginulih, ubijenih ili nestalih osoba u<br />
izbjegli~koj koloni, koji su uglavnom nastradali uslijed ratnoga djelovanja, a za nekolicinu se<br />
navodi da su ih ubili hrvatski vojnici (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, 208-215).<br />
Na`alost, brojni navodi u knjizi nisu popra}eni potrebnim znanstvenim aparatom, pa<br />
ostaje pitanje za{to su u nekim bilje{kama navedeni potpuni podaci o izvoru za navedeni<br />
doga|aj, a neki doga|aji su spomenuti bez navo|enja izvora o tome. Jednako tako, taj<br />
vrijedan poku{aj prikupljanja podataka o ne~asnim radnjama (ubojstva, plja~ka i paljenje<br />
imovine) koje je hrvatska strana po~inila tijekom i nakon Oluje, djelomi~no je optere}en<br />
nametanjem neargumentiranog razmi{ljanja o politi~kom i vojnom kontekstu operacije,<br />
odnosno isticanjem navodnog dogovora Milo{evi}-Tu|man o tzv. humanom preseljavanju<br />
stanovni{tva. Dakako, ovim primjedbama ne negira se ~injenica da su pojedinci na hrvatskoj<br />
strani (vojnici ili civili) tijekom i nakon Oluje ubijali srpske civile, ve} se na temelju uvida u<br />
raznovrsne izvore samo `eli upozoriti na potrebu potpuno argumentiranog i preciznog<br />
izno{enja podataka, posebice kad se govori o tome kako su `rtve stradale ili tko ih je ubio.<br />
Te{ko je objasniti motive zlo~ina nad nedu`nim i nemo}nim ljudima, a jo{ te`e ih je<br />
prihvatiti kao realnost koja se ponavlja u svakom ratu. No, sigurno je da za njih ne smije<br />
postojati opravdanje, bez obzira na to tko ih je po~inio, i da je zbog istine i pravde potrebno<br />
prona}i i kazniti sve koji su zlo~ine osobno po~inili. Time bi njihove `rtve dobile kakvu-takvu<br />
satisfakciju, a ka`njavanjem stvarnih po~initelja zlo~ina dokazalo bi se da su ih po~inili<br />
pojedinci, ~iji su postupci bili u suprotnosti s djelovanjem i pona{anjem ogromne ve}ine<br />
hrvatskih zapovjednika, vojnika i policajaca, koji su ~asno sudjelovali u Oluji.<br />
U interesu povijesne istine je i da se kona~no to~no utvrdi koliko su ne~asnih djela<br />
(ubojstva civila i zarobljenika, te paljenje ku}a) nad srpskim stanovni{tvom na podru~ju<br />
zahva}enom Olujom po~inili pripadnici oru`anih snaga ili civili na hrvatskoj strani, koliko<br />
pripadnici Armije BiH, a koliko sami pripadnici srpskih oru`anih formacija ili civili na<br />
srpskoj strani. 10<br />
10 U spomenutoj knjizi HHO-a uglavnom su navedeni zlo~ini nad srpskim civilima koje su po~inili pojedinci na<br />
hrvatskoj strani ili u sastavu Armije BiH. No, u izvje{}ima izbjeglih Srba spominju se stradanja Srba i civila ostalih<br />
narodnosti i od djelovanja srpske vojske, te me|usobna ubojstva i samoubojstva Srba tijekom povla~enja.<br />
Primjerice, i zapis u knjizi HHO-a pokazuje da su ubijani oni koji nisu htjeli i}i u kolonu: Za bje`anje ljude je<br />
obavijestilo na{e rukovodstvo. Narodu je dat veliki strah od Hrvatske vojske, pa smo morali izbje}i. Mi koji nismo<br />
bje`ali, strogo smo se sakrili, da ne znaju da ostajemo, jer bismo morali ili bje`ati, ili bi nas ubili Srbi. ... I{li su po<br />
ku}ama i provjeravali da li ljudi idu ... (Izjava N. Dra~e, 23. srpnja 1998., HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije,<br />
14). Da to nisu bile samo prijetnje, pokazuje izjava M. P. (podaci u HMDCDR), da su joj “marti}evci ubili sina<br />
na le`aju jer je odbio i}i u kolonu” (HMDCDR: usmeno svjedo~anstvo O. N. – podaci u HMDCDR). M. K.<br />
(podaci u HMDCDR) izjavila je: Bili smo u podrumu zgrade gdje je zubar Milan Babi} imao stan. Do{la je milicija<br />
i natjerala nas u kolonu (HMDCDR, protokol 1396 od 18. 09. 1995. godine). M. M. (podaci u HMDCDR)<br />
izjavio je: Bio sam ranjen od srpskog snajperista. Do{ao sam spa{avati sina i svi se vratiti (HMDCDR, protokol 1360<br />
24
Dakako, i koliko je osoba srpske narodnosti u tom kaosu po~inilo samoubojstvo, jer izvori<br />
pokazuju da ni takvi slu~ajevi nisu bili rijetki. 11 Posebno pitanje je stradanje Srba u<br />
izbjegli~kim kolonama, jer su u njima civili bili izmije{ani s vojnicima, a traktori i osobna<br />
vozila s tenkovima. Uz to, velik broj ljudi koji nisu bili u odorama (“civili”) bio je naoru`an,<br />
a hrvatski vojnici spominju primjere kad su na njih civili otvarali vatru iz raznog oru`ja i<br />
bacali bombe. 12 Jednako tako je i s popisom zapaljenih i oplja~kanih ku}a izbjeglih Srba, s<br />
od 14. 09. 1995. godine). M. J. (podaci u HMDCDR), Hrvat iz Gra~aca koji je morao napustiti ku}u i i}i u<br />
kolonu pod prijetnjom da }e biti ubijen, izjavio je da je jedna njegova susjeda bila ubijena zato {to nije htjela i}i<br />
u kolonu (HMDCDR, protokol 1269, od 1. 09. 1995. godine). Lj. I. (podaci u HMDCDR) iz okolice Gline<br />
ka`e da se opirao i}i u kolonu, pa su ga prebili vojnici RSK (HMDCDR, protokol 74, od 19. 01. 1996.). D. ].<br />
(podaci u HMDCDR) ka`e da je krenuo u kolonu “zato {to su bile zaostale grupe za teror” (HMDCDR, protokol<br />
247, od 12. 03. 1996.). O sudbini srpskih izbjeglica koje je 8. kolovoza 1995. raketiralo srpsko zrakoplovstvo<br />
izvijestio je ljubljanski list Delo. http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950808/H080895174801.html<br />
Neki Srbi u izbjegli~kim kolonama prega`eni su tenkovima, primjerice, ~ovjek kojeg je u “milicijskom” autu u<br />
Kninu prije dolaska Hrvatske vojske pregazio tenk SVK: ... Na desnoj strani puti}a (prema upravi Dizel depoa) na{ao<br />
sam jedan milicijski “stojadin”. Tragovi su ukazivali da ga je pregazio tenk. Bio je potpuno spljo{ten, a iz auta je virila<br />
ljudska noga. ... Krenuo sam dalje prema Komandi korpusa ... Ugledao sam jedan automobil “lada” ... u ladi su sjedila<br />
dva ~ovjeka u maskirnim uniformama Vojske RSK, stari oko 25-30 godina... Automobil je bio sa strane izre{etan<br />
mecima u visini grudnog ko{a. Tada jo{ HV nije u{la u grad, pa ne znam kako su poginuli. Sigurno je da su ubijeni<br />
rafalnom paljbom. (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 27). Poznata je pri~a da su tenkovi srpske vojske u<br />
povla~enju pregazili kolonu vozila srpskih izbjeglica na Banovini. Tako je govore}i o “tu`noj koloni od 32.000<br />
izbjeglica” dopisnik Ve~ernjih novosti iz Zagreba Milenko Predragovi} naveo da: “o~evici tvrde da je tu tu`nu<br />
kolonu izgazio tenkovima srpski general Mile Novakovi}, prilikom be`anja sa Petrove gore”. Dakako, on smatra<br />
da hrvatski mediji interpretiraju tu verziju s ciljem okrivljavanja “srpskog rukovodstva za sudbinu izbeglica”. ^ak<br />
sugerira da je kolona prega`ena “srpskim, ali zarobljenim tenkovima”. (Milenko Predragovi}, “Kolona izga`ena<br />
tenkovima”, Ve~ernje novosti, 14. VIII. 1995.) Da ta konstrukcija nije to~na potvr|uju i sje}anja sudionika Oluje<br />
(HMDCDR, memoarsko gradivo).<br />
11 U prilog tome govori razgovor novinarke sa Srbinom izbjeglim iz Hrvatske: ... Dok mi pri~a (op. izbjegli Srbin)<br />
o brojnim samoubistvima na putu, pomrlim bebama i starcima, nedostatku hleba i vode, njegov strogi i vidno<br />
raspolo`eniji kolega upozorava i njega i mene da to ni{ta nije za objavljivanje napominju}i da je sve u redu, ali da je<br />
zabranjeno da se bilo {ta o tome pi{e. Ko je zabranio, pitam, gospodin sle`e ramenima i odlazi. Dalje se navodi: Jedan<br />
se stari ubio, dvadeset drugo godi{te. ... Si{ao s puta u kukuruz i ubio se bombom... Sru{en je most na Novoj Gradi i tu<br />
se jedna `ena ubila. Kad smo nai{li na most, ona se samo uhvatila za ogradu i bacila se jadna u vodu (“Progoni isto~no<br />
od raja”, Intervju, br. 367, 25. 8. 1995., 5). U potresnoj pri~i Radmile Dragi~evi} (34) navedeno je: U na{oj koloni<br />
umrlo je pet beba i mnogo starih ljudi koje smo ostavljali kraj puta, jer nam je re~eno da }e ih sakupljati Hitna pomo}.<br />
A Milo{ Brada{ (39) navodi: ^ovjek koji je ostao bez goriva u traktoru, valjda u nervnom rastrojstvu, pi{toljem je ubio<br />
`enu i dvoje djece, pa sebe. Poku{ali su ga sprije~iti ali nisu uspjeli (“Ljudi s traktora”, Nin, 2329, 18. 8. 1995., 29).<br />
O kaosu u izbjegli~kim kolonama Srba iz Hrvatske svjedo~i i jedan izbjegli starac: U obru~u u Topuskom, saznali<br />
smo da muslimani kod Gline kolju redom. Nastao je kaos, pla~, jauk, naoru`ani i pijani vojnici prijete, dvojica su se<br />
ubila. Onda je policija s Korduna zavela red. Tukli su motkama.... (Milena Markovi}, “Kroz psovke i batine”,<br />
Ve~ernje novosti, 15. VIII. 1995.). Svjedo~anstvo 32-godi{nje Vi{nje: ... U koloni smo bili od 5. do 10. avgusta 1995.<br />
godine. Stajali smo, ili se sporo kretali. Hrane smo imali, to {to smo ponijeli, ali ja sam slabo mogla da jedem. Izgubila<br />
sam apetit zbog svega {to nam se dogodilo. ^uli smo da su bili neki pregovori i da treba da krenemo dalje. Postrojili su<br />
nas, uredili kolonu (hrvatska milicija) i naredili da svi ostave oru`je, jer sa oru`jem ne mo`e da se pre|e granica.<br />
Dozvolili su da se izvu~e benzin iz tenkova, koji su ostali, ali ne i da se prenese oru`je. Neki ljudi nisu mogli da podnesu<br />
da se odvoje od oru`ja, pa su izvr{avali samoubistvo. ...(@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 287).<br />
12 O tome svjedo~e ve} medijski poznat primjer bake Danice Obradovi} (prikazan na “krajinskoj televiziji” nakon<br />
akcije Meda~ki d`ep), ali i 27-godi{nje udovice Marine, koja je u svojoj potresnoj pri~i, izme|u ostaloga, navela:<br />
... Pored moje ku}e (selo Ka{i} u zadarskom zale|u) bilo je jedno brdo sa kojeg smo mogli sve da vidimo ko nam prilazi.<br />
Tu je bio “broing” (browing). Ja sam sa “broinga” pucala. (...) “Broing” je ina~e protivavionac koji kosi sve. U njemu<br />
su ljudi namjestili metke, sve kako treba da stoji i ja sam onda rukovala njime. (...) Morala sam da mislim na svoju<br />
djecu. Ali kada nije bilo dovoljno mu{karaca za seoske stra`e, ja nikada nisam odbila da budem na stra`i. ... (V.<br />
25
obzirom na to da izvori pokazuju da su dio objekata (ku}a, zgrada) na okupiranom podru~ju<br />
zapalili sami Srbi prilikom povla~enja tijekom Oluje. 13 Dakako, time se ne negira ~injenica da<br />
su imovinu hrvatskih gra|ana srpske nacionalnosti na oslobo|enom teritoriju ve}inom<br />
zapalili pojedinci na hrvatskoj strani.<br />
Negiranjem po~injenih kaznenih djela ili svaljivanjem krivnje za sva po~injena kaznena<br />
djela isklju~ivo na jednu stranu, izvla~e}i pojedine doga|aje izvan konteksta povijesnog<br />
procesa, ne mo`e se uspostaviti dijalog i u~vrstiti toliko potreban mir na ovim prostorima.<br />
Istina je jedini pravi put i za budu}nost na{e djece, jer ako svi ne shvate da se zlo~in ni~im ne<br />
mo`e opravdati, mo`emo o~ekivati nova stradanja. Istodobno, nije prihvatljivo ni to {to se<br />
poluistinama i neprovjerenim informacijama name}e zaklju~ak da je Oluja bila “zlo~ina~ki<br />
plan”, kako bi se Hrvatskoj nametnuo novi kompleks krivnje. U prilog tome da Oluja nije<br />
planirana s ciljem istjerivanja i istrebljenja Srba, odnosno da su hrvatski vojnici imali<br />
zapovijed da se pridr`avaju odredaba me|unarodnog ratnog prava, govore mnogi primjeri.<br />
Me|u njima je i svjedo~anstvo jedne nepokretne starice, zabilje`eno u ve} spomenutoj knjizi<br />
HOO-a (str. 29), da je spa{ena zahvaljuju}i odlu~nom inzistiranju hrvatskog vojnika<br />
(vjerojatno zapovjednika) da se ona unese u kamion i preveze u Knin, iako je njegov suborac<br />
Nikoli}-Ristanovi}, S. Konstantinovi}-Vili}, N. Mrvi}-Petrovi}, I. Stevanovi}, B. Kne`i}, @ene Krajine – rat,<br />
egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 79). I svjedo~anstvo drugih `ena upu}uje na zaklju~ak da je znatan broj civila<br />
u tzv. RSK, uklju~uju}i i `ene, bio naoru`an. Primjerice, u pri~i o svojoj tragediji i izbjegli{tvu Neda (ro|. 1954.)<br />
je spomenula da je u zbjeg “ponijela sa sobom li~no naoru`anje, jer je to svatko imao” (@ene Krajine – rat, egzodus<br />
i izbegli{tvo, 263), a 55-godi{nja Desanka je u istoj situaciji “zgrabila jednu torbu i stavila najnu`nije stvari, te<br />
ponijela lova~ku pu{ku, ali ne i dokumente” (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, 283).<br />
13 O tome svjedo~e izjave srpskih izbjeglica iz Hrvatske nakon Oluje: ... Kako “Politika” pi{e, jedan vojnik iz<br />
Kninskog polja koji je, kako mu i u dozvoli pi{e, neposredno pre napada dobio odsustvo da bi se okupao, “pakuje” ceo<br />
svoj zaselak (40 ljudi) u veliki kamion-{leper i vozi ih do Beograda. Jedini me{tanin koji ostaje je voza~ev 63-godi{nji<br />
otac: ~ovek uzima pu{ku i odlazi u borbu nameravaju}i da se tu~e koliko mo`e, da na kraju zapali svoju ku}u i da tek<br />
onda be`i. ... (Tjedni list Vreme, 14. kolovoza 1995., str. 4.) ... Povla~e}i se ka Srbu i Drvaru, prolazili smo kroz pusta<br />
mjesta. Nije bilo mrtvih ni ranjenih civila ni vojnika, samo prazne ku}e i doma}e `ivotinje. Povremeno su se ~ule<br />
eksplozije u nekim objektima koje su sami Srbi minirali nakon odlaska, da ne padnu Hrvatima u ruke – bolnice, po{te,<br />
magacini s oru`jem koje nisu uspeli da izvuku. Kolona izbeglica bila je daleko ispred nas. ... (Svjedo~enje 32-godi{njeg<br />
M. ^. iz Obrovca, ranjenog pri povla~enju kod Srba, a dopremljenog na lije~enje u beogradsku Vojno-medicinsku<br />
akademiju; zapisano u dvobroju “nezavisnog politi~kog dnevnika” Na{a Borba 193-194, od 12-13. kolovoza, str.<br />
9.) Osim toga, i druge izjave Srba izbjeglih iz Hrvatske pokazuju da su paljene zgrade i razni objekti – “da ih ne<br />
bi ostavili Hrvatima”. Primjerice, u Donjem Lapcu izbjegli Srbi su prije odlaska zapalili hotel “Kamensko”,<br />
policijsku postaju i jo{ “najmanje 3-4 objekta” (<strong>Hrvatski</strong> helsin{ki odbor, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Zagreb<br />
2001., 25 (bilj. 23), 34). Jednako tako, jedno od mnogih potresnih svjedo~anstava izbjeglih Srba iz tzv. RSK<br />
tijekom Oluje, izvjesne Jagode, 45-godi{nje majke dvoje maloljetne djece, svjedo~i o patnjama naroda koji su<br />
njegove vo|e povele u izbjegli{tvo, te o stradavanju civila i zapaljenim ku}ama prije dolaska Hrvatske vojske na do<br />
tada okupirano podru~je: ...Kud god smo prolazili bila je pusto{. Ku}e su gorjele uz put. (@ene Krajine – rat, egzodus<br />
i izbegli{tvo, 127-128). Svjedo~anstvo Nede, ro|ene 1954.: ...Od Podgorja do op{tine Krnjak ima oko kilometar i<br />
pol, nas nije niko obavijestio ali sam vidjela da selo do mog gori i da `ene bje`e. Zavladala je panika, nismo znali {ta<br />
}emo. (...) Neko je viknuo da kre}emo i taman kada smo sjeli vidila sam jednu ku}u da gori. Tu su nai{le grupe<br />
Muslimana, palili su ku}e i opet je nastalo bje`anje. Ponijeli smo sa sobom li~no naoru`anje, jer je to imao svatko. Ljudi<br />
su bje`ali u kukuruz i tu je nastalo stra{no klanje. (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 262-<br />
263). Svjedo~anstvo 55-godi{nje Desanke: ... Uve~e oko 8 sati (5. kolovoza), mu` je oti{ao da legne, a i ja sa njim.<br />
Tada su do{li iz civilne za{tite i obavijestili da idemo u fabriku za “zborno mesto”. Pozvala sam mu`a, on je rekao da<br />
ne mo`e da ide. Zgrabila sam jednu torbu i stavila najnu`nije stvari. Ponijela sam i lova~ku pu{ku, ali nisam ponijela<br />
ni{ta od dokumenata, mislila sam da }emo se vratiti. (...) Nas tridesetak nemo}nih ostali smo u fabrici, sve je ve} gorjelo,<br />
sve je bilo u plamenu. Jedan direktor je pozvao voza~a i dao autobus da nas preveze. Pro{li smo kroz selo koje je gorjelo.<br />
Voza~ je vozio autobus sa uga{enim svjetlima (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 282-283).<br />
26
predlagao da je se “ostavi ili ubije”. Naime, iako ta pri~a svjedo~i i da pojedinci nisu imali<br />
namjeru pridr`avati se odredaba me|unarodnog ratnog prava, ona zapravo, kroz zapovijed<br />
nadre|enog podre|enom da ponese tu staricu – “kao da je njegova vlastita, ina~e mu ode<br />
glava”, potvr|uje da su hrvatski vojnici imali zadatak da se pobrinu za sigurnost preostalih<br />
srpskih civila, u navedenom slu~aju da ih prebace na sigurno u Knin. Uz to, brojna su<br />
svjedo~enja hrvatskih vojnika i policajaca kako su hranili i brinuli se o srpskim civilima nakon<br />
Bljeska i Oluje. Na`alost, pojedinci nisu tako postupili.<br />
Dakako, posebna je tema humanitarna djelatnost na netom oslobo|enom podru~ju, o<br />
kojoj se u ovom radu ne govori (Slobodan Lang – Vesna Ivanovi}, Pru`ena ruka: hrvatski<br />
“Pravednici” – djela dobra u ratu, Zagreb, 2006., str. 196-209, i druga izvje{}a). U tom<br />
kontekstu, a s obzirom na to da je Hrvatska vojska imala zada}u deblokade UN za{ti}ene zone<br />
Biha}a u susjednoj BiH, ne smije se zanemariti ~injenica da je i sama Oluja bila svojevrsna<br />
humanitarna operacija, jer je njome od sigurne smrti spa{eno vi{e tisu}a ljudi u Biha}u, koji<br />
su bili opkoljeni srpskim snagama i kojima je prijetila sudbina stanovnika Srebrenice i @epe.<br />
Hrvatska historiografija ve} se pokazala dovoljno zrelom i objektivnom, te spremnom na<br />
suo~avanje s najintrigantnijom problematikom. Za vjerovati je da }e i ova knjiga o Oluji<br />
pomo}i njezinom objektivnom prikazu i razumijevanju postupaka uvjetovanih prilikama u<br />
kojima se odvijala, kako bi se jasno odvojile posljedice borbenih djelovanja (stradavanje<br />
stanovni{tva i imovine uslijed granatiranja i borbi) od kaznenih djela po~injenih neovisno o<br />
njima (zbog osvete ili koristoljublja). Jednako tako, znanstvene ra{~lambe trebale bi pomo}i<br />
da se razumiju ciljevi i rezultat Oluje: poraz srpskog agresora i povratak tzv. UNPA zona u<br />
ustavno–pravni poredak Republike Hrvatske, odnosno osloba|anje okupiranoga teritorija<br />
RH i izlazak na me|unarodno priznatu granicu, te povratak prognanika i pomo} Armiji BiH<br />
da deblokira opkoljeni Biha} i sprije~i novu humanitarnu katastrofu. Ali i da se prestane s<br />
manipulacijama u kojima se legitimnost i oslobodila~ki karakter te vojno-redarstvene<br />
operacije dovodi u pitanje navo|enjem doga|aja koji nisu povezani s njezinim ciljevima i koji<br />
su kao rezultat samovolje pojedinaca po~injeni uglavnom nakon njezina zavr{etka.<br />
Ante Nazor<br />
27
<strong>Hrvatski</strong> vojnici (gardisti)
<strong>Davor</strong> <strong>Marijan</strong><br />
<strong>OLUJA</strong>
KAZALO<br />
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33<br />
Bojno polje i sudionici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36<br />
Srpska pobuna u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39<br />
Prva biha}ka kriza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43<br />
Operacije hrvatskih snaga na Livanjskom polju i u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46<br />
RSK u prvoj polovici 1995. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50<br />
Druga biha}ka kriza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52<br />
Hrvatska reakcija na Drugu biha}ku krizu – Operacija Ljeto-95. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54<br />
Politi~ka priprema operacije Oluja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55<br />
Krajina u o~ekivanju Oluje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57<br />
Ratni planovi (planovi obrane i osloba|anja okupiranog teritorija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59<br />
Zavr{ne pripreme HV-a za operaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62<br />
<strong>OLUJA</strong> . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65<br />
Zborno podru~je Split . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67<br />
Specijalne postrojbe MUP-a RH u Oluji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76<br />
Zborno podru~je Gospi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81<br />
Zborno podru~je Karlovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90<br />
Zborno podru~je Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100<br />
Zborno podru~je Bjelovar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115<br />
Zrakoplovstvo u Oluji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119<br />
Peti korpus Armije BiH u Oluji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122<br />
Osiguranje operacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124<br />
Zborno podru~je Osijek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124<br />
Ju`no boji{te . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125<br />
Hrvatska ratna mornarica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125<br />
Hrvatsko vije}e obrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125<br />
Reakcija Slavonsko-baranjskog korpusa SVK, VRS i VJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127<br />
UNCRO, UN i reakcije iz svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129<br />
30
Osvrt na provedbu operacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131<br />
“Etni~ko ~i{}enje” ili odlazak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138<br />
Zaklju~ak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144<br />
Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146<br />
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148<br />
31
<strong>Hrvatski</strong> vojnici, 6. kolovoza 1995. (autor fotografije: Robert Belo{evi})<br />
32
UVOD<br />
Oluja je rije~ koja malo koga u Hrvatskoj ostavlja ravnodu{nim. Iz hrvatske perspektive<br />
Oluja je pojam pobjede, simbol uspje{nog okon~anja vi{egodi{njeg rata. Iz srpske<br />
perspektive, i to ne samo u Hrvatskoj, Oluja je posve druga~iji simbol. Razlozi su<br />
jednostavni, razli~it pogled na blisku pro{lost i njezinu interpretaciju. Od kada je postala<br />
predmet zanimanja i postupanja Haa{kog suda Oluja je aktualna tema hrvatskog dnevnopoliti~kog<br />
`ivota, a ne samo nezaobilazan doga|aj bliske pro{losti.<br />
Osim u tisku gdje je, izravno ili posredno, stalna tema, Oluja je i tema radova koji imaju<br />
ve}u ambiciju od jednodnevne vijesti. Pored nekriti~kih i prigodni~arskih tekstova Politi~ke<br />
uprave Ministarstva obrane, 1 osnove Oluje javnosti je stvarno podastro biv{i na~elnik Glavnog<br />
sto`era HV-a umirovljeni sto`erni general Janko Bobetko. U knjizi Sve moje bitke Bobetko je<br />
objavio kompletnu direktivu koja je bila osnova za kasniju provedbu operacije Oluja, 2 iako<br />
nije obi~aj da se ratni plan jedne vojske javno objavljuje tako brzo nakon {to je nastao. No,<br />
mo`e se re}i da Bobetkova interpretacija Oluje na~elno nije to~na, jer on o~ito nije bio<br />
upoznat s promjenama koje su slijedile nakon njegova umirovljenja i zbog kojih je ratni plan<br />
mijenjan. Ovo je napose zna~ajka prikaza operacije na Banovini, gdje uop}e ne spominje<br />
ulogu Zbornog podru~ja Bjelovar, za koje nije znao, jer ga u lipnju 1995. kada je potpisana<br />
direktiva Oluja-1 nije ni predvi|ao. Oluja je zna~ajno mjesto dobila u radovima i knjizi jo{<br />
jednog na~elnika Glavnog sto`era HV-a, umirovljenog admirala <strong>Davor</strong>a Domazeta Lo{e, 3 no<br />
njegovu tezu o Oluji kao zra~no-kopnenoj bici neki autori osporavaju. 4 Oluja je dobila<br />
prostor i kod utjecajnih sudionika hrvatske politike. Primjerice, u knjigama predstojnika<br />
Kabineta predsjednika Republike Hrvatske Hrvoja [arini}a i ministra vanjskih poslova Mate<br />
Grani}a. 5<br />
S druge strane, iz redova Srpske vojske Krajine (SVK) o Oluji su pisali Milisav Sekuli} i<br />
Marko Vrcelj. 6 Sekuli}, general-major i na~elnik odjela za nastavu i {kolstvo SVK dao je<br />
vrijedan, ali i upitan doprinos. Zna~ajan dio knjige Knin je pao u Beogradu doista se temelji<br />
1 Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 1, listopad 1995.; Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 2, studeni 1995.; Oluja,<br />
Hrvatska vojna glasila, br. 3, prosinac 1995.<br />
2 Janko BOBETKO, Sve moje bitke, Vlastita naklada, Zagreb, 1996., 422-432, 441-451, 462-475 i 484-491.<br />
3 <strong>Davor</strong> DOMAZET – LO[O, “Zavr{ne operacije Hrvatske vojske – uvjerljivost vojne mo}i i(ili) promjena<br />
strategijskog odnosa”, <strong>Hrvatski</strong> vojnik, Zagreb, 22/1997., 12-21; ISTI, Hrvatska i veliko rati{te, Udruga sv. Jurja,<br />
Zagreb, 2002.<br />
4 Ozren @UNEC, “Operacije Bljesak i Oluja”, Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995., Naklada Jesenski<br />
i Turk : Dani, Zagreb : Sarajevo, 1999., 100-101.<br />
5 Hrvoje [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), Globus, International,<br />
Zagreb, 1999.; Mate GRANI], Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb, 2005.<br />
6 Milisav SEKULI], Knin je pao u Beogradu, Nidda Verlag, Bad Vilbel, 2000.; Marko VRCELJ, Rat za Srpsku<br />
Krajinu: 1991.-1995., Srpsko kulturno dru{tvo “Zora”, Beograd, 2002.<br />
33
na dokumentima koji su dijelom zaplijenjeni tijekom operacije od hrvatskih snaga. No,<br />
postoji dio tvrdnji koji nije dokumentiran, dio koji izvire iz autorova obiteljskoga odgoja<br />
(primarna socijalizacija) i koji je pun predrasuda, pau{alnih ocjena i svjesnoga podmetanja,<br />
odnosno, najkra}e re~eno, zna~ajan dio knjige iznimno je nekorektan. Cilj mu je osporiti da<br />
je SVK vojni~ki potu~ena, pa, naravno, optu`uje za izdaju politi~ki i vojni vrh, uvodi NATO<br />
kojeg nije bilo, sve da ospori ono {to je na stranicama ranije izravno prikazao, lo{ i<br />
neu~inkovit politi~ki sustav koji je proizveo isto takvu vojnu silu.<br />
O djelovanju 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine pisao je Bejdo Feli} u monografiji<br />
koja nema znanstveni pristup i u kojoj se pre{u}uju neke zna~ajne ~injenice oko Oluje,<br />
odnosno bo{nja~ko-hrvatskih odnosa na razini biha}ke regije. 7<br />
Osnova za ovaj rad bio je nedovr{eni rukopis koji sam napisao 2001. po nalogu gospodina<br />
Joze Rado{a, tada{njeg ministra obrane Republike Hrvatske. Dokumenti na koje se pozivam<br />
tada su bili u pismohrani Glavnog sto`era HV-a, a danas su, koliko mi je poznato, uglavnom<br />
u Sredi{njem vojnom arhivu MORH-a. Krajem 2006. od kabineta ministra obrane ponovno<br />
sam tra`io uvid u njih. Na molbu nisam dobio odgovor.<br />
Velik problem pri analizi djelovanja hrvatskih snaga je nedostatak dijela bojnih<br />
dokumenata. Dio dokumenata zasigurno nedostaje, a dio ~ini se nije ni pisan. Dnevna<br />
operativna izvje{}a dio postrojbi sigurno nije pisao, a dio njih nije vodio ni ratni dnevnik.<br />
Zbog toga }e neki aspekti, kao i dijelovi operacije ostati trajna nepoznanica. Tako je, na<br />
primjer, otvorena za spekulaciju tvrdnja jedne postrojbe HV-a da je prva do{la do predgra|a<br />
Slunja, gdje je iz “poznatih razloga sa~ekala” da snage slunjske 14. domobranske pukovnije<br />
prve u|u u svoj grad. 8 Vrijeme }e tek pokazati koliko se to mo`e nadoknaditi anketiranjem<br />
sudionika. Druga vrsta dokumenata koja je vrlo ~esta, a koja tako|er ima nedostatak jesu<br />
ra{~lambe bojnih djelovanja postrojbi nakon provedene operacije. Postrojbe su uglavnom bile<br />
usredoto~ene na sebe i svoju ulogu, pa je te{ko utvrditi {to se doga|alo sa susjedima i te{ko je<br />
ra{~laniti udio na pojedinim pravcima. Neke od postrojbi napravile su ra{~lambe koje nemaju<br />
povijesnu vrijednost, a neke ~ini se ni to. Na `alost, me|u njima su i dvije od pet gardijskih<br />
brigada koje su sudjelovale i dale zna~ajan doprinos u operaciji. Na stranu da je u ovoj vrsti<br />
dokumenata samokriti~nost uglavnom izostala. Ne treba ni sumnjati, na primjer, da se ocjena<br />
jednog Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja, da jedna pridodana postrojba “nije za daljnju<br />
uporabu za napadna b/d iz ve} poznatih razloga iskazanih u predhodnim izvje{}ima”, ne<br />
mo`e pro~itati u ra{~lambi te postrojbe. 9<br />
Kao i 2001., tako sam i sada o djelovanju Specijalne policije Ministarstva unutarnjih<br />
poslova Republike Hrvatske imao zanemariv broj dokumenata, bolje re~eno, nisam ih ni<br />
imao. Sukladno tome je prostor posve}en djelovanju Specijalne policije MUP-a u ovom<br />
rukopisu potpuno ispod razine njezina djelovanja i u~inka u operaciji.<br />
Ova studija nema namjeru detaljno ulaziti u djelovanje svake postrojbe. Njezina svrha je<br />
opisati ozra~je u kojem je operacija provedena i osnovne zna~ajke same operacije. Ipak, mo`e<br />
se primijetiti da detaljnija ra{~lamba Oluje, kakva u javnosti jo{ nije prezentirana, ne<br />
7 Bejdo FELI], brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002.<br />
8 Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH), pismohrana Glavnog sto`era Hrvatske vojske (GSHV): ZP<br />
Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995. Izvje{}e.<br />
9 MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8.<br />
1995. u 17 sati, Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995.,<br />
Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”.<br />
34
potvr|uje tvrdnju da je rije~ “o besprijekorno izvedenoj operaciji”. No, to je i razumljivo, s<br />
obzirom na velik broj na brzinu mobiliziranih postrojbi i ljudstva u pri~uvnim brigadama i<br />
domobranskim pukovnijama, koje nije bilo pripremljeno za tako zahtjevnu operaciju.<br />
Dakako, za Hrvate }e Oluja uvijek ostati “majka svih bitaka”, koja epitet “briljantna”<br />
zaslu`uje prije svega zato {to je njezin rezultat od iznimna, mo`da i presudnog povijesnog<br />
zna~aja za Hrvate i Hrvatsku.<br />
<strong>Hrvatski</strong> vojnik<br />
35
BOJNO POLJE I SUDIONICI<br />
Operacija Oluja provedena je na sredi{njem dijelu teritorija Republike Hrvatske koji je<br />
u vremenu od kolovoza 1990. do sije~nja 1992. sinkronim djelovanjem pobunjenih<br />
Srba i Jugoslavenske narodne armije okupiran i istrgnut iz nadzora legalnih tijela<br />
Republike Hrvatske te nazvan Republikom Srpskom Krajinom (RSK). RSK se sastojala od<br />
tri teritorijalne cjeline: prva je bila u isto~noj Slavoniji, Baranji i Srijemu, druga u zapadnoj<br />
Slavoniji, a tre}a, ujedno i najve}a, na podru~ju uz dr`avnu granicu Hrvatske i Bosne i<br />
Hercegovine od Jasenovca do Benkovca i Knina, odnosno do dr`avne granice na Dinari.<br />
Dvije posljednje cjeline ~inile su 85% ukupne povr{ine RSK. 10 Nekoliko godina pobunjeni<br />
Srbi nadzirali su teritorij od 17.028 km 2 , na kojem je, prema nepouzdanim podacima, `ivjelo<br />
oko 430.000 stanovnika. Crta boji{nice duga 923 km odvajala je ovaj teritorij od dijela<br />
Republike Hrvatske koji je bio pod nadzorom legalno izabrane hrvatske vlasti. S Cazinskom<br />
krajinom RSK je grani~ila u du`ini od 118 km. Najve}a dubina ovog teritorija – 63,1 km bila<br />
je na pravcu od sela [kabrnja do sela Ti{kovac. Najmanja dubina – oko 2,5 km bila je kod<br />
Jasenovca, potom 12,5 km na pravcu od sela Vedro Polje (Sunja) – Kostajnica i 19,5 km na<br />
pravcu od sela ^anak – do granice s Bosnom i Hercegovinom na planini Plje{ivici. 11 Teritorij<br />
je bio razvu~en i nekompaktan, {to je nepovoljno djelovalo na vo|enje i zapovijedanje,<br />
operativno-strategijski razvoj i manevar vojske pobunjenih Srba. Mala dubina teritorija<br />
ote`avala je baziranje zrakoplovstva, e{aloniranje materijalnih pri~uva, a time i osiguranje<br />
bojnih djelovanja, izbor polo`aja za raketne sustave i manevar snaga. Zbog velike du`ine, a<br />
relativno male dubine cijelo rati{te RSK moglo se istovremeno staviti pod vatreni udar<br />
Hrvatske vojske, {to je bilo pogodno za presijecanje s visokom mogu}no{}u postizanja<br />
strategijskog iznena|enja. 12<br />
Hrvatska vojska je doista ra~unala na mogu}nost strategijskog iznena|enja. Hrvatska<br />
vojska nastala je 1991. iz policije, Zbora narodne garde i Teritorijalne obrane Republike<br />
Hrvatske u te{kim okolnostima srpske pobune i navodno neutralnog a stvarno prosrpskog<br />
djelovanja JNA. Njezina prva zada}a bila je obrana Republike Hrvatske, a od 1992.<br />
strategijska zada}a bila je vra}anje pobunjenih i okupiranih podru~ja u ustavni poredak RH.<br />
Jasnu i slu`benu strategiju HV nije imao tijekom rata, iako je na tome ra|eno unutar<br />
Ministarstva obrane. 13 Na hrvatske namjere nepovoljno je djelovala ~injenica da je teritorij<br />
Republike Hrvatske pod nadzorom legalne vlasti s vojnog gledi{ta tako|er bio zahtjevan za<br />
10 Op{irna povijest RSK kod Nikica BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka<br />
knjiga, Zagreb, 2005.<br />
11 N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 171-173; <strong>Hrvatski</strong> dr`avni arhiv (HDA), gra|a Republike<br />
Srpske Krajine (RSK): Dostignuti nivo i dalji pravci razvoja SVK (nedatirano i nepotpisano).<br />
12 HDA, RSK: Dostignuti nivo i dalji pravci razvoja SVK (nedatirano i nepotpisano).<br />
13 Npr. Hrvatska strategija obrane, Centar za strate{ka istra`ivanja, MORH, Zagreb, 1995.<br />
36
obranu i uporabu snaga. Srpska tvrdnja da u “savremenoj Evropi nema dr`ave koja ima tako<br />
nepovoljno iskomponovan i oblikovan prostor kao Hrvatska”, nije bila daleko od istine. 14<br />
U drugoj polovici 1994. Hrvatska vojska je dobila ustrojbenu fizionomiju koja je s malim<br />
izmjenama zadr`ana do kraja rata. Sastojala se od zapovjedni{tava, institucija i postrojba.<br />
Krovno zapovjedno tijelo bio je Glavni sto`er HV-a koji je na zapovjednoj vezi imao {est<br />
zbornih podru~ja i jedno boji{te, podsto`erne postrojbe, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i<br />
protuzra~nu obranu, te Hrvatsku ratnu mornaricu. Zborno podru~je je bila operativna<br />
skupina stalnog sastava koja se sastojala od pri~uvnih postrojbi HV-a i domobranstva.<br />
Na~elno se sastojalo od zapovjedni{tva, gardijske motorizirane brigade, 3 do 6 pje{a~kih<br />
brigada HV-a, 3 do 6 domobranskih pukovnija, logisti~ke baze, topni~kih divizijuna za<br />
potporu, protuoklopnu i protuzra~nu borbu, kao i drugih manjih postrojbi. Dio zbornih<br />
podru~ja imao je u svom sastavu jednu gardijsku brigadu (ZP Zagreb, Split i Gospi}),<br />
odnosno dvije (ZP Osijek), dok su ZP Karlovac i Bjelovar bili bez njih. Ta dva zborna<br />
podru~ja bila su i manja od ostalih. Izravno podre|ene Glavnom sto`eru HV-a bile su 1. i 7.<br />
gardijska motorizirana brigada, 15. protuoklopna topni~ko-raketna brigada, 16. topni~koraketna<br />
brigada, 33. in`enjerijska brigada, 40. pukovnija veze i nekoliko manjih rodovskih<br />
sastava. 15 Glavne snage HV-a bile su gardijske brigade kojih je bilo sedam, a u pri~uvnom<br />
sastavu bilo je 28 pje{a~kih brigada i 38 domobranskih pukovnija. 16 Izvan ustrojbenog sastava<br />
HV-a bio je 1. hrvatski gardijski zbor koji je u svom sastavu kao bojnu postrojbu imao 1.<br />
hrvatski gardijski zdrug. 17 U prosincu 1994. HV je imala 320 topni~kih oru|a za potporu u<br />
kalibru od 105 do 203 mm, {to je iznosilo 52,81% ustrojbenih potreba. 18 Nakon operacije<br />
Bljesak kopnena vojska je u svom naoru`anju imala 393 oklopna bojna sredstva, od ~ega 232<br />
tenka. 19<br />
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzra~na obrana organizirana je u Zapovjedni{tvo, pet<br />
zrakoplovnih baza i ~etiri brigade PZO. Zrakoplovstvo je imalo 40 zrakoplova, od toga 26<br />
bojnih, i 22 helikoptera, od toga 10 bojnih. Hrvatska ratna mornarica sastojala se od<br />
Zapovjedni{tva, pomorskih zapovjedni{tava za sjeverni, ju`ni i srednji Jadran, flote brodova,<br />
topni~kih bitnica i pje{a{tva raspore|enog u odrede i domobranske bojne. Imala je 28 plovnih<br />
sredstava. 20 HV je u prosincu 1994. imao oko 96.000 ljudi. Najbrojniji vid bila je kopnena<br />
vojska, s vi{e od 89.000 ljudi. 21 Za Oluju, kao i za Bljesak, brojno stanje je naraslo<br />
domobilizacijom i mobilizacijom pri~uvnih postrojbi.<br />
14 Radovan RADINOVI], “Realna pretnja na delu”, Vojska Krajine, br. 4-5, Jul-avgust 1993., 7.<br />
15 Sredi{nji vojni arhiv Ministarstva obrane Republike Hrvatske (SVA MORH), fond Politi~ke uprave: GSHV, Kl.<br />
8/93-02/04, Ur. br. 512-06-05-93-28 od 4. 2. 1993., Odluka o vojnopodru~noj podjeli RH; SVA MORH, fond<br />
Kabinet ministra obrane Republike Hrvatske (KMORH): MORH, KL. SP 801-01/93-02/02, Ur. br. 512-01-93-<br />
320 od 16. 2. 1993., Mobilizacijski razvoj oru`anih snaga RH u miru.<br />
16 SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine.<br />
17 SVA MORH, GSHV: RH, Predsjednik, Br. PA7-61/1-94 od 31. 3. 1994., Odluka; SVA MORH, GSHV:<br />
MORH, Kl. SP 801-01/94-03, Ur. br. 512-01-94-1259 od 29. 3. 1994., Izmjene i dopune mobilizacijskog<br />
razvoja i ustroja OS RH.<br />
18 SVA MORH, GSHV: Izvje{}e o stanju MTS – topni{tvo za potporu od 15. 12. 1994.<br />
19 SVA MORH, GSHV: Kl. 512-06-04/5-95-2, Ur. br. 813-07/95-02/10 od 5. 7. 1995., Izvje{}e o stanju<br />
Oklopni{tva u HV.<br />
20 SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine.<br />
21 SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine.<br />
37
Do kasne jeseni 1992. vojna sila pobunjenih Srba zvala se Teritorijalnom obranom, a tada<br />
je preimenovana u Srpsku vojsku Krajine (SVK). U to vrijeme dobila je i organizacijskoformacijski<br />
izgled koji se s malim izmjenama zadr`ao do njezina nestanka. SVK se sastojala<br />
od Glavnog {taba i pri{tabnih postrojbi, {est korpusa i zrakoplovnih snaga. Korpusi su<br />
formirani na regionalnom principu. Na podru~ju sjeverne Dalmacije bio je 7. ili<br />
Sjevernodalmatinski korpus, na podru~ju Like 15. ili Li~ki korpus, na podru~ju Korduna 21.<br />
ili Korduna{ki korpus, na podru~ju Banovine 39. ili Banijski korpus, na podru~ju zapadne<br />
Slavonije 18. ili Zapadnoslavonski korpus i na podru~ju isto~ne Slavonije 11. ili Slavonskobaranjski<br />
korpus. Korpus se na~elno sastojao od Komande, tri i vi{e brigada, logisti~ke baze i<br />
topni{tva za potporu. Izuzetak je bio Slavonsko-baranjski korpus koji je u svom sastavu imao<br />
i jednu pje{a~ku diviziju. Zrakoplovstvo se sastojalo od zrakoplovne brigade, zrakoplovne<br />
baze i bataljuna vo|enja, motrenja, javljanja i navo|enja. 22 Nakon operacije Bljesak i<br />
razbijanja Zapadnoslavonskog korpusa, SVK je dobila novog zapovjednika, generalpotpukovnika<br />
Milu Mrk{i}a. Mrk{i} je inicirao nekoliko promjena u ustroju SVK, od kojih<br />
je najzna~ajnija stvaranje Korpusa specijalnih jedinica (KSJ). Korpus se sastojao od: Komande<br />
korpusa, 2. oklopne brigade, 71. specijalne brigade, 2. gardijske brigade, Brdskog bataljuna,<br />
bataljuna VP i lakog artiljerijskog divizijuna PZO. 23 Usprkos zvu~nog naziva korpusa, bila je<br />
to postrojba ranga brigade, no bilo je uobi~ajeno da se specijalne postrojbe tretiraju u istom<br />
rangu s ve}im postrojbama vojske. Njegovo osnivanje pra}eno je s velikom pa`njom u HVu,<br />
gdje mu je davan mnogo ve}i zna~aj od stvarne vrijednosti, koja je, kao {to }e vrijeme ubrzo<br />
pokazati, ipak bila skromnija nego {to se o~ekivalo. 24<br />
Sredinom 1994. SVK je imala 300 tenkova, 295 raznih oklopnih bojnih vozila, 360<br />
topni~kih oru|a kalibra od 100 i vi{e milimetara. 25 Krajem listopada 1994. njezino je brojno<br />
stanje bilo u granicama od 20 do 25 tisu}a boraca. 26 U vrijeme operacije Bljesak imala je oko<br />
14.900 ljudi po mirnodopskoj formaciji, odnosno 62.500 po ratnoj formaciji. Mo`emo<br />
pretpostaviti da je sli~no brojno stanje bilo i pred Oluju, {to bi zna~ilo da je u zapadnom<br />
dijelu Hrvatske SVK imala pod oru`jem oko 43.000 ljudi. 27<br />
Strategija realne prijetnje, kako je zvana vojna strategija RSK, promovirana je u ljeto 1993.<br />
godine. Temeljila se na pretpostavci da bi hrvatska ofenziva “na Republiku Srpsku Krajinu<br />
izazvala Š...š masovna vatrena protivdejstva po vitalnim objektima i ciljevima Hrvatske, a<br />
rezultat bi bila ru{enja, razaranja i gubici u `ivoj sili, {to hrvatska strana ne bi smela da<br />
prihvati”. Dr`ano je da je to jedini na~in koji “mo`e Hrvatsku naterati da Krajinu i njenu<br />
vojsku po~ne prihvatati kao ozbiljnog suparnika i partnera za pregovore”. 28<br />
22 Vojnosigurnosna agencija (VSA) MORH: RSK, G[ SV, DT br. 947-23/1 od 27. 11. 1992., Preformiranje TO<br />
i posebnih jedinica milicije u Srpsku vojsku RSK; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 36-39.<br />
23 Protuobavje{tajna agencija (POA): RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-268 od 22. 5. 1995., Transformacija SVK,<br />
nare|enje; VSA MORH: Pregled korpusa specijalnih jedinica (dokument bez urud`benog broja i nadnevka); M.<br />
SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 157.<br />
24 MORH, GSHV: GS HV, RP/13/95 od 5. 7. 1995., Prilog po obavje{tajnoj prosudbi.<br />
25 HDA, RSK: G[ SV, Str. pov. br. 26-216 od 12. 5. 1994., Pregled glavnih osnovnih TMS SVK; HDA, RSK:<br />
Referisanje vrhovnom komandantu o planu upotrebe SVK (nedatirano, s po~etka 1995.).<br />
26 POA: G[ SVK-IKM, Str. pov. br. 3-503/552 od 30. 11. 1994., Podaci za ekspoze ministra odbrane skup{tini<br />
RSK.<br />
27 VSA MORH: Pregled popune ljudstvom SVK po mirnodopskoj formaciji sa stanjem na dan 01. 05. 1995.;<br />
VSA MORH: Pregled popune ljudstvom SVK po ratnoj formaciji sa stanjem na dan 01. 05. 1995.<br />
28 R. RADINOVI], Realna pretnja na delu, 7.<br />
38
SRPSKA POBUNA U HRVATSKOJ<br />
Ukolovozu 1995. navr{ilo se pet godina od 17. kolovoza 1990., vremena kada je u<br />
Kninu po~ela srpska pobuna u Hrvatskoj. Pobuna je krajem 1991. dovela do<br />
stvaranja Republike Srpske Krajine. Godi{njica pobune u Kninu nije sve~ano<br />
obilje`ena jer je desetak dana ranije RSK u zapadnim dijelovima Hrvatske prestala postojati.<br />
Nestala je u operaciji Hrvatske vojske i policije, pod kodnim imenom Oluja. Iako nije<br />
ozna~ila kraj rata, operacija Oluja je bila najava skorog kraja rata i postala je simbol hrvatske<br />
pobjede u Domovinskom ratu.<br />
Na~in na koji je nastala RSK uz iracionalno pona{anje njezinog politi~kog vodstva, u~inili<br />
su operaciju osloba|anja kakva je bila Oluja neizbje`nom. Srpska pobuna u Hrvatskoj po~ela<br />
je u ljeto 1990. nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj. Na izborima je pobijedila<br />
Hrvatska demokratska zajednica s politi~kom platformom nacionalnog pomirenja. Njezina<br />
pobjeda je u Srbiji i kod zna~ajnog dijela Srba u Hrvatskoj prihva}ena kao potvrda povratka<br />
usta{a na politi~ku scenu. Usprkos ~esto o{troj politi~koj retorici HDZ-a i usprkos tome da<br />
tek predstoji istra`ivanje djelovanja te stranke, te{ko da se mo`e osporiti tvrdnja da nije bilo<br />
razloga da Srbi uzmu oru`je u ruke. Prihvatljivim se ~ini i mi{ljenje da dio Srba u Hrvatskoj<br />
nije bio spreman prihvatiti nikakvu hrvatsku dr`avu. 29<br />
Srpska pobuna u Hrvatskoj obilje`ila je zavr{ni dio krize i raspada Socijalisti~ke<br />
Federativne Republike Jugoslavije. Raspad SFRJ po~eo je nakon smrti Josipa Broza Tita. Uz<br />
to se u drugoj polovici 80-ih brzo, a mo`e se re}i i prili~no nenadano, raspao komunisti~ki<br />
sustav u Europi. Sve je to vodilo prema raspadu SFRJ, jer je politi~ka, znanstvena, vjerska i<br />
ina elita Srba nastojala nametnuti ostalima svoje vi|enje ure|enja Jugoslavije. 30 To joj nije<br />
uspjelo. Agresivna srbijanska politika tolerirana je u ostalim republikama do ru{enja politi~kih<br />
~elni{tva SAP Vojvodine i SAP Kosova i ukidanja pokrajinskih autonomija Vojvodine i<br />
Kosova. Ru{enje politi~kog vodstva Crne Gore u sije~nju 1989. zna~ilo je kraj tolerancije.<br />
Slovenci su o{tro odgovorili i doveli ostatak Jugoslavije u poziciju da se odredi za stranu u<br />
sukobu. 31 U takvim okolnostima srbijanski poku{aj destabiliziranja Hrvatske i Bosne i<br />
Hercegovine, republika u kojima su Srbi `ivjeli u ve}em broju, nije dao `eljene rezultate. U<br />
Hrvatskoj je sredinom 1990. izbila srpska pobuna koju tada{nja hrvatska milicija nije mogla<br />
ugu{iti u za~etku jer je sprije~ena od strane Jugoslavenske narodne armije. Zahvaljuju}i JNA<br />
Srbi su mogli {iriti pobunu, {to je na kraju 1990. dovelo do stvaranja Srpske autonomne<br />
29 Bo{ko TODOROVI] / Du{an VILI], Izdaja i odbrana Jugoslavije, Privredapublik, Beograd, 1990., 163-166,<br />
169-170; Dejan JOVI], Jugoslavija: dr`ava koja je odumrla, Prometej, Zagreb, 2003., 483; Nikica BARI], Srpska<br />
pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005., 58-59.<br />
30 Du{an BILAND@I], Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., 750-764.<br />
31 D. JOVI], Jugoslavija: dr`ava koja je odumrla, 421.<br />
39
oblasti Krajine. 32 Tijekom 1991. pojavile su se jo{ dvije sli~ne oblasti u Slavoniji, Baranji i<br />
Srijemu: Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem 26. velja~e 1991. i SAO Zapadna<br />
Slavonija u kolovozu 1991. godine. Na samom kraju 1991. udru`ene su u Republiku Srpsku<br />
Krajinu (RSK), samoprogla{enu paradr`avnu tvorevinu. 33<br />
Po Ustavu Republike Hrvatske iz 1990. Srbi su dobili sva gra|anska prava, ali i status<br />
nacionalne manjine, {to ih nije zadovoljilo. 34 Tijekom 1991., nakon niza kriza i neuspje{nog<br />
poku{aja dogovora oko nove Jugoslavije po~elo je {irenje SAO Krajine na podru~ja s<br />
ve}inskim ili s visokim postotkom Srba. U ljeto 1991. po~eo je otvoreni rat JNA i pobunjenih<br />
Srba protiv Hrvatske. Do kraja 1991. JNA je uspjela staviti pod svoj nadzor, odnosno<br />
okupirati gotovo ~etvrtinu teritorija Republike Hrvatske na kojem je 19. prosinca 1991.<br />
progla{ena Republika Srpska Krajina. Postavio se problem kako da pobunjeni Srbe zadr`e ova<br />
podru~ja pod svojim nadzorom. Rje{enje je na|eno u me|unarodnoj zajednici i njezinim<br />
mirovnim snagama. Primirje koje je 2. sije~nja 1992. potpisano izme|u JNA i Republike<br />
Hrvatske u Sarajevu omogu}ilo je dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Vrijeme je<br />
brzo pokazalo da su hrvatska o~ekivanja od “plavih kaciga” bila prevelika i nerealna. 35 One su<br />
donijele relativan mir na crti razdvajanja, ali ne i o~ekivanu reintegraciju podru~ja koje je JNA<br />
ostavila na upravu pobunjenim Srbima, nakon {to se u svibnju 1992. transformirala u Vojsku<br />
Jugoslavije i povukla iz Hrvatske. 36<br />
Do u kasnu jesen 1992. Hrvatska vojska bila je zauzeta osloba|anjem okupiranoga<br />
teritorija u ju`noj Hrvatskoj i obranom Bosanske Posavine. Prema okupiranim podru~jima,<br />
osim u par slu~ajeva, ~ini se mimo volje dr`avnog vrha, nisu poduzimane nikakve zna~ajnije<br />
akcije. 37 [tovi{e, nakon povla~enja JNA i organizacijsko-ustrojbenih promjena u HV-u, do<br />
sije~nja 1993. nije ni postojao nekakav operativni plan uporabe oru`anih snaga prema<br />
Krajini, iako su ve} od sije~nja 1992. u Glavnom sto`eru HV-a ra|eni planovi za osloba|anje<br />
okupiranog teritorija RH od JNA i snaga pobunjenih Srba pod kodnim nazivima hrvatskih<br />
rijeka. Tek je u sije~nju 1993. napravljena vojna direktiva za slu~aj da se okupirano podru~je<br />
32 <strong>Davor</strong> MARIJAN, Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002., 6-7.<br />
33 M. M., “Progla{ena Republika Srpska Krajina”, Srpski glas, Glina, 29. 12. 1991., 1.<br />
34 U Izvori{nim osnovama Ustava RH od 22. prosinca 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje<br />
kao nacionalna dr`ava hrvatskoga naroda i dr`ava pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini dr`avljani:<br />
Srba, Muslimana, Slovenaca, ^eha, Slovaka, Talijana, Ma|ara, @idova i drugih, kojima se jam~i ravnopravnost s<br />
gra|anima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i<br />
zemalja slobodnog svijeta.” Komentiraju}i navode nekih autora da je tek taj Ustav “uklonio prizvuke dvojnog<br />
suvereniteta i nedvosmisleno hrvatsku naciju proglasio nositeljem suvereniteta Hrvatske”, Z. Radeli} isti~e da ve}<br />
formulacija u Ustavu Socijalisti~ke Republike Hrvatske iz 1974. da je “SR Hrvatska nacionalna dr`ava hrvatskog<br />
naroda, dr`ava srpskog naroda u Hrvatskoj i dr`ava drugih naroda i narodnosti koji u njoj `ive” ne dopu{ta<br />
nedvosmisleno tuma~enje da su Srbi bili uzdignuti na razinu konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, odnosno da je<br />
o~ito “samo to da im je priznat poseban status u odnosu na ostale narode i narodnosti”. Usp. Zdenko RADELI],<br />
<strong>Davor</strong> MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Dra`en @IVI], Stvaranje hrvatske dr`ave i Domovinski rat,<br />
[kolska knjiga, <strong>Hrvatski</strong> institut za povijest, Zagreb, 2006., 94.<br />
35 Mario NOBILO, <strong>Hrvatski</strong> feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Nakladni zavod Globus,<br />
Zagreb 2000., 247-260.<br />
36 D. MARIJAN, Smrt oklopne brigade, 24-25.<br />
37 Ovdje se misli na Nos Kalik, Baranju i Miljeva~ki plato. Vidi <strong>Davor</strong> <strong>Marijan</strong> u Zdenko RADELI], <strong>Davor</strong><br />
MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Dra`en @IVI], Stvaranje hrvatske dr`ave i Domovinski rat, [kolska<br />
knjiga, <strong>Hrvatski</strong> institut za povijest, Zagreb, 2006., 150-151.<br />
40
mirno ne reintegrira u Republiku Hrvatsku. 38 Do kraja 1993. HV je provela dvije manje<br />
operacije koje su joj uz izvjesne vojni~ke uspjehe donijele negativne politi~ke bodove na<br />
me|unarodnoj politi~koj sceni. Nakon operacije u zale|u Zadra u sije~nju 1993., Hrvatska<br />
je optu`ena da zaziva rat, {to je do tada bilo uglavnom rezervirano za Srbiju i Srbe. 39 Sli~no<br />
je bilo i nakon operacije u Meda~kom d`epu u rujnu 1993., jer je nakon njezine provedbe<br />
Hrvatska od dijela me|unarodnih politi~kih krugova optu`ena za agresiju i kr{enje primirja. 40<br />
Kada tome dodamo krajnje nepovoljan polo`aj Hrvatske zbog umije{anosti u rat bosanskohercegova~kih<br />
Hrvata i Bo{njaka-Muslimana u Bosni i Hercegovini, dobivamo nimalo<br />
ru`i~astu predod`bu hrvatskog politi~kog polo`aja.<br />
Zalaganjem me|unarodnih krugova, u Zagrebu su 29. o`ujka 1994. predstavnici<br />
Republike Hrvatske i pobunjenih Srba potpisali Sporazum o prekidu vatre. Sporazum je<br />
stupio na snagu 4. travnja i predvidio je povla~enje sukobljenih strana najmanje jedan<br />
kilometar od crte i izvla~enje te{kog naoru`anja na 10, odnosno 20 km od crte razdvajanja. 41<br />
Sporazum je doveo do demobilizacije dijela pri~uvnog sastava Hrvatske vojske {to je vodilo<br />
do smirivanja bojnih djelovanja na cjelokupnom hrvatskom rati{tu. 42 Nastojanje Republike<br />
Hrvatske da razrije{i problem srpske pobune prenesen je na diplomaciju. Vije}e sigurnosti<br />
UN-a je 31. o`ujka i 30. rujna 1994. produ`ilo mandat UNPROFOR-a na po {est mjeseci. 43<br />
S njegovim u~inkom Hrvatska nije bila zadovoljna pa je blokadom cesta od strane prognanika<br />
od 1. srpnja do 16. kolovoza 1994. organiziran pritisak na UNPROFOR kako bi se svjetskoj<br />
javnosti skrenula pa`nja na neu~inkovitost “plavih kaciga”. 44 Polo`aj RSK pogor{ao je sukob<br />
Beograda i Pala jer su bosanskohercegova~ki Srbi odbili potpisati mirovni plan Kontaktne<br />
skupine o Bosni i Hercegovini, zbog ~ega im je Beograd 4. kolovoza 1994. uveo politi~ke i<br />
gospodarske sankcije koje su pogodile i krajinske Srbe. 45<br />
Sredinom rujna 1994. veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj Peter Galbraith<br />
predlo`io je predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tu|manu plan, kasnije nazvan Z4,<br />
prema kojem bi autonomni kotarevi Glina i Knin imali odre|ene elemente dr`avnosti, ali bi<br />
kao i ostala okupirana podru~ja bili reintegrirani u sastav Hrvatske. Prihva}anje ovog plana<br />
bilo je politi~ko samoubojstvo {to je F. Tu|manu, kako to svjedo~i jedan od njegovih bliskih<br />
suradnika, bilo jasno. 46 No Galbraith je, bez obzira na to koliko je bio dorastao funkciji koju<br />
je obna{ao, bio predstavnik jedine svjetske sile i zbog toga ga se moralo uva`avati. 47 F. Tu|man<br />
je 30. sije~nja 1995. ipak primio nacrt plana od predstavnika me|unarodne zajednice i izjavio<br />
38 Sredi{nji vojni arhiv, fond Glavnog sto`era HV (dalje SVA MORH, GSHV): GSHV, Kl. 8/93-02/04, Ur. br.<br />
512-06-93-7 od 15. 1. 1993., Direktiva.<br />
39 Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, Pan liber, Osijek, 1995., 85; Usp. F.<br />
TU\MAN, Hrvatska rije~ svijetu: razgovori sa stranim predstavnicima, 243-248.<br />
40 M. GRANI], Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, 83-84.<br />
41 Kronologija rata 1989.-1998., <strong>Hrvatski</strong> informativni centar, Zagreb 1998., 360.<br />
42 Zap. Zbornog podru~ja Zagreb, Kl. SP 80/94-02/87, Ur. br. 1075-11/01-94-3 od 16. 3. 1994., Zapovijed za<br />
demobilizaciju postrojbi i dijelova postrojbi HV Zbornog podru~ja Zagreb.<br />
43 Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, 57-63.<br />
44 Kronologija rata, 387, 400.<br />
45 Hronologija doga|aja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995, Glas srpski – Centar za geostrate{ka<br />
istra`ivanja Univerziteta u Banja Luci, Banja Luka, 2002., 176.<br />
46 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 153-161.<br />
47 ISTI, 268.<br />
41
da }e ga hrvatska strana razmotriti, da ima ozbiljnih primjedbi na njega, napose jer “problem<br />
definira kao spor izme|u dvije ravnopravne strane, a zapravo se radi o problemu manjine u<br />
jednoj nacionalnoj dr`avi, i to ne cjelokupne manjine nego njezina manjeg dijela”. 48 No, taj<br />
plan odbilo je vodstvo RSK, zapravo, zbog ustrajnosti na politici priklju~enja RSK “Velikoj<br />
Srbiji” nisu ga htjeli ni razmotriti, iako se njime pobunjenim Srbima u Hrvatskoj nudila<br />
iznimno velika autonomija, gotovo “dr`ava u dr`avi”. Mogu}nost daljnih pregovora oko<br />
ovoga plana postojala je do trenutka kad su se sami po sebi poslo`ili uvjeti da u prvi plan<br />
djelovanja ponovno iskrsne vojna opcija. Anga`man Armije BiH i Hrvatskog vije}a obrane<br />
oko Biha}a i Kupresa otvorio je potrebu anga`mana hrvatskih snaga, pa je nakon pola godine<br />
mirovanja Hrvatska vojska pokrenuta zbog te{kog stanja u za{ti}enoj zoni grada Biha}a.<br />
In`enjerija HV-a na Dinari<br />
48 ISTI, 209-210. Nadnevak sastanka u Kronologija rata, 448.<br />
42
PRVA BIHA]KA KRIZA<br />
Nakon okon~anja hrvatsko-bo{nja~kog (muslimanskog) rata u Bosni i Hercegovini<br />
ponovno je po~eo sukob Srba i Bo{njaka-Muslimana, sukob koji je hrvatsko –<br />
bo{nja~ki rat poprili~no lokalizirao. Glavne to~ke sukoba bile su oko Sarajeva,<br />
Konjica, Kupresa, Tesli}a i Biha}a. 49 Biha}ko podru~je imalo je strategijski zna~aj za Hrvatsku<br />
jer je na jednom zna~ajnom dijelu (118 kilometara) razdvajalo Republiku Srpsku Krajinu i<br />
Republiku Srpsku. 50 Peti korpus ABiH je vezivao dio snaga obje srpske vojske i<br />
onemogu}avao da se one uporabe na drugim dijelovima rati{ta, bilo u Hrvatskoj, bilo u Bosni<br />
i Hercegovini.<br />
Do kraja listopada 1994. srpske vojske su provele nekoliko ve}ih kampanja oko Biha}a<br />
koje nisu dovele do o~ekivanog uni{tenja 5. korpusa ABiH. Zimsko-proljetna operacija<br />
Vojske Republike Srpske (VRS) bila je za 5. korpus ABiH vrlo te{ka. 51 Nakon nje, u borbama<br />
od 16. do 21. kolovoza 1994. snage 5. korpusa ABiH porazile su autonoma{ku vojsku Fikreta<br />
Abdi}a i u{le u Veliku Kladu{u. Oko 45.600 izbjeglica povuklo se na privremeno okupirani<br />
teritorij Hrvatske: Turanj kod Karlovca, selo Batnoga kod Slunja i Staro Selo kod<br />
Vrginmosta. 52 Nakon sre|ivanja i odmora, snage 5. korpusa ABiH su 24. listopada po~ele<br />
napadnu operaciju pod imenom Grme~-94. Operacija je poduzeta nakon izvla~enja dijela<br />
snaga VRS iz okru`enja i njihova anga`mana prema sredi{njoj Bosni i dolini Vrbasa. Svrha je<br />
bila odbaciti srpske snage od Biha}a i osloboditi {ire podru~je na desnoj obali rijeke Une, od<br />
Lohovskih Brda do Bosanske Krupe. 53 Peti korpus je postigao velik uspjeh, osvojio je vojarnu<br />
Grabe` i pre{ao u gonjenje razbijenih snaga 2. kraji{kog korpusa VRS na pravcima Ripa~ –<br />
Dubovsko – Vrto~e i Dubovsko – Ora{ac – Kulen Vakuf. Bo{nja~ke snage su stigle do<br />
Dubovskog, Lipe i Kulen Vakufa. 54<br />
Iako je djelovanje ABiH bilo ograni~eno samo prema Republici Srpskoj, Glavni {tab SVK<br />
je 26. listopada 1994. poduzeo mjere ~ija je svrha bila sprije~iti mogu}e iznena|enje prema<br />
RSK. Li~kom korpusu je nare|eno da s dva oja~ana bataljuna sprije~i prodor bo{nja~kih<br />
snaga dolinom rijeke Une i time pomogne 2. kraji{kom korpusu VRS. Sjevernodalmatinskom<br />
i Slavonsko-baranjskom korpusu nare|eno je da u punu bojnu spremnost za<br />
49 Hasib MU[INBEGOVI], Remzija [ILJAK, Kemo BE]IREVI], Operacija Vla{i}, Sarajevo, 1999., 8.<br />
50 HDA, RSK: Stanje i problemi odbrane RSK (nedatirani materijal, nastao po~etkom 1995.).<br />
51 Ambasada Republike Bosne i Hercegovine u Zagrebu, AMB/ZAG/03-11032/94 od 24. 2. 1994., Zamolba; B.<br />
FELI], Peti korpus 1992.-1995., 168-188.<br />
52 VRH, USMSP: RSK, G[ SVK, IKM Muljava, Str. pov. br. 1350/27 od 24. 8. 1994., Operativni izve{taj u vezi<br />
AP Zapadna Bosna; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 91.<br />
53 Bejdo FELI], brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002., 275-283, 309-316.<br />
54 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 329-331, 343-344.<br />
43
anga`man izvan podru~ja odgovornosti stave po jedan bataljun. Kordunskom i Banijskom<br />
korpusu podignuta je bojna spremnost prema 5. korpusu ABiH. 55<br />
Dan kasnije na ovo podru~je stigli su predsjednik RSK Milan Marti} i zapovjednik<br />
Glavnog {taba Milan ^eleketi} {to je bio znak da je bo{nja~ki uspjeh uznemirio kninsko<br />
vodstvo. Bosanskohercegova~ki Srbi nepovoljnije su reagirali na uspjeh 5. korpusa, {to je<br />
razumljivo jer je uspjeh postignut na {tetu njihovog 2. kraji{kog korpusa. Ovaj korpus je od<br />
ranije bio pritisnut snagama 7. korpusa ABiH i HVO-a na bugojansko-kupre{kom pravcu.<br />
Naravno da se dr`alo da je o{tro otvaranje na biha}ko-bosanskopetrova~kom pravcu znak<br />
sinkronog djelovanja sa snagama 7. korpusa ~iji je cilj bio presijecanje snaga 2. kraji{kog<br />
korpusa i odvajanje RSK od RS. Zamjenik zapovjednika Glavnog {taba VRS generalpotpukovnik<br />
Manojlo Milovanovi} u brzojavu upu}enom politi~kom i vojnom vrhu RSK<br />
upozorio ih je da su ovo “najkriti~niji momenti u ovom ratu za Srbe zapadno od Drine”.<br />
Naglasio je da su potrebni tek mali napori obje srpske vojske “da ovu opasnost otklone”.<br />
Milovanovi} se pohvalio da je VRS ve} uspjela zaustaviti napad ABiH na kupre{kom pravcu,<br />
{tovi{e, da je pre{la u protuofenzivu na pravcu Zlosela – Kupre{ka vrata – Bugojno i da je<br />
spremna na obranu kupre{ke visoravni od napada HVO-a s podru~ja Livna, [uice,<br />
Tomislavgrada, Prozora i Gornjeg Vakufa. Problem je bilo stanje na biha}ko – petrova~kom<br />
pravcu s kojim se VRS te{ko nosila “zbog opstruktivnog pona{anja i straha mesnog<br />
stanovni{tva i ve}eg dela boraca vojske RS (me{tana)”. Ona je uspjela poja~ati obranu<br />
dovo|enjem manjih snaga s nekih boji{ta i pripremala je kombiniranu postrojbu veli~ine<br />
brigade sa svih prostora RS radi protuudara na biha}kom boji{tu. Problem je bio {to je za tu<br />
akciju trebalo jo{ 3-4 dana, pa je zato od politi~kog vodstva RSK tra`eno da snagama Li~kog,<br />
Korduna{kog i Banijskog korpusa izvr{i pritisak na snage 5. korpusa ABiH. Isto je tako<br />
tra`eno da se prekinu svi kanali za opskrbu (uklju~uju}i i {vercerske) preko kojih se 5. korpus<br />
popunjavao ljudstvom i tehni~ko-materijalnim sredstvima (na temelju dogovora iz prosinca<br />
1993.). 56 Da je stanje dr`ano krajnje ozbiljnim vidi se iz odluke R. Karad`i}a od 29. listopada<br />
da proglasi ratno stanje u dijelu RS koja odgovara podru~ju djelovanja 2. kraji{kog korpusa.<br />
Organizirana je i provedena potpuna mobilizacija vojno sposobnog stanovni{tva. 57<br />
Za zajedni~ku operaciju SVK i VRS protiv 5. korpusa ABiH, za djelovanje na pravcu<br />
Bosanski Petrovac – Vrto~e, SVK je oformila dvije takti~ke skupine. 58 Operacija je po~ela 1.<br />
studenoga 1994. godine. Do 8. studenoga srpske snage o~istile su dolinu rijeke Une od<br />
Spasova do sela Lohova i blokirale Ripa~. 59 Bo{nja~ke snage bile su u te{kom polo`aju, pa je<br />
12. studenoga predsjednik Republike Bosne i Hercegovine A. Izetbegovi} uputio zahtjev<br />
predsjedniku Republike Hrvatske F. Tu|manu da Hrvatska poduzme mjere da sprije~i napad<br />
na Biha} s hrvatskog teritorija. 60<br />
Do 17. studenoga srpske snage vratile su gotovo cijeli teritorij koji su bo{nja~ke snage bile<br />
oslobodile. Snage F. Abdi}a u{le su u Veliku Kladu{u, a snage 2. kraji{kog korpusa izbile su<br />
55 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-488 od 26. 10. 1994., Nare|enje Op. br. 1; HDA, RSK: RSK, G[ SV,<br />
Str. pov. br. 3-389 od 26. 10. 1994., Nare|enje Op. br. 2.<br />
56 POA: Glavni {tab VRS, Str. pov. br. 02/2-140 od 27. 10. 1994., Pomo} u saniranju stanja u “drvarskoj krajini”.<br />
57 HDA, RSK: Vojna po{ta br. 7531 Bosansko Grahovo, Pov. br. 4-504 od 31. 10. 1994., Informacija.<br />
58 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-502 od 31. 10. 1994., Nare|enje.<br />
59 HDA, RSK: Komanda 98. pe{adijske brigade, Str. pov. br. 32-103 od 12. 11. 1994., Informacija.<br />
60 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 170-171.<br />
44
na dva kilometra od Biha}a. 61 Snage krajinskih Srba su prestrojene, a 16. studenoga je po~elo<br />
funkcioniranje Komande Operativne grupe Pauk. 62 S obzirom na to da je uo~ena<br />
koncentracija Hrvatske vojske prema okupiranom podru~ju, Glavni {tab SVK je 17.<br />
studenoga podre|enim postrojbama dao naredbu da osiguraju stupanj bojne spremnosti u<br />
“cilju spre~avanja eventualnog iznena|enja od strane HV”. 63 Dva dana kasnije nare|ena je<br />
mobilizacija, odnosno domobilizacija svih vojnih obveznika koji su bili na ratnom rasporedu<br />
u ratnim postrojbama SVK. 64<br />
Na srpske napade reagirala je me|unarodna zajednica. Najprije je UNPROFOR 9.<br />
studenoga upozorio krajinske Srbe da }e uporabiti sva raspolo`iva sredstva ukoliko ne<br />
prestanu s granatiranjem za{ti}enog podru~ja Biha}a. Oni su pak negirali da je to istina,<br />
tvrde}i da je rije~ o la`nim optu`bama Hrvata i Bo{njaka. 65 Napadi nisu prestali, pa su 21.<br />
studenoga zrakoplovi NATO saveza napali zra~nu luku SVK u Udbini. Ranjeno je pet osoba,<br />
jedna je ubrzo preminula, a zra~noj luci i pokretnoj opremi nanesena je ve}a materijalna<br />
{teta. 66 Vojska Jugoslavije je 22. studenoga obavijestila SVK da je od svojih vojnih izaslanstava<br />
u Rimu i Londonu dobila informaciju da }e se zra~ni napadi nastaviti ako se nastavi srpska<br />
ofenziva na podru~ju Biha}a. 67 Posljedica napada i prijetnji me|unarodne zajednice bila je u<br />
tome da je snagama F. Abdi}a dana uloga glavnih snaga, a zada}a SVK bila je da organizira,<br />
oprema i usmjerava njihovo djelovanje. 68<br />
Zra~na luka<br />
JNA, potom<br />
SVK u Udbini<br />
61 D. RADI[I], Hronologija 1990-1995, 501.<br />
62 HDA, HMDCDR: Ratni dnevnik G[ SVK, zabilje{ka za 16. 11. 1994.<br />
63 HDA, RSK: G[ SVK, IKM Korenica, Str. pov. br. 3-503/174 od 17. 11. 1994., Borbeno nare|enje.<br />
64 HDA, RSK: G[ SVK, Str. pov. br. 11-301 od 19. 11. 1994., Mobilizacija v/o SVK, nare|enje.<br />
65 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Pov. br. 40-66/94 od 10. 11. 1994., Odgovor na optu`be.<br />
66 POA: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-503/390 od 23. 11. 1994., Izve{taj komisije za ispitivanje posledica napada<br />
NATO avijacije.<br />
67 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-555 od 22. 11. 1994., Opasnost od napada iz VaP.<br />
68 POA: G[ SVK – IKM, Str. pov. br. 3-503/552 od 30. 11. 1994., Podaci za ekspoze ministra odbrane u skup{tini<br />
RSK.<br />
45
OPERACIJE HRVATSKIH SNAGA NA LIVANJSKOM POLJU I<br />
U ZAPADNOJ SLAVONIJI<br />
Srpski napadi na Biha}, {to se moglo i o~ekivati, uzbunili su hrvatsko vrhovni{tvo koje<br />
nije moglo mirno promatrati srpske uspjehe. Dvojba je bila oko pravca pru`anja<br />
pomo}i, pritiskom na Oku~ane i Knin radi razvla~enja snaga, ili prodorom preko Slunja<br />
radi pru`anja pomo}i 5. korpusu ABiH. 69 U me|uvremenu, 3. studenoga 1994. hrvatskobo{nja~ke<br />
snage oslobodile su Kupres i ve}i dio kupre{ke visoravni, ~ime je otvorena nova<br />
mogu}nost za intervenciju Hrvatske vojske. Zborno podru~je Split po~elo je tajne pripreme<br />
za djelovanje u Herceg-Bosni, konkretno na planini Dinari i Livanjskom polju. 70<br />
Prva operacija ZP Split na ovom podru~ju bila je Zima-94. Zada}a ZP Split bila je da<br />
razbije srpske snage na dijelu od Livanjskog polja do dr`avne granice na Dinari, odbaci ih {to<br />
dalje od prometnice Rujani – Sinj i bude spremno za daljnje djelovanje. Glavne snage bile su<br />
na pravcu Razdolje – Troglav, a pomo}ne na pravcu Rujani – Sajkovi}. Na isto~nom dijelu<br />
Livanjskog polja planirano je razbijanje srpskih snaga i odbacivanje sa zapadnih padina<br />
planine Staretina, a potom dubok prodor u pravcu sela Bastasi kako bi se u kona~nici postigao<br />
nadzor ve}eg dijela Livanjskog polja i osiguranje glavnih snaga u napadu. Za napad su<br />
anga`irane snage iz sastava 126. domobranske pukovnije i 114. brigade HV-a. S druge strane<br />
bile su snage 9. lake pje{a~ke brigade VRS. Za provedbu operacije osnovano je zapovjedni{tvo<br />
OG Livno sa zapovjednim mjestom u Livnu. 71 Zada}a HVO-a u ovoj operaciji bila je napad<br />
na srpske snage na cijelom podru~ju Zbornog podru~ja Tomislavgrad, od sela ^elebi} na<br />
Livanjskom polju do Kupre{kih vrata. 72<br />
Operacija je po~ela 29. studenoga 1994. i trajala je punih 27 dana na te{kom terenu, u vrlo<br />
te{kim vremenskim uvjetima, na snijegu i niskim temperaturama. Nakon po~etnog uspjeha<br />
domobranskih i pri~uvnih snaga u boj su uvedene snage 4. i 7. gardijske brigade koje su<br />
uspjeh produbile i pro{irile. Uspjeh je postignut i na isto~noj strani Livanjskog polja. Kada je<br />
operacija zavr{ena hrvatske snage imale su iza sebe oslobo|eno podru~je dubine 20, a {irine<br />
10 kilometara. Srpske snage odba~ene su na crtu: Zeleno brdo – [ka{in vrh – Bat – To~ila –<br />
selo Grkovci – padine Malog Orlovca – Orlovac – selo Nugla{ica – Talijanov vrh – Pitoma<br />
kosa – Tavanak. 73 <strong>Hrvatski</strong> napad ugrozio je Knin s do tada sigurnog podru~ja Republike<br />
Srpske. Ve} u prvim danima operacije Glavni {tab SVK poku{ao je manjim snagama<br />
69 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 170-171.<br />
70 A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 25-26.<br />
71 SVA MORH, ZZPS: Zborno podru~je Split, Kl. SP 8/94-01/01, Ur. br. 1080-01-94-180 od 16. 11. 1994.,<br />
Zapovijed za napadaj.<br />
72 HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 8/94-02/06-1, Ur. br. 02-10-06/02-94-32 od 23. 11. 1994., Zapovijed za<br />
izvo|enje napadne operacije Op. br. 2.<br />
73 A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 28-32.<br />
46
Sjevernodalmatinskog korpusa pomo}i obranu 9. lake pje{a~ke brigade VRS s ciljem<br />
odbacivanja hrvatskih snaga na crtu prije napada. 74 No, to se nije uspjelo realizirati. Daljnji<br />
prodor hrvatskih snaga, napose zauzimanje dijela sela Pr`ine 23. prosinca 1994. i odbacivanje<br />
srpskih snaga na crtu Nugla{ice – Grkovci dovelo je do odluke o premje{tanju snaga VRS s<br />
drugih boji{ta, pa tako i biha}kog, prema Bosanskom Grahovu i Glamo~u. Uz obilne zimske<br />
padaline do kraja prosinca na grahovsko-glamo~ko podru~je dovedene su dvije brigade i dva<br />
bataljuna, VRS iz 1. kraji{kog, Hercegova~kog i Isto~nobosanskog korpusa. 75 Njihovim<br />
dolaskom smirena je panika i prekinuto iseljavanje stanovni{tva, napose onog s podru~ja<br />
Glamo~a. 76 Nakon prikupljanja snaga poku{an je i protunapad s ciljem odbacivanja hrvatskih<br />
snaga iz sela Sajkovi} i ^elebi}. 77 Iako su bili razmjerno ~esti, ovi napadi bili su slabijeg<br />
intenziteta i isto takvog uspjeha. Postignute manje uspjehe srpske snage nisu uspijevale<br />
odr`ati. 78<br />
Lo{a strana oja~avanja grahovsko-glamo~kog pravca za srpsko vodstvo bio je zastoj u<br />
napadima na Biha}. Zbog {irenja glasina me|u pripadnicima jedne od brigada VRS koju su<br />
~inili Srbi iz biha}ke op}ine, isti su informirani da je zastoj biha}ke operacije privremen “zbog<br />
rati{ta na grahovsko-glamo~kom pravcu. Dok se ovo rati{te smiri nastavlja se akcija za Biha}<br />
i slom 5. korpusa. Dakle, ne odustaje se od Biha}a.” 79 Ovo je bila istina, vojni i politi~ki vrh<br />
Republike Srpske (RS) doista nije namjeravao odustati od razbijanja 5. korpusa ABiH i<br />
osvajanja Biha}a. 80<br />
Nakon hrvatskih uspjeha postignutih u operaciji Zima ’94, na livanjskom boji{tu je do<br />
prolje}a 1995. vladao razmjeran mir. Hrvatske snage provodile su djelatnu obranu uz plansku<br />
zamjenu snaga iz sastava Zbornog podru~ja Split i HVO-a. Tijekom ovog razdoblja<br />
napravljeno je nekoliko manjih takti~kih pomaka na crti boji{ta. Pribli`avanjem prolje}a rasla<br />
je mogu}nost da Srbi ugroze hrvatske polo`aje na Dinari i Staretini, zbog ~ega se Zborno<br />
podru~je Split odlu~ilo za provedbu takti~ke operacije Skok-1. Cilj operacije bilo je<br />
potiskivanje srpskih snaga s dominantnih uzvi{enja Dinare i stavljanje snaga SVK u dolini<br />
Cetine pod vatreni nadzor. 81 Provedbu je 7. travnja 1995. u potpunosti obavila 7. gardijska<br />
74 HDA, RSK: G[ SVK-IKM od 5. 12. 1994., Nare|enje Op. br. 11/1.<br />
75 HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 3693-6 od 23. 12. 1994.; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov.<br />
br. 2/1-369 od 23. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-370 od<br />
24. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-372 od 26. 12. 1994.,<br />
Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-373 od 27. 12. 1994., Redovni borbeni<br />
izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-374 od 28. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj.<br />
76 HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-374 od 28. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj.<br />
77 HDA, RSK: Komanda 9. lpbr, Str. pov. br. 11-33 od 30. 12. 1994., Izvod iz zapovijesti za napad.<br />
78 SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-2 od 8. 1. 1995., Dnevno operativno<br />
izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-3 od 9. 1. 1995., Dnevno<br />
operativno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-6 od 12. 1. 1995.,<br />
Izvanredno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-11 od 22. 1. 1995.,<br />
Dnevno operativno izvje{}e.<br />
79 SVA MORH, GSHV: Komanda 15. pbr, Pov. br. 2 od 6. 1. 1995., Informacija o aktuelnim pitanjima.<br />
Informacija je zaplijenjena od strane 5. korpusa ABiH i poslana 19. sije~nja 1995. generalu Bobetku.<br />
80 Komanda 2. KK, Str. pov. br. 3-36 od 16. 2. 1995. Rije~ je o informaciji sa sastanka koji je R. Karad`i} odr`ao<br />
15. velja~e 1995. u Bosanskom Grahovu s predsjednicima 11 zapadnobosanskih op}ina i sedam brigada koje su<br />
popunjavane s tih op}ina.<br />
81 SVA MORH, ZZPS: Zap. ZP Split, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75 od 4. 4. 1995., Zapovijed za<br />
napadaj.<br />
47
igada uz pomo} 126. domobranske pukovnije. Ovladano je podru~jem Dinare dubine pet<br />
i {irine 15 kilometara. Do{lo se nadomak sela Uni{ta. Crta hrvatskih snaga na Livanjskom<br />
polju i Dinari dobila je potrebnu stabilnost pa na isto~nom dijelu Livanjskog polja vi{e nije<br />
bilo zna~ajnijih djelovanja srpskih snaga. 82<br />
S ovim uspjehom hrvatske snage bile su pripravne za nastavak operacija. No, sljede}a<br />
operacija, pod imenom Bljesak, provedena je na suprotnoj strani hrvatskog rati{ta, u zapadnoj<br />
Slavoniji. Operacija Bljesak predvi|ala je brz i energi~an prodor oklopno-mehaniziranih i<br />
pje{a~kih snaga du` autoceste iz smjera Nove Gradi{ke i Novske, rasijecanje okupiranog<br />
podru~ja i osloba|anje Oku~ana. Nakon toga slijedilo je izbijanje na rijeku Savu i sprje~avanje<br />
intervencije bosanskih Srba ili snaga Banijskog korpusa SVK. Zavr{ni, drugi dio operacije<br />
predvi|ao je uni{tenje srpskih snaga okru`enih sjeverno od autoceste Novska – Nova<br />
Gradi{ka. Zavr{ne pripreme za operaciju po~ele su krajem travnja 1995. dovo|enjem<br />
postrojbi koje su odre|ene za sudjelovanje kao i mobilizacijom pri~uvnih postrojbi. Provedba<br />
operacije povjerena je Zbornom podru~ju Bjelovar i operativnim timovima Glavnog sto`era<br />
HV-a. 83<br />
Operacija Bljesak po~ela je u zoru 1. svibnja. 84 Odvijala se uglavnom po planu i uspje{no<br />
je izvedena. Okupirano podru~je je presje~eno u zahvatu autoceste, snage ju`no od crte<br />
presijecanja odba~ene su na teritorij Bosne i Hercegovine, a sjeverno od crte presijecanja kod<br />
Pakraca okru`en je dio snaga Zapadnoslavonskog korpusa i ve}i broj civila. 85 Ove su se snage<br />
predale 4. svibnja 1995. u 14 sati. Ukupno je u drugoj fazi operacije Bljesak zarobljeno oko<br />
1200 srpskih vojnika. 86 Srpskim civilima koji su to `eljeli omogu}eno je da prije|u u Bosnu<br />
i Hercegovinu. 87 Tijekom operacije SVK je demonstrirala strategiju realne prijetnje. U znak<br />
osvete raketama su ga|ani hrvatski gradovi. U napadu na Zagreb poginulo je pet osoba, a 203<br />
su ranjene. 88<br />
Uspjeh operacije Bljesak nije uspavao hrvatske snage. One su nastavile napredovanje na<br />
pravcu Livno – Bosansko Grahovo kroz operaciju Skok-2. Njezin cilj bilo je daljnje razbijanje<br />
srpskih snaga, prodor u [ator planinu, a na Dinari ovladavanje grebenom Crvene zemlje radi<br />
stavljanja pod vatreni nadzor Bosanskog Grahova i prometnice Bosansko Grahovo – Glamo~.<br />
82 SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-103 od 7. 1. 1995., Dnevno<br />
operativno izvje{}e; SVA MORH, 7. gbr HV: 7. gardijska brigada od 7. 4. 1995., Dnevno operativno izvje{}e; A.<br />
GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 38-40.<br />
83 MORH, GSHV, RP/5/94 od 5. 12. 1994., Direktiva Op. br. 5/94. Faksimil u J. BOBETKO, Sve moje bitke,<br />
392-399; SVA MORH, GSHV: GSHV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-129 od 29. 4. 1995.,<br />
Zapovijed.<br />
84 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 4-2361 od 2. 5. 1995., Redovni operativni izve{taj.<br />
85 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-212 od 2. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj.<br />
86 MORH, Zapovjedni{tvo vojnopolicijskih snaga “Bljesak”, Kl. SP 200-01/95-156/08, Ur. br. 3315-01/4-95-26<br />
od 4. 5. 1995.; GSHV, Kl. Str. pov. 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-96-68 od 4. 5. 1995.; MORH, GSHV,<br />
Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-92, IZM GSHV od 10. 5. 1995.<br />
87 MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo ZP Bjelovar, IZM Daruvar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-01-95-34 od 9. 5.<br />
1995.; Ratni dnevnik GSHV, stranice 114, 122-128.<br />
88 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-212 od 2. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj; HDA, RSK: RSK,<br />
G[ SV, Str. pov. br. 3-219 od 3. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj; F. TU\MAN, Pet godina hrvatske pobjede,<br />
15; U Ve~ernjem listu od 8. o`ujka 2007. navodi se da je “u bombardiranju Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. poginulo<br />
sedmero (imenom i prezimenom), a ranjeno 176 civila”, te da su na Zagreb pala 23 projektila i da je pogo|ena<br />
Dje~ja bolnica u Klai}evoj, Akademija dramskih umjetnosti, gimnazija u Kri`ani}evoj”. Usp. Damir Luka<br />
SAFTI], “Kod [o{tari}eve prvi trg civilnim `rtvama”, Ve~ernji list, 8. 3. 2007., 26.<br />
48
U napadu je anga`irana 4. gardijska brigada kao glavna snaga, te 3. gardijska brigada HVOa,<br />
126. domobranska pukovnija, 1. hrvatski gardijski zdrug, dio 1. gardijske brigade HV-a i<br />
snage specijalne policije Herceg-Bosne. 89<br />
<strong>Hrvatski</strong> uspjesi na Dinari nisu odgovarali me|unarodnoj zajednici. Na sastanku generala<br />
Ante Gotovine i zapovjednika snaga UN-a za sektor Jug generala Rastislava Kotila odr`anom<br />
20. o`ujka 1995., general “plavaca” tra`io je od generala Gotovine da iskoristi svoj utjecaj da<br />
se postrojbe HVO-a povuku iz sjevernog dijela Livanjskog polja. 90 Nakon {to su hrvatske<br />
snage operacijom Skok-2 ovladale grebenom Crvene zemlje i stavile pod vatreni nadzor<br />
Bosansko Grahovo i prometnicu Bosansko Grahovo – Glamo~, UN je ponovio zahtjev od 20.<br />
o`ujka. Na sastanku koji je odr`an 12. lipnja 1995. general Kotil je predlo`io generalu<br />
Gotovini da se HVO povu~e s polo`aja na Dinari, a da }e zauzvrat krajinski Srbi povu}i<br />
naoru`anje u skladi{ta na temelju odredaba Zagreba~kog sporazuma od 29. o`ujka 1994. 91<br />
<strong>Hrvatski</strong> gardisti<br />
izme|u Malog [atora<br />
i Bosanskog Grahova<br />
89 SVA MORH, ZZPS: Zborno podru~je Split, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-88 od 1. 6. 1995.,<br />
Zapovijed za napadaj.<br />
90 SVA MORH, ZZPS: ZPS, IZM Zadar, Kl. SP 80-02/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-05 od 20. 3. 1995.,<br />
Informacija.<br />
91 SVA MORH, ZZPS: ZPS, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-372 od 12. 6. 1995.,<br />
Izvje{}e.<br />
49
RSK U PRVOJ POLOVICI 1995.<br />
Osloba|anje zapadne Slavonije bila je samo jo{ jedna u nizu neda}a, dodu{e vrlo velika,<br />
koja je pratila RSK od kraja 1994. godine. Krajina je pro`ivljavala te{ku politi~ku i<br />
gospodarsku krizu. Potpisivanje gospodarskog sporazuma s Hrvatskom u Zagrebu 2.<br />
prosinca 1994., bez obzira na razli~ita tuma~enja, predstavljalo je znak slabosti. Sporazumom<br />
je regulirano pitanje kori{tenja vode, elektri~ne energije, autoceste i naftovoda. 92 Ubrzo<br />
potom, 21. prosinca je za slobodan promet otvorena autocesta Zagreb – Beograd. 93 Njezino<br />
otvaranje djelovalo je porazno na moral stanovni{tva i vojske krajinskih Srba. Omogu}ilo je<br />
rast {verca, a otvorilo je vrata hrvatskoj promid`bi. 94 S vojni~kim uspjesima na Dinari i<br />
Livanjskom polju ona je postala ozbiljna prijetnja za moral krajinskih Srba.<br />
Politi~ka scena unutar Krajine bila je burna. Aktualni premijer Borislav Mikeli} bio je<br />
izlo`en nizu napada jer je dio politi~kih snaga u njemu vidio eksponenta S. Milo{evi}a koji<br />
~ini sve da “Krajina ostane u okviru granica nekada{nje Socijalisti~ke Republike Hrvatske”.<br />
Nakon operacije Bljesak njegov polo`aj je postao neodr`iv jer je suzdr`ano pona{anje Savezne<br />
Republike Jugoslavije dr`ano izdajom. Kona~no, 29. svibnja 1995. Mikeli} je smijenjen jer se<br />
usprotivio ujedinjenju RSK i RS. 95 Ujedinjenu se usprotivilo i vodstvo pobunjenih Srba u<br />
isto~noj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu. Ono je osnovalo Koordinacioni odbor pet<br />
op}ina na ~ijem je ~elu bio Goran Had`i}. 96 Na politi~ku scenu vratio se Milan Babi} ~ija je<br />
Vlada prihva}ena 27. srpnja 1995. u Topuskom. 97<br />
Drugi niz problema koji je mu~io Krajinu bio je odnos s me|unarodnom zajednicom.<br />
Predsjednik RH Franjo Tu|man 12. sije~nja 1995. upoznao je javnost s odlukom da<br />
Republika Hrvatska 31. o`ujka otkazuje gostoprimstvo UNPROFOR-u. U pismu Boutrosu<br />
Boutrosu Ghaliju F. Tu|man je naglasio da otkazivanje mandata UNPROFOR-u ne zna~i<br />
odustajanje od mirnog rje{enja sukoba s pobunjenim Srbima, ve} nastojanje da se do<br />
dogovora do|e u izravnim pregovorima Zagreba i Knina. 98 Reakciju krajinskih Srba nije<br />
92 Kronologija rata, 430.<br />
93 HDA, RSK: RSK, Ministarstvo odbrane, [tab Vlade za otvaranje Auto-puta (nedatirano i bez urud`benog<br />
broja), Informacija o otvaranju Auto-puta Paklenica – Lipovac; SVA MORH, 125. dp: VP 2147, Kl. 818-03/94-<br />
02/02, Ur. br. 2147-04/1-94-16 od 22. 12. 1994., Tjedno izvje{}e.<br />
94 POA: RSK, MUP, Sekretarijat unutra{njih poslova Oku~ani, Br. 08-05/1-1086/1-95 od 16. 3. 1995.; POA:<br />
Zapadno-slavonski korpus SVK od 4. 3. 1995., Telegram podr{ke; POA: Uprava javne bezbednosti, Br. 08/1-1-<br />
3366/1-95 od 21. 4. 1995., Nare|enje.<br />
95 N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 480-483.<br />
96 ISTI, 484.<br />
97 ISTI, 486.<br />
98 Otkaz mandata UNPROFOR-u: Tre}a obljetnica me|unarodnog priznanja Republike Hrvatske, MORH, Politi~ka<br />
uprava, Zagreb, 1995., 12-18.<br />
50
trebalo dugo ~ekati. M. Marti} se 27. sije~nja obratio glavnom tajniku UN-a Ghaliju s<br />
molbom da snage “OUN za{tite teritoriju AP Zapadne Bosne od vojske Alije Izetbegovi}a,<br />
kao {to u slu~aju hrvatsko-srpskog spora mirovne snage {tite Republiku Srpsku Krajinu od<br />
Republike Hrvatske, koja je ve} ~etiri puta od 1992. godine povredila na{u teritoriju, ~ine}i<br />
etni~ko ~i{}enje i zlo~ine nad civilnim srpskim stanovni{tvom”. 99 Usprkos nepovoljnom<br />
polo`aju, kojeg su dijelom bili svjesni, krajinski Srbi su odbili Plan Z4. Na izvanrednoj<br />
sjednici Skup{tine RSK odr`anoj 8. velja~e u Kninu prihva}eno je Marti}evo stajali{te da se<br />
ovaj plan uop}e ne razmatra. Prihva}en je prijedlog Vlade RSK da se prekinu i odlo`e<br />
pregovori s Republikom Hrvatskom o gospodarskim i politi~kim pitanjima “dok Hrvatska ne<br />
povu~e svoj zahtjev za otkazivanje mandata mirovnih snaga UN-a ili da Savjet bezbjednosti<br />
ne donese odluku o produ`enju mandata mirovnih snaga UN-a u zonama pod za{titom na<br />
teritoriju Republike Srpske Krajine”. 100<br />
Slijedio je jak udarac kada je 31. o`ujka 1995. Vije}e sigurnosti UN-a prihvatilo hrvatske<br />
zahtjeve i prihvatilo Rezoluciju broj 981 kojom je potvr|en teritorijalni integritet Republike<br />
Hrvatske. Priznato je da glavne postavke Vanceova plana nisu provedene. Uloga mirovnih<br />
snaga je redefinirana, naziv UNPROFOR promijenjen je u UNCRO (United Nations<br />
Confidence Restoration Operation in Croatia) – Operacija UN-a za povratak povjerenja u<br />
Hrvatskoj s mandatom do 30. studenoga 1995. godine. U novom mandatu snage UN-a bile<br />
su du`ne uspostaviti u~inkovit nadzor na me|unarodno priznatim granicama Hrvatske i<br />
nadzirati dolazi li u za{ti}ena podru~ja vojna oprema i ljudstvo s podru~ja Savezne Republike<br />
Jugoslavije ili Republike Srpske. 101<br />
Nakon vojnih uspjeha Hrvatske vojske na podru~ju Dinare krajem 1994. i po~etkom<br />
1995. podru~je Knina na{lo se ugro`eno s Dinare i Livanjskog polja, s teritorija koji su do<br />
tada dr`ale vojne snage Republike Srpske. Pritisnuti istom opasno{}u, pobunjeni Srbi iz<br />
Hrvatske i bosanskohercegova~ki Srbi su 20. velja~e 1995. osnovali zajedni~ki Savjet narodne<br />
obrane. 102 U mjesecima koji su slijedili njegovo djelovanje nije se vidjelo. Tek kad je u svibnju<br />
RSK smanjena osloba|anjem okupiranoga dijela u zapadnoj Slavoniji, napravljen je nekakav<br />
poku{aj da se sredi stanje u vojsci krajinskih Srba. Doveden je novi zapovjednik i osnovana<br />
manevarska skupina Korpus specijalnih jedinica (KSJ). Nakon operacije Skok-2 hrvatske<br />
snage su izravno ugrozile “prometnice Bosanski Petrovac – Drvar – Strmica – Knin”, dodatno<br />
naglasiv{i “problem prometne izoliranosti zapadnih dijelova Krajine”. Ovo je naglasilo<br />
strate{ki zna~aj zapadne Bosne i 5. korpusa ABiH. Za obje srpske vojske, kako u Bosni i<br />
Hercegovini, tako i u Republici Hrvatskoj, uspje{no rje{avanje “problema” zapadne Bosne<br />
zna~ilo je osloba|anje znatnih snaga 2. kraji{kog korpusa VRS, koje bi nakon toga mogle biti<br />
uporabljene na ju`nom dijelu zone odgovornosti korpusa, prema postrojbama ZP Split i<br />
Hrvatskog vije}a obrane. Isti je slu~aj bio i s anga`iranim snagama Li~kog, Korduna{kog i<br />
Banijskog korpusa SVK koje bi oslobodile uporabljene snage s tog boji{ta i koncentrirale ih<br />
prema granicama svoje paradr`ave. 103<br />
99 VRH, USMSP: RSK, Predsjednik Republike, Br. 020/1-56-1/95 od 27. 1. 1995.<br />
100 POA: Skra}eni zapisnik s prve vanredne sjednice Skup{tine RSK odr`ane 8. 2. 1995.<br />
101 Kronologija rata, 465.<br />
102 Hronologija 1990-1995., 222.<br />
103 GS HV, RP/13/95 od 5. 7. 1995., Prilog po obavje{tajnoj prosudbi.<br />
51
DRUGA BIHA]KA KRIZA<br />
Kada je 11. srpnja 1995. Vojska Republike Srpske zauzela za{ti}eno podru~je Srebrenice<br />
bio je to znak da se stanje radikalizira. 104 Bosanskohercegova~ki Srbi nisu namjeravali<br />
zaustaviti svoj ratni stroj. Ubrzo potom slijedio je njihov novi napad na Biha}. Na<br />
biha}kom boji{tu nije bilo mira od srpske ofenzive krajem 1994., ali ni zna~ajnih pomaka na<br />
crti. Nakon {to su hrvatske snage oslobodile zapadnu Slavoniju, Biha} je ponovno dobio<br />
visoko mjesto na listi prioriteta u obje srpske vojske. Napose zato {to je djelovanje HV-a<br />
natjeralo snage SVK da se od Biha}a okrenu prema obrani Korduna i Banovine, jer su uo~ena<br />
ve}a grupiranja hrvatskih snaga prema tim podru~jima. Time je Operativna grupa Pauk<br />
prestala s pritiskom na Biha}, {to su snage 5. korpusa ABiH iskoristile za po~etak napada na<br />
srpske polo`aje. Mogu}nost spajanja hrvatskih i bo{nja~kih snaga na pravcu Biha} – Bosansko<br />
Grahovo jasno se uo~avala, kao i opasnost koju bi takav razvoj doga|aja zna~io za Knin, pa<br />
je zapovjednik 2. kraji{kog korpusa, ~ije je to podru~je djelovanja bilo, tra`io od Glavnog<br />
{taba VRS da se poduzmu sve mjere kako bi se to onemogu}ilo. 105 Na sastanku vrhovne<br />
komande RS i RSK, odr`anom 4. svibnja 1995. u Kninu, na~elno je prihva}en prijedlog<br />
zapovjednika 2. kraji{kog korpusa “da se zajedni~ki po~ne re{avati Dinara i Plje{ivica”. Za<br />
novu kampanju Radovan Karad`i} je odobrio poja~anje specijalne policije i postrojbi posebne<br />
namjene za djelovanje na planini Plje{ivici. 106 Srpsku neodlu~nost i sporost u dogovaranju<br />
iskoristile su snage 5. korpusa ABiH da na dijelu boji{ta odbace srpske snage od Biha}a. 107<br />
Pripreme za srpsku ofenzivu po~ele su nakon {to su se o njoj 4. srpnja dogovorili glavni<br />
{tabovi VRS i SVK. Operacija je vo|ena pod imenom Ma~-95 za SVK, odnosno [tit-95 za<br />
VRS. Plan operacije predvi|ao je da se 5. korpus ABiH razbije, najprije okru`i a potom<br />
uni{ti. Udio SVK bio je da preventivnom spremno{}u osigura operaciju od mogu}eg napada<br />
Hrvatske vojske. Za sam napad SVK je anga`irala dvije operativne i jednu takti~ku<br />
skupinu. 108 Novoosnovani Korpus specijalnih jedinica uveden je u borbu kao Druga<br />
operativna grupa (OG-2), a OG Pauk je preimenovana u Prvu operativnu grupu (OG-1). 109<br />
U borbi je sudjelovala i skupina pripadnika MUP-a Republike Srbije, koja se borila u sastavu<br />
101. odreda SVK na crti kod zaselka Reki} u {irem podru~ju sela Tr`ac. 110<br />
104 Hronologija 1990-1995., 246.<br />
105 Komanda 2. KK, Str. pov. br. 66-64 od 8. 5. 1995.<br />
106 Komanda 2. KK, Str. pov. br. 66-62 od 5. 5. 1995.<br />
107 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 436.<br />
108 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 159.<br />
109 VSA MORH: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 105-41 od 17. 7. 1995., Dostavljanje redovnih borbenih izve{taja,<br />
Upozorenje; VSA MORH: Komanda OG-2 od 17. 7. 1995., Naredba na~elnika artiljerije Op. br. 1.<br />
110 RSK, MUP, Uprava specijalnih jedinica, Br. 08/4-1-6299/95 od 31. 7. 1995., Izvje{}e.<br />
52
Nakon nekoliko odgoda, operacija je po~ela 19. srpnja 1995. godine. 111 Komanda 5.<br />
korpusa ABiH izvijestila je 21. srpnja Glavni sto`er HV-a da je korpus pretrpio velike gubitke<br />
u “`ivoj sili i zna~ajan gubitak teritorije. Š...š Zalihe municije i borbenih sredstava su ispod<br />
kriti~nog nivoa, te se ne mo`e dugotrajnije suprotstaviti agresoru. Š...š Pri ovakvom tempu<br />
napada agresora, mo`e pru`ati organizovanu odbranu u naredna dva do tri dana”. 112 Dva<br />
dana kasnije, 23. srpnja, Komanda 5. korpusa ABiH upoznala je Glavni sto`er HV-a da se<br />
stanje pogor{alo i izmaklo nadzoru, te da postoji mogu}nost da biha}ko podru~je do ve~eri<br />
bude rasje~eno na dva dijela, “a 5. korpus razbijen”. 113 Dan kasnije, Komanda 5. korpusa,<br />
Glavni sto`er HVO-a Biha} i Op}inski odbor HDZ-a Biha} uputili su politi~kim i vojnim<br />
tijelima u Zagrebu apel za pomo}. “Molimo Vas, shvatite ovu nastalu situaciju krajnje<br />
ozbiljno i poduzmite hitne i radikalne mjere u cilju spa{avanja stanovni{tva i teritorije Unskosanskog<br />
kantona”. 114 Srpski uspjeh oko Biha}a nakratko je F. Abdi}a vratio na prve stranice<br />
medija. On je u Velikoj Kladu{i 26. srpnja 1995. proglasio Republiku Zapadnu Bosnu. 115<br />
Vojnici 101. pukovnije HVO-a Biha}<br />
111 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 160-161.<br />
112 Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha} od 21. 7. 1995., Obavje{tajna informacija.<br />
113 Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha} od 23. 7. 1995., Informacija o stanju u z/o 5. K i HVO<br />
Biha}.<br />
114 Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha}, Op}inski odbor HDZ Biha} od 24. 7. 1995., Presjek<br />
vojno-politi~ke situacije na teritoriji Unsko-Sanskog kantona.<br />
115 Hronologija 1990-1995., 251.<br />
53
HRVATSKA REAKCIJA NA DRUGU BIHA]KU KRIZU –<br />
OPERACIJA LJETO ’95.<br />
Kao i na prvu, Hrvatska je odgovorila i na Drugu biha}ku krizu. Nova srpska ofenziva<br />
pa`ljivo je pra}ena od vrhovni{tva Republike Hrvatske. 116 Kada je kriza bila na<br />
vrhuncu predsjednik A. Izetbegovi} je prihvatio neo~ekivani poziv hrvatskog<br />
predsjednika F. Tu|mana da do|e u Split na “va`ne razgovore”. 117 Oba predsjednika u Splitu<br />
su 22. srpnja 1995. potpisali Deklaraciju o provedbi Sporazuma iz Washingtona. Najva`niji<br />
dio sastanka bio je ipak dogovor o vojnoj suradnji. 118 Na temelju dogovora politi~ara hrvatske<br />
snage su na pravcima Livno – Bosansko Grahovo i Livno – Glamo~ poduzele konkretne<br />
mjere za pru`anje pomo}i okru`enom Biha}u. Provele su operaciju Ljeto ’95. Cilj operacije<br />
bio je razbiti snage VRS na isto~nom i sjeveroisto~nom dijelu Livanjskog polja, osvojiti<br />
Bosansko Grahovo i Glamo~, te tako zaustaviti srpske napade na Biha} i stvoriti uvjete za<br />
osloba|anje Knina i sjeverne Dalmacije. Operacija je trajala od 25. do 29. srpnja 1995.<br />
godine. Hrvatske snage u{le su u Glamo~ i Bosansko Grahovo i presjekle, za sudbinu RSK,<br />
vitalnu prometnicu Knin – Drvar. 119 Put u Knin bio je otvoren.<br />
116 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 261.<br />
117 Alija IZETBEGOVI], Sje}anja: autobiografski zapis, [ahinpa{i}, Sarajevo, 2001., 201.<br />
118 Miroslav TU\MAN, Istina o Bosni i Hercegovini: dokumenti 1991.-1995., Slovo M, Zagreb, 2005., 614-616:<br />
Deklaracija o o`ivotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedni~koj obrani od srpske agresije i postizanju<br />
politi~kog rje{enja sukladno naporima me|unarodne zajednice od 22. 7. 1995.<br />
119 SVA MORH, ZZPS: Zap. OG Sjever, Kl. SP 8/95-01/07, Ur. br. 1080-01-95-294 od 25. 7. 1995., Zapovijed<br />
za napad; A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 59-64.<br />
54<br />
Potpisivanje<br />
Splitske<br />
deklaracije
POLITI^KA PRIPREMA OPERACIJE <strong>OLUJA</strong><br />
Uposlanici kojom se obratio javnosti 3. svibnja 1995., nakon {to je slu`beno okon~ana<br />
operacija Bljesak, predsjednik Republike Hrvatske F. Tu|man istaknuo je da je<br />
“ovakvom pobjedom, Hrvatska Š...š dokazala pobunjenim hrvatskim Srbima, a i<br />
me|unarodnim ~imbenicima, da ima oru`anu silu koja je kadra osloboditi sva jo{ okupirana<br />
podru~ja, ako se to ne ostvari na miran na~in u suradnji s me|unarodnom zajednicom”. 120<br />
Uz uspjeh u zapadnoj Slavoniji Hrvatska vojska je i na grani~nom podru~ju Republike<br />
Hrvatske i Bosne i Hercegovine nizala vojne uspjehe stvaraju}i uvjete za osloba|anje<br />
privremeno okupiranih podru~ja. 121 Hrvatsko vrhovni{tvo nije dvojilo da do mirne<br />
reintegracije ne}e do}i, a da mirovanje HV-a oko zapadne Bosne mo`e samo pogor{ati op}i<br />
odnos snaga, koji nikada do tada nije bio tako povoljan. Nakon {to je politi~ki vrh dao zeleno<br />
svjetlo, Hrvatska vojska imala je odrije{ene ruke za pokretanje procesa za osloba|anje<br />
privremeno okupiranih podru~ja Republike Hrvatske. Na sastanku predsjednika Republike<br />
Hrvatske dr. F. Tu|mana s visokim ~asnicima HV-a odr`anom 31. srpnja 1995. na Brijunima<br />
razmatrana je predstoje}a operacija i tra`enje politi~kog opravdanja za nju. F. Tu|man zatra`io<br />
je da se pobunjenim Srbima u {to kra}em vremenu nanese totalan poraz. 122<br />
Na politi~kom planu posljednji poku{aj mirnog razrje{enja problema pobunjenih<br />
podru~ja u~injen je 3. kolovoza 1995. na sastanku predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih<br />
Srba iz Knina, koji je po~eo u 10 sati u vili “Saugy” u mjestu Genthodu, udaljenom 10-ak<br />
kilometara od @eneve. Hrvatska delegacija, u kojoj su bili Ivi} Pa{ali} (saborski zastupnik),<br />
Vesna [kare O`bolt (pomo}nica predstojnika Ureda predsjednika), Smiljan Relji} (pomo}nik<br />
ministra unutra{njih poslova) i general-pukovnik Petar Stipeti} (pomo}nik na~elnika<br />
Glavnog sto`era HV-a), na pregovorima je zatra`ila: neodgodivu mirnu reintegraciju<br />
okupiranih podru~ja, trenutno otvaranje svih komunikacijskih veza preko okupiranih<br />
podru~ja – posebice otvaranje `eljezni~ke pruge Zagreb-Split preko Knina, otvaranje<br />
naftovoda u roku od 24 sata od zavr{etka razgovora – uz kontrolu hrvatskih vlasti nad cijelom<br />
trasom naftovoda, neodlo`na primjena Ustava RH na okupiranim podru~jima i odredaba<br />
Ustavnog zakona o pravima srpske etni~ke zajednice, kojoj hrvatske vlasti jam~e politi~ka,<br />
gra|anska i nacionalna prava, predaju oru`ja hrvatskim vlastima uz svjedo~enje UNCRO-a u<br />
roku od tri do osam dana, uz jamstvo gra|anske sigurnosti i op}e amnestije, osim<br />
po~initeljima ratnih zlo~ina. Istodobno, hrvatske vlasti pobunjenim Srbima iz Hrvatske<br />
ponudile su odr`avanje slobodnih izbora za lokalnu samoupravu, odnosno pristupanje<br />
ustroju civilne vlasti i civilne policije na temelju nacionalne strukture stanovni{tva iz 1991.,<br />
120 HDA, HUPMEZ: Poslanica Predsjednika Republike dr. Franje Tu|mana 3. svibnja 1995.<br />
121 Osnovni podaci o djelovanju hrvatskih snaga u prolje}e 1995. kod Ante GOTOVINA, Napadajni bojevi i<br />
operacije HV i HVO, Knin 1996., 37-56.<br />
122 N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 514-516.<br />
55
kao i provedbu svih drugih odredbi Ustavnog zakona. Odgovore koji su dobiveni od<br />
izaslanstva pobunjenih Srba, u kojem su bili general Mile Novakovi}, Milivoj Vojnovi}, Ilija<br />
Priji} i Lazo Macura, hrvatska strana ocijenila je nezadovoljavaju}im. 123 Zada}u reintegracije<br />
okupiranih podru~ja dobila je Hrvatska vojska, posebice nakon {to je istoga dana oko 18,40<br />
sati u napadu srpskoga topni{tva iz isto~ne Hercegovine na {ire dubrova~ko podru~je<br />
poginulo troje civila, a troje je ranjeno, od toga dvoje te{ko. 124<br />
123 Kronologija rata 1989.-1998., <strong>Hrvatski</strong> informativni centar, Zagreb 1998., 502; HMDCDR: Zbirka kopija<br />
dokumenata iz Domovinskog rata, Ured predsjednika RH.<br />
124 HMDCDR: Zbirka kopija dokumenata iz Domovinskog rata, Ured predsjednika, 2.<br />
56<br />
Hrvatske snage na Grahovskom<br />
polju, ljeto 1995.
KRAJINA U O^EKIVANJU OLUJE<br />
Zavr{etak operacije Ljeto ’95 doveo je RSK u vrlo te{ku situaciju, najte`u od svog<br />
osnivanja. Knin je bio prometno odsje~en od Republike Srpske i Savezne Republike<br />
Jugoslavije. Na cjelokupnom podru~ju RSK ratno stanje je progla{eno 28. srpnja. 125<br />
Svim postrojbama SVK zabranjen je odmor po sustavu smjenskog rada. Odmor se mogao<br />
koristiti samo na polo`ajima u okviru borbenog rasporeda. 126 General Ratko Mladi} izjavio<br />
je 30. srpnja u Kninu da su hrvatske snage osvajanjem Glamo~a i Grahova napravile<br />
odlu~uju}u gre{ku u ratu i da }e ih ona mnogo ko{tati. 127 Na~elnik Glavnog {taba Vojske<br />
Republike Srpske, general Milovanovi} izjavio je istog dana da je od predsjednika Republike<br />
Srpske Radovana Karad`i}a dobio naredbu da zaustavi prodor hrvatskih snaga i prije|e u<br />
protuudar za osloba|anje Grahova i Glamo~a: “Ne zna se da li }e vojska dobiveni zadatak<br />
realizovati za 24 ~asa ili 24 dana, ali je jasno da }e vrlo brzo osloboditi okupirane teritorije”. 128<br />
Marti} se tako|er 31. srpnja obratio novinarima. Izjavio je da je razgovarao s predsjednikom<br />
Republike Srbije Slobodanom Milo{evi}em i da je od njega dobio obe}anje da u slu~aju<br />
hrvatskog napada na Knin “Srbija ne bi mogla biti ravnodu{na”. 129 U ime Vrhovnog savjeta<br />
obrane Republike Srpske i Republike Srpske Krajine koji je 2. kolovoza zasjedao u Drvaru,<br />
Radovan Karad`i} je zatra`io da me|unarodna zajednica sankcionira hrvatsko pona{anje. Od<br />
Jugoslavije je zatra`ena pomo} jer, dr`ao je Karad`i}, tu se vi{e ne radi o gra|anskom ratu, ve}<br />
o nastavku Drugog svjetskog rata i poku{aju stvaranja velike Hrvatske. 130<br />
Sve te medijske izjave imale su isti cilj, podi}i moral krajinskih Srba, koji je bio na vrlo<br />
niskoj razini. Od po~etka srpnja najavljivana je operacija HV-a radi spajanja s 5. korpusom<br />
ABiH. 131 Zapovjedni{tvo 39. korpusa je 25. srpnja 1995. obavijestilo podre|ene sastave da }e<br />
“gotovo sigurno” HV napasti 7. korpus 26. ili 27. srpnja, i vjerojatno u pribli`no vrijeme<br />
desantirati specijalne postrojbe na podru~ju Biha}a ili Brekovice. 132 U dnevnom izvje{}u<br />
Sektora za vojna i civilna pitanja Ministarstva obrane RSK od 31. srpnja, zabilje`eno je da je<br />
no} ranije u selu Strmica kod Knina “neko proneo glas da su usta{e probile liniju odbrane i<br />
da ulaze u Strmicu {to je izazvalo paniku i nekontrolisano pomeranje stanovni{tva.<br />
125 Vrhovni Savjet obrane RSK, Br. 020/1-846/95 od 28. 7. 1995., Odluka.<br />
126 RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-470 od 31. 7. 1995., Naredba.<br />
127 D. RADI[I], Hronologija 1990-1995, 605.<br />
128 ISTI, 605.<br />
129 ISTI, 605.<br />
130 ISTI, 608.<br />
131 Komanda 24. pbr, br. 32-81 od 5. 7. 1995., Naredba.<br />
132 Komanda 39. K, Str. pov. br. 64-185 od 25. 7. 1995., Obavje{tajna informacija.<br />
57
Blagovremenom intervencijom na~elnika Op{tinskog {taba Civilne za{tite Knin i poverenika<br />
panika je uklonjena i stanovni{tvo je ostalo u ku}ama”. 133<br />
Republi~ki {tab Civilne za{tite RSK naredio je 2. kolovoza podre|enim {tabovima da<br />
odmah zapo~nu s pripremama za evakuaciju: materijalnih dobara, arhiva, mati~nih knjiga,<br />
evidencija i materijala povjerljivog karaktera, pokretnih kulturnih dobara, nov~anih sredstava,<br />
vrijednosnih popisa i druge odgovaraju}e dokumentacije. 134 Provedba ove naredbe je ve}<br />
ranije pripremljena. Na~elnik op}inskog {taba Civilne za{tite Drni{ izvijestio je 31. srpnja<br />
nadre|enu upravu u Kninu da su povjerenici upoznati s trenutnim stanjem, mjerama i<br />
radnjama “koje su obavezni u skladu s tim izvr{iti. Posebno te`i{te stavljeno je na sklanjanje<br />
i pripremne radnje vezane za evakuaciju”. 135 Zapovijed [taba Civilne za{tite op}ine Dvor na<br />
Uni, dan prije po~etka operacije Oluja, pokazatelj je brzine kojom je po~ela provedba naredbe<br />
Republi~kog {taba CZ RSK. 136<br />
Sredi{njica elektronskog izvi|anja HV-a koja je intenzivno pratila krajinski radio-promet<br />
na kraju srpnja zaklju~ila je da “iz svih civilnih razgovora s podru~ja Like proizlazi da me|u<br />
civilnim stanovni{tvom na ovom podru~ju vlada strah, pa skoro bi se moglo re}i i panika od<br />
napada postrojbi RH. Shodno tome navodno postoje i pravci za evakuaciju, ali kao i u svim<br />
ostalim razgovorima nije mogu}e ni{ta saznati o tome {to bi bilo od obavje{tajnog zna~aja,<br />
ve} se uglavnom radi o rekla-kazala. Navodi se da su ljudi fizi~ki i psihi~ki iscrpljeni stalnom<br />
psihozom i o~ekivanjem napada i da su na rubu snaga”. 137 Tijekom no}i 28./29. srpnja<br />
o~ekivao se napad HV-a kod Sunje i na Glinu. Tijekom 29. srpnja zabilje`eno je da se<br />
autobusima prebacuju tisu}e `ena i djece iz Knina u pravcu Beograda. 138 Dan kasnije, 30.<br />
srpnja zabilje`eno je progla{enje ratnog stanja na prostoru RSK. Istog je dana zabilje`ena<br />
uznemirenost i panika (u okolici sela Krnjak kod Karlovaca dio stanovni{tva se po~eo<br />
spremati za bijeg). 139 Dan prije po~etka operacije, 3. kolovoza, Radio Petrinja najavljivala je<br />
napad HV-a na RSK. 140 ^etvrtog kolovoza u 00,30 sati zabilje`eno je da Korduna{ki korpus<br />
SVK raspola`e saznanjem da napad HV-a po~inje u zoru u 5 sati. Pripreme za evakuaciju<br />
civilnog pu~anstva su nastavljene, a primije}eno je da pripadnici policije RSK sklanjaju<br />
obitelji u BiH. 141 Zabilje`eno je da }e se preko mostova u Bosnu i Hercegovinu propu{tati<br />
samo `ene i djeca. Isti dan navedeno je da je stanovni{tvo Dvora na Uni spremno za<br />
evakuaciju. 142<br />
133 RSK, Ministarstvo odbrane, Sektor za vojna i civilna pitanja, Str. pov. br. 403-201/95 od 31. 7. 1995., Redovni<br />
dnevni izve{taj.<br />
134 POA: RSK, Republi~ki {tab Civilne za{tite, Str. pov. br. 01-83/95 od 2. 8. 1995., Pripreme za evakuaciju<br />
materijalnih, kulturnih i drugih dobara.<br />
135 POA: RSK, Op{tina Drni{, Ministarstvo odbrane, Odelenje Drni{, Str. pov. br. 01-10/95 od 31. 7. 1995.,<br />
Izvje{taj o poduzetim mjerama u novonastaloj situaciji.<br />
136 POA: Dvor na Uni, [tab civilne za{tite, Str. pov. br. 270/2-95 od 3. 8. 1995., Naredba.<br />
137 MORH, GSHV: Sredi{te ED-1, Kl. 833-05/95-01, Ur. br 105/3-12711-95-218 od 1. 8. 1995., Obavje{tajno<br />
izvje{}e.<br />
138 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-53 od 29. 7. 1995.<br />
139 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-54 od 30. 7. 1995.<br />
140 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-56 od 3. 8. 1995.<br />
141 MORH, GSHV: GSHV, Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1924 od 4. 8.<br />
1995.<br />
142 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-58 od 4. 8. 1995.<br />
58
RATNI PLANOVI<br />
(PLANOVI OBRANE I OSLOBA\ANJA<br />
OKUPIRANOG TERITORIJA)<br />
Operacija Oluja po~ela se ozbiljnije planirati od prosinca 1994. godine. 143 Nakon {to<br />
je Zborno podru~je Split postiglo zna~ajne uspjehe na planini Dinari i Livanjskom<br />
polju, u Glavnom sto`eru HV-a izra|en je novi ratni plan i direktive pod nazivom<br />
Bljesak. Plan je dijelom provjeren u zapadnoj Slavoniji pa je dio slobodnih snaga iskori{ten za<br />
oja~avanje zbornih podru~ja Split, Osijek, Zagreb, Karlovac i Gospi}. Sredinom svibnja ime<br />
operacije promijenjeno je iz Bljesak u Oluja. 144 Direktive su prilago|ene aktualnom stanju na<br />
terenu i potpisane u Glavnom sto`eru HV-a 26. lipnja 1995. godine. Odluka na~elnika<br />
Glavnog sto`era HV-a bila je da gotove snage zbornih podru~ja Zagreb, Karlovac, Gospi} i<br />
Split “uz nu`no pregrupiranje i domobilizaciju” odmah po~nu intenzivne pripreme za<br />
dovo|enje snaga u stanje koje }e jam~iti provedbu operacije prema danim direktivama. 145<br />
Ostatak HV-a, snage Ju`nog boji{ta i Zbornog podru~ja Osijek, uz potporu Hrvatske ratne<br />
mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dobile su zada}u da upornom i odsudnom<br />
obranom osiguraju uspje{nu provedbu operacije. Zada}a Zbornog podru~ja Bjelovar bila je<br />
obrana dr`avne granice na rijeci Savi. Sve postrojbe su do 15. srpnja trebale biti spremne za<br />
izvo|enje operacije. 146<br />
Zborno podru~je Zagreb dobilo je zada}u da razbije obranu Banijskog korpusa SVK,<br />
oslobodi Banovinu i spoji se sa snagama 5. korpusa ABiH na {irem prostoru sela Obljaj i<br />
@irovac. Za provedbu zada}e predvi|eno je oja~anje s podsto`ernim postrojbama Glavnog<br />
sto`era HV-a: 81. gardijskom bojnom, 16. topni~ko-raketnom brigadom (bez 2. i 3.<br />
divizijuna), 2. divizijunom 15. protuoklopne topni~ko-raketne brigade, 2. bojnom 33.<br />
in`enjerijske brigade i specijalnim postrojbama MUP-a. Odlu~eno je da se 125. domobranska<br />
pukovnija iz Novske, koja je bila pridodana Zbornom podru~ju Bjelovar, vrati u sastav<br />
Zbornog podru~ja Zagreb. Za oja~anje drugih zbornih podru~ja ZP Zagreb je ZP-u Karlovac<br />
predalo 99. brigadu, ZP-u Gospi} 150. brigadu, ZP-u Split 145. brigadu i Ju`nom boji{tu<br />
144. brigadu. 147<br />
143 S izradom planova za osloba|anje okupiranoga teritorija RH zapo~elo se ve} krajem 1991. i po~etkom 1992.,<br />
a narednih godina planovi operacija su se a`urirali. Posljednji Plan operacije “Oluja” promijenjen je nekoliko dana<br />
prije po~etka operacije, sa zada}om istovremenog napada hrvatskih snaga na svim operativnim i takti~kim<br />
pravcima i izlaskom na granicu RH s BiH u vremenu do sedam dana. Time je postignuto strategijsko iznena|enje,<br />
na koje protivnik nije imao valjan odgovor. HMDCDR: Recenzija generala Antona Tusa za tekst o vojnoredarstvenoj<br />
operaciji “Oluja”.<br />
144 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-213 od 16. 5. 1995., Zapovijed.<br />
145 MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”.<br />
Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 422-432.<br />
146 MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”.<br />
147 MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”.<br />
59
Zada}a Zbornog podru~ja Karlovac bila je da razbije Korduna{ki korpus SVK i oslobodi<br />
Kordun. Za provedbu zada}e trebalo je biti oja~ano s 99. brigadom HV-a iz Zbornog<br />
podru~ja Zagreb, 104. brigadom HV-a, 13. protuoklopnim topni~ko-raketnim divizijunom,<br />
tenkovskom satnijom od {est tenkova (koja nije do{la), sve iz sastava Zbornog podru~ja<br />
Bjelovar i satnijom 33. in`enjerijske brigade, te specijalnim postrojbama MUP-a Policijske<br />
uprave karlova~ke (koje nisu do{le, jer su preba~ene na prostor Like). 148<br />
Zborno podru~je Gospi} dobilo je zadatak da razbije Li~ki korpus SVK, oslobodi Liku i<br />
spoji se sa snagama 5. korpusa ABiH na crti Koreni~ka Kapela – Tr`a~ka Ra{tela. Za provedbu<br />
zada}e Zborno podru~je se planiralo oja~ati s 1. gardijskom brigadom Glavnog sto`era HVa,<br />
150. brigadom HV-a i 2. satnijom 50. bojne ABKO iz sastava ZP Zagreb, te specijalnim<br />
postrojbama MUP-a policijskih uprava Rije~ko-senjske i Istarske. 149<br />
Zada}a ZP Split bila je da u suradnji sa specijalnim snagama MUP-a razbije<br />
Sjevernodalmatinski korpus SVK i oslobodi okupirane dijelove Dalmacije. Za provedbu<br />
zada}e ZP se planiralo oja~ati sa 7. gardijskom brigadom Glavnog sto`era HV-a, 2. bojnom<br />
9. gardijske brigade ZP Gospi}, 145. brigadom ZP Zagreb (nije do{la, ostala je u ZP Zagreb),<br />
bitnicom haubica 203 mm iz sastava ZP Zagreb i postrojbama MUP-a. 150<br />
Zborno podru~je Osijek osiguravalo je operaciju reguliranu Direktivom na~elnika<br />
Glavnog sto`era HV-a pod kodnim nazivom Feniks. Za pra}enje njezine provedbe planirano<br />
je osnivanje Isturenog zapovjednog mjesta Glavnog sto`era HV-a u \akovu, za ~ijeg je<br />
~elnika 3. kolovoza 1995., dan prije po~etka operacije, odre|en general-pukovnik Petar<br />
Stipeti}. 151 Zada}a Ju`nog boji{ta bila je obrambena operacija pod tajnim imenom<br />
Maestral. 152<br />
Pritisnuti hrvatskim napadima, krajinski Srbi su u velja~i 1995. izradili novi plan uporabe<br />
oru`anih snaga pod imenom Gvozd. <strong>Hrvatski</strong> napad je predvi|an u dijelovima, dr`ano je da<br />
HV nema snage za radikalnu opciju napada na cjelokupno okupirano podru~je, ve} da }e<br />
napasti na rubove Krajine, sjevernu Dalmaciju i zapadnu Slavoniju, kako bi razbio i uni{tio<br />
Sjevernodalmatinski i Zapadnoslavonski korpus. Tek tada, nakon {to je Hrvatska vojska<br />
148 SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-2/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-2/95, “Oluja-2”.<br />
Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 441-451.<br />
149 SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-3/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-3/95, “Oluja-3”.<br />
Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 462-475.<br />
150 SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-4/95 od 26. 6. 1995., Direktiva Op. br. 12-4/95. Objavljena u knjizi J.<br />
BOBETKO, Sve moje bitke, 484-491. Komentiraju}i zada}u ZP Split definiranu u Direktivi GSHV-a od 26.<br />
lipnja 1995., general R. Raki} napominje da je to tada bila jedna od varijanti za ZP Split koja se u takvom obimu<br />
nije provodila od 4. kolovoza 1995., jer su u me|uvremenu nastupile vrlo velike i bitne promjene, kako za ZP<br />
Split, tako i za HV u cjelini (masakr u Srebrenici, Splitska deklaracija, vojno-redarstvena operacija “Ljeto ’95”<br />
kojom su oslobo|eni Grahovo i Glamo~). Osim toga, on navodi da je umjesto 145. brigade HV-a kao poja~anje<br />
za ZP Split do{la 144. brigada HV-a, da su snage Specijalne policije MUP-a RH na Velebitu bile samo lijevi susjed<br />
ZP Split i ni{ta vi{e od toga (odosno, da su imale svoju zonu odgovornosti izme|u ZP Split i ZP Gospi}), da je<br />
glavni smjer napada za ZP Split u “Oluji” bio druga~iji od tada predvi|enoga: Velebit – Otri}, te da treba uzeti u<br />
obzir da je ta Direktiva pisana 35 dana prije poznatoga sastanka na Brijunima, odnosno, da se 29. srpnja 1995. ta<br />
Direktiva “mogla pospremiti u ladicu ili nadopuniti”. HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o<br />
ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
151 GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-351 od 3. 8. 1995., Zapovijed.<br />
152 MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-103 od 7. 8. 1995., Izvje{}e;<br />
Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-127 od 10. 8. 1995., Izvadak iz Zapovijedi za<br />
obranu zapovjednika Ju`nog boji{ta.<br />
60
dokazala svoju nadmo}, predvi|ana je operacija napada na Li~ki i Korduna{ki korpus kojoj<br />
bi sukladno djelovao 5. korpus ABiH. Od hrvatskog napada SVK se namjeravala braniti<br />
odsudnom obranom, a nakon nje “ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama VJ i VRS<br />
razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru isto~ne Slavonije, Dalmacije, Gorskog<br />
kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i spre~avanja<br />
komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog kotara i Dalmacije”.<br />
U o~ekivanom protunapadu krajinski Srbi vidjeli su priliku da u isto~noj Slavoniji osvoje<br />
Spa~vanske {ume, a da u Dalmaciji na odsjeku [ibenik – Biograd izbiju na more. 153<br />
Specijalne snage MUP-a RH na<br />
Velebitu<br />
153 VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995. Aneks uz plan<br />
upotrebe SVK, “GVOZD”.<br />
61
ZAVR[NE PRIPREME HV-a ZA OPERACIJU<br />
Nakon izrade direktive Glavnog sto`era HV-a, 30. lipnja 1995. potpisane su prve<br />
zapovijedi Glavnog sto`era kojima je regulirano operativno podre|ivanje pridodanih<br />
snaga zapovjedni{tvima zbornih podru~ja. To je zavr{eno do 3. srpnja. 154 S napadima<br />
Srba na Biha} i hrvatskom operacijom Ljeto ’95 zapo~ela je realizacija ovih zapovijedi,<br />
odnosno dovo|enje postrojbi u o~ekuju}e podru~je. 155 Godi{nji odmori i ostali dopusti svim<br />
pripadnicima HV-a prekinuti su 30. srpnja uz zapovijed za hitan povrat na radna mjesta. 156<br />
Posljednja velika novina u planu operacije napravljena je 2. kolovoza uklju~ivanjem ZP<br />
Bjelovar u napadni dio, iako je ono do tada bilo zadu`eno isklju~ivo za osiguranje i obranu<br />
dr`avne granice. 157<br />
U Glavnom sto`eru HV-a ustrojen je 2. kolovoza Sto`erni operativni centar (SOC) sa<br />
zada}om prikupljanja, obrade i analize podataka, te vo|enja “postrojbi i zapovjedni{tava na<br />
operativnoj strate{koj razini”. Zada}a operativnog tima u Centru bila je predlaganje uporabe<br />
snaga na~elniku Glavnog sto`era HV-a, uz odgovornost za pra}enje i nadzor stanja u zbornim<br />
podru~jima. SOC je bio podijeljen u dvije skupine. ^elnik prve skupine bio je general-bojnik<br />
Pavao Miljavac, a druge skupine general-bojnik Vinko Vrbanac. Izmje{teno zapovjedno<br />
mjesto Glavnog sto`era HV-a u Ogulinu poja~ano je s ~asnicima, a ustrojena je i skupina<br />
na~elnika Glavnog sto`era HV-a za nadzor po posebnim zada}ama i zapovijedima. U skladu<br />
s ratnim planom i Direktivom na~elnika Glavnog sto`era, u \akovu je po~elo formiranje<br />
IZM GSHV-a. 158 Zapovjedni{tvo Ju`nog boji{ta 3. kolovoza dobilo je zapovijed da zapo~ne<br />
operaciju Maestral. 159 Postrojbe HRM-a dobile su zapovijed za djelatno izvo|enje pomorske<br />
obrane Republike Hrvatske s “te`i{tem na protubrodskoj, protupodmorni~koj, protuminskoj<br />
154 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-256, 258, 260, 261, 265 i 266 od 30.<br />
6. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-259, 270, 273-277<br />
od 3. 7. 1995., Zapovijed.<br />
155 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Urud`beni brojevi 512-06-05/01-95-314 od 24. 7. 1995., 325<br />
od 28. 7. 1995., 331 i 333 od 30. 7. 1995., 337 i 338 od 31. 7. 1995., 339 od 1. 8. 1995., 342, 343, 346, 347<br />
i 348 od 2. 8. 1995., 354 i 360 od 3. 8. 1995., Zapovijed. General M. Crnjac napominje da su neke postrojbe u<br />
ZP Karlovac u o~ekuju}e podru~je do{le tek dan uo~i po~etka Oluje, te da je jedna bojna do{la gotovo bez<br />
naoru`anja. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka Crnjca na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj<br />
operaciji “Oluja”.<br />
156 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-330 od 30. 7. 1995., Zapovijed.<br />
157 MORH, GSHV: Zap. ZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena<br />
izvr{enja napadne operacije “Oluja”.<br />
158 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-340 od 2. 8. 1995., Zapovijed;<br />
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-351 od 3. 8. 1995., Zapovijed.<br />
159 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-349 od 3. 8. 1995., Zapovijed.<br />
62
orbi i protudiverzantskoj i protuzrakoplovnoj obrani”. Na podru~ju ju`nog Jadrana<br />
pomorska obrana se izvodila u sklopu obrambene operacije Ju`nog boji{ta. 160<br />
Vojna policija dobila je zada}u iz svog podru~ja djelovanja, kao i obvezu suradnje s<br />
civilnom policijom. 161 Zabranjen je “svaki pristup novinarima u podru~je odgovornosti<br />
postrojbi Hrvatske vojske, osim ako ovi nemaju posebno dopu{tenje Politi~ke uprave<br />
MORH”. Pripadnicima HV-a zabranjeno je davanje “bilo kakvih izjava sredstvima javnog<br />
priop}avanja (i doma}im i inozemnim), osim u slu~aju izri~ite suglasnosti Politi~ke uprave<br />
MORH”. 162<br />
Dana 3. kolovoza u 21,15 sati na~elnik Glavnog sto`era HV-a zapovjedio je spremnost za<br />
napad snagama zbornih podru~ja Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Gospi}, Split i Specijalnim<br />
postrojbama MUP-a RH, a postrojbama ZP Osijek, Ju`nog boji{ta i HRM-a spremnost za<br />
obranu 4. kolovoza u 3 sata. Spremnost hrvatskih zra~nih snaga za napad bila je u 5 sati 4.<br />
kolovoza. 163 Prvi val udara zrakoplovstvo je trebalo izvr{iti u 6 sati, a drugi “sukladno meteo<br />
situaciji”. 164 U 7 sati trebalo je “izuzeti sredstva Hrvatske vojske iz skladi{ta UNCRO-a” koja<br />
su u njih pohranjena po odredbama Zagreba~kog sporazuma iz prolje}a 1994. 165<br />
Politi~ki i vojni<br />
vrh RH prati tijek<br />
operacije Oluja<br />
(autor fotografije:<br />
Tomislav Brandt)<br />
160 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-350 od 3. 8. 1995., Zapovijed.<br />
161 MORH, GSHV: MORH, Uprava Vojne policije, Kl. SP 80-01/95-158, Ur. br. 512-19/01-95-474 od 3. 8.<br />
1995.<br />
162 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 818-04/95-01/02-03, Ur. br. 1075-04/95-17 od 3. 8. 1995., Zapovijed.<br />
163 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-364 od 3. 8. 1995., Zapovijed.<br />
164 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-365 od 3. 8. 1995., Zapovijed.<br />
165 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-368 od 3. 8. 1995., Zapovijed. Zbog<br />
dojma da se priprema Oluje (mobilizacija postrojbi, njihovo dovo|enje i razvoj, prijem zapovijedi, poznavanje<br />
terena i upoznavanje sa stanjem na terenu, procjene stanja i raspored protivnika) odvijala stihijski ili u zadnji ~as,<br />
general Petar Stipeti} dr`i da bi posebno trebalo analizirati cjelokupno vo|enje i zapovijedanje GS HV-a, kao i<br />
selekciju ljudi na klju~ne du`nosti. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojnoredarstvenoj<br />
operaciji “Oluja”.<br />
63
<strong>OLUJA</strong><br />
65
Knin (tvr|ava), 5. kolovoza 1995. (autor fotografije: Damir ^obanov)<br />
66
ZBORNO PODRU^JE SPLIT<br />
Za razliku od ostalih zbornih podru~ja, ZP Split je operaciju Oluja provelo pod tajnim<br />
imenom Kozjak-95. Za{to je to u~injeno nije jasno, a to nije bio prvi put da se na<br />
lokalnoj razini mijenja naziv operacije Glavnog sto`era HV-a. U sije~nju 1993.<br />
Zapovjedni{tvo Operativne zone Split izvelo je u zale|u Zadra oslobodila~ku operaciju Zima-<br />
93 koju je Glavni sto`er HV-a vodio pod imenom Gusar, a koja je u javnosti popularno<br />
nazvana Maslenica. 166 Zapovijed za napadnu operaciju Zapovjedni{tva ZP Split napisana je 1.<br />
kolovoza 1995. godine. Zamisao zapovjednika ZP Split bila je da razbije srpske snage na<br />
{irem podru~ju sjeverne Dalmacije, presje~e prometnice od Knina prema sjeveru, te okru`i i<br />
oslobodi Knin. Glavni cilj ZP Split bio je grad Knin i prema njemu su na pravcima Bosansko<br />
Grahovo – Knin, Jasenice – Mu{kovci i Uni{ki Doci – Uni{ta – Kijevo koncentrirane glavne<br />
snage. Na ostalom dijelu boji{ta anga`irane su pomo}ne snage ~ija je zada}a bila da potiskuju<br />
srpske snage prema dubini i tako olak{aju zada}u glavnim snagama. Provedba operacije<br />
planirana je u dvije do tri faze, u trajanju tri do ~etiri dana. U prvoj, jednodnevnoj fazi,<br />
planirano je razbijanje srpskih snaga na prvoj crti obrane i ovladavanje va`nim zemlji{nim<br />
to~kama i prometnicama u takti~koj dubini protivnika. U drugoj, tako|er jednodnevnoj fazi,<br />
planiralo se ispresijecati glavne snage Sjevernodalmatinskog korpusa i stvoriti uvjete za<br />
uvo|enje u borbu drugog bojnog postroja. U tre}oj fazi operacije, u trajanju od dva dana,<br />
planirano je uni{tenje glavnih snaga protivnika, ovladavanje klju~nim to~kama njegove<br />
obrane i dovo|enje u situaciju u kojoj se mogao samo predati ili izvu}i. U pripremi operacije<br />
planiran je anga`man dijela snaga za udar na pravcu Glamo~ko polje – Vitorog u svrhu<br />
skrivanja glavnog pravca napada i vezivanja operativne pri~uve Vojske Republike Srpske.<br />
Provedba zada}a povjerena je operativnim grupama Sjever, Sinj, [ibenik i Zadar. 167<br />
Glavna snaga operacije bila je OG Sjever. Sastojala se od 4. i 7. gardijske brigade HV-a, 81.<br />
gardijske bojne s Prvom takti~kom grupom, 1. hrvatskog gardijskog zdruga, 2. gardijske<br />
brigade HVO-a s Tre}om takti~kom grupom i 3. gardijske brigade HVO-a s Drugom<br />
takti~kom grupom. Za osiguranje napada anga`irano je Zborno podru~je HVO-a<br />
Tomislavgrad, ~ije su snage bile pod zapovijedanjem IZM OG Sjever u selu Vrba kod<br />
Glamo~a. 168<br />
166 Postoje mi{ljenja da je zamjena naziva Oluja i Kozjak mogla biti posljedica `elje da se dodatno prikrije planiranje<br />
Oluje, ili da se na razini koja je radila zapovijedi u ZP Split jednostavno nije znalo da ta operacija ve} ima odre|eni<br />
kodni naziv. Dakako da nije dvojbeno da je rije~ o “Oluji” u izvedbi ZP Split.<br />
167 SVA MORH, GSHV: ZZP Split, Kl. DT 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75/2 od 1. 8. 1995., Zapovijed za<br />
napadnu operaciju.<br />
168 Kao dodatak svemu navedenom mo`e se navesti zapa`anje generala R. Raki}a: “ZP Split je u vojno-redarstvenoj<br />
operaciji Oluja imalo dvije boji{nice: 1) Od Velebita do Dinare (to~nije do Bosanskog Grahova) – i sve postrojbe<br />
ZP Split su na ovoj boji{nici imale zada}u u napadu i osloba|anje do tada okupiranoga podru~ja sjeverne<br />
Dalmacije (teritorij RH, do granice sa susjednom dr`avom BiH); 2) Od Bosanskog Grahova do Kupre{kih vrata<br />
67
Zajedni~ka zada}a 4. i 7. gardijske brigade bila je da na pravcu Dinara – Knin razbiju<br />
srpske snage i ovladaju Kninom. Dotada{nju bojnu crtu 4. gardijske brigade i dio crte 7.<br />
gardijske brigade od Ma~je grede do Velikog Kika preuzela je 81. gardijska bojna i na njoj<br />
pre{la u odsudnu obranu. U operativnoj pri~uvi za intervenciju na ugro`enim pravcima<br />
obrane ili za uvo|enje u napad bio je 1. hrvatski gardijski zdrug. Snage HVO-a – 2. i 3.<br />
gardijska brigada i Zborno podru~je Tomislavgrad – dobile su zada}u napada na pravcu<br />
Glamo~ko polje – planina Vitorog s ciljem zaposjedanja Vitoroga i prijevoja Mlini{te radi<br />
stvaranja uvjeta za napredovanje prema Jajcu.<br />
Operativna grupa Sinj imala je zada}u da u napadu na pravcima Dinara – Kijevo i Svilaja<br />
– Kozjak okru`i i razbije srpske snage u {irem podru~ju doline Peru~e, zaposjedne Kozjak i<br />
bude spremna nastaviti napad prema Kninu. U njezinom sastavu bile su: 6. domobranska<br />
pukovnija Split, 126. domobranska pukovnija Sinj i 144. brigada HV-a Sesvete. Zada}a 126.<br />
domobranske pukovnije bila je energi~nim obuhvatom {ireg podru~ja Uni{ta razbiti srpske<br />
snage na pravcu napada i {to prije ovladati podru~jem Kijevo – Pola~a te tako olak{ati i<br />
pomo}i napad 6. domobranske pukovnije na Kozjak. U toku napada pukovnija je bila du`na<br />
{tititi lijevi bok 4. i 7. gardijske brigade. Zada}a 144. brigade bila je da na pravcu Vje{ti}a gora<br />
– Brav~ev Dolac – Vinali} razbije srpske snage u podru~ju Brav~eva Dolca i produ`i napad<br />
prema selu Vinali} radi spajanja sa snagama 126. domobranske pukovnije. Zada}a 6.<br />
domobranske pukovnije bila je razbiti srpske snage na pravcu napada, ovladati objektima<br />
Ivova glavica, Lisin, Konjska glava i Razvale Oti{i}ke, a potom nastavljanje napada k selu<br />
Maovice i zajedno sa 126. domobranskom pukovnijom prema planini Kozjak.<br />
Zada}a Operativne grupe [ibenik, sastava 142. domobranska pukovnija, 15. domobranska<br />
pukovnija i 113. pje{a~ka brigada, bila je napad na pravcima Miljevci – Promina, Skradin –<br />
Plastovo – Tomasovi}a Stanovi i Dragi{i}i – Bribir. Zada}a 142. domobranske pukovnije bila<br />
je da na pravcu Miljevci – Promina – Vrbnik razbije srpske snage i ovlada {irim podru~jem<br />
sela @itni}, Trbounje, Oklaj, Promina i Vrbnik. Zada}a 15. domobranske pukovnije bila je da<br />
na pravcu napada Skradin – Plastovo – Kistanje razbije srpske snage i ovlada objektima Velika<br />
Glava, Sonkovi}, Brati{kovci, La{kovica, a potom nastavi napad uz desnu obalu rijeke Krke<br />
do sela Radu~i}. Zada}a 113. pje{a~ke brigade bila je da na pravcu Dragi{i}i – Bribir razbije<br />
srpske snage i ovlada objektima: @drapanj, Me|are, @a`vi}, Va}ani, Bribir i Ervenik.<br />
Zada}a OG Zadar, sastava 2. bojna 9. gardijske brigade, 112. brigada, 7. i 134.<br />
domobranska pukovnija, bila je potiskivanje srpskih snaga na pravcima: Novigrad – Donji<br />
Karin – Ka{tel @egarski; Suhovare – Smilj~i} – Benkovac; Prkos – Nadin; Gorica – Ra{tevi},<br />
Vrana – Miranje; Pristeg – Ceranje Gornje i Bila Vlaka – Vuk{i} – Mandino Selo. Zada}a 2.<br />
bojne 9. gardijske brigade i 2. bojne 134. domobranske pukovnije bila je da presje~e<br />
prometnicu Gra~ac – Obrovac i ovlada prostorom Mu{kovci. Zada}a 112. brigade bila je da<br />
ovlada {irim podru~jem na pravcu Karin – Smilj~i} – Ka{tel @egarski. Zada}a 7.<br />
(oko 100 km) – nalazila se tzv. operativno podre|ena boji{nica ZP Split, i sve postrojbe HV-a i HVO-a na njoj<br />
bile su operativno podre|ene ZP Split, a nalazile su se u aktivnoj obrani, ~uvaju}i zale|e postrojbama HV-a koje<br />
su bile usmjerene ka Kninu. Za operaciju “Oluja” IZM ZP Split se nalazio u s. Sajkovi} (Livanjsko polje) – to je<br />
spoj snaga u napadu i snaga u obrani. Zapovijedanje snagama u napadu i{lo je preko zapovjedni{tva privremenih<br />
sastava OG Sjever (s. Sajkovi}), OG Sinj (u Sinju), OG [ibenik (u [ibeniku) i OG Zadar (u s. Poli~nik). Treba<br />
naglasiti da je i IZM ZP Split u Zadru tako|er bio u funkciji, i s njega se nadziralo i zapovijedalo sa OG Zadar i<br />
[ibenik. Sa snagama u obrani, koje su uglavnom ~inile postrojbe HVO-a, a od HV-a jedino 81. gb oko Bosanskog<br />
Grahova, zapovijedalo se sa IZM ZP Tomislavgrad u s. Vrba kod Glamo~a. HMDCDR; Primjedbe generala Rajka<br />
Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
68
domobranske pukovnije bila je na pravcu Vr~evo – Vinterinci – Vijenac – [opot zaposjedanje<br />
objekata selo Veljane, Ra`ovljeva glavica, Nadinski Vijenac i Benkovac. Zada}a 134.<br />
domobranske pukovnije (bez jedne bojne), bila je da zaposjedne Miranje Gornje i Vuk{i}, te<br />
nastavi napad prema selu Par~i}.<br />
Lijevo od ZP Split bile su Specijalne postrojbe MUP-a zadu`ene za provedbu operacije na<br />
op}em pravcu Velebit – Gra~ac, sa zada}om presijecanja prometnica koje su spajale Knin i<br />
Obrovac s Gra~acem. Zapovjednik skupine bio je general-pukovnik Mladen Marka~.<br />
Napad operativnih grupa Sjever, [ibenik i Zadar podr`avalo je pet topni~ko-raketnih,<br />
odnosno topni~kih skupina sastavljenih od: 10. topni~ko-raketnog puka HVO-a, 14.<br />
topni~kog divizijuna, 20. haubi~kog divizijuna, dijela mje{ovitog topni~kog divizijuna 5.<br />
gardijske brigade HV-a i haubica 112. pje{a~ke brigade HV-a.<br />
Protuoklopni boj bio je obveza svih postrojbi od ustrojbenih sastava. Izuzetak je bio<br />
Protuoklopni odred koji je od 11. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna formiran za<br />
potrebe OG Zadar. Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko raketnih skupina,<br />
zna~ajnih industrijskih postrojenja, va`nih prometnica i gradova [ibenika, Zadra i Biograda.<br />
Provodile su je ustrojbeni sastavi anga`iranih snaga i 204. topni~ko-raketna brigada PZO-a.<br />
Te`i{te in`enjerijskog osiguranja operacije bilo je na izradi prolaza kroz minska polja.<br />
Istaknuta zapovjedna mjesta bila su u Zadru i selu Sajkovi} u donjem Livanjskom polju.<br />
Zapovjednik zbornog podru~ja bio je general-pukovnik Ante Gotovina. 169<br />
Protivnik Zbornog podru~ja Split bio je Sjevernodalmatinski korpus SVK. Sjedi{te<br />
korpusa bilo je u Kninu. Korpus se sastojao od: 75. i 92. motorizirane brigade, 1. i 4. lake<br />
brigade, 2. i 3. pje{a~ke brigade, 7. mje{ovitog artiljerijskog puka, 7. mje{ovitog<br />
protuoklopnog artiljerijskog puka, 7. lakog artiljerijsko-raketnog puka i 7. pozadinske baze.<br />
Zapovjednik korpusa bio je general-major Slobodan Kova~evi}. 170 Prema ratnom planu,<br />
zada}a korpusa bila je da u prvoj etapi operacije sprije~i prodor HV-a na pravcima: Zadar –<br />
Benkovac – Knin; [ibenik – Drni{ – Knin; Sinj – Vrlika – Knin i na planini Velebit. U<br />
drugom dijelu operacije korpus je trebao prestrojiti snage i na odsjeku [ibenik – Biograd na<br />
moru izbiti na obalu Jadranskog mora i utvrditi dostignutu crtu. Za potporu je odre|ena 105.<br />
zrakoplovna brigada i zrakoplovstvo i protuzra~na obrana Vojske Republike Srpske. 171 U<br />
odnosu na plan obrane iz velja~e 1995., do po~etka kolovoza stanje se zna~ajno promijenilo.<br />
Korpus nije dobio predvi|ena oja~anja od dvije brigade, a 2. kraji{ki korpus VRS koji je<br />
trebao ~uvati lijevi bok bio je razbijen, pa je pravac Knin – Bosansko Grahovo zatvoren<br />
formiranjem privremene takti~ke i bojne skupine. Korpus je u tom razdoblju oja~an s<br />
divizijunom topova 130 mm i baterijom SVLR Oganj. U sastavu korpusa bila je i 2. gardijska<br />
brigada Korpusa specijalnih jedinica SVK. Neposredno pred hrvatski napad brigada se<br />
povukla s Dinare u Knin. Osim nje, u {irem podru~ju Knina bio je i bataljun Vojne policije.<br />
Knin je bio sjedi{te i Glavnog {taba SVK i dijela njegovih podsto`ernih postrojba: 101.<br />
obavje{tajnog centra i 75. pozadinske baze. 172<br />
169 SVA MORH, GSHV: ZZP Split, Kl. DT 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75/2 od 1. 8. 1995., Zapovijed za<br />
napadnu operaciju.<br />
170 HDA, RSK: Komanda 7. korpusa, DT br. 37-3 od 13. 2. 1995., Zapovest komandanta 7. korpusa za odbranu<br />
i ofanzivna dejstva Op. br. 1.; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 188-202.<br />
171 VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.<br />
172 VSA MORH: G[ TO RSK, DT br. 947-2/1 od 27. 11. 1992., Knjiga pregleda mobilizacijskog razvoja jedinica<br />
Srpske vojske Republike Srpske Krajine; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 223, 239.<br />
69
Provedba operacije<br />
Knin, politi~ki i vojni centar RSK, imao je velik moralni zna~aj i njegovo osloba|anje za<br />
hrvatske snage, ili uspje{na obrana za pobunjene Srbe, svakako je predstavljalo motiv daljnje<br />
borbe. Za Zborno podru~je Split bilo je logi~no da na Knin usmjeri najuspje{niji dio svog<br />
bojnog postroja, dvije gardijske brigade. Iako umorne od tek svr{enih bojeva za Bosansko<br />
Grahovo, ove su dvije brigade bile spremne za osloba|anje Knina, zada}e koja je na njihovom<br />
ratnom putu bila svakako posebna, a za 4. gardijsku brigadu i primjereno privo|enje kraju<br />
ratnog puta koji je po~eo ~etiri godine ranije upravo obranom dijelova sjeverne Dalmacije od<br />
prijetnji JNA i pobunjenih Srba iz Knina. 173<br />
Operacija je po~ela rano ujutro 4. kolovoza. Nakon topni~ke pripreme 7. gardijska brigada<br />
krenula je u napad prema Kninu na pravcu Risovac – Golubi}ko suvo polje – selo Kova~i}.<br />
Na njezinom pravcu napada bila je Tre}a borbena grupa (BG-3), privremena skupina<br />
sastavljena od raznih dijelova Sjevernodalmatinskog korpusa i postrojbi milicije RSK. Do<br />
kraja dana, uz gubitke od jednog poginulog, jednog nestalog i jednog ranjenog pripadnika,<br />
7. gardijska brigada ovladala je dominantnim objektima Borova glava, Visibaba, Badanj i<br />
Pitomi vrh. Izvr{ila je dnevnu zada}u ~ime je omogu}ila uvo|enje 4. gardijske brigade u<br />
napad. 174<br />
Snage susjedne Operativne grupe Sinj tako|er su zabilje`ile pomak. Na pravcu Uni{ki doci<br />
– Uni{ta – Kijevo 126. domobranska pukovnija je ovladala Uni{tima i stvorila uvjete za<br />
napredovanje dolinom Peru~e prema Kijevu. Njezin lijevi susjed, 144. brigada spustila se s<br />
Vje{ti}a gore i ovladala podru~jem Brav~ev Dolac. Na pravcu Svilaja – Kozjak 6.<br />
domobranska pukovnija ovladala je objektom Lisina, {to je omogu}ilo uvo|enje i razvoj<br />
njezinih glavnih snaga. Do kraja dana pukovnija je probila crtu na tri pravca, ovladala<br />
Konjskom glavom, zaseocima Strunje i Luni}i i selom Gornji Baljci. 175<br />
Snage Operativne grupe [ibenik imale su pred sobom jednu od ja~ih postrojbi<br />
Sjevernodalmatinskog korpusa SVK, 75. motoriziranu brigadu i dio 2. pje{a~ke brigade.<br />
173 Govore}i o problematiziranju pitanja koja je od gardijskih brigada (4. ili 7.) prva u{la u Knin, general Raki}<br />
smatra da “to je i nije formalno pitanje”, te da se tu “radi o nekoj vrsti presti`a”. No, kao svjedok i sudionik<br />
planiranja napada na Knin navodi sljede}e: “Nakon osloba|anja B. Grahova 4. gbr, koja je napadala na Grahovo<br />
desno od 7. gbr, tako se i zaokrenula i usmjerila u pravcu Knina na prijevoju Derala. Istodobno, 7. gbr koja je i{la<br />
lijevo od 4. gbr u smjeru B. Grahova, zaokrenula se i usmjerila prema Kninu na podru~ju Crvena zemlja. U to<br />
vrijeme nije bilo nikakve mogu}nosti za rotaciju ove dvije brigade, nego su ostale gdje su se i zatekle nakon<br />
osloba|anja B. Grahova. Na IZM ZP Split u Sajkovi}u, oba zapovjednika brigade (Ivan Korade i Damir<br />
Krsti~evi}) slo`ili su se da je najbolje tako i da se nastavi zajedni~ki napredovati prema Kninu. To je tako prihvatio<br />
i zapovjednik ZP Split. S obzirom na to, ~ini se ispravnim tuma~iti da je grad Knin oslobo|en zajedni~kim<br />
djelovanjem 4. i 7. gbr, upravo onako kao {to svjedo~i i fotografija dvojice zapovjednika na Kninskoj tvr|avi.<br />
Dakako, u tom smislu bilo je raznih prijedloga i varijanti, no to nije bilo vrijeme za bilo kakve formalne<br />
{pekulacije.” HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji<br />
“Oluja”.<br />
174 SVA MORH, 7. gbr HV: 7. gardijska brigada, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 3112-03-T-95-134 od 4. 8. 1995.,<br />
Dnevno operativno izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-<br />
95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 189-<br />
190.<br />
175 Zap. ZP Split, Kl. SP 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; SVA MORH,<br />
ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995., Izvje{}e; SVA MORH,<br />
GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne<br />
operacije “Kozjak-95”.<br />
70
Glavna zada}a OG [ibenik bilo je potiskivanje srpskih snaga, pa su zabilje`eni manji pomaci<br />
na crti: 142. domobranska pukovnija je tijekom dana probila crtu srpske obrane na dijelu od<br />
rijeke Krke do Drni{a; 15. domobranska pukovnija probila je crtu u podru~ju sela La{kovica,<br />
a 113. pje{a~ka brigada zabilje`ila je najve}i uspjeh, probila je crtu u cijelom podru~ju napada<br />
i na kraju dana dostigla crtu: Morpola~a – ^ista Velika – La|evci – Sveti Bartul. 176<br />
Snage OG Zadar imale su pred sobom najbolju postrojbu Sjevernodalmatinskog korpusa,<br />
92. motoriziranu brigadu i snage 3. pje{a~ke brigade, koje su branile prilaze Benkovcu. 177 Na<br />
pravcu Miranje – Vuk{i} – Par~i} 134. domobranska pukovnija bez jedne bojne nije napravila<br />
pomaka. 178 Manje pomake u napadu na podru~je Zemunika Gornjeg zabilje`ila je 7.<br />
domobranska pukovnija. Pukovnija je ujutro zaposjela crtu koju je dr`ala prije potpisivanja<br />
Zagreba~kog sporazuma, a potom je oslobodila zaseoke Gole{ i Bani}e i do{la pred Potkose. 179<br />
Na pravcu Paljuv – Smil~i} 112. brigada HV-a probila je crtu obrane protivni~kih snaga u<br />
podru~ju sela Pridraga. 180<br />
Snage na Velebitu, 2. bojna 9. gardijske brigade, oja~ana satnijom 7. domobranske<br />
pukovnije i 2. bojnom 134. domobranske pukovnije, napale su na pravcima Gornja Bukva –<br />
Modri}i i Bukovo ple}e – Tulove grede – Bu`anjkin vrh. Nakon jakog otpora srpskih snaga<br />
bojna je zauzela podru~je Dulibe – Tulove grede, {to je omogu}ilo kori{tenje prometnice<br />
Obrovac – Mali Alan – Sveti Rok. 181<br />
Tijekom no}i 4./5. kolovoza nije bilo daljnjeg pokretanja hrvatskih snaga prema Kninu, u<br />
kojem je politi~ki i vojni vrh RSK donosio odluke od sudbonosnog zna~aja za opstanak te<br />
paradr`ave. Za zaustavljanje hrvatskog napada prema Kninu iz pravca Bosanskog Grahova<br />
planiran je anga`man jednog bataljuna 75. motorizirane brigade ujutro 5. kolovoza. Na<br />
sjednici Vrhovnog savjeta obrane donesena je odluka o evakuaciji stanovni{tva iz Dalmacije i<br />
ju`nog dijela Like. Brzo se pokazalo da je ona zna~ila izvla~enje cjelokupnog stanovni{tva i<br />
vojske RSK, {to je vodilo u izravan slom. Kasno nave~er 4. kolovoza Glavni {tab SVK<br />
napustio je Knin i premjestio se u podru~je sela Srb. 182 Sljede}eg dana, 5. kolovoza<br />
Sjevernodalmatinski korpus, kao prvi od svih operativnih sastava SVK, gotovo je prestao<br />
postojati. Na njega i njegovo djelovanje mo`e se primijeniti ocjena 6. domobranske pukovnije<br />
HV-a od 5. kolovoza, u kojoj se konstatira da protivnik “vi{e i ne postoji, odnosno aktivnosti<br />
176 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-267 od 4. 8. 1995., Izvje{}e;<br />
Zap. ZP Split, Kl. SP 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; SVA MORH,<br />
GSHV: ZP Split, Kl. 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-35 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP<br />
Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije<br />
“Kozjak-95”.<br />
177 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 196-197, 201.<br />
178 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-267 od 4. 8. 1995., Izvje{}e;<br />
SVA MORH, GSHV: ZP Split, Kl. 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-35 od 4. 8. 1995., Izvje{}e do 12.00 sati;<br />
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.<br />
179 MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/01, Ur. br. 8312-01-95-443 od 4. 8. 1995., Izvje{}e;<br />
MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/12, Ur. br. 8312-01-95-03 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
180 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.<br />
181 SVA MORH, ZZPS: VP 3178/9 Zadar, Kl. 818-04/95-01/18, Ur. br. 3178/9-31-95-29 od 11. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e.<br />
182 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 178-182.<br />
71
vi{e i ne postoje, a ostaci neprijatelja u vidu pojedinaca i grupa, vi{e-manje organizirane, ne<br />
postoje kao skupni neprijatelj”. 183<br />
Ujutro 5. kolovoza nastavljen je napad hrvatskih snaga. Po drugi put u nepunih desetak<br />
dana ZP Split je ponovilo uspje{an recept iz borbi za Bosansko Grahovo, koje je zauzeto<br />
paralelnim djelovanjem 4. i 7. gardijske brigade HV-a. Pravac prema Strmici zatvarala je Tre}a<br />
takti~ka grupa Sjevernodalmatinskog korpusa SVK koja se po~ela raspadati prethodne no}i.<br />
^etvrta gardijska brigada ovladala je Golubi}em, Vrpoljem i Kninskim poljem, izbila na<br />
Debelo brdo s kojeg je osigurala lijevi bok snaga 7. gardijske brigade na podru~ju Biskupije.<br />
Ve}e borbe brigada je imala u predjelu Golubi}, selo Radijevci i selo O~estovo. 184 Na pravcu<br />
napada 7. gardijske brigade nije bilo zna~ajnog otpora i ona je “uz minimalne gubitke” oko<br />
11 sati u{la u Knin. 185 Osloba|anje Knina bilo je glavni doga|aj na rati{tu, ne samo 5.<br />
kolovoza, nego i tijekom cijele operacije. Za organizaciju `ivota i garnizonske slu`be u gradu<br />
predsjednik RH F. Tu|man je istog dana zapovjednikom Zbornog mjesta Knin imenovao<br />
pri~uvnog generala Ivana ^ermaka. 186 Dan kasnije predsjednik Tu|man je posjetio Knin. U<br />
njegovoj su pratnji bili predsjednik Sabora RH dr. Nedjeljko Mihanovi} te ministri vanjskih<br />
poslova, obrane i unutarnjih poslova Mate Grani}, Gojko [u{ak i Ivan Jarnjak. Osloba|anje<br />
Knina kao sredi{ta srpske pobune u Republici Hrvatskoj imalo je veliko simboli~ko zna~enje,<br />
jer je time srpska pobuna u Hrvatskoj bila slomljena. Tu|manov dolazak u Knin simboli~ki<br />
je ozna~io politi~ki kraj srpske paradr`ave u Hrvatskoj i po~etak uspostavljanja suvereniteta<br />
Republike Hrvatske nad podru~jem oslobo|enim u “Oluji”. 187<br />
Operativna grupa Sinj je sa 126. domobranskom pukovnijom HV-a, 144. brigadom HVa<br />
i 6. domobranskom pukovnijom HV-a ovladala podru~jem Pola~e i Kozjaka i tako izvr{ila<br />
zada}u postavljenu u zapovijedi za napad. Skupina je oslobodila poznata hrvatska upori{ta iz<br />
1991., sela Kijevo i Vrliku. 188 Velike borbe nisu zabilje`ene, jer su se u no}i 4./5. kolovoza<br />
snage 1. lake brigade izvukle u Pola~u (Sivo brdo), gdje su se raspale, a ostaci su odstupili<br />
prema Kninu i dalje prema Lici. 189<br />
Na pravcu napada OG [ibenik ujutro 5. kolovoza po~elo je izvla~enje 75. motorizirane<br />
brigade SVK pravcem Brljan – Pa|ene – Srb – Bosanski Petrovac. 190 Do 20 sati 113. brigada<br />
HV-a bila je na crti: @a`vi} – Bribirska glavica – Bribirske Mostine sa zada}om ovladavanja<br />
183 MORH, GSHV: Vojna po{ta 8311 Split, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8311-01-01/95-464 od 5. 8. 1995.,<br />
Redovno dnevno izvje{}e.<br />
184 SVA MORH, ZZPS: ZZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno<br />
izvje{}e; SVA MORH, 4. gbr: 4. gbr, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1114-01-02-95-371 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 192.<br />
185 SVA MORH, ZZPS: 7. gbr, Kl. SP 8/95-01/05, Ur. br. 1080-01-95-138 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
provedenih napadnih djelovanja 7. GBR tijekom izvo|enja napadne operacije “Oluja”; SVA MORH, GSHV:<br />
ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije<br />
“Kozjak-95”.<br />
186 MORH, GSHV: Republika Hrvatska, Predsjednik, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388/2 od<br />
5. 8. 1995., Odluka.<br />
187 A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 80; MORH, GSHV: 7. gbr, Kl. SP 8/95-01/01, Ur.<br />
br. 3112-03-T-95-136 od 6. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e.<br />
188 SVA MORH, ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8.<br />
1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”.<br />
189 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 192-193.<br />
190 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 193-194.<br />
72
Poli~nikom i \evrskama; 15. domobranska pukovnija bila je na crti Va~ani – Brati{kovci i<br />
Smrdelji sa zada}om ovladavanja Kistanjama, a 142. domobranska pukovnija je nakon<br />
osloba|anja Drni{a s dijelom snaga izbila u selo Siveri} i napredovala prema selu Zvjerinac i<br />
selu Vrbnik, budu}i da je ovladala Velikom Prominom. Ostalim snagama pukovnija je iz {ireg<br />
podru~ja Oklaja napredovala prema Maloj Promini i selu Lukar u cilju spajanja u Vrbniku sa<br />
snagama koje napreduju iz Siveri}a. 191<br />
Na pravcu napredovanja OG Zadar nije bilo organiziranog otpora. Tre}a pje{a~ka brigada<br />
SVK se u rano jutro 5. kolovoza po~ela povla~iti prema Srbu. Nakon njezinog izvla~enja<br />
ujutro 5. kolovoza po~elo je izvla~enje i 92. motorizirane brigade prema Srbu. 192 Snage 7.<br />
domobranske pukovnije HV-a oslobodile su Zemunik Gornji, Biljane Donje, [kabrnju,<br />
Nadin i nave~er su u{le u oslobo|eni Benkovac; 193 112. brigada HV-a oslobodila je selo<br />
Smil~i} i nastavila napredovanje prema Debelom Brdu, 194 a na kraju dana u{la je u Karin –<br />
Debelo Brdo – Biljane Gornje. 195 Druga bojna 9. gardijske brigade HV-a dosegla je crtu<br />
Golovro – Pe}ica, a dio snaga se tijekom no}i spustio u Obrovac. 196<br />
Osloba|anje Knina 5. kolovoza ubrzalo je rasulo Sjevernodalmatinskog korpusa koje je<br />
zapo~elo prethodne no}i. Gotovo da se mo`e re}i da je korpus tada “dokraj~en”, iako su se<br />
njegovi dijelovi toga dana jo{ uvijek nalazili na teritoriju RH uz granicu s BiH, na dijelu od<br />
D. Ti{kovca do `eljezni~ke stanice Una kod Martin Broda. No, u izvje{}u o provedbi<br />
operacije Glavni sto`er HV-a zamjerio je ZP Split da je dva dana bilo u zastoju zbog slavlja. 197<br />
Nasuprot tome je mi{ljenje da je spomenuto izvje{}e rezultat neupu}enosti u doga|aje oko<br />
Knina i u samom Kninu, odnosno da je operativna pauza u djelovanju postrojbi ZP Split oko<br />
Knina napravljena iz sigurnosnih razloga, zbog priprema za dolazak predsjednika Republike<br />
Hrvatske dr. F. Tu|mana 6. kolovoza u Knin. Tako se navodi da je za ve}inu postrojbi ZP<br />
Split koje su se nalazile oko Obrovca, Benkovca, Kistanja, Drni{a i Vrlike 6. kolovoza<br />
protekao u “pretresu i ~i{}enju oslobo|enog prostora”, kako bi ga u punom smislu rije~i<br />
u~inile slobodnim i osigurale od mogu}ih iznena|enja. Istoga dana je 2. bojna 9. gardijske<br />
brigade HV-a, zajedno s 1. hrvatskim gardijskim zdrugom i ATG vodom 72. bojne vojne<br />
policije, ovladala Mu{kovcem i Ka{tel @egarskim. 198<br />
191 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e PD slu`be; ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-269 od 5. 8. 1995., Dnevno<br />
izvje{}e.<br />
192 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu,196-201.<br />
193 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno<br />
izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8.<br />
1995., Izvje{}e PD slu`be; SVA MORH, 7. dp: VP 8312 Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 8312-05-95-73 od<br />
10. 8. 1995., Izvje{}e o akciji “Oluja”.<br />
194 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno<br />
izvje{}e.<br />
195 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e PD slu`be.<br />
196 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e PD slu`be; SVA MORH, ZZPS: VP 3178/9 Zadar, Kl. 818-04/95-01/18, Ur. br. 3178/9-31-95-29 od<br />
11. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
197 GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e o provedenoj operaciji<br />
“Oluja”.<br />
198 SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995.,<br />
Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. General R. Raki} napominje da je 1. HGZ, koji je bio u pri~uvi sa<br />
73
Nakon odlaska predsjednika RH iz Knina, zapovjednik ZP Split odredio je postrojbe koje<br />
}e s komunikacije Otri}-Gra~ac djelovati u smjeru Srba do granice izme|u RH i BiH.<br />
Tijekom 7. kolovoza obavljene su pripreme za izlazak na dr`avnu granicu sa snagama 4. i 7.<br />
gardijske brigade, 2. bojne 9. gardijske brigade i 1. hrvatskog gardijskog zdruga. 199 Nakon {to<br />
su dovedene na po~etne polo`aje, postrojbe su izvr{ile izvi|anje i dogovorile me|usobno<br />
djelovanje, kako bi sljede}i dan mogle uspje{no obaviti dobivenu zada}u. Zapovjednik i dio<br />
zapovjedni{tva ZP Split preselili su se nakon spomenute operativne pauze u sjevernu vojarnu<br />
u Kninu, odakle su zapovijedali i pratili tijek borbenih djelovanja 8. kolovoza. Spomenute<br />
snage 8. kolovoza izvr{ile su postavljenu zada}u i postavile obranu na crti: Kuk – Biljeg –<br />
Rodi}a ple}ina – Li~ka Kaldrma – Dolovi – Bosanski Osredci – Begluci. U dnevnom izvje{}u<br />
za Glavni sto`er HV-a Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Split napisalo je: “Ovim je ZP Split<br />
izvr{ilo u cijelosti (100%) sve dobivene zada}e za napadna bojna djelovanja.” 200<br />
<strong>Hrvatski</strong> vojnici, Knin, 5. kolovoza 1995. (autor fotografije: Josip Bistrovi})<br />
zada}om intervencije na smjerovima boji{nice snaga u obrani ili snaga u napadu (ovisno o potrebi), odlukom<br />
zapovjednika ZP Split 6. kolovoza preba~en helikopterima s Livanjskog polja u podru~je s. Rovanjska (kod<br />
Masleni~kog mosta) i dobio zada}u u napadu na smjeru Obrovac – Ka{tel @egarski. HMDCDR: Primjedbe<br />
generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
199 SVA MORH, ZZP Split: ZP Split, IZM Sajkovi}, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-348 od 7. 8. 1995.,<br />
Zapovijed.<br />
200 SVA MORH, GSHV: ZP Split, IZM Knin, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-47 od 8. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e.<br />
74
Zaklju~ak<br />
Od svih operativnih sastava HV-a, Zborno podru~je Split imalo je najvi{e bojnog iskustva.<br />
Ono je tek u drugoj polovici 1993. u{lo u razdoblje relativnog mira. Krajem 1994. ponovno<br />
je anga`irano u borbama na Dinari i Livanjskom polju, pa je Oluja bila samo jedna u nizu<br />
operacija, dodu{e najzahtjevnija. Glavna snaga bile su dvije gardijske brigade (4. i 7.) koje su<br />
tada bile me|u najkvalitetnijim dijelom profesionalnog postroja hrvatskih oru`anih snaga.<br />
Ove brigade su i dobile glavnu zada}u, koja je olak{ana bojnim rasporedom<br />
Sjevernodalmatinskog korpusa SVK. Na pravcu napada ovih brigada SVK je imala dvije<br />
skupine formirane od razli~itih postrojbi koje ni u kojem pogledu nisu bile ravnopravan<br />
protivnik hrvatskim snagama. To je bio samo jedan od problema Sjevernodalmatinskog<br />
korpusa. On je doslovno pred Oluju dobio novog zapovjednika – generala Kova~evi}a, koji je<br />
doveden iz Beograda s du`nosti na~elnika oklopno-mehaniziranih postrojbi u General{tabu<br />
Vojske Jugoslavije. M. Sekuli} tvrdi da nije stigao ni upoznati zapovjednike podre|enih<br />
postrojbi, no da ga to ne osloba|a od odgovornosti. Prema istom izvoru, Kova~evi} nije<br />
organizirao rad zapovjedni{tva, a na~elnika sto`era poslao je da zapovijeda jednom borbenom<br />
skupinom umjesto da ga zadr`i u Zapovjedni{tvu korpusa. 201 Odluka Vrhovnog savjeta<br />
obrane RSK o “skra}ivanju” fronta, odnosno povla~enju iz Knina, bila je “to~ka na i” lo{eg<br />
rada Zapovjedni{tva Sjevernodalmatinskog korpusa. 202 ZP Split je stoga prvu etapu operacije<br />
napravilo vrlo brzo i bez o~ekivanog ve}eg naprezanja. No, o nastavku djelovanja ZP Split u<br />
operaciji, u izvje{}u naslovljenom na predsjednika Republike Hrvatske, na~elnik Glavnog<br />
sto`era HV-a je napisao: “U drugoj fazi, fazi iskori{tavanja proboja, snage ZP Split koje su<br />
mogle prije}i ~ak i u gonjenje, zbog neuvjetovanog i zaustavljenog napada glavnih snaga u<br />
trajanju od 2 dana te neistinitog izvje{}ivanja o dostignutoj crti, nisu izvr{ile pravovremeno<br />
odsijecanje komunikacija ~ime je neprijatelj uspio izvu}i znatan dio borbene tehnike 7.<br />
kninskog i 15. li~kog korpusa”. 203 Prema tom izvje{}u, snage ZP Split na dr`avnu granicu<br />
izbile su 8. kolovoza 1995., dva dana kasnije nego {to su to objektivno mogle. General Rajko<br />
Raki} izvje{}e dr`i nekorektnim, navode}i da je na~in na koji je postupio zapovjednik ZP<br />
Split bio opravdan i da je njegovo rje{enje bilo bolje za sve, a u prilog tome isti~e ~injenicu da<br />
predsjednik na tako “tendenciozno izvje{}e nije ni reagirao”. 204<br />
Prema podacima iz ra{~lambe od 15. kolovoza 1995., u operaciji je ZP Split imalo 5<br />
poginulih i 21 ranjenog pripadnika. 205<br />
201 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 188-189.<br />
202 U ra{~lambi CIA-e navodi se da su nakon pada Knina i Gra~aca 5. kolovoza zapovjednik SVK general Mile<br />
Mrk{i} i zapovjednik 7. dalmatinskog korpusa SVK Kova~evi} bili prisiljeni na suo~avanje i dono{enje te{ke<br />
odluke: potpuno se povu}i iz d`epa Benkovac-Obrovac-Kistanje ili se suo~iti s porazom i uni{tenjem ili predajom<br />
~itavog 7. korpusa. Dakako, odabrali su povla~enje, zajedno sa srpskim stanovni{tvom. Balkan Battlegrounds: A<br />
Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 371-372.<br />
203 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e o<br />
provedenoj operaciji “Oluja”.<br />
204 HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
205 SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Knin, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995.,<br />
Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. U knjizi generala Gotovine na temelju podataka na~elnika sanitetske<br />
slu`be zapovjedni{tva ZP Split navodi se 20 poginulih, 47 te`e i 141 lak{e ranjenih te 1 nestali, za razdoblje od 4.<br />
do 12. kolovoza 1995. godine (Usp. A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 187). No, tu su<br />
vjerojatno ubrojani i poginuli pripadnici 141. brigade na prijevoju Derala 12. kolovoza 1995., dakle ~etiri dana<br />
nakon {to je Oluja slu`beno zavr{ena i za ZP Split.<br />
75
SPECIJALNE POSTROJBE MUP-A RH U OLUJI<br />
Snage Specijalne policije MUP-a nalazile su se na Velebitu od 1992. godine. Do po~etka<br />
Oluje imale su dovoljno vremena da se prilagode `ivotu u planinskim uvjetima, koji su<br />
ponekad bili na granici izdr`ljivosti. Borave}i na ovom prostoru Specijalna policija je<br />
dobro upoznala rute kretanja i bojni raspored srpskih snaga u li~koj dolini i stekla dovoljno<br />
kondicije i specifi~nog borbenog iskustva. To su bili i glavni razlozi za odluku Glavnog sto`era<br />
HV-a da se snage Specijalne policije anga`iraju u akciji Oluja s polaznog polo`aja na Velebitu<br />
kako bi presjekle prometnicu Medak-Gra~ac i oslobodile sjeverno podno`je Velebita (Sveti<br />
Rok, Lovinac) te se spojile sa snagama HV-a u Li~kom Ribniku. Prethodno je trebalo presje}i<br />
prometnicu Gra~ac-Obrovac, ovladati dominantnim to~kama na Velebitu iznad Obrovca,<br />
napose komunikacijskim centrom na ]elavcu koji je bio glavno ~vori{te veze srpskih snaga.<br />
U nastavku operacije ciljevi Specijalnih postrojbi MUP-a RH bili su ovladavanje strate{kim<br />
raskri`jem putova u Otri}u i spajanje sa snagama HV-a, te prodor prema me|unarodno<br />
priznatoj dr`avnoj granici RH s BiH na podru~ju Donjega i Gornjega Lapca i Bori}evca,<br />
odnosno Kulen Vakufa. 206 Skupne snage Specijalne policije MUP-a RH, u ja~ini od 3100<br />
pripadnika, u Oluji su imale namjensku zada}u u prostoru izme|u ZP Split i ZP Gospi}, a<br />
bile su izravno podre|ene na~elniku Glavnog sto`era HV-a. Zapovjednik tih snaga bio je<br />
general-pukovnik Mladen Marka~.<br />
Prvoga dana operacije, u 5 sati 4. kolovoza, skupne snage Specijalne policije MUP-a RH<br />
krenule su sa svojih polo`aja na vrhovima Velebita: od Ivinih vodica i Svetoga brda na zapadu<br />
do Bukve i predjela Tulovih greda na isto~noj strani Velebita, s glavnim i pomo}nim pravcima<br />
bojevog djelovanja prema srpskim snagama utvr|enim na Malom Alanu i u dubini sjevernoga<br />
velebitskog podno`ja, te na prometnici Medak – Sveti Rok – Gra~ac – Obrovac. Na po~etne<br />
polo`aje snage Specijalne policije uvedene su tajno (pje{ice), sa svom potrebnom logisti~kom<br />
i medicinskom potporom, {to govori o visokom stupnju motivacije i organizacije, te<br />
izdr`ljivosti i stege koja je vladala u postrojbama Specijalne policije. Posebnu je vje{tinu<br />
iziskivalo tajno uvo|enje i raspore|ivanje snaga raketno-topni~ke potpore, ja~ine {est<br />
minobaca~kih bitnica 120 mm, divizijuna VRL 128 mm i drugih raketno-topni~kih oru`ja s<br />
potrebnom koli~inom streljiva. Srpske snage na svim polo`ajima na velebitskoj boji{nici bile<br />
su u najvi{em stupnju pripravnosti pa su neposredno nakon 5 sati zapo~ele sa `estokom<br />
raketno-topni~kom paljbom po polo`ajima hrvatskih specijalaca, koji su se primaknuli<br />
njihovom prvom borbenom redu.<br />
Nakon te{kih i iscrpljuju}ih borbi, Specijalne postrojbe probile su obrambenu crtu koju su<br />
branile snage 4. lake brigade i dijelovi 9. motorizirane brigade Li~kog korpusa SVK. Laka<br />
brigada izgubila je prve polo`aje i odba~ena je na crtu O{~enica – Boli~ – Osmatra~nica. Oko<br />
13 sati Specijalna policija je preotela 9. motoriziranoj brigadi prvu strate{ku to~ku na Velebitu<br />
206 HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
76
– prijevoj Mali Alan, a oko 17 sati i selo Sveti Rok. 207 Potom je prije spu{tanja no}i (oko 20<br />
sati) stavila pod nadzor prometnicu Medak – Sv. Rok, na dijelu do Ri~ica. Na pravcu Mali<br />
Alan – ]elavac Specijalna policija stigla je do podru~ja Malih i Velikih @uljina, gdje je sve do<br />
21 sat imala izniman otpor. 208 Bojeva djelovanja Specijalne policije toga dana prestala su u 22<br />
sata, kada su se postrojbe preustrojile za obranu dostignutih crta, a glavnina snaga je pod<br />
jakom stra`arskom slu`bom otpo~inula u terenskim uvjetima sve do 5 sati sljede}ega dana.<br />
Prvoga dana operacije poginulo je pet specijalaca, a vi{e od 30 je lak{e ili te`e ranjeno (dio<br />
njih je dehidrirao zbog nedostatka dovoljne koli~ine pitke vode). @rtve bi bile i ve}e da na<br />
prvoj crti boji{nice nisu bili i pripadnici kirur{ko-anesteziolo{ke ekipe, koji su ranjenima<br />
odmah pru`ili neophodnu medicinsku pomo}. Valja napomenuti da je jedna satnija<br />
pripadnika Specijalne jedinice policije Grom Policijske uprave Karlovac, rodom iz Slunja i<br />
okolice, bila pridodana 1. gardijskoj brigadi HV-a na pravcu Pla{ki – Saborsko – Slunj.<br />
Tijekom operacije imali su dva ranjena pripadnika. 209<br />
Nakon gubitka polo`aja na Velebitu dio 9. motorizirane brigade SVK po~eo je napu{tanje<br />
i drugih pravaca s ciljem da se osigura izvla~enje prema Udbini, jer je prometnica Medak –<br />
Gra~ac bila presje~ena. U pono} 4./5. kolovoza Glavni sto`er HV-a zapovjedio je da<br />
Specijalne postrojbe MUP-a RH “energi~nim napadom i manevrom snaga” zauzmu<br />
Gra~ac. 210 <strong>Hrvatski</strong> napad prema Gra~acu Glavni {tab SVK planirao je zaustaviti ujutro 5.<br />
kolovoza anga`iranjem dijela 2. gardijske brigade Korpusa specijalnih jedinica, a kasnije<br />
dovo|enjem po jednog bataljuna 92. motorizirane i 4. lake brigade. 211<br />
No, u prijepodnevnim satima (oko 10,30 sati) 5. kolovoza Specijalna policija oslobodila je<br />
podvelebitsko selo Lovinac, presjekla prometnicu Gospi} – Gra~ac i oko 11,15 sati u{la u<br />
Gra~ac. Nakon ulaska u Gra~ac nastavljen je napad pravcem Gra~ac – ^olovac – Brezi}. Time<br />
je policija operaciju nastavila na podru~ju djelovanja Zbornog podru~ja Gospi}, odnosno<br />
Li~kom boji{tu. 212 Na svojoj zapadnoj boji{nici Specijalna policija je oko 20 sati oslobodila<br />
Medak, a potom se oko 21,30 sati na podru~ju Li~kog Ribnika spojila sa snagama ZP Gospi}.<br />
Bojeva djelovanja i prodor snaga Specijalne policije, koje su toga dana imale jednog<br />
poginulog, 12 te{ko ranjenih i pet ozlije|enih pripadnika, zaustavljeni su u 23 sata radi<br />
odmora. 213<br />
S obzirom na tako povoljan rasplet bojevog djevovanja na velebitskoj boji{nici, na~elnik<br />
GSHV-a general Zvonimir ^ervenko zapovjedio je da se dvije bojne Specijalne policije upute<br />
u neprijateljsku dubinu radi sprje~avanja pregrupiranja i mogu}eg protuudara neprijatelja.<br />
Jedna je upu}ena u pravcu raskri`ja u selu Bruvno (kri`anje ceste od Gra~aca prema Udbini<br />
207 U ra{~lambi CIA-e navodi se da je najve}i uspjeh hrvatskih snaga 4. kolovoza bio na Velebitu i u sjevernoj<br />
Dalmaciji. Isti~e se da je brzina napredovanja specijalnih snaga MUP-a bila tolika da nije ostavila nimalo vremena<br />
9. motoriziranoj brigadi SVK-a za pregrupiranje i konsolidiranje svoje obrane. Balkan Battlegrounds: A Military<br />
History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis,<br />
Washington, DC 20505, May 2002, 371.<br />
208 MUP, Zapovjedni{tvo od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-<br />
05/01-95-381 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; HMDCDR: @eljko SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
209 HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
210 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed.<br />
211 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 181, 201, 204-205, 223-224.<br />
212 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno<br />
izvje{}e; HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
213 HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
77
i Gornjem i Donjem Lapcu), a druga je oko 22 sata pje{ice po{la prema selu Otri} i<br />
strate{kom raskri`ju cesta za Knin, Srb i Gra~ac. Sljede}ega jutra oko 7 sati (6. kolovoza)<br />
Specijalna policija MUP-a RH ovladala je raskri`jem u selu Bruvno, a par sati kasnije<br />
Malovanom i raskri`jem u selu Otri} (oko 11 sati). 214 Toga dana te`e su ranjena dva, a te`e<br />
ozlije|ena tri pripadnika Specijalne policije. 215<br />
Na temelju zapovijedi na~elnika GSHV-a o nastavku bojevih djelovanja s ciljem<br />
eksploatiranja postignutog uspjeha, Specijalne postrojbe MUP-a RH trebale su produ`iti<br />
napad prema Donjem Lapcu i u suradnji sa snagama ZP Gospi} na lijevom i ZP Split na<br />
desnom krilu ovladati {irim podru~jem Donjeg Lapca. 216 Tako je oko 9,30 sati ujutro 7.<br />
kolovoza, Specijalna policija MUP-a RH oslobodila selo Mazin na cesti prema Gornjem i<br />
Donjem Lapcu i nastavila napredovanje prema spomenutim mjestima, kojima je ovladala u<br />
poslijepodnevnim satima (oko 13 sati Gornjim, a oko 14 sati Donjim Lapcem). Istodobno<br />
su stupile u kontakt s tamo nazo~nim snagama UN-a. Tako|er na pravcu Gra~ac – Otri}, u<br />
mjestu Otri}, oko 14,30 sati ostvaren je takti~ki dodir sa snagama 4. gardijske brigade ZP<br />
Split, a s postrojbama ZP Gospi} Specijalna policija se spojila oko 15 sati u Udbini i oko<br />
19,30 sati u Donjem Lapcu. Snagama ja~ine jedne bojne Specijalna policija je oko 16,30 sati<br />
krenula iz Gornjega Lapca u pravcu Bori~evca i Kulen Vakufa, i do 19 sati ovladala otpornim<br />
to~kama na dr`avnoj granici u {irem podru~ju Kulen Vakufa. 217 U svom djelovanju 7.<br />
kolovoza Specijalna policija imala je dva te`e ozlije|ena pripadnika. Toga dana prestale su<br />
bojeve aktivnosti i najve}i dio anga`iranih snaga Specijalne policije zapo~eo je s no}nim<br />
odmorom uz ~uvanje dostignutih polo`aja uz dr`avnu granicu, po kojima je, kao i po selu<br />
Bori~evac, neprijatelj neprestano djelovao raketno-topni~kim sredstvima iz susjedne BiH.<br />
Sljede}ega dana, 8. kolovoza 1995., postrojbe temeljne policije u{le su u Gornji Lapac,<br />
Donji Lapac i Udbinu, radi ~uvanja javnoga reda i mira i sprje~avanja drugih kr{enja zakona<br />
RH. No, i toga dana ranjena su dva, a ozlije|eno je nekoliko pripadnika Specijalne policije.<br />
Dostignute crte prema granici s BiH snage Specijalne policije predale su snagama HV-a 9.<br />
kolovoza 1995. godine. U poslijepodnevnim satima toga dana glavnina snaga Specijalne<br />
policije upu}ena je na vi{ednevni odmor u svoja sjedi{ta diljem Republike Hrvatske. 218<br />
Zaklju~ak<br />
Kao skupina koja je s najmanje problema i zamjerki odradila svoj dio zada}e, skupne snage<br />
Specijalne policije MUP-a RH, u ja~ini oja~ane lako juri{ne brigade, dale su iznimno<br />
zna~ajan prilog u Oluji. Pripadnici Specijalne policije pre{li su, doslovce “s noge na nogu”,<br />
vi{e od 150 kilometara i oslobodili vi{e gradova i naselja na okupiranom podru~ju RH, nose}i<br />
na le|ima sve {to je trebalo za pre`ivjeti i ratovati u iznimno te{kim uvjetima kakvi su na<br />
Velebitu. U izvr{avanju zada}a Specijalna policija imala je ukupno {est poginulih i oko 60<br />
ranjenih i ozlije|enih pripadnika. 219<br />
214 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 258 od 6. 8. 1995.; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-<br />
02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-413 od 6. 8. 1995. Izvje{}e; HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
215 HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
216 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed.<br />
217 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-431 od 7. 8. 1995., Zapovijed;<br />
MORH, GSHV: SJP MUP RH. MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e<br />
o dostignutoj crti; HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
218 HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
219 HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
78
Specijalne postrojbe MUP-a RH<br />
79
80<br />
Specijalne postrojbe MUP-a RH
ZBORNO PODRU^JE GOSPI]<br />
Zborno podru~je Gospi} u operaciji Oluja imalo je zada}u da uz potporu HRZ-a razbije<br />
i presje~e snage Li~kog korpusa u {irem podru~ju Plitvi~kih jezera te da se na crti<br />
Koreni~ka kapela – Tr`a~ka Ra{tela spoji sa snagama 5. korpusa ABiH. Za provedbu<br />
zada}e Zborno podru~je je oja~ano podsto`ernim postrojbama Glavnog sto`era HV-a: 1.<br />
gardijskom brigadom i satnijom 50. bojne ABKO i 150. brigadom HV-a iz ZP Zagreb. 220<br />
Predvi|ene specijalne postrojbe MUP-a Policijskih uprava rije~ko-senjske i istarske nisu<br />
podre|ene Zapovjedni{tvu ZP Gospi}. Ono je samo s Policijskom upravom li~ko-senjskom<br />
koordiniralo djelovanje oko uporabe Civilne za{tite na zbrinjavanju stoke na oslobo|enim<br />
podru~jima. 221<br />
Zapovjedni{tvo ZP planiralo je da u prvoj etapi operacije snagama 138. i 133.<br />
domobranske pukovnije prodre na pravcu Glibodol – Saborsko – Dre`nik Grad, ovlada<br />
podru~jem Saborskog i brdom Pavlovac i omogu}i uvo|enje 1. gardijske brigade na pravac<br />
Saborsko – Seli{te Dre`ni~ko – Dre`nik Grad – Sadilovac. Snagama 128. brigade i 154.<br />
domobranske pukovnije planiralo se razbiti srpske snage na pravcu ^anak – Korenica,<br />
ovladati podru~jem selo Homolje – Homolja~ki Klanac i tako stvoriti povoljne uvjete za<br />
uvo|enje 8. domobranske pukovnije na pravcu Homoljac – ^uji}a Kr~evine – Prijeboj –<br />
Li~ko Petrovo Selo. S 9. gardijskom brigadom, 118. domobranskom pukovnijom i 3. bojnom<br />
111. pje{a~ke brigade plan je bio razbiti protivnika na pravcu Peru{i~ka Kosa – Ljubovo,<br />
ovladati Ljubovom, odbaciti srpske snage od Li~kog Osika i Gospi}a i prije}i u obranu na crti<br />
Po~itelj – Barlete – Svra~kovo Selo – Buni}. Nakon toga trebalo je prestrojiti snage i dr`ati<br />
glavninu 9. gardijske brigade HV-a u pri~uvi ZP i spremnosti za ovladavanjem {irim<br />
prostorom Korenice ili Krbavskog polja.<br />
U drugoj etapi operacije planiran je nastavak napada i razbijanje srpskih snaga, spajanje<br />
glavnih snaga sa snagama 5. korpusa ABiH, a pomo}nim snagama okru`iti protivnika i<br />
prisiliti ga na bezuvjetnu predaju ili ga uni{titi. Nakon spajanja sa snagama 5. korpusa ABiH<br />
trebalo je osloboditi prostor Like sjeverno od crte Gospi} – Korenica, prestrojiti snage i<br />
osloboditi cjelokupno podru~je Like, izbiti na dr`avnu granicu i na crti Plje{ivica – Panos<br />
prije}i u obranu.<br />
Za topni~ku potporu formirane su dvije topni~ko-raketne skupine od topni{tva 12.<br />
topni~kog divizijuna i 1. gardijske i 9. brigade. Zada}a topni~kih skupina bila je potpora na<br />
pravcima Glibodol – Li~ka Jesenica – Dre`nik – dr`avna granica, ^anak – Homolja~ko polje<br />
– Prijeboj – Li~ko Petrovo Selo i Li~ki Osik – Ljubovo – Buni}. Brigadno i pukovnijsko<br />
220 ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije<br />
“Oluja 95”.<br />
221 SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-3/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-3/95, “Oluja-3”.<br />
Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 462-475.<br />
81
topni{tvo djelovalo je na pravcima napada mati~nih postrojba, odnosno na pravcima napada<br />
postrojbi kojima su bile pridodane.<br />
Protuoklopni boj bio je obveza brigada i pukovnija s ustrojbenim i pridodanim<br />
oja~anjima. Formirana su tri protuoklopna odreda i jedna protuoklopna satnija. Prvi<br />
protuoklopni odred formiran je od protuoklopnog raketnog topni{tva 1. gardijske brigade za<br />
protuoklopni boj na pravcu Glibodol – Li~ka Jesenica – Dre`nik Grad. Drugi je formiran od<br />
bitnice protuoklopnih topova 100 mm 9. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna za<br />
protuoklopni boj na pravcu ^anak – Homolja~ko polje – Prijeboj – Li~ko Petrovo Selo. Tre}i<br />
protuoklopni odred formiran je od sredstava 111. pje{a~ke brigade i bitnice protuoklopnih<br />
topova 9. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna za protuoklopni boj na pravcu Begluk<br />
– Bilaj – Li~ki Osik. Protuoklopna satnija je formirana iz sastava 9. gardijske brigade i bila je<br />
pri~uva zbornog podru~ja. Od dva dodijeljena helikoptera Mi-24 formiran je helikopterski<br />
protuoklopni odred.<br />
Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko raketnih skupina, oklopni{tva,<br />
zapovjednih mjesta, zna~ajnih industrijskih postrojenja, zra~ne luke i va`nih prometnica.<br />
Provodile su je ustrojbeni sastavi anga`iranih snaga i 203. topni~ko-raketna brigada PZO-a.<br />
Te`i{te in`enjerijskog osiguranja operacije bilo je na osiguranju kretanja i manevra,<br />
zaprje~avanju dostignutih crta i odbijanju protunapada protivnika. Zapovjedno mjesto<br />
Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja bilo je u Gospi}u, a Istaknuta zapovjedna mjesta bila su u<br />
selima Lipice i Obu}ine. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je sto`erni brigadir Mirko<br />
Norac. 222<br />
Pred snagama ZP Gospi} bile su protivni~ke snage Li~kog korpusa SVK. Sjedi{te korpusa<br />
bilo je u Korenici. Korpus se sastojao od: 9. motorizirane brigade, 18., 50. i 70. pje{a~ke<br />
brigade, 103. lake brigade, 37. pje{a~kog bataljuna, 15. mje{ovitog artiljerijskog divizijuna,<br />
15. mje{ovitog protuoklopnog artiljerijskog divizijuna i 81. pozadinske baze. Zapovjednik<br />
korpusa bio je general-major Stevan [evo. 223 Zada}a korpusa bila je da na pravcima Ogulin –<br />
Pla{ki – Plitvi~ka Jezera; Oto~ac – Vrhovine – Korenica; Peru{i} – Buni} – Udbina i Gospi}<br />
– Medak – Gra~ac, sprije~i dublje prodore i bo~na djelovanja HV-a za koje je dr`ano da im<br />
je namjera da ovladaju Kapelom, Velebitom i Novim Li~kim Osikom. U drugoj etapi<br />
operacije planiran je prelazak u napad i uni{tenje uklinjenih snaga HV-a. Potporu korpusu<br />
pru`ala je Artiljerijska skupina SVLR 262 mm Orkan Glavnog {taba te ratno zrakoplovstvo i<br />
protuzra~na obrana SVK. 224<br />
Provedba operacije<br />
Napad 138. domobranske pukovnije s 1. bojnom 1. gardijske brigade po~eo je ujutro 4.<br />
kolovoza na pravcima od Dubrave preko Dangube – Osmagina brda na Veliki Lisac i uz<br />
prometnicu Glibodol – Glibodolski Kri` – `eljezni~ka postaja Li~ka Jesenica. Uz `ilav otpor<br />
dijelova 70. pje{a~ke brigade SVK, pukovnija je presjekla prometnicu Dabar – Li~ka Jesenica<br />
222 Zap. ZP Gospi}, Kl. DT 80-02/95-01, Ur. br. 1043-04-95-27 od 8. 7. 1995., Zapovijed za napadaj; Zap. ZP<br />
Gospi}, Kl. DT 80-02/95-01, Ur. br. 1043-04-95-27/1 od 3. 8. 1995., Zapovijed za napadaj (dopuna); ZZP<br />
Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”.<br />
223 VSA MORH: Vojna po{ta 9065 Korenica, Str. pov. br. 546-1 od 12. 6. 1995., Dogradnja jedinica 15. K,<br />
nare|enje; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 202-214.<br />
224 Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.<br />
82
i osvojila dominantne objekte Danguba, Konjska Glava, Osmagino brdo i Mala Kapela. 225<br />
Nakon uvo|enja u boj 1. gardijska brigada je probila srpsku crtu obrane i do spu{tanja no}i<br />
izbila na crtu Podgradak – Glibodolski kri` – Potkapela. 226<br />
Na pravcu Letinac – Dabar – Vrhovine napadale su glavne snage 133. domobranske<br />
pukovnije a pomo}ne na pravcu Sinac – Zalu`nica – Crni Tavan. Pukovnija je imala zada}u<br />
razbiti srpske snage na pravcu napada, zauzeti dominantne uzvisine i dovesti u okru`enje<br />
srpske snage u {irem podru~ju Dabra, Glavaca i Doljana. 227 Na njezinom pravcu napada bila<br />
je 50. pje{a~ka brigada s manjim snagama 103. pje{a~ke brigade SVK. 228 Na glavnom pravcu<br />
napada pukovnija je s jednom bojnom stavila pod nadzor selo Dabar, no druga bojna je<br />
zaustavljena na otpornoj to~ki Budimka. Na pomo}nom pravcu pukovnija je u{la u selo<br />
Zalu`nica, gdje je uz gubitke zaustavljena. Prilikom povla~enja postrojba je u{la u minsko<br />
polje u kojem je poginulo i ranjeno nekoliko pripadnika. Ukupno je imala 15 mrtvih i 46<br />
ranjenih “{to je rezultiralo neuspjehom akcije”. 229<br />
Do ve~eri 4. kolovoza usprkos jakom otporu srpskih snaga na objektima Cicer i Mali Cicer<br />
128. brigada je oslobodila selo Trnavac, izbila na Homolja~ko polje i na pravcu Homolja~ki<br />
Klanac – Pogledalo presjekla prometnicu Vrhovine – Korenica. Za za{titu lijevog bloka<br />
anga`irana je 3. bojna 8. domobranske pukovnije. Bojna je na pravcu Stipanov Gri~ – Hini}i<br />
– Bo`i}a brdo presjekla prometnicu Vrhovine – Turjanski. 230<br />
Najte`i dio zada}e 9. gardijska brigada HV-a imala je u prvom danu operacije. Pred njom<br />
je bila solidna 18. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK. Deveta gardijska je napala na pravcu<br />
Peru{i}a Kosa – Ljubovo i ovladala objektima Trla i ^ukovac. Nakon ja~eg srpskog otpora na<br />
podru~ju Tepsija i Gri~i u boj je uvedeno oja~anje, bojna 118. domobranske pukovnije.<br />
Brigada je do ve~eri osvojila otpornu to~ku Repetitor i izbila na crtu Kriva Glava – Stani}i –<br />
^ukovac. 231<br />
Osloba|anje {ireg podru~ja Novog Li~kog Osika bila je zada}a glavnih snaga 118.<br />
domobranske pukovnije i 111. pje{a~ke brigade HV-a. Ispred njih su bili dijelovi 18. pje{a~ke<br />
brigade SVK. 232 Pukovnija je napala na pravcima Alivojvodi}i – Murgi}i – Serdari i Bukovac<br />
– Lisina – [iroka Kula. “Po probijanju crte obrane neprijatelja nai{lo se na vrlo jak otpor.<br />
Rje{avaju}i neposredno nastali problem na prostoru Bukovca poginuo je zapovjednik<br />
pukovnije brigadir Ivan ^ani}. Prvog dana pukovnija je usprkos jakom otporu neprijatelja<br />
225 SVA MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o<br />
radu.<br />
226 ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; ZZP Gospi}, Kl.<br />
80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”.<br />
227 ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije<br />
“Oluja 95”.<br />
228 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 209-210.<br />
229 MORH, GSHV: 133. dp, Kl. 80-01/95-01/01, ur. br. 2155-03-95-25 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba akcije<br />
“Oluja”.<br />
230 ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; ZZP Gospi}, Kl.<br />
80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR:<br />
Primjedbe Udruge “128. br. HV – Sveti Vid” na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
231 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e;<br />
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne<br />
operacije “Oluja 95”.<br />
232 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 205-206<br />
83
probila crtu obrane na oba smjera i do ve~ernjih sati izbila na crtu Podovi – Varo{ina –<br />
Vujatovo brdo”. 233 Uz topni~ku i tenkovsku potporu 111. pje{a~ka brigada je s jednom<br />
bojnom napala na pravcu Stari Budak – Novoselija – Zubar. Do kraja dana brigada je probila<br />
prvu crtu srpske obrane i dospjela do crte Urija – Nik{i} – Rujnica – Novoselija. O ja~ini<br />
borbi govori podatak o pet poginulih (me|u kojima je i zapovjednik bojne) i 29 ranjenih<br />
pripadnika brigade. 234<br />
U prvom danu operacije ZP Gospi} nije postiglo sve postavljene zadatke. Napad je izveden<br />
na osam pravaca s osam brigada i pukovnija. Li~ki korpus SVK je napad o~ekivao, tako da je<br />
~imbenik iznena|enja izostao, no nije uspio izdr`ati napad na toliko pravaca. Najja~i otpor<br />
korpus je pru`io na podru~ju Ljubova, Novog Li~kog Osika i oko Oto~ca. Na podru~ju<br />
Zalu`nice kod Vrhovina uspio je zadr`ati napad bojne 133. domobranske pukovnije HV-a,<br />
dok je na ostalim pravcima crta probijena. Tempo napredovanja HV-a bio je ne{to sporiji od<br />
predvi|enog, zbog jakog otpora na pravcu napada 1. gardijske brigade Glibodol – Li~ka<br />
Jesenica. Ipak je do kraja dana zauzet Dabar, ovladano je ve}im dijelom Ljubova i ugro`en je<br />
Novi Li~ki Osik. 235<br />
U pono} 4./5. kolovoza Glavni sto`er HV-a je Zbornom podru~ju Gospi} zapovjedio da<br />
s 9. gardijskom brigadom ovlada podru~jem Ljubova i stavi pod nadzor zra~nu luku Udbina.<br />
Prva gardijska brigada HV-a dobila je zapovijed da u boj uvede glavninu snaga i presje~e<br />
prometnicu Slunj – Plitvi~ka Jezera. 236<br />
Drugog dana operacije, 5. kolovoza, snage 138. domobranske pukovnije napadale su na<br />
pravcu prema `eljezni~kim postajama Li~ka Jesenica i Javornik. Do kraja dana izbile su na<br />
crtu: selo @ivice – Markovac (tt 1081) – ju`ne padine Velikog Javornika – Dobri Vrh – pruga<br />
Li~ka Jesenica – Javornik – `eljezni~ka postaja Li~ka Jesenica. S time su u cijelosti ostvarili<br />
prvu etapu zada}e. 237<br />
Prva gardijska brigada HV-a u{la je u Li~ku Jesenicu, nastavila napad pravcem Saborsko –<br />
Serti} Poljana – Poljanak i nave~er izbila na podru~je Seli{ta Dre`ni~kog. U suradnji s 2.<br />
bojnom na pravac Glibodol – Li~ka Jesenica – Saborsko uvedena je 2. bojna 119. brigade<br />
HV-a, koja je u toku dana zaposjela objekte Tisovi Vrh, Pi{tenica i Deriguz. U predve~erje je<br />
u podru~je sela Saborsko uvedena jedna bojna s podsto`ernim postrojbama 119. brigade HVa.<br />
238<br />
Nakon neuspje{nog prvog dana, 133. domobranska pukovnija HV-a je prijepodne 5.<br />
kolovoza oja~ana bojnom 150. brigade HV-a. 239 Nakon prestrojavanja snaga i uvo|enja bojne<br />
233 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”.<br />
234 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji<br />
“Oluja”.<br />
235 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-46 od 26. 9. 1995., Ra{~lamba<br />
napadajne operacije “Oluja 95”.<br />
236 GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed.<br />
237 MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o radu.<br />
238 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-08 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno<br />
izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe ratnog zapovjednika 119. brigade HV-a Mirka Vukovi}a<br />
na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
239 MORH, GSHV: ZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Zapovijed.<br />
84
150. brigade HV-a, 133. domobranska pukovnija je oslobodila Petrini} Polje i okru`ila sa<br />
sjeverne i ju`ne strane srpske snage u Vrhovinama, Doljanu, [karama i Glavacama. 240 Na<br />
ovom pravcu anga`irana je i 8. domobranska pukovnija. Njezina 1. pje{a~ka bojna uvedena<br />
je na pravcu Turjanski – Obljaj sa zadatkom da stavi pod nadzor prometnicu Vrhovine –<br />
Korenica, a na pravcu Kangrgino brdo – Veliki Obljaj okru`i srpske snage u Vrhovinama.<br />
Bojna je do ve~eri oslobodila podru~je Turjanskog polja i Sje~evice. Osloba|anjem Donjeg<br />
Babinog Potoka presjekla je prometnicu Vrhovine – Korenica. 241<br />
Tijekom 5. kolovoza 128. brigada HV-a izbila je na Homolja~ko polje i presjekla<br />
prometnicu Vrhovine – Korenica na potezu Homolja~ki Klanac – Pogledalo. Nakon<br />
provedene mobilizacije 154. domobranska pukovnija je dovedena u {ire podru~je Li~kog<br />
Le{}a. 242<br />
Deveta gardijska brigada HV-a razbila je srpske snage na pravcu napada, oslobodila<br />
Ljubovo, presjekla prometnicu Li~ki Osik – Korenica i napredovala do Svra~kovog Sela i<br />
Buni}a. 243 Nakon probijanja srpske obrambene crte, njihov je sustav destabiliziran i sveden<br />
na nepovezani otpor pojedinih skupina koje su na pojedinim pravcima usporavale tempo<br />
napada HV-a. U dubini Like srpske snage su po~ele napu{tati zra~nu luku Udbina. 244<br />
Sredinom dana 111. brigada HV-a je razbila srpske snage na crti Urija – Nik{i} – Rujnica<br />
– Novoselija, oslobodila dio Novog Li~kog Osika i spojila se sa snagama 118. domobranske<br />
pukovnije HV-a. Dijelom snaga brigada je nastavila napad na pravcu Ostrovica – Barlete.<br />
Napreduju}i na pravcima Alivojvodi}i – Murgi}i – Serdar i Bukovac – Lisina – [iroka Kula<br />
118. domobranska pukovnija je oslobodila Klenovicu, [iroku Kulu, Nik{i} i dio Novog<br />
Li~kog Osika u kojem se spojila sa snagama 111. brigade. 245<br />
Na ju`nom dijelu Li~kog boji{ta, s masiva Velebita spustile su se snage specijalne policije.<br />
One su u prijepodnevnim satima oslobodile Lovinac i Gra~ac. Kasno nave~er u Li~kom<br />
Ribniku do{lo je do spajanja sa snagama ZP Gospi}. 246 Snage 9. motorizirane brigade SVK<br />
240 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”; MORH, GSHV: VP 3007 (150. br), Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3007-02/1-95-32 od<br />
5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d u operaciji “Oluja”.<br />
241 MORH, GSHV: 8. dp, Kl. 035-01/95-01/01, Ur. br. 8313-02-95-253 od 23. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH,<br />
GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije<br />
“Oluja 95”<br />
242 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”.<br />
243 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”. U ra{~lambi CIA-e navodi se da je 5. kolovoza na podru~ju ZP Gospi} 9. gardijska<br />
brigada postigla zapa`en uspjeh kod Ljubova, a specijalne snage MUP-a osvajanjem Gra~aca i Medaka, ~ime je 15.<br />
korpus bio rasje~en na tri dijela: jedan okupljen oko 50. brigade u Vrhovinama, drugi oko ostataka 18. brigade u<br />
Buni}u, a tre}i oko 103. lake pje{a~ke brigade na pravcu Donji Lapac-Korenica na bosanskoj granici. Balkan<br />
Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 372.<br />
244 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e<br />
br. 3.<br />
245 U ra{~lambi ZP Gospi} navodi se da je 111. brigada HV-a oslobodila podru~je Zubara i O{trice, a 118. dp<br />
podru~je [iroke Kule, Klenovca, Nik{i}a i Novog Li~kog Osika. MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-<br />
01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe<br />
na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
246 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-400 od 5. 8. 1995. Izvje{}e;<br />
HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
85
povukle su se iz {ireg podru~ja Gra~aca, Plo~e, Bruvna i Mazina pravcem Mazin – Dobroselo<br />
– Bosanski Petrovac. 247 Prema zapovijedi na~elnika Glavnog sto`era HV-a za njima su krenule<br />
Specijalne snage MUP-a RH, s jednom bojnom prema Bruvnu, a drugom prema Otri}u. 248<br />
Tre}eg dana operacije, 6. kolovoza, 1. gardijska brigada HV-a izbila je pred Rakovicu. Na<br />
podru~ju Dre`nik Grada i Vaganca spojila se s 5. korpusom ABiH. 249 Nakon provedenog<br />
spajanja brigada je iza{la iz sastava ZP Gospi} i vratila se pod zapovijedanje Glavnog sto`era<br />
HV-a. 250 Na njezin pravac djelovanja uvedena je 119. brigada HV-a, koja je preuzela polo`aje<br />
u podru~ju Tr`a~ka Ra{tela – Kordunski Ljeskovac – Li~ko Petrovo Selo dok je s jednom<br />
bojnom izbila na ^orkovu uvalu. 251 S jednom bojnom 154. domobranska pukovnija je na<br />
pravcu Trnavac – Brezovac – ^uji}a Kr~evine – Prijeboj “izbila na dr`avnu granicu na<br />
prostoru Li~ko Petrovo Selo – Vaganac – Pe{ina Luka i spojila se sa snagama 5. K ABiH i 119.<br />
br”. 252<br />
Sa sjevera od Li~ke Jesenice, anga`irana je 138. domobranska pukovnija koja je oslobodila<br />
Rudopolje i kod Gornjih Vrhovina presjekla prometnicu Vrhovine – Korenica. Pukovnija se<br />
spojila sa snagama 8. domobranske pukovnije i tako dovela Vrhovine u potpuno okru`enje. 253<br />
Snage 8. domobranske pukovnije slomile su neorganizirani srpski otpor u podru~ju Gornjeg<br />
Babinog Potoka i do ve~eri izbile u Trtice i Plitvi~ki Ljeskovac. 254<br />
Glavnina 133. domobranske pukovnije HV-a, s oja~anjem bojne 150. brigade HV-a i uz<br />
pomo} bojne 8. domobranske pukovnije HV-a, napredovala je na pravcu Runjevica – Naprte<br />
– Marjani. Do kraja dana oslobo|en je i okru`eni prostor Vrhovine – Doljani – [kare i<br />
Glavace. 255<br />
Na pravcu Homolja~ki Klanac – Pogledalo 128. brigada HV-a pre{la je prijevoj Pogledalo<br />
i s pravca Vrela u{la u Korenicu. 256<br />
247 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 205.<br />
248 HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
249 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-23 od 6. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e<br />
br. 6; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”.<br />
250 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-46 od 26. 9. 1995., Ra{~lamba<br />
napadajne operacije “Oluja 95”.<br />
251 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”.<br />
252 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”.<br />
253 MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o radu;<br />
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne<br />
operacije “Oluja 95”.<br />
254 MORH, GSHV: 8. dp, Kl. 035-01/95-01/01, Ur. br. 8313-02-95-253 od 23. 8. 1995., Ra{~lamba.<br />
255 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”.<br />
256 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-17 od 6. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e<br />
br. 5; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”. Prilikom osloba|anja Korenice 6. kolovoza postrojbe 128. brigade izvukle su se na<br />
rubne dijelove grada, a dio snaga oti{ao je na dr`avnu granicu na vrh Plje{ivice, gdje je uspostavljen kontakt s<br />
Armijom BiH. Od polaznog polo`aja sela ^anak, pa do ulaska u Korenicu, brigada je propje{a~ila oko 40 km<br />
brdovitoga i nepreglednog terena. HMDCDR: Primjedbe Udruge “128. br. HV – Sveti Vid” na tekst o ZP Gospi}<br />
u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
86
Oko 11 sati 6. kolovoza 9. gardijska brigada HV-a zauzela je Buni} i nastavila napad preko<br />
Svra~kova Sela prema Udbini. Prometnica Buni} – Li~ki Osik potpuno je oslobo|ena i ispred<br />
sela Medak postignut je takti~ki dodir sa Specijalnim postrojbama MUP-a RH. Prometnica<br />
Gospi} – Gra~ac tako|er je bila pod nadzorom HV-a i kori{tena je za bojna djelovanja. 257<br />
Na~elnik Glavnog sto`era HV-a zapovjedio je nastavak bojevih djelovanja s ciljem<br />
eksploatiranja postignutog uspjeha. Specijalne postrojbe MUP-a RH trebale su produ`iti<br />
napad prema Donjem Lapcu i u suradnji sa snagama ZP Gospi} na lijevom i ZP Split na<br />
desnom krilu ovladati {irim podru~jem Donjeg Lapca. 258<br />
Ujutro 7. kolovoza 9. gardijska brigada je u{la u Udbinu. Nakon toga snage ZP Gospi}<br />
nastavile su napredovanje na vi{e pravaca prema Donjem Lapcu, prema kojem su ve}<br />
napredovale snage Specijalne policije. Dio snaga vr{io je ~i{}enje podru~ja, asanaciju i<br />
prikupljanje ratnog plijena. 259 Glavne snage 154. domobranske pukovnije HV-a spojile su se<br />
na pravcu Buni} – Debelo Brdo – Pe}ani – Jo{ani – zrakoplovna luka Udbina sa snagama 9.<br />
gardijske brigade koja je napredovala s ju`ne strane Krbavskog polja. Snage ZP Gospi} u{le<br />
su nave~er u Donji Lapac, koji je nekoliko sati ranije oslobodila specijalna policija. 260<br />
Specijalna policija je ve} ujutro oslobodila selo Mazin, a iza podne je ovladala Gornjim i<br />
Donjim Lapcem. S postrojbama HV-a policija se spojila oko 15 sati u Udbini i nave~er u<br />
Donjem Lapcu. Snagama ja~ine bojne specijalna policija je do 19 sati ovladala otpornim<br />
to~kama na dr`avnoj granici u {irem podru~ju Kulen Vakufa. 261<br />
Izlazak na dr`avnu granicu<br />
Na dr`avnu granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine snage ZP Gospi} po~ele su<br />
izbijati 6. kolovoza. Prvo su iza{le 119. brigada HV-a i 154. domobranska pukovnija HV-a. 262<br />
Dan kasnije iza{le su i ostale snage. U dnevnom izvje{}u Zapovjedni{tva ZP Gospi} od 7.<br />
kolovoza, koje je oko 20 sati primljeno u Glavni sto`er HV-a, napisano je da je zada}a u<br />
operaciji izvr{ena i da je “oslobo|en cijeli prostor u pojasu ZP Gospi}”. 263 Tijekom 8.<br />
257 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-17 od 6. 8. 1995., Redovno dnevno<br />
izvje{}e br. 5.<br />
258 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed.<br />
259 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-28 od 7. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e<br />
br. 7.<br />
260 MORH, GSHV: MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e o dostignutoj<br />
crti; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”.<br />
261 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-431 od 7. 8. 1995., Zapovijed;<br />
MORH, GSHV: SJP MUP RH. MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e<br />
o dostignutoj crti; HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
262 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”. Ratni zapovjednik 119. brigade HV-a Mirko Vukovi} napominje da je 3. bojna<br />
119. brigade bila prva postrojba koja je na tom podru~ju izbila na dr`avnu granicu, a da su ostale postrojbe 119.<br />
brigade uzdu` granice naknadno poslo`ene, te da je 119. brigada HV-a u “Oluji” odradila svoju zada}u prema<br />
planu. Navodi da 154. domobranska pukovnija nije uspjela izvr{iti mobilizaciju na vrijeme te da se pojavila dva<br />
dana nakon ovih doga|aja i preuzela punktove u s. Prijeboj i s. Li~ko Petrovo Selo, a da je zbog njezina naknadnog<br />
uklju~enja zada}a 8. domobranske pukovnije bila promijenjena u zadnji ~as. HMDCDR: Primjedbe ratnog<br />
zapovjednika 119. brigade HV-a Mirka Vukovi}a na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
263 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-31 od 7. 8. 1995., Redovno dnevno<br />
izvje{}e br. 8.<br />
87
kolovoza ra|eno je na organiziranju obrane na dr`avnoj granici RH u pojasu odgovornosti<br />
Zbornog podru~ja. Te`i{te obrane stavljeno je na pravac Udbina – Donji Lapac – Kulen<br />
Vakuf gdje je koncentrirana glavnina topni{tva i oklopni{tva. Pojas odgovornosti podijeljen je<br />
na pet dijelova u kojima su anga`irane pri~uvne postrojbe sa po jednom pje{a~kom bojnom.<br />
Od sjevera prema jugu, s lijeva na desno, anga`irane su: 138. domobranska pukovnija – na<br />
podru~ju od Savine glave do Gole Plje{ivice; 128. brigada – od Gole Plje{ivice do Snjevite<br />
glave; 154. domobranska pukovnija – od Snjevite glave do Demirovi}a brda; 118.<br />
domobranska pukovnija – od Demirovi}a brda do Pilipovi}a i 8. domobranska pukovnija –<br />
od Pilipovi}a do `eljezni~ke postaje Una. Za pri~uvu je odre|ena 9. gardijska brigada koja je<br />
izvu~ena u podru~je Gospi}a, a 111. pje{a~ka brigada vra}ena je u dotada{nje podru~je<br />
razmje{taja Klanac – Studenci – Donje Pazari{te. 264<br />
<strong>Hrvatski</strong> vojnici (gardisti)<br />
Zaklju~ak<br />
Na temelju odnosa snaga i zna~ajki boji{ta mo`e se zaklju~iti da je ZP Gospi} imalo<br />
najpovoljnije uvjete za operaciju. 265 Ono je pred sobom imalo snage dvije pje{a~ke i dio jedne<br />
motorizirane brigade. Na lijevom krilu, 50. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK bila je na<br />
264 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-33 od 8. 8. 1995., Redovno dnevno<br />
izvje{}e br. 10; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/01, Ur. br. 1043-04-95-106 od 9. 8. 1995., Prijedlog.<br />
265 U osvrtu koji je Centar dobio na tekst o ZP Gospi} u operaciji “Oluja” napominje se da su pripreme za<br />
provo|enje zavr{nih operacija za oslobo|enje okupiranoga teritorija na podru~ju ZP Gospi} zapo~ele sredinom<br />
listopada 1994., kroz obuku bojni sa bojevim streljivom na prostorima koji su sli~ni smjerovima predvi|enim za<br />
88
pravcu napada ZP Karlovac, a na desnom krilu dio 9. motorizirane brigade SVK bio je na<br />
pravcu napada Specijalnih postrojbi MUP-a RH. Kada se uzme u obzir anga`man dvije<br />
gardijske brigade, kao i Specijalnih postrojbi MUP-a koje su kvalitetom bile u razini gardijske<br />
brigade, ako ne i bolje, tada se mo`e zaklju~iti da je HV najpovoljniji odnos snaga za operaciju<br />
imala na podru~ju Like. Boji{te je bilo izdu`eno i male dubine, koja je na pravcu od sela<br />
^anak – do granice s Bosnom i Hercegovinom na planini Plje{ivici bila manja od 20<br />
kilometara. Dodatan problem Li~kom korpusu bile su snage Armije BiH u “biha}kom<br />
d`epu” zbog ~ega je dio snaga anga`iran i na tom pravcu. Stoga i ne ~udi da je ZP Gospi}<br />
me|u prvima zavr{ilo operaciju i iza{lo na dr`avnu granicu.<br />
Srpska crta obrane naru{ena je ve} prvog dana operacije napadom na osam pravaca. Na taj<br />
je na~in Zborno podru~je nastojalo i uspjelo kompenzirati faktor iznena|enja na koji nije<br />
moglo ra~unati. 266 Istovremeno je probijena i crta obrane SVK na Velebitu. Srpske snage su<br />
odgovorile 4. kolovoza zra~nim napadom po Gospi}u u kojem je bilo poginulih i ranjenih<br />
civila, a po~injena je velika materijalna {teta. 267 To je bila njihova najve}a djelatnost na<br />
boji{tu. 268 U no}i 4./5. kolovoza i na njih se pro{irio sindrom “skra}ivanja” crte ~emu je,<br />
prema poslijeratnim tvrdnjama, prilog dao i na~elnik Glavnog {taba SVK. 269 Nakon<br />
probijanja srpske obrambene crte, njihov je sustav destabiliziran i sveden na nepovezani otpor<br />
pojedinih skupina “koje usporavaju tempo napada HV”. 270 Ja~eg otpora nije bilo i ZP Gospi}<br />
je ve} 6. kolovoza po~elo zaposjedati dr`avnu granicu. Iznimno zna~ajan prilog dale su<br />
postrojbe Specijalne policije MUP-a RH, kao skupina koja je s najmanje problema i zamjerki<br />
odradila svoj dio zada}e u Oluji.<br />
U operaciji Oluja-3 oslobo|en je cijeli prostor u pojasu Zbornog podru~ja Gospi}. Zborno<br />
podru~je imalo je 68 poginulih i 298 ranjenih pripadnika. Poginulo je sedam ~asnika, me|u<br />
kojima i zapovjednik 118. domobranske pukovnije i zapovjednik bojne u 111. brigadi.<br />
Najve}i gubici bili su u proboju prve crte na minskim poljima. Pri tome su uni{tena tri<br />
oklopna bojna vozila, a o{te}eno je 17 tenkova i sedam oklopnih bojnih vozila. 271 Specijalna<br />
policija imala je {est poginulih i oko 60 ranjenih i ozlije|enih pripadnika. 272 Prema srpskim<br />
izvorima Li~ki korpus je do 8. kolovoza imao 65 poginulih, do 300 ranjenih i oko 110-120<br />
nestalih pripadnika. 273<br />
uklju~ivanje u borbena djelovanja, te da su kroz pripreme do po~etka operacije pro{le sve bojne u okvirima<br />
mati~nih brigada / pukovnija. Isti~e da je kvaliteta priprema, tj. ~injenica da su postrojbe bile adaptirane na<br />
smjerove uporabe bitno pridonijela brzini, odnosno zamahu i dinamici izvo|enja operacije. HMDCDR:<br />
Primjedbe na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
266 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
napadne operacije “Oluja 95”.<br />
267 U Vjesniku od 5. kolovoza 1995. navedeno je da su u napadu srpskih zrakoplova na Gospi} poginule tri osobe<br />
i da je te{ko ranjeno 15 gra|ana. Ime novinara, NASLOV ^LANKA, VJESNIK, NADNEVAK, STRANICA.<br />
268 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.<br />
269 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 202-203.<br />
270 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno<br />
izvje{}e br. 3.<br />
271 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-46 od 26. 9. 1995., Ra{~lamba<br />
napadajne operacije “Oluja 95”.<br />
272 HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
273 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 204.<br />
89
ZBORNO PODRU^JE KARLOVAC<br />
Prema naredbi Glavnog sto`era HV-a zada}a Zbornog podru~ja Karlovac bila je<br />
provedba operacije u svom pojasu nadle`nosti, a to je zna~ilo na {irem podru~ju<br />
Karlovca, Ogulina i Korduna. Cilj se nije razlikovao od onog koji je dan ostalim<br />
zbornim podru~jima anga`iranim u operaciji. U po~etnoj fazi operacije, nakon mobilizacije<br />
svih raspolo`ivih snaga, uz pridodana oja~anja i potporu HRZ-a, trebalo je neutralizirati<br />
srpske topni~ko-raketne sustave, napraviti brz prodor kroz obrambenu crtu Korduna{kog<br />
korpusa SVK i onemogu}iti uporabu srpskog topni{tva po urbanim i industrijskim<br />
podru~jima u zoni zbornog podru~ja. Nasilnim prelaskom rijeka Kupe i Korane planiralo se<br />
odsje}i Turanj, a potom razbiti protivnika na pravcu Karlovac – Babina gora – Vojni}. Na<br />
podru~ju Pla{kog plan je bio dvostrukim obuhvatom okru`iti mjesto i ovladati crtom<br />
Primi{lje – Obljajac – Veliki Pi{tenik. Posljednja, iako ne najmanje va`na zada}a, bila je: u<br />
uskla|enom djelovanju sa Zbornim podru~jem Gospi} za{tititi lijevi bok 1. gardijske brigade<br />
HV-a na pravcu Saborsko – Seli{te Dre`ni~ko. Za provedbu zada}e ZP Karlovac je oja~ano<br />
104. brigadom HV-a, 13. protuoklopnim topni~ko-raketnim divizijunom, tenkovskom<br />
satnijom (6 tenkova), sve iz sastava Zbornog podru~ja Bjelovar, te 99. brigadom HV-a iz<br />
Zbornog podru~ja Zagreb, satnijom 33. in`enjerijske brigade Glavnog sto`era HV-a i<br />
specijalnim postrojbama MUP-a Policijske uprave karlova~ke. 274 Osim specijalne policije i<br />
tenkovske satnije ZP Bjelovar sva poja~anja su realizirana. 275<br />
Na temelju naredbe Glavnog sto`era HV-a, Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Karlovac je<br />
sredinom srpnja izradilo zapovijed za napad. Snage su grupirane za po~etno djelovanje s<br />
podru~ja Karlovca i s podru~ja Ogulina. Na karlova~kom pravcu anga`irane su snage 104.<br />
brigade, 110. i 137. domobranske pukovnije. Na pravcu od Ogulina prema Pla{kom<br />
anga`irane su snage 14. i 143. domobranske pukovnije te 99. brigade HV-a. U pri~uvi je bila<br />
bojna 148. brigade HV-a. 276<br />
Topni~ka potpora bila je zada}a ustrojbenog i pridodanog topni{tva u brigadama i<br />
pukovnijama. Na razini Zbornog podru~ja formirane su dvije topni~ko-raketne skupine od<br />
topni{tva 10. topni~kog divizijuna i 16. topni~ko-raketne brigade Glavnog sto`era HV-a.<br />
Zada}a topni~kih skupina bila je neutralizirati srpsko topni{tvo u podru~ju Brezove Glave,<br />
274 GS HV, RP/12-2/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-2/95, “Oluja-2”. Faksimil objavljen kod<br />
J. BOBETKO, Sve moje bitke, 441-451.<br />
275 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod iz<br />
zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od<br />
29. 7. 1995., Izmjena zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br.<br />
1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.<br />
276 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod iz<br />
zapovijedi za napad Op. br. 1.; ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od 29. 7. 1995., Izmjena<br />
zapovijedi za napad Op. br. 1.<br />
90
sela Vukmani}, Veljun, Egi}i, Latin, Latasi, Kuki}i, Lon~ari i Karajlovi}i, zapre~nim vatrama<br />
sprije~iti mogu}e protunapade srpskih snaga na pravcu Vojni} – Brezova Glava, Vrginmost –<br />
Skakavac i Primi{lje – Poloj – Perjasica, te podr`ati napad 110. domobranske pukovnije<br />
prema njezinom zahtjevu, odnosno prema zapovijedi zapovjednika Zbornog podru~ja.<br />
Protuoklopni boj bio je obveza brigada i pukovnija s ustrojbenim i pridodanim<br />
oja~anjima. Na razini Zbornog podru~ja od 7. i 13. protuoklopno topni~ko-raketnog<br />
divizijuna ustrojen je protuoklopni odred i protuoklopna satnija. Oba protuoklopna sastava<br />
razmje{tena su u protuoklopnim podru~jima Mre`ni~ki Brest, Grgin~i}i, Si~a – Cerovac i<br />
Brodac u spremnosti za protuoklopnu obranu i intervenciju na tenkoprohodnim pravcima<br />
prema odluci zapovjednika Zbornog podru~ja.<br />
Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko-raketnih skupina, oklopni{tva,<br />
skladi{ta streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava, zapovjednih mjesta, prijelaza preko Kupe i<br />
Korane i gradova. Za zrakoplovnu potporu pridodana su dva helikoptera Mi-24 namijenjena<br />
za protuoklopnu borbu i uni{tenje ja~ih otpornih to~ki protivnika, po pozivu. RBKO obrana<br />
bila je zada}a svake postrojbe u svom podru~ju djelovanja. Te`i{te in`enjerijskog osiguranja<br />
operacije bilo je na nasilnom prijelazu rijeka Kupe, Korane i Mre`nice, osiguranju manevra<br />
na pravcu Re~ica – Bro|ani – Vukmani} i zaprje~ivanju dostignutih polo`aja. Zapovjedno<br />
mjesto Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja bilo je u Karlovcu, a Istaknuto zapovjedno mjesto<br />
u Ogulinu. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je general-bojnik Miljenko Crnjac. 277<br />
U podru~ju djelovanja Zbornog podru~ja Karlovac protivni~ke snage ~inio je Korduna{ki<br />
korpus i 70. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK. Sjedi{te korpusa bilo je na Petrovoj gori,<br />
a sastojao se od: 11., 13. i 19. pje{a~ke brigade, 21. grani~nog odreda, 21. izvidni~kodiverzantskog<br />
odreda, 21. mje{ovitog artiljerijskog divizijuna, 75. mje{ovitog protuoklopnog<br />
artiljerijskog divizijuna, 75. in`enjerijskog bataljuna i 85. pozadinske baze u Slunju.<br />
Zapovjednik korpusa bio je pukovnik Veljko Bosanac, kojeg je nave~er 5. kolovoza zamijenio<br />
pukovnik ^edo Bulat. 278 Zada}a Korduna{kog korpusa, prema direktivi za uporabu iz velja~e<br />
1995., bila je da na pravcima Gradac – Lasinja – Vrginmost, Karlovac – Vojni} i Generalski<br />
Stol – Slunj upornom obranom razvu~e i uni{ti snage HV-a i sprije~i dublji prodor u zahvatu<br />
glavnih pravaca. U drugom dijelu operacije trebalo je ofenzivnim djelovanjima na pravcu<br />
Vojni} – Banjsko Selo izbiti na rijeku Mre`nicu i prije}i u djelatnu obranu. Za potporu je<br />
odre|ena 75. mje{ovita artiljerijska brigada te RV i PVO. U dijelu zada}e Li~kog korpusa 70.<br />
pje{a~ka brigada imala je zada}u da upornom obranom sprije~i prodor HV-a na pravcu<br />
Ogulin – Pla{ki – Plitvi~ka Jezera. 279 Uz njih, na podru~ju Korduna bila je 75. mje{ovita<br />
artiljerijska brigada, odnosno divizijun topova 130 mm, baterija SVLR Oganj i jedan Orkan,<br />
kao i Korpus specijalnih jedinica SVK bez 2. gardijske brigade. 280 Zada}a ovog, kasnije<br />
277 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod iz<br />
zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od<br />
29. 7. 1995., Izmjena zapovijedi za napad Op. br. 1.<br />
278 HDA, RSK: Komanda Korduna{kog korpusa, Pov. br. 160-556/2 od 15. 11. 1994., Izve{taj o ratnoj popuni;<br />
VSA MORH: Komanda 21. K, Pov. br. 30/78 od 27. 7. 1995., Informacija pot~injenim jedinicama; M.<br />
SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 214-223.<br />
279 Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.<br />
280 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 224, 227, 239.<br />
91
osnovanog korpusa nije poznata. Za pretpostaviti je da nije bio predvi|en za dr`anje crte, ve}<br />
za manevar na rati{tu. Zapovjednik korpusa bio je general-major Milorad Stupar. 281<br />
Provedba operacije<br />
Napad 99. brigade HV-a i pridodane satnije Saborsko (iz 143. domobranske pukovnije)<br />
po~eo je u 5 sati na pravcima od sela Vera prema selu Bo`i}i, prema prometnici Pla{ki – Plav~a<br />
Draga i od sela Prodani} prema Pla{kom. Nakon {to je neznatno napredovala, brigada je<br />
zaustavljena u napadu. Prema ocjeni Zapovjedni{tva ZP Karlovac od 18 sati istog dana<br />
brigada se vratila na polazni polo`aj u potpunom rasulu. Zbog opreza radi mogu}eg<br />
okru`enja satnija Saborsko se zaustavila nakon zauzimanja vrha Trntor. 282<br />
Iako je na pravcu od Josipdola prema Pla{kom 143. domobranska pukovnija HV-a nai{la<br />
na minska polja i jak srpski otpor, do kraja dana je ovladala crtom Veliki Humac – Sekuli}a<br />
poljane – Sekuli}a vr{ak – Drenovica – Kameniti vrh. 283<br />
Zada}a 14. domobranske pukovnije bila je osloboditi Slunj, gradi} iz kojeg je bila ve}ina<br />
njezinih pripadnika. Pukovnija je napredovala pravcem selo Barilovi}i – Kosijersko Selo, a<br />
lijevim bokom je nakon uspje{nog forsiranja rijeke Mre`nice nastavila prema Primi{lju. Na<br />
desnom krilu nakon ovladavanja pravcem Glavi~urak – Simi}a brdo – Ravidjenica – Gornji<br />
Tr`i~ pukovnija se spojila s dijelom snaga 143. domobranske pukovnije. 284<br />
Na karlova~kom dijelu boji{ta, 137. domobranska pukovnija je u pono} 3./4. kolovoza u<br />
zale|e 13. pje{a~ke brigade SVK, na podru~je sela Ore{ko, Kestenak, {uma Bosiljevac i<br />
Kozlinska glavica, ubacila ~etiri izvidni~ko-diverzantske skupine. U 5 sati po~ela je topni~ka<br />
priprema napada, nakon koje je u podru~ju [}ulca forsirana Korana i uspostavljen<br />
mostobran. 285 Na pravcu selo [}ulac – Skradska gora – Dugi Dol, a potom na pravcu selo<br />
Mate{ko – Ore{~ani – Perjasica, 13. pje{a~ka brigada SVK je pru`ala sna`an otpor<br />
poku{avaju}i uporabom oklopni{tva vratiti izgubljeni polo`aj. Napad je zaustavljen na<br />
prilazima prema Koranskom Selu. Pukovnija je, uz gubitke od jednog poginulog i tri ranjena<br />
vojnika, u potpunosti izvr{ila prvi dio zada}e dostigav{i crtu: selo Ore{~ani – {uma Bosiljevac<br />
– selo Milinkovi}i – selo Grubje{i}i – brdo Kestenak – Donji Skrad – Kozlinska Glava. 286<br />
281 “Novi generali i pukovnici SVK”, Vojska Krajine, br. 11, Jul 1995., 6.<br />
282 VP 2121 (99. br), Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”;<br />
SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; SVA MORH,<br />
ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.<br />
283 SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; VP 1110<br />
Ogulin od 3. 9. 1995., Ra{~lamba bojnog djelovanja 143. dp u operaciji “<strong>OLUJA</strong>-2”.<br />
284 SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995. General M.<br />
Crnjac primje}uje da je osloba|anje Slunja kao zada}a 14. domobranske pukovnije predvi|eno u drugoj fazi<br />
operacije, ako se stvore uvjeti za to, te da je spomenuta pukovnija svoju zada}u ispunila u potpunosti, a da ju je<br />
zbog zahtjevnog terena i forsiranja rijeke u cijelosti odradila pje{ice. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka<br />
Crnjca na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
285 SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-1 od 4. 8. 1995., Operativno dnevno<br />
izvje{}e.<br />
286 SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/110, Ur. br. 1078-03/2-95-2 od 4. 8. 1995., Izvje{}e o<br />
tijeku b/d; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza<br />
realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur.<br />
br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 215, 218.<br />
92
Napad 110. domobranske pukovnije HV-a, s pridodanom satnijom 137. domobranske<br />
pukovnije HV-a, po~eo je na pravcima od sela Zastinje, preko slunjskih brda i Cerovca<br />
Tu{ilova~kog prema Babinoj gori i od Seli{ta preko Podrijevca prema Brezovoj Glavi. U napad<br />
se krenulo bez topni~ke potpore s ciljem postizanja iznena|enja. Nakon izbijanja 2. bojne na<br />
prometnicu Karlovac – Tu{ilovi} na nju je otvorena jaka pje{a~ka i topni~ka vatra, pa je u<br />
nastaloj panici dio ljudstva upao u minska polja u kojima je poginulo {est, a ranjena su 52<br />
pripadnika. Gubici su porazno djelovali na moral pukovnije, koja je bila u stanju koje nije<br />
jam~ilo daljnji uspjeh. Pridodana satnija 137. domobranske pukovnije HV-a nije provela<br />
zada}u, {to je otvorilo bok 2. bojne prema Babinoj gori. Sli~no je bilo i na lijevom boku<br />
pukovnije, gdje 104. brigada HV-a nije provela zada}u, pa je pukovnija imala otvoren bok za<br />
mogu}i protuudar s pravca Popovi} Brda i [trekovca. 287<br />
Na forsiranje rijeke Kupe 104. brigada HV-a krenula je u 5 sati. 288 Poku{aj nije uspio pa<br />
se brigada iza 8 sati vratila na po~etni polo`aj. 289 Prema mi{ljenju zapovjednika brigade,<br />
neuspjeh je pretrpljen zbog jakog otpora i intervencije poja~anja koje su ~inili vojnici<br />
preba~eni u ~etiri kamiona, kao i zbog dobrog utvr|ivanja i ve}e brojnosti srpskih snaga no<br />
{to se mislilo. Gubici su bili: dva mrtva i dva ranjena borca iz sastava pridodane satnije 110.<br />
domobranske pukovnije. 290 Posljedica neizvr{ene zada}e 104. brigade bila je dovla~enje<br />
srpskih poja~anja ja~ine pje{a~ke ~ete i voda tenkova, koji su vatrom djelovali po boku 110.<br />
domobranske pukovnije s pravca Jela{a i Latkovi}a. 291<br />
Nakon pretrpljenog neuspjeha Zapovjedni{tvo ZP Karlovac odustalo je od poku{aja da<br />
104. brigada izvr{i predvi|enu zada}u. Donesena je odluka da se sa 110. domobranskom<br />
pukovnijom poku{a proboj pravcem Turanj – Slunjska brda. 292 Glavni sto`er HV-a bio je<br />
mi{ljenja da se napad nastavi sa 104. brigadom kroz zonu odgovornosti 110. domobranske<br />
pukovnije. Na ogulinskom pravcu trebalo je nastaviti s napadom 14. i 143. domobranske<br />
pukovnije HV-a. 293 Zbog slabosti u 99. brigadi iz nje je izdvojena jedna satnija i pridodana<br />
143. domobranskoj pukovniji za djelovanje 5. kolovoza. Istovremeno je od oko 250 ljudi iz<br />
brigade formirana bojna skupina koja je podre|ena IZM Karlovac. 294<br />
Drugog dana operacije (5. kolovoza) na ogulinskom pravcu 143. domobranska pukovnija<br />
je zauzela brdo Hum {to joj je omogu}ilo nastavak napada prema Pla{kom i Plav~a Dragi.<br />
Pukovnija je tijekom no}i potisnula srpske snage prema Vrelu Mre`nice, stavila pod nadzor<br />
287 SVA MORH, ZZPK: 110. dp, Kl. 8/95-01/29, Ur. br. 3333-01/1-95-27 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
288 SVA MORH, ZZPK: VP 2126 Vara`din, K. SP 803-02/95-06/1, Ur. br. 2126-01-95-4 od 4. 8. 1995.,<br />
Dnevno operativno izvje{}e.<br />
289 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 99 od 4. 8. 1995.<br />
290 SVA MORH, ZZPK: VP 2126 Vara`din, K. SP 803-02/95-06/1, Ur. br. 2126-01-95-4 od 4. 8. 1995.,<br />
Dnevno operativno izvje{}e. Zapovjednik ZP Karlovac navodi da 104. brigada nije bila pripremljena za borbeno<br />
djelovanje, posebice ne za manevar i operaciju prelaska rijeke. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka Crnjca<br />
na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
291 SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995. u 22.40 sati.<br />
292 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 101, 4. 8. 1995.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-<br />
01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.<br />
293 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995. u 00.00 sati,<br />
Zapovijed.<br />
294 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-<br />
2”; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d<br />
operacije “Oluja”.<br />
93
prometnicu Plav~a Draga – Toboli}, ovladala podru~jem Pla{~anske doline, oslobodila Pla{ki<br />
i nastavila napad prema Vrelu Mre`nice. 295 Glavnina 99. brigade HV-a “uz velike napore<br />
izmje{tena je” na pravac Sabljaki – Pla{ki – Plav~a Draga, radi pra}enja 143. domobranske<br />
pukovnije i osiguranja desnog krila napada. 296<br />
U no}i 4./5. kolovoza 14. domobranska pukovnija uvela je svje`e snage i ujutro krenula u<br />
napad te do kraja dana ovladala crtom Raletina – Kurjevac – Primi{lje – Gluma~ka glavica i<br />
oslobodila Primi{lje, ~ime je u potpunosti izvr{ila svoju zada}u u prvoj fazi napada. 297<br />
Na karlova~kom pravcu, pola sata iza pono}i 4./5. kolovoza, srpske snage iz 13. pje{a~ke<br />
brigade, oja~ane ~etom 19. pje{a~ke brigade SVK, izvele su protunapad topni{tvom,<br />
tenkovima i pje{a{tvom na snage 137. domobranske pukovnije koje su osiguravale mostobran<br />
u odsjeku Kozlinska glavica – Gradina. U napadu, koji je bio vrlo jak, poginula su tri, a<br />
ranjeno je nekoliko pripadnika 137. domobranske pukovnije. Glavnina snaga koja je dr`ala<br />
mostobran povukla se zbog siline napada i panike. Odr`ao se samo jedan vod na Kozlinskoj<br />
glavici. Ujutro je napad prestao, srpske snage nisu iskoristile postignuti uspjeh, pa je crta koju<br />
je bila zaposjela 137. domobranska pukovnija ostala pod njezinim nadzorom. Pukovnija je<br />
oja~ana s bojnom skupinom 104. brigade (350 vojnika), satnijom 148. brigade iz operativne<br />
pri~uve zapovjednika ZP Karlovac, vodom tenkova (3 tenka) i desetinom vi{ecjevnih lansera<br />
raketa RAK-12 iz 104. brigade. 298 U 7 sati je izvr{ena topni~ka priprema, da bi u 8 sati krenuo<br />
pje{a~ki napad, u kojem je pukovnija s pravca Mate{ko – Perjasica izbila na podru~je<br />
Martinovi} – Mandika, a pridodana BS 104. brigade s tenkovskim vodom u podru~je<br />
Maurovi}a. Uz istovremeni pretres podru~ja kroz koji su se kretale, postrojbe su oko 16 sati<br />
izbile u Perjasicu, a potom i u Gornji Poloj, gdje se zaustavljaju i prelaze u obranu. Pukovnija<br />
je imala jednog lak{e ranjenog borca i jedan lak{e o{te}en tenk, a 104. brigada HV-a imala je<br />
dva ranjena i jednog ozlije|enog pripadnika. 299 U no}i 5./6. kolovoza 13. pje{a~ka brigada<br />
SVK se po zapovijedi povukla na desnu obalu Korane i zaposjela crtu od Donjeg Skrada do<br />
Slunja. 300<br />
Na svom pravcu djelovanja 110. domobranska pukovnija je 5. kolovoza ostala na<br />
dostignutim polo`ajima. Tijekom dana je poku{ala proboj na pravcu Turanj – slunjska brda<br />
295 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba<br />
“Oluje-2”; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-475, Ur. br. 1110-01-95-4410 od 5. 8. 1995., Izvje{}e<br />
o borbenim djelovanjima postrojbi; MORH, GSHV: IV 143. dp, Izvje{}e izvidni~kog voda za dane od 4. 8. do<br />
10. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin od 3. 9. 1995., Ra{~lamba bojnog djelovanja 143. dp u operaciji<br />
“<strong>OLUJA</strong>-2”; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-27 od 5.<br />
8. 1995. u 19.15 sati, Izvje{}e.<br />
296 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba<br />
“Oluje-2”.<br />
297 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-<br />
2”.<br />
298 SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-3 od 5. 8. 1995., Operativno dnevno<br />
izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103, 28. 8. 1995., Analiza<br />
realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219.<br />
299 SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-3 od 5. 8. 1995., Operativno dnevno<br />
izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza<br />
realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br.<br />
1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.<br />
300 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218.<br />
94
uz pomo} tenkova, no dobro utvr|ene srpske snage odbile su napad. U napadu je poginuo<br />
jedan, 26 pripadnika pukovnije je ranjeno, a o{te}ena su dva tenka. 301<br />
Nakon dva dana boja, snage Zbornog podru~ja imale su 14 mrtvih i 86 ranjenih<br />
pripadnika. Na ogulinskom pravcu, Zapovjedni{tvo ZP Karlovac je odlu~ilo da gotovim<br />
snagama 14. i 143. domobranske pukovnije, 99. brigade i bojne 148. brigade, uz potporu<br />
topni{tva nastavi napad, oslobodi Slunj, presije~e prometnicu Slunj – Rakovica u podru~ju<br />
Bro}anca i spoji se s postrojbama Zbornog podru~ja Gospi} na pravcu Plitvice – Cetingrad.<br />
Domobranske pukovnije s oja~anjima usmjerene su prema Slunju, 14. pukovnija pravcem<br />
Plitvice – Slunj, 143. pukovnija pravcem Vrelo Mre`nice – Slunj, a 99. brigada je dobila<br />
zada}u ~i{}enja Pla{~anske doline. 302 Na karlova~kom pravcu Zapovjedni{tvo ZP je odlu~ilo<br />
da dijelovima 110. domobranske pukovnije i 104. brigade oja~a 137. domobransku<br />
pukovniju i eksploatira mostobran koji je uspostavljen na rijeci Korani. 303<br />
Ujutro 6. kolovoza, nakon prestrojavanja snaga, 143. domobranska pukovnija HV-a izvela<br />
je napad pravcem Vrelo Mre`nice – Slunj. Pukovnija se u Bro~ancu spojila sa snagama 1.<br />
gardijske brigade HV-a, a poslijepodne je u suradnji s dijelovima te brigade i 14.<br />
domobranske pukovnije u{la u Slunj. 304 U toku dana 99. brigada HV-a izvela je ~i{}enje<br />
Pla{~anske doline pravcem Bo`i}i – Komadine – Plav~a Draga i do 14 sati izbila je na zadanu<br />
crtu u podru~ju Vrela Mre`nice, gdje je izvr{ila blokadu Poligona Slunj. Od 14 sati bila je u<br />
pri~uvi zapovjednika ZP Karlovac u podru~ju Plav~a Draga. 305<br />
Iz Primi{lja, na pravcima preko Mrzlog polja i Ze~je Varo{i, 14. domobranska pukovnija<br />
je oko 15 sati u{la i oslobodila Slunj. Pukovnija je oja~ana s dvije satnije 148. brigade HV-a,<br />
koje su imale zada}u da iskoriste postignuti uspjeh i osiguraju bokove pukovnije. 306 Snage 13.<br />
pje{a~ke brigade SVK u rasulu i s civilima povukle su se prema Topuskom. 307<br />
Napad 137. domobranske pukovnije i oja~anja na pravcu Barilovi} – Dugi Dol – Krnjak<br />
trebala su se zapo~eti u 5 sati 6. kolovoza. Zbog ka{njenja oja~anja iz 110. domobranske<br />
pukovnije i voda tenkova, kao i djelomi~nog ka{njenja bojne skupine 104. brigade HV-a,<br />
napad je po~eo kasnije, oko 8 sati. Nakon po~etnih uspjeha napad je stao zbog ja~eg otpora<br />
srpskih snaga na desnom krilu kod Skradske gore. U ovom podru~ju, u predjelu sela Kurepi<br />
i Kurepi} glavice, Srbi su imali nekoliko tenkova koji su zaustavili napredovanje hrvatskih<br />
301 SVA MORH, ZZPK: 110. dp, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3333-01/1-95-1 od 5. 8. 1995., Operativno izvje{}e;<br />
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-<br />
2”.<br />
302 MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 8/95-01/19, Ur. br. 1078-IZM-1/95-1 (bez<br />
nadnevka).<br />
303 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-01/1-95-368 od 6. 8. 1995., Izvje{}e o stanju<br />
djelovanja na pravcu djelovanja ZP Karlovac; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-<br />
95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.<br />
304 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6.<br />
8. 1995. Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995.,<br />
Ra{~lamba “Oluje-2”.<br />
305 MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8.<br />
1995. u 17 sati, Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995.,<br />
Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”.<br />
306 ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
307 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218.<br />
95
snaga. 308 Pomak je napravljen nakon {to je helikopter Mi-24 oko 18 sati napao srpski polo`aj<br />
u podru~ju sela Kurepi. Na lijevom krilu 137. domobranske pukovnije, skupina 148. brigade<br />
oslobodila je Kosjersko Selo i izbila na prometnicu selo Boli}i – Kosjersko Selo. S bojnim<br />
skupinama 104. i 148. brigade, pukovnija je nastavila napad pravcem Gornji Poloj –<br />
Primi{lje, spojila se s 14. domobranskom pukovnijom i nakon toga preuzela osiguranje sela<br />
Veljun. 309<br />
Za daljnje djelovanje, prema nalogu Glavnog sto`era HV-a iz sastava ZP Zagreb s podru~ja<br />
razmje{taja Ivani} Grad izvu~ena je 149. brigada bez jedne bojne i pridodana ZP Karlovac sa<br />
zada}om da do 10 sati 7. kolovoza bude pripravna za uvo|enje u boj. 310 Brigada je tijekom<br />
no}i stigla u sastav ZP Karlovac, a ujutro je formirala bojnu skupinu koja je pridodana 137.<br />
domobranskoj pukovniji. 311<br />
U zonu odgovornosti ZP Karlovac u me|uvremenu je u{la 1. gardijska brigada koja se<br />
tijekom dana spojila s postrojbama 5. korpusa ABiH. Za organiziranje spajanja Hrvatske<br />
vojske i Armije Bosne i Hercegovine ovla{ten je general Marekovi} (~elnik IZM GSHV<br />
Ogulin). Dvije vojske spojile su se na raskri`ju prometnice Slunj – Li~ko Petrovo Selo i Slunj<br />
– Plitvice (motel MG) i kod sela Prijeboj. Poslijepodne u Tr`a~kim Ra{telima organizirano je<br />
spajanje za predstavnike medija. 312<br />
Dolazak 1. gardijske brigade promijenio je planove djelovanja Glavnog sto`era HV-a na<br />
Kordunu. Glavni sto`er je imao namjeru da snagama ZP Karlovac ovlada podru~jem Piljak<br />
– Brezova Glava i produ`i napad radi osloba|anja {ireg podru~ja Vojni}a. 313 Dolaskom 1.<br />
gardijske brigade Glavni sto`er HV-a izdao je zapovijed da brigada na pravcu Cetingrad –<br />
Johovo – Vojni} “u sukladnom djelovanju sa snagama ZP Karlovac” razbije protivnika,<br />
oslobodi Vojni}, `urno produ`i prema Topuskom i u njemu prije|e u djelatnu obranu. ZP<br />
Karlovac dobilo je zada}u da topni{tvom podr`i napad 1. gardijske brigade, osigura joj<br />
pozadinu i lijevi bok i brzim pra}enjem iskoristi njezin uspjeh. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo<br />
se trebalo uklju~ivati u potporu po potrebi i zahtjevima. Za vo|enje 1. gardijske brigade i<br />
koordinaciju sa ZP Karlovac odre|en je general Marekovi}. 314<br />
Tijekom 7. kolovoza snage 1. gardijske brigade, 14. domobranske pukovnije i 99. brigade<br />
operativno su podre|ene IZM-u GSHV-a koji je premje{ten u Slunj. Pri~uvne postrojbe su<br />
uporabljene za za{titu dr`avne granice, ~ime je 1. gardijska brigada HV-a rastere}ena za<br />
o~ekivani napad. 315 Snage 14. domobranske pukovnije osiguravale su podru~je Slunja, a dio<br />
308 SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-4 od 6. 8. 1995., Operativno dnevno<br />
izvje{}e.<br />
309 MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza realizacije<br />
zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”.<br />
310 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-415 od 6. 8. 1995., Zapovijed.<br />
311 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-<br />
2”.<br />
312 MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
b/d postrojbi u zoni odgovornosti IZM GSHV Ogulin-Slunj u operaciji “Oluja”.<br />
313 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-410 od 6. 8. 1995. u 11.00 sati,<br />
Zapovijed.<br />
314 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995. u 13,40 sati,<br />
Zapovijed.<br />
315 MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba<br />
b/d.<br />
96
je pretresao teren uz lijevu obalu Korane na pravcu napada specijalne policije Policijske uprave<br />
Karlovac. Na dijelu od Pa{ina Potoka do sela Basara pukovnija je preuzela obranu dr`avne<br />
granice. Na istoj zada}i od sela Gejkovac do sela Pa{in Potok bila je 99. brigada HV-a. 316<br />
Zborno podru~je Karlovac je glavne snage anga`iralo prema unutra{njosti Korduna. Dio<br />
143. domobranske pukovnije anga`iran je na osiguranju Poligona Slunj i Primi{lja, a dio je iz<br />
Poloja uveden na pravac Veljun – Vojni}. Postrojba je oko 15,40 sati u{la u Vojni}, a dio je<br />
anga`iran za ~i{}enja podru~ja sela s desne strane rijeke Korane. 317 Dio ove skupine je nakon<br />
ulaska u selo Zagorje, prema zapovijedi, propustio prolazak 1. gardijskoj brigadi i nakon nje<br />
je kroz Krnjak kasno poslijepodne u{ao u Vojni}. 318<br />
Prema Vojni}u, pravcem Dugi Dol – Krnjak napredovala je 137. domobranska pukovnija<br />
s oja~anjima iz 110. domobranske pukovnije, te 149. brigade i 104. brigade HV-a. Skupina<br />
je bez otpora oko 12 sati u{la u Krnjak. Nakon pretresa podru~ja oko sela skupina je nastavila<br />
napredovanje pravcem Krnjak – Grabovac Vojni}ki – Kolari} – Vojni}. U podru~ju Kolari}<br />
Kri`a skupina je zarobila skupinu pripadnika Vojske Republike Zapadna Bosna, ~ija se<br />
glavnina nalazila u podru~ju Miholjskog. 319 U Vojni} je “gotovo bez otpora u ranim<br />
popodnevnim satima” pravcem G. Meku{je – Kamensko – Popovi} Brdo, Turanj – Cerovac<br />
Tu{ilova~ki – Vukmani} i Turanj – Tu{ilovi} – Brezova Glava u{la 110. domobranska<br />
pukovnija HV-a, oja~ana s dijelovima 104. brigade HV-a i vodom oklopni{tva ZP<br />
Karlovac. 320 Vojni} je bio prazan, a manji broj civila sklonio se u centru Me|unarodnog<br />
Crvenog kri`a. Predve~er je u Vojni} stiglo i zapovjedni{tvo 137. domobranske pukovnije s<br />
drugim postrojbama HV-a. 321<br />
Nakon osloba|anja Vojni}a dio snaga ZP Karlovac je od 8. kolovoza anga`iran na pretresu<br />
oslobo|enog podru~ja. 322 Prigodom jedne od takvih akcija postrojbe 104. brigade su 8.<br />
kolovoza upale u srpsku zasjedu u podru~ju sela Kri`, ju`no od Banskog Kova~evca. Od vatre<br />
pje{a~kog oru`ja u autobusu u kojem su bili pripadnici 104. brigade poginula su ~etiri, a<br />
ranjeno je 20 pripadnika brigade. U razmjeni vatre poginuo je i jedan srpski vojnik. 323 Dio<br />
snaga je bio anga`iran i prema snagama Korduna{kog korpusa SVK, s kojima su trajali<br />
316 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno<br />
izvje{}e; MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995.,<br />
Ra{~lamba b/d.<br />
317 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno<br />
izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 8/95-01/23, Ur. br. 1078-IZM-1/95-1 od<br />
7. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-478, Ur. br. 1110-01-95-4782 od 7. 8.<br />
1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-46, Ur. br. 1110-01-95-4791 od 7. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e.<br />
318 MORH, GSHV: Iv 143. dp, Izvje{}e izvidni~kog voda za dane od 4. 8. do 10. 8. 1995.<br />
319 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno<br />
izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza.<br />
320 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno<br />
izvje{}e.<br />
321 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno<br />
izvje{}e; MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995.,<br />
Analiza.<br />
322 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-566 od 8. 8. 1995., Operativno<br />
izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
323 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-567 od 8. 8. 1995., Operativno<br />
izvje{}e.<br />
97
pregovori oko njihove predaje. 324 Zbog toga je 8. kolovoza storniran plan napada 1. gardijske<br />
brigade prema Slavskom Polju. Ostale snage podre|ene IZM-u Glavnog sto`era HV-a – 14.<br />
domobranska pukovnija i 99. brigada preuzele su osiguranje dr`avne granice. 325<br />
Dana 9. kolovoza u Vrginmost je u{la 1. gardijska brigada HV-a, a za njom i druge<br />
postrojbe. 326 Tijekom dana postrojbe ZP Karlovac su anga`irane na pretresu oslobo|enog<br />
podru~ja: 110. domobranska pukovnija u podru~ju Vrginmost – Lasinja; 137. domobranska<br />
pukovnija u podru~ju Vojni}a; 143. domobranska pukovnija u podru~ju Vrginmost – Lasinja<br />
– Skakavac; 14. domobranska pukovnija u podru~ju grada Slunja, Cetingrada i Rakovice do<br />
dr`avne granice s Bosnom i Hercegovinom. 327<br />
Autor fotografija: Michael Sharp<br />
324 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-566 od 8. 8. 1995., Operativno<br />
izvje{}e.<br />
325 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-434 od 8. 8. 1995., Zapovijed;<br />
MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
326 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/2-95-407 od 9. 8. 1995., Izvje{}e o izvr{enju<br />
napadne zada}e na Vrginmost.<br />
327 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-568 od 9. 8. 1995., Operativno<br />
izvje{}e.<br />
98
Zaklju~ak<br />
Zada}a ZP Karlovac bila je vrlo zahtjevna. Spadalo je me|u mala zborna podru~ja, a dobilo<br />
je zada}u zahtjevniju od ostalih zbornih podru~ja. Pred sobom je imalo kompletan<br />
Korduna{ki korpus, jednu brigadu Li~kog korpusa, mje{ovitu topni~ku brigadu Glavnog<br />
{taba SVK i glavninu Korpusa specijalnih jedinica SVK. ZP nije imalo profesionalnih snaga,<br />
{to zna~i da je cjelokupna zada}a bila na pri~uvnom sastavu. Sva oja~anja koja su dodijeljena<br />
tako|er su bila pri~uvna. Ovo je dodatno ote`avalo zada}e ZP Karlovac jer su na popisu<br />
zada}a bili i nasilni prijelazi rijeka Kupe, Korane i Mre`nice. Operacija je pokazala da dio<br />
pridodanih postrojbi nije bio dorastao zada}i koja je stavljena pred njih i da su bile ispod<br />
razine domicilnih snaga. U tom je smislu zapovijedanje u operaciji bilo zahtjevno i zna~ajno<br />
je utjecalo na ishod operacije. 328 Srpski otpor je bio vrlo jak, {tovi{e, poku{avani su i<br />
protunapadi koji su imali odre|enog uspjeha. Jak otpor bio je jedini izlaz, odnosno poku{aj<br />
izlaza Korduna{kog korpusa jer on jedini nije imao izravnu teritorijalnu vezu s bosanskohercegova~kim<br />
Srbima. U zale|u je imao ABiH pa ga nije zahvatilo rasulo u mjeri u kojoj je<br />
to bilo izra`eno kod ostalih korpusa. Mo`emo pretpostaviti da su borbe na Kordunu bile<br />
najbli`e onome {to se moglo o~ekivati na cijelom rati{tu da Vrhovni savjet obrane RSK nije<br />
naredio izvla~enje stanovni{tva iz Dalmacije. M. Sekuli} spekulira da je Kordun trebao<br />
odigrati ulogu dokazivanja “hrvatske genocidnosti” jer srpsko stanovni{tvo navodno nije bilo<br />
obavije{teno o odluci o povla~enju iz Krajine. 329 Zbog toga se tijek operacije odvijao druga~ije<br />
od ostalih boji{ta. Korpus specijalnih jedinica, konkretno njegova oklopna brigada, odigrao<br />
je ulogu koja nije vrijedna spomena. 330 Tijekom operacije, do 8. kolovoza u ZP Karlovac<br />
poginula su 33, a ranjena 262 pripadnika HV-a, od kojih 106 te`e. 331<br />
328 U ra{~lambi CIA-e navodi se da je uloga ZP Karlovac pod vodstvom generala Miljenka Crnjca bila manja, u<br />
usporedbi s preostala tri zborna podru~ja HV-a, odnosno da je njegov zadatak bio napad na Kordunski korpus<br />
SVK kako bi ga priklije{tili i zadr`ali podalje od bokova ZP Zagreb i ZP Gospi}, te osloba|anje podru~ja ju`no<br />
od Karlovca oko grada Vojni}a, kako bi se ograni~ilo srpsko granatiranje Karlovca. Navodi se da je ZP Karlovac<br />
4. kolovoza uspje{no obavilo primarnu zada}u priklje{tenja Kordunskog korpusa ali da je pomalo podbacilo u<br />
pogledu koli~ine osvojenog teritorija, te da se Kordunski korpus i 5. kolovoza ~vrsto dr`ao u obrani oko Slunja i<br />
ju`no od Karlovca, gdje je HV malo toga otela iz ruku SVK; tek se isti~e da je Primi{lje osvojila 14. domobranska<br />
pukovnija. No, usprkos tome, zaklju~uje se da su dani Kordunskom korpusu SVK bili odbrojani, napose kad je<br />
7. kolovoza ZP Karlovac, sada predvo|eno, odnosno poja~ano 1. gardijskom brigadom, izvr{ilo koncentri~an<br />
napad na snage korpusa oko Vojni}a i kad je istoga dana 5. korpus ABiH savladao snage Autonomne pokrajine<br />
Zapadne Bosne i umar{irao u Veliku Kladu{u. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict,<br />
1990-1995, 368-369, 371.<br />
329 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 220-221.<br />
330 ISTI, 222-223.<br />
331 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba<br />
“Oluje-2”.<br />
99
ZBORNO PODRU^JE ZAGREB<br />
Na temelju direktive Glavnog sto`era HV-a Oluja-1, Zapovjedni{tvo ZP Zagreb<br />
dovr{ilo je 1. kolovoza zapovijed za napad. Operacija se planirala provesti u dvije<br />
etape s postoje}im snagama i predvi|enim oja~anjima. U prvoj, dvodnevnoj etapi,<br />
glavne snage ZP trebale su odsje}i Petrinju, uni{titi ili natjerati na bezuvjetnu predaju<br />
okru`ene srpske snage i osloboditi Petrinju. Pomo}ne snage ZP trebale su na pravcu od Sunje<br />
preko sela Mra~aj osloboditi Kostajnicu. U drugoj, tako|er dvodnevnoj etapi, planirano je<br />
glavnim snagama ZP preko sela Maja osloboditi Glinu, a potom izbiti na crtu od sela Obljaj<br />
do sela @irovac radi spajanja sa snagama 5. korpusa ABiH. Nakon prestrojavanja snaga i<br />
uni{tavanja ostataka Banijskog korpusa na podru~ju Zrinske gore trebalo je iza}i na dr`avnu<br />
granicu i prije}i u obranu. 332<br />
S obzirom na postavljene zada}e jasno se izdvajaju tri pravca djelovanja: prema Kostajnici,<br />
prema Petrinji i prema Glini. Za napad prema Kostajnici u {irem podru~ju Sunje prikupljene<br />
su snage domicilne 17. domobranske pukovnije, 103. i 151. brigade. Za zada}u odsijecanja i<br />
osloba|anja Petrinje anga`irane su snage 2. gardijske brigade HV-a, 57. brigade HV-a te 12.<br />
i 20. domobranske pukovnije HV-a. Za napad prema Glini anga`irane su snage 153. brigade<br />
HV-a i 20. domobranske pukovnije HV-a. U drugoj fazi operacije planirano je uvo|enje<br />
drugog bojnog postroja i iskori{tavanje postignutog uspjeha. Na pravcu od Sunje prema<br />
Kostajnici trebalo je uvesti 1. domobransku i 140. domobransku pukovniju, te 3. bojnu 102.<br />
brigade HV-a. Na pravcu prema Glini i Dvoru na Uni planirano je uvo|enje 101., 102., 148.<br />
i 149. brigade HV-a. 333 U zapovijedi je planirana uporaba 125. domobranske pukovnije HVa,<br />
no ona je dan kasnije dobila bojnu zada}u od Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja Bjelovar,<br />
{to zna~i da je u tom vremenu stavljena pod zapovijedanje istog. 334<br />
Ostale snage Zbornog podru~ja Zagreb: 202. topni~ko-raketna brigada, Izvidni~kodiverzantska<br />
satnija, 67. bojna Vojne policije, 252. samostalna satnija veze, 502. mehanizirana<br />
satnija ABKO, bojna 33. in`enjerijske brigade, 31. in`enjerijska bojna, 36. in`enjerijskopontonirska<br />
bojna i 1. rije~ni zdrug Sisak, bile su anga`irane na ostalim zadacima vezanim za<br />
operaciju, od protuzra~ne za{tite vitalnih vojnih objekata i infrastrukture grada Zagreba i<br />
Siska do in`enjerijskog osiguranja operacije.<br />
332 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed; MORH,<br />
GSHV: Zap. ZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.<br />
333 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed. General<br />
Stipeti} navodi da je 101. brigada HV-a u zadnji ~as uvedena na pravcu Komarevo-Ma|ari. HMDCDR:<br />
Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
334 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1053 od 2. 8. 1995., Operativna<br />
zapovijed.<br />
100
Za topni~ku potporu formirane su tri topni~ko-raketne skupine od 6. topni~kog<br />
divizijuna, 8. haubi~ko-topni~kog divizijuna, divizijuna 16. topni~ko-raketne brigade, dijela<br />
topni{tva 2. gardijske brigade i snaga 202. topni~ko-raketne brigade PZO-a. Zada}a im je bila<br />
topni~ka potpora na pravcima Sunja – Kostajnica, Mad`ari – Blinja, selo Brki{evina – selo<br />
Vidu{evac – Glina i Sisak – Petrinja – Maja – Obljaj.<br />
Od 5. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna, divizijuna 15. protuoklopne<br />
topni~ko-raketne brigade i dva voda 33. in`enjerijske brigade osnovana su dva protuoklopna<br />
odreda. Njihova zada}a bio je protuoklopni boj na pravcima Glinska Poljana – Nebojan,<br />
@upi} – Nebojan, Petrinja – Mo{~enica i obrana s pravaca od Vedrog Polja i sela Novoselci.<br />
Zada}a u drugoj etapi bio je protuoklopni boj na pravcima Kostajnica – selo Panjani i selo<br />
Volinja – Kostajnica, kao i neposredno djelovanje po ciljevima na desnoj obali rijeke Une radi<br />
onemogu}avanja prometa izme|u Bosanske Kostajnice i Bosanskog Novog. Za zrakoplovnu<br />
potporu odre|ena su dva protuoklopna helikoptera Mi-24. Zapovjedno mjesto bilo je u<br />
Zagrebu, a istaknuta zapovjedna mjesta u Sisku i Sunji. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio<br />
je general-bojnik Ivan Basarac. 335<br />
Privremeno okupirano podru~je Banovine branio je Banijski korpus SVK. Sjedi{te korpusa<br />
bilo je u Glini. Sastojao se od: 24., 26. i 33. pje{a~ke brigade, 31. motorizirane brigade,<br />
odreda Caprag i Obljaj te 87. pozadinske baze. Zapovjednik korpusa bio je general-major<br />
Slobodan Tarbuk. 336<br />
Zada}a korpusa bila je sprije~iti prodor HV-a na pravcima: Glinska Poljana – Glina, selo<br />
Farka{i} – Petrinja – Dvor i Sunja – Kostajnica – Dvor, slomiti napad i stvoriti uvjete za<br />
ofenzivna djelovanja, a potom nakon prestrojavanja snaga prije}i u protunapad, razbiti snage<br />
HV-a i na rijekama Kupi i Savi prije}i u obranu. Za potporu je odre|ena topni~ka skupina<br />
Glavnog {taba SVK, 105. zrakoplovna brigada i Zrakoplovstvo Vojske Republike Srpske. 337<br />
Provedba operacije<br />
U osloba|anje Gline 20. domobranska pukovnija HV-a krenula je 4. kolovoza prema<br />
predvi|enom planu. Nakon {to je uspje{no forsirala rijeku Kupu u selu Brki{evina nastavila<br />
je prema Stra`i{}u i Gornjim Jamama. Zbog jakog srpskog otpora, pogibije i ranjavanja ve}eg<br />
broja pripadnika, napad je zaustavljen. Pukovnija se potom povukla u selo Slana, a u selu<br />
Stankovac zadr`ala je mostobran. 338 Ni{ta bolje nije pro{la ni 153. brigada HV-a na pravcu<br />
Pokupsko – [i{inec – Brki{evina. Njezine dvije bojne pre{le su Kupu i vratile se na polo`aje<br />
s kojih su krenule u napad. Na lijevoj obali Kupe ostala je jedna bojna u selu Gornja Bu~ica<br />
na crti zaselci Bo`uri}i – Kauri}i. 339 Iako Glina nije bila ozbiljno ugro`ena, Glavni {tab SVK<br />
je kasno nave~er naredio zapovjedniku Korpusa specijalnih jedinica da s poligona Slunj do<br />
jutra u {ire podru~je grada prebaci 2. oklopnu brigadu i sprije~i brz prodor hrvatskih snaga<br />
prema Topuskom i Dvoru na Uni. 340<br />
335 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed za napad.<br />
336 HDA, RSK: Vojna po{ta 9136 Glina, Pov. br. 31-247 od 15. 11. 1994., Popuna po ratnoj formaciji; M.<br />
SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 233-239.<br />
337 VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.; M.<br />
SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 239.<br />
338 MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
339 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-04 od 4. 8. 1995., Izvje{}e za dan 4. 8. 1995.<br />
340 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 182.<br />
101
Osloba|anje Petrinje bio je glavni cilj Zbornog podru~ja Zagreb u prvoj etapi operacije i<br />
za tu zada}u prikupljene su jake snage koje su trebale napraviti obuhvat i osloba|anje grada.<br />
Na zapadnom pravcu glavne snage 12. domobranske pukovnije u napadu preko Konjske<br />
Glave zaustavljene su ispred minskih polja i minobaca~kom i topni~kom vatrom natjerane na<br />
povla~enje. Na desnom krilu pukovnija je do no}i uspjela ovladati ve}im dijelom @upi}<br />
brda. 341 Glavne snage 2. gardijske brigade oslobodile su sela Sibi}, Goru, Graberje i dio sela<br />
Stra{nik. Zbog pet poginulih pripadnika, me|u kojima je bio i zapovjednik jedne satnije,<br />
brigada je imala prolaznu krizu koja se odrazila u nepotpunom zauzimanju sela Stra{nik. 342<br />
Panike je bilo i na drugoj strani, u redovima 31. motorizirane brigade SVK koja je<br />
dovo|enjem poja~anja stabilizirala crtu, ~emu je pripomoglo smanjivanje hrvatskog<br />
pritiska. 343<br />
Glavnu zada}u na isto~nom pravcu napada na Petrinju imala je Takti~ka skupina 2 koja se<br />
sastojala od oja~ane bojne 2. gardijske brigade HV-a i manjih sastava 12. domobranske<br />
pukovnije HV-a, 5. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna i 31. in`enjerijske bojne.<br />
Nakon topni~ke pripreme TS-2 je na pravcu od Mo{~enice prema Petrinji oslobodila zaselak<br />
Kolonija ^e{kog Sela i razbila srpske snage u tvornici Finel, nakon ~ega je uz velike gubitke<br />
zaustavljena u sredi{tu ^e{kog Sela. Poginulo je {est gardista, me|u njima i zapovjednik 2.<br />
bojne 2. gardijske brigade pukovnik Predrag Matanovi}, te`e je ranjeno 10 i lak{e 20 boraca.<br />
Dva tenka T-55 i jedno bojno vozilo pje{a{tva M-80 su uni{teni, jedan tenk T-55 s ure|ajem<br />
za razminiravanje se zaglavio, a jedno oklopno bojno vozilo je zarobljeno. 344 Upu}enjem<br />
poja~anja Komanda 31. motorizirane brigade SVK je stabilizirala crtu. 345<br />
Pred sam po~etak operacije, no}u 3./4. kolovoza, 57. brigada HV-a imala je problema na<br />
polaznim polo`ajima prilikom predaje istih 101. brigadi. 346 Zbog toga je u obrani sela<br />
Komareva i sela Vu~jak zadr`ana cjelokupna brigadna pri~uva, kao i pri~uva 1. bojne. Nakon<br />
topni~ke pripreme dijelovi brigade krenuli su na pravcu Novo Selo – Mo{tanica u presijecanje<br />
prometnice Petrinja – Kostajnica. Brigada je s dijelom snaga dostigla crtu iznad sela<br />
Stra`benica i izbila na Bijelu cestu gdje su je zaustavila duboka minska polja. Po zapovijedi<br />
zapovjednika Zbornog podru~ja brigada je poslala pomo} Drugoj takti~koj skupini pravcem<br />
od Bijele ceste do Slatine. U ovoj zada}i poginuo je zapovjednik brigade bojnik Stjepan Grgac<br />
i dozapovjednik 2. bojne, {to je naru{ilo moral i bojnu spremnost postrojbe. 347 Djelovanje<br />
101. brigade bilo je neuspje{no jer nije potpuno preuzela crtu od 57. brigade i zbog jakog<br />
topni~kog napada srpskih snaga. Pri napadu na pravcu od Blinjskog Kuta prema<br />
trigonometrijskoj to~ki Sokolovcu od vatre srpskog topni{tva poginulo je pet i ranjeno je<br />
341 MORH, GSHV: VP 8252 , Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
342 MORH, GSHV: Zamjenik zapovjednika 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima<br />
na glavnom smjeru napada; MORH, GSHV: VP 1112/10, Kl. SP 8/95-01/30, Ur. br. 1112-30/01-95-86 od 31.<br />
8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995.,<br />
Ra{~lamba b/d.<br />
343 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 234.<br />
344 MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS; MORH,<br />
GSHV: VP 1112/20 (2./2. gbr), Kl. SP 030-03/95-01/6, Ur. br. 1112-31/01-95-1 od 3. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
345 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 234.<br />
346 MORH, GSHV: VP 2123 , Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
347 MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba;<br />
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-391 od 5. 8. 1995., Izvje{}e o uvidu u<br />
stanje u ZP Zagreb.<br />
102
sedam boraca. Gubici i jaka topni~ka vatra nepovoljno su djelovali na moral i bojnu<br />
spremnost brigade koja je napravila pomak izme|u 200 i 500 metara. 348<br />
Na sunjskom dijelu boji{ta 17. domobranska pukovnija HV-a ujutro je napala polo`aje 26.<br />
pje{a~ke brigade SVK u selima Vedro Polje, Novoselci, Staza, Strmen i na prometnici Strmen<br />
– Slovinci. Za napad prema Strmenu bila joj je pridodana satnija 151. brigade. Pukovnija nije<br />
uspjela probiti srpsku crtu obrane i predve~er se vratila na polazni polo`aj. 349 Njezin neuspjeh<br />
poremetio je djelovanje 151. brigade HV-a jer nisu stvoreni uvjeti za njezino uvo|enje u boj.<br />
Brigada je s jednom bojnom poku{ala napad na selo [a{, no zaustavljena je od srpskih snaga<br />
na kanalu Sunje, pa se povukla na polazni polo`aj. 350 Glavnina 103. brigade HV-a napala je<br />
selo Petrinjce s namjerom da izbije na crtu Drlja~a – ^etvrtkovec. Brigada je dospjela do<br />
`eljezni~ke pruge Sunja – Sisak, s koje se povukla zbog jake srpske vatre. 351<br />
Prvi dan operacije ZP Zagreb zavr{en je neuspje{no. Glavne snage Banijskog korpusa SVK<br />
na glavnom pravcu napada nisu razbijene, nije odsje~ena Petrinja, kao {to nisu razbijene ni<br />
srpske snage na pomo}nom pravcu Sunja – Mra~aj – Kostajnica i Pokupsko – Glina. 352<br />
Sveukupno djelovanje u osloba|anju Petrinje tijekom prvog dana operacije bilo je ispod<br />
o~ekivanog, samo je glavnina 2. gardijske brigade HV-a napravila pomak, {to je Glavni sto`er<br />
HV-a dr`ao nedostatnim. 353 Zbog takti~kog odstupanja od napadnog plana, nastala je kriza<br />
na pravcu TS-2, usporeno je djelovanje glavnih snaga 2. gardijske brigade {to je odredilo ritam<br />
djelovanja cjelokupnog Zbornog podru~ja. Da je u Zapovjedni{tvu ZP Zagreb dr`ano da je<br />
razlog neuspjeha u podre|enima i nedovoljnom broju ljudstva vidi se iz povu~enih poteza.<br />
Od Glavnog sto`era HV-a zatra`ena je mobilizacija 102. brigade HV-a te 1. i 21.<br />
domobranske pukovnije HV-a. 354 Snage 2. gardijske brigade HV-a poja~ane su dijelom 1.<br />
bojne 149. brigade HV-a. Glavnina ove brigade i dalje je bila u {irem podru~ju Ivani} Grada<br />
u pripravnosti za uvo|enje u borbu. 355<br />
Drugog dana operacije, 5. kolovoza, u napad prema Glini uklju~en je dio 2. gardijske<br />
brigade. Zajedni~kim djelovanjem s 20. domobranskom pukovnijom oslobo|eno je Glinsko<br />
Novo Selo. Dio snaga pukovnije i dalje je ostao u obrani u selima Slana i Glinska Poljana. 356<br />
Desni susjed, 153. brigada HV-a je i tre}u bojnu izvukla na lijevu obalu Kupe, pa je drugi<br />
dan zavr{ila na istom mjestu na kojem je po~ela operaciju. 357<br />
O~ekivani pomak prema Petrinji nije napravljen ni 5. kolovoza. Na zapadnom pravcu<br />
napada 12. domobranska pukovnija u cijelosti je ovladala @upi} brdom s kojeg se spustila i<br />
348 MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. General<br />
Stipeti} napominje da 101. brigada HV-a prvobitno nije bila planirana na tom pravcu, te da bi trebalo objasniti<br />
za{to je dovedena na taj pravac. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojnoredarstvenoj<br />
operaciji “Oluja”.<br />
349 MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
350 MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja o b/d.<br />
351 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
352 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.<br />
353 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 116 od 4. 8. 1995.<br />
354 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 76 od 4. 8. 1995.<br />
355 MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 803-02/95-06, Ur. br. 3006-07-95-56 od 4. 8. 1995., Dnevno operativno<br />
izvje{}e; MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
356 MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d;<br />
MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
357 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-05 od 5. 8. 1995., Izvje{}e za dan 5. 8. 1995.<br />
103
izme|u sela Gora i @upi} presjekla prometnicu Glina – Petrinja. 358 Tijekom dana 2. gardijska<br />
brigada HV-a je zauzela sela [anja, Vilusi, Pecki i pola sela Lu{~ani. U borbama je imala<br />
o{te}eno jedno oklopno vozilo. 359 Na bokove brigade uvedena je 1. bojna 140. domobranske<br />
pukovnije, koja je do tada bila operativna pri~uva Zbornog podru~ja Zagreb. 360<br />
Dijelovi Druge takti~ke skupine ujutro su ponovili napad na ^e{ko Selo. U napadu im je<br />
uni{ten jedan tenk T-55, pa se postrojba vratila na polo`aje s kojih je krenula u napad. Slijedio<br />
je srpski protunapad na Koloniju koji je odbijen uz pomo} specijalne postrojbe MUP-a,<br />
nakon ~ega je ponovljen napad prema ^e{kom Selu radi vra}anja izgubljenog podru~ja. U<br />
protunapadu je poginulo i ranjeno vi{e boraca, uni{ten je jedan tenk T-55 i bojno vozilo<br />
pje{a{tva 2. gardijske brigade. Daljnje djelovanje zaustavio je general Petar Stipeti}, koji je<br />
prema zapovijedi predsjednika Republike dr. Franje Tu|mana imenovan zapovjednikom<br />
hrvatskih snaga na Banovini. General Stipeti} je zapovjedio prestrojavanje snaga 153. brigade<br />
i Glinske pukovnije te naredio uvo|enje 102. brigade na pravac prema Glini. Pad mraka i<br />
nedostatak pri~uve Druge takti~ke skupine sprije~io je ostvarenje namjere. Na lijevom krilu<br />
Druge takti~ke skupine dva voda pje{a{tva 2. gardijske brigade i 12. domobranske pukovnije<br />
HV-a napali su Lova~ku ku}u. U napadu je poginuo zapovjednik satnije iz 12. domobranske<br />
pukovnije {to je dovelo do prestanka napada i dijelom neorganiziranog povla~enja s tog<br />
podru~ja. 361<br />
Na pravcu isto~no od Petrinje snage 57. i 101. brigade HV-a ostale su na polo`ajima od<br />
prethodnog dana, 362 a 57. brigada je prijepodne oja~ana dovo|enjem 2. bojne 149. brigade<br />
HV-a za ~uvanje bokova dostignute crte u zahvatu prometnice sela Komarevo – Blinja. 363<br />
Na sunjskom dijelu boji{ta, nakon neuspjeha u prvom danu operacije i prestrojavanja<br />
snaga, 17. domobranska pukovnija je oko podne ponovno poku{ala probiti srpsku crtu<br />
obrane. Nakon topni~ke pripreme i uz potporu dva tenka 2. gardijske brigade napala je i<br />
zauzela selo Strmen, a potom je ovladala prometnicom Strmen – selo Slovinci. Nave~er je dio<br />
pukovnije bez uspjeha napao Vedro Polje. 364 Manje uspjehe zabilje`ila je i 151. brigada. Ona<br />
je na pravcu Bobovac – most na rijeci Sunji predve~er stigla u selo Slovinci, a dijelom snaga<br />
zapadno od istog sela ispred `eljezni~ke pruge zaposjela je polo`aj za produ`enje napada. 365 U<br />
toku dana po nalogu zapovjednika ZP Zagreb iz Popova~e je u sela Bobovac, Stremen i<br />
358 MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
359 MORH, GSHV: Zamjenik zapovjednika 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima<br />
na glavnom smjeru napada.<br />
360 MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 5. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br.<br />
1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e s ra{~lambe b/d.<br />
361 MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS. Prema<br />
nekim izvorima snage TS-2 tijekom 5. kolovoza nisu “provodile napadne aktivnosti”. Domagoj BERNI], Hrvoje<br />
BE[LI], Vladimir KRPAN, Katalog izlo`be “Pobjeda”: Povodom 10. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja”<br />
1995.-2005., Matica hrvatska Ogranak u Petrinji, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak<br />
Petrinja, Petrinja, 2005., 36; Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj<br />
operaciji “Oluja”.<br />
362 MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba;<br />
MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
363 MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 803-02/95-06, Ur. br. 3006-07-95-0927 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno<br />
izvje{}e.<br />
364 MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
365 MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja o b/d.<br />
104
Krate~ko premje{tena 145. brigada HV-a. Nave~er je brigada dobila zada}u za napad na<br />
pravcu Seli{te Kostajni~ko kroz bojni raspored 151. brigade HV-a. 366 Novi napad 103.<br />
brigada HV-a na op}em pravcu Sunja – Kostajnica zapo~ela je oko 17 sati. Do 22 sata uspjela<br />
je zauzeti `eljezni~ku postaju Sunja na ulazu u selo Drlja~e. Zbog spu{tanja no}i napad nije<br />
nastavljen. 367<br />
Napokon, 6. kolovoza Petrinja je oslobo|ena, a tada je glavnina Banijskog korpusa SVK<br />
bila u izvla~enju prema Dvoru na Uni. Nakon sna`ne topni~ke pripreme TS 2 je ujutro<br />
krenula u napad, zauzela Martinovo vrelo i preko ^e{kog Sela oko 7 sati izbila na ulaz u<br />
Petrinju. 368 Sa zapadnog pravca u Petrinju je u{la 12. domobranska pukovnija, koja je nakon<br />
osloba|anja razmje{tena u gradu i okolici. 369 U {irem podru~ju Petrinje 57. brigada je bez<br />
ve}eg otpora oslobodila sela Stra`benicu i Blinju i do podne je postigla nadzor nad<br />
prometnicom Petrinja – Kostajnica. 370 Za nadzor prometnice Komarevo – Letovanci<br />
anga`irana je 2. bojna 149. brigade. 371<br />
Nakon osloba|anja Petrinje i povla~enja srpskih snaga prema Dvoru na Uni, osloba|anje<br />
Gline postalo je pitanje sata, iako je srpski otpor napredovanju 20. domobranske pukovnije<br />
na pojedinim pravcima, kao kod sela Marinbrod, Prekopa i Ha|er bio jak. 372 No, dijelovi<br />
pukovnije nave~er su u{li u Glinu, 373 a u Glinu je nave~er s postrojbama policije u{ao i dio<br />
153. brigade HV-a, koja je nakon dva dana neuspje{nih djelovanja, preko Pokupskog i<br />
Hotnje preba~ena u podru~je sela Gora. 374 Tu je dobila zapovijed da dijelom snaga pomogne<br />
napredovanje 20. domobranske pukovnije prema Glini. 375 Dijelom snaga brigada je zaposjela<br />
crtu Graberje – Novo Selo Glinsko – selo Brki}i radi napredovanja prema selu Maja s 2.<br />
gardijskom brigadom. 376 Tijekom no}i 6./7. kolovoza Glina je oslobo|ena, a postrojbe 20.<br />
domobranske pukovnije preuzele su nadzor nad okolnim selima. 377<br />
366 MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba.<br />
367 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. U ra{~lambi<br />
CIA-e navodi se da je ZP Zagreb 5. kolovoza jo{ uvijek te{ko i{lo protiv Banijskog korpusa SVK generala Tarbuka,<br />
ali da je pritisak HV-a po~eo Srbe iscrpljivati. Kao prvi slom SVK isti~e se gubitak Hrvatske Dubice, koju je<br />
oslobodila 125. domobranska pukovnija, a potom se navodi pritisak HV-a iz podru~ja Sunje, koji je natjerao SVK<br />
na povla~enje prema Kostajnici, te proboj 5. korpusa ABiH iz biha}ke enklave prema @irovcu u rano jutro 5.<br />
kolovoza, koji je prisilio SVK na postavljanje svoje jedine pri~uvne snage – 33. pje{a~ke brigade, kao blokadu ovog<br />
puta prema korpusovoj pozadini. To se dr`i iznimno va`nim, jer bez te rezerve SVK nije bila sposobna zaustaviti<br />
tvrdokornu 2. gardijsku brigadu HV-a u razbijanju trupa 31. brigade SVK oko Petrinje. Balkan Battlegrounds: A<br />
Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 371.<br />
368 MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS.<br />
369 MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
370 MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995.<br />
371 MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
372 MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo 20. dp od 6. 8. 1995., Bojno izvje{}e br. 06.<br />
373 MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
374 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-06 od 6. 8. 1995., Operativno dnevno<br />
izvje{}e.<br />
375 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-07 od 7. 8. 1995., Operativno dnevno<br />
izvje{}e.<br />
376 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-06 od 6. 8. 1995., Operativno dnevno<br />
izvje{}e.<br />
377 MORH, GSHV: Zap. 20. dp od 7. 8. 1995., Bojno izvje{}e br. 07.<br />
105
Nakon osloba|anja Petrinje i u vrijeme osloba|anja Gline glavne snage Zbornog podru~ja<br />
Zagreb anga`irane su za osloba|anje i ~i{}enje Banovine, napose gorskog masiva Zrinske gore.<br />
Glavnu ulogu obavila je 2. gardijska brigada nastupanjem u zahvatu prometnice Glina –<br />
Dvor na Uni. Glavnina brigade je do podne 6. kolovoza zauzela Gornju i Donju Ba~ugu. Na<br />
putu Petrinja – Jabukovac brigada se spojila s dijelom svojih snaga iz Druge takti~ke skupine<br />
nakon ~ega je nastavila prema Hrvatskom ^unti}u, Prnjavoru ^unti}kom i Jabukovcu. Do<br />
no}i brigada je oslobodila Veliki [u{njar i Majski Trtnik. Tijekom napredovanja skupina je<br />
imala sukob sa srpskom za{titnicom koja je osiguravala izvla~enje svoje glavnine i civila prema<br />
Glini. Dio za{titnice je uni{ten, a ostatak se povukao za glavninom Banijskog korpusa. Druga<br />
gardijska brigada zano}ila je na crti Majski Trtnik – Banski Grabovac – Veliki [u{njari. 378 U<br />
Banski Grabovac je predve~er stigla i bojna 140. domobranske pukovnije koja je zaposjela<br />
polo`aje u selima Vlahovi} i Veliki [u{njar. 379 Druga takti~ka skupina je bez ve}eg naprezanja<br />
dospjela u Blinju, a do ve~eri je s dijelom 57. brigade HV-a ovladala i selom Umeti} u kojemu<br />
je organizirala obranu. 380<br />
Tijekom 6. kolovoza i snage na sunjskom pravcu po~ele su bilje`iti uspjehe. Podru~jem od<br />
sela Drlja~e i Radonja Luke ovladala je 103. brigada HV-a. Brigada je prestrojila snage i uz<br />
slab otpor srpskih snaga u du`ini od tri kilometra na dijelu izme|u sela Prevr{ac i Panjani<br />
izbila na prometnicu Kostajnica – Petrinja. 381 Snage 17. domobranske pukovnije i 151.<br />
brigade HV-a napredovale su osnovnim pravcem Slovinci – selo Timarci – Seli{te Kostajni~ko<br />
– selo Rosulje – Hrvatska Kostajnica. Na njihovom pravcu u popodnevnim satima uvedena<br />
je oja~ana bojna 145. brigade HV-a. Oko podne, na cesti Dubica – Sunja 151. brigada HVa<br />
je postigla dodir sa snagama Zbornog podru~ja Bjelovar. U ve~ernjim satima ove snage su<br />
stigle u Kostajnicu koju su oko podneva oslobodile snage Zbornog podru~ja Bjelovar. Nakon<br />
toga preuzele su osiguranje prometnica na oslobo|enom podru~ju. 382<br />
Ujutro 7. kolovoza 2. gardijska brigada HV-a krenula je pravcem Maja – Donji Klasni} –<br />
Donji @irovac – Dvor na Uni. Do kri`anja u selu Januzi otpor su pru`ale manje protivni~ke<br />
skupine koje su razbijene u pokretu bez zaustavljanja postrojbe. U Januzima i u selu Grabno<br />
srpske snage su organizirale obranu u ulozi za{titnice vojsci i civilima koji su se preko Velikog<br />
i Malog Obljaja izvla~ili iz Vojni}a i Vrginmosta. Brigada je blokirala podru~je s dijelom jedne<br />
bojne, a glavninom snaga nastavila je pravcem Brezovo Polje – Donji @irovac. Napredovanje<br />
je u podno`ju prijevoja Vratnik zaustavio vod srpskih tenkova iz Gornjeg @irovca, koji je<br />
djelovao po Vratniku i vatrom nadzirao cestu za Donji @irovac. Brigada se utvrdila na<br />
dostignutoj crti i s dijelom snaga o~istila sela ^avlovicu, Br|ane i Li~ine. 383<br />
378 MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru<br />
napada.<br />
379 MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 6. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br.<br />
1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e.<br />
380 MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS.<br />
381 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,<br />
GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba.<br />
382 MORH, GSHV: VP 8314 Sunja, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba;<br />
MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja; MORH,<br />
GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba.<br />
383 MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru<br />
napada; MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba<br />
b/d.<br />
106
Gradi} Dvor na Uni bio je mjesto posljednjeg velikog boja na Banovini. Od 4. do 7.<br />
kolovoza domicilna 33. pje{a~ka brigada SVK sukobljavala se s postrojbama 5. korpusa<br />
ABiH. Njezina najva`nija zada}a bila je odr`avanje mostobrana na Uni za Republiku Srpsku<br />
preko kojeg je 5. kolovoza po~elo izvla~enje ljudstva iz dubine Banovine. Raspad brigade<br />
po~eo je 6. kolovoza nakon {to su hrvatske snage oslobodile Petrinju i Kostajnicu. Tijekom 7.<br />
kolovoza brigada se povukla preko Une. Prema podacima srpske strane, istog su dana<br />
nadomak Dvora izbile snage 13. pje{a~ke brigade SVK i civili s Korduna. 384 Isto~no od<br />
Dvora, u selu Rosulje, na prilazu Kostajnici s pravca Dubice napredovali su dijelovi 17.<br />
domobranske pukovnije, 145. i 151. brigade. 385 U sredi{tu Dvora hrvatske snage sukobile su<br />
se s pripadnicima srpske vojske, izmije{anim s civilima koji su preko mosta prelazili u Bosnu.<br />
Prema srpskim izvorima, postrojbe HV-a sukobile su se s ostacima 13. pje{a~ke brigade SVK<br />
i prikupljenim ljudstvom drugih srpskih postrojbi, odnosno pje{a{tvom glinske 24. pje{a~ke<br />
brigade i {est tenkova 2. oklopne brigade Korpusa specijalnih jedinica koji su napali iz<br />
Bosanskog Novog i sela Vanji}i. Nakon no}ne borbe hrvatske snage odba~ene su na periferiju<br />
mjesta i u selo Zamla~a, jer im manevar i prestrojavanje snaga u gradu nije bilo mogu}e. Uz<br />
to su srpske snage s okolnih brda dr`ale pod vatrom prilaznu prometnicu iz Kostajnice.<br />
Tijekom borbi trajalo je izvla~enje civila. Kolonu izbjeglica kod @irovca na kra}e je vrijeme<br />
presjekao 5. korpus ABiH. Nakon deblokade nastavljeno je izvla~enje civila i vojnika preko<br />
mosta na Uni. Zavr{eno je u kasnim ve~ernjim satima 9. kolovoza. Odmah potom u Dvor su<br />
u{le hrvatske snage i spojile se s dijelovima 5. korpusa ABiH. 386<br />
Dok su trajale borbe za Dvor 2. gardijska brigada je 8. kolovoza izbila na crtu Galija{i –<br />
Donji @irovac gdje se spojila s dijelom 505. brigade 5. korpusa ABiH. Njezina takti~ka<br />
skupina je presjekla prometnicu Glina – Obljaj – @irovac i izbila na crtu [ibine – Hajeti} –<br />
Donja Buzeta – Svra~ica. 387 Dijelovi brigade su 10. kolovoza, nakon {to je operacija ve}<br />
slu`beno bila zavr{ena, pravcem Donji @irovac – Komora – Grmu{ani stigli bez borbi u Dvor<br />
na Uni. 388 Sljede}eg dana dijelovi brigade su se preko Donjeg i Gornjeg Dobretina u selu<br />
Ivanjska spojili s ABiH i tako prakti~no zavr{ili svoje sudjelovanje u operaciji. 389 Tijekom<br />
napredovanja bokove i zale|e 2. gardijske brigade osiguravale su povremeno snage 140.<br />
domobranske pukovnije, 12. domobranske pukovnije i 148. brigade HV-a. Dvije bojne 140.<br />
domobranske pukovnije su od 6. kolovoza do kraja operacije stalno bile podre|ene 2.<br />
gardijskoj brigadi na zada}ama dr`anja crte i osiguranja bokova. 390<br />
384 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219, 236.<br />
385 Prema podacima Obavje{tajnog odjela ZZP Zagreb u Dvor su izme|u 18 i 19 sati u{le 151. i 145. brigada HVa.<br />
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-63 od 8. 8. 1995.<br />
386 MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d;<br />
MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba; MORH,<br />
GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja; M. SEKULI], Knin je<br />
pao u Beogradu, 218-219, 227.<br />
387 MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru<br />
napada; MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS.<br />
388 MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru<br />
napada.<br />
389 Isto.<br />
390 MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br. 1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV:<br />
ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.<br />
107
Nakon sudjelovanja u osloba|anju Petrinje, 12. domobranska pukovnija je anga`irana na<br />
osiguranju podru~ja u pravcu nastupanja 2. gardijske brigade HV-a. Tijekom 8. kolovoza<br />
pukovnija je preba~ena u podru~je prijevoja Vratnik – selo @irovac i du` prometnice<br />
Dragotina – Donji Klasni}. U dva sljede}a dana, pukovnija je izbila na dr`avnu granicu na<br />
crti Donji @irovac – Matijevi}i gdje je uspostavila kontakt sa snagama 5. korpusa ABiH. 391<br />
Ve}i dio operacije 148. brigada HV-a, bez jedne bojne, bila je u pri~uvi Glavnog sto`era<br />
HV-a. Dana 9. kolovoza dovedena je u podru~je sela Veliki [u{njar i Martinovi}i gdje je jedna<br />
bojna podre|ena 2. gardijskoj brigadi u selu Donji Klasni}. Do 11. kolovoza anga`irana je na<br />
~i{}enju i pretresu sela Donji Klasni}, Kozaperovica i Gradac Mali nakon ~ega je povu~ena s<br />
Banovine i demobilizirana. 392<br />
Na zada}i pretresa Zrinske gore anga`irane su snage ve}ine postrojbi koje su sudjelovale u<br />
borbama za osloba|anje Petrinje i Kostajnice. Snage 57. brigade su preko Mo{tanice,<br />
Jabukovca i sela Mio~inovi}i 8. kolovoza prijepodne izbile na Zrinsku goru kod doma<br />
[amarice. Zbog zbjega na cesti @irovac – Dvor koji je imao oko 20 tisu}a ljudi, brigada je<br />
prekinula napredovanje. Dan kasnije oslobodila je sela Rujevac i Be{linac, a 10. kolovoza je<br />
izbila na dr`avnu granicu pravcem Majdan – Kolabin Jarak – Makarova~a. 393<br />
Nakon prelaska prometnice Knezovljani – Kostajnica 101. brigada je anga`irana na<br />
pretresu sjeveroisto~nih padina Zrinske gore. Do 19 sati 9. kolovoza dostigla je crtu Trgovi –<br />
Grmu{ani – Vanji}i, a dan kasnije crtu Ljubina – So~anica – Kotarani i spojila se s 5.<br />
korpusom ABiH u Kotaranima. 394 Na pretresu Zrinske gore nekoliko dana bila je anga`irana<br />
i 103. brigada. Nakon ~i{}enja isto~nog dijela Zrinske gore brigada je primila polo`aj na<br />
dr`avnoj granici na rijeci Uni od sela Zamla~a do Volinje. 395<br />
Nakon osloba|anja Dvora na Uni snage 17. domobranske pukovnije, 145. i 151. brigade<br />
anga`irane su na pretresu terena, spajanju s postrojbama 5. korpusa ABiH i osiguranju<br />
dr`avne granice na podru~ju op}ine Dvor na Uni. 396<br />
Druga skupina postrojbi: 153. brigada, 20. domobranska pukovnija, 102. brigada i<br />
dijelovi 140. domobranske pukovnije anga`irane su u ~i{}enju {ireg podru~ja Gline, prema<br />
okru`enom Korduna{kom korpusu i u pretresu Petrove gore. Od 11. kolovoza snage 153.<br />
brigade i 20. domobranske pukovnije bile su anga`irane na za{titi dr`avne granice. 397<br />
Dana 10. kolovoza poslijepodne Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Zagreb izvijestilo je<br />
Glavni sto`er HV-a da su njegove snage “u potpunosti Š...š izvr{ile svoju zada}u i izbile na<br />
391 MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
392 MORH, GSHV: VP 3005, Kl. SP 81/95-01, Ur. br. 3005-01/1-95-80 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
393 MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba.<br />
394 MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d u operaciji<br />
“Oluja”.<br />
395 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
396 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH,<br />
GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,<br />
GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba.<br />
397 MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 8. 8. 1995.; MORH, GSHV: ZM 102. brigade D HV, Kl. 8/95-<br />
01/36, Ur. br. 2124-03/1-95-21 od 17. 8. 1995., Ra{~lambe b/d; MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3,<br />
Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-<br />
01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
108
dr`avnu granicu RH”. 398 Sljede}eg dana preuzeti su polo`aji i od 1. gardijske brigade. 399 Dan<br />
kasnije po~ela je dvodnevna akcija ~i{}enja Zrinske gore od zaostalih dijelova SVK. 400 Dio<br />
snaga Zbornog podru~ja bio je anga`iran na ~i{}enju podru~ja uz dr`avnu granicu i na<br />
osiguranju oslobo|enog podru~ja. 401 Zajedno sa snagama Zbornog podru~ja Karlovac do 14.<br />
kolovoza trajala je blokada Petrove gore koju su pretresale snage specijalne policije MUP-a<br />
RH. 402 Nakon provedenog ~i{}enja s 13. kolovozom dio ratnih postrojba po~eo je napu{tati<br />
doju~era{nje bojno polje i vra}ati se u mati~na mjesta, gdje je slijedio sve~ani do~ek i<br />
demobilizacija. 403<br />
<strong>Hrvatski</strong> vojnici (gardisti) u Budi~ini<br />
398 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-139 od 10. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e.<br />
399 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-464 od 11. 8. 1995., Zapovijed.<br />
400 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, NZpM-2 Dvor, Kl. 8/95-01/12, Ur. br. 1075-NZpM-2/95-11 od 12. 8. 1995.,<br />
Zapovijed.<br />
401 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-014 od 12. 8. 1995., Operativno dnevno<br />
izvje{}e; MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d;<br />
MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,<br />
GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995.<br />
402 MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba.<br />
403 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,<br />
GSHV: VP 3002, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 3002-01-90/95-64 od 12. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; MORH, GSHV:<br />
ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-189 od 13. 8. 1995. Zapovijed; MORH,<br />
GSHV: VP 3002, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 3002-01-90/95-67 od 14. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: ZZP<br />
Zagreb, Kl. 801-02/95-02/76, Ur. br. 1075-11/95-2 od 13. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: VP 3008, Kl.<br />
818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja; MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur.<br />
br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-<br />
07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.<br />
109
Zaklju~ak<br />
Po svom mjestu na rati{tu, Zborno podru~je Zagreb imalo je posebno mjesto u Hrvatskoj<br />
vojsci. Bilo je ve}e i ja~e od ostalih zbornih podru~ja. Zbog brojnosti je dio njegovih snaga<br />
pridodan drugim zbornim podru~jima. Samo je po ratnom planu bilo oja~ano s nekoliko<br />
postrojbi Glavnog sto`era HV-a, od kojih je osobit zna~aj imala 81. gardijska bojna.<br />
Me|utim, ova postrojba, kao jo{ neka poja~anja, nisu realizirana. To je dovelo do promjene<br />
plana i uvo|enja snaga ZP Bjelovar na pravac Jasenovac – Hrvatska Kostajnica kao<br />
kompenzacije za nerealizirana poja~anja.<br />
Uspjeh ZP Zagreb u Oluji bio je ispod o~ekivanja, no krivnja za to, ~ini se, nije bila samo<br />
u nerealiziranim oja~anjima. Ve} prvog dana operacije dijelovi 2. gardijske brigade zapeli su<br />
u napadu na Petrinju. Zastoj ove brigade nepovoljno je odredio daljnji tijek operacije<br />
cjelokupnog Zbornog podru~ja. 404 Kriza je bila tolika da je osobno predsjednik Republike<br />
morao intervenirati i postaviti novog zapovjednika hrvatskih snaga na Banovini. U izvje{}u<br />
koje je na~elnik Glavnog sto`era HV-a poslao predsjedniku Republike ka`e se da “je u<br />
proboju obrane na smjeru Sisak – Petrinja krivim prosudbama i odlukama krivih oblika<br />
manevra zapovjednika Zbornog podru~ja do{lo do nepotrebnih gubitaka i naru{avanja<br />
morala. Novoostvareni uspjeh po dolasku i odlukama generala Stipeti}a nije u cijelosti<br />
iskori{ten jer je zastoj od dva dana omogu}io izvla~enje znatnijeg dijela borbene tehnike 39.<br />
banijskog korpusa i Korpusa specijalnih snaga SVK.” 405<br />
U cjelini, ZP Zagreb je, uz po~etne probleme, ostvarilo dodijeljenu zada}u. U Oluji je<br />
vjerojatno bilo najslabiji operativni sastav HV-a. 406 Slabo i nekoordinirano zapovijedanje<br />
obilje`ilo je i drugu stranu, Banijski korpus SVK. Zbog hrvatskih propusta u borbama oko<br />
Petrinje op}i dojam vrijednosti toga korpusa, odnosno njegove 31. motorizirane brigade, ve}i<br />
je nego {to je objektivno bio. 407 Zborno podru~je Zagreb u operaciji je imalo 80 poginulih,<br />
380 ranjenih i 16 nestalih pripadnika. 408<br />
404 CIA-ini analiti~ari uzrok problema HV-a u napadu na Petrinju 4. kolovoza vide u odluci zapovjednika ZP<br />
Zagreb da 2. gardijska brigada izravno napadne grad, umjesto da ga prema planu napada zaobi|e i okru`i.<br />
Posljedica ove odluke bilo je izbacivanje iz stroja nekoliko tenkova HV-a na prilazima Petrinji od strane 31.<br />
pje{a~ke brigade SVK, koja je tako sprije~ila i napredovanje pje{a{tva. Amerikanci dr`e da je slabo napredovao i<br />
naknadni udar prema Kostajnici, te da je bolji posao napravila tek 125. domobranska pukovnija u prodoru prema<br />
Hrvatskoj Dubici uz rijeku Unu. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 370.<br />
405 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
406 General Stipeti} ne sla`e se s ovom ocjenom prije nego {to se naprave cjelokupna istra`ivanja potrebna za takvu<br />
ocjenu. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji<br />
“Oluja”; General Tus dr`i da prilikom ocjenjivanja djelovanja ZP Zagreb u “Oluji” treba uzeti u obzir da su gre{ke<br />
napravljene u prvom danu nadokna|ene drugi dan i da se nisu odrazile na tijek operacije, odnosno da nisu utjecale<br />
na njezin ishod, jer je na kraju drugoga dana situacija tekla prema planu i na Banovini. HMDCDR: Recenzija<br />
generala Antona Tusa za tekst o vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
407 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 239-240.<br />
408 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba.<br />
110
Okru`enje i predaja Korduna{kog korpusa<br />
Dana 5. kolovoza predve~er glavnina Korduna{kog korpusa, s dijelom srpskog<br />
stanovni{tva Korduna, bila je u poluokru`enju hrvatskih snaga. Prometnica prema Lici bila je<br />
presje~ena, a prometnica koja je kroz Glinu vodila prema Dvoru na Uni mogla je biti lako<br />
ugro`ena. General Mile Novakovi}, zapovjednik srpskih snaga na Kordunu i Banovini,<br />
naredio je Komandi Korduna{kog korpusa da skrati obranu i istu postavi na desnoj obali<br />
Korane, od Skrada do Tr`i}a. Koordinacioni odbor Korduna, koji je od 4. kolovoza zasjedao<br />
i vodio djelovanja iz nadle`nosti vlasti i dr`ave, donio je odluku o evakuiranju stanovni{tva<br />
pravcem Vojni} – Vrginmost – Glina – Dvor, jer je prijetila opasnost da hrvatske snage u|u<br />
u Glinu i presjeku prometnicu. Za{tita Gline planirana je dovo|enjem u Vidu{evac 2.<br />
oklopne brigade Korpusa specijalnih jedinica i jedne ~ete 19. pje{a~ke brigade. Naredbu je<br />
provela samo ~eta 19. brigade, dok je Oklopna brigada krenula prema Dvoru na Uni.<br />
Tijekom toga dana u podru~ju Rakovice i Plitvica hrvatske i bo{nja~ke snage potpuno su<br />
razdvojile Korduna{ki od Li~kog korpusa SVK. Krajem dana, 6. kolovoza, hrvatske snage u{le<br />
su u Glinu, pa je glavnina Korduna{kog korpusa s oko 35.000 civila ostala okru`ena na {irem<br />
podru~ju Topuskog. Komanda korpusa zatra`ila je za{titu snaga UNCRO-a. 409<br />
Prema Korpusu je Glavni sto`er HV-a namjeravao poslati 1. gardijsku brigadu. Brigadi je<br />
6. kolovoza poslijepodne dana zada}a da se pripremi za napad na pravcu Cetingrad – Johovo<br />
–Vojni} s ciljem razbijanja srpskih snaga, osloba|anja Vojni}a i nastupanja prema Topuskom<br />
gdje prelazi u djelatnu obranu. 410 Napadne namjere prema srpskim snagama na~elnik<br />
Glavnog sto`era HV-a zaustavio je iza pono}i 6./7. kolovoza kad je zapovjedio hrvatskim<br />
snagama da u 6 sati uspostave prekid vatre u podru~ju Vojni} – Vrginmost – Glina –<br />
Kostajnica – Dvor na Uni. Na temelju kontakata s predstavnicima UNCRO-a vladalo je<br />
mi{ljenje da je predaja srpskih snaga na Banovini gotova stvar. Prema izvorima, Zborno<br />
podru~je Zagreb dobilo je zapovijed da pripremi postrojbu ja~ine brigade te s njom do 7 sati<br />
u pratnji UNCRO-a zaposjedne Dvor na Uni i dozvoli prijelaz preko mosta u Bosnu i<br />
Hercegovinu samo nenaoru`anim osobama, a oficirima i podoficirima s pi{toljima. Sve ostalo<br />
oru`je i vojna oprema u nazo~nosti UNCRO-a trebalo je biti predano HV-u. 411<br />
Brzo se pokazalo da od ovakvog “scenarija” ne}e biti ni{ta. Srpska strana “nije ispo{tovala<br />
uvjete dogovorene u svezi prekida djelovanja na podru~ju Banovine i predaje naoru`anja i<br />
vojne opreme”, pa je na~elnik Glavnog sto`era HV-a prijepodne 7. kolovoza povukao<br />
zapovijed o prekidu vatre i zapovjedio nastavak djelovanja radi “razbijanja neprijatelja na<br />
podru~ju Banovine i izbijanja na dr`avnu granicu Republike Hrvatske sukladno ranije datim<br />
zapovjedima”. U zapovijedi je upozoreno na pridr`avanje i po{tivanje odredbi @enevske<br />
konvencije prema zarobljenicima i civilima. Za provo|enje zada}e bili su odgovorni<br />
zapovjednici ZP Karlovac i Bjelovar kao i general Stipeti}. 412 Hrvatske snage bile su spremne<br />
na pregovore samo u slu~aju bezuvjetne predaje. 413 No, bojna djelovanja hrvatskih snaga su<br />
prekinuta iza podne 8. kolovoza, na temelju zapovijedi predsjednika Republike Hrvatske dr.<br />
409 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 216-217.<br />
410 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995., Zapovijed.<br />
411 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-420 od 7. 8. 1995., Zapovijed.<br />
General Stipeti} napominje da nikada nije dobio takvu zapovijed, a da je u dogovorima inzistirano na predaji<br />
cjelokupnog naoru`anja pora`enoga protivnika. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP<br />
Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
111
Franje Tu|mana. 414 Ubrzo potom dobivena je vijest da Korduna{ki korpus SVK pristaje na<br />
bezuvjetnu predaju i da general HV-a Petar Stipeti} “vr{i tehni~ke pripreme za predaju”. 415<br />
U 13.20 sati u Zapovjedni{tvu Ukrajinskog bataljuna u Glini, u nazo~nosti predstavnika<br />
UNCRO-a po~eli su dogovori o predaji korpusa, a do potpisivanja predaje je do{lo oko 14<br />
sati kod hotela “Briuni” prije ulaza u Topusko. Hrvatsku je zastupao general Petar Stipeti}, a<br />
srpsku stranu pukovnik ^edo Bulat i ministar unutarnjih poslova RSK To{o Paji}. 416 Istoga<br />
dana nave~er u Glini je odr`an drugi sastanak na kojem su konkretizirane obveze obiju strana<br />
i precizirani detalji predaje. 417 Dogovoreno je da }e korpus 9. kolovoza predati kompletno<br />
naoru`anje i opremu, no ~asnicima pora`ene vojske ipak je ostavljeno osobno naoru`anje,<br />
radi odr`avanja reda u svojim redovima. Izvla~enje ljudstva dogovoreno je pravcima Topusko<br />
– Glina – Sisak – autocesta Lipovac. Hrvatske vlasti bile su obvezne osigurati im neometan i<br />
siguran prolaz. 418<br />
Predaja korpusa zavr{ena je 8. kolovoza, a prikupljanje oru`ja zapo~elo je 9. kolovoza u 8<br />
sati. 419 Nestegovnim pona{anjem predaju su ometali pojedini pripadnici HV-a u Topuskom,<br />
no to je ubrzo onemogu}eno. 420 Nakon predaje korpusa, postrojbe Vojne policije u suradnji<br />
s civilnom policijom MUP-a Republike Hrvatske osiguravale su pravac kretanja pripadnika<br />
korpusa i stanovnika prometnicom Topusko – Glina – Petrinja – Sisak – Popova~a – autocesta<br />
Lipovac u vremenu od 15 sati 9. kolovoza do 16.15 sati 12. kolovoza. Skupina je brojala 16<br />
kolona s 1600 osobnih vozila, 129 teretnih vozila, 30 autobusa, 1436 traktora i oko 13.000<br />
osoba. Na kolonu je u Sisku dva puta bacano kamenje, a prema sadr`aju ra{~lambe jedan<br />
pripadnik HV-a uporabio je oru`je, pri ~emu nije bilo posljedica. 421<br />
412 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-421 od 7. 8. 1995. u 11,05 sati,<br />
Zapovijed. Suprotno sadr`aju izvora general Stpeti} navodi da nije upoznat s tom zapovijedi i dr`i da ju je mogao<br />
primiti general Basarac. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj<br />
operaciji “Oluja”.<br />
413 MORH, GSHV: Glavni sto`er OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 347 od 8. 8. 1995. Sli~no kao i kod prethodne<br />
zapovijedi, general Stipeti} tvrdi da takva zapovijed njemu nikad nije do{la. HMDCDR: Primjedbe generala Petra<br />
Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
414 MORH, GSHV: Glavni sto`er OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 350 od 8. 8. 1995.<br />
415 MORH, GSHV: Glavni sto`er OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 353 od 8. 8. 1995.<br />
416 MORH, GSHV: Zapisnik o predaji 21. kordunskog korpusa od 8. 8. 1995.<br />
417 MORH, GSHV: Zapisnik sa sastanka predstavnika Hrvatske vojske i civilnih vlasti s predstavnicima 21.<br />
kordunskog korpusa uz nazo~nost predstavnika UNCRO-a, EM i UNHCR-a od 8. 8. 1995.<br />
418 MORH, GSHV: Sporazum o predaji 21. korpusa od 8. 8. 1995.<br />
419 U ratnom dnevniku zapisano je da je predaja po~ela 9. kolovoza u 9,20 sati, te da je trajala i sljede}eg dana.<br />
MORH, GSHV: Glavni sto`er OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 371 od 9. 8. 1995.; MORH, GSHV: Glavni sto`er<br />
OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 399 od 10. 8. 1995.<br />
420 MORH, GSHV: Glavni sto`er OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 399 od 10. 8. 1995.<br />
421 MORH, GSHV: Uprava Vojne policije, Kl. SP-80-01/95-158, Ur. br. 512-19-01-95-632 od 16. 9. 1995.,<br />
Ra{~lamba.<br />
112
Zapovjednik 21. kordunskog korpusa tzv. Srpske vojske Krajine (SVK) pukovnik ^edo Bulat potpisuje predaju<br />
Hrvatskoj vojsci, 8. kolovoza 1995.<br />
Potpisi na “Sporazumu o predaji 21. korpusa”<br />
113
Hrvatska vojska probija se prema Dubici, 4. kolovoza 1995. (autor fotografija: @eljko Ga{parovi})<br />
114
ZBORNO PODRU^JE BJELOVAR<br />
Nakon uspje{nog sudjelovanja u operaciji Bljesak Zborno podru~je Bjelovar zadu`eno<br />
je za obranu dr`avne granice Republike Hrvatske na rijekama Una i Sava. Posljednja<br />
od zapovijedi za obranu napisana je sredinom srpnja 1995. godine. 422 Zada}a obrane<br />
bila je aktualna do 2. kolovoza kada je na~elnik Glavnog sto`era HV-a izdao usmenu<br />
zapovijed o anga`manu Zbornog podru~ja Bjelovar na osloba|anju Banovine u operaciji<br />
Oluja. 423 Za provedbu zada}e ZP Bjelovar je oja~ano sa 121. domobranskom pukovnijom iz<br />
ZP Osijek, 125. domobranskom pukovnijom i divizijunom 202. topni~ko-raketne brigade<br />
PZO iz sastava ZP Zagreb. Zada}a je bila da se uz jaku topni~ku potporu nasilno prije|e rijeka<br />
Sava i razbije protivnik na desnoj obali, nastavi napredovanje glavnim snagama pravcem<br />
Jasenovac – Dubica, a pomo}nim pravcem Orahova – Dubica oslobodi Dubica i izbije na<br />
prometnicu Dubica – Sunja. Nakon toga trebalo je uvesti operativnu pri~uvu i nastaviti napad<br />
dolinom rijeke Une na pravcu Dubica – Kostajnica i Dubica – Sunja do spajanja sa snagama<br />
ZP Zagreb. U prvoj etapi napada, na forsiranju Save anga`irane su snage 125. domobranske<br />
pukovnije HV-a, glavnina 52. domobranske pukovnije i 34. in`enjerijska bojna HV-a. U<br />
drugoj fazi napada planirano je uvo|enje u boj borbene skupine 24. domobranske pukovnije<br />
i bojne 52. domobranske pukovnije. Zada}a 121. domobranske pukovnije bila je organizirati<br />
upornu i odsudnu obranu dr`avne granice od u{}a kanala Mali Strug u rijeku Savu do <strong>Davor</strong>a.<br />
Jedna bojna trebala je biti u pri~uvi za izvr{enje drugih bojevih zada}a.<br />
Za topni~ku potporu formirana je topni~ka skupina od topni{tva 18. topni~kog divizijuna<br />
i bitnice haubica 105 mm 121. domobranske pukovnije. Skupina je razmje{tena na podru~ju<br />
Plesmo – Su{ije – Orahovo polje sa zadatkom neutraliziranja protivni~kog topni{tva, `ive sile<br />
i paljbenih sredstava. Protuoklopni boj bio je zada}a ustrojbenih dijelova anga`iranih snaga.<br />
Za protuzra~nu obranu zadu`en je divizijun 202. topni~ko-raketne brigade PZO i vodova<br />
PZO u domobranskim pukovnijama. In`enjerijsko osiguranje bila je zada}a svih postrojbi, a<br />
napose 34. in`enjerijske bojne, s te`i{tem na osiguranju kretanja, zaprje~ivanju i utvr|ivanju<br />
dr`avne granice. Zapovjedno mjesto ZP Bjelovar bilo je u Bjelovaru, a Istaknuto zapovjedno<br />
mjesto u Novskoj. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je general-bojnik Luka D`anko. 424<br />
Protivnik ZP Bjelovar na Banovini bila je glavnina 26. pje{a~ke brigade Banijskog korpusa<br />
SVK, a na podru~ju Bosne i Hercegovine 11. dubi~ka brigada Vojske Republike Srpske koja<br />
je, prema obe}anju njezinog zapovjednika, pred operaciju trebala pru`iti pomo} u ja~ini jedne<br />
~ete na pravcu Dubica – Rosulje. 425<br />
422 MORH, GSHV, ZZP Bjelovar, Bjelovar, 14. srpnja 1995. – Operativna zapovijed za obranu.<br />
423 MORH, GSHV: Zap. ZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena.<br />
424 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1053 od 2. 8. 1995., Operativna<br />
zapovijed.<br />
425 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 236-237.<br />
115
Provedba<br />
Nakon prijema zapovijedi za operaciju Zapovjedni{tvo ZP Bjelovar i podre|ene postrojbe<br />
imali su svega 30 sati za pripremu djelovanja. Provedena je mobilizacija i domobilizacija<br />
postrojbi koje su tijekom ve~ernjih sati 3. kolovoza po~ele dovo|enje u o~ekivano podru~je. 426<br />
U 3 sata ujutro 4. kolovoza sve postrojbe predvi|ene za uporabu u prvom i drugom postroju<br />
bile su spremne za izvr{enje dobivenih zada}a. 427 U 5.30 sati, nakon dobivenog signala, po~ela<br />
je topni~ka priprema po prednjem kraju i dubini srpske obrane, a postrojbe su prema planu<br />
krenule u provedbu zada}e. 428<br />
Dvije bojne 125. domobranske pukovnije HV-a uspje{no su forsirale rijeku Savu kod sela<br />
Krapje i Klenov Bok kod Jasenovca, te nastavile napad na pravcima selo Vi{njica – selo U{tica<br />
– selo Tanac – Dubica i selo Predore – selo Donji Cerovljani – Dubica. Kod sela Vi{njice<br />
srpske snage su na kra}e vrijeme zadr`ale dio pukovnije. Nakon slamanja srpskog otpora<br />
pukovnija je oslobodila sela Vi{njicu, Predore, U{ticu i Tanac. Na taj je na~in omogu}eno<br />
uvo|enje u borbu drugog bojnog postroja, satnije 125. domobranske pukovnije, bojne 52.<br />
domobranske pukovnije, 265. izvidni~ko-diverzantske satnije, a kasnije i borbene skupine 24.<br />
domobranske pukovnije. Potom su dijelovi 125. domobranske pukovnije do ve~eri izbili do<br />
sela Donji Cerovljani i `eljezni~ke pruge, gdje su zaustavljeni i pre{li u obranu. 429<br />
Zada}a 52. domobranske pukovnije bila je da ve`e za sebe dio snaga Vojske Republike<br />
Srpske i s jednom bojnom bude u pri~uvi ZP Bjelovar. Izvidni~ki vod pukovnije pre{ao je<br />
rijeku Savu u podru~ju Mala Ciperna, presjekao prometnicu selo Orahova – Bosanska<br />
Dubica i omogu}io uvo|enje dvije satnije pje{a{tva na pravac prema selu Orahova. Nakon<br />
presijecanja prometnice Bosanska Gradi{ka – Orahova – Bosanska Dubica ove snage su se<br />
povukle na teritorij Republike Hrvatske. 430 Prema ocjeni Zapovjedni{tva ZP Bjelovar tim je<br />
manevrom skrenuta “pozornost neprijatelja i onemogu}eno mu je odre|ivanje te`i{ta<br />
napadaja na{ih snaga”. 431 Na podru~ju Banovine, nakon {to je 125. domobranska pukovnija<br />
stavila pod nadzor sela U{ticu i Vi{njicu, na pravac Tanac – Hrvatska Dubica u boj je oko 16<br />
sati uvedena bojna 52. domobranske pukovnije s 265. izvidni~ko-diverzantskom satnijom.<br />
Do 21 sat ove snage zaposjele su objekte Jelas i @eljezaru isto~no od Donjih Cerovljana. 432<br />
U prvoj fazi operacije bojna skupina 24. domobranske pukovnije bila je pri~uva ZP-u<br />
Bjelovar, a u drugoj je trebala osigurati lijevi bok 52. domobranske pukovnije u napadu na<br />
pravcu Jasenovac – Hrvatska Dubica. Skupina je oko 19,30 sati iz Jasenovca uvedena u boj<br />
na pravcu sela Tanac, a oko 21 sat postigla je dodir s bojnom 52. domobranske pukovnije i<br />
zano}ila uz prometnicu Tanac – Crne Grede. 433<br />
426 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-02, Ur. br. 1077-04-95-1072 od 3. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,<br />
GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena izvr{enja napadne<br />
operacije “Oluja”.<br />
427 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-510 od 4. 8. 1995.<br />
428 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-512 od 4. 8. 1995.<br />
429 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-518 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,<br />
GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-520 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP<br />
Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-<br />
01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.<br />
430 MORH, GSHV: VP 8222 Daruvar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 8222-02/2-95-19 od 11. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
431 MORH, GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.<br />
432 Isto; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
433 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,<br />
GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.<br />
116
Prvi dan operacije ZP Bjelovar okon~alo je dojmljivo. To je nesumnjivo bio razlog da u<br />
pono} 4./5. kolovoza od Glavnog sto`era HV-a dobije zapovijed da sljede}eg dana oslobodi<br />
Hrvatsku Dubicu i “energi~nim napadom u zahvatu doline rijeke Une i komunikacije:<br />
Dubica – Rausovac” potpomogne napad ZP Zagreb na pravcu Sunja – Kostajnica. 434 Ve} je<br />
tada bilo jasno da je zbog zastoja ZP Zagreb, pravac Jasenovac – Dubica – Kostajnica na<br />
kojem su napadale snage ZP Bjelovar postao te`i{ni pravac djelovanja hrvatskih snaga na<br />
Banovini. 435<br />
Protivnik se tijekom no}i 4./5. kolovoza – “potisnut sna`nom topni~kom paljbom” – iz<br />
Hrvatske Dubice povukao s civilima preko rijeke Une u Bosansku Dubicu. U prazan i<br />
nebranjen grad sa sjeveroistoka je u{la bojna 52. domobranske pukovnije i bojna skupina 24.<br />
domobranske pukovnije, a sa sjevera snage 125. domobranske pukovnije. Bojna 52.<br />
domobranske pukovnije i bojna skupina 24. domobranske pukovnije nastavile su napad, a<br />
osiguranje i obranu Dubice i dr`avne granice na rijeci Uni preuzela je 125. domobranska<br />
pukovnija HV-a. 436<br />
Bojna 52. domobranske pukovnije HV-a nastavila je napad na pravcu Dubica – @ivaja –<br />
[a{, gdje je planirano spajanje sa snagama ZP Zagreb. Do spajanja nije do{lo, a bojna je<br />
nave~er ve~er stigla do ulaza u selo [a{. 437<br />
Bojna skupina 24. domobranske pukovnije nastavila je napad pravcem Dubica – Rusovac<br />
i Dubica – Kostajnica. Skupina je stigla do sela Ba}in gdje je nai{la na jak otpor, kao i vatru<br />
s bosanskohercegova~ke strane, pa “uzvra}a paljbom, ali u nemogu}nosti daljnjeg<br />
napredovanja utvr|uje dostignute polo`aje”. 438<br />
Zastoj u napadu na pravcu Dubica – Ba}in – Kostajnica bio je razlog za odluku<br />
Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja Bjelovar o anga`manu jedne bojne i izvidni~kog voda 121.<br />
domobranske pukovnije HV-a za osloba|anje Kostajnice. Ove snage su poslijepodne s<br />
podru~ja Nove Gradi{ke dovedene u {ire podru~je Hrvatske Dubice gdje su razmje{tene na<br />
odmor. 439<br />
Dnevna zada}a ZP Bjelovar 6. kolovoza bila je Hrvatska Kostajnica. Te`i{nu zada}u imala<br />
je oja~ana bojna 121. domobranske pukovnije na pravcima: Rosulja – ^aire – Kostajnica i<br />
Kalu|er – Tadi} Kosa – Kostajnica. Nakon osloba|anja sela Slabinje bojna je uz borbu<br />
oslobodila i selo ^aire, da bi oko 17 sati uz “slab ali konstantan otpor zaostalih” srpskih snaga<br />
u{la u Kostajnicu. 440<br />
434 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed.<br />
435 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
436 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95- od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,<br />
GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
437 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95- od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,<br />
GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-534 od 5. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
438 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-532 od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,<br />
GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
439 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 1077-05-95-435 od 5. 8. 1995., Dnevno izvje{}e;<br />
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
440 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-547 od 6. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-550 od 6. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
117
Iza bojne 121. domobranske pukovnije kretala se bojna skupina 24. domobranske<br />
pukovnije koja je po mjeri napredovanja zaposjedala i osiguravala dr`avnu granicu od<br />
Hrvatske Dubice do [upljeg Kamena. 441<br />
Oko podne 6. kolovoza kod `eljezni~ke postaje Slovinci dijelovi 52. domobranske<br />
pukovnije spojili su se s postrojbama ZP Zagreb. Nakon spajanja bojna je nastavila napad<br />
pravcem Slovinci – Rau{ovac – Seli{te – Kostajnica, s ciljem osloba|anja Kostajnice i<br />
osiguranja dr`avne granice na rijeci Uni. Bojna je poslijepodne stavila pod nadzor sela Utolicu<br />
i Rausovac i spojila se sa snagama ZP Zagreb u Seli{tu Kostajni~kom. Nave~er je u{la u<br />
Kostajnicu i u istoj preno}ila. 442<br />
Osloba|anjem Kostajnice ZP Bjelovar zavr{ilo je napadni dio operacije i pred njim je bila<br />
zada}a utvr|ivanja dostignute crte i osiguranja dr`avne granice, kao i ~i{}enje oslobo|enih<br />
podru~ja izme|u rijeke Save i Une. U trodnevnim djelovanjima Zborno podru~je Bjelovar<br />
imalo je 7 poginulih, 17 te`e i 15 lak{e ranjenih pripadnika. 443 Nakon izvr{enja napadne<br />
zada}e ZP Bjelovar primilo je osiguranje dr`avne granice sa 125. domobranskom pukovnijom<br />
u pojasu selo U{tica – Dubica; bojnom skupinom 24. domobranske pukovnije u pojasu<br />
Dubica – ^aire; bojnom 121. domobranske pukovnije u pojasu ^aire – Rosulja, dok je 52.<br />
domobranska pukovnija iz Kostajnice izvu~ena u {ire podru~je sela [a{ – @ivaja gdje je<br />
stavljena u operativnu pri~uvu ZP Bjelovar. 444<br />
Zaklju~ak<br />
Pri provedbi operacije Oluja prvotno se nije ra~unalo na Zborno podru~je Bjelovar. Ono<br />
je nakon operacije Bljesak bilo zadu`eno za organizaciju sustava obrane dr`avne granice na<br />
rijeci Savi. Zada}u za Oluju ZP je dobilo 2. kolovoza, {to nije bilo dostatno za pripremu<br />
snaga, pa se u provedbu krenulo s visokim stupnjem rizika. Preduvjet za provedbu zada}e<br />
bio je nasilan prijelaz rijeke {to je zada}i Zbornog podru~ja davalo posebnu te`inu. Usprkos<br />
tome, 125. domobranska pukovnija HV-a uspje{no je pre{la Savu. “Forsiranje rijeke<br />
izvedeno je van svih pravila, uporabom malog broja desantnih sredstava.” To je bio najte`i<br />
dio zada}e nakon kojeg je Zborno podru~je, uz problem otkrivenih bokova, u tri dana<br />
prodrlo 43 km u dubinu protivnika. S obzirom da je u operaciju uvedeno “5 do 12” i da je<br />
od pomo}ne snage odigralo gotovo glavnu ulogu na Banovini mo`e se re}i da je Zborno<br />
podru~je Bjelovar jedan od najve}ih junaka operacije Oluja. U operaciji je poginulo 8, a<br />
ranjena su 42 pripadnika HV-a. 445<br />
441 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
442 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-558 od 6. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
443 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-558 od 6. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e.<br />
444 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-02, Ur. br. 1077-04-95-564 od 7. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
445 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80.01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena.<br />
118
ZRAKOPLOVSTVO U OLUJI<br />
Osnovna zada}a HRZ-a u napadnoj operaciji bila je: protuzra~na obrana teritorija s<br />
te`i{tem na prostoru Zagreb – Karlovac – Sisak – Kutina, zrakoplovna potpora<br />
snagama zbornih podru~ja, izvidni~ko djelovanje i prevo`enje zra~nim putem<br />
kopnenih snaga i ranjenika. 446 U operaciji je anga`irano cjelokupno zrakoplovstvo: 17<br />
borbenih zrakoplova, pet borbenih helikoptera, devet transportnih helikoptera, tri<br />
transportna zrakoplova, jedan zrakoplov An-2 i helikopter Mi-24 za elektronskotermovizijska<br />
djelovanja. Snage su bile razmje{tene u zra~nim bazama Pleso, Pula, Divulje,<br />
Lu~ko i heliodromima Sinj i Po`ega. Pra}enje stanja u zra~nom prostoru bila je zada}a snaga<br />
ZMIN-a s te`i{tem na motrenju sektora: Kutina – Oku~ani – Banja Luka; Zagreb – Kup~ina<br />
– Vrginmost – Udbina; Valtura – Crna Punta – Udbina i Zemunik – Bru{ka – Oto~ac –<br />
Udbina. 447<br />
Provedba<br />
Prva bojna zada}a HRZ-a u operaciji bio je udar iz zraka po utvr|enim srpskim objektima<br />
to~no u 6 sati 4. kolovoza. 448 U napadima prvog dana operacije HRZ je, prema svojoj ocjeni,<br />
izbacio iz uporabe radio-relejni ~vor ]elavac i o{tetio radio-relejni ~vor Magav~evac, uni{tio<br />
zapovjedno mjesto 18. pje{a~ke brigade Li~kog korpusa SVK u Buni}u, uni{tio zapovjedno<br />
mjesto u Banskom Grabovcu i neutralizirao srpske polo`aje na koti 160 kod Petrinje i na koti<br />
206 na u{}u rijeke Gline u Kupu. U napadima je anga`irano 13 zrakoplova MIG-21. U<br />
protuzra~noj obrani zone Ivani} Grad – Kutina i Sinj anga`irana su ~etiri zrakoplova MIG-<br />
21. Tri helikoptera Mi-8 prevezla su pet te{kih i 15 lak{ih ranjenika. Tijekom bojevih<br />
djelovanja o{te}ena su ~etiri zrakoplova MIG-21, od kojih tri lak{e. 449<br />
U drugom danu operacije, 5. kolovoza, HRZ je izbacio iz uporabe sredi{te veze na<br />
Zrinskoj gori, neutralizirao polo`aje na koti Generalovo brdo kod Petrinje, napao polo`aje i<br />
oklopni{tvo kod Turnja, uni{tio vi{e tenkova i vojnih motornih vozila zapadno od Knina na<br />
prometnici kod Biovi~inog Sela, onesposobio dio opreme na aerodromu Udbina, uni{tio ve}i<br />
broj vojnih motornih vozila na prometnici Batnoga – Cetingrad i napao skladi{te “Stara<br />
Stra`a” kod Knina. U napadima je anga`irano 11 zrakoplova MIG-21. Za protuoklopnu<br />
borbu anga`iran je helikopter Mi-24 koji je s uspjehom napao srpske polo`aje i oklopni{tvo<br />
446 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-229 od 26. 9. 1995., Referat.<br />
447 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,<br />
Ra{~lamba.<br />
448 GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-365 od 3. 8. 1995., Zapovijed.<br />
449 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-54 od 4. 8. 1995., Redovito bojevo<br />
izvje{}e.<br />
119
na prometnici Sisak – Mo{~enica. U~inak napada na srpsko oklopni{tvo kod sela Kamensko<br />
nije bio poznat. U protuzra~noj obrani anga`irana su tri zrakoplova MIG-21 u zonama Ivani}<br />
Grad i Sinj. Pet helikoptera Mi-8 prevezlo je 7 ranjenika, 231 vojnika i 15,5 tona tereta.<br />
Tijekom bojnog djelovanja lak{e je o{te}eno pet zrakoplova MIG-21. 450<br />
Dana 6. kolovoza zrakoplovi su uni{tili vi{ecjevni lanser raketa i tenkove izme|u Babine<br />
gore i Velikih brda, neutralizirali tenkove kod Marinbroda, neutralizirali zapovjedno mjesto i<br />
polo`aje minobaca~a na Brezovoj glavi i uni{tili most kod Male Gline. Protuoklopni<br />
helikopter Mi-24 uni{tio je dva tenka sjeverno od Slunja kod zaselka Kozline. Dva zrakoplova<br />
MIG-21 anga`irana su u patroliranju u zoni Ivani} Grad, gdje zbog jake sumaglice i niskog<br />
leta nisu uspjeli presresti dva zrakoplova Vojske Republike Srpske. Tri helikoptera Mi-8<br />
prevezla su 19 ranjenika i 2,5 tone tereta. 451<br />
U ~etvrtom danu operacije, 7. kolovoza, prijavljeno je neutraliziranje zapovjednog mjesta<br />
u Srbu, uni{tenje vi{e tenkova u Medenom polju kod Bosanskog Petrovca i uni{tenje skladi{ta<br />
u Li~koj Kaldrmi. 452 Izvr{en je i demonstrativni let nad podru~jem Topusko – @irovec nad<br />
srpskim postrojbama koje se nisu `eljele predati. 453<br />
Posljednja bojeva djelovanja HRZ je imao 8. kolovoza. Prijavljeno je uni{tenje vi{e tenkova<br />
na `eljezni~koj postaji Bosanski Novi i uni{tenje manje oklopne kolone kod sela Svodne na<br />
prometnici Bosanski Novi – Prijedor. Lak{e su o{te}ena dva zrakoplova MIG-21. 454<br />
Uloga Ratnog zrakoplovstva i protuzra~ne obrane SVK (“Ratno vazduhoplovstvo i<br />
protivvazdu{na odbrana”) bila je bezna~ajna. Njezina glavna snaga bila je 105. vazduhoplovna<br />
brigada i 44. raketna brigada PZO. Vazduhoplovna brigada bila je pripremljena za potporu<br />
Sjevernodalmatinskog i Li~kog korpusa. Helikopteri su pripremljeni za protuoklopnu borbu<br />
na temelju poziva zapovjedni{tava postrojbi. Brigada je u prvom danu Oluje imala nekoliko<br />
napada na hrvatske snage na Dinari i po Gospi}u. Dana 5. kolovoza po~elo je premje{tanje<br />
na aerodrom VRS Zalu`ani kod Banja Luke, {to je do ve~eri 6. kolovoza zavr{eno. 455<br />
Te`i{te protuzra~ne obrane RV i PVO SVK bilo je na za{titi Knina, aerodroma Udbina i<br />
snaga Korpusa specijalnih jedinica u podru~ju Slunja. Jedan raketni divizijun sustava Dvina<br />
iz 44. raketne brigade PZO bio je razmje{ten u podru~ju [amarice i pripremljen za napad na<br />
Sisak, Sunju i Nebojan. Nakon {to je po~ela Oluja, divizijun je 4. kolovoza ispalio osam raketa<br />
na Sisak, Sunju i Nebojan. To su ujedno bile i posljednje ispaljene rakete. Prema srpskim<br />
izvorima, u dio teritorija koji je {titio raketni sustav KUB-M hrvatsko zrakoplovstvo nije<br />
uspjelo u}i. 456<br />
450 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-62 od 5. 8. 1995., Redovito bojevo<br />
izvje{}e.<br />
451 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-81 od 6. 8. 1995., Redovito bojevo<br />
izvje{}e.<br />
452 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,<br />
Ra{~lamba.<br />
453 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-101 od 7. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
454 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-106 od 8. 8. 1995., Redovito bojevo<br />
izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,<br />
Ra{~lamba.<br />
455 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 240-245.<br />
456 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 245-246. U osvrtu na Oluju Sekuli} je ~esto tvrdio da je zrakoplovstvo<br />
NATO-a pomagalo HV-u. Za takvu tvrdnju nema nikakvih dokaza i odraz je jednog svjetonazora koji je u svemu<br />
vidio antisrpsku zavjeru.<br />
120
Zaklju~ak<br />
U operaciji Oluja, HRZ i PZO je “sudjelovalo sa svojim cjelokupnim snagama i djelovalo<br />
je sa svih aerodroma i uzleti{a u RH”. 457 U osvrtu na bojno djelovanje Zapovjedni{tvo HRZa<br />
je ocijenilo da je “zrakoplovstvo svojim djelovanjem po sredi{tima veze, zapovjednim<br />
mjestima i skladi{tima neprijatelja, a kasnije u paljbenoj potpori grupacijama HV-a i<br />
redarstvenih snaga dalo odlu~uju}i, a u nekim dijelovima boji{nice i presudni utjecaj na<br />
kona~ni ishod operacije”. 458 Ocjena je mo`da pretjerana, ali glavna zada}a je izvr{ena, jer je<br />
onemogu}eno zna~ajnije djelovanje srpskih zrakoplova s aerodroma Udbina i Mahovljani kod<br />
Banja Luke.<br />
HRZ i PZO provelo je operaciju bez gubitaka u zrakoplovno-tehni~kom kadru i<br />
zrakoplovnoj tehnici. O{te}eno je 11 zrakoplova od kojih jedan te`e i taj je na du`e vrijeme<br />
izba~en iz uporabe. Ostala o{te}enja bila su lak{a i zrakoplovi su brzo vra}ani u uporabu. Na<br />
zada}ama paljbene potpore anga`irano je 12 zrakoplova MIG-21 u juri{noj ina~ici i jedan<br />
Mi-24 za protuoklopnu borbu, te je ukupno ostvareno 67 zra~nih polijetanja i utro{eno 36<br />
tona zrakoplovno ubojnih sredstava. Na zada}ama planske zrakoplovno-paljbene potpore<br />
anga`irano je 12 zrakoplova MIG-21 koji su ubilje`ili isto toliko polijetanja i utro{ili 8,6 tona<br />
zrakoplovno ubojnih sredstava. Na zada}ama zrakoplovno-paljbene potpore po pozivu je<br />
anga`irano 15 zrakoplova MIG-21, ostvareno je 55 zra~nih polijetanja i utro{ene su 27,4 tone<br />
zrakoplovno ubojnih sredstava. U protuoklopnoj borbi ostvarena su tri helikopterska<br />
polijetanja helikoptera Mi-24 i utro{eno je sedam protuoklopnih vo|enih raketa, 30<br />
nevo|enih raketnih zrna i 400 strojni~kih zrna. Na zada}ama izvi|anja zra~nog prostora u<br />
sedam letova anga`iran je jedan helikopter Mi-24, dva zrakoplova MIG-21 i jedan zrakoplov<br />
An-2. Na protuzra~noj obrani teritorija anga`irana su ~etiri lova~ka zrakoplova MIG-21 koji<br />
su ostvarili 50 polijetanja. Na prijevozu i evakuaciji ranjenika anga`irano je 11 transportnih<br />
helikoptera Mi-8 i ostvareno 111 letova, na kojima je prevezeno 84,7 tona tereta i 485<br />
ljudi. 459<br />
Zrakoplov HRZ-a - MIG 21<br />
457 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,<br />
Ra{~lamba.<br />
458 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,<br />
Ra{~lamba.<br />
459 Isto.<br />
121
PETI KORPUS ARMIJE BIH U OLUJI<br />
Operacijom Ljeto-95 hrvatske snage olak{ale su polo`aj 5. korpusa ABiH. Srpska<br />
ofenziva iz srpnja nije se nastavila u prva tri dana kolovoza. Napada je bilo i dalje, no<br />
oni su bili znatno slabijeg intenziteta pa su snage 5. korpusa po~ele s protunapadima.<br />
Prvog dana Oluje i 5. korpus je dao svoj prilog. Dio snaga usmjeren je i prema teritoriju<br />
Republike Hrvatske na pravcima Bugar – Rakovica i Glodina – Ivanjska – Dvor na Uni. Dva<br />
bataljuna odvojena su na pravac Plitvice – Korenica s ciljem da se {to prije spoje s postrojbama<br />
Hrvatske vojske. 460<br />
Na tra`enje Glavnog sto`era HV-a, Glavni sto`er HVO-a je 5. kolovoza upoznao Zdru`eni<br />
sto`er Vojske Federacije BiH da se na raskri`ju prometnice Slunj – Li~ko Petrovo Selo i Slunj<br />
– Plitvice trebaju spojiti snage HV-a i ABiH. 461 Dan kasnije, ujutro 6. kolovoza do{lo je do<br />
prvog spajanja ABiH i HV-a na ulazu u Rakovicu. U pomutnji nastaloj Olujom ABiH je 6.<br />
kolovoza trajno rije{ila problem autonoma{tva Fikreta Abdi}a i njegovih oru`anih snaga i tako<br />
ostala jedina bo{nja~ka politi~ka i vojna opcija na rati{tu. 462<br />
Na pravcu prema Dvoru na Uni 5. korpus ABiH napadao je na pravcu ^okova~a – Visoka<br />
glava – Kotorani i kota 551 – Hleb. Podru~je Dvora na Uni branila je 33. pje{a~ka brigada<br />
SVK. Brigada je do 6. kolovoza imala organiziranu obranu koja je naru{ena nakon dojava da<br />
su Petrinja i Kostajnica oslobo|ene. Brigada je od kasnog poslijepodneva dr`ala crtu @irovac<br />
– Dvor. Tijekom 7. kolovoza dio brigade se anga`ira na obrani mostobrana na Uni i izvla~enju<br />
u Bosnu i Hercegovinu. 463 Jake borbe izme|u ABiH i ostataka SVK vo|ene su 8. kolovoza na<br />
460 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 518-520.<br />
461 HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 80-01/95-02/03, Ur. br. 02-10-03-95-01 od 5. 8. 1995. U izvje{}u HHO-a<br />
o operaciji Oluja navodi se da su vojnici 5. korpusa ABiH ve} 4. kolovoza pre{li Nebljuse i u{li u selo Kruge,<br />
desetak kilometara nadomak Donjeg Lapca. Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, <strong>Hrvatski</strong> helsin{ki odbor, Zagreb<br />
2001., 16. U ra{~lambi CIA-e navodi se da su nakon udru`ivanja 1. gardijske brigade HV-a i 502. brdske brigade<br />
ABiH 5. kolovoza kod Rakovice, 6. kolovoza te dvije formacije upu}ene na sjever, prema Slunju, koji su hrvatske<br />
snage oslobodile u popodnevnim satima, te da su toga dana oslobo|ene Petrinja, Kostajnica i Glina. Balkan<br />
Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 373. Dakako, 502. brigada AbiH nije<br />
sudjelovala u osloba|anju Slunja.<br />
462 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 523-525.<br />
463 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 236. Po analiti~arima CIA-e 5. korpus ABiH je bio zaslu`an i za proboj<br />
HV-a kod Petrinje jer je njegov napad 5. kolovoza ostavio Banijski korpus SVK bez pri~uve, koja bi mogla biti<br />
poslana u Petrinju. Naravno, priznaju da bi HV i bez pomo}i ABiH s vremenom probila polo`aje SVK, ali da bi<br />
pri tome pretrpjela ve}e gubitke i izgubila vi{e vremena. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav<br />
Conflict, 1990-1995, 370. Analiti~ari CIA-e zanemarili su stanje na ostalom dijelu rati{ta i brzo povla~enje ostalih<br />
korpusa SVK {to je svakako imalo odraza na djelovanje Banijskog korpusa SVK. Uz to su podcijenili djelovanje<br />
33. pje{a~ke brigade SVK koja je tri dana zadr`avala snage 5. korpusa ABiH pa su njihove ocjene o velikom<br />
doprinosu ABiH na Banovini bez osnova. Usp. M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219, 236 i B. FELI],<br />
Peti korpus 1992.-1995., 520-521.<br />
122
pravcu @irovac – Dvor na Uni tijekom izvla~enja srpskog stanovni{tva i dijela postrojbi s<br />
Korduna i Banovine u Bosnu i Hercegovinu. 464<br />
Zdru`eni sto`er Vojske Federacije BiH 7. kolovoza je od Glavnog sto`era HV-a zatra`io da<br />
se odmah ne inzistira na povla~enju postrojbi ABiH s teritorija Republike Hrvatske “dok<br />
me|udr`avne komisije ne rije{e definiciju dr`avnih granica, dalje kori{tenje radio-relejnog<br />
centra na Plje{ivici, aerodrom @eljava i druga eventualna sporna pitanja”, te da se u “{to<br />
kra}em roku obezbjedi kopneni koridor za dotur MTS i drugih potrep{tina za potrebe<br />
jedinica 5. K. A. R. BiH, te da se neophodne procedure svedu na minimum”. 465<br />
Zaklju~ak<br />
Uloga 5. korpusa ABiH u Oluji odre|ena je njegovim, s to~ke gledi{ta hrvatskih dr`avnih<br />
interesa, povoljnim polo`ajem. Svojim postojanjem korpus je ote`avao obranu RSK i<br />
olak{avao provedbu hrvatskih strategijskih zamisli. U samoj operaciji korpus je iskoristio<br />
rasulo srpskih snaga za nekoliko prodora koji su u op}oj slici operacije vi{e zna~ili na<br />
promid`benom nego na vojni~kom planu. Izuzetak je bila povoljna prilika da se eliminira<br />
autonoma{ka politi~ka i teritorijalna opcija Fikreta Abdi}a. Tu priliku 5. korpus nije<br />
propustio.<br />
5. korpus Armije BiH<br />
General HV-a <strong>Marijan</strong> Marekovi} i general<br />
ABiH Atif Dudakovi}, 6. kolovoza 1995. kod<br />
Tr`a~kih Ra{tela<br />
464 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 525-526.<br />
465 HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 818-01/95-02/03, Ur. br. 02-10-03-95-143 od 7. 8. 1995., Zahtjev A. BiH.<br />
123
OSIGURANJE OPERACIJE<br />
Zborno podru~je Osijek<br />
Zada}a ZP Osijek bila je obrambena operacija po direktivi Fenix ~iji je cilj bio onemogu}iti<br />
prodor srpskih snaga na pravcu [id – @upanja i Ernestinovo – ^epin, te stvaranje uvjeta za<br />
prelazak u protuofenzivu na pravcu Borina~ka kosa – Bobotski kanal – Trpinja. Gotovo sve<br />
snage ZP Osijek: 3. i 5. gardijska brigada, 106., 108., 122., 127. i 132. brigada, 5., 9., 10.,<br />
107., 109., 131. i 136. domobranska pukovnija, anga`irane su u dva pojasa obrane. Iz ZP<br />
Bjelovar pridodana je 105. brigada HV-a i dijelovi podsto`ernih postrojbi Glavnog sto`era<br />
HV-a: 16. topni~ko-raketne brigade, 15. protuoklopne topni~ko-raketne brigade, 33.<br />
in`enjerijske brigade, 50. bojne ABKO, te dio eskadrile protuoklopnih borbenih<br />
helikoptera. 466<br />
Pred operaciju snage ZP stavljene su u punu bojnu spremnost. Do punog su sastava<br />
mobilizirane: 108. i 132. brigada, 201. topni~ko-raketna brigada PZO, 121. domobranska<br />
pukovnija, 2. rije~ni zdrug, 68. bojna Vojne policije, 32. i 37. in`enjerijsko pontonirska bojna<br />
i 501. satnija ABKO. Djelomi~no su mobilizirane: 127. brigada, 136. i 157. domobranska<br />
pukovnija. Tijekom 2. kolovoza mobilizirane su: 106. i 122. brigada, 5., 9., 10. i 109.<br />
domobranska pukovnija, 261. izvidni~ko-diverzantska satnija i 251. satnija veze. 467 Tijekom<br />
2. kolovoza svoju zonu odgovornosti (z/o) preuzele su: 122. brigada, 5. i 107. domobranska<br />
pukovnija, a ostale postrojbe su to u~inile 3. kolovoza. 468 Postrojbe policije uvedene su na crtu<br />
5. kolovoza. 469 Tijekom operacije do{lo je do razmjene vatre sa snagama Slavonsko-baranjskog<br />
korpusa, no nije bilo poku{aja da se ne{to zna~ajnije napravi. S to~ke gledi{ta ZP Osijek<br />
zada}a je provedena s potpunim uspjehom.<br />
466 MORH, GSHV: GDHV, RP/11/95 od 19. 6. 1995., Direktiva za obranu Op. br. 11/95 “Fenix”.<br />
467 MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-518 od 2. 8. 1995., Dnevno operativno<br />
izvje{}e.<br />
468 MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-519 od 3. 8. 1995., Dnevno operativno<br />
izvje{}e.<br />
469 MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-528 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno<br />
izvje{}e.<br />
124
Ju`no boji{te<br />
Snage Ju`nog boji{ta Oluju su provele na prvoj crti u preventivnoj spremnosti prema<br />
Hercegova~kom korpusu VRS i snagama Vojske Jugoslavije. Za ovu zada}u, prema planu<br />
Maestral anga`irane su snage 114., 115. i 163. brigade, 116. i 156. domobranske pukovnije,<br />
1. domobranske bojne Dubrovnik, mje{ovitih odreda mornari~kog pje{a{tva Kor~ula, Bra~,<br />
Hvar, 16. topni~kog divizijuna, 39. in`enjerijske bojne i 415. pokretne bitnice obalnog<br />
topni{tva, te snage Specijalne policije MUP-a, a od zra~nih snaga dva MIG-a 21 i dva<br />
protuoklopna helikoptera M-24 u Splitu. 470 Nakon {to je sudjelovala u prvoj etapi Oluje, sa<br />
sinjskog dijela sjevernodalmatinskog boji{ta izvu~ena je 144. brigada HV-a i 8. kolovoza<br />
dovedena u podru~je nadle`nosti Ju`nog boji{ta. 471 VRS je povremeno djelovala topni{tvom<br />
po dubrova~kom podru~ju, ali bez pokretanja pje{a~kih i drugih snaga. 472<br />
Hrvatska ratna mornarica<br />
Poput Ju`nog boji{ta i Hrvatska ratna mornarica je Oluju provela u povi{enom stupnju<br />
bojeve spremnosti. Bila je pripremljena za aktivnu pomorsku obranu s te`i{tem na<br />
protubrodskoj, protupodmorni~koj i protuminskoj borbi. Pomorska obrana na sjevernom i<br />
srednjem Jadranu provo|ena je prema zapovijedi Turs-95, a na ju`nom Jadranu u sklopu<br />
obrambene operacije Maestral u sastavu Ju`nog boji{ta. 473 U provedbi zada}e te`i{no su<br />
anga`irane raketno-topni~ke snage Flote, mje{oviti divizijun brodova za protupodmorni~ku<br />
borbu, mje{oviti divizijun za protuminsku obranu, desantna plovila i pomorski diverzanti.<br />
Mobilizirane su obalne topni~ke bitnice: [ipan, Gru`, Molunat, domobilizirana Flota, kao i<br />
mje{oviti odredi mornari~kog pje{a{tva Hvar i Bra~. 474<br />
Hrvatsko vije}e obrane<br />
Uloga HVO-a u Oluji uglavnom se ne spominje, pa se stje~e dojam da je nije ni bilo, {to<br />
naravno, nije to~no. U vrijeme izvo|enja Oluje dio postrojbi HVO-a anga`iranih na<br />
Livanjskom polju bio je ve} pod zapovijedanjem zapovjednika Zbornog podru~ja Split. 475<br />
Nakon operacije Ljeto-95 dvije gardijske brigade HVO-a anga`irane su za obranu Livanjskog<br />
polja i Glamo~a, a snage Zbornog podru~ja Tomislavgrad nastojale su iskoristiti uspjeh<br />
470 MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-77 od 5. 8. 1995., Izvje{}e. U<br />
izvje{}u je navedeno i sudjelovanje odreda mornari~kog pje{a{tva Pelje{ac i Dugi otok – Ugljan, no u tekstu je<br />
uva`ena primjedba admirala Vida Stipeti}a da je zapravo rije~ o odredu mornari~kog pje{a{tva Bra~ i Hvar, te da<br />
uz navedene snage treba spomenuti i snage Specijalne policije MUP-a i zra~ne snage (dva MIG-a 21 i dva M-24).<br />
471 MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-109 od 8. 8. 1995., Izvje{}e;<br />
MORH, GSHV: VP 3001, Kl. 031-09/95-02, Ur. br. 3001-03/1-95-1-1104 od 8. 8. 1995., Dnevno operativno<br />
izvje{}e.<br />
472 MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 81-95-02-01, Ur. br. 3105-03-02-95-252 od 5. 8. 1995., Dnevno<br />
operativno izvje{}e;<br />
473 MORH, GSHV: Zap. HRM, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 6030-03-95-7 od 3. 8. 1995., Zapovijed.<br />
474 MORH, GSHV: Vojna po{ta br. 6030 Split, Kl. SP 813-07/95-01/02, Ur. br. 6030-11/95-434 od 5. 8. 1995.,<br />
Dnevno operativno izvje{}e. U izvje{}u je navedeno i sudjelovanje odreda mornari~kog pje{a{tva Kor~ula i<br />
Pelje{ac, no u tekstu je uva`ena primjedba admirala Vida Stipeti}a da je zapravo rije~ o odredu mornari~kog<br />
pje{a{tva Bra~ i Hvar.<br />
475 A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 47.<br />
125
operacije za zaposjedanje povoljnijih polo`aja na kupre{kom dijelu boji{ta. 476 Za provedbu<br />
zada}e na Glamo~kom i Kupre{kom polju u sastavu OG Sjever formirano je Istaknuto<br />
zapovjedno mjesto OG sa sjedi{tem u selu Vrba kod Glamo~a. Zada}a je bila ovladati<br />
dominantnim kotama, podru~je Kupres – [ipovo staviti pod paljbeni nadzor i stvoriti uvjete<br />
za daljnje napredovanje prema [ipovu i Jajcu. 477 Na temelju ove zapovijedi IZM Sjever je 4.<br />
kolovoza zapovjedila o snagama 2. i 3. gardijske brigade HVO-a da tijekom sljede}eg dana<br />
krenu u napad. 478 Sljede}ih par dana ove postrojbe su napravile manje pomake i na taj na~in<br />
skrenule pa`nju i vezale za sebe snage 2. kraji{kog korpusa VRS. 479<br />
<strong>Hrvatski</strong> gardisti<br />
476 MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. Sp 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-307, Ur. br. 1080-01-95-307 od 29.<br />
7. 1995., Zapovijed za aktivnu obranu.<br />
477 MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-307, Ur. br. 1080-01-95-324 od 1.<br />
8. 1995., Zapovijed za napad.<br />
478 MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 8/95-02-03, Ur. br. 1402/95-03-25 od 4. 8. 1995., Zapovijed.<br />
479 MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-36 od 4. 8. 1995., Operativno<br />
izvje{}e; MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 818-01/95-02/05, Ur. br. 1402-05-95-39 od 5. 8. 1995., Dnevno<br />
operativno izvje{}e; MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 818-01/95-02/05, Ur. br. 1402-05-95-71 od 5. 8.<br />
1995., Dnevno operativno izvje{}e.<br />
126
REAKCIJA SLAVONSKO-BARANJSKOG KORPUSA<br />
SVK, VRS I VJ<br />
Iako je plan uporabe SVK jasno regulirao zada}u i obveze Slavonsko-baranjskog korpusa,<br />
njegovo ratno djelovanje potpuno je izostalo. Korpus je bio mobiliziran po punoj<br />
formaciji, a nije djelovao prema zada}ama iz ratnog plana zbog politi~kih razloga. Korpus<br />
je bio u specifi~nom polo`aju. Bio je fizi~ki odvojen od ostalih dijelova SVK i izravno<br />
oslonjen na Vojsku Jugoslavije, odnosno na njezin Novosadski korpus. Prema ratnom planu<br />
trebali su zajedno djelovati. Do toga nije do{lo jer politi~ki vrh Jugoslavije, odnosno S.<br />
Milo{evi}, nije dao odobrenje za bojno djelovanje. Stoga je Slavonsko-baranjski korpus te`i{te<br />
djelovanja stavio na odsudnu obranu i povremeno provociranje topni{tvom i pje{a~kim<br />
oru`jem po hrvatskim polo`ajima. Obavje{tajna uprava Glavnog sto`era HV-a je s punim<br />
pravom ocijenila “da do zna~ajnijeg anga`iranja 11. korpusa nije do{lo zbog izostanka<br />
politi~ke odluke vrha ’SRJ’” i da su poduzeta “topni~ka djelovanja i napadna djelovanja<br />
manjih razmjera du` boji{nice, vi{e Š...š u funkciji davanja ’moralne potpore’, nego stvarni<br />
poku{aji izvo|enja napadnih djelovanja”. 480<br />
Od vatrenog djelovanja toga korpusa do 17 sati 5. kolovoza poginula su dva civila, ranjeno<br />
je 12 osoba, od kojih pet civila, a jedan vojnik je nestao izme|u Nu{tra i Marinaca. Srpsko<br />
topni{tvo napravilo je veliku materijalnu {tetu, jer je osim po polo`ajima HV-a djelovalo i po<br />
naseljenim mjestima. Na napad je odgovoreno topni~kom vatrom. 481 Zrakoplov koji je do{ao<br />
iz pravca Vukovara 5. kolovoza, u tri je navrata raketirao Nu{tar. 482 Istoga dana poku{an je<br />
napad pje{a{tva i oklopni{tva na pravcima Ceri} – Nu{tar i Jankovac – Henrikovac. 483 I to je<br />
bilo sve. M. Sekuli} je ogor~eno napisao da se Slavonsko-baranjski korpus “pona{ao kao da<br />
nije u sastavu Srpske vojske Krajine ve} da je deo Vojske Jugoslavije”. 484<br />
Izostalo je i dogovoreno djelovanje Vojske Republike Srpske. Ona je u vrijeme Oluje<br />
prolazila kroz vrlo te{ku unutarnju krizu zbog sukoba izme|u predsjednika RS, ujedno i<br />
vrhovnog zapovjednika VRS Radovana Karad`i}a i zapovjednika Glavnog {taba generala<br />
Ratka Mladi}a. Karad`i} je 4. kolovoza poku{ao osobno preuzeti zapovijedanje nad vojskom,<br />
a generalu Mladi}u ponudio je mjesto “specijalnog savjetnika vrhovnog zapovjednika za<br />
480 SVA MORH, ZZPS: Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1953 od 5. 8.<br />
1995., Obavje{tajna informacija.<br />
481 MORH, GSHV: Zap. ZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-527 od 5. 8. 1995., Izvje{}e;<br />
MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-528 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno<br />
izvje{}e.<br />
482 MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-525 od 5. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
483 MORH, GSHV: IZM GSHV \akovo, Kl. SP 80-01/95-02/19, Ur. br. 512-06-04-95-09 od 5. 8. 1995.,<br />
Dnevno operativno izvje{}e.<br />
484 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 246.<br />
127
koordinaciju zajedni~ke obrane RS i RSK”. No, general Mladi} je to odbio i uz potporu<br />
vojske ostao na svojoj du`nosti. 485<br />
Djelovanje kopnenih snaga VRS radi pomo}i SVK bilo je zanemarivo. Zrakoplovstvo VRS<br />
je ujutro 7. kolovoza s dva zrakoplova napalo podru~je sela Ma~kovac u novogradi{koj op}ini,<br />
u zoni nadle`nosti 121. domobranske pukovnije. Ba~ene su tri kazetne bombe na mjesnu<br />
crkvu i obli`nju ku}u, od kojih je poginuo jedan pripadnik HV-a, a sedam ih je ranjeno.<br />
Poginuo je i jedan civil, pet ih je ranjeno, od ~ega dvoje djece. 486 Sveukupno je tijekom<br />
osiguranja operacije u napadima srpskih snaga poginulo 5, a ranjeno 38 osoba. 487<br />
Banovina, 7. kolovoza 1995.<br />
485 “General Mladi} na ~elu vojske”, Kraji{ki vojnik, Avgust 1995., 19-22; Hronologija 1990-1995., 255.<br />
486 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-573 od 7. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-06/03-95-575 od 7. 8.<br />
1995., Izvje{}e.<br />
487 MORH, GSHV: Zap. ZP Osijek, Kl. 560-01/95-01/01, Ur. br. 1076-02/5-95-02-3 od 15. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
128
UNCRO, UN I REAKCIJE IZ SVIJETA<br />
Internacionalizacija jugoslavenske krize dovela je po~etkom 1992. u Hrvatsku mirovne<br />
snage Ujedinjenih naroda. Oni su bili kompromis s ~ijim djelovanjem Republika<br />
Hrvatska nije bila zadovoljna, uostalom kao ni pobunjeni Srbi. Hrvati su o~ekivali<br />
postupnu reintegraciju okupiranih podru~ja, demilitarizaciju srpskih snaga, povratak<br />
prognanika i uspostavu ustavnog poretka na cjelokupnom teritoriju RH. S druge strane,<br />
pobunjeni Srbi iz Hrvatske plan su do`ivljavali kao priznanje suverenosti na teritoriju na<br />
kojem su se odmetnuli i koji je za njih osvojila JNA. Za njih su me|unarodne snage trebale<br />
odigrati ulogu JNA, oru`ane sile koja ih razdvaja od hrvatskih oru`anih snaga.<br />
Ni{ta se nije zna~ajno promijenilo ni nakon {to je u prolje}e 1995. uloga mirovnih snaga<br />
redefinirana. UNCRO je bio neu~inkovit koliko i UNPROFOR. Od druge polovice srpnja<br />
1995. pobunjeni Srbi svakodnevno su o~ekivali hrvatski napad. Kod njih se ustalilo mi{ljenje<br />
da je UNCRO prohrvatski nastrojen i protiv RSK. 488 Pojedini zapovjednici, kao u slu~aju 11.<br />
pje{a~ke brigade Korduna{kog korpusa SVK, kao mjeru predostro`nosti zapovjedili su 1.<br />
kolovoza 1995. blokadu snaga UN-a, sprje~avanje odlaska u RH, razoru`anje i dr`anje kao<br />
taoca. Nije ih se smjelo vrije|ati ni maltretirati. 489 Za pretpostaviti je da to nije bio usamljen<br />
slu~aj ve} okru`nica.<br />
Na hrvatskoj strani, kao u slu~aju ZP Karlovac, ~asnici za vezu s UN-om prenijeli su<br />
osoblju UN-a “preporuku o riziku kretanja na prometnicama u zoni odgovornosti ZP<br />
Karlovac”. Nakon ove obavijesti “aktivnosti UNCRO, UNMO i PMEZ su prestale, a osoblje<br />
se povuklo u svoje baze”. 490 Koncentracija hrvatskih snaga za Oluju nije ostala neprimije}ena.<br />
Dana 4. kolovoza u 2 sata predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje [arini}<br />
osobno je nazvao zapovjednika UNCRO-a, francuskog generala Bernarda Janviera i upoznao<br />
ga s predstoje}om akcijom. 491 Uz to, sat vremena prije po~etka operacije ~asnici za vezu<br />
izvijestili su zapovjednike sektora UNCRO-a o po~etku bojevih djelovanja Hrvatske vojske.<br />
Od njih je tra`eno da pismeno potvrde da su primili “pisanu obavijest od Vlade RH o<br />
po~etku napada na{ih snaga”. 492 Na taj je na~in UNCRO dobio obavijesti s dvije razli~ite<br />
razine, od svoje uspravnice i ~asnika Hrvatske vojske. ^asnici UNCRO-a obavijestili su<br />
pobunjene Srbe o po~etku napada. 493<br />
488 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 44.<br />
489 Komanda 11. pbr, Str. pov. br. 230/1, 1. 8. 1995., Naredba.<br />
490 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-558 od 3. 8. 1995., Dnevno<br />
operativno izvje{}e.<br />
491 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 272.<br />
492 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-368 od 3. 8. 1995., Zapovijed;<br />
MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 31 od 4. 8. 1995.<br />
493 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 173.<br />
129
Oluja je protekla s povi{enim tonom komuniciranja izme|u predstavnika me|unarodne<br />
zajednice i Hrvatske vojske. S po~etkom operacije po~ele su me|usobne pritu`be. Jedna<br />
domobranska pukovnija `alila se da postrojba UN-a, koja je ostala na polo`ajima iza nje,<br />
osvjetljava njezine snage, {to su iskoristile srpske snage da otvore vatru po njima. 494 Oko 7.10<br />
sati 4. kolovoza Glavni sto`er HV-a obavije{ten je od ZP Split da “UNCRO otvorenom<br />
vatrom {alje podatke svojim nadre|enima”, na {to je general Gotovina tra`io ulaganje<br />
protesta. 495 Primjedbe i tvrdnje pripadnika UNCRO-a da hrvatske snage napadaju na njihove<br />
promatra~ke to~ke bile su ~este tih dana. “U povratnim informacijama s boji{nice kao po<br />
pravilu radi se o krivim navodima”, zabilje`io je predstojnik Ureda MORH-a za UN i EZ u<br />
dnevnom izvje{}u od 6. kolovoza. 496 Na dio postrojbi UNCRO-a Ured MORH-a za UN i<br />
EZ se `alio zbog nekorektnog pona{anja (npr. na ^e{ku bojnu), a za dio je imao samo rije~i<br />
pohvale na korektnom pona{anju. Dio pripadnika UNCRO-a tra`io je izvla~enje s boji{nice,<br />
{to su postrojbe HV-a redovno omogu}avale. 497<br />
Mnogo ve}u te`inu imale su reakcije na Oluju iz svijeta. O po~etku operacije Vije}e<br />
sigurnosti UN-a obavije{teno je 4. kolovoza. Hrvatska strana je obe}ala da }e voditi ra~una o<br />
`ivotima civila i sigurnosti osoblja UN-a. Vije}e sigurnosti je istog dana usvojilo<br />
predsjedni~ku izjavu u kojoj je osudilo hrvatsku ofenzivu i zatra`ilo prestanak svih vojnih<br />
aktivnosti. Protiv operacije je prosvjedovala Rusija i Pokret nesvrstanih. Predsjedni{tvo EU<br />
osudilo je 5. kolovoza hrvatski napad i suspendiralo nekoliko zna~ajnih ugovora s Hrvatskom.<br />
Sli~nih reakcija bilo je i sljede}ih dana. No, svi su oni ve} od 7. kolovoza postali bespredmetni.<br />
SVK je bila razbijena, a RSK tek svr{ena pro{lost. Vije}e sigurnosti je to priznalo 10. kolovoza<br />
s rezolucijom 1009, kojom nije dovelo u pitanje legitimitet Oluje. U prvi plan stavljeni su<br />
zahtjevi za za{titu ljudskih i manjinskih prava. 498<br />
494 MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/12, Ur. br. 8312-01-95-03 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
495 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 88 od 4. 8. 1995.<br />
496 MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. 018-04/95-151/01, Ur. br. 512-01-04/95-183 od 6. 8. 1995.,<br />
Dnevno izvje{}e.<br />
497 MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. 018-04/95-151/02, Ur. br. 512-01-04/95-69 od 6. 8. 1995.,<br />
Izvanredno izvje{}e.<br />
498 M. NOBILO, <strong>Hrvatski</strong> feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., 483-487.<br />
130
OSVRT NA PROVEDBU OPERACIJE<br />
Ujednom prijedlogu upu}enom Vrhovnom savjetu obrane RSK opisane su temeljne<br />
zada}e vojske pobunjenih hrvatskih Srba: “Ja~anje RSK i njena afirmacija zasnivali su<br />
se, pre svega, na postojanju i stalnom razvoju oru`ane sile SVK, ~iji je najva`niji<br />
zadatak odbrana od hrvatske agresije. Zadatak radi koga je obrazovana SVK, tra`i postojanje<br />
brojne i dobro organizovane Vojske, koja se stalno osavremenjava i ~ije borbene mogu}nosti<br />
narastaju i bitno ne zaostaju od stanja i borbenih mogu}nosti hrvatske vojske.” 499 Prema<br />
srpskim procjenama, u vojnoj sili odnos je bio 3:1 u korist HV-a. U te{kom naoru`anju<br />
(topni{tvo, oklop) odnos je bio izjedna~en ili je bio u korist SVK. 500 Pod pretpostavkom da<br />
SVK pru`i `estok i dugotrajan otpor takav je odnos snaga pretpostavljao zahtjevnu zada}u za<br />
HV. Upravo je dugotrajan otpor HV nastojao izbje}i. Zbog zlo~ina~kog pona{anja VRS u<br />
Bosni i Hercegovini, Hrvatska je mogla ra~unati na pre{utnu potporu utjecajnog dijela<br />
me|unarodne zajednice. Stoga je vrijeme bilo klju~ni zahtjev stavljen pred Hrvatsku vojsku.<br />
Direktiva Glavnog sto`era HV-a za operaciju, u dijelu koji je predvi|ao uporabu<br />
helikopterskih manevara, upu}uje na zahtjev da se dobije na brzini na osnovi svih raspolo`ivih<br />
tehni~kih sredstava. U prilog ovome govori zamisao o grupiranju gardijskih i snaga Specijalne<br />
policije. U provedbi operacije helikopterska desantiranja bila su zanemariva za tijek borbi.<br />
Dio zbornih podru~ja nije dobio snage Specijalne policije predvi|ene u prethodnim<br />
planovima operacije, a Zborno podru~je Zagreb krenulo je u Oluju bez 81. gardijske bojne i<br />
helikoptera za desant. Kad se usporede helikopterske zada}e iz zapovijedi za napad Zbornog<br />
podru~ja Zagreb, te doda zamisao uporabe 81. gardijske bojne na sunjskom pravcu, a<br />
Specijalne policije u zale|u Petrinje, tada se mo`da dobiva dio obja{njenja za neuspjeh<br />
Zbornog podru~ja Zagreb. 501<br />
U pripremnoj fazi operacije u Operativnom centru Glavnog sto`era HV-a osnovana su dva<br />
operativna tima i dva istaknuta zapovjedna mjesta: IZM Lika u Ogulinu – na ~elu s generalbojnikom<br />
<strong>Marijan</strong>om Marekovi}em i IZM Slavonija u \akovu – na ~elu s generalpukovnikom<br />
Petrom Stipeti}em. Ustrojen je Informativno-promid`beni sto`er Ministarstva<br />
obrane i Glavnog sto`era. Na operativnoj razini, pri zapovjedni{tvima zbornih podru~ja<br />
formirana su istaknuta zapovjedna mjesta. Izvr{eno je raspore|ivanje i e{aloniranje postrojbi<br />
i tvarnih sredstava prema postoje}im planovima, po~ela je mobilizacija i plansko narastanje<br />
snaga, a poduzete su i odgovaraju}e mjere prema pripadnicima UNCRO-a. 502<br />
499 HDA, RSK: Stanje u SVK i problemi za ~ije re{avanje je nadle`an Vrhovni savet odbrane RSK. Materijal za<br />
Vrhovni savet odbrane.<br />
500 Bo{ko TODOROVI], Du{an VILI], “Gubitni~ka strategija”, Vojska, 24. 8. 1995., 10-11.<br />
501 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba. S<br />
obzirom na to da zna~ajnije helikoptersko-desantne snage nije imalo niti jedno zborno podru~je, pitanje je koliko<br />
je bilo realno o~ekivati da se realizira tako zahtjevan i jedan od najte`ih oblika borbe, kakav je helikopterski desant.<br />
502 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
131
Glavni sto`er je poslao i niz ~asnika po zbornim podru~jima i dijelu ni`ih postrojbi radi<br />
pru`anja pomo}i. Njihov dolazak je najve}im dijelom primljen bez posebnih komentara i nije<br />
bilo zna~ajnijih problema oko njihova anga`iranja, iako je zabilje`en i slu~aj nepo{tivanja<br />
poslanih ~asnika. 503 General Stipeti} s pravom postavlja pitanje svrhe njihova anga`iranja, s<br />
obzirom na postojanje zapovjedni{tva zbornih podru~ja i brigada. 504 Nakon po~etka<br />
operacije, Glavni sto`er je svakodnevno izdavao nove zapovijedi sukladno razvijanju stanja na<br />
boji{tu. 505 O tijeku operacije predsjednik Republike je redovno izvje{tavan od strane<br />
na~elnika Glavnog sto`era HV-a. 506 Kada je zastoj na pravcu napada 2. gardijske brigade<br />
po~eo dovoditi u pitanje op}e stanje na Banovini reagirao je predsjednik Republike.<br />
Pomo}nik na~elnika Glavnog sto`era za borbeni sektor HV-a general Petar Stipeti} povu~en<br />
je s IZM-a Glavnog sto`era HV-a \akovo i postavljen za zapovjednika sektora boji{ta na<br />
kojem su djelovala Zborna podru~ja Zagreb i Bjelovar. Dotada{nji zapovjednici i dalje su<br />
ostali na du`nostima “s tim da se u svemu, sa svim postrojbama zbornih podru~ja, podre|uju<br />
zapovjedniku sektora”. 507<br />
O provedbi i tijeku operacije na~elnik Glavnog sto`era HV-a je 10. kolovoza u sumarnom<br />
izvje{}u upoznao predsjednika Republike. U izvje{}u je dan i osvrt na neke probleme u<br />
vo|enju i zapovijedanju. 508 U operaciji su zamije}eni veliki problemi u organizaciji i<br />
osiguranju sustava i sredstava veze. Nedostatna popunjenost postrojbi sredstvima veze,<br />
posebice u mobiliziranim brigadama i pukovnijama, bitno je uslo`njavala i naru{avala<br />
mogu}nost organizacije veze, {to se neposredno odra`avalo na mogu}nost pravovremenog<br />
uvida u stanje na boji{tu i dovodilo do usporenog odlu~ivanja i zapovijedanja.<br />
Na srpskoj strani sustav zapovijedanja pogor{an je podjelom na dvije grupacije, jednu od<br />
Li~kog i Sjevernodalmatinskog korpusa kojom je zapovijedao G[ SVK, a drugu od ostalih<br />
snaga pod zapovijedanjem generala Mile Novakovi}a. 509 Strategija realne prijetnje pokazala se<br />
503 MORH, GSHV: IZM GSHV Ogulin, Kl. 813-01/95-02/14, Ur. br. 512-06-10-95-06 od 5. 8. 1995.,<br />
Izvanredno izvje{}e.<br />
504 HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
505 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed;<br />
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-404 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH,<br />
GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-408, 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS<br />
HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl.<br />
80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-<br />
01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-420 od 7. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-<br />
02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-421 od 7. 8. 1995., Zapovijed.<br />
506 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-373 od 4. 8. 1995. Izvje{}e; MORH,<br />
GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-400 od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS<br />
HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-413 od 6. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl.<br />
80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-427 od 7. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-<br />
02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur.<br />
br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Dodatno izvje{}e u 19.45 sati 8. 8. 1995.<br />
507 MORH, GSHV: RH, Predsjednik, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388 od 5. 8. 1995.,<br />
Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388 od 5. 8. 1995.,<br />
Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-389 od 5. 8. 1995.,<br />
Zapovijed. General Stipeti} napominje da se to ne odnosi na dotada{njeg zapovjednika ZP Zagreb. HMDCDR:<br />
Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.<br />
508 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-456 od 10. 8. 1995., Sumarno<br />
izvje{}e.<br />
509 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 175-176.<br />
132
kao potpun proma{aj. Na stranu da SVK i nije imala snage za njezinu provedbu. Isti je slu~aj<br />
bio i s uzdanicom SVK – Korpusom specijalnih jedinica. Ovaj sastav pokazao se najlo{ijim<br />
od svih korpusa SVK koji su sudjelovali u Oluji.<br />
U po~etnom dijelu operacije glavna zada}a HV-a bila je razaranje srpskog sustava veza i<br />
zapovijedanja, odbacivanje topni~ko-raketnih sustava od gradova i industrijskih postrojenja,<br />
kako bi se sprije~ilo njihovo razaranje. Zatim je slijedilo ovladavanje prilazima Kninu,<br />
prijevojima na Velebitu i Ljubovu te prodor s 1. gardijskom brigadom iz Like prema {irem<br />
podru~ju Biha}a, kao i s 2. gardijskom brigadom kroz Banovinu. Prvi dan operacije mo`da i<br />
nije bio posebno djelotvoran u smislu pomaka na terenu, no istovremeni pritisak du` cijele<br />
crte boji{ta utjecao je na djelovanje Vrhovnog savjeta obrane RSK i dono{enje odluke o<br />
“skra}ivanju” fronta. U jednom od rijetkih dostupnih dokumenata SVK iz toga dana<br />
konstatira se da je u 5 sati po~eo napad HV-a na RSK “dejstvom artiljerije po gradovima:<br />
Knin, Drni{, Udbina, Benkovac, Karin, Obrovac, Gra~ac, Korenica, aerodrom Udbina,<br />
Vojni}, Vrginmost i Petrinja. Š...š Oko 6,00 ~asova usta{e su krenule u pje{adijski napad iz<br />
pravca Sunje prema Kostajnici uvo|enjem tenkova, ali su jedinice 39. K. uspje{no odbile taj<br />
napad. Napad pje{adijom otpo~eli su iz pravca Brlog – Drenov Klanac – s. Glavace, ali je i<br />
taj napad uspje{no odbijen”. 510<br />
Stanje se do kraja dana nije zna~ajnije promijenilo, HV je zabilje`io nekoliko takti~kih<br />
uspjeha, od kojih je najve}i bio nasilan prijelaz rijeke Save na Banovini. Tada se pokazalo da<br />
je najslabija to~ka RSK (ujedno i SVK) njezin predsjednik i vrhovni zapovjednik M. Marti}.<br />
On je doslovno preko no}i 4./5. kolovoza slomio SVK nakon {to je donio odluku o<br />
skra}ivanju fronta u sjevernoj Dalmaciji. Na stranu da je SVK ve} bila na~eta u operacijskom<br />
ciklusu HV-a na Dinari i da nije bila sposobna za du`i otpor. Problem je bio u tome {to nije<br />
o~ekivan radikalan napad HV-a. O~ekivan je poku{aj presijecanja Krajine i spajanja HV-a sa<br />
snagama 5. korpusa ABiH. Odjeljenje za obavje{tajne poslove Glavnog {taba SVK dva dana<br />
prije po~etka Oluje predvidjelo je da }e HV poku{ati napad na pravcu Sunja – Kostajnica –<br />
Dvor na Uni – dolina rijeke Une, kao i da iz pravca Ogulina preko Slunja izbije prema<br />
Cazinskoj krajini. Dr`ano je da je cilj HV-a presijecanje Krajine kod Slunja i deblokada 5.<br />
korpusa ABiH te stvaranje novog stanja “koje bi ponudili me|unarodnoj zajednici kao<br />
fakti~ko sa odlukom da ga prihvati kao takvog”. 511<br />
Nakon odluke o “skra}ivanju” fronta po~eo je raspad SVK, koji se iz Dalmacije, preko<br />
Like, pro{irio na Kordun i Banovinu. Na kraju drugog dana operacije Obavje{tajna uprava<br />
Glavnog sto`era HV-a je s pravom ocijenila da su svi planirani ciljevi na podru~ju Dalmacije<br />
i Like realizirani: Sjevernodalmatinski i Li~ki korpus bili su razbijeni, osloba|anjem Knina<br />
“obezglavljena je “dr`avna” i “vojna” struktura, {to je znatno utjecalo na pad morala civilnog<br />
pu~anstva i vojnih postrojbi”, probijen je koridor prema zapadnoj Bosni i deblokiran 5.<br />
korpus ABiH. Kona~an zaklju~ak bio je da je sustav zapovijedanja razbijen i da SVK vi{e ne<br />
postoji kao organizirani protivnik. Priznato je da u prva dva dana operacije ni jedna brigada<br />
510 Komanda 11. pe{adijske brigade, SP br. 23972-95 od 4. 8. 1995., Informacija jedinicama.<br />
511 VSA MORH: Glavni {tab SVK, Odelenje za ob. poslove, Str. pov. br. 2/3071-4 od 2. 8. 1995., Obave{tajna<br />
informacija. U ra{~lambi CIA-e navodi se da je Oluja po~ela u 5 sati ujutro i postigla trenutan u~inak u cijeloj<br />
Krajini, te da je jedan od klju~nih poteza HV-a bio program koordiniranih zra~nih napada i diverzantskih akcija<br />
snaga na zemlji na zapovjedne i kontrolne objekte SVK diljem RSK. Isti~e se da je postigao zadivljuju} uspjeh, jer<br />
je omeo sposobnost Glavnog sto`era SVK za organiziranje sveobuhvatne obrane RSK, kao i operativnu<br />
komunikaciju sve do razine brigada. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995,<br />
370.<br />
133
SVK na Banovini i Kordunu nije razbijena, iako je na nekoliko mjesta probijena crta<br />
obrane. 512<br />
Od tada je stanje na rati{tu ovisilo potpuno o djelovanju HV-a. Na pojedinim pravcima u<br />
drugoj etapi operacije do{lo je do zastoja u napadu. Zastoj u ZP Split, o kojem je ve} bilo<br />
govora, omogu}io je izvla~enje srpskih snaga iz sjeverne Dalmacije i Like, no na taj na~in<br />
izbjegnute su `rtve me|u civilima, jer bi do{lo do natiskivanja HV-a s njima na prometnici<br />
Knin – Gra~ac – Srb. Drugi zna~ajan zastoj bio je na Banovini gdje 2. gardijska brigada HVa<br />
nije iskori{tena za prodor od Petrinje do Dvora na Uni. Ovo je dovelo do toga da su borbe<br />
za Dvor na Uni pale na le|a slabije pripremljenim pri~uvnim postrojbama. Na taj je na~in<br />
izvu~ena glavnina Banijskog i dio Korduna{kog korpusa SVK.<br />
Spajanjem HV-a i ABiH u Lici, 6. kolovoza, Oluja je ispunila jedan od svojih strate{kih<br />
ciljeva – deblokada Biha}a i 5. korpusa ABiH. Budu}i da je pobunjeni~ka vlast ve} bila<br />
sru{ena osloba|anjem Knina, ostala je zada}a osloba|anja cjelokupnog okupiranog podru~ja<br />
RH, {to su zaposjedanjem dr`avne granice neka zborna podru~ja provela ve} 7. kolovoza, a<br />
nekima je za to trebalo jo{ nekoliko dana. No, to je ve} bila takti~ka razina doga|anja koja<br />
nije utjecala na strategijsku zada}u. 513<br />
Brojni problemi koji su pratili provedbu Oluje potisnuti su u stranu njezinim uspjehom.<br />
Uspje{ne operacije u praksi se analiziraju na druga~iji na~in od neuspje{nih, iako tako ne bi<br />
trebalo biti. Najve}i problem bilo je nestegovno pona{anje dijela sudionika koje je naru{avalo<br />
bojnu spremnost postrojbi i bacalo sjenu na op}i uspjeh operacije, koji se ne mo`e negirati.<br />
Upada u o~i da je to bilo najvi{e izra`eno kod pri~uvnih postrojbi. Tako se u izvje{}ima<br />
spominje da je u nekim postrojbama stega bila osrednja, da ju je te`e bilo provoditi prema<br />
sudionicima rata iz 1991. koji su sebi uzimali ve}a prava od onih koji su tek tada<br />
mobilizirani, 514 da su neki bili pod utjecajem alkohola i da ih je te{ko bilo obuzdati da ne<br />
uporabljuju prona|eno oru`je i streljivo u velikim koli~inama. 515 Zabilje`eno je i “selektivno<br />
paljenje i devastacija pojedinih objekata” i nakon prestanka borbenih djelovanja, uz dvojben<br />
zaklju~ak da to radi “lokalno stanovni{tvo izbjeglo u {ume”, koje “namjerno pali gospodarske<br />
objekte u cilju diskreditiranja HV-a”, ili “pripadnici HV-a koji su izbjegli pred ~etni~kim<br />
terorom 1991. godine i to iz razloga osvete”. 516 Zabilje`ena je i “najezda kasnih osloboditelja”,<br />
uz napomenu da je “sprje~avanje plja~ki i pale`i dobrim dijelom i uspjelo”, barem na dijelu<br />
oslobo|enoga podru~ja. 517<br />
Najte`i oblici nestegovnog pona{anja bili su incidenti, koji se uza svo isticanje odredbi<br />
“@enevskih konvencija” uo~i napada o~ito nisu mogli izbje}i, ponajvi{e radi osvete zbog<br />
512 SVA MORH, ZZPS: Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1953 od 5. 8.<br />
1995., Obavje{tajna informacija.<br />
513 U ra{~lambi CIA-e navodi se da je hrvatski ministar obrane Gojko [u{ak kao vrijeme zavr{etka operacije<br />
proglasio 18 sati 7. kolovoza, me|utim da je ostalo jo{ mjestimi~nih d`epova otpora, koje je HV trebao o~istiti.<br />
Tako se navodi da su ZP Gospi} i ZP Split, te specijalci MUP-a RH i 1. HGZ krenuli 8. kolovoza na posljednji<br />
d`ep otpora SVK na pravcu Donji Lapac – Srb, te da je akcija uspje{no zavr{ila do 20 sati. Balkan Battlegrounds:<br />
A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 374.<br />
514 MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-10/10, Ur. br. 1106-140. dp-1/95/137/1 od 12. 8. 1995., Izvje{}e.<br />
515 MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba.<br />
516 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-96 od 8. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e.<br />
517 SVA MORH, ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995.,<br />
Izvje{}e.<br />
134
pona{anja pobunjenih Srba i srpskih paravojnih postrojbi u Hrvatskoj od po~etka 1990., ali<br />
i zbog koristoljublja. Tako su, na`alost, pojedini pripadnici hrvatskih snaga ili civili po~inili<br />
zlo~in ubojstva nad dijelom preostalih Srba, te zapalili i uni{tili dio imovine izbjeglih Srba. 518<br />
Dakle, ni hrvatske snage nisu bile imune na probleme koji su prakti~no dio ratne<br />
svakodnevice u svim vojnim napadnim operacijama, posebice prilikom izvo|enja “zavr{nih”<br />
operacija. Takvi zlo~ini za svaku su osudu, samo {to u dosada{njoj ratnoj povijesti nije bilo<br />
prilike da se ozbiljni incidenti i zlo~ini koje su po~inili pobjednici procesuiraju. Na podru~ju<br />
Banovine dio ovih zlo~ina po~inili su pojedini pripadnici Armije BiH. 519 Potvrdu<br />
nestegovnog pona{anja pripadnika ABiH dao je 8. kolovoza i UNCRO. 520 Jednako tako, dio<br />
Srba tijekom Oluje ubili su njihovi sunarodnjaci prilikom povla~enja iz RH, a dio ku}a<br />
izbjeglih Srba zapaljen je prije dolaska hrvatskih snaga na to podru~je. 521<br />
Tijekom operacije Vojna policija je u suradnji s civilnom policijom uspostavila 80<br />
kontrolno-nadzornih punktova na pravcu napada postrojbi Hrvatske vojske, a prate}i<br />
napredovanje HV-a postavljala je nove punktove na oslobo|enom podru~ju. Tako je zapisano<br />
da su snage Vojne policije “organizacijom patrolno-pozorni~ke slu`be preuzimale nadzor na<br />
novo oslobo|enim naseljenim mjestima i gradovima, usmjeravale vojno-cestovni promet,<br />
sprje~avale paljenje, neorganizirano odvo`enje i uzimanje ratnog plijena i osiguravale vitalne<br />
objekte na oslobo|enom podru~ju. Po ulasku Temeljne policije MUP-a RH, osiguranje<br />
objekata prepu{teno je istima, a provedba patrolno-pozorni~ke slu`be nastavljena je u<br />
suradnji s djelatnicima MUP-a RH. Odmah po osloba|anju ve}ih naseljenih mjesta<br />
uspostavljeni su kontrolno-nadzorni punktovi i isti su bili u funkciji tijekom 3-4 dana, radi<br />
sprje~avanja ulaska civila i neorganiziranog izvo`enja ratnog plijena. ^i{}enje – pretres naselja,<br />
ve}ih gradova i podru~ja du` glavnih komunikacija na novooslobo|enom podru~ju vr{eno je<br />
odmah po prolasku postrojbi HV-a od strane pripadnika AT postrojbi VP i dijelova Op}e<br />
vojne policije, ~ime su stvoreni uvjeti za boravak u oslobo|enim mjestima, gradovima i<br />
sigurnost u prometu na oslobo|enom podru~ju”. 522<br />
Do 10. rujna 1995. Vojna policija je prepratila i kriminalisti~ki obradila 1576 osoba.<br />
“Kriminalisti~kom obradom, u suradnji sa SIS-om i MUP-om RH, uz krivi~nu prijavu i<br />
zasebno izvje{}e, tijelima pravosu|a prepra}eno je ukupno 659 osoba, koje se osnovano<br />
sumnji~e za po~injena krivi~na djela na {tetu Republike Hrvatske”. 523 Na podru~ju vra}enom<br />
518 N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 559; Usp. Izvje{taj vojna operacija “Oluja” i poslije, I dio:<br />
biv{i sektor Jug, <strong>Hrvatski</strong> helsin{ki odbor za ljudska prava, Zagreb, 1999.<br />
519 VSA MORH: Uprava SIS, Odjel Karlovac-Odsjek Sisak, Ur. br. 512M5-01/05-06-99-239, Slu`bena bilje{ka<br />
(nedatirano).<br />
520 MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. SP 018-04/95-151/02, Ur. br. 512-01-04/95-73 od 8. 8.<br />
1995. (UNCRO, Sto`er Zagreb, br. 1000-2(MA) od 8. 8. 1995. u 14.47, Aktivnosti u Ostoji}ima).<br />
521 O tome svjedo~e izjave srpskih izbjeglica iz Hrvatske u srpskom tisku nakon “Oluje”: Na{a Borba, 12.-13. 8.<br />
1995., 193-194; Vreme, 14. 8. 1995., 4; Oluja pobjede – fotomonografija, HMDCDR, Zagreb, kolovoz 2007.,<br />
178. Osim toga, i druge izjave Srba izbjeglih iz Hrvatske pokazuju da su paljene zgrade i razni objekti – “da ih ne<br />
bi ostavili Hrvatima”. Primjerice, u Donjem Lapcu izbjegli Srbi su prije odlaska zapalili hotel “Kamensko”,<br />
policijsku postaju i jo{ “najmanje 3-4 objekta”. Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, <strong>Hrvatski</strong> helsin{ki odbor, Zagreb<br />
2001., 25 (bilj. 23), 34. Usp. @ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka<br />
Konstantinovi}-Vili}, Nata{a Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kne`i}, Institut za kriminolo{ka i<br />
sociolo{ka istra`ivanja Beograd, Beograd, 1996., 127-128.<br />
522 MORH, GSHV: Uprava Vojne policije, Kl. SP-80-01/95-158, Ur. br. 512-19-01-95-632 od 16. 9. 1995.,<br />
Ra{~lamba.<br />
523 Isto.<br />
135
pod ustavni poredak Vojna policija je zbog nestegovnog pona{anja privela 558 pripadnika<br />
HV-a, od ~ega su 262 zadr`ana. Podnijela je 445 stegovnih prijava, pretresla 1059 pripadnika<br />
HV-a i od 669 oduzela otu|enu imovinu s oslobo|enih podru~ja. U suradnji s<br />
Kriminalisti~kom policijom MUP-a RH izvr{ila je kriminalisti~ku obradu za 321 krivi~no<br />
djelo, od ~ega: 13 ubojstava, 18 slu~ajeva stradanja pripadnika HV-a nesretnim slu~ajem, 191<br />
paljevinu, 13 miniranja i 86 ostalih krivi~nih djela (uglavnom otu|ivanje imovine). “Od<br />
poznatih po~initelja navedenih kaznenih djela 79 su pripadnici HV-a, a u 274 slu~aja civilne<br />
osobe”. 524<br />
Operacija Oluja u mnogo~emu je bila klasi~na operacija kopnene vojske uz sudjelovanje<br />
ratnog zrakoplovstva. U odnosu na prvobitnu zamisao znatno je odstupila u tehni~koj<br />
izvedbi. U rodovskom pogledu bila je to operacija pje{a~kih postrojbi, podr`anih sna`nim<br />
topni{tvom. Nakon proboja protivni~kih crta poja~ana je uporaba oklopno-mehaniziranih<br />
sastava s kojima je vr{eno gonjenje i iskori{tavanje postignutog uspjeha. Iako se mo`e re}i da<br />
su sve brigade koje su sudjelovale u operaciji pripomogle njezinom uspjehu, najve}i teret<br />
operacije podnijele su profesionalne postrojbe HV-a i specijalne snage MUP-a RH. Izvr{ile su<br />
zada}u proboja na najzahtjevnijim pravcima, a potom su osloncem na oklopno-mehanizirane<br />
snage brzo iskoristile po~etni uspjeh. I ova operacija je pokazala da je napadno djelovanje, kao<br />
zahtjevniji oblik borbe, za pri~uvne postrojbe, brigade i domobranske pukovnije, dakako uz<br />
neke izuzetke, uglavnom prezahtjevna zada}a. 525<br />
U operaciji Oluja u napadnim djelovanjima sudjelovala su sva zborna podru~ja, osim ZP<br />
Osijek i Ju`nog boji{ta, koji su provodili obrambeni dio operacije. U napadnom dijelu<br />
operacije sudjelovalo je: pet gardijskih brigada HV-a, 1. hrvatski gardijski zdrug, jedna<br />
gardijska bojna, 23 domobranske pukovnije, 18 brigada HV-a (16 pri~uvnih i 2 ro~ne), tri<br />
brigade PZO-a, ~etiri sredi{njice za ED, dijelovi topni~ko-raketne brigade, dijelovi<br />
protuoklopne topni~ko-raketne brigade, dijelovi in`enjerijske brigade, pukovnija veze, cijeli<br />
HRZ i PZO, dijelovi HRM-a (za prijevoz postrojbi) i 2500 pripadnika specijalnih postrojbi<br />
MUP-a RH. 526 Ukupno je sudjelovalo 127 tisu}a ljudi. Dio anga`iranih snaga imao je iza<br />
sebe vi{emjese~no bojevo djelovanje na planini Dinari, Livanjskom i Glamo~kom polju, te u<br />
zapadnoj Slavoniji.<br />
Na srpskoj strani bilo je oko 40 tisu}a ljudi organiziranih u pet korpusa u kojima je bilo:<br />
11 pje{a~kih brigada, ~etiri motorizirane brigade, tri lake brigade, oklopna brigada, specijalna<br />
brigada, samostalni pje{a~ki bataljun, dva odreda, grani~ni odred, izvidni~ko-diverzantski<br />
odred, mje{oviti artiljerijski puk, mje{oviti protuoklopni artiljerijski puk, laki artiljerijskoraketni<br />
puk PZO-a, dva mje{ovita artiljerijska divizijuna, dva mje{ovita protuoklopna<br />
artiljerijska divizijuna, in`enjerijski bataljun, pet pozadinskih baza i ratno zrakoplovstvo s<br />
protuzra~nom obranom.<br />
524 Isto.<br />
525 U ra{~lambi CIA-e, u zaklju~ku o provedbi Oluje, navodi se da bez pri~uva stati~ne pje{a~ke brigade SVK nisu<br />
bile u stanju odgovoriti na brze operacije HV-a, a da pogotovo nisu bile u stanju zaustaviti gardijske brigade. No,<br />
napominje se da je napade domobranskih pukovnija i pri~uvnih brigada HV-a SVK gotovo rutinski odbijala, jer<br />
su njihovi pripadnici “bili mnogo manje istrenirani, odnosno uvje`bani, jer im je nedostajala disciplina i jer su bili<br />
osjetno manje motivirani od jedinica Garde”, te da bi “SVK vjerojatno zaustavila ofenzivu HV-a da je potonja<br />
napala samo s tim postrojbama”. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 375.<br />
526 Prema tvrdnji generala u mirovini mr. sc. @eljka Sa~i}a u Oluji je sudjelovalo 3100 pripadnika Specijalne<br />
policije. HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.<br />
136
Operacijom Oluja oslobo|eno je 10.400 ~etvornih kilometara ili 18,4% ukupne povr{ine<br />
Republike Hrvatske. Ukupni gubici su iznosili 0,12%, odnosno 196 poginulih, 1100<br />
ranjenih (te`e 572 i lak{e 528), 3 zarobljena, 15 nestalih. Ukupno 1314 osoba. Do 21.<br />
kolovoza 1995. asanirano je i uredno pokopano 560 poginulih pripadnika SVK.<br />
Ratni plijen bio je: 54 oklopna bojna vozila, 497 vojnih motornih vozila, 6 juri{nih<br />
zrakoplova, 22 in`enjerijska stroja, 4112 komada pje{a~kog oru`ja, 159 ru~nih baca~a, 120<br />
raznih minobaca~a; 98 topni~kih oru|a kalibra od 76 do 152 mm, 6 vi{ecjevnih lansera<br />
raketa 128 mm, 59 protuzrakoplovnih topova i drugog oru`ja. 527<br />
Ratni plijen<br />
527 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. Dr.<br />
Ivica Kostovi} je 29. kolovoza 1995. izjavio da je u Oluji poginulo 211 hrvatskih vojnika i policajaca. Vojna<br />
operacija ’Oluja’ i poslije, <strong>Hrvatski</strong> helsin{ki odbor, Zagreb 2001., 17 (bilj. 14).<br />
137
“ETNI^KO ^I[]ENJE” ILI SAMOVOLJNI ODLAZAK<br />
Najintrigantniji dio operacije Oluja koji i danas izaziva najvi{e prijepora jest pitanje<br />
jesu li pobunjeni Srbi okupirano podru~je Republike Hrvatske (UNPA sektori Sjever<br />
i Jug) napustili svojevoljno ili su protjerani, odnosno je li Hrvatska operacijom Oluja<br />
provela etni~ko ~i{}enje pobunjenih Srba? Hrvatsku krivnju neki dokazuju na temelju<br />
“Brijunskog transkripta”, koji se razli~ito tuma~i. Neka tuma~enja toliko su radikalna, da<br />
zapravo pokazuju potpuno nerazumijevanje problematike, pa tako pojedinci forsiraju “teoriju<br />
zavjere”, a rat do`ivljavaju kao dogovor izme|u lidera Hrvatske i Srbije. 528 No, rije~ je o<br />
problemu koji se ne mo`e svesti na 1995. godinu, ve} ga treba gledati u kontekstu povijesnog<br />
procesa od po~etka pobune Srba u Hrvatskoj, pa do kraja rata. Ve} su prvi istupi predstavnika<br />
pobunjenih Srba bili jasan izraz stajali{ta o nepristajanju na po{tivanje legalno izabrane vlasti<br />
u Hrvatskoj, koje je ubrzo preraslo u stajali{te o nemogu}nosti su`ivota s Hrvatima. Pet<br />
godina nakon izbijanja pobune, u samoj RSK je u javnim nastupima znanih i neznanih<br />
Kraji{nika dominirala tvrdnja da se s Hrvatima ne mo`e `ivjeti. 529 S obzirom na njihov<br />
masovan odziv na plebiscitu “o autonomiji Krajine” i njihovo masovno sudjelovanje u<br />
oru`anoj pobuni, masovan odlazak stanovnika srpske nacionalnosti iz Hrvatske je logi~an.<br />
Najave masovnoga odlaska Srba iz Hrvatske zabilje`ene su u ranoj i u zavr{noj fazi rata.<br />
Primjerice, u sklopu napadne operacije glavnine Oru`anih snaga SFRJ protiv Hrvatske, na<br />
Kordun je krajem rujna 1991. dovedena 169. motorizirana brigada JNA iz Loznice. Brigada<br />
se ubrzo raspala pa je donesena odluka da se ona povu~e u Srbiju, na {to je reagiralo vodstvo<br />
pobunjenih Srba na tom podru~ju: Vijest da sa karlova~kih polo`aja povla~ite 169. mtbr,<br />
pronijela se munjevito kroz cijeli Kordun. Narod je po~eo spontanu evakuaciju, a me|u borcima<br />
ima straha, pomutnje i be`anja s polo`aja. Ako dozvolite da 169. mtbr ode sa polo`aja pre nego<br />
{to je zameni druga jedinica JNA nastupi}e katastrofalne posledice za koje }ete biti vi direktno<br />
odgovorni. Zato vas jo{ jednom molimo, da prije nego {to povu~ete 169. mtbr dovedete drugu<br />
jedinicu, koja }e zajedno sa na{im snagama TO {tititi ovaj narod. 530 Za takvo stajali{te nije bilo<br />
nikakvog opravdanja, jer su hrvatske snage bile u defenzivi, a JNA u jednoj od boljih faza rata<br />
protiv Hrvatske.<br />
Jednako tako, u referatu o bojnoj spremnosti Komande Kninskog korpusa iz sije~nja 1992.<br />
ka`e se da je narod Krajine apsolutno protiv odlaska JNA: Srpski narod bi krenuo zajedno sa<br />
jedinicama korpusa jer nema poverenja u mirovne snage OUN bez JNA na teritoriji Krajine. 531<br />
528 Primjerice, lako}a s kojom je novinarka A. Dragojevi} poistovjetila brijunski sastanak s nacisti~kim planom<br />
istrjebljenja @idova u Drugom svjetskom ratu govori o potpunom nerazumijevanju problematike i pojmova.<br />
Andrea DRAGOJEVI], “Brijunski protokol”, Zarez, Zagreb, 21. 10. 2004., 9.<br />
529 Vi{e o tom kod Nikica BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, ^asopis za<br />
suvremenu povijest, 36/2, 2004., 441-446.<br />
530 VSA MORH: Op[TO Vojni} od 11. 10. 1991., Molba.<br />
138
Sli~an primjer zabilje`en je i u osvrtu na reakcije stanovni{tva i politi~kih stranaka RSK,<br />
nakon operacije Bljesak, u kojem je Odjel sigurnosti Glavnog {taba vojske krajinskih Srba<br />
izvijestio zapovjednika SVK da kod stanovni{tva vlada mi{ljenje da je Z. Slavonija prodata od<br />
Srbije i S. Milo{evi}a, te da je posledica novonastale situacije i intenziviranje procesa iseljavanja<br />
stanovni{tva ovog dela Krajine i to uglavnom u SRJ, odnosno Srbiju. 532 Potom je u pismu<br />
predsjedniku Republike Srbije S. Milo{evi}u, predsjednik krajinskih Srba M. Marti} napisao:<br />
Gospodine Predsjedni~e, tragedija koja je zadesila srpski narod najnovijom agresijom Hrvatske na<br />
zapadnu Slavoniju ima te{ke i nesagledive posljedice po rje{enje cjelokupnog srpskog pitanja. Ne<br />
samo da je izgubljen teritorij i ne samo da je stradalo na stotine civila, ono {to u ovom ~asu u`asa<br />
nespokoj ~ini jo{ i ve}im je toliko pro{ireno uvjerenje kod naroda da je srpsko pitanje izdano, i to<br />
od strane samih Srba. Du` cijele Krajine {iri se glas o njenoj predaji; ljudi sa nevjericom konstatuju<br />
da nas je zaboravila i Srbija i Republika Srpska. U mnogim selima i gradovima narod se pakuje<br />
i sprema za iseljavanje. 533<br />
Od Milo{evi}a je tada tra`eno privremeno slanje oko dvije tisu}e pripadnika Vojske<br />
Jugoslavije i MUP-a Srbije u garnizone u Krajinu da bi svojom nazo~no{}u povratili<br />
psiholo{ku stabilnost stanovni{tva, i pobunjenim hrvatskim Srbima u RSK omogu}ili vrijeme<br />
za saniranje i stabilizaciju stanja. 534 Zbog operacije Bljesak, Republi~ki {tab Civilne za{tite<br />
RSK naredio je aktiviranje – mobilizaciju svih regionalnih i op}inskih {tabova civilne za{tite<br />
sa zadacima: uspostave stalnog de`urstva; “preduzimanje organizovanih i pripremnih mjera i<br />
radnji za provo|enje svih mjera za{tita i spasavanja s te`i{tem na sklanjanju, evakuaciji i<br />
zbrinjavanju stanovni{tva”; utvr|ivanje stanja i mogu}nosti poduze}a i organizacija od<br />
interesa za za{titu i spasavanje. 535<br />
Prvog dana Oluje Vrhovni savjet obrane RSK donio je odluku koja je dovela do iseljenja<br />
ve}ine srpskog stanovni{tva s okupiranoga podru~ja Hrvatske. S odlukom Vrhovnog savjeta<br />
obrane javnost je upoznata 4. kolovoza u 20 sati. U Odluci je re~eno da se zbog preventivnih<br />
i bezbjednosnih razloga organizuje evakuacija civilnog stanovni{tva Sjeverne Dalmacije i ju`nog<br />
dijela Like. Š...š Na ovaj potez Vrhovni savjet odbrane se odlu~io kako bi se za{titilo civilno<br />
stanovni{tvo od eventualnih daljnjih napada hrvatske artiljerije i kako bi srpski borci, koji dr`e<br />
linije odbrane, bili rastere}eni brige za svoje porodice. 536 Sat kasnije Vod za elektronsko<br />
djelovanje 1. gardijske brigade HV-a imao je informaciju da je po zapovijedi Milana Marti}a<br />
zapo~eta Š...š organizirana “evakuacija” `ena, djece i staraca. 537 [to je slijedilo vidi se iz<br />
svjedo~enja izvjesne Jagode, 45-godi{nje majke dvoje maloljetne djece, odnosno iz njezina<br />
opisa patnje naroda koji su njegove vo|e povele u izbjegli{tvo: Tog dana, kada je Krajina pala,<br />
4. avgusta, ja sam jo{ uvijek radila. Mi smo bili u kasarni, u skloni{tu. Samo ~ujemo poginuo taj,<br />
531 HDA, RSK: Komanda 9. korpusa, Str. pov. br. 23-34 od 22. 1. 1992., Referat o borbenoj gotovosti korpusa<br />
za 1991. godinu.<br />
532 POA: Glavni {tab SVK, Odeljenje bezbednosti, Str. pov. br. 33-136 od 5. 5. 1995., Reakcije stanovni{tva i<br />
politi~kih stranaka povodom gubitka Z. Slavonije.<br />
533 POA: RSK, Predsjednik Republike od 6. 4. 1995., Molba. Iz konteksta dokumenta razvidan je pogre{an<br />
nadnevak. Pismo s identi~nim sadr`ajem dostavljeno je i predsjedniku SRJ Zoranu Lili}u.<br />
534 Isto.<br />
535 POA: RSK, Republi~ki {tab Civilne za{tite, Br. Str. pov. 01-44/95 od 1. 5. 1995., Nare|enje.<br />
536 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 179.<br />
537 MORH, GSHV: 1. gbr, Vod za ED, Kl. 804-08/95-02/02, Ur. br. 1111-11-95-215, 4. 8. 1995., Dnevno<br />
izvje{}e.<br />
139
poginuo taj. To su bili samo mrtvi po kasarni. Kad se malo smirilo, ja sam po{la ku}i. Pitali smo<br />
na{eg komandanta ho}emo li mi bje`at, ho}emo li se povla~it’. On je rekao da ne}emo nikuda. Ja<br />
sam do{la ku}i. Djecu sam stavila da spavaju. U podrumu smo imali tri deke. Tu je bilo jo{<br />
kom{ija. U me|uvremenu je do{ao neki ~ovjek koji je javio da je pokret. Od straha, od panike, mi<br />
se nismo sjetili da uzmemo ne{to od garderobe. Gledali smo da spremimo djecu, da ih sklonimo,<br />
jer su rekli da se ujutro o~ekuje bombardovanje. Ja sam samo uzela one deke da mogu djecu<br />
zamotati. Kud god smo prolazili bila je pusto{. Ku}e su gorjele uz put. Moj brati} je izostao iza<br />
nas. Prekinuli su kolonu i on je 9 kilometara, od Topuskog do Dvora na Uni, i{ao po lje{evima.<br />
Tu su Muslimani prekinuli kolonu i sve poklali, poubijali. Moja djeca su se stra{no upla{ila. Š...š<br />
Kad smo prilazili Topuskom ~ulo se granatiranje. Taman smo nailazili iz jedne okuke i u tom je<br />
momentu granata pala. Dvije minute prije. I sad taj u`as. Ku}a gori, a ljudi su unutra. Š...š Iza<br />
jednog zavoja je bila jedna lijepa ku}ica kraj ceste. U tu ku}u je pala granata. Mi smo vidjeli<br />
onako dje~icu kako se igraju okolo i kako smi mi izi{li iza, tako je granata pala. Komadi lima su<br />
bili na cesti. Jauk, zapomaganje. Š...š Formirane su kolone. Neki su preticali one koji su i{li sporije.<br />
Ali niko nije pazio ni na koga. Da li je neko bolestan, da li umire. Recimo, jedna moja kom{inica<br />
i ro|aka je putem umrla. Sin ju je neko vrijeme vozio onako mrtvu. Poslije vi{e nije mogao jer je<br />
djecu po~ela hvatati panika. Onda ju je on samo onako prevalio iz kola u jarugu pored puta,<br />
zatrpao granjem i oti{ao dalje. Zamislite kako taj ~ovjek danas `ivi. A nije imao mogu}nosti da<br />
ne{to drugo uradi. Da je sahrani. Djeca su isto tako umirala. Vru}ina je bila stra{na. 538<br />
Kada je po~ela Oluja hrvatski mediji su objavili poruku koju je predsjednik Republike<br />
Hrvatske dr. F. Tu|man ujutro 4. kolovoza uputio hrvatskim gra|anima srpske nacionalnosti.<br />
Pripadnike srpske paravojske pozvao je da predaju oru`je, uz jamstvo da }e im biti udijeljena<br />
amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu po~inili ratne zlo~ine u pobuni<br />
pozvani su da ostanu kod svojih ku}a i bez straha do~ekaju hrvatsku vlast. 539 Neki dr`e da ta<br />
poruka nije bila iskrena 540 i kao dokaz naj~e{}e navode brijunski transkript. No, taj transkript,<br />
kao i drugi koji se selektivno objavljuju u javnosti mogu se osporiti s drugim transkriptima,<br />
ali takvi, naravno, nisu pu{teni u javnost. Primjerice, u jednom od transkripata, nastalom u<br />
studenome 1991., par dana pred pad i okupaciju Vukovara, u te{kom i mu~nom stanju rata<br />
~iji se kraj nije nazirao, a u kojem su zbog nastale psihoze uvjeti itekako bili “pogodni” za<br />
osvetu, protjerivanje i razna zlodjela nad Srbima u Hrvatskoj, Franjo Tu|man je na raspravi<br />
o ekstremnim pona{anjima u Hrvatskoj rekao da }e se suprotstaviti mi{ljenima da “ne mo`e<br />
niti jedan Srbin ostati u Hrvatskoj”. 541 Za{to bi takvo mi{ljenje promijenio kad je bio<br />
nadomak pobjede? Uostalom, i raspolo`ivi izvori pokazuju da hrvatska strana nije planirala i<br />
provela protjerivanje pobunjenih Srba. 542<br />
538 @ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka Konstantinovi}-Vili}, Nata{a<br />
Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kne`i}, Institut za kriminolo{ka i sociolo{ka istra`ivanja Beograd,,<br />
Beograd, 1996., 127-128.<br />
539 Kronologija rata 1989.-1998., <strong>Hrvatski</strong> informativni centar, Zagreb, 1998., 504.<br />
540 Usp. N. BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, 442-443.<br />
541 Zapisnik sa sastanka odr`anog u Uredu predsjednika Republike Hrvatske u ~etvrtak, 14. studenoga 1991.<br />
godine.<br />
542 N. BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, 461.<br />
140
Kolona srpskih izbjeglica<br />
141
142
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HDA-1741, Nacionalne manjine, fasc. 902/17.<br />
143
ZAKLJU^AK<br />
Oko politi~kog zale|a operacije Oluja dosta je spekulacija. Zlo~ina~ko pona{anje<br />
vojske bosansko-hercegova~kih Srba u za{ti}enoj zoni Srebrenica, a potom i<br />
zajedni~ki napad na Biha} s pobunjenim hrvatskim Srbima, utjecali su na polo`aj<br />
Hrvatske. Ona je postala ~imbenik koji je mogao pripomo}i razrje{enju bosanskohercegova~ke<br />
krize, {to je naravno imalo svoju cijenu – razumijevanje za interese Hrvatske na<br />
podru~ju izvan nadzora legalne vlasti. O~ito je da je postojala pre{utna suglasnost utjecajnog<br />
dijela me|unarodne zajednice da se izvede brza oslobodila~ka operacija. Ne treba zaboraviti<br />
da operacija Oluja, uz oslobodila~ku, ima i ni{ta manje va`nu humanitarnu zna~ajku, a to je<br />
deblokada {ireg podru~ja Biha}a.<br />
SVK je bila u obrani i u tome je kompenzirala broj~anu nadmo} hrvatskih snaga. Po<br />
naoru`anju i vojnoj opremi bila je ravnopravan protivnik HV-a, ~ak je i bolje stajala s<br />
oklopni{tvom. Njezina slabost le`ala je u ~injenici da je bila vojna sila sustava koji nije imao<br />
osnovu za samostalno postojanje. RSK je bila tvorevina koja je nastala uslijed nerealiziranih<br />
svesrpskih planova o isto takvoj dr`avi. Politi~ko-teritorijalna tvorevina iz koje je nastala SAO<br />
Krajina bila je samo takti~ki korak koji je Srbima u Hrvatskoj u vrijeme raspada SFRJ trebao<br />
dati legalitet i legitimitet, na temelju kojeg su trebali od me|unarodne zajednice dobiti<br />
“zeleno svijetlo” za ostanak u krnjoj Jugoslaviji. No, projekt je propao, tj. JNA nije potukla<br />
Hrvatsku vojsku, {to je bio jedini na~in da Hrvatska prihvati srpski diktat o granicama. SAO<br />
Krajina stoga je postala RSK, u poku{aju stvaranja dr`ave, kada je ve} propao projekt<br />
autonomije, koja se trebala priklju~iti srpsko-crnogorskom dijelu Jugoslavije. Nakon toga se<br />
poku{alo preko UNPROFOR-a i UNCRO-a odr`ati nekakvu politi~ko-teritorijalnu<br />
organizaciju, {to im je, bez obzira na podozrivost pobunjenih Srba prema me|unarodnim<br />
snagama, nekoliko godina doista i uspijevalo. No, vrijeme je radilo protiv RSK, a njezin<br />
polo`aj i unutarnje politi~ko stanje pogor{avalo se, jer nije imala materijalnu osnovu, kao {to<br />
nije imala ni personalni, napose intelektualni potencijal za stvaranje ne~eg organiziranijeg od<br />
podru~ja s malo zakona, mnogo samovolje i, mo`da najpreciznije, vladavine ja~ih. Ilustrativna<br />
je ocjena koju je sredinom srpnja 1995., neposredno pred Oluju, dao jedan pukovnik Vojske<br />
Jugoslavije, anga`iran u Zrakoplovstvu i protuzra~noj obrani SVK: Putuju}i prostorima RSK i<br />
borave}i u gradovima, lako se uo~ava da se nije ni{ta radilo na razvojnom ure|enju. Eksploatisana<br />
su postoje}a dobra i ~ekao se neki ishod od neke druge strane. Nigde nije postavljen neki cilj koji<br />
bi bio normalan za svako iole organizovano dru{tvo. Stagniralo se u svim dru{tvenim bogatstvima.<br />
Kultura naroda je dobila pogre{an pravac. Izgubljen je ose}aj za realnost u vremenu i prostoru u<br />
kome se `ivi. Š...š Narod RSK je iznuren stanjem kojim se gu{ila svaka inicijativa. Postupno i<br />
sistematski je prevladavao strah od usta{a-kolja~a. Zbog onog ’sve hrvatsko sru{iti’ `ivelo se u strahu<br />
od usta{ke doktrine ’sve srpsko pobiti’. A kada se ne kanali{e nagon samoodr`anja, jasno je kakve<br />
su sve manifestacije mogu}e. 543<br />
543 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 232.<br />
144
Poznati stru~njaci JNA, a kasnije i Vojske Jugoslavije, Todorovi} i Vili} korijene poraza<br />
RSK “prona{li” su u antikomunizmu SDS-a, koji je odbacio partizansku strategiju i<br />
nametnuo stanovni{tvu “gubitni~ku ~etni~ku strategiju i taktiku popa \uji}a”. 544 Tuma~enje<br />
je vrijedno spomena samo kao primjer razmi{ljanja ~iji je rok trajanja istekao s nestankom<br />
SFRJ.<br />
Krajina je nestala jer je bila zabluda u koju su prestali vjerovati i oni koji su dali prilog<br />
njezinom stvaranju. U zadnjim danima RSK pokazalo se da je njezina najslabija to~ka<br />
politi~ki i vojni vrh. Vrhovni savjet obrane, na kojem je dominirao Marti}, uve~er 4. kolovoza<br />
donio je odluku o skra}ivanju fronta u sjevernoj Dalmaciji. To je preko no}i 4./5. kolovoza<br />
dovelo do sloma i izvla~enja ljudstva Sjevernodalmatinskog korpusa prema Bosanskoj krajini.<br />
Istu sudbinu, poput domino efekta podijelili su i ostali korpusi SVK. Krajina je nestala<br />
mnogo br`e nego {to se o~ekivalo, s obzirom na snagu njezine vojske. Nakon pet godina<br />
Hrvatska je u ustavno-pravni poredak i teritorijalni sustav vratila vi{e od 18% pobunjenog i<br />
okupiranog podru~ja. Izvan nadzora je ostala isto~na Slavonija, Baranja i Srijem. Vrijeme je<br />
brzo pokazalo da ta podru~ja, kao i srbijanska politika, nisu `eljela reprizu Oluje na zapadnim<br />
granicama SR Jugoslavije. Uz posredovanje me|unarodne zajednice predstavnici pobunjenih<br />
Srba iz isto~ne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema pristali su na mirnu i postupnu<br />
reintegraciju, te su 12. studenoga 1995. u Erdutu potpisali “Temeljni sporazum o mirnoj<br />
reintegraciji toga podru~ja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske”. 545<br />
Autor fotografije: <strong>Davor</strong> Vi{nji}, 7. kolovoza 1995.<br />
544 Bo{ko TODOROVI], Du{an VILI], “Gubitni~ka strategija”, Vojska, 24. 8. 1995., 10-11.<br />
545 Kronologija rata, 536.<br />
145
LITERATURA<br />
Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, Central Intelligence<br />
Agency, Office of Russian and European Analysis, Washington, DC 20505, May 2002.<br />
BARI], Nikica, “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, ^asopis za suvremenu<br />
povijest, 36/2, 2004.<br />
BARI], Nikica, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka knjiga, Zagreb,<br />
2005.<br />
BERNI], Domagoj, BE[LI], Hrvoje, KRPAN, Vladimir, Katalog izlo`be “Pobjeda”: Povodom 10.<br />
obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja” 1995.-2005., Matica hrvatska Ogranak u Petrinji,<br />
Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Petrinja, Petrinja, 2005.<br />
BILAND@I], Du{an, Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999.<br />
BOBETKO, Janko, Sve moje bitke, Vlastita naklada, Zagreb, 1996.<br />
DOMAZET – LO[O, <strong>Davor</strong>, “Zavr{ne operacije Hrvatske vojske – uvjerljivost vojne mo}i i(ili)<br />
promjena strategijskog odnosa”, <strong>Hrvatski</strong> vojnik, Zagreb, 22/1997.<br />
DOMAZET – LO[O, <strong>Davor</strong>, Hrvatska i veliko rati{te, Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2002.<br />
FELI], Bejdo, brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002.<br />
GOTOVINA, Ante, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, Zborno podru~je Knin, Knin, 1996.<br />
GRANI], Mate, Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb, 2005.<br />
HOLBROOKE, Richard, Zavr{iti rat, [ahinpa{i}, Sarajevo, 1998.<br />
Hronologija 1990-1995., Banja Luka, 2002.<br />
Hrvatska strategija obrane, Centar za strate{ka istra`ivanja, MORH, Zagreb, 1995.<br />
IZETBEGOVI], Alija, Sje}anja: autobiografski zapis, [ahinpa{i}, Sarajevo, 2001.<br />
Izvje{taj vojna operacija “Oluja” i poslije, I dio: biv{i sektor Jug, <strong>Hrvatski</strong> helsin{ki odbor za ljudska prava,<br />
Zagreb, 1999.<br />
JOVI], Dejan, Jugoslavija: dr`ava koja je odumrla, Prometej, Zagreb, 2003.<br />
Kronologija rata 1989.-1998., <strong>Hrvatski</strong> informativni centar, Zagreb, 1998.<br />
MAMULA, Branko, Slu~aj Jugoslavija, CID, Podgorica, 2000.<br />
MARIJAN, <strong>Davor</strong>, Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002.<br />
MU[INBEGOVI], Hasib, [ILJAK, Remzija, BE]IREVI], Kemo, Operacija Vla{i}, Sarajevo, 1999.<br />
NOBILO, Mario, <strong>Hrvatski</strong> feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Nakladni<br />
zavod Globus, Zagreb 2000.<br />
Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 1-3, Zagreb, listopad – prosinac 1995.<br />
Otkaz mandata UNPROFOR-u: Tre}a obljetnica me|unarodnog priznanja Republike Hrvatske, MORH,<br />
Politi~ka uprava, Zagreb, 1995.<br />
OWEN, David, Balkanska odiseja, Hrvatska sveu~ili{na naklada : <strong>Hrvatski</strong> institut za povijest, Zagreb,<br />
1998.<br />
RADELI], Zdenko, MARIJAN, <strong>Davor</strong>, BARI], Nikica, BING Albert i @IVI], Dra`en, Stvaranje<br />
hrvatske dr`ave i Domovinski rat, [kolska knjiga, <strong>Hrvatski</strong> institut za povijest, Zagreb, 2006.<br />
146
RADINOVI], Radovan, “Realna pretnja na delu”, Vojska Krajine, br. 4-5, Jul-avgust 1993.<br />
RADI[I], Dragan, Hronologija doga|aja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995, Glas srpski –<br />
Centar za geostrate{ka istra`ivanja Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka, 2002.<br />
SEKULI], Milisav, Knin je pao u Beogradu, NIDDA Verlag GmbH, Bad Vilbel, 2001.<br />
Stenogrami o podjeli Bosne, Kultura&Rasvjeta – Civitas, Split – Sarajevo, 2005.<br />
[ARINI], Hrvoje, Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), Globus,<br />
International, Zagreb, 1999.<br />
TODOROVI], Bo{ko / VILI], Du{an Izdaja i odbrana Jugoslavije, Privredapublik, Beograd, 1990.<br />
TU\MAN, Franjo, Hrvatska rije~ svijetu : razgovori sa stranim predstavnicima, Hrvatska sveu~ili{na<br />
naklada, <strong>Hrvatski</strong> institut za povijest, Zagreb, 1999.<br />
TU\MAN, Franjo, Pet godina hrvatske pobjede, Ministarstvo obrane, Politi~ka uprava, Zagreb, 1996.<br />
TU\MAN, Franjo, Stanje hrvatske dr`ave i nacije, Ministarstvo obrane, Politi~ka uprava, Zagreb,<br />
1995.<br />
TU\MAN, Miroslav, Istina o Bosni i Hercegovini : dokumenti 1991.-1995., Slovo M, Zagreb, 2005.<br />
Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, Pan liber, Osijek, 1995.<br />
VRCELJ, Marko, Rat za Srpsku Krajinu: 1991.-1995., Srpsko kulturno dru{tvo “Zora”, Beograd,<br />
2002.<br />
@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka Konstantinovi}-Vili},<br />
Nata{a Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kne`i}, Institut za kriminolo{ka i sociolo{ka<br />
istra`ivanja Beograd, Beograd, 1996.<br />
@UNEC, Ozren, “Operacije Bljesak i Oluja”, Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995.,<br />
Naklada Jesenski i Turk : Dani, Zagreb : Sarajevo, 1999.<br />
FOTOGRAFIJE:<br />
– HMDCDR,<br />
– Sredi{nji vojni arhiv MORH-a,<br />
– Vojni muzej MORH-a,<br />
– Odjel Hrvatska vojna glasila MORH-a,<br />
– “Ve~ernji list” – fotodokumentacija,<br />
– fotoarhivi 1., 2., 4. i 9. gardijske brigade HV-a, 81. gardijske bojne, 1. HGZ,<br />
– Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata<br />
147
AP – autonomna pokrajina<br />
b/d – bojna djelovanja<br />
dp – domobranska pukovnija<br />
ED – elektronsko djelovanje<br />
gbr – gardijska brigada<br />
gbrHV – gardijska brigada HV<br />
GS HV – Glavni sto`er Hrvatske vojske<br />
GS HVO – Glavni sto`er Hrvatskog vije}a<br />
obrane<br />
G[ SV i G[ SVK – Glavni {tab Srpske vojske<br />
(Krajine)<br />
HDA – <strong>Hrvatski</strong> dr`avni arhiv<br />
HMDCDR – <strong>Hrvatski</strong> <strong>memorijalno</strong><strong>dokumentacijski</strong><br />
centar Domovinskog rata<br />
HR HB – Hrvatska Republika Herceg – Bosna<br />
HR-DAS – <strong>Hrvatski</strong> dr`avni arhiv u Sisku<br />
HRZ – Hrvatsko ratno zrakoplovstvo<br />
HUPMEZ – <strong>Hrvatski</strong> ured pri Promatra~koj<br />
misiji Europske zajednice<br />
IKM – Istureno komandno mjesto<br />
Iv – Izvidni~ki vod<br />
IZM GSHV – Istureno zapovjedno mjesto<br />
Glavnog sto`era Hrvatske vojske<br />
IZpM – Istureno zapovjedno mjesto<br />
K – korpus<br />
KK – Kraji{ki korpus<br />
KMORH – Kabinet ministra obrane Republike<br />
Hrvatske<br />
KSJ – Korpus specijalnih jedinica<br />
lpbr – laka pje{a~ka brigada<br />
MORH – Ministarstvo obrane Republike<br />
Hrvatske<br />
NATO – North Atlantic Treaty Organization<br />
(Organizacija Sjevernoatlantskog pakta)<br />
OG – operativna grupa<br />
OG-2 – Druga operativna grupa<br />
148<br />
KRATICE<br />
pbr – pje{a~ka brigada<br />
PMEZ – Promatra~ka misija Europske zajednice<br />
POA – Protuobavje{tajna agencija<br />
PU – Politi~ka uprava<br />
RP – ratni plan<br />
RSK – Republika Srpska Krajina<br />
SAO – Srpska autonomna oblast<br />
SAOK – Srpska autonomna oblast Krajina<br />
SFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika<br />
Jugoslavija<br />
SIS – Sigurnosno-informativna slu`ba<br />
SJP MUP – Specijalne jedinice Ministarstva<br />
unutarnjih poslova<br />
SVA MORH – Sredi{nji vojni arhiv<br />
Ministarstva obrane Republike Hrvatske<br />
SVK – Srpska vojska Krajine<br />
TO – Teritorijalna obrana<br />
TS-2 – Druga takti~ka skupina<br />
UN – Ujedinjeni narodi<br />
UNCRO – United Nations Confidence<br />
Restoration Operation in Croatia (Operacija<br />
UN-a za uspostavljanje povjerenja u<br />
Hrvatskoj)<br />
UNPA – United Nations Protected Area<br />
(Za{ti}eno podru~je Ujedinjenih naroda)<br />
UNPROFOR – United Nations Protection<br />
Forces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda)<br />
USMSP – Ured za suradnju s Me|unarodnim<br />
sudom pravde<br />
v/o – vojni obveznici<br />
VP– Vojna po{ta<br />
VRH – Vlada Republike Hrvatske<br />
VRS – Vojska Republike Srpske<br />
VSA MORH – Vojnosigurnosna agencija<br />
Ministarstva obrane Republike Hrvatske
ZHRZ – Zapovjedni{tvo Hrvatskog ratnog<br />
zrakoplovstva<br />
ZM – zapovjedno mjesto<br />
z/o – zona odgovornosti<br />
ZP – Zborno podru~je<br />
ZZP – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja<br />
ZZPB – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja<br />
Bjelovar<br />
ZZPG – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja<br />
Gospi}<br />
ZZPK – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja<br />
Karlovac<br />
ZZPO – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja<br />
Osijek<br />
ZZPS – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Split<br />
ZZPZ – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja<br />
Zagreb<br />
149
@IVOTOPIS<br />
<strong>Davor</strong> MARIJAN (1966.) {kolovao se u Livnu i Zagrebu u<br />
kojem je 1994. zavr{io dvopredmetni studij povijesti i arheologije<br />
na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2005. magistrirao<br />
i 2006. doktorirao s temom “Jugoslavenska narodna armija i<br />
raspad Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije 1987.-<br />
1992. godine”. Od 2001. radi u Hrvatskom institutu za povijest<br />
na projektu “Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat<br />
1991.-1995.-1998.”. Bavi se vojnom povije{}u Hrvatske i<br />
Jugoslavije za razdoblje od 1941. do 1995. godine. Do sada je<br />
objavio ~etiri knjige i dvadesetak znanstvenih i stru~nih ~lanaka.<br />
Objavljene knjige:<br />
Borbe za Kupres 1942., AGM, Zagreb, 1999.<br />
Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002.<br />
Bitka za Vukovar, <strong>Hrvatski</strong> institut za povijest: Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i<br />
Baranje, Zagreb-Slavonski Brod, 2004.<br />
Grani~ari: Prilog za ratni put 108. brigade Zbora narodne garde Republike Hrvatske,<br />
<strong>Hrvatski</strong> institut za povijest: Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski<br />
Brod, 2006.<br />
* * *<br />
... Klju~na je stvar, Oluja se nije mogla izbje}i. Oluja se ne mo`e gledati izvan konteksta 1990.-<br />
1991. Stvar je u tome da svrha SAO Krajine, nastale 1990., odnosno Republike Srpske Krajine,<br />
samoprogla{ene krajem 1991., nije bila stvaranje samostalne dr`ave u Hrvatskoj. Pobunjeni Srbi<br />
su i{li na pripajanje Srbiji, netko to zove Jugoslavija, netko Velika Srbija, u kona~nici to se svodi<br />
na dr`avu u kojoj `ive svi Srbi. I kad je taj projekt propao 1991., spa{ava se {to se mo`e i stvara<br />
se RSK. Tri-~etiri godine traju stalni pregovori s vodstvom pobunjenih Srba, kojima je doista<br />
nu|eno sve {to se ponuditi mo`e, a oni su sve odbili. I na kraju ostala je samo vojna opcija kojom<br />
je to rije{eno. ...<br />
... Me|utim, kad po~ne rat, rat je va`no dobiti. Ono {to je bitno u cijeloj ovoj stvari i {to<br />
dokumenti doista uvjerljivo govore ... Hrvatska je na sve mogu}e na~ine nastojala izbje}i rat. U<br />
arhivi predsjednika Tu|mana imate jako mnogo dokumenata iz kojih se doista vidi da je on<br />
nastojao izbje}i rat. I u tom kontekstu, ~injenica je da je rat bio u granicama Hrvatske, Hrvatska<br />
nije napadala, Hrvatska je napadnuta, i to treba imati na umu.<br />
– Stvari se doslovno ubrzavaju s prvom Biha}kom krizom krajem 1994., i tada polako kre}e<br />
taj hrvatski operacijski ciklus s Livanjskog polja: uzimanje Dinare. To traje dugo, i to je jo{ jedan<br />
dio o kojem treba voditi ra~una u pri~i o slamanju RSK ... I u ovom ratu postoji pri~a o mitovima.<br />
150
Svako ima svoje mitove, i postoji ~uveni mit o srpskoj nepobjedivosti. ... U tom kontekstu treba<br />
voditi ra~una da su krajinski Srbi sedam mjeseci gledali kako im Hrvatska vojska uzima Dinaru.<br />
Ja sam ro|en u blizini, i znam kakve su te{ke zime na tom podru~ju. I, prakti~no, njima se dogodi<br />
da kompletni dinarski kompleks uz pomo} pri~uve, polako uzmu dvije postrojbe koje nisu<br />
domicilno s tog podru~ja. Evo, 7. gardijska brigada je iz sjeverozapadne Hrvatske, gdje je sasvim<br />
druga~iji tip klime i reljefa, te 4. gardijska brigada, koja ipak gravitira ju`nom djelu Hrvatske,<br />
njezino sjedi{te je bilo u Splitu, ali zapravo to je brigada ju`ne Hrvatske, rekao bih – jedna<br />
toplokrvna brigada koja do|e u jednu surovu zimu. Ti su se ljudi smrzavali gore, ali su izvr{ili<br />
svoju zada}u. I to je djelovalo, sve je to djelovalo na moral. ... Tako, prakti~no kad se gleda da je<br />
Zborno podru~je Split pro{lo Zimu ’94, koja je bila vrlo te{ka, potom je imalo dvije kratke<br />
operacije Skok 1 i Skok 2, pa jedno stvarno veliko Ljeto ’95 – uzimanje Bosanskog Grahova i<br />
Glamo~a, ~ini se da je Zbornom podru~ju Split Oluja bila lak{i dio zada}e.<br />
... Dugoro~no }e se svakako utvrditi razina otklona od zamisli i od provedbe. To je pitanje za{to<br />
su se dogodili zastoji. Primjerice, najpoznatiji zastoj bio je u napadu na Petrinju i oko toga se<br />
vuku, recimo tako, nekakvi repovi, i to vi{e u profesionalnom vojnom dijelu, nego {to izlazi u<br />
javnost, iako to u svemu i nije posebno va`no, jer operacija je bila uspje{na. Kad je operacija<br />
uspje{na sve mane postaju drugorazredne. Najtu`niji dio te pri~e je {to je 2. gardijska brigada<br />
izgubila nekoliko ~asnika, po kojima je ta brigada bila poznata. Na primjer, Predrag Matanovi}<br />
– zapovjednik bojne, ~asnik koji je bio jedan od simbola Gromova. To su ~asnici za kojima `ale<br />
svi oni koji su ratovali s njima i koji su ih poznavali. Na kraju postavlja se pitanje, a to je pitanje<br />
~iste taktike, za{to se nije i{lo na obuhvat, za{to se i{lo ravno. To su pitanja oko kojih }e trajati<br />
rasprave. General Ivan Basarac koji je vodio Zborno podru~je Zagreb nedavno je umro, tako da s<br />
te strane ne}emo znati neke stvari. On je imao svoje vi|enje, drugi su imali svoje. ...<br />
– Novinari su se sad fokusirali na taj dio Gotovinina, navodnog, slavljenja dva dana u Kninu.<br />
[to god da se dogodilo, ~injenica je da je Zborno podru~je Split ta dva dana prestalo s napadnim<br />
aktivnostima. Prema tome, ~ini se da se zada}a na tom podru~ju mogla izvr{iti ranije. No, svatko<br />
tko je pro{ao tim podru~jem, tko koliko-toliko zna geografske zna~ajke toga podru~ja, zna {to bi se<br />
dogodilo da su dvije gardijske brigade krenule iznad Knina na Pa|ene i dalje prema Srbu. Htjeli<br />
ili ne htjeli, tamo bi bilo mnogo `rtava. Kad se sve podvu~e, kad se sve trezveno i cjelovito razmotri,<br />
onda nema tu ve}ih zamjerki. To {to bi mo`da bilo zarobljeno jo{ vi{e oru`ja, {to bi HV danas<br />
imala 10-ak starih tenkova vi{e, nije to vrijedno ljudskih `rtava. A bilo bi daleko vi{e mrtvih, jer<br />
je to jedno usko grlo, i da su u njega upale dvije gardijske brigade, tu bi sva{ta bilo.<br />
– Najve}i problem Oluje je ono {to se dogodilo iza nje. To je ogroman prostor i svakako treba<br />
napraviti jednu podrobniju analizu, a to }e biti mogu}e s dokumentima MUP-a, koji mi, moram<br />
priznati, nisu bili dostupni. ... Govori se o nekakvoj brojci od 550 do 600 ljudi, ali gledajte, kad<br />
se ~ovjek sjeti kako su se pona{ale druge vojske kada su uzimale prostor, {to su one radile. Tu ulaze<br />
svakakvi ljudi, neki se ljudi vra}aju na sru{ene domove, neki `ele osvetu. Me|utim, ono {to je<br />
bitno, tu nema nikakve naznake da je to bio plan dr`ave. Za razliku od planskog, velikosrpskog<br />
projekta koji je izazvao rat. To je bitno re}i. Na najvi{im razinama vlasti u Hrvatskoj ne mo`e se<br />
re}i da je to bio plan dr`ave da spali, uni{ti i pobije, kao {to se stalno imputira, evo i u Haagu,<br />
kao zlo~ina~ki pothvat. Nema nikakvih naznaka za takve tvrdnje .....<br />
Iz intervjua <strong>Davor</strong>a <strong>Marijan</strong>a za Radio<br />
Zagreb (2. program, 4. listopada 2007.),<br />
povodom izlaska njegove knjige Oluja<br />
151
PRILOZI<br />
(pripremio Mate Rupi}, prof.)
SADR@AJ<br />
PRILOG 1. – PLANOVI POBUNJENIH SRBA IZ HRVATSKE O<br />
ODCJEPLJENJU TERITORIJA REPUBLIKE HRVATSKE I UJEDINJENJU<br />
SA SRBIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I SRBIJOM<br />
1. 1991., travanj 1., Titova Korenica – Odluka Izvr{nog vije}a Srpske autonomne oblasti<br />
Krajine o prisajedinjenju dijela teritorija Hrvatske Republici Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167<br />
2. 1991., travanj 30., Knin – Rje{enje Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o imenovanju<br />
Centralne komisije za provo|enje referenduma o prisajedinjenju Republici<br />
Srbiji i ostanku u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168<br />
3. 1991., svibanj 16., Knin – Odluka Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o<br />
prisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom<br />
i drugima koji `ele o~uvati Jugoslaviju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169<br />
4. 1991., lipanj 27., Knin – Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska<br />
Krajina i Srpske autonomne oblasti Krajina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170<br />
5. 1992., svibanj 1., Knin – Deklaracija Skup{tine o politi~kim ciljevima Republike<br />
Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172<br />
6. 1992., rujan 22., Banja Luka – Protokol o suradnji Vlada Republike Srpske i<br />
Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175<br />
7. 1992., rujan, Knin – Iz osnovnih programskih na~ela i ciljeva Srpske demokratske stranke . . 177<br />
8. 1992., listopad 31., Prijedor – Deklaracija o ujedinjenju Republike Srpske Krajine i<br />
Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179<br />
9. 1993., travanj 24., Banja Luka – Odluka o konstituiranju zajedni~ke Narodne skup{tine<br />
Republike Srpske Krajine i Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180<br />
10. 1993., srpanj 19., Knin – Zapisnik sjednice Vlada Republike Srpske i Republike<br />
Srpske Krajine na kojoj je dogovoreno ujedinjenje u jednu dr`avu te imenovana<br />
Komisija za izradu ustava i drugih pravnih akata vezanih za ujedinjenje . . . . . . . . . . . . . . . . 182<br />
11. 1993., kolovoz 10., Beograd – Prijedlog ministra vanjskih poslova Republike Srpske<br />
Krajine o izboru trenutnih ratnih ciljeva u svezi sukoba u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . 187<br />
12. 1994., velja~a 1., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o<br />
koalicijskom sporazumu sa Srpskom radikalnom strankom i zajedni~kom cilju –<br />
ujedinjenju svih srpskih zemalja te osnivanju jedinstvene srpske dr`ave. . . . . . . . . . . . . . . . . 189<br />
13. 1994., srpanj 5., Beograd – ^estitka Jovice Stani{i}a, na~elnika Slu`be dr`avne<br />
bezbjednosti Republike Srbije ministru unutarnjih poslova Republike Srpske<br />
Krajine povodom “dana bezbjednosti” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190<br />
14. 1994., kolovoz 4., Plitvi~ka Jezera – Zapisnik izvanrednog zasjedanja Skup{tine<br />
Republike Srpske Krajine na kojoj je prihva}en prijedlog o ujedinjenju s<br />
Republikom Srpskom, kao prvom koraku prema jedinstvenoj srpskoj dr`avi . . . . . . . . . . . . 191<br />
155
15. 1994., kolovoz 4., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine<br />
povodom zahtjeva da se na izvanrednom zasjedanju Skup{tine uvrsti to~ka o ujedinjavanju<br />
Republike Srpske Krajine i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom . . . . . . . . . . . . . . 195<br />
16. 1994., kolovoz 15., Knin – Priop}enje Srpske demokratske stranke Krajine nakon<br />
razgovora delegacije stranke s vodstvom Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196<br />
17. 1994., kolovoz 18., Prijedlog Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine<br />
Skup{tinama Srbije i Crne Gore za ujedinjenje u jednu dr`avu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197<br />
18. 1995., po~etak, ŠKninš – Prijedlog Plana uporabe Srpske vojske Krajine u sukobu s<br />
Oru`anim snagama Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198<br />
19. 1995., velja~a 8., Knin – Govori Milana Marti}a, Borislava Mikeli}a i Milana Babi}a na<br />
Skup{tini Republike Srpske Krajine na kojoj je razmatran pregovara~ki proces s<br />
Republikom Hrvatskom te Plan Z-4 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208<br />
20. 1995., velja~a 10., ŠKninš – Glavni {tab Srpske vojske Krajine dostavlja komandama<br />
korpusa i zna~ajnijim ~asnicima izvod iz izlaganja predsjednika Milana Marti}a o<br />
borbenoj gotovosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210<br />
21. 1995., o`ujak 30., Knin – Zaklju~ci Vlade Republike Srpske Krajine povodom<br />
promjene mandata za{titnih snaga Ujedinjenih naroda na okupiranom podru~ju<br />
Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215<br />
22. 1995., svibanj 6., ŠKninš – Pismo predsjednika RSK Milana Marti}a Slobodanu<br />
Milo{evi}u, predsjedniku Republike Srbije, nakon oslobodila~ke akcije Oru`anih snaga<br />
Republike Hrvatske u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216<br />
23. 1995., svibanj 18., Borovo Selo – Iz govora predsjednika Republike Srpske Krajine<br />
Milana Marti}a o dr`avnoj krizi nakon {to je Hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju<br />
te planovima za ujedinjenje s Republikom Srpskom kao prvom koraku ka ujedinjenju<br />
svih srpskih zemalja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217<br />
24. 1995., svibanj 20., Borovo Selo – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o<br />
pristupanju realizaciji ujedinjenja s Republikom Srpskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221<br />
25. 1995., svibanj 29., Knin – Zapisnik Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je<br />
dana suglasnost na odluku o dr`avnom ujedinjenju s Republikom Srpskom . . . . . . . . . . . . . 222<br />
26. 1995., svibanj 29., Knin – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o davanju<br />
prethodne suglasnosti na Odluku o dr`avnom ujedinjenju s Republikom Srpskom . . . . . . . 226<br />
27. 1995., svibanj 29., Knin – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o suglasnosti<br />
na Ustavni zakon o privremenom ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske . . . . . . 226<br />
28. 1995., lipanj 2., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine<br />
povodom imenovanja nove Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227<br />
29. 1995., lipanj 29., Knin – Mi{ljenje Kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine<br />
o prednacrtu paketa zakona za pripremu akata Ujedinjene Republike Srpske . . . . . . . . . . . . 228<br />
30. 1995., srpanj 30., Knin – Iz odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o progla{enju<br />
ratnog stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229<br />
PRILOG II. – NAPAD POBUNJENIH SRBA IZ BOSNE I HERCEGOVINE<br />
I S OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE NA UN ZA[TI]ENU ZONU BIHA]<br />
]osi} Kre{imir, Kako smo promijenili tijek rata, Operacija “Zima – 94” (memoarski<br />
zapisi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233<br />
156
1. 1994., listopad 27. – Glavni {tab Vojske Republike Srpske tra`i od Vrhovne komande<br />
OS Republike Srpske Krajine pomo} na rati{tu u zapadnoj Bosni u drvarskoj krajini<br />
te protiv 5. korpusa Armije BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242<br />
2. 1994., listopad 30. – prosinac 23., Knin – Iz ratnog dnevnika Glavnog {taba Srpske<br />
vojske Krajine o napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243<br />
3. 1994., studeni 7., Nebljusi – Zapovijest Komande Takti~ne grupe-1 podre|enim<br />
postrojbama za napad na snage HVO-a i 5. korpusa Armije BiH koje brane Biha} . . . . . . . 254<br />
4. 1994., studeni 10., Knin – Pismo Glavnog {taba SVK Komandi UNPROFOR-a u<br />
Zagrebu kojim odbija optu`be da napada i granatira za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . 259<br />
5. 1994., studeni 13., Grahovo – Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS o borbama na<br />
krupskom i kupre{kom boji{tu te napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260<br />
6. 1994., studeni 18. – Borbeno izvje{}e Komande 21. korpusa Izdvojenom komandnom<br />
mjestu u Korenici G[ SVK o pritisku hrvatskih OS na liniji razgrani~enja te anga`iranju<br />
snaga u napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261<br />
7. 1994., studeni 20. – Izvje{}e Sektora za bezbjednosno-obave{tajne poslove VRS generalu<br />
Milovanovi}u o sadr`aju dopisa Me|unarodnog Crvenog kri`a o situaciji u Biha}u<br />
nakon napada srpskih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262<br />
8. 1991., studeni 20., Petrova Gora – Izvje{}e 21. korpusa G[ SVK o blokiranju snaga<br />
UNPROFOR-a kao odgovor na mogu}e zrakoplovne napade NATO pakta zbog<br />
napada srpskih snaga na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265<br />
9. 1994., studeni 20. – Redovno borbeno izvje{}e 2. KK Glavnom {tabu VRS o borbama<br />
na prilazima Biha}u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266<br />
10. 1994., studeni 21., Knin – Obavijest Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK brigadi<br />
MUP-a o slanju dodatnog poja~anja od 100 ljudi, te da snage Republike Srpske<br />
22. 11. pripremaju zavr{ni napad na Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267<br />
11. 1994., studeni 27. – O{trelj – Petrovac – Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS<br />
postrojbama koje sudjeluju u napadu na za{ti}enu zonu Biha} o borbama i odbijanju<br />
5. korpusa Armije BiH da potpi{e predaju, te nedostatku materijalnih sredstava za<br />
nastavak napada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268<br />
12. 1994., studeni 28., Petrova Gora – Izvje{}e Komande 21. korpusa IKOM Korenica<br />
G[ SVK o anga`iranju ljudstva i materijalno-tehni~kih sredstava u napadu na<br />
za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269<br />
13. 1994., prosinac 2. – Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o<br />
napredovanju hrvatskih snaga na livanjsko – glamo~kom pravcu te srpskih snaga na<br />
krupsko – biha}kom pravcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271<br />
14. 1994., prosinac 5. – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VSK o prodoru<br />
hrvatskih snaga na kupre{kom rati{tu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272<br />
15. 1994., prosinac 6. – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu SVK o napadnim<br />
akcijama na biha}ko – krupskom dijelu boji{ta te pritisku hrvatskih snaga na livanjsko –<br />
grahovskom boji{tu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273<br />
16. 1994., prosinac 15. – Izvje{}e 15. korpusa Glavnom {tabu SVK o ja~ini snaga i<br />
materijalno-tehni~kim sredstvima koja su anga`irali u napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . 274<br />
17. 1994., prosinac 16., ŠKninš – Analiza utro{ka materijalno-tehni~kih sredstava SVK<br />
u operaciji “Pauk”, te plan nabavke istih za nastavak napada na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . 276<br />
157
18. 1994., prosinac 18. – Izvje{}e Komande “Pauk” Glavnom {tabu SVK o situaciji na<br />
boji{tu u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te novim pravcima napadne akcije . . . . . . . . . . . . 279<br />
19. 1995., sije~anj 6. – Obavijest Komande 15. pje{a~ke brigade SVK podre|enim<br />
postrojbama o trenutnoj situaciji na boji{tu te razlozima zastoja u napadnoj akciji<br />
na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280<br />
20. 1995., velja~a 17., O{trelj – Petrovac – Poziv na sastanak Komande “Pauk”<br />
zapovjednicima korpusa i predstavnicima G[ VRS i SVK radi analize zastoja u napadu<br />
na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282<br />
21. 1995., o`ujak 1., Petrinja – Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu odbrane RSK da analizira<br />
doga|aje na rati{tu u zapadnoj Bosni gdje je petrinjska brigada imala velike gubitke,<br />
te odgovori na pitanja o gubitku teritorija od 1992.-1994.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283<br />
22. 1995., travanj 10. – Izvje{}e Glavnog {taba SVK Slobodanu Milo{evi}u, Milanu Marti}u<br />
i Mom~ilu Peri{i}u o aktivnostima hrvatskih snaga, stanju u zapadnoj Bosni, stanju<br />
morala u jedinicama, kadrovskoj problematici i odnosima s UNPROFOR-om u prvom<br />
tromjese~ju 1995. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285<br />
23. 1995., svibanj 5., O{trelj – Petrovac – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS<br />
o sastanku u Kninu na kojem je razmatrana situacija oko Biha}a te donesena odluka<br />
da jedinice MUP-a RS preuzmu zada}e li~kog korpusa SVK u napadu na Biha} jer isti za to<br />
nema potrebnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290<br />
24. 1995., svibanj 27., O{trelj – Petrovac – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS<br />
o sastanku s Milom Mrk{i}em, zapovjednikom Operativne grupe “Pauk” na kojem su<br />
razmatrane akcije protiv 5. korpusa Armije BiH te hrvatskih snaga na Dinari i<br />
Livanjskom polju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292<br />
25. 1995., lipanj 9., Knin – Informacija Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o<br />
prodoru hrvatskih snaga prema planini [ator, stanju na rati{tu oko Biha}a te preletu<br />
zrakoplova iz Hrvatske koji opskrbljuju za{ti}enu zonu Biha} i 5. korpus Armije BiH . . . . . 293<br />
26. 1995., lipanj 11., Knin – Izvanredno operativno izvje{}e Glavnog {taba SVK S.<br />
Milo{evi}u, M. Marti}u i M. Peri{i}u o stanju na boji{tu oko Biha}a, Livanjskom<br />
polju i Dinari, preustroju SVK te o~ekivanoj pomo}i od VJ u ~asni~kom kadru . . . . . . . . . . 295<br />
27. 1995., srpanj, Knin – Plan kontraobavje{tajnog osiguranja operacije “Ma~ -1” Srpske<br />
vojske Krajine i Vojske Jugoslavije – uporaba biolo{kog oru`ja za trovanje boraca<br />
5. korpusa A BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299<br />
28. 1995., srpanj 23., Biha} – Izvje{}e 5. korpusa A BiH i Zapovjedni{tva GS HVO Biha}<br />
Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o sna`nom prodoru snaga SVK koji prijeti razbijanjem<br />
obrane Biha}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301<br />
29. 1995., srpanj 23. – Izvje{}e Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o mobilizaciji<br />
i pokretima hrvatskih snaga du` linije sukoba te humanitarnoj katastrofi u za{ti}enoj<br />
zoni Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302<br />
30. 1995., srpanj 24., Petrinja – Obavijest Komande 39. korpusa SVK komandama<br />
podre|enih postrojbi o mogu}oj agresiji hrvatskih snaga kao pomo}i ugro`enom<br />
5. korpusu A BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303<br />
31. 1995., srpanj 25., Petrinja – Obavijest Obavje{tajnog odjeljenja 39. korpusa SVK<br />
podre|enim postrojbama o mogu}em desantu hrvatskih snaga na podru~ju Biha}a . . . . . . . 304<br />
32. 1995., srpanj 25., Knin – Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o pritiscima<br />
Hrvatske vojske na podru~ju Grahova te linijama sukoba u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . 305<br />
158
33. 1995., srpanj 26., Biha} – Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH<br />
u Zagrebu o te{koj vojnoj situaciji iz koje jedini izlaz vidi u spajanju s<br />
Hrvatskom vojskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308<br />
34. 1995., srpanj 26., Knin – Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o prodoru<br />
hrvatskih snaga na Dinari, borbama oko Biha}a te stanju u zonama ostalih korpusa . . . . . . . 308<br />
35. 1995., srpanj 26., Knin – Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi<br />
bezbednosti General{taba VJ o provedbi tajne operacije “Ma~-1” – upotrebi biolo{kih<br />
sredstava za trovanje prehrambenih proizvoda koja se ilegalno dostavljaju 5. korpusu<br />
A BiH u cilju masovnog oboljenja boraca i njihovog izbacivanja iz stroja . . . . . . . . . . . . . . . 310<br />
36. 1995., srpanj 26., Knin – Obavijest MUP-a RSK komandantu specijalnih jedinica o<br />
napredovanju hrvatskih snaga koje su probile liniju obrane kod Grahova, koji je pred<br />
padom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314<br />
37. 1995., srpanj 26. – Izvje{}e Komande Operativne grupe 1 IKM-u Glavnog {taba<br />
VRS o napredovanju hrvatskih snaga u borbama za Grahovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315<br />
38. 1995., srpanj 28., Biha} – Izvje{}e 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu BiH u Zagrebu<br />
o prodoru ~etnika u predjelu Bugari, te `estokim napadima s Plje{ivice i Grme~a . . . . . . . . . 316<br />
39. 1995., srpanj 29., Korenica – Izvje{}e SUP-a Korenica MUP-u RSK o upu}ivanju<br />
jedinice na prostor Resanova u Republiku Srpsku nakon {to su hrvatske snage zauzele<br />
Grahovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317<br />
40. 1995., srpanj 30., Knin – Priop}enje Dr`avne informativne agencije RSK “Iskra” o<br />
posjetu Ratka Mladi}a, zapovjednika VRS Kninu te njegovoj izjavi u svezi s napadom<br />
na Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317<br />
41. 1995., srpanj 31., Vrhovine – Komanda 50. pbr. proslje|uje podre|enim postrojbama<br />
informaciju 15. korpusa SVK o situaciji nakon prodora hrvatskih snaga i zauzimanja<br />
Grahova i Glamo~a, dovo|enja jedinica HV-a na polo`aje za mogu}i napad te<br />
progla{enja ratnog stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318<br />
42. 1995., kolovoz 1. – Zapovijed Komande 11. pje{a~ke brigade podre|enim postrojbama<br />
da u slu~aju napada hrvatskih snaga blokiraju jedinice UNPROFOR-a, razoru`aju ih i<br />
zadr`e kao taoce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320<br />
43. 1995., kolovoz 3. – Izvje{}e Odsjeka bezbjednosti Komande 15. korpusa Odsjeku<br />
bezbjednosti G[ SVK o poja~anom pritisku hrvatskih snaga koje time sprje~avaju<br />
slanje svje`ih snaga za grahovsku operaciju, te svakodnevnom iseljavanju neborbenog<br />
stanovni{tva u Saveznu Republiku Jugoslaviju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321<br />
PRILOG III. – EVAKUACIJA STANOVNI[TVA S OKUPIRANOG TERITORIJA<br />
HRVATSKE PRIJE I TIJEKOM “OLUJE”<br />
1. 1993., sije~anj 27., Benkovac – Izvje{}e “Autotransporta” Benkovac Kriznom {tabu SO<br />
Benkovac o sudjelovanju tvrtke u planu evakuacije civilnog stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . . 327<br />
2. 1993., velja~a 18., Petrinja – Komanda 31. brigade SVK dostavlja komandama<br />
pod~injenih postrojbi plan evakuacije [taba civilne za{tite za Petrinju . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328<br />
3. 1993., o`ujak 4., Jasenovac – Plan evakuacije civilnog stanovni{tva Mjesne zajednice<br />
Jasenovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333<br />
4. Š1993., o`ujak 23.š – Izvje{}e o inspekcijskom nadzoru stanja civilne za{tite u<br />
op}inama Vrginmost i Vojni} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334<br />
159
5. Š1993., spranjš, ŠOku~aniš – Dopis Uprave Zapadna Slavonija MO RSK Komandi<br />
18. korpusa SVK da sukladno planu evakuacije stanovni{tva u Republiku Srpsku<br />
odredi pravce kretanja i prijelaze preko rijeke Save . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338<br />
6. 1993., kolovoz 5., Pakrac – Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite SO Pakrac<br />
Oblasnom {tabu civilne za{tite Oku~ani o planu evakuacije stanovni{tva u slu~aju<br />
napadne akcije hrvatskih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338<br />
7. 1994., velja~a 1., Oku~ani – Izvje{}e SMON Oku~ani SUP-u Oku~ani o planu<br />
evakuacije stanovni{tva iz zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339<br />
8. 1994., o`ujak 26., Knin – Odgovor Ministarstva obrane Skup{tini RSK na<br />
postavljeno poslani~ko pitanje u svezi osiguravanja dovoljnih koli~ina goriva za<br />
evakuaciju stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342<br />
9. 1995., velja~a 7., Krnjak – Plan evakuacije stanovni{tva MZ Donji Skrad, Tu{ilovi}ki<br />
Cerovac, Tu{ilovi} i Brezova Glava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343<br />
10. 1995., travanj, Knin – Procjena ugro`enosti i mogu}nosti za za{titu i spa{avanje<br />
Republi~kog {taba civilne za{tite RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346<br />
11. 1995., svibanj 11., Knin – Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK<br />
Upravi bezbjednosti General{taba VJ o poja~anoj propagandnoj djelatnosti HV-a,<br />
gubicima u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te iseljavanju civila iz Benkovca . . . . . . . . . . . . 357<br />
12. 1995., svibanj 30., Knin – Zapovijest Glavnog {taba SVK za poduzimanje mjera na<br />
otklanjanje slabosti u vojsci i drugih pojava koje su uzrok gubitka teritorija . . . . . . . . . . . . . 359<br />
13. 1995., lipanj 6., Knin – Obavijest Vojnog kabineta predsjednika RSK Glavnom {tabu<br />
SVK o posjetu delegacije iz Obrovca, koja je izvijestila o alarmantnoj vojno-sigurnosnoj<br />
situaciji koja prijeti spontanim ili organiziranim iseljavanjem stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . 361<br />
14. 1995., srpanj 29., Knin – Zapovijed Republi~kog {taba civilne za{tite RSK regionalnim<br />
{tabovima civilne za{tite za provo|enje planova evakuacije sklanjanja i zbrinjavanja . . . . . . . 362<br />
15. 1995., srpanj 31., Knin – Zapovijed MUP-a RSK SUP-ovima da uslijed progla{enja<br />
ratnog stanja pripreme brzu evakuaciju pismohrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363<br />
16. 1995., srpanj 31., Drni{ – Izvje{}e Odjeljenja odbrane Drni{ MO – Upravi Sjeverna<br />
Dalmacija o poduzetim mjerama u svezi priprema za evakuaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365<br />
17. 1995., srpanj 31., Knin – Izvje{}e Sektora za vojna i civilna pitanja MO RSK o<br />
provo|enju mobilizacije i ratne popune te spontanoj evakuaciji stanovni{tva nakon<br />
vijesti da su hrvatske snage probile crte obrane VSK na podru~ju Strmice . . . . . . . . . . . . . . . 366<br />
18. 1995., kolovoz 2., Knin – Republi~ki {tab civilne za{tite RSK tra`i od regionalnih<br />
{tabova izvje{}e o provo|enju plana civilne za{tite te evakuaciji i zbrinjavanju . . . . . . . . . . . . 367<br />
19. 1995., kolovoz 2., Knin – Zapovijed Republi~kog {taba CZ RSK regionalnim {tabovima<br />
CZ da odmah zapovjede provo|enje planova za evakuaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 368<br />
20. 1995., kolovoz 3., Korenica – Uputstva Regionalnog {taba civilne za{tite Korenica<br />
op}inskim {tabovima civilne za{tite o pripremama za evakuaciju materijalnih i kulturnih<br />
dobara, te evakuaciju stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370<br />
21. 1995., kolovoz 3., Knin – Dnevno izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti G[ SVK Upravi<br />
bezbjednosti General{taba VJ o tra`enju G[ da zrakoplovstvo SVK bombardira Split<br />
zbog napada na Drvar, {irenju glasina o napadu HV-a na RSK, stanju u jedinicama<br />
SVK, grahovsko-glamo~kom rati{tu te mi{ljenju javnog mnijenja da SVK nije u stanju<br />
obraniti se te je bolje da se narod preseli nego ostane u okru`enju i izgine . . . . . . . . . . . . . . 371<br />
22. 1995., kolovoz 4., Knin – Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji<br />
stanovni{tva iz op}ina Benkovac, Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu . . . . . 375<br />
160
PRILOG IV. – PLAN ME\UNARODNE ZAJEDNICE O PROVEDBI MIRNE<br />
REINTEGRACIJE HRVATSKIH OKUPIRANIH PODRU^JA U USTAVNO-PRAVNI<br />
POREDAK REPUBLIKE HRVATSKE, PO^ETKOM 1995.<br />
1. “Plan Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379<br />
2. Iz intervjua s Leonidom Kerested`ijancem, prvim ruskim veleposlanikom u RH,<br />
o srpskom odbijanju “Plana Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 400<br />
3. Svjedo~enje Petera Galbraighta na su|enju Slobodanu Milo{evi}u,<br />
o srpskom odbijanju “Plana Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 401<br />
4. Svjedo~enje Milana Babi}a na su|enju Slobodanu Milo{evi}u,<br />
o srpskom odbijanju “Plana Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 412<br />
161
A – armija<br />
ABHO – atomsko biolo{ko-hemijska odbrana<br />
AP – automatska pu{ka<br />
AP ZB – Autonomna pokrajina Zapadna Bosna<br />
ARJ – artiljerijsko raketna jedinica<br />
AVNOJ – Antifa{isti~ko vije}e narodnog<br />
oslobo|enja Jugoslavije<br />
b/d – borbeno djelovanje<br />
b/k – borbeni komplet<br />
b/zad – borbeni zadatak<br />
BG – borbena grupa<br />
BiH – Bosna i Hercegovina<br />
bobr – borbene brigade<br />
BOV – borbeno vozilo<br />
br. – brigada<br />
BST – bestrzajni top<br />
bVOJIN – bataljon za vazdu{no osmatranje,<br />
javljanje i navo|enje<br />
bvp – bataljon vojne policije<br />
CIA – Central Intelligence Agency, Sredi{nja<br />
obavje{tajna agencija<br />
CIVPOL – civilna policija Unprofor-a<br />
CV[ – centar vojnih {kola<br />
CZ – Cazinska krajina<br />
CZ – civilna za{tita<br />
~ – ~eta<br />
~ABHO – ~eta atomsko-biolo{ko-hemijske<br />
odbrane<br />
DeM – njema~ka marka<br />
DIA – Defense Intelligence Agency, Vojna<br />
obavje{tajna agencija<br />
DTG – diverzantsko teroristi~ka grupa<br />
EZ – Europska zajednica<br />
F^ – formacijska ~eta<br />
g/m – generalmajor<br />
g/s – glavnim snagama<br />
162<br />
KRATICE<br />
gbr – gardijska brigada<br />
GrOd – gra|evinsko odjeljenje<br />
G[ – glavni {tab<br />
hab – haubica<br />
Had- haubi~ki divizion<br />
HDZ – Hrvatska demokratska zajednica<br />
HIS – Hrvatska izvje{tajna slu`ba<br />
HR-HMDCDR – <strong>Hrvatski</strong> <strong>memorijalno</strong><strong>dokumentacijski</strong><br />
centar Domovinskog rata<br />
HV – Hrvatska vojska<br />
HVO – Hrvatsko vije}e obrane<br />
IA – izvi|a~ka avijacija<br />
IC – infracrveni<br />
ID – izvi|a~ko diverzantske (snage)<br />
IDG – izvi|a~ko diverzantska grupa<br />
IDOd – izvi|a~ko diverzantsko odjeljenje<br />
IDV – izvi|a~ko diverzantski vod<br />
IG – izvi|a~ka grupa<br />
IKM – izmje{teno komandno mjesto<br />
in`p – in`enjerijski puk<br />
ipod – izvi|a~ko patrolno odjeljenje<br />
j/i – jugoistok<br />
JNA – Jugoslavenska narodna armija<br />
K (k) – korpus<br />
k. – kota<br />
KC G[ VJ – kadrovski centar General{taba<br />
Vojske Jugoslavije<br />
KC PsU VJ – Kadrovski centar Personalne<br />
uprave Vojske Jugoslavije<br />
KEBS – Konferencija o europskoj sigurnosti i<br />
suradnji<br />
KK (kk) – kraji{ki korpus<br />
km – kilometar<br />
KM – komandno mjesto<br />
KO – kontraobavje{tajnog<br />
KS – komanda stana
KSJ – korpus specijalnih jedinica<br />
KSS – korpus specijalnih snaga<br />
KT I KZ – kontrolna to~ka i kontrolna za{tita<br />
k-ta – komandanta<br />
KZS – kontrolno za{titna slu`ba<br />
L/o – linija obrane<br />
larv PVO – laki artiljerijski raketni puk<br />
protivvazdu{ne obrane<br />
LBA – laka borbena avijacija<br />
lbr – laka brigada<br />
lpbr – laka pje{a~ka brigada<br />
m/v – motorna vozila<br />
MA – muslimanska armija (Armija BiH)<br />
mabr – motorizovana artiljerijska brigada<br />
Map – mje{oviti artiljerijski puk<br />
MB – minobaca~a<br />
MIP – Ministarstvo vanjskih poslova<br />
MKCK – Me|unarodni komitet Crvenog kri`a<br />
MO – Ministarstvo obrane<br />
Mpoad – me{oviti protuoklopni artiljerijski<br />
divizion<br />
mtbr – motorizovana brigada<br />
MTS – Materijalno-tehni~ka sredstva<br />
MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova<br />
MVPP – moralno vaspitanje i propagandni<br />
poslovi<br />
MZ – mjesna zajednica<br />
NATO – North Atlantic Treaty Organization,<br />
Organizacija Sjevernoatlantskog pakta<br />
ND – novi dinari<br />
NH – nuklearno hemijska<br />
NHB b/s – nuklearno hemijska borbena sredstva<br />
NO AP ZB – Narodna obrana Autonomne<br />
pokrajine Zapadna Bosna<br />
NSC – National Security Council, Sredi{nja<br />
sigurnosna agencija<br />
N[ – na~elnik {taba<br />
NVO – naoru`anje i vojna oprema<br />
OB – odjeljenje bezbjednosti<br />
OBC – obavje{tajni centar<br />
ObC – obavje{tajni centar<br />
OG – operativna grupa<br />
OMJ – oklopno mehanizirana jedinica<br />
ONO – op}enarodna obrana<br />
OS RH – Oru`ane snage Republike Hrvatske<br />
OUN – Organizacija Ujedinjenih naroda<br />
p/~ – prate}a ~eta<br />
p/g – pogonsko gorivo<br />
p/s – pomo}ne snage<br />
PA – protuavionski<br />
PAP – poluautomatska pu{ka<br />
PAR – protuavionska raketa<br />
PAT – protuavionski top<br />
pbr – pje{a~ke brigade<br />
PDB – pozadinska bezbjednost<br />
PDTB – pozadinska teritorijalna bezbjednost<br />
PK za MV i PP – pomo}nik komandanta za<br />
moralno vaspitanje i propagandne poslove<br />
PkPo – pomo}nik komandanta za pozadinu<br />
pl – planina<br />
PM – pu{komitraljez<br />
PO – pozadinsko odjeljenje<br />
PoB – pozadinska baza<br />
PoD – pozadinski odred<br />
PoOB (PoOb) – pozadinsko obezbje|enje<br />
POOd – protuoklopni odred<br />
pov. br. – povjerljivo broj<br />
PSS – poletno sletna staza<br />
PVL – profesionalna vojna lica<br />
PVO – protuzra~na obrana<br />
r. – rijeka<br />
rbr. – raketna brigada<br />
RCG – Republika Crna Gora<br />
rd – raketni divizion<br />
RH – Republika Hrvatska<br />
RJ – ratna jedinica<br />
RM – rajon motrenja<br />
RMR- ratna materijalna sredstva<br />
RPG – radio prislu{na grupa<br />
RS – Republika Srpska<br />
RSDB – Republi~ka slu`ba dr`avne bezbjednosti<br />
RSK – Republika Srpska Krajina<br />
R[CZ – Republi~ki {tab civilne za{tite<br />
RTB – Radio televizija<br />
RV – Ratno zrakoplovstvo<br />
s. – selo<br />
s/z – sjeverozapadno<br />
s/z – sjeverozapad<br />
SAD – Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave<br />
163
SAO – Srpska autonomna oblast<br />
SDB – slu`ba dr`avne bezbednosti<br />
SDO – sledovanje<br />
SDS – Srpska demokratska stranka<br />
SFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika<br />
Jugoslavija<br />
SJB – stanica javne bezbjednosti<br />
SMON – Stanica milicije op{te nadle`nosti<br />
Snb – sanitetski bataljun<br />
SnOb – sanitetsko obezbe|enje<br />
SnOs – sanitetsko osiguranje<br />
SnSl – sanitetsko skladi{te<br />
SO – skup{tina op}ine<br />
SOS – strane obavje{tajne slu`be<br />
SR – savezna republika<br />
SRJ – Savezna republika Jugoslavija<br />
SRS – Srpska radikalna stranka<br />
SS – signalna stanica<br />
str. pov. – strogo povjerljivo<br />
SUP – sekretarijat za unutra{nje poslove<br />
SVK – Srpska vojska Krajine<br />
SVOJIN – slu`ba za zra~no osmatranje, javljanje<br />
i navo|enje<br />
SV[ – srednja vojna {kola<br />
TG – takti~ka grupa<br />
TOb – tehni~ko obezbe|enje<br />
TrHe – transportni helikopter<br />
164<br />
tt – trigonometrijska to~ka<br />
UMZ – udru`ene mjesne zajednice<br />
UNCRO – United Nations Confidence<br />
Operation in Croatia (Operacija UN-a za<br />
uspostavu povjerenja u Hrvatskoj)<br />
UNHCR – United Nations High<br />
Commissioner for Refugees (Visoki<br />
povjerenik UN za izbjeglice)<br />
UNPROFOR – United Nations Protection<br />
Forces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda)<br />
URS – Ujedinjena Republika Srpska<br />
V – vojske<br />
v i pvo – zra~ne i protuzra~ne obrane<br />
v/o – vojni obveznici<br />
VAG – vojno artiljerijska grupa<br />
vbr – vazdu{na brigada<br />
Vbr – vi{ecjevni baca~ raketa<br />
VDI – vojnodiplomatsko izaslanstvo<br />
VJ – Vojka Jugoslavije<br />
VK – vrhovna komanda<br />
VP – vojna policija<br />
VSK – Vojska Republike Srpske<br />
VTO – vi{ekanalna telefonska stanica<br />
z – zemaljskim<br />
z/o – zona odgovornosti<br />
ZAVNOH – Zemaljsko antifa{isti~ko vije}e<br />
narodnog oslobo|enja Hrvatske
PRILOG 1<br />
PLANOVI POBUNJENIH SRBA IZ HRVATSKE O<br />
ODCJEPLJENJU TERITORIJA REPUBLIKE HRVATSKE I<br />
UJEDINJENJU SA SRBIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I<br />
SRBIJOM<br />
165
PRILOG 1<br />
1<br />
1991., travanj 1.<br />
Titova Korenica<br />
Odluka Izvr{nog vije}a Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju dijela teritorija<br />
Hrvatske Republici Srbiji<br />
Na osnovu prethodno donesene Odluke o odcjepljenju Srpske Autonomne Oblasti Krajine<br />
od Republike Hrvatske, Izvr{no vije}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjednici<br />
odr`anoj 01. aprila 1991. godine donosi<br />
O D L U K U<br />
o prisajedinjenju Srpske Autonomne<br />
Oblasti Krajina Republici Srbiji<br />
^lan 1.<br />
Srpska Autonomna Oblast Krajina prisajedinjuje se Republici Srbiji. 1<br />
^lan 2.<br />
Stupanjem na snagu ove Odluke teritorija Srpske Autonomne Oblasti Krajina postaje<br />
sastavni dio jedinstvene dr`avne teritorije Republike Srbije.<br />
Shodno prethodnom stavu ovoga ~lana na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina od<br />
dono{enja ove Odluke va`i Ustav Republike Srbije i primjenjuju se zakoni Republike Srbije<br />
kao i ustavno pravni sistem Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.<br />
1 Ova odluka nije u tom trenutku odgovarala planovima S. Milo{evi}a, a ni R. Karad`i}u zbog planova o<br />
zadr`avanju Bosne i Hercegovine u okviru Jugoslavije. Karad`i} je ovako prokomentirao tu odluku: “Milan (misli<br />
na Babi}a, n. p.) la`e. On nikoga `ivog ne slu{a. On vu~e poteze koji upropa{tavaju njega i dovode Srbiju u te`ak<br />
polo`aj. On nije smio da pravi referendum o pripajanju Srbiji, nego referendum o ostajanju u Jugoslaviji. I to mu<br />
je re~eno. I ja i Milo{evi} i ovaj i Ra{kovi}. On ne slu{a, on misli da je veliki genije i samo {iba u svom pravcu.”<br />
Vidi: Milo{evi} vs Jugoslavija, Helsin{ki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd 2004., str. 503.-505. Da bi<br />
ispravilo politi~ku pogre{ku krajinsko vodstvo je 12. svibnja 1991. organiziralo referendumsko i “plebiscitarno”<br />
izja{njavanje Srba iz Hrvatske za priklju~enje Republici Srbiji i “za ostanak u Jugoslaviji”. Vidi: Prilog I, dok. br.<br />
2 i 3.; Republika Hrvatska i Domovinski rat, dokumenti, knjiga 2., Dokumenti institucija pobunjenih Srba<br />
(1990.-1991.), Zagreb-Slavonski Brod 2007., dok. br. 79, 81, 82, 89 i 100.<br />
167
^lan 3.<br />
Statut Srpske Autonomne Oblasti Krajine kao i ostali pravni propisi koji va`e na njenoj<br />
teritoriji uskladit }e se na osnovu ove Odluke sa Ustavom Republike Srbije u roku od 30 dana<br />
od dana dono{enja Odluke.<br />
^lan 4.<br />
Teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine koja ovom Odlukom ulazi u sastav<br />
jedinstvene dr`avne teritorije Republike Srbije ~ine op{tine Knin, Benkovac, Obrovac,<br />
Gra~ac, Donji Lapac, Korenica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja,<br />
Pakrac.<br />
U sastav ove teritorije ulaze i sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od ovih op{tina<br />
i ona koja se ubudu}e izjasne za pripajanje u procesu razgrani~enja.<br />
^lan 5.<br />
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja.<br />
IZVR[NO VIJE]E<br />
SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA<br />
Broj: 32/91-1<br />
U Korenici, 01. 04. 1991. PREDSJEDNIK IZVR[NOG VIJE]A<br />
SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA<br />
dr. Milan Babi}<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 232.<br />
1991., travanj 30.<br />
Knin<br />
Rje{enje Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o imenovanju Centralne komisije za<br />
provo|enje referenduma o prisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji<br />
2<br />
Na osnovu ~lana 19. Zakona o referendumu i drugim oblicima li~nog izja{njavanja i Odluke<br />
o raspisivanju referenduma za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji, Skup{tina SAO<br />
Krajine na 1. sjednici odr`anoj 30. 04. 1991. godine, donosi<br />
R J E [ E N J E<br />
o imenovanju Centralne Komisije za sprovo|enje<br />
referenduma na podru~ju SAO Krajine za<br />
prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji<br />
i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom,<br />
Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju<br />
Jugoslaviju<br />
168
1. Imenuje se Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine<br />
za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom,<br />
Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju u sastavu:<br />
1. Vujani} Ljubica za predsjednika<br />
2. Lali} Borka za ~lana<br />
3. Vje{tica Du{an za ~lana<br />
1. Matkovi} Risto za zamjenika predsjednika<br />
2. [a{i} Nikica za zamjenika ~lana<br />
3. Ze~evi} Zdravko za zamjenika ~lana<br />
2. Sekretar Komisije je Lali} Borka.<br />
3. Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma imenuje op{tinske komisije za<br />
sprovo|enje referenduma.<br />
Op{tinske komisije na svom podru~ju imenuju glasa~ke odbore.<br />
4. Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.<br />
Broj: 54/91-2<br />
PREDSJEDNIK SKUP[TINE<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 480.<br />
M.P. 2<br />
3<br />
Matija{evi} Velibor, Šv.r.š<br />
1991., svibanj 16.<br />
Knin<br />
Odluka Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju Republici Srbiji i<br />
ostanku u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom i drugima koji `ele o~uvati Jugoslaviju<br />
Na osnovu ~lana 9. Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajina (“Slu`beni bilten Op{tine<br />
Knin”, broj 1/91) i sprovedenog referenduma dana 12. 05. 1991. godine, Skup{tina SAO<br />
Krajine na 2. sjednici odr`anoj 16. 05. 1991. godine, donosi<br />
O D L U K U<br />
o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom<br />
Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju<br />
2 Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Skup{tina Krajine.<br />
169
^lan 1.<br />
Utvr|uje se da su se na referendumu odr`anom 12. 05. 1991. godine gra|ani na teritoriji<br />
SAO Krajine izjasnili za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da ostane u Jugoslaviji<br />
sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju.<br />
^lan 2.<br />
Teritoriju SAO Krajine ~ine op{tine: Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Donji Lapac,<br />
Korenica, Kostajnica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Zajednica mjesnih zajednica s<br />
ve}inskim srpskim stanovni{tvom op{tine Petrinja i Sisak i sva srpska naselja koja su se<br />
pripojila jednoj od navedenih op{tina, kao i ona naselja koja se ubudu}e izjasne za pripajanje.<br />
^lan 3.<br />
Teritorija SAO Krajina sastavni je dio jedinstvene dr`avne teritorije Republike Srbije.<br />
^lan 4.<br />
Na teritoriji SAO Krajina primjenjuju se Ustav i zakoni Republike Srbije.<br />
^lan 5.<br />
Statut SAO Krajina, kao i ostali pravni propisi koji va`e na njenoj teritoriji, uskladit }e se<br />
s Ustavom Republike Srbije.<br />
^lan 6.<br />
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Glasniku Krajine”.<br />
Broj: 70/2-91<br />
PREDSJEDNIK SKUP[TINE<br />
Matija{evi} Velibor s.r.<br />
Glasnik Krajine, Slu`beni list SAO Krajine i op{tina: Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin,<br />
Korenica i Obrovac, Knin, 17. maja 1991., broj 2.<br />
4<br />
1991., lipanj 27.<br />
Knin<br />
Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske autonomne oblasti<br />
Krajina<br />
Ujedinjenje srpskog naroda imperativni je zahtjev u kojem `ivimo. Nakon svih isku{enja kroz<br />
istoriju koja je srpski narod imao u borbi za slobodu, `ivota u samostalnoj srpskoj dr`avi i<br />
`ivota u Jugoslaviji zajedno s drugim narodima, danas nakon razjedinjenja Jugoslavije<br />
odvajanjem Slovenije i Hrvatske, srpski narod se nalazi na novom istorijskom isku{enju<br />
ponovnog tra`enja forme svog dr`avnog objedinjavanja i konstituisanja.<br />
Sadr`aj te dr`ave izra`ava se kroz na~elo – “da svi Srbi `ive u jednoj dr`avi” prihvatile su dvije<br />
opcije oblika budu}e dr`ave: Jugoslavija kao federacija Srbije i Crne Gore i ostalih koji `ele<br />
da `ive u njoj i samostalna srpska dr`ava.<br />
170
Zna~ajan korak u procesu srpskog dr`avnog objedinjavanja nakon razjedinjavanja Jugoslavije,<br />
jeste ujedinjenje dviju srpskih Krajina, Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske<br />
Autonomne Oblasti Krajine zato SKUP[TINA ZAJEDNICE OP[TINA BOSANSKA<br />
KRAJINA i SKUP[TINA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA na zajedni~koj<br />
sjednici u Bosanskom Grahovu uo~i Vidovdana 1991. godine, donose<br />
DEKLARACIJU O UJEDINJENJU<br />
ZAJEDNICE OP[TINA BOSANSKA KRAJINA I<br />
SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA<br />
1. Deklaracijom o ujedinjenju Zajednica op{tine Bosanska Krajina i Srpske Autonomne<br />
Oblasti Krajina konstitui{u se u jedinstvenu politi~ko-teritorijalnu cjelinu. Ujedinjenje<br />
Krajina ima}e puniji politi~ko-pravni subjektivitet i puniji suverenitet u odlu~ivanju o<br />
karakteru veza s drugim narodima na prostoru Jugoslavije ma {to se pod njom<br />
podrazumijevalo.<br />
2. U cilju punog izra`avanja svog politi~kog i teritorijalnog subjektiviteta, legitimiteta i<br />
integriteta ujedinjena Krajina posebnim odlukama, a na osnovu ove Deklaracije konstituisa}e<br />
svoje institucije i organe vlasti.<br />
3. Deklaracija o ujedinjenju predstavlja politi~ki ~in, jer je izraz volje srpskog naroda<br />
Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske Autonomne Oblasti Krajina da `ivi zajedno.<br />
Ona predstavlja i pravni akt koji obavezuje sve subjekte u skladu s njenom izrekom i<br />
su{tinom.<br />
4. Deklaracija o ujedinjenju ~ini pravnu i politi~ku osnovu integrativne saradnje u oblastima<br />
privrede, politike, kulture, prosvjete, obrazovanja, zdravstva, socijalnog rada i socijalne<br />
politike, saobra}aja i veza, informisanja, policije, odbrane i drugih sektora `ivota i rada u<br />
kojima se uka`e potreba za takvom saradnjom kako je i predvi|eno Ugovorom o saradnji.<br />
5. Prema drugim subjektima Ujedinjena Krajina nastupa}e jedinstveno i svoju politi~ku<br />
aktivnost usmjeri}e u smjeru sopstvene integracije i integracije srpskog naroda u cjelini, a sve<br />
s ciljem stvaranja jedinstvene dr`ave u kojoj }e `ivjeti svi Srbi na Balkanu.<br />
BROJ: 139/91-2<br />
Knin, 27.06.1991. godine<br />
SKUP[TINA ZAJEDNICE OP[TINA<br />
BOSANSKA KRAJINA<br />
PREDSJEDNIK<br />
Vojo Kupre{anin, s.r.<br />
SKUP[TINA SRPSKE AUTONOMNE<br />
OBLASTI KRAJINA<br />
PREDSJEDNIK<br />
Velibor Matija{evi}, s.r.<br />
Glasnik Krajine, Slu`beni list SAO Krajine i op{tina: Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin,<br />
Korenica i Obrovac, Knin, 02. srpanj 1991., broj 6.<br />
171
1992., svibanj 18.<br />
Knin<br />
Deklaracija Skup{tine o politi~kim ciljevima Republike Srpske Krajine<br />
5<br />
104.<br />
Na osnovu ~lana 68. ta~ka 2. Ustava Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik RSK” br.<br />
1/92 i 2/92) Skup{tina Republike Srpske Krajine, na sednici odr`anoj dana 18. maja 1992.<br />
godine, usvojila je i proglasila<br />
D E K L A R A C I J U<br />
O POLITI^KIM CILJEVIMA REPUBLIKE<br />
SRPSKE KRAJINE<br />
I<br />
Okupljeni na redovnom zasjedanju, mi poslanici ove skup{tine koji zastupamo volju<br />
naroda svih srpskih krajeva na{e republike, razmatraju}i aktuelne probleme, imaju}i u vidu i<br />
razvoj i promjene do kojih je do{lo na tlu biv{e SFRJ, kao i me|unarodni polo`aj i<br />
bezbjednost Republike, ostaju}i privr`eni mirnom i pravednom rje{avanju jugoslovenske<br />
krize, polaze}i i od prava svakog naroda na samoopredjeljenje, zaklju~ili smo da u ovoj<br />
deklaraciji objavimo svoja gledi{ta o sada{njim i budu}im ciljevima Republike i njenim<br />
odnosima sa obnovljenom Jugoslavijom i susjednim dr`avama.<br />
II<br />
Srpski narod u Republici Srpskoj Krajini, izra`avaju}i po{tovanje `rtvama palim za<br />
ostvarivanje ideala slobode, samostalnosti i nezavisnosti, brani}e svim sredstvima ste~enu<br />
slobodu.<br />
III<br />
Republika Srpska Krajina pozdravlja formiranje Savezne Republike Jugoslavije i u~init }e<br />
sve da, zajedno sa srpskim narodom u drugim republikama, ostvari svoje pravo da `ive<br />
povezani zajedni~kim interesima i ciljevima, nezavisno od sada{njih te{ko}a.<br />
IV<br />
Republika Srpska Krajina }e u tom smislu, nakon {to su na njenoj teritoriji prestali da va`e<br />
propisi Republike Hrvatske poslije izbijanja oru`anog sukoba, o~uvati svoje obaveze i prava<br />
koje ima u odnosu na Jugoslaviju kojoj ostaje privr`ena i od koje o~ekuje da ispunjava obaveze<br />
koje je preuzela u odnosu na Republiku Srpsku Krajinu, odnosno podru~je pod za{titom<br />
Ujedinjenih nacija u okviru mirovne operacije.<br />
V.<br />
Republika Srpska Krajina je, prihvataju}i mirovni koncept po dolasku snaga Ujedinjenih<br />
nacija u Krajinu, izrazila i svoje opredjeljenje da svoj unutra{nji razvoj i spoljne odnose razvija<br />
na osnovama ravnopravnosti naroda, parlamentarne demokratije, razvoja tr`i{ne privrede i<br />
po{tovanja ljudskih prava i prava manjina, onako kako je to predvi|eno poveljom OUN,<br />
Pari{kom poveljom i Helsin{kim dokumentima.<br />
172
VI.<br />
Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da nakon {to su propali<br />
poku{aji neousta{kih vlasti pod okriljem HDZ da srpski narod li{i njegovih konstitutivnih<br />
prava, prihvati bilo ~ije predloge koji srpskom narodu u Republici Srpskoj Krajini name}u<br />
manjinski polo`aj, jer je on bio prinu|en da se tome suprotstavi oru`jem da bi sa~uvao svoju<br />
samostalnost. Republika Srpska Krajina se zato nada da }e se u budu}im pregovorima samo<br />
sa njenim legitimnim predstavnicima tra`iti rje{enja na osnovama principa Povelje OUN i<br />
Helsin{kog dokumenta na bazi ravnopravnosti i punog uva`avanja legitimnih interesa<br />
srpskog naroda.<br />
VII.<br />
Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da prihvati gotova rje{enja niti<br />
statuse koji bi je li{ili nezavisnosti i samostalnosti koju je ona stekla. Republika }e, me|utim,<br />
biti spremna da kad za to sazru uslovi, povede pregovore o uslovima dobrog susjedstva i<br />
saradnje sa republikama na njenim granicama, rukovode}i se sopstvenim, kao i te`njama<br />
srpskog naroda za integracijom interesa, ali i po{tovanja osobnosti svakog naroda, njihovih<br />
istorijskih, politi~kih, kulturnih i drugih tradicija, prava i interesa.<br />
VIII.<br />
Republika Srpska Krajina nagla{ava svoj interes da Ujedinjene nacije, {to pre, u skladu sa<br />
preuzetim obavezama, okon~aju proces rasporeda mirovnih snaga kako u zoni pod za{titom<br />
tako i na drugim prostorima gdje `ivi srpsko stanovni{tvo, kako ono ne bi ostalo neza{ti}eno,<br />
jer srpski narod u ostalim podru~jima Republike ne bi mogao dozvoliti da njegovi<br />
sunarodnici budu izlo`eni proganjanju kao {to je to i danas slu~aj sa Srbima u Gorskom<br />
kotaru.<br />
IX.<br />
Republika Srpska Krajina, stoga, pozdravlja preporuku Savjeta bezbjednosti od 13. maja<br />
o.g. da se nastave pregovori u cilju postizanja zadovoljavaju}eg rje{enja ovog problema. Do<br />
tada, Republika }e biti prinu|ena da obustavi proces demobilizacije jedinica i povla~enja<br />
vojne opreme sa njene teritorije {to joj niko ne bi mogao osporiti i zbog ranije preuzetih<br />
obaveza u pogledu odbrane Republike za slu~aj bilo kakvih iznena|enja do kojih bi moglo<br />
do}i zbog razvoja situacije u Jugoslaviji ili pak neprimjenjivanja ili nepo{tovanja dogovorenih<br />
me|unarodnih obaveza Jugoslavije i Ujedinjenih nacija.<br />
X.<br />
Zbog sada{njeg stanja neizvjesnosti u vezi sa promjenama unutar Jugoslavije, posebno oko<br />
situacije u Bosni i Hercegovini, te uticaja tih doga|anja na bezbjednost Republike, Republika<br />
Srpska Krajina poziva sve svoje gra|ane koji su do sada radili u jedinicama Jugoslovenske<br />
armije da se vrate u Republiku i stave na raspolaganje nadle`nim organima. Ona tako|er<br />
poziva i ostale gra|ane Republike da se vrate u zavi~aj i zajedno sa svojima podijele teret<br />
neda}a i odbrane Republike, {to je i zakonska obaveza svih vojno sposobnih gra|ana.<br />
Humanitarna i druga pomo} koju sada primaju izvan svoje Republike, bi}e usmjerena prema<br />
mjestima povratka u sve slobodne gradove, sela i naselja Republike.<br />
XI.<br />
Republika Srpska Krajina posebno poziva stru~njake da se stave na raspolaganje svojim<br />
op{tinama radi pomo}i u procesu projekata obnove koje je potrebno predstaviti i me|unarodnim<br />
organizacijama, prijateljskim dr`avama i drugim zainteresovanima i spremnima da<br />
pomognu.<br />
173
XII.<br />
Republika Srpska Krajina poziva sve organe vlasti da uspostave red, da rade na<br />
funkcionisanju sistema vlasti i pravne dr`ave, jer sada{nje stanje u pojedinim mjestima ne}e<br />
mo}i vi{e biti tolerisano.<br />
XIII.<br />
Pozivaju se tako|e ovi legitimni predstavnici vlasti da prekinu praksu neodgovornih<br />
pojedinaca koji {ikaniraju nedu`no stanovni{tvo i da u zonama gdje su mirovne snage<br />
preuzele odgovornost za funkcionisanje lokalnih vlasti i bezbjednost gra|ana u potpunosti<br />
sara|uju sa predstavnicima snaga UNPROFOR-a kao i predstavnicima Visokog komesarijata<br />
za izbjeglice i Me|unarodnog crvenog krsta.<br />
XIV.<br />
Republika poziva sve predsjednike op{tina da uspostave urede poverenika za prihvat<br />
izbjeglica, distribuciju pomo}i i kontakte sa predstavnicima pomenutih me|unarodnih<br />
organizacija.<br />
XV.<br />
Op{tinske vlasti du`ne su izvje{tavati Vladu i Skup{tinu o svim nepravilnostima u vezi sa<br />
prisustvom me|unarodnog faktora radi blagovremenog otklanjanja eventualnih nesporazuma<br />
jer budu}nost Republike zavisi i od na{e sposobnosti da prihvatimo principe dobronamjernih<br />
me|unarodnih faktora i razvijamo odnose razumijevanja.<br />
XVI.<br />
Republika Srpska Krajina `eli da naglasi jo{ jednom da samo njeni legitimni predstavnici<br />
mogu pregovarati sa me|unarodnim faktorima o pitanjima koja se ti~u interesa Republike.<br />
Odgovornost Jugoslavije i njenih organa, odnosi se samo na me|usobno preuzete obaveze, ali<br />
se, u ime Republike, ne mogu ubudu}e preuzimati eventualne nove obaveze koje se ti~u<br />
budu}nosti bez prethodnih dogovora sa njenim organima.<br />
XVII.<br />
Predstavnici lokalnih organa ne mogu preuzimati obaveze koje se ti~u me|unarodnih<br />
obaveza Republike, a pripadnost razli~itim politi~kim partijama ne bi trebalo da bude povod<br />
sukobljavanjima koja bi {kodila op{tim interesima Republike kao cjeline.<br />
XVIII.<br />
Pozivaju se svi gra|ani i prijatelji Republike da svojim li~nim anga`ovanjem ulo`e napore<br />
u cilju ja~anja njenih odbrambenih sposobnosti i o~uvanja njene nezavisnosti i ste~ene<br />
slobode.<br />
XIX.<br />
Ova deklaracija objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”.<br />
U Kninu,<br />
18. maja 1992. godine<br />
Skup{tina Republike Srpske Krajine<br />
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, Knin, 19. svibanj 1992., broj 9.<br />
174<br />
Predsednik,<br />
Mile Paspalj, s.r.
1992., rujan 22.<br />
Banja Luka<br />
Protokol o suradnji izme|u vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine<br />
6<br />
P R O T O K O L<br />
O SARADNJI IZME\U VLADE REPUBLIKE SRPSKE<br />
I REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA<br />
U Banja Luci je 22. septembra 1992. godine odr`ana zajedni~ka sjednica Vlada Republike<br />
Srpske i Republike Srpske Krajine sa Brankom \eri}em i sa g. Zdravkom Ze~evi}em,<br />
predsjednicima Vlada.<br />
Predmet razgovora bio je saradnja dvije republike u svim oblastima ekonomskog i<br />
dru{tvenog `ivota. Postignuta je saglasnost o svim pitanjima koja su bila predmet razmatranja.<br />
I<br />
U razgovorima se po{lo od ~injenice da na teritoriju dvije republike `ivi jedan narod<br />
tradicionalno povezan istim obi~ajima, vjerom i jezikom i da nikada, u istoriji, izme|u njega<br />
nije postojala stvarna dr`avna granica. Raspadom Jugoslavije, koja je bila zajedni~ka dr`ava za<br />
sav srpski narod, poku{avaju se razdvojiti Srbi bez uva`avanja prava na samoopredjeljenje i<br />
organizovanje svoje dr`ave.<br />
Rat, koji sa nesmanjenom `estinom bjesni ovim prostorima, i ~iji je glavni cilj istrebljenje<br />
srpskog naroda, te me|unarodna politika i ekonomska blokada nametnuli su neophodnost<br />
oslonca jedne republike na drugu.<br />
II<br />
Vlade obje republike }e, preko nadle`nih ministarstava, izanalizirati sva postoje}a ustavna<br />
i zakonodavna rje{enja i predlo`iti Skup{tinama potrebna usagla{avanja. To se posebno odnosi<br />
na uspostavljanje istog oblika vladavine i politi~kog sistema (istovrsna struktura skup{tine, na<br />
jedan na~in regulisan vi{estrana~ki izborni sistem, pitanje vlasni{tva i sl.), odre|ivanje istih<br />
dr`avnih simbola.<br />
III<br />
Obje strane su se slo`ila da granice i grani~nih prelaza izme|u republika ne}e biti. Promet<br />
roba poslovnih partnera ne}e biti optere}en pla}anjem carina.<br />
Carinske evidencije i formalnosti za promet roba prema SR Jugoslaviji i inostranstvu<br />
zajedni~ki }e obavljati carina Republike Srpske.<br />
IV<br />
Platnim sporazumom bi}e regulisani detalji financijskog poslovanja i odnosa jedne<br />
narodne banke prema drugoj i obje prema Narodnoj banci Jugoslavije.<br />
V<br />
Obje Vlade zadu`uju nadle`na ministarstva da sa~ine detaljnu analizu postoje}ih<br />
industrijskih kapaciteta, procjene uslove, mogu}nosti i rokove njihovog o`ivljavanja, nabavke<br />
repromaterijala i plasmana gotovih proizvoda.<br />
175
Prioritetno }e se osposobiti za saobra}aj dionice puta Benkovac – Bjeljina, `eljezni~ka<br />
pruga, obezbjedi}e se jedinstveni sistem za prenos elektri~ne energije, osnovati zajedni~ko<br />
javno preduze}e za snabdjevanje naftom i naftnim derivatima.<br />
Utvrdi}e se zajedni~ka koncepcija budu}eg ekonomskog razvoja imaju}i u vidu i odnos<br />
prema privatizaciji i metodama njenog provo|enja, demografskom, prostornom, regionalnourbanom<br />
i drugim oblicima razvoja.<br />
VI<br />
U ratu i u svim drugim slu~ajevima ugro`avanja interesa srpskog naroda zajedni~ki }e se<br />
organizovati i vr{iti odbrana suverenosti, nezavisnosti, teritorije i ustavnog poretka obje<br />
republike jedinstvenim organizovanjem i razvijanjem ratnog vazduhoplovstva, protivvazdu{ne<br />
odbrane, formiranjem zajedni~kih snaga za obezbje|enje dr`avnih granica i<br />
uspostavljanjem jedinstvene komande.<br />
U cilju stvaranja uslova za efikasnu odbranu vr{i}e se uskla|ivanje mjera i rje{enja u<br />
planovima razvoja, planovima odbrane i drugim dokumentima. Odmah }e se razmotriti<br />
potrebe i mogu}nosti izmje{tanja namjenske industrije na bezbjedne lokacije i njihovo<br />
stavljanje u proizvodnju.<br />
Organi MUP-a sara|iva}e u poslovima dr`avne i javne bezbjednosti, razmjene informacija<br />
i pru`anja pravne pomo}i. Zajedni~ki }e biti planirano {kolovanje popuna i upotreba jedinica<br />
milicije.<br />
VII<br />
Saradnja obje republike u oblasti obrazovanja, nauke i kulture treba da bude osnovni<br />
faktor duhovnog povezivanja naroda koji za sada `ivi u dvije dr`ave.<br />
To, prije svega, podrazumijeva uspostavljanje jedinstvenog obrazovanog sistema, planiranje<br />
mre`e vi{ih {kola i fakulteta, saradnju u oblasti izdava{tva, filmskih, pozori{nih ku}a,<br />
biblioteka, galerija, udru`enja umjetni~kih, nau~nih instituta i arhiva, sporta i fizi~ke kulture.<br />
VIII<br />
Saradnja u oblasti zdravstvene i socijalne za{tite podrazumijeva, prije svega, izgradnju<br />
sistema zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja na istim principima {to }e omogu}iti<br />
kompatibilnost tih sistema, prilagodljivost i tje{nju povezanost u obezbje|ivanju zdravstvene<br />
i socijalne za{tite i punova`nost zdravstvene dokumentacije i li~nih zdravstvenih isprava u<br />
obje republike.<br />
Obje republike }e se posebno pomagati u zbrinjavanju povrije|enih i oboljelih iz zone<br />
ratnih dejstava, u organizovanju zajedni~kog medicinskog snabdjevanja, sakupljanju i<br />
distribuciji lijekova i sanitetskog materijala preko humanitarnih organizacija, organizaciji i<br />
sprovo|enju preventivno-medicinske za{tite i sl.<br />
IX<br />
Obje Vlade posebno isti~u zna~aj uspostavljanja jedinstvenog informativnog sistema sa<br />
razra|enim programskim sadr`ajima, {to bi omogu}ilo nesmetani protok informacija.<br />
Tehni~ki }e se pomo}i stvaranje tehnolo{kog jedinstva radio i TV difuzije. “Srpski Glas” iz<br />
Banja Luke i nedjeljnik “Javnost” prerasti }e u zajedni~ka pisana glasila. Stvori}e se uslovi da<br />
novinske agencije iz obje republike prerastu u jednu agenciju.<br />
X<br />
Za ostvarivanje saradnje u svim oblastima koje defini{e ovaj protokol stara}e se i odgovorna<br />
su nadle`na ministarstva, javna preduze}a, narodne banke i slu`be dru{tvenog knjigovodstva.<br />
176
XI<br />
Ovaj protokol stupa na snagu odmah.<br />
V L A D A V L A D A<br />
REPUBLIKE SRPSKE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE<br />
Broj:__________________ Broj:________________________<br />
Datum: 22. septembar 1992. g. Datum: 22. septembar 1992. g.<br />
PREDSJEDNIK VLADE: PREDSJEDNIK VLADE:<br />
Branko \eri} Zdravko Ze~evi}<br />
Preslika, strojopis, }irilica<br />
<strong>Hrvatski</strong> informativni centar, A-173/101.<br />
1992., rujan<br />
Knin<br />
Iz osnovnih programskih na~ela i ciljeva Srpske demokratske stranke<br />
7<br />
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA<br />
REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA<br />
Izvr{ni odbor<br />
Broj:<br />
Knin,<br />
OSNOVNA PROGRAMSKA NA^ELA I CILJEVI STRANKE<br />
SDS Krajine kao politi~ka organizacija srpskog naroda koja okuplja ~lanstvo i simpatizere<br />
na podru~ju RSK u ostvarenju svojih programskih ciljeva naro~ito }e se zalagati za:<br />
– polaze}i od istorijskih ~injenica da je srpski narod na prostorima srpskih krajina<br />
vjekovima o~uvao svoj identitet, da je raspadom Austro-Ugarske monarhije i stvaranjem na<br />
tom prostoru nacionalnih dr`ava, 29. oktobra 1918. godine, kao dr`avotvorni narod zajedno<br />
sa slovenskim i hrvatskim narodom stvorio prvu dr`avu Slovenaca, Hrvata i Srba, a koja se 1.<br />
decembra 1918. godine ujedinila sa Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u zajedni~ku<br />
dr`avu “Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca”, ima neotu|ivo pravo da sada, kada su se druga<br />
dva naroda Slovenski i <strong>Hrvatski</strong> odvojila, odnosno na svojim etni~kim prostorima stvorili<br />
svoje nacionalne dr`ave i srpski narod na svom etni~kom prostoru, prostoru srpskih krajina<br />
organizira svoju nacionalnu dr`avu, odnosno ima pravo da se opredjeli da li }e se, sa kim i na<br />
koji na~in udru`iti u novu dr`avu.<br />
– SDS ne mo`e i ne}e pristati da srpski narod iko dovodi u polo`aj nacionalne manjine,<br />
{to predstavlja genocid (dovo|enje u ni`i status od ravnopravnog dr`avotvornog naroda, u<br />
status nacionalne manjine). Budu}i da je od strane hrvatske vlasti kako one kvislin{ke<br />
uspostavljene 1941. godine, tako i one uspostavljene 1990. godine prema srpskom narodu na<br />
ovim prostorima vr{en genocid (Ustavom Hrvatske prvi put uskra}ena ravnopravnost), to<br />
177
SDS radi za{tite opstanka srpskog naroda u RSK odbacuje svaku mogu}nost stvaranja nove<br />
dr`avne zajednice sa Republikom Hrvatskom.<br />
SDS }e se kao i do sada zalagati da se RSK ujedini sa ostalim srpskim zemljama,<br />
prvenstveno sa Republikom Srpskom od koje je u bli`oj pro{losti bila neprirodnim,<br />
administrativnim na~inom podjeljena.<br />
Budu}i da je u stvaranju Jugoslavije 1918. godine kao dr`avotvorni narod u~estvovao i<br />
srpski narod Krajine, isto tako i u stvaranju Federativne Jugoslavije i kao potpuno<br />
ravnopravan narod sa hrvatskim narodom u stvaranju federalne jedinice Republike Hrvatske<br />
(~l. 1. Deklaracije ZAVNOH-a, ~l. 1. Ustava Hrvatske iz 1947. godine, 1963. godine, 1974.<br />
godine), 3 to sada{nje me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji, bez ravnopravnog u~e{}a<br />
srpskog naroda Krajine, predstavljaju kr{enje do sada usvojenih me|unarodnih konvencija.<br />
Takvo postupanje je kr{enje osnovnog me|unarodnog prihva}enog na~ela da pravo na<br />
samoopredjeljenje pripada narodima, a ne administrativnim jedinicama. Zbog toga je SDS<br />
protiv da RSK u~estvuje na bilo kojim me|unarodnim konferencijama na kojima se srpski<br />
narod RSK tretira kao nacionalna manjina.<br />
SDS kao stranka demokratski orijentisana }e se i u budu}e kao i do sada zalagati za<br />
unapre|ivanje demokratskih odnosa, vi{estrana~ki parlamentarni sistem, na tim<br />
demokratskim principima razvijati odnose sa ostalim strankama u RSK kao i sa strankama<br />
sli~nim i demokratski orijentisanim u ostalim srpskim zemljama, kao i u svijetu. Naro~ito }e<br />
se zalagati da sa demokratskim strankama u srpskim zemljama radi na objedinjavanju srpskog<br />
naroda i na stvaranju jedinstvene dr`ave ili saveza srpskih dr`ava.<br />
Jedan od osnovnih ciljeva SDS Krajine jeste rad na povezivanju i pomirenju srpskog<br />
naroda i van srpskih zemalja. Ovdje se prvenstveno misli na Srbe u rasejanju bez razlike na<br />
ideolo{ko opredeljenje i pro{lost. Stav SDS Krajine je da su dobrodo{li u RSK svi Srbi iz<br />
rasejanja bez obzira na njihovo eventualno u~e{}e u onim vojnim formacijama koje je pro{li<br />
komunisti~ki sistem osudio.<br />
Š...š<br />
Polaze}i od ~injenice da je Republika Srpska Krajina za sada, na neodre|eno vrijeme pod<br />
za{titom Ujedinjenih Nacija, da je time smanjena opasnost od agresije Hrvatske na na{u<br />
Republiku, to SDS smatra da za to vrijeme treba raditi na iznala`enju mirnog politi~kog<br />
rje{enja i kona~nog razgrani~enja izme|u RSK i Hrvatske. Kod toga }e se SDS zauzimati da<br />
i oni krajevi Krajine u kojima je ve}insko srpsko stanovni{tvo, pa i oni krajevi u kojima je bilo<br />
ve}insko srpsko stanovni{tvo, a koje je zbog genocida bilo onog u ratu 1941. – 1945. godine<br />
i u ovom ratu, postalo manjinsko, a sada nisu oslobo|eni, priklju~e RSK. Kako je boravak<br />
snaga UN na ovim prostorima od presudnog zna~aja, kako za o~uvanje mira, tako i za<br />
omogu}avanje pronala`enja mirnog politi~kog rje{enja, SDS }e se zalagati za saradnju sa<br />
njima i za njihov ostanak do kona~nog i sigurnog rje{enja.<br />
Š...š<br />
U Kninu, septembra 1992. godine<br />
Preslika, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 442.<br />
3 U Izvori{nim osnovama Ustava RH od 22. prosinca 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje<br />
kao nacionalna dr`ava hrvatskoga naroda i dr`ava pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini dr`avljani:<br />
178
1992., listopad 31.<br />
Prijedor<br />
Deklaracija o ujedinjenju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske<br />
8<br />
236.<br />
Smatraju}i da je pravo naroda na samoodre|enje, odnosno pravo naroda da slobodno<br />
odredi svoj politi~ki status istorijsko, prirodno, sveto i neotu|ivo;<br />
Potvr|uju}i da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacije nad teritorijama na kojima<br />
`ivi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja;<br />
Nalaze}i da su to upravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije<br />
Ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o Jugoslaviji;<br />
Konstatuju}i da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dr`avni entiteti koji su,<br />
nakon secesionisti~kog komadanja SFRJ, nastali ovaplo|enjem prava na samoodre|enje i<br />
principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije, i da imaju pravo da se samostalno<br />
sporazumijevaju o saradnji;<br />
Isti~u}i svoju privr`enost normama me|unarodne zajednice, a u skladu sa evropskim<br />
nastojanjima ka ja~anju me|unarodne saradnje u vidovima koje obje strane smatraju<br />
korisnim i na dobrobit svog naroda;<br />
Skup{tina Republike Srpske Krajine i Skup{tina Republike Srpske, na zajedni~koj sjednici<br />
od 31. oktobra 1992. godine odr`anoj u Prijedoru, usvajaju slede}u:<br />
D E K L A R A C I J U<br />
1) Dvije Skup{tine objavljuju da }e pravni sistemi u Republici Srpskoj Krajini i Republici<br />
Srpskoj biti identi~ni.<br />
2) Dvije Skup{tine objavljuju da gra|ani Republike Srpske i Republike Srpske Krajine<br />
imaju srpsko dr`avljanstvo, i da su dr`avni simboli isti i u skladu sa istorijskim kontinuitetom<br />
srpskog naroda i postoje}im Ustavnim i zakonskim rje{enjima.<br />
Grb je tradicionalni grb Nemanji}a sa krunom, zastava srpska: crveno-plavo-bijela<br />
trobojka i himna “Bo`e pravde”.<br />
3) Dvije Skup{tine objavljuju da se napad na jednu od Republika smatra istovremeno i<br />
napadom na drugu Republiku, zbog ~ega stupaju u odbrambeni savez ~iji je zadatak da<br />
obostrano {titi ostvarenu slobodu i integritet obiju Republika;<br />
4) Dvije Skup{tine objavljuju da nadle`ni organi i institucije treba da osiguraju jedinstven<br />
sistem obrazovanja, {to uklju~uje jedinstven pravopis, jezik i }irili~no pismo.<br />
Srba, Muslimana, Slovenaca, ^eha, Slovaka, Talijana, Mad`ara, @idova i drugih, kojima se jam~i ravnopravnost s<br />
gra|anima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i<br />
zemalja slobodnog svijeta.” Komentiraju}i navode nekih autora da je tek taj Ustav “uklonio prizvuke dvojnog<br />
suvereniteta i nedvosmisleno hrvatsku naciju proglasio nositeljem suvereniteta Hrvatske”, Z. Radeli} isti~e da ve}<br />
formulacija u Ustavu Socijalisti~ke Republike Hrvatske iz 1974., da je “SR Hrvatska nacionalna dr`ava hrvatskog<br />
naroda, dr`ava srpskog naroda u Hrvatskoj i dr`ava drugih naroda i narodnosti koji u njoj `ive” ne dopu{ta<br />
nedvosmisleno tuma~enje da su Srbi bili uzdignuti na razinu konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, odnosno da je<br />
o~ito “samo to da im je priznat poseban status u odnosu na ostale narode i narodnosti”. Vidi: Zdenko RADELI],<br />
<strong>Davor</strong> MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Dra`en @IVI], Stvaranje hrvatske dr`ave i Domovinski rat,<br />
[kolska knjiga, <strong>Hrvatski</strong> institut za povijest, Zagreb, 2006., 94.<br />
179
5) Dvije Skup{tine objavljuju spremnost za sve vidove povezivanja Republika u oblasti<br />
inostranih poslova, informisanja, komunikacija, transporta, kulture, socijalne i zdravstvene<br />
za{tite, ekonomskih aktivnosti, trgovine i spoljne trgovine, energije, ekologije i dr.<br />
6) Dvije Skup{tine objavljuju da }e Republika Srpska i Republika Srpska Krajina urediti<br />
zajedni~ke odnose iz oblasti carinske, kreditno-monetarne, fiskalne i politike platnog sistema.<br />
7) Skup{tina Republike Srpske i Skup{tina Republike Srpske Krajine donije}e odluku da<br />
se izbori za zajedni~ku Ustavotvornu skup{tinu obave {to prije, a najkasnije 90 dana po<br />
zavr{etku rata.<br />
8) Skup{tina Republike Srpske Krajine i Skup{tina Republike Srpske zadu`uju nadle`ne<br />
organe dviju Republika da odmah formiraju odgovaraju}a zajedni~ka tijela radi postizanja<br />
ciljeva iz ove deklaracije. Sve vidove saradnje i povezivanja inicira i objedinjuje koordinacioni<br />
odbor u koji ulaze: predsjednici Republika, predsjednici Skup{tina Republika i predsjednici<br />
republi~kih Vlada.<br />
9) Radi razvijanja i koordinacije navedenih oblika saradnje skup{tine obiju Republika<br />
odr`ava}e zajedni~ke sjednice.<br />
10) Svi vidovi saradnje iz ove deklaracije ponudi}e se i drugim srpskim dr`avama.<br />
11) Pokrenu}e se inicijativa za sazivanje svih srpskih skup{tina (Republike Srpske Krajine,<br />
Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Crne Gore) gdje }e se razmatrati politi~ka,<br />
ekonomska, kulturna i druga pitanja koja su od op{teg interesa za srpski narod.<br />
12) Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine opredeljuju se za dr`avno<br />
ujedinjenje. Ovo opredjeljenje provjeri}e se plebiscitom u ovim Republikama, u najkra}em<br />
roku.<br />
Ujedinjenje se odla`e do isteka plana OUN o za{titi Republike Srpske Krajine (Vensov<br />
plan) i sprove{}e se na osnovu rezultata plebiscita.<br />
13) Ova deklaracija }e se objaviti u slu`benim glasnicima obje Republike.<br />
Predsjednik Skup{tine Predsjednik Skup{tine<br />
Republike Srpske Krajine, Republike Srpske,<br />
Mile Paspalj, s. r. Mom~ilo Kraji{nik, s. r.<br />
Prijedor,<br />
31. oktobra 1992. godine<br />
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 2. studeni 1992., broj 17.<br />
1993., travanj 24.<br />
Banja Luka<br />
Odluka o konstituiranju zajedni~ke Narodne skup{tine Republike Srpske Krajine i<br />
Republike Srpske<br />
9<br />
2<br />
Na osnovu Deklaracije Skup{tine Republike Srpske Krajine i Republike Srpske (“Slu`beni<br />
glasnik Republike Srpske” broj 17/92) kao legitimni predstavnici srpskog naroda u Republici<br />
180
Srpskoj Krajini i u Republici Srpskoj, na zajedni~koj sjednici odr`anoj 24. aprila 1993.<br />
godine, donose<br />
O D L U K U<br />
O KONSTITUISANJU NARODNE SKUP[TINE<br />
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I REPUBLIKE<br />
SRPSKE<br />
I<br />
Konstitui{e se Narodna skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske (u daljem<br />
tekstu: Narodna skup{tina), kao zajedni~ki organ Republike Srpske Krajine i Republike<br />
Srpske.<br />
Narodna skup{tina zasjeda u Banjoj Luci.<br />
II<br />
Narodna skup{tina obrazuje se na paritetnoj osnovi od poslanika Republike Srpske Krajine<br />
i Republike Srpske.<br />
Narodna skup{tina iz prethodnog stava konstitui{e se od po 82 poslanika Skup{tine<br />
Republike Srpske Krajine i Narodne skup{tine Republike Srpske.<br />
III<br />
Narodna skup{tina donosi i usagla{ava ustav, zakone i druge propise iz oblasti za koje ih<br />
ovlasti Skup{tina Republike Srpske Krajine i Narodna skup{tina Republike Srpske.<br />
Narodna skup{tina obavezno usagla{ava propise iz oblasti: spoljnje politike, odbrane i<br />
bezbjednosti, pravosu|a, prostornog i populacionog planiranja, prava i polo`aj preduze}a i<br />
drugih organizacija, financijski sistem, kreditno-monetarnu politiku, carine i platni sistem,<br />
bora~ku i invalidsku za{titu, obrazovanja, nauke, kulture i za{tite kulturnih dobara, sistem<br />
informisanja i druge oblasti za koje ih ovlaste skup{tine republika.<br />
IV<br />
Radi boljeg funkcionisanja, Narodna skup{tina formira Koordinacioni odbor.<br />
Koordinacioni odbor ~ine predsjednici republika, predsjednici skup{tina republika i<br />
predsjednici republi~kih vlada.<br />
Koordinacioni odbor:<br />
– koordinira funkcije od zajedni~kog interesa za Republiku Srpsku Krajinu i Republiku<br />
Srpsku;<br />
– predla`e mandatara Ministarskog savjeta Narodne skup{tine;<br />
– obavlja i druge poslove za koje ga ovlasti Narodna skup{tina, odnosno Skup{tina<br />
Republike Srpske Krajine i Narodna skup{tina Republike Srpske.<br />
V<br />
Narodna skup{tina bira Ministarski savjet Narodne skup{tine;<br />
Ministarski savjet sa~injava predsjednik, dva potpredsjednika i 16 ministara.<br />
Ministri Ministarskog savjeta mogu imati zamjenike.<br />
VI<br />
Ministarski savjet Narodne skup{tine:<br />
– predla`e propise koji se usagla{avaju odnosno koje donosi Narodna skup{tina;<br />
– donosi uredbe, odluke i druge akte za izvr{enje tih zakona;<br />
181
– obavlja i druge poslove za koje ga ovlasti Narodna skup{tina.<br />
VII<br />
Narodna skup{tina donosi Poslovnik koji ure|uje organizaciju, djelokrug i na~in rada<br />
Narodne skup{tine.<br />
VIII<br />
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u slu`benim glasilima.<br />
Broj 02-486/93 Predsjedavaju}i<br />
24. aprila 1993. godine Narodne skup{tine<br />
Prof. dr Milovan Milanovi}, s. r.<br />
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, 28. aprila 1993., broj 1.<br />
10<br />
1993., srpanj 19.<br />
Knin<br />
Zapisnik sjednice vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine na kojoj je<br />
dogovoreno ujedinjenje u jednu dr`avu te imenovana Komisija za izradu ustava i drugih<br />
pravnih akata vezanih za ujedinjenje<br />
REPUBLIKA SRPSKA<br />
V L A D A<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
V L A D A<br />
Z A P I S N I K<br />
sa zajedni~ke sjednice Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Srpske Krajine, odr`ane<br />
dana 19. 07. 1993. godine u Kninu.<br />
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ~ini njegov sastavni dio.<br />
Sjednica je po~ela sa radom u 16.00 ~asova.<br />
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine gospodin \or|e Bjegovi}.<br />
Za sjednicu je predlo`en slijede}i<br />
D n e v n i r e d:<br />
1. Dogovor oko ujedinjenja – imenovanje komisije za izradu Ustava i obavljanja svih<br />
drugih poslova vezanih za ujedinjenje,<br />
2. Dogovor u vezi sa stvaranjem jedinstvenog pravnog sistema i pripreme zakonskih<br />
propisa u skladu sa odlukom o osnivanju zajedni~ke Skup{tine,<br />
3. Dogovor u vezi sa konstituisanjem zajedni~ke kreditno-monetarne, fiskalne, poreske,<br />
devizne i carinske politike,<br />
3.a. Dogovor u vezi sa jedinstvenim djelovanjem Narodne banke Republike Srpske i<br />
Narodne banke Republike Srpske Krajine,<br />
182
4. Dogovor o zajedni~kom istupanju prema tre}im dr`avama,<br />
5. Dogovor o stvaranju uslova za objedinjavanje velikih sistema – RTB, PTT i drugih<br />
vidova komunikacija i transporta,<br />
6. Dogovor u vezi sa realizacijom zajedni~kih ciljeva i izvr{avanjem zadataka u oblasti<br />
odbrane i unutra{njih poslova,<br />
6.a. Objedinjavanje proizvodnje naoru`anja, municije i vojne opreme,<br />
6.b. Izrada jedinstvenih normativno-pravnih osnova sistema odbrane (Zakon o odbrani,<br />
Zakon o vojsci, Zakon o vojnom tu`ila{tvu i sudstvu i druga normativna akta),<br />
6.v. Ujedinjavanje jedinstvenog sistema organizacijsko-formacijskog sastava Vojske,<br />
7. Sagledavanje prirodnih resursa i dogovor o izradi prostornog plana Republike Srpske i<br />
Republike Srpske Krajine,<br />
8. Dogovor u vezi sa zajedni~kim obezbje|enjem, odnosno povezivanjem i kori{tenjem<br />
energetskih aktivnosti u oblasti trgovine, snabdjevanja i u pogledu obezbje|enja robnih<br />
rezervi,<br />
9. Dogovor o jedinstvenom pristupu rje{avanju problema boraca i `rtava rata, kao i<br />
problema migracije stanovni{tva,<br />
10. Dogovor o ostvarivanju jedinstvenog sistema obrazovanja, te povezivanja u oblasti<br />
nauke, kulture i fizi~ke kulture,<br />
11. Dogovor u vezi sa ujedna~avanjem pristupa i propisa, kao i ostvarivanje saradnje u<br />
oblasti zdravstvenog osiguranja i zdravstvene za{tite, radnih odnosa, zapo{ljavanja, socijalne<br />
za{tite i penzijsko-invalidskog osiguranja.<br />
Dnevni red jednoglasno je usvojen.<br />
Prije prelaska na dnevni red pozdravnu rije~ odr`ao je predsjednik Vlade Republike Srpske<br />
Krajine \or|e Bjegovi}. Nakon njegovog izlaganja rije~ su dobili predsjednik Republike<br />
Srpske Radovan Karad`i} predsjednik Skup{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik,<br />
predsjednik Republike Srpske Krajine Goran Had`i}, predsjednik Skup{tine Republike<br />
Srpske Krajine Mile Paspalj, vladika Dalmatinski gosp. Longin, predsjednik SO Knin Milan<br />
Babi} i predsjednik Vlade RS Vladimir Luki}.<br />
Svi navedeni izrazili su zadovoljstvo {to su se na{li najvi{i predstavnici dvije dr`ave, izrazili<br />
nadu i `elju za skoro ujedinjenje i po`eljeli uspje{an rad Vladama Republike Srpske i<br />
Republike Srpske Krajine.<br />
Potom se pre{lo na dnevni red.<br />
Ad-1<br />
\or|e Bjegovi}: Kao polaznu osnovu moramo uzeti Zaklju~ke Skup{tina iz Prijedora i<br />
Novog Grada.<br />
Vladimir Luki}: Ve}ina Vas je imala u rukama materijal. Osnovna pitanja postupka<br />
ujedinjenja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Ovo je polazni materijal koji treba<br />
poslu`iti grupi eksperata da nastavi rad. Zato treba odrediti grupu ljudi da pristupi izradi<br />
Nacrta jedinstvenog Ustava.<br />
\or|e Bjegovi}: Osim gospode koja su sastavila ovaj materijal predla`em da se uklju~e jo{<br />
dvojica iz Republike Srpske Krajine i to dr. Milan Miljevi} i ministar Radomir Ku`et.<br />
Na kraju je zaklju~eno da radnu grupu za izradu zajedni~kog Ustava sa~injavaju:<br />
– Ga{o Mijanovi},<br />
– Rajko Kuzmanovi},<br />
183
– Radomir Luki},<br />
– Milan Miljevi},<br />
– Radomir Ku`et,<br />
– Vito Popovi}.<br />
Za inicijatora ove grupe koji }e sazvati sastanak odre|uje se gosp. Vito Popovi}. Rok za<br />
izradu Ustava je 31. 08. 1993. godine.<br />
Ad-2<br />
Vito Popovi}: Ja i kolega Ku`et smo se dogovorili da razmjenimo propise koje smo donijeli<br />
mi i RSK.<br />
Ministar Jar~evi} Slobodan: Mo`da bi Vlada trebala odmah zauzeti stav kakav sistem ho}e<br />
da gradi. Treba u~initi teritorijalnu podjelu da se op{tine ujedine u srezove ili u `upanije, da<br />
bi smo izbili Hrvatskoj adut iz ruke da poka`e pravo na jednu federalnu jedinicu ukoliko se<br />
odlu~imo da gradimo federaciju, {to se meni ne ~ini dobro i zala`em se za jedinstvenu dr`avu.<br />
Luki} Vladimir: Zala`em se za jedinstvenu dr`avu bez federalnih jedinica.<br />
Stojan [panovi}, podpredsjednik Vlade RSK: Moramo biti spremni da ukoliko ne do|e<br />
do produ`etka mandata UNPROFOR-a imamo sve spremno da tog dana mo`emo postati<br />
jedna dr`ava.<br />
Ministar \or|e Lazi}: Pitanje svojine je jako va`no, da li ova Komisija rje{ava i pitanje<br />
svojine.<br />
Ministar Milan Marti}: Vensov plan je pro{iren Rezolucijom 815 i svijet }e vagati kako da<br />
nas vrati Hrvatskoj. Neka se oni prilago|avaju nama. Do kraja osmog mjeseca morali bi iza}i<br />
sa Nacrtom Ustava. Volju naroda za jednom dr`avom moramo po{tivati.<br />
Ministar Sandi} Borivoje: Po prirodnim resursima mi smo jedna od bogatijih zemalja.<br />
Imamo 1.700.000 do 1.800 000 stanovnika. Imamo u RS p{enice, krompira, ulja, duvana i<br />
vi{e nego {to nam treba. U RSK je oko 25 stanovnika na km2 , a u RS 35 na km2 . Ne treba<br />
~ekati na rokove ve} odmah napraviti plan i program razvoja. Nema nezavisne dr`ave ako<br />
nema vlastitu hranu.<br />
Svetozar Vin~i}: RSK ima ogromne resurse `ita, nafte, drvne mase, uglja, hidropotencijal<br />
itd. Molio bih da se hitno opredijeli RS o ukidanju carinskog sistema sa nama, mi smo se<br />
izjasnili, a onda }emo zajedno vidjeti sa SRJ.<br />
Z A K L J U ^ A K<br />
Nadle`na ministarstva dostavit }e i izraditi program stvaranja jedinstvenog pravnog<br />
sistema i pripremiti zakonske propise u skladu sa odlukom o osnivanju zajedni~ke Skup{tine.<br />
Rok je 31. 08. 1993. godine.<br />
Ad-3<br />
3.a.) U vezi sa konstituisanjem zajedni~ke kreditno-monetarne, fiskalne, poreske, devizne<br />
i carinske politike, kao i jedinstvenim djelovanjem Narodne banke Republike Srpske i<br />
Republike Srpske Krajine nakon izlaganja predsjednika Vlada RS i RSK i ministara financija<br />
Petre Markovi} i Vojina Peura~e donesen je slijede}i<br />
Z A K L J U ^ A K<br />
Svemu naprijed navedenom treba dodati jo{ i politiku cijena i jedinstvenu politiku li~ne i<br />
zajedni~ke potro{nje. Nosilac projekta su nadle`na ministarstva i guverneri Narodnih banaka<br />
184
RS i RSK, a na ~elu Komisije je ministar financija RS Petar Markovi}. Ova grupa }e izraditi<br />
i mre`u carina i to {to prije, jer to je prakti~no prvi znak ujedinjenja. Rok izrade je 31. 08.<br />
1993. godine.<br />
Ad-4<br />
Ministar Slobodan Jar~evi}: U ovom trenutku prema tre}im dr`avama mo`e nastupati<br />
samo Republika Srpska, jer joj je data mogu}nost dr`avotvornosti. Mi to na `alost nemamo,<br />
ali sve vi{e se RSK prihva}a kao realnost u svijetu. Na{e mjesto je u grupi nasljednika SFRJ.<br />
Zajedni~ki nastup sa Republikom Srpskom bi nam pomogao zbog pogodnosti<br />
dr`avotvornosti srpskog naroda u Republici Srpskoj. Mislim da sjedi{te na{eg ministarstva jo{<br />
treba biti u Beogradu, a tako bi trebalo biti i kad se ujedinimo, s tim da u Banja Luci i Kninu<br />
trebaju biti odjeljenja. Ja i gospodin Buha }emo za idu}u sjednicu predlo`iti platformu<br />
zajedni~kog nastupa prema svijetu.<br />
Ministar Aleksa Buha: U narednih mjesec-dva dana dok traju pregovori o konfederaciji<br />
BiH ne smijemo napraviti krivi korak koji bi dao alibi drugoj strani. Pripremit }emo<br />
platformu ali ne}emo s njom mahati. Nakon rasprave usvojen je sljede}i<br />
Z A K L J U ^ A K<br />
Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske i Republike Srpske Krajine napravit }e<br />
platformu zajedni~kog nastupanja, a sva ministarstva koja imaju bilo kakav kontakt s MIPom<br />
}e tu sara|ivati. Rok 31. 08. 1993. godine.<br />
Ad-5<br />
Ministar Miroslav Tokalj: Budu}i smo se dogovorili o unitarnoj dr`avi i sistem<br />
informisanja mora biti unitaran. Odre|ena financijska sredstva treba osigurati prije nego se<br />
objedinimo. Zato treba napraviti grupu stru~nih ljudi koji }e to odraditi, a rok da ostavimo<br />
otvorenim. Nakon kra}e diskusije donesen je<br />
Z A K L J U ^ A K<br />
Ministarstvo informisanja saobra}aja i veza Republike Srpske i Republike Srpske Krajine<br />
oformit }e grupu i povezati taj dio poslova. Rok otvoren.<br />
Ad-6<br />
a, b, v) Ministar Du{an Kova~evi}: Mi{ljenja sam da je sad vrijeme da Srbi ostvare svoj cilj,<br />
jer ono vi{e nikad ne}e do}i ako to sada ne odredimo. Moramo raditi vrlo brzo ne gledaju}i<br />
{ta }e svijet re}i. Narod nam je na referendumima dao zadatak i ne smijemo ga iznevjeriti.<br />
Trebamo odrediti vrhovnu komandu i tko ulazi u nju, zatim osnove organizacijsko<br />
formacijskog sastava jedinstvene vojske. Po meni bi trebao biti general{tab vojno teritorijalna<br />
podjela u vojnom pogledu (!?). Iza toga napraviti projekciju jedinstvenih zadataka iz oblasti<br />
ministarstva odbrane. Treba raditi jedan zakon o odbrani i vojsci, a iza toga o sudstvu i<br />
vojnom tu`ila{tvu i ostalo iz oblasti vojske i odbrane. Uporedno raditi na sistemu jedinstvene<br />
proizvodnje municije i oru`ja. Na tome se ve} radi i vr{i se distribucija oru`ja iz fabrika<br />
Republike Srpske.<br />
Ministar Milan Marti}: Mi imamo jako dobru saradnju sa organima unutra{njih poslova<br />
Republike Srpske, mi imamo zakone ali trebaju biti jedinstveni. Zato moramo oformiti<br />
grupu, a trebao bi biti i jedan predstavnik iz Republike Srbije.<br />
185
Podpredsjednik Stojan [panovi}: Nije ba{ tako jednostavno kako izgleda. SVK je po<br />
zvani~nim aktima SRJ dio Vojske Jugoslavije, a Republika Srpska je u druga~ijem polo`aju.<br />
Po pitanju vrhovnog komandanta sla`em se da odmah treba ne{to uraditi. U vezi ove<br />
problematike moramo sara|ivati sa vojskom SRJ. Nakon toga donesen je<br />
Z A K L J U ^ A K<br />
Programski dio }e napraviti ministarstva odbrane zajedno sa ministarstvima unutra{njih<br />
poslova. Rok 31. 08. 1993. godine.<br />
Ad-7<br />
Vladimir Luki}: Osnovni problem je izrada prostornog plana koji se u normalnim<br />
uslovima radi nekoliko godina, a mi nemamo toliko vremena. Tu moraju biti obuhva}eni<br />
saobra}aj i veze, obrazovanje, zdravstvo i sve ono {to se ti~e `ivota, rada i privre|ivanja ljudi<br />
na ovim prostorima. Dok se ne defini{u granice mora}emo za polaznu osnovu uzeti<br />
stanovni{tvo koje se tu nalazi. Nakon toga donesen je<br />
Z A K L J U ^ A K<br />
Nosilac projekta su ministarstvo urbanizma, a u projekt }e se uklju~iti zajedno ministarstva<br />
poljoprivrede i energetike. Rok 31. 08. 1993. godine.<br />
Ad-8<br />
\or|e Bjegovi}: Nosilac projekta bi trebali biti ministarstva za ekonomske odnose,<br />
privredni razvoj i industriju i ministarstvo trgovine, budu}i se radi o mogu}nostima<br />
ekonomskog razvoja, te svakako i ministarstva energetike.<br />
Ministar Basi} Boro: Mi gradimo nu`ne dalekovode, ali smo se dogovorili o formiranju<br />
dvije energetske grupe za razvoj elektro-energetske mre`e i za elektro-energetske izvore. Ove<br />
grupe }e dati projekciju razvoja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Rezultati se<br />
o~ekuju do Nove godine, a kona~ni elaborat do sredine idu}e godine.<br />
Ministar Milivoj Kri~ka: Vrlo je te{ko objediniti na{e sisteme jer smo tehnolo{ki<br />
rascjepkani. Elektro-energetski sistem RSK, primjera radi, ima tehnolo{ki tri cjeline koje nisu<br />
povezane. Prioriteti su put koji povezuje RSK i RS sa SRJ – “koridor”, energetika i ostala<br />
infrastruktura na tom dijelu i me|uresorski rad. Nakon izlaganja ministra Neboj{e Arbutine<br />
donesen je<br />
Z A K L J U ^ A K<br />
Naprijed spomenuta ministarstva odre|uju se za nosioce projekta s tim da su za RSK za<br />
ekonomske odnose odre|eni Milovanovi} Nikola i Drobnjak Jovan, za industriju Mandini}<br />
Neboj{a i Bursa} Dragan, za privredni razvoj Plavljani} Du{an i Miljevi} Nikola, a za<br />
informatiku Markovi} Du{an i Bo{ko D`aji}. Rok 31. 08. 1993. godine.<br />
Ad-9<br />
Nakon izlaganja ministara Dragana \okanovi}a i Dragice Baki} o pitanju rje{avanja<br />
problema boraca i `rtava rata kao i problema migracije stanovni{tva donesen je sljede}i<br />
Z A K L J U ^ A K<br />
186
Nosioci naprijed spomenutog programa su ministarstva za rad, bora~ka i socijalna pitanja<br />
Republike Srpske Krajine i ministarstvo za pitanje boraca i `rtava rata Republike Srpske. Rok<br />
31. 08. 1993. godine.<br />
Ad-10<br />
Po pitanju ostvarenja jedinstvenog sistema obrazovanja, te povezivanja u oblasti nauke,<br />
kulture i fizi~ke kulture govorili su ministri Ljubomir Zukovi} i Milan Kne`evi}.<br />
Nakon njihovog izlaganja donesen je<br />
Z A K L J U ^ A K<br />
Nosioci programa su ministarstvo prosvjete RSK i ministarstvo obrazovanja, nauke i<br />
kulture Republike Srpske. Rok 31. 08. 1993.<br />
Ad-11<br />
U vezi ujedna~avanja pristupa i propisa, kao i ostvarenja saradnje u oblasti zdravstvenog<br />
osiguranja i zdravstvene za{tite, radnih odnosa, zapo{ljavanja, socijalne za{tite i penzijskoinvalidskog<br />
osiguranja govorili su ministri zdravlja Republike Srpske Krajine i Republike<br />
Srpske Spiro Kosti} i Dragan Kalini}. Nakon njihovog izlaganja donesen je<br />
Z A K L J U ^ A K<br />
Nosioci programa su ministarstvo zdravlja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.<br />
Rok 31.08.1993. godine.<br />
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ava sa radom u 19.00 ~asova.<br />
Predsjednik<br />
\or|e Bjegovi}<br />
Preslika, strojopis, }irilica<br />
<strong>Hrvatski</strong> informativni centar, A-156/3.<br />
1993., kolovoz 10.<br />
Beograd<br />
Prijedlog ministra vanjskih poslova Republike Srpske Krajine o izboru trenutnih ratnih<br />
ciljeva u svezi sukoba u Bosni i Hercegovini<br />
11<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
The Republic of Serbian Krajina<br />
Ministarstvo za inostrane poslove<br />
Ministry of Foreigin Affairs<br />
______________________________________________________________________<br />
KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 URED U BEOGRADU<br />
TEL. 011-235-16-72 TERAZIJE Br. 3/1<br />
0780-60-126/079-719-023 TEL. (011)3221-325; 3226-778; 3227-346<br />
187
FAX: (011) 235-16-72 FAX: (011) 3224-573<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA JUGOSLAVIJA<br />
Broj: DT-1/93<br />
DR@AVNA TAJNA<br />
IZBOR TRENUTNIH RATNIH CILJEVA RSK I RS<br />
– jedna od mogu}nosti –<br />
Rat traje ve} tre}u godinu. Mnogo toga je danas jasnije nego 1991. i 1992. Svet se navikava<br />
na dr`avnost Srba zapadno od Drine.<br />
Savezni{tvo Muslimana i Hrvata vi{e nije mogu}e obnoviti.<br />
Muslimani nemaju koridor sa svetom. O~igledno je da im je cilj izlazak na more, u {irem<br />
pojasu od onog koji im se nudi. Uzgred `ele zauzeti Mostar i zavladati dolinom Neretve. Ako<br />
im to uspe, zada}e Hrvatskoj smrtni udarac. To bi, ujedno, skinulo Srbima sa le|a<br />
najopasnijeg neprijatelja.<br />
Zato, trebalo bi Muslimanina pomo}i da ostvare ovu strate{ku zamisao. Hrvatska<br />
tvrdoglavost i napad na RSK, iskoristiti i vezati im {to vi{e jedinica na rati{tima oko<br />
Maslenice, Gospi}a, Drni{a i na Peru~i. U znak solidarnosti, RS bi mogla o`iveti boji{ta oko<br />
Grahova, Glamo~a i Kupresa.<br />
Muslimani bi, tada, lako slomili poslednju liniju odbrane Hrvata u Bosni na pravcu Gornji<br />
Vakuf – Konjic i ugrozili hrvatske polo`aje oko Trebinja. Time bi srpski hercegova~ki korpus<br />
mogao da oslobodi srpske delove Hercegovine i da dosegne do granice avnojske Hrvatske.<br />
Izlaskom Muslimana na Jadran, svi Hrvati, ju`no od Neretve, potra`ili bi spas u bekstvu<br />
prema Crnoj Gori, ili bi zatra`ili za{titu srpske vojske.<br />
Tada bi srpska vojska zaustavila muslimansko {irenje obalom i ostavila im do 50 km obale.<br />
Politi~ki bi odmah moglo da se pristupi dozvoli Dubrov~anima da proglase nezavisnost, uz<br />
delimi~ni otkaz gostoprimstva do{ljacima iz usta{kih krajeva: Imotski, Livno, Duvno itd.<br />
Osvajanje obale od strane Muslimana Evropu }e dignuti na noge, jer }e se ona tome<br />
suprotstaviti. Naspram sebe imat }e, naravno, bogati arapski kapital i SAD.<br />
Bila bi to izvanredna situacija za Srbe. Tada bismo pokrenuli svoje istorijsko pravo na<br />
Jadran, pozivom na srednjevekovne srpske dr`ave u Dalmaciji.<br />
Rusija bi, kona~no, morala stati iza srpske strane, jer ne bi mogla da se svrstava ni uz<br />
Evropu ni uz SAD.<br />
Te{ko je predvideti doga|aje, posebno u uslovima rata, pa ovu zamisao predla`em na raspravu<br />
rukovodstvu i oficirima RSK i RS.<br />
Beograd, 10. 8. 1993.<br />
MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA<br />
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE<br />
M.P. 4 Slobodan Jar~evi}, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 5010.<br />
4 Okrugli pe~at: RSK – Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.<br />
188
12<br />
1994., velja~a 1.<br />
Knin<br />
Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o koalicijskom sporazumu sa<br />
Srpskom radikalnom strankom i zajedni~kom cilju – ujedinjenju svih srpskih zemalja te<br />
osnivanju jedinstvene srpske dr`ave<br />
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE<br />
Slu`ba informisanja<br />
Knin, 1. 2. 1994. godine<br />
SAOP[TENJE ZA JAVNOST<br />
Danas, 1. februara 1994. godine u Beogradu je potpisan Sporazum o koaliciji Srpske<br />
demokratske Stranke Krajine i Srpske Radikalne Stranke.<br />
Sporazum su potpisali za Srpsku Demokratsku Stranku Krajine predsjednik dr Milan<br />
Babi}, a za Srpsku Radikalnu Stranku predsjednik dr Vojislav [e{elj i predsjednik Izvr{nog<br />
odbora Srpske Radikalne Stranke za Republiku Srpsku Krajinu gospodin Rade Leskovac.<br />
Tekst sporazuma glasi:<br />
1. Na osnovu slobodno izra`ene politi~ke volje, Srpska Demokratska Stranka Krajine i<br />
Srpska Radikalna Stranka formiraju koaliciju politi~kih stranaka za teritoriju Republike<br />
Srpske Krajine.<br />
2. Koalicija se formira radi ostvarivanja zajedni~kih politi~kih ciljeva koji afirmi{u<br />
prioritetne nacionalne, dr`avne i politi~ke interese srpskog naroda u Republici Srpskoj<br />
Krajini, te radi obezbje|ivanja stabilnih i demokratskih uslova za funkcionisanje njenih<br />
organa vlasti. Osnovni cilj koalicionih partnera je ujedinjenje svih srpskih zemalja i formiranje<br />
jedinstvene srpske dr`ave.<br />
3. Koalicija }e zajedni~ki politi~ki djelovati u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Krajine<br />
kao parlamentarna koalicija, formirati Vladu i zajedni~ki u~estvovati u formiranju drugih<br />
organa vlasti.<br />
4. U~e{}e ~lanica koalicije u Vladi i drugim organima vlasti srazmjerno je broju<br />
poslani~kih mandata koje ~lanice imaju u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Krajine.<br />
5. Koalicioni partneri utvrdili su mjesta u Vladi i Predsjedni{tvu Skup{tine koje }e<br />
popuniti ~lanovi Srpske Demokratske Krajine i Srpske Radikalne Stranke, te }e o detaljima<br />
naknadno upoznati javnost.<br />
SLU@BA INFORMISANJA<br />
M.P. 5 Drago Kova~evi}, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 442.<br />
5 Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.<br />
189
13<br />
1994., srpanj 5.<br />
Beograd<br />
^estitka Jovice Stani{i}a, na~elnika Slu`be dr`avne bezbjednosti Republike Srbije ministru<br />
unutarnjih poslova Republike Srpske Krajine povodom “dana bezbjednosti”<br />
R E P U B L I K A S R B I J A<br />
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA M.P. 6<br />
RESOR DR@AVNE BEZBEDNOSTI<br />
DEPE[A BR. 1940<br />
BEOGRAD, 5. JUL 1994. GODINE<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
– MINISTARSTVU UNUTRA[NJIH POSLOVA – MINISTRU MR. ILIJI PRIJI]U –<br />
NA^ELNICIMA SEKRETARIJATA JAVNE BEZBEDNOSTI I CENTARA DB-SVIMA<br />
POVODOM DANA BEZBEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA UPU]UJEM<br />
SRDA^NE ^ESTITKE SVIM RADNICIMA I STARE[INAMA ORGANA<br />
UNUTRASNJIH POSLOVA. U PROTEKLE TRI GODINE VA[E SLU@BE DR@AVNE<br />
I JAVNE BEZBEDNOSTI PRU@ILE SU IZUZETNO ZNA^AJAN DOPRINOS<br />
ZA[TITI NACIONALNE BEZBEDNOSTI RSK I SPRE^AVANJU AGRESIJE<br />
NEOFA[ISTI^KOG HRVATSKOG RE@IMA. U TOJ BORBI BROJNI PRIPADNICI<br />
SLU@BE HEROJSKI SU DALI SVOJE @IVOTE I MOLIM DA NJIHOVIM<br />
PORODICAMA OVOM PRILIKOM PRENESETE NA[E NAJVE]E PO[TOVANJE.<br />
ORGANI UNUTRA[NJIH POSLOVA RSK BILI SU MEDJU GLAVNIM<br />
UTEMELJIVA^IMA DR@AVNOSTI KRAJINE I GARANT NJENE NEZAVISNOSTI.<br />
SA ZADOVOLJSTVOM MOGU DA KONSTATUJEM I DOPRINOS ZA[TITI<br />
LI^NE I IMOVINSKE SIGURNOSTI GRADJANA I OBEZBEDJENJU DRUGIH<br />
NJIHOVIH PRAVA I SLOBODA – KOJE SE SPROVODI UZ MAKSIMALNO<br />
PRIDR@AVANJE ZAKONITOSTI U RADU.<br />
ULAZIMO U ODLU^UJU]U FAZU BORBE ZA OSTVARENJE ZAJEDNI^KIH<br />
CILJEVA SVIH SRPSKIH ZEMALJA, SPREMNIJI I ODLU^NIJI NEGO IKADA<br />
RANIJE.<br />
POMO]NIK MINISTRA<br />
NA^ELNIK SDB<br />
JOVICA STANI[I]<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, SUP Pakrac, 08-05-, ur. br. 1-1486/1-94<br />
6 Prijemni pe~at: RSK MUP, SUP Pakrac, 08-05-, ur. br. 1-1486/1-94., primljeno 06. 07. 1994.<br />
190
14<br />
1994., kolovoz 4.<br />
Plitvi~ka Jezera<br />
Zapisnik izvanrednog zasjedanja Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je prihva}en<br />
prijedlog o ujedinjenju s Republikom Srpskom, kao prvom koraku prema jedinstvenoj<br />
srpskoj dr`avi<br />
SKRA]ENI ZAPISNIK<br />
sa 3. sjednice vanrednog zasjedanja odr`ane<br />
04. 08. 1994. godine na Plitvicama<br />
Zapo~eto u 10.40 ~asova.<br />
Sjednicom Skup{tine predsjedavao je predsjednik Skup{tine Republike Srpske Branko<br />
Vojnica, te nakon konstatovanja da ispunjavaju}i kvorum postoje uslovi za rad i za sjednicu<br />
predla`e<br />
DNEVNI RED<br />
1. Informacija o bezbednosnom stanju i op{toj vojnoj situaciji u RSK<br />
2. Predlog Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija.<br />
AD.1) U samom uvodnom izlaganju predsjednik Branko Vojnica pozdravio je prisutne<br />
poslanike, ~lanove Vlade, Komandante Vojske, goste i posebno specijalnu delegaciju<br />
iz Republike Srpske koju predvode potpredsjednici Skup{tine Branko Simi} i<br />
Milanovi}, koji su se obratili poslanicima i u pozdravnom govoru ukazali na istorijski<br />
trenutak srpskog naroda i istorijske sjednice sa Pala. Istovremeno su ukazali na nu`nost<br />
korekcije mapa, predlog ujedinjenja dve srpske dr`ave te ~in i zna~aj predstoje}eg<br />
referenduma. 7<br />
7 Branko Simi} je rekao: “Gospodine predsedni~e Narodne skup{tine, gospodine predsedni~e Republike,<br />
gospodine predsedni~e Vlade, bra}o, srpski poslanici. Pozdravljam vas u svoje ime, u ime delegacije Narodne<br />
skup{tine Republike Srpske, ujedno vam donosim tople bratske pozdrave predsednika Republike Srpske, doktora<br />
Radovana Karad`i}a, i predsednika Narodne skup{tine, gospodina Kraji{nika. ^ini mi ~ast i ponos da se nalazim<br />
danas me|u vama. Ja sam du`an u ovom trenutku da vas upoznam sa odlukama ju~era{njeg zasjedanja Narodne<br />
skup{tine Republike Srpske. U ovom sudbonosnom trenutku za ~itav srpski narod mi smo, mislim s pravom,<br />
ocijenili da sudbinu srpskog naroda na podru~jima biv{e Bosne i Hercegovine nema niko pravo da odlu~uje izuzev<br />
srpskog naroda koji `ivi na tim podru~jima. I jedino je za nas meritoran sud... Špljesak u dvoraniš. I jedino je za<br />
nas meritoran sud na{eg naroda. Sigurno... razumijemo... razumijemo te{ko}e na{e bra}e u Srbiji. Razumijemo<br />
kakve su katastrofalne posljedice po Srbiju do{le uvo|enjem sankcija, al’ postavljam pitanje i sebi, i vama, i Bogu,<br />
da li smo krivi {to samo koristimo svoje ljudsko, Bo`je i prirodno pravo da se branimo? Da li smo mi krivci za<br />
uvo|enje sankcija? Mi se ne ljutimo, ali nas boli kad od bra}e o~ekujemo sve najbolje, a ne ono {to smo dobili.<br />
Nadam se da je ovo jedan trenutak slabosti na{e bra}e i da }emo ubrzo prevazi} i kao bra}a nastupit i realizovat<br />
na{ osnovni i glavni cilj – jedinstvena srpska dr`ava. Mi smo naru~ili zasjedanje Narodne skup{tine; i donijeli<br />
slede}e odluke. Ostajemo kod deklaracije, nadam se i uvjerenja sam ~iji vi sadr`aj u potpunosti poznajete. Ali,<br />
dozvoli’ }u sebi da neke stavove iz deklaracije ovde prezentiram. To je: mi tra`imo minimalne korekcije na<br />
ponu|enim mapama Kontakt grupe. Tra`imo s puno prava izlaz Republike Srpske na more; tra`imo podjelu<br />
Sarajeva; i tra`imo uverljive garancije za skidanje sankcija prema Saveznoj Republici Jugoslaviji. Druga na{a<br />
191
M. 8 Bosni} – u osvrtu je pozdravio goste i podr`ao Odluku Skup{tine sa Pala u ime SDS –<br />
Krajine.<br />
R. 9 Vuji} – tako|er kao {ef poslani~kog kluba SRS podr`ava Odluku sa Pala.<br />
Predsjednik RSK M. 10 Marti} – Dana{nja situacija o~ekuje i RSK te u zajedni~kom srpskom<br />
interesu potrebno je smiriti tenzije, istrajati bez unutra{njeg raskola. 11<br />
odluka... mislim da }ete je podr`ati i slo`it se; da raspi{emo referendum za dvajssedmi-dvajs-o-osmi ovog mjeseca<br />
gdje }e srpski narod svojom slobodnom voljom, bez ikakvih pritisaka, donijeti odluku o daljnjoj sudbini srpskog<br />
naroda na podru~jima biv{e Bosne i Hercegovine, a mislim i sudbinu cjelokupnog srpskog naroda. Neki nas malo<br />
pla{e ili poku{avaju da zapla{e da smo ostali sami. Nismo. Pravda je s nama i istina je s nama. Bog je s nama. I<br />
uvjereno... I uvjeren sam da ste vi s nama Špljesak u dvoraniš. U ovom trenutku, iskreno da priznam, mnogo sam<br />
te{kog pro{ao u ovom te{kom ratu. Uzbu|en sam. Pomalo mi je i te{ko. Ali nadam se da }e na{a pravedna borba<br />
rije{iti i srpsko nacionalno pitanje, na {irem planu, rije{i’ }e ono {to nas je ti{tilo vjekovima, i da }emo ostvariti<br />
svoj sveti cilj. A skroman je cilj – da imamo svoju nacionalnu dr`avu. Svi to narodi posti`u mirnim, bezbolnim<br />
putem, a na `alost mi moramo prolit more krvi da bi postigli ne{to {to nam prirodno pripada. Takva nam sudbina.<br />
Bra}o, tre}a odluka Narodne skup{tine Republike Srpske, ja vas molim, molim vas na ozbiljnost trenutka.<br />
Ozbiljnost daljnje sudbine na{e zajedni~ke. Da Skup{tine Republike Srpske Krajine i Republike Srpske zajedni~ki<br />
upute predlog narodnim skup{tinama Crne Gore i Srbije o ujedinjenju u zajedni~ku, jedinstvenu srpsku dr`avu.<br />
Ja vas molim... Špljesak u dvoraniš. Ja vas molim da se ovaj na{ prijedlog uvrsti u dnevni red i da se Narodna<br />
skup{tina Republike Srpske izjasni o njemu. Puno vam fala i `elim vam sve najbolje.” Vidi: HR-HMDCDR,<br />
Zbirka videozapisa, inv. br. 26.<br />
8 Mile.<br />
9 Ranko.<br />
10 Milan.<br />
11 Predsjednik Marti} rekao je poslanicima: “Gospodine predsedni~e, gospodine predsedni~e Vlade, draga bra}o iz<br />
Republike Srpske, gospodo poslanici, gospodo oficiri, sve skupa vas pozdravljam. Ne `elim da budem nedore~en<br />
i da se manipuli{e da li smo zauzeli stav ili nismo zauzeli stav. Situacija je veoma te{ka, i rekao bi dramati~na za<br />
srpski narod, mo`da najte`i momenat. Jer, nismo mi bili bez stavova, sve ove dane smo imali stalne konsultacije i<br />
sa rukovodstvom Republike Srpske i sa rukovodstvom Republike Srbije; to smo, uostalom, i rekli. Dana{nja<br />
situacija {to se de{ava oko Republike Srpske apsolutno ~eka sutra i Republiku Srpsku Krajinu. To je jedan narod,<br />
jedna celina koju ne mo`e ni’ko vi{e dijeliti, i ne mo`e se odvojeno posmatrati jedan dio u odnosu na drugi. Nisam<br />
za to da stalno dajemo neke deklaracije, a da od toga ne bude ni{ta. Ja sam zaista od srca za sveukupno ujedinjenje<br />
i stoga mi podr`avamo ovaj stav i ovo {to je sro~eno od poslanika da se ide prema Republici Srbiji i Crnoj Gori,<br />
prema njihovim skup{tinama da definitivno idemo na to svesrpsko ujedinjenje. Da li }e i ovoga puta do}i ne ovisi,<br />
dakle, o nama, ovisi isklju~ivo o Republici Srbiji, Crnoj Gori, odnosno Jugoslaviji. Me|utim, kad je u pitanju<br />
dana{nja situacija u Republici Srpskoj, i sve ono u ~emu se ona na{la, ja moram da ka`em slede}e: da je u ovom<br />
momentu najopasnije raspaljivati vatru i doljevati ulje na vatru. Republika Srpska Krajina ovde mora da odigra<br />
jednu ulogu, da ka`em da smiri situaciju i da ponovo do|e sve na svoje mjesto. Mislim da jedino tako mo`emo<br />
isplivati iz svega ovoga. Li~no sebe stavljam na raspolaganje, a to sam napravio i poslije one ~uvene Skup{tine u<br />
Palama, kada sam isto dao javnu podr{ku Republici Srpskoj. Stavio sam se u ulogu da pozovem i molim<br />
predsednika Milo{evi}a i Karad`i}a i ostale da sjednu i da razgovaraju, i ovaj }u put to da napravim, uz dobar dio<br />
ljudi uticajnih u Srbiji koji mislim da }e to ostvariti. I da ovo moramo da prevazi|emo na na~in da vidimo {ta je<br />
sve srpski nacionalni interes. Me|unarodna zajednica svjetska je donijela svoj plan, ne sada, nego davno prije<br />
ovoga, kako da rasturi srpski nacionalni korpus. I to je jasno. Poku{ali su na sve mogu}e na~ine i nije im po{lo za<br />
rukom. Ono na {to oni se najvi{e naslanjaju, to su srpski raskoli. Mi ne smemo dozvoliti srpske raskole. Zato,<br />
draga bra}o, sestre, budimo svi malo razumni. Nemojmo dolijevati na vatru ulje. Mislim da ni ju~e ni s jedne ni<br />
s druge strane; bilo je rije~i koje nisu na mjestu i mene te{ko boli kada i Republika Srpska, odnosno Srbija, Crna<br />
Gora, napadaju Republiku Srpsku ili obrnuto. To je veoma ru`no i sa tim se ja uop{te ne mogu da slo`im. Mislim<br />
da ovdje moramo smiriti tenzije; to je moj osnovni moto; sebe stavljam na raspolaganje da se `rtvujem, da molim<br />
ako treba, ali, ljudi, mi moramo sjesti za jedan stol, na}i {ta je srpski zajedni~ki interes i danas predla`em da ovdje<br />
ne raspaljujemo vatru, nego da Republika Srpska Krajina bude ta koja }e pomo}i i Srbiji i Crnoj Gori i Republici<br />
Srpskoj i nama samima da sjednemo i dogovorimo, jer neprijatelj sigurno ne `eli dobro ni jednima ni drugima ni<br />
tre}ima. Mi znamo dobro {ta nam je ~initi, da ovo sve moramo izdr`ati, drugog na~ina nema. Moramo izdr`ati<br />
192
– U daljnjem toku sjednice evidentno je da ta~ka 1) dnevnog reda i aktuelna situacija u<br />
Republici Srpskoj su se naizmjeni~no isprepletale.<br />
– Le`aji} 12 – da se u cilju prevazila`enja stanja imenuje delegacija parlamenta za posjet na Pale<br />
koju treba da ~ine Predsjednik i 2 potpredsjednika Skup{tine i {efovi poslani~kih klubova,<br />
poimeni~no nabrojani {to je na kraju jednoglasno usvojeno. Delegaciju sa~injavaju: B.<br />
Vojnica, M. 13 Atlagi}, M. 14 Ernjakovi}, V. 15 Vukeli}, R. Vuji} i D. 16 Kova~evi}.<br />
Situacija i reakcije na Odluke sa Pala ukazali su na svu te`inu i delikatnost situacije te se u<br />
toku zasjedanja za diskusiju javilo 46 poslanika i ~lanova Vlade od ~ega izdvajamo<br />
najzna~ajnije:<br />
– \. 17 Podunavac – diskusija se svodi na zaklju~ak da se ove Krajine ujedine bez obzira na<br />
Odluke Republike Srbije i Crne Gore.<br />
– R. 18 Gondi: sagla{ava se sa prethodnim diskutantima te da se `ivi u jedinstvenoj srpskoj<br />
dr`avi.<br />
– B. Vojnica: da se izjasnimo oko konkretne podr{ke putem zaklju~aka: da se prihvati<br />
prijedlog Republike Srpske, da se potvrdi predlo`ena parlamentarna delegacija (potvr|ena uz<br />
1 glas protiv) i da se podr`i Odluka Republike Srpske o skidanju sankcija SRJ.<br />
– M. 19 Babi}: na ove doga|aje moramo biti spremni jer se pripremaju ve} 4 godine. Uslovi<br />
koje postavlja Kontakt grupa identi~no }e biti pripremani i servirani RSK.<br />
– M. Atlagi}: podr`ava ujedinjenje sa Republikom Srpskom ali u dogovoru sa maticom<br />
Republikom Srbijom.<br />
R. Vuji} i M. Bosni}: treba prihvatiti zaklju~ke i to:<br />
1. da Skup{tina RSK podr`ava Odluku Skup{tine Republike Srpske donesenu 03. 08.<br />
1994. godine na Palama,<br />
2. Skup{tina RSK prihvata predlog Skup{tine Republike Srpske da se uputi zajedni~ka<br />
inicijativa dviju Skup{tina parlamentima Republike Srbije i Crne Gore za ujedinjenje<br />
svih srpskih naroda.<br />
3. Ovla{}uje se imenovana delegacija za posjetu parlamentima svih srpskih zemalja.<br />
4. Skup{tina Republike Srpske Krajine tra`i od nadle`nih organa realizacije procesa<br />
ujedinjenja sa Republikom Srpskom u jedinstvenu dr`avu.<br />
da bi pobijedili. Ja sam ube|en da mi imamo snage za to, bez obzira koliko to sad u ovom momentu izgledalo i<br />
bezizlazno. Bezizlazno nije, ima na~ina da izi|emo, ali mo`emo izi}i samo ukoliko izlazimo slo`ni. Nikako sa<br />
raskolima ne mo`emo o~ekivati pobjedu. Ja sam protiv raskola, i zato vas ja molim jo{ jednom, apelujem, nemoj<br />
da i danas bude te{kih rije~i, budimo ti koji }emo sad situaciju smiriti i ponovno da zajedno krenemo naprijed.<br />
Hvala.” Vidi: HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 26.<br />
12 Rajko.<br />
13 Marko.<br />
14 Milan.<br />
15 Veljko.<br />
16 Drago.<br />
17 \uro.<br />
18 Ratko.<br />
19 Milan.<br />
193
Zadnja ta~ka AD.4) izazvala je dosta komentara naro~ito od predstavnika Vlade RSK<br />
ukazuju}i na eventualne negativne posljedice i pogor{anje odnosa RSK sa Republikom<br />
Srbijom.<br />
B. 20 Mikeli}: shodno prethodnom zahtjevu da se rije{i po ta~ki AD.1) – pitanje odbrane a<br />
potom se izja{njavati po prethodnim zaklju~cima, a posebno tra`i da se parlament izjasni<br />
prema politici Srbije i Slobodana Milo{evi}a, da se ponovno sjedne za stol sa Republikom<br />
SrbijŠomš oko izlaska iz ove situacije, da se zaklju~ak AD.4) analizira te da se sagleda njegova<br />
te`ina, posebno na posljedice koje mogu proiza}i kad je u pitanju financiranje vojske i<br />
privrede.<br />
B. Vojnica: Tra`io sam da se odredimo prema Odlukama parlamenta Republike Srpske. Mi<br />
ne `elimo da se odre|ujemo prema politici Republike Srbije i Slobodana Milo{evi}a: Ja nisam<br />
parlament ve} samo deo parlamenta i predsjedavam parlamentom.<br />
P. 21 \odan: primjedba Mikeli}u – za{to nas nije o novim momentima upoznao ranije.<br />
R. Vuji}: Ne mo`e se shvatiti politikanstvo u korist {tete vlastitog naroda.<br />
M. 22 Dobrijevi}: Zbog delikatnosti situacije predla`e se pauza od 15 minuta.<br />
Nakon pauze od 15 minuta pre{lo se na ta~ku AD.1) i njeno apsolviranje.<br />
– uvodni izvjestilac – puk. Milan Laki}, obja{njavaju}i karakteristike rati{ta, raspored snaga<br />
RS i polo`aj snaga RH i njena transformacija, aktivnost SVK.<br />
– general Bjelanovi}, 23 ukazuju}i na poziciju SVK sa materijalnog aspekta (osnovna sredstva,<br />
municija, energija itd. ).<br />
U diskusiju se uklju~io Rade Tanjga ukazuju}i na skromne rezerve koje su sada prisutne.<br />
Rasprava:<br />
R. Gondi: Na bazi diskusije sti~em utisak sigurnosti i {ta preduzeti u slu~aju agresije usta{a.<br />
Stanje privrede mora se obnoviti radi stabilnije odbrane.<br />
U kontekstu ove diskusije jo{ su se javili za rije~: Ernjakovi}, Li~ina, 24 \odan, Lemi}, 25<br />
Priji}, 26 Vojnica, Le`aji}, ^eleketi}, 27 Atlagi}, Peri} 28 i Gunj. 29<br />
Ministar Tanjga predla`e i konstatuje da glavni {tab, Vlada, Vrhovni savjet odbrane nastave<br />
raditi svoj posao po prednjem {to je i usvojeno uz jedan glas suzdr`an.<br />
Nastavlja se rasprava po vanr. tematici reakcija na Odluke parlamenta Republike Srpske:<br />
M. Ernjakovi} inzistira da se jo{ jednom pro~itaju predlo`eni zaklju~ci.<br />
R. 30 Baki}: da se poku{aju preina~iti zaklju~ci odnosno da prva dva ostanu.<br />
B. Vojnica: konstatuje da poslije boja su svi generali, te u slu~aju korekcije zaklju~aka postoji<br />
mogu}nost ponude ostavke.<br />
20 Borislav.<br />
21 Petar.<br />
22 Mirko.<br />
23 Mirko.<br />
24 Ratko.<br />
25 Milorad.<br />
26 Ilija.<br />
27 Milan.<br />
28 Slobodan.<br />
29 @eljko.<br />
30 Ranko.<br />
194
Le`aji}: da se ova ta~ka (zaklju~ak 3 i 4) razmotri na Vladi RSK i dostavi se potom Skup{tini<br />
na usvajanje. Tom stavu privr`eni su Vukeli} i Baki}.<br />
Na prijedlog predsjednika Skup{tine najavljena je pauza od 30 minuta, te se nastavlja rad.<br />
R. Gondi: Uva`avaju}i primjedbe Vlade RSK da se zaklju~ak 4. bri{e po{to je sadr`an u<br />
zaklju~cima 1. i 2., poslanici RSK se sa tim sagla{avaju.<br />
Predlog je usvojen uz 5 glasova protiv i 5 glasova suzdr`anih.<br />
AD.2) Zakon o izvr{enju krivi~nih sankcija<br />
Zbog dugotrajnosti rada Skup{tine ova ta~ka se odla`e za sljede}u Skup{tinu.<br />
AD.3) Poslani~ka pitanja<br />
1. Dobrivojevi} Petar: Tko vr{i nelegalno izdavanje putnih isprava gra|ana radi izbjegavanja<br />
vojne obaveze.<br />
2. Gunj: Da se Tomislav Rankovi} proglasi srpskim junakom (poginuo 1991. godine)<br />
(Pitanje je direktno proslije|eno Vladi RSK na samom zasjedanju Skup{tine).<br />
Zavr{eno u 05. 08. 1994. godine u 02.30 ~asova.<br />
Za SEKRETAR SKUP[TINE:<br />
Mirjana Rodi}, dipl.prav., Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 491.<br />
15<br />
1994., kolovoz 4.<br />
Knin<br />
Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine povodom zahtjeva da se na<br />
izvanrednom zasjedanju Skup{tine uvrsti to~ka o ujedinjavanju Republike Srpske Krajine i<br />
Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom<br />
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE<br />
Knin, 04. avgust 1994. godine<br />
SAOP[TENJE ZA JAVNOST<br />
Poslanici Srpske demokratske stranke Krajine u Skup{tini Republike danas su i formalno<br />
na osnovu ~lana 74. Ustava Republike Srpske Krajine, zatra`ili da se na vanrednom zasjedanju<br />
Skup{tine u dnevni red uvrsti i ujedinjavanje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske sa<br />
Srbijom i Crnom Gorom.<br />
Ovaj zahtjev je u skladu sa osnovnim politi~kim opredjeljenjem Srpske demokratske<br />
stranke Krajine i cjelokupnog srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini iskazan na dva<br />
provedena referenduma.<br />
195
Na ovaj na~in prihva}en je i predlog Skup{tine Republike Srpske da se zajedno zahtjevom<br />
Skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske prijedlog o ujedinjenju uputi na<br />
razmatranje Skup{tinama Srbije i Crne Gore.<br />
Srpska demokratska stranka Krajine uputila je i svoju delegaciju na Pale.<br />
Delegaciju ~ine ~lanovi naju`eg rukovodstva Stranke i predsjednici skup{tinskih odbora,<br />
Drago Kova~evi} – {ef Poslani~kog kluba i predsjednik Odbora za informisanje, Du{an<br />
Vje{tica – sekretar Stranke i predsjednik Odbora za upravu i pravosu|e i prof. Lazar Macura<br />
– predsjednik Odbora za spoljnu politiku.<br />
M.P. 31 INFORMATIVNA SLU@BA<br />
SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE<br />
Milorad Marko{, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 422.<br />
16<br />
1994., kolovoz 15.<br />
Knin<br />
Priop}enje Srpske demokratske stranke Krajine nakon razgovora delegacije stranke s<br />
vodstvom Republike Srpske<br />
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE<br />
IZVR[NI ODBOR<br />
Knin, 15. 08. 1994. godine<br />
S A O P [ T E N J E<br />
Na redovnoj sjednici Izvr{nog odbora Srpske demokratske stranke Krajine, odr`anoj 15.<br />
08. 1994. godine u Kninu delegacija Srpske demokratske stranke Krajine koju su ~inili Lazar<br />
Macura, Du{an Vje{tica i Drago Kova~evi}, upoznala je Izvr{ni odbor stranke sa posjetom<br />
delegacije Republici Srpskoj i sa sadr`ajem razgovora koji su tom prilikom vo|eni sa<br />
rukovodstvom Republike Srpske.<br />
Srpska demokratska stranka Krajine izra`ava puno razumjevanje za slo`enu i te{ku<br />
situaciju u kojoj se na{la Republika Srpska, nakon {to je Narodna Skup{tina Republike Srpske<br />
odbila plan Kontakt grupe, te nakon ispoljenih nesporazuma u odnosima rukovodstva<br />
Savezne Republike Jugoslavije, Srbije i Crne Gore sa rukovodstvom Republike Srpske.<br />
Srpska demokratska stranka Krajine podr`ava inicijativu Narodne Skup{tine Republike<br />
Srpske za ujedinjenje svih srpskih dr`ava u jedinstvenu Srpsku dr`avu.<br />
31 Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.<br />
196
Srpska demokratska stranka Krajine je u protekle ~etiri godine inicirala i bila nosilac vi{e<br />
deklaracija, skup{tinskih odluka i dva referenduma sa ciljem da se Republika Srpska Krajina<br />
na|e unutar jedinstvene srpske dr`ave, ali na `alost i protiv volje Srpske demokratske stranke<br />
Krajine do ujedinjenja nije do{lo.<br />
Srpska demokratska stranka Krajine }e i dalje djelovati za dobro srpskog naroda u<br />
Republici Srpskoj Krajini i za dobro cjelokupnog srpskog naroda ne zapostavljaju}i ni jedan<br />
njegov dio.<br />
Srpska demokratska stranka Krajine, s obzirom na te`ak polo`aj u kojem se na{ao<br />
cjelokupan srpski narod, isti~e potrebu da sve politi~ke snage na srpskim prostorima ulo`e<br />
maksimum truda, mudrosti i tolerancije kako bi se na{la najbolja i najpravednija rje{enja u<br />
interesu cijelog na{eg naroda.<br />
M.P. 32 SLU@BA ZA INFORMISANJE<br />
Milorad Marko{, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 422.<br />
17<br />
1994., kolovoz 18.<br />
Prijedlog Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine Skup{tinama Srbije i Crne<br />
Gore za ujedinjenje u jednu dr`avu<br />
REPUBLIKA SRPSKA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
NARODNA SKUP[TINA SKUP[TINA<br />
Broj: 02-1073/94 Broj: 01-02-4-34/1-94<br />
Datum: 18. 08. 1994. godine Datum: 18. 08. 1994. godine<br />
NARODNOJ SKUP[TINI REPUBLIKE SRBIJE<br />
NARODNOJ SKUP[TINI REPUBLIKE CRNE GORE<br />
Smatraju}i da je pravo naroda na samoopredeljenje, odnosno pravo naroda da slobodno<br />
odredi svoj politi~ki status, istorijsko, prirodno i neotu|ivo.<br />
Potvr|uju}i da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacija nad teritorijama na kojima<br />
`ivi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja.<br />
Nalaze}i da su to pravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije<br />
ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o biv{oj Jugoslaviji.<br />
Konstatuju}i da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dr`avni entiteti koji su,<br />
nakon secesionisti~kog komadanja SFRJ nastali ovaplo|enjem prava na samoopredeljenje i<br />
32 Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.<br />
197
principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije i da imaju pravo da odlu~e o svojoj<br />
dr`avi, skup{tine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine odlu~ile su da upute<br />
P R E D L O G<br />
ZA UJEDINJENJE REPUBLIKE SRBIJE, REPUBLIKE CRNE<br />
GORE, REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE<br />
U JEDNU DR@AVU<br />
1. Upu}uje se poziv skup{tinama Republike Srbije i Republike Crne Gore da prihvate<br />
Predlog o ujedinjenju u jednu dr`avu i da razmotre proceduru i uslove pod kojima bi se<br />
obavilo ovo ujedinjenje.<br />
2. Zadu`uje se zajedni~ka delegacija skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike<br />
Srpske da {to pre odpo~ne razgovore sa predstavnicima skup{tina Republike Srbije i<br />
Republike Crne Gore kako bi se izradila deklaracija o ujedinjenju, kao i nacrti drugih<br />
relevantnih dokumenata.<br />
3. Zajedni~koj delegaciji daje se rok od mesec dana da obavi ovaj posao i posle toga<br />
obavesti skup{tine o rezultatima pregovora.<br />
Predsednik N. Skup{tine Predsednik Skup{tine<br />
Mom~ilo Kraji{nik, Šv.r.š Branko Vojnica, Šv.r.š<br />
M.P. 33 M.P. 34<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 5006.<br />
18<br />
1995., po~etak<br />
ŠKninš<br />
Prijedlog Plana uporabe Srpske vojske Krajine u sukobu s Oru`anim snagama Republike<br />
Hrvatske<br />
Uvodni deo:<br />
REFERISANJE VRHOVNOM KOMANDANTU<br />
O PLANU UPOTREBE SVK<br />
Postoje}i Plan upotrebe SVK stupio je na snagu krajem 1993. godine. Plan je pravljen u<br />
skladu sa uslovima koji su karakterisali 1992. i 1993. godinu i na bazi predvi|anja razvoja<br />
vojno-politi~ke situacije u 1994. godini. Razvoj doga|aja u biv{oj Republici BiH i na<br />
33 Okrugli pe~at: Republika Srpska, Narodna skup{tina – Sarajevo.<br />
34 Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Skup{tina Republike – Knin.<br />
198
prostorima RH u~inio je jedan broj re{enja iz Plana upotrebe neadekvatnim. Iskustva ste~ena<br />
kroz izvo|enje borbenih dejstava u 1994. godini i problemi sa kojim smo se sretali tako|e,<br />
ukazuju na potrebu da Plan upotrebe postavimo na realnije osnove i da ga imamo u vi{e<br />
varijanti. Posebno je zna~ajno da se uka`e na relativno brze promene do kojih dolazi ili mo`e<br />
do}i u okru`enju RSK, a od uticaja su na bezbednost RSK, a time i na upotrebu SVK.<br />
Na{e analize potenciraju izuzetnu potrebu da se te`i{no orijenti{emo na varijantu Plana<br />
upotrebe koji bazira na na{im mogu}nostima bez zna~ajnijeg oslanjanja na pomo} VJ i VRS.<br />
Ta ~injenica ne isklju~uje i varijante u kojima bi odbranu RSK ostvarivali u sadejstvu i kroz<br />
zajedni~ko u~e{}e u borbenim dejstvima sa VJ i VRS.<br />
Polazimo od ~injenice da ukoliko bi Plan upotrebe SVK zasnivali prete`no na pomo}i i<br />
u~e{}u VRS i VJ, a da iz bilo kojih razloga planirana pomo} i u~e{}a izostanu, da bi do{lo do<br />
te{kih posledica, posebno u po~etku agresije.<br />
Polaze}i od navedenog mi smo se odlu~ili za predlog da Plan upotrebe radimo u tri varijante.<br />
Jedna varijanta je postoje}i Plan upotrebe, koji uva`ava obaveze VJ po Vensovom planu i<br />
predvi|a anga`ovanje jedinica VRS na prostoru RSK; Druga varijanta i po na{em mi{ljenju<br />
najva`nija, je izrada Plana upotrebe SVK bez ve}eg oslanjanja na VJ i VRS; Tre}a varijanta<br />
treba da predvidi realnu mogu}u upotrebu VJ i VRS, kao pomo} SVK u agresiji Hrvatske<br />
vojske sa radikalnim ciljem.<br />
Dozvolite mi, gospodine Predsedni~e, da iznesem predlog Plana upotrebe tako {to bi prvo<br />
dao kriti~nu ocenu postoje}eg Plana upotrebe, a zatim bi detaljnije obrazlo`io upotrebu SVK<br />
po varijanti da vodimo rat bez ve}eg anga`ovanja i pomo}i VJ i VRS. Na kraju, izneo bi i<br />
varijantu odbrane, u kojoj bi SVK izvodila borbena dejstva uz realno mogu}e u~e{}e VJ i<br />
VRS.<br />
1. KRITI^KI OSVRT NA POSTOJE]I PLAN UPOTREBE SVK<br />
Postoje}i Plan upotrebe pravljen je kao Plan za odbranu srpskih zemalja (SFJ, RS, RSK). On<br />
predvi|a zna~ajno u~e{}e VJ i VRS. U sada{njim uslovima nema realnih mogu}nosti da se u<br />
slu~aju agresije na RSK planira upotreba, kako VJ, tako i delova VRS. Radi ilustracije<br />
navodim da postoje}i Plan predvi|a u~e{}e 8 brigada iz VRS u odbrani RSK, a to u sada{njim<br />
uslovima stvarno nije mogu}e.<br />
Raspored i grupisanje snaga SVK po postoje}em Planu imaju linijski karakter, tako da su<br />
raspolo`ive snage posele polo`aje u dodiru sa neprijateljem. Brigade, korpusi i G[ SVK ne<br />
raspola`u sa snagama, koje bi posedale dubinu teritorije. Nedostatak ovih snaga dovodi u<br />
pitanje mogu}nosti borbe protiv vazdu{nih i helikopterskih desanata i uba~enih grupa.<br />
Postoje}i raspored i grupisanje ne omogu}ava izvo|enje odbrane po dubini i izvr{avanje bilo<br />
kakvog manevra snagama po frontu i dubini. Kao najve}a slabost postoje}eg rasporeda i<br />
grupisanja jeste mala mogu}nost izvo|enja aktivnih dejstava.<br />
Realizacija postoje}eg Plana upotrebe zahteva da Glavni {tab i komande korpusa raspola`u sa<br />
makar minimalnim rezervama sa kojima bi mogli uticati na tok borbenih dejstava. Uz sve<br />
navedeno vidna je fizi~ka nepovezanost izme|u na{ih jedinica (odvojenost 11. i 18. K).<br />
2. VARIJANTA UPOTREBE SVK KADA NE BI MOGLO DOLAZITI<br />
DO VE]EG ANGA@OVANJA VJ I VRS<br />
Ova varijanta Plana upotrebe razra|ena je kao osnovna, ali i kao okosnica za eventualno<br />
anga`ovanje delova VJ i VRS.<br />
199
Polaze}i od procenjenog dejstva hrvatske vojske za varijantu kada bi SVK relativno<br />
samostalno branila RSK, Glavni {tab je formulisao SVK zadatak:<br />
Izvr{iti grupisanje po pravcima i objektima na teritoriji RSK, sa zadatkom: spre~iti iznenadnu<br />
agresiju, upornom odbranom onemogu}iti ovla|ivanje vitalnim objektima na teritoriji,<br />
spre~avaju}i dublje prodore na pravcima napada hrvatske vojske, u gotovosti, da sna`nim<br />
protivudarima, na posebnim pravcima, oslobodi okupirane teritorije i zauzme {to ve}i prostor<br />
teritorije Hrvatske nastanjene srpskim `ivljem.<br />
U izvo|enju odbrane i protivudara sadejstvuju delovi VJ i VRS i dobrovolja~ki sastavi.<br />
Operacionalizacija zadatka:<br />
a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:<br />
Snagama SVK na pravcima napada neprijatelja, odsudno braniti pravce i objekte, a na<br />
izabranim pravcima pre}i glavnim snagama u napad i ovladati prostorom i objektima od<br />
posebnog zna~aja za neprijatelja, u cilju osvajanja {to ve}eg prostora i vra}anja ranije zauzetih<br />
teritorija.<br />
KM u rejonu Knina.<br />
IKM u rejonu Petrova Gora.<br />
b) U agresiji sa radikalnim ciljem:<br />
Srpska vojska Krajine, uz maksimalno anga`ovanje svih resursa dr`ave, upornom odbranom<br />
i aktivnim dejstvima, u sadejstvu sa delovima VRS i VJ spre~iti zauzimanje teritorije i<br />
odbraniti integritet RSK.<br />
Pripremiti i izvesti aktivna dejstva na prostoru Srednje Dalmacije, u me|ure~ju r. Kupa i<br />
Mre`nica i Isto~ne Slavonije. Te`i{te imati na prekidanju veze i komuniciranja Gorskog<br />
Kotara i Dalmacije.<br />
KM u rejonu Petrova Gora.<br />
IKM u rejonu Knina.<br />
Na osnovu navedenog zadatka Predla`em Odluku za upotrebu SVK:<br />
U koordinaciji sa dr`avnim organima i organizacijama i u sadejstvu sa jedinicama MUP RSK,<br />
delovima VRS i VJ, odsudnom odbranom i primenom razli~itih oblika oru`ane borbe,<br />
spre~iti razbijanje SVK, rasecanje i zauzimanje teritorije RSK, radi o~uvanja teritorijalnog<br />
integriteta.<br />
a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:<br />
U slu~aju agresije HV na RSK odsudnom odbranom, na pravcima napada neprijatelja i<br />
aktivnim dejstvima na ostalim pravcima, te`i{no u Isto~noj Slavoniji, Kordunu i Dalmaciji,<br />
povratiti ranije izgubljene teritorije, spre~iti odsecanje manjih delova RSK, nanositi gubitke,<br />
razvla~iti snage i nano{enjem artiljerijsko – raketnih udara po izabranim ciljevima, na<br />
teritoriji RH delovati odvra}aju}e na RH da odustane od agresije sa radikalnim ciljem, na taj<br />
na~in o~uvati teritorijalni integritet dr`ave, stvaraju}i uslove za dalje pregovore u smislu<br />
priznavanja RSK.<br />
b) U agresiji sa radikalnim ciljem:<br />
U po~etnim dejstvima, odsudnom odbranom ne dozvoliti dublje prodore neprijatelja na<br />
pravcima napada i rasecanje teritorije RSK, uz istovremeno anga`ovanje VJ u Isto~noj<br />
200
Slavoniji i Zap. Sremu, naneti mu osetne gubitke, slomiti napad i stvoriti uslove za ofanzivna<br />
dejstva.<br />
Po preuzimanju inicijative, pre}i u ofanzivna dejstva u Isto~noj Slavoniji, na Kordunu i<br />
Srednjoj Dalmaciji, izvr{iti odsecanje delova teritorije RH na prostoru Isto~ne Slavonije,<br />
Gorskog Kotara i Srednje Dalmacije, ~ime spojiti snage SVK i RS, spre~iti komuniciranje i<br />
veze sa centralnim delom RH i uredno snabdevanje Gorskog Kotara i Dalmacije i tako<br />
ometati dalju plansku upotrebu OS RH. Na ostalim prostorima izvoditi aktivna odbrambena<br />
dejstva.<br />
Ovim stvoriti povoljne uslove za dalje i kona~no re{enje pitanja srpskog naroda. U slu~aju<br />
krajnje nepovoljnog razvoja situacije na rati{tu, nastaviti dejstva i pre}i na odgovaraju}e oblike<br />
oru`ane borbe i otpora.<br />
Operaciju izvesti u dve etape:<br />
– U prvoj etapi – odsudnom odbranom o~uvati teritorijalni integritet RSK, spre~iti<br />
iznena|enje i odsecanje delova teritorije, razvla~iti mu snage, nanositi gubitke i stvoriti uslove<br />
za ofanzivna dejstva. Trajanje etape 15-20 dana.<br />
– U drugoj etapi – po preuzimanju inicijative, ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama<br />
VJ i VRS razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru Isto~ne Slavonije, Dalmacije,<br />
Gorskog Kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i<br />
spre~avanja komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog Kotara<br />
i Dalmacije. Trajanje etape 10-15 dana.<br />
Gotovost za I etapu odmah, a za drugu po otkrivanju sigurnih indikatora agresije sa<br />
radikalnim ciljem HV na RSK.<br />
Operativnim rasporedom grupisati snage po slede}em:<br />
– Snage za odbranu,<br />
– Snage za aktivna dejstva i ubacivanje,<br />
– Snage za PDB,<br />
– Snage za izvo|enje udara po izabranim ciljevima,<br />
– Snage za podr{ku i PVO,<br />
– Snage za kontrolu teritorije, za{titu objekata i borbu sa DTG i snage za odbranu naseljenih<br />
mjesta,<br />
– Snage za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva.<br />
Osnovno KM u rejonu Knina, a IKM u rejonu Petrova Gora.<br />
KARAKTERISTIKE ODLUKE I OBRAZLO@ENJE<br />
Predlo`ena odluka tra`i da se u slu~aju agresije jednovremeno izvodi odbrana i pre|e u<br />
ofanzivna dejstva. Branili bi se na pravcima gde hrvatska vojska napada (u agresiji sa<br />
ograni~enim ciljem, na vrli~kom pravcu i u Zapadnoj Slavoniji: u agresiji sa radikalnim ciljem<br />
na slunjskom pravcu). U ofanzivna dejstva pre{li bi na posebno izabranim pravcima na<br />
kojima se ugro`avaju bitni interesi RH (ofanzivna dejstva 11. K na pravcu Mirkovci-@upanja;<br />
napad OG sa prostora Korduna, preko Korane ka granici Hrvatske sa Slovenijom i napad na<br />
dalmatinskom prostoru pravcima: Kakma-Biograd na moru i ^ista Mala – Vodice).<br />
Stvaramo slobodne snage pregrupisavanjem postoje}ih i njihovim rasporedom po dubini,<br />
~ime re{avamo problem protivdesantne borbe, borbe sa uba~enim IDG i aktivnih dejstava na<br />
nivou G[, korpusa i brigada.<br />
201
Predlo`ena Odluka tra`i odbranu gradova i ve}ih naseljenih mjesta. Brigade }e pristupiti<br />
pripremi za odbranu odmah i pored utvr|ivanja i zapre~avanja odredi}e snage koje }e braniti<br />
naseljena mesta.<br />
Po ovoj odluci predvi|a se obrazovanje snaga za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva.<br />
Na ovo nas obavezuje iskustvo, posebno iz 1994. godine. Moramo po~etnim grupisanjem<br />
obezbediti osnovu za izvo|enje borbenih dejstava. Nije se pokazalo dobrim re{enjem da u<br />
vreme otpo~injanja agresije vr{imo ve}e manevre sa jednog prostora na drugi. Posebno su<br />
velike te{ko}e ako se ra~una na prelociranje ve}ih snaga sa prostora 11. K u zone drugih na{ih<br />
korpusa.<br />
Direktivom za upotrebu SVK konkretno se reguli{e prikupljanje, priprema i upotreba<br />
dobrovoljaca i dobrovolja~kih jedinica u borbi sa HV. Priprema dobrovoljaca je zadatak koji<br />
se mora i pre agresije re{iti. Od strane VJ odre|en je prihvatni centar za dobrovoljce sa<br />
teritorije SRJ, a ovde u RSK odredili smo Erdut i Bru{ku za prihvat dobrovoljaca i njihovu<br />
pripremu za uklju~ivanje u sastav SVK. Procenjujemo da bi u prvih deset dana rata mogli<br />
prihvatiti i organizovati za borbu dobrovoljaca ekvivalenta 3 do 4 brigade.<br />
Ukazujem na va`nije karakteristike odnosa snaga po varijanti da SVK izvodi odbranu bez<br />
ve}eg oslonca na VJ i VRS.<br />
Ukupan odnos u ljudstvu bio bi 1,4:1 u korist HV (100.000:69.000). Odnos u tenkovima<br />
iznosi tako|e 1,4:1 (425:301); u oklopnim transporterima 2:1 (223:111); u minobaca~ima<br />
od 60 do 120 mm odnos je 1:0,3 u na{u korist. Najve}u prednost HV ima kod PAR 6,5:1 i<br />
kod haubica 155 – 5,5:1. Zna~ajna prednost je i kod vbr 2,6:1. Takav odnos je i kod topova<br />
130 mm.<br />
Odnos snaga pod uslovima da raspola`emo potrebnom municijom omogu}ava realizaciju<br />
predlo`ene Odluke.<br />
Plan upotrebe po varijanti da branimo RSK osloncem na sopstvene snage, podrazumeva<br />
borbu za opstanak i najve}e `rtve.<br />
Za uspeh je neophodno da se za rat pripreme i sve druge snage dr`ave i dru{tva. A to se ne<br />
mo`e posti}i, ako se hitno ne pripremi Plan odbrane RSK. Plan upotrebe je deo toga plana.<br />
Planom odbrane treba obezbediti prelazak na ratni kolosek svih dr`avnih i privrednih<br />
organizacija.<br />
Planom odbrane RSK moraju se regulisati obaveze svih nosilaca zadataka i nalo`iti njihove<br />
pripreme za izvr{avanje zadataka iz oblasti odbrane. Neophodno je preduzeti mere da se hitno<br />
popravlja odnos vojnih obveznika prema vojnoj obavezi.<br />
Upotreba SVK po predlo`enom Planu, bitno zavisi od obezbe|ivanja municije i goriva. Plan<br />
upotrebe predvi|a da se prva etapa operacije izvodi u trajanju 15-20 dana, a druga 10-15<br />
dana. To zna~i da bi rat sa HV mogao potrajati 25-35 dana. Prora~uni pokazuju da za 30 dana<br />
rata moramo imati:<br />
a) Za OMJ: sleduje 4,5 b/k, a raspola`emo s 2,5 b/k. Nedostaje 2 b/k. Potrebe za gorivom<br />
iznose 8 p/r, a raspola`emo sa 0,2 p/r. Nedostaje 7,8 p/r ili 2.400 tona goriva.<br />
b) Artiljerija: Stanje art. municije je razli~ito, zavisno od vrste oru|a. Najpovoljnije je kod<br />
topova 76 mm B-1 (7,05 b/k) th 152 mm (8,73 b/k), haubice 122 mm D-20 (4,05 b/k) i<br />
topovi 130 mm (5,32 b/k). Najslabija popuna je oru|a u ~etnim i bataljonskim vatrenim<br />
grupama, u brigadnim artiljerijskim grupama i u KAG (kalibri 128 “OGANJ”).<br />
Da bi obezbedili rezerve za 30 dana rata potrebna je slede}a popuna: mb 82 mm 3 b/k; mb<br />
120 mm 2,88 b/k; vbr-128 “Oganj” 2,13 b/k; haubice 105 mm 1,16 b/k; POVR 9M 14 0,74<br />
202
k. Prora~uni su izra|eni na bazi procena ciljeva i stvarne koli~ine municije sa kojom u ovom<br />
trenutku raspola`emo.<br />
c) Pe{adijsko naoru`anje: U odnosu na koli~ine koje sleduje (4,5 b/k) nedostaje za AP 3,336<br />
b/k; za PAP i PM 2,95; za mitraljeze M-84 = 3,82 b/k; za PM 7,9 mm 3,75 b/k; snajperi 2,27<br />
b/k; broving 12,7 mm 2,59 b/k; bombe ru~ne 2,20 b/k.<br />
U zaklju~ku, mogao bih naglasiti:<br />
U agresiji do koje bi do{lo posle eventualnog povla~enja UNPROFOR-a, u uslovima kada bi<br />
SVK branila RSK, bez pomo}i VJ i VRS, na uspeh se mo`e ra~unati samo uz totalno<br />
uklju~ivanje u rat svih resursa na{e dr`ave, uz prihvatanje velikih `rtava i uz spremnost da se<br />
prilago|avamo i najte`im uslovima borbe za opstanak. Pri tome treba imati u vidu da SVK<br />
ne mo`e sama re{iti probleme, kao {to su: spremnost vojnika i stare{ina da podnesu sve<br />
te{ko}e koje rat name}e; obezbe|enje potrebnih MTS, a pre svega, municije, naoru`anja,<br />
opreme i sli~no. Postoje}a vojno – politi~ka situacija i pona{anje hrvatske vojske, tra`e visok<br />
stepen borbene gotovosti, a to zna~i anga`ovanje relativno velikog broja vojnih obveznika u<br />
sastavima SVK. Ali to ne odgovara potrebama privrede i njenim naporima da o`ivi<br />
proizvodnju. Tu suprotnost moramo zajedni~ki razre{iti na na~in koji ne sme ozbiljnije<br />
naru{iti borbenu gotovost SVK.<br />
**<br />
3. UKLJU^IVANJE VJ<br />
Tre}u varijantu Plana, ~ini odbrana SVK, uz odre|eno anga`ovanje VJ, pre svega na prostoru<br />
Baranje, Isto~ne Slavonije i Zapadnog Srema. Ona je razra|ena u posebnom Aneksu koji }e<br />
se ~uvati uz Plan upotrebe SVK.<br />
ZAKLJU^CI I PREDLOZI<br />
1. U sada{nje vreme i u neposrednoj budu}nosti, ne postoje neophodni uslovi koji bi u<br />
slu~aju agresije HV na RSK omogu}avali ve}e anga`ovanje VJ i VRS na na{im prostorima.<br />
2. Situacija zahteva da imamo takav Plan upotrebe u kome }e za odre|eno vreme SVK samo<br />
braniti RSK, bez neposredne pomo}i VJ i SVK. 35 Ova ~injenica zahteva da pripreme za<br />
odbranu usmerimo, pre svega, na pove}anje sposobnosti SVK i pripremu dr`ave i njenih<br />
organa za totalni rat.<br />
3. Potrebno je od VJ tra`iti hitnu popunu sa klju~nim MTS, naoru`anjem i municijom. Sa<br />
VRS treba zajedni~ki razmatrati nastalu situaciju i dogovoriti saradnju i eventualno sadejstvo.<br />
PREDLOG ZADATAKA<br />
1. Odmah pristupiti izradi Plana odbrane RSK i njegovo uskla|ivanje sa potrebama Plana<br />
upotrebe SVK.<br />
2. Osloniti se na sopstvene mogu}nosti u suprostavljanju agresiji HV i pripremiti se za<br />
uspe{no vo|enje rata u najmanjem trajanju od 30 dana.<br />
3. Odmah pristupiti organizovanom prikupljanju i pripremi dobrovoljaca u skladu sa<br />
zadacima postavljenim Direktivom za upotrebu SVK.<br />
***<br />
35 Vjerojatno se misli na VRS, Vojsku Republike Srpske.<br />
203
2. NA[E SNAGE<br />
Pona{anje i aktivnosti pobornika ratne opcije u re{avanju problema nastalih raspadom biv{e<br />
SFRJ, kako na teritoriji biv{e BiH, tako i odnosa na relaciji RSK – RH, tra`e maksimalnu<br />
spremnost svih organa i organizacija dr`ave, a posebno Srpske vojske Krajine, u<br />
suprostavljanju svakom ugro`avanju suvereniteta Republike Srpske Krajine. Imaju}i u vidu<br />
navedeno, Srpska vojska Krajine ima zadatak:<br />
Izvr{iti grupisanje po pravcima i objektima na teritoriji RSK, sa zadatkom: spre~iti iznenadnu<br />
agresiju, upornom odbranom onemogu}iti ovla|ivanje vitalnim objektima na teritoriji,<br />
spre~avaju}i dublje prodore na pravcima napada hrvatske vojske, u gotovosti da sna`nim<br />
protivudarima, na posebnim pravcima, oslobodi okupirane teritorije i zauzme {to ve}i prostor<br />
teritorije Hrvatske nastanjene srpskim `ivljem.<br />
U izvo|enju odbrane i protivudara sadestvuju delovi VJ i VRS i dobrovolja~ki sastavi.<br />
Operacionalizacija zadataka:<br />
a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:<br />
Snagama SVK na pravcima napada neprijatelja, odsudno braniti pravce i objekte, a na<br />
izabranim pravcima pre}i glavnim snagama u napad i ovladati prostorom i objektima od<br />
posebnog zna~aja za neprijatelja, u cilju osvajanja {to ve}eg prostora i vra}anja ranije zauzetih<br />
teritorija.<br />
KM u rejonu Knina.<br />
IKM u rejonu Petrova Gora.<br />
b) U agresiji sa radikalnim ciljem:<br />
Srpska vojska Krajine, uz maksimalno anga`ovanje svih resursa dr`ave upornom odbranom i<br />
aktivnim dejstvima, u sadejstvu sa delovima VRS i VJ spre~iti zauzimanje teritorije i odbraniti<br />
integritet RSK.<br />
Pripremati i izvesti aktivna dejstva na prostoru Srednje Dalmacije, u me|ure~ju r. Kupe i<br />
Mre`nice i Isto~ne Slavonije. Te`i{te imati na prekidanju veze i komuniciranja Gorskog<br />
Kotara i Dalmacije.<br />
KM u rejonu Petrova Gora.<br />
IKM u rejonu Knina.<br />
3. VJ u slu~aju op{teg napada vojske RH na RSK, izvr{ava preuzete obaveze koje ima prema<br />
Vensovom planu, anga`ovanjem jedinica i prikupljanjem dobrovoljaca sa prostora SRJ.<br />
Glavni prihvatni centar nalazi se u Beogradu (Bubanj Potok) u odgovornosti komande 1.A,<br />
preko koje ostvarivati sve kontakte.<br />
VRS izvodi odbranu prostora i aktivna dejstva prema Koridoru, Cazinskoj Krajini i u<br />
Livanjskom polju, ~ime vezuje delove HVO i muslimanske vojske i spre~ava njihovo<br />
anga`ovanje prema RSK.<br />
4. ODLU^IO SAM u koordinaciji sa dr`avnim organima i organizacijama i u sadejstvu sa<br />
jedinicama MUP RSK, delovima VRS i VJ odsudnom odbranom i primenom razli~itih<br />
oblika oru`ane borbe, spre~iti razbijanje SVK, rasecanje i zauzimanje teritorije RSK, radi<br />
o~uvanja teritorijalnog integriteta.<br />
a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:<br />
– U slu~aju agresije HV na RSK, odsudnom odbranom na pravcima napada neprijatelja i<br />
aktivnim dejstvima na ostalim pravcima, te`i{no u Isto~noj Slavoniji, Kordunu i Dalmaciji,<br />
204
povratiti ranije izgubljene teritorije, spre~iti odsecanje manjih delova RSK, nanositi gubitke,<br />
razvla~iti snage i nano{enjem artiljerijsko-raketnih udara po izabranim ciljevima na teritoriji<br />
RH delovati odvra}aju}e na RH da odustane od agresije sa radikalnim ciljem. Na taj na~in<br />
o~uvati teritorijalni integritet dr`ave, stvaraju}i uslove za dalje pregovore u smislu priznavanja<br />
RSK.<br />
b) U agresiji sa radikalnim ciljem:<br />
– U po~etnim dejstvima odsudnom odbranom ne dozvoliti dublje prodore neprijatelja na<br />
pravcima napada i rasecanje teritorije RSK, uz istovremeno anga`ovanje VJ u Isto~noj<br />
Slavoniji i Zap. Sremu, naneti mu osetne gubitke, slomiti napad i stvoriti uslove za ofanzivna<br />
dejstva.<br />
Po preuzimanju inicijative, pre}i u ofanzivna dejstva u Isto~noj Slavoniji, na Kordunu i<br />
Srednjoj Dalmaciji, izvr{iti odsecanje delova teritorije RH na prostoru Isto~ne Slavonije,<br />
Gorskog Kotara i Srednje Dalmacije, ~ime spojiti snage SVK i RS, spre~iti komuniciranje i<br />
veze sa centralnim delom RH i uredno snabdevanje Gorskog Kotara i Dalmacije i tako<br />
ometati dalju plansku upotrebu OS RH. Na ostalim prostorima izvoditi aktivna odbrambena<br />
dejstva.<br />
Ovim stvoriti povoljne uslove za dalje i kona~no re{enje pitanja srpskog naroda.<br />
U slu~aju krajnje nepovoljnog razvoja situacije na rati{tu, nastaviti dejstva i pre}i na<br />
odgovaraju}e oblike oru`ane borbe i otpora.<br />
Operaciju izvesti u dve etape:<br />
– U prvoj etapi odsudnom odbranom o~uvati teritorijalni integritet RSK, spre~iti<br />
iznena|enje i odsecanje delova teritorije, razvla~iti mu snage, nanositi gubitke i stvoriti uslove<br />
za ofanzivna dejstva. Trajanje etape 15-20 dana.<br />
– U drugoj etapi, po preuzimanju inicijative, ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama<br />
VJ i VRS razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru Isto~ne Slavonije, Dalmacije,<br />
Gorskog Kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i<br />
spre~avanja komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog Kotara<br />
i Dalmacije. Trajanje etape 10-15 dana.<br />
Gotovost za I etapu odmah, a za drugu po otkrivanju sigurnih indikatora agresije sa<br />
radikalnim ciljem HV na RSK.<br />
Operativnim rasporedom grupisati snage po slede}em:<br />
– snage za odbranu,<br />
– snage za aktivna dejstva i ubacivanje,<br />
– snage za PDB,<br />
– snage za izvo|enje udara po izabranim ciljevima,<br />
– snage za podr{ku i PVO,<br />
– snage za kontrolu teritorije, za{titu objekata i borbu sa DTG i snage za odbranu naseljenih<br />
mjesta,<br />
– snage za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva.<br />
Osnovno KM u rejonu Knina, a IKM u rejonu Petrova Gora.<br />
ZADACI JEDINICA<br />
1) 11. korpus: U agresiji sa ograni~enim ciljem i I etapi operacije odsudnom odbranom u<br />
Baranji spre~iti prodore usta{kih snaga, a u Isto~noj Slavoniji i Zapadnom Sremu pre}i u<br />
205
ofanzivna dejstva, blokirati Osijek i Vinkovce i na pravcu Mirkovci – @upanja stvoriti<br />
mostobran na teritoriji Andrija{evci – Pritoka – Otoka.<br />
U II etapi operacije sa OG-2 (18., 138. mtbr., 453. i 1. okb, 51. mbr, 16. mabr., 12. mpoad,<br />
1/240. ssrp PVO i 155. lpbr) iz ranije stvorenog mostobrana pre}i u ofanzivna dejstva<br />
glavnim snagama pravcem: Privlaka – @upanja, a pomo}nim: s. Babina Greda – Nijemci –<br />
Posavski Podgajci sa zadatkom razbiti usta{ke snage na pravcima napada, sadejstvovati<br />
snagama VRS u razbijanju i uni{tenju usta{kih snaga u {irem rejonu Ora{ja, izbiti na reku<br />
Savu i obezbediti Koridor sa severa. U daljem razbiti odse~ene snage u {irem rejonu<br />
Spa~vanskih {uma i pre}i u odbranu na liniji: Gradi{te – [titor.<br />
Biti u gotovosti za odbijanje protivnapada usta{kih snaga.<br />
Podr`ava RV i PVO.<br />
Komandno mesto Vukovar.<br />
2) 18. korpus: U svim uslovima odsudnom odbranom spre~iti prodor usta{kih snaga u zonu<br />
odbrane korpusa, a te`i{no na pravcima: Novska – Oku~ani; Nova Gradi{ka – Oku~ani i<br />
Pakrac – Oku~ani.<br />
Podr`ava V i PVO VRS.<br />
KM Oku~ani.<br />
3) 39. korpus: Upornom odbranom u sadejstvu sa 21. i 18. K u svim uslovima spre~iti prodor<br />
usta{kih snaga na pravcima Glinska Poljana – Glina, s. Farka{i} – Petrinja – Dvor, Sunja –<br />
Kostajnica – Dvor, sa zadatkom: razbiti i uni{titi snage neprijatelja i najdalje do linije Dvori{te<br />
– Hrastovica (k. 415) – Hrv. ^unti} – Dejanovi} – k.262 – [amarice slomiti napad<br />
neprijatelja i stvoriti uslove za ofanzivna dejstva.<br />
U daljem izvr{iti pregrupisavanje snaga i pre}i u protivnapad, razbiti usta{ke snage na<br />
pravcima dejstva na r. Kupa i Sava i pre}i u odbranu.<br />
KM u rejonu [amarica.<br />
4) 21. korpus: upornom odbranom u sadejstvu sa 39. i 15. korpusom u agresiji sa<br />
ograni~enim ciljem i prvoj etapi operacije, spre~iti prodor usta{kih snaga na pravcima: Gradac<br />
– Lasinja – Vrginmost, Karlovac – Vojni} i Generalski Stol – Slunj, sa zadatkom: upornom<br />
odbranom razvla~iti i uni{tavati snage neprijatelja i spre~iti im dublje prodore u zahvatu<br />
glavnih pravaca.<br />
Delom snaga biti u gotovosti za PDB i upornu i aktivnu odbranu ka snagama 5.K.<br />
U drugoj etapi operacije slobodnim snagama biti u gotovosti za ofanzivna dejstva na pravcu:<br />
Vojni} – Banjsko Selo, gde izbiti na r. Mre`nica i pre}i u aktivnu odbranu.<br />
Te`i{te odbrane imati na pravcu Generalski Stol – Slunj – Rakovica.<br />
Podr`ava raketni sistem “ORKAN”, RV i PVO SVK.<br />
KM u Vojni}u, IKM u Slunju.<br />
5) 15. korpus: Upornom odbranom u sadejstvu sa 21. K i 7. K spre~iti prodor usta{kih snaga<br />
na pravcima: Ogulin – Pla{ki – Pl. Jezera, Oto~ac – Vrhovine – Korenica, Peru{i} – Buni} –<br />
Udbina i Gospi} – Medak – Gra~ac sa zadatkom: upornom odbranom spre~iti bo~na dejstva<br />
i ovladavanje sa Kapelom i pl. Velebit i gradom T. 36 Grad i dublje prodore na izabranim<br />
pravcima razvla~e}i snage i nanose}i im {to ve}e gubitke u `/s i MTS.<br />
36 Teslingrad, kako su pobunjeni Srbi 1991. nazvali Li~ki Osik.<br />
206
Po ispoljenom te`i{tu slobodnim snagama izvr{iti pokret i pre}i u protivudar i uni{titi<br />
uklinjenje usta{ke snage.<br />
Delom snaga biti u gotovosti za PDB i odbranu ka 5. K.<br />
Podr`ava 75. mpoabr., raketni sistem “ORKAN” i RV i PVO SVK.<br />
KM u Korenici.<br />
6) 7. korpus: u agresiji sa ograni~enim ciljem i u prvoj etapi operacije odsudnom odbranom<br />
spre~iti prodor usta{kih snaga na pravcima: Zadar – Benkovac – Knin; [ibenik – Drni{ –<br />
Knin; Sinj – Vrlika – Knin i na pl. Velebit, a delom snage pre}i u ofanzivna dejstva i povratiti<br />
ranije zauzete teritorije.<br />
U drugoj etapi nastaviti sa izvo|enjem odbrane, pregrupisati snage i ofanzivnim dejstvima<br />
povratiti ranije zauzete teritorije na odseku [ibenik – Biograd na moru – Zadar, izbiti na more<br />
i utvrditi dostignute linije. U daljem biti u gotovosti za ofanzivna dejstva.<br />
Podr`ava 105. vbr i V i PVO VRS.<br />
Komandno mesto Knin.<br />
7) Zadaci RV i PVO SVK<br />
U agresiji HV na RSK, svim snagama RV i PVO SVK u sadejstvu sa V i PVO VRS i RV i<br />
PVO VJ, izvoditi borbena dejstva u PVO va`nih objekata na teritoriji i grupacija SVK i<br />
vazduhoplovnu podr{ku snaga SVK u odbrani va`nijih pravaca i rejona RSK.<br />
(1) 45. bVOJIN:<br />
Sa osnovnih radarskih polo`aja vr{i osmatranje vazdu{nog prostora i linijom operativnih<br />
centara G[ i korpusa, klasi~nim na~inom i u sistemu automatizacije, podatke o neprijatelju<br />
dostavalja korisnicima.<br />
Biti spreman za posedanje rezervnih radarskih polo`aja.<br />
(2) 44. rbr:<br />
– 1. rd izvoditi vatrena dejstva u PVO rejona razme{taja KM 39. K, a po izvr{enoj agresiji HV<br />
na RSK I stvaranju uslova, izvoditi vatrene udare po va`nim objektima i snagama neprijatelja<br />
na zemlji.<br />
– Sa SS z. baterijama izvoditi vatrena dejstva po neprijateljevoj napadnoj avijaciji na<br />
najverovatnijim pravcima naleta i dejstva po a. Udbina i ARJ z – z.<br />
KM: Petrova Gora.<br />
(3)105. vbr:<br />
– Izvi|anjem iz vazdu{nog prostora prikupljati podatke o grupisanju i snagama neprijatelja<br />
na komunikacijama, kao i njegovim rezervama u zagrani~nom prostoru.<br />
– Lova~ko-bombarderskom avijacijom izvoditi vatrenu podr{ku SVK u odbrani na glavnim<br />
pravcima napada neprijatelja.<br />
Nakon ispoljenog dejstva neprijatelja i onesposobljavanja a. Udbine za upotrebu, vr{iti<br />
aerodromski manevar letom na aerodrome Petrovac, Banja Luka i Glamo~.<br />
– Borbenim helikopterima u zonama korpusa izvoditi vatrena dejsta u protiv-oklopnoj borbi<br />
na najugro`enijim pravcima napada neprijateljevih OM snaga.<br />
– Transportnim helikopterima vr{iti prevo`enje i evakuaciju ranjenika, snage oja~anja i MTS<br />
na rati{tu.<br />
207
Naprezanje: – 2-4 leta IA i LBA<br />
– 4-6 letova NH i<br />
– 4-6 ~ leta TreHe<br />
KM: a. Udbina.<br />
(4) Pri pojavi helikopterskog desenta, svim snagama u vazduhu i sa zemlje izvoditi vatrena<br />
dejstva po istom u cilju razbijanja i uni{tenja istog.<br />
(5) Vazduhoplovnu vatrenu podr{ku 18. K izvodi V i PVO VRS, a RV i PVO VJ izvodi vazd.<br />
vatr. podr{ku 11. K po posebnom planu.<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 6., bb./1995.<br />
19<br />
1995., velja~a 8.<br />
Knin<br />
Govori Milana Marti}a, Borislava Mikeli}a i Milana Babi}a na sjednici Skup{tine Republike<br />
Srpske Krajine na kojoj je razmatran pregovara~ki proces s Republikom Hrvatskom te Plan<br />
Z-4<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
SKUP[TINA<br />
MAGNETOFONSKI SNIMAK<br />
SA PRVE VANREDNE SEDNICE SKUP[TINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE,<br />
ODR@ANE 8. FEBRUARA 1995. GODINE U KNINU<br />
______________________________________________________________________<br />
Knin, 8. februara 1995. godine<br />
Š...š<br />
Prva i jedina to~ka je:<br />
PREGOVARA^KI PROCES SA HRVATSKOM U SVJETLU ZAHTJEVA<br />
ZA OTKAZIVANJE MANDATA UNPROFOR-a OD STRANE HRVATSKE<br />
I POLITI^KO-BEZBEDNOSNO STANJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE<br />
Š...š<br />
MILAN MARTI]:<br />
Po{tovano predsedni{tvo, gospodo narodni poslanici,<br />
Kao i mnogo puta dosad, kao {to }e ~esto biti i u budu}e, srpski narod i Republika Srpska<br />
Krajina dovedeni su u poziciju da mimo svoje volje i `elje me|unarodnim posrednicima ka`u<br />
odlu~no ne u njihovom nastojanju da nas nateraju da prihvatimo takve osnove<br />
208
Me|unarodnog mirovnog plana koji ne omogu}ava ostvarenje ni minimuma na{ih<br />
nacionalnih i ljudskih prava i interesa. Kao {to vam je dobro poznato Republika Srpska<br />
Krajina nije uzela ni u razmatranje Plan grupe Z-437 , smatraju}i da u situaciji kada Šješ<br />
Republika Hrvatska donela jednostranu odluku o okon~anju mandata UNPROFOR-a prvo<br />
treba da se razjasni da li oni, a zatim Savet bezbednosti kao i drugi me|unarodni odre|uju}i<br />
faktori prihvataju tu neprimjerenu i neprihvatljivu hrvatsku odluku kao svr{en ~in, ili }e<br />
postupiti u skladu sa Vensovim planom kojim je odre|eno da du`ina anga`iranih snaga<br />
UNPROFOR-a, a koji je tu prije svega, u funkciji o~uvanja mira, zavisi od odluke tri subjekta<br />
uklju~uju}i tu i Jugoslaviju.<br />
Mogu}e procjene pojedinih me|unarodnih subjekata i Hrvatske da je pretnja okon~anja<br />
mandata UNPROFOR-a idealna situacija da se po njima upla{enim Srbima poturi rog za<br />
svije}u, samo je kriva procjena i ni{ta vi{e. Jer, niti su Srbi upla{eni eventualnim odlaskom<br />
mirovnih snaga, a niti im se mo`e prodati rog za svije}u.<br />
Mi ne `elimo novi rat i razaranja, ni nama, ni Hrvatima. U~ini}emo sve da do njega ne do|e.<br />
Ko je taj ko voli krv, smrt, lelek majki i ratnu siro~ad? Ko je taj kome je stalo da se ru{e de~ji<br />
vrti}i, ku}e i tvornice? Ko to mo`e da se raduje tutnjavi topova i prasku mitraljeza? Ne, mi<br />
zaista ne `elimo rat, ali ga ne}emo ni izbegavati po svaku cijenu. Bude li trebalo – opet }emo<br />
ratovati. Jer, kakav nam izbor preostaje?<br />
Za prihvatanje koncepcije tzv. mirne reintegracije Krajine u Hrvatsku, smijemo li mi na Štoš<br />
pristati? Smijemo li pljunuti na sve `rtve ovoga rata? Zar da pristanemo na vlastitu smrt? @ivot<br />
u Hrvatskoj bio bi gori od svakog rata. @ivot u Hrvatskoj – zar bi to bio `ivot?<br />
Š...š<br />
BORISLAV MIKELI]:<br />
Š...š<br />
Jednostavno re~eno, mirovne snage do{le su na ovo podru~je koje je progla{eno za{ti}enom<br />
zonom. Dok se ne na|e rje{enje izme|u dviju sukobljenih strana. Mi to re{enje nismo jo{<br />
na{li, niti zapo~eli razgovore o mogu}im politi~kim re{enjima u kojima se mo`emo i razilaziti,<br />
ali mo`emo zapo~eti razgovore. Stoga je Odluka grupe Z-4 koja je ina~e bila uklju~ena kod<br />
mirovnog sporazuma kod prekida vatre do ekonomskih pregovora u najmanju ruku<br />
provokatorska za na{u stranu odnosno Republiku Srpsku Krajinu. Njihova odluka da nam to<br />
zvani~no uru~e imala je na{e me|usobne konzultacije rukovodstva na svim nivoima, pa je<br />
tako predsednik Republike Srpske Krajine njima i zvani~no saop{tio da takav dokument ne<br />
mo`emo ni da primimo u razmatranje dok se ne defini{e stav Ujedinjenih nacija, Saveta<br />
bezbednosti, da li UNPROFOR odnosno mirovne snage ostaju na teritoriji Republike Srpske<br />
Krajine i da li Krajina ostaje kao za{ti}ena zona.<br />
Š...š<br />
MILAN BABI]:<br />
Š...š<br />
[to se ti~e Republike Srpske, imao sam prilike da budem sa dr`avnom delegacijom na Palama,<br />
gde su nam obe}ali da }e se planovi koji su postignuti, dogovoreni, realizovati u slu~aju da<br />
budemo vojno ugro`eni. [to se ti~e Savezne Republike Jugoslavije ja takve garancije nisam<br />
dobio, mo`da drugi iz dr`avnog rukovodstva imaju neke informacije, sem da }emo dobiti, ne<br />
37 Vidi: Prilog IV., dok. br. 1.<br />
209
znam koliko tona hrane i municije. Kakva }e druga intervencija biti? Poku{ali smo ~ak i<br />
javnim nastupima blago, u ovom periodu otvaranja krize povodom UNPROFOR-a, Šdaš<br />
skrenemo pa`nju na sebe i dovedemo pred pitanje i rukovodstvo Srbije i Jugoslavije da se vi{e<br />
iska`u. Veliko je ohrabrenje bilo za sve odbijanje predsednika Srbije da prihvati mini kontakt<br />
grupu sa svojim planom Z-4. Me|utim, volio bih da to bude i stvaran takav odnos, a ne samo<br />
jedna politi~ka prilika, da ka`em, tim povodom.<br />
Š...š<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.<br />
20<br />
1995., velja~a 10.<br />
ŠKninš<br />
Glavni {tab Srpske vojske Krajine dostavlja komandama korpusa i zna~ajnijim ~asnicima<br />
izvod iz izlaganja predsjednika Milana Marti}a o borbenoj gotovosti<br />
VOJNA TAJNA<br />
STROGO POVERLJIVO<br />
IZVOD IZ IZLAGANJA PREDSEDNIKA REPUBLIKE<br />
GOSPODINA MILANA MARTI]A NA REFERISANJU<br />
O BORBENOJ GOTOVOSTI SVK<br />
– Dana 10. 02. 1995. godine –<br />
Predsednik Republike uklju~io se u pra}enje toka referisanja ne{to poslije 09.00 ~asova. Pre<br />
nego {to je napustio referisanje Predsednik se izvinio prisutnim stare{inama, {to zbog drugih<br />
neodlo`nih obaveza ne mo`e do kraja pratiti ovu izuzetno zna~ajnu aktivnost.<br />
U obra}anju stare{inama Predsednik je jasno i nedvosmisleno ukazao na karakteristike<br />
postoje}eg stanja u zemlji i na ozbiljnost usta{ke agresije koja predstoji.<br />
U izlaganju, poseban akcenat je stavljen na ulogu i zadatke SVK i njene pripreme da spremno<br />
do~eka agresiju uz nagla{avanje zna~aja borbenog morala i veze vojske i naroda. Imaju}i u<br />
vidu zna~aj pitanja, ocena i stavova, koje je dao Predsednik dr`ave, Glavni {tab se odlu~io da<br />
komandama korpusa i najodgovornijim stare{inama dostavi izvod iz izlaganja Predsednika.<br />
Izvod je prilog uz Zaklju~ke i zadatke o borbenoj gotovosti u SVK.<br />
*<br />
Sudbinu srpskog naroda i na{e dr`ave dr`i SVK. Posebna je odgovornost komandnog kadra.<br />
Bez dobrog komandovanja ne mo`e se imati organizovana i efikasna vojska. Bez uspe{nog<br />
komandovanja SVK je unapred osu|ena na propast.<br />
Narod – SVK: O~i i u{i naroda uprte u SVK.<br />
Izgra|ivanje vojske je proces. Manje obu~ena i slabija vojska mo`e puno dati ako postoji<br />
sposobno komandovanje. Komandovanjem se re{avaju problemi. Danas narod u Krajini ima<br />
svoju vojsku, srpsku, sa svojim stare{inskim kadrom.<br />
210
Protiv bla}enja sam SVK i njenih oficira.<br />
Cilj nam je da narod u~vrsti poverenje u svoj oficirski kadar.<br />
Prisutna je teza: napustila nas JNA 1991., ho}e li u slu~aju rata vojska (misli se na oficire iz<br />
SRJ) ponovo pobe}i. Ovde su svi oni koji nisu pobegli u 1991. g. pa sigurno ne}e ni sada, to<br />
je odgovor va{eg k-ta gen. ^eleketi}a. 38<br />
SVK je vanstrana~ka, narodna, ona je vojska u podjednakoj meri svakog ko `ivi u RSK i svih<br />
stranaka podjednako, ali nije strana~ka. Vojska ~uva i bori se za interes naroda da bude svoj<br />
na svome. Nju ne interesuje {ta koja stranka ~ini da bi do{la na vlast.<br />
SVK mora da bude stabilan faktor nadstrana~ki, okosnica dr`ave i njene odbrambene mo}i.<br />
Od SVK se o~ekuje da stalno uliva poverenje kod naroda, da je prostor teritorije RSK<br />
bezbedan. Bez dobro organizovane SVK, jake i ~vrste, sve drugo pada u na{oj dr`avi. Nema<br />
ni pravnog sistema ni socijalne politike. Uslov zato je odbrana. Odbrana je prioritet broj jedan<br />
za na{u sada{njost i budu}nost. Ona to mora da bude.<br />
Prisutan je nesklad u odnosu prema odbrani. Deklarativno, sve je u redu, u praksi suprotno<br />
od deklarativnog. O~ekuje se da parlament bolje bude informisan i da ispolji ve}i uticaj na<br />
re{avanje problema odbrane. Svi poslanici podr`avaju zalaganja da se mora ja~ati vojska i<br />
sistem odbrane u celini. Nadle`ni organi dr`ave moraju ispunjavati svoj deo obaveza prema<br />
odbrani. Poku{aje prebacivanja odgovornosti na druge ne podr`ava parlament. Stav je da svi<br />
koji su nadle`ni moraju da obezbede svakom vojniku minimum egzistencije. Ispravi}e se ono<br />
{to je bilo negativno u odnosu prema SVK i odbrani. Neodgovornost je razarala i razara<br />
zdravo tkivo na{e odbrane SVK. Prisutni su poku{aji da se u vojsku unosi nemir, {to je vodilo<br />
padu borbenog morala i defetizmu.<br />
Sumnja u dobronamernost postupaka sa negativnim posledicama je ljudska i mora se<br />
razumeti. Do toga nije smelo da do|e. O inertnosti, izbegavanju obaveza prema odbrani<br />
govori i ~injenica da se dr`avna dobra namesto za odbranu koriste za druge, a pre svega za<br />
privatno boga}enje. Primer kori{}enja {uma je vi{e nego ubedljiv. Sa programom “Drvo” kroz<br />
plansku se~u, moglo se obezbediti SVK i odbrana. Na`alost, to se nije desilo, a pojedinci i<br />
razni profiteri nemilice su prisvajali op{tenarodno dobro. Suprostavljanje u parlamentu takvoj<br />
politici mora se pove}ati.<br />
U 1995. godini o~ekuje se agresija hrvatske vojske. Agresiju moramo do~ekati spremni. Bi}e<br />
to presudna bitka, ne samo za RSK, nego za celokupan Srpski narod. Postojanje i rad<br />
vojnoobave{tajnih organa i dr`avna bezbednost moraju obezbediti podatke o po~etku agresije<br />
bar 10 do 15 dana pre njenog otpo~injanja. Sigurni smo da }e do agresije do}i, ali te{ko se<br />
mo`e utvrditi njen po~etak, do koga }e do}i u periodu april-jul 1995. godine.<br />
Rat izme|u RH i RSK mora se zavr{iti pobedom jedne i porazom druge strane. Dok se to ne<br />
desi, rat se ne}e i ne mo`e zavr{iti.<br />
Republika Srpska Krajina ~ini velike napore na diplomatskom planu da do re{enja problema<br />
sa RH do|e mirnim putem. Ta opcija }e te{ko uspeti, jer su svi argumenti na srpskoj strani<br />
(istorijsko, pravno, fakti~no stanje).<br />
Srbi su dr`avotvoran narod i samo takvi mogu ostati. Ne}emo i nesmemo iz rata u kome smo<br />
i koji }emo dalje voditi iza}i kao podre|ena strana sa tretmanom etni~ke zajednice i<br />
nacionalne manjine.<br />
Na kraju rata, na{ status mora biti kao {to je i bio: dr`avotvorni narod. Prihvatili smo<br />
pregovore sa hrvatskom stranom, uz posredovanje me|unarodne zajednice, ali malo se {ta<br />
38 Milan.<br />
211
mo`e o~ekivati od navedenih pregovora. Pregovori su za nas ipak korisni, jer oni omogu}avaju<br />
da se dobije vi{e vremena za pripreme za odbranu od hrvatske agresije. Kona~an obra~un sa<br />
Hrvatskom moramo do~ekati spremni. Politika Tu|mana 39 ne vu~e poteze napamet. Sve {to<br />
~ini, u~inio je uz odobravanje Nema~ke. Izjave Kola 40 i Kinkela 41 u kojima se Tu|man poziva<br />
da povu~e odluku o otkazivanju gostoprimstva UNPROFOR-u su maska sra~unata na<br />
postizanje ciljeva kroz pritiske na Srbe i Savet bezbednosti da se uti~e na SRJ da prizna<br />
Republiku Hrvatsku i BiH u avnojevskim granicama. Pritisak na Srbiju i SRJ ima za cilj da<br />
se SRJ odrekne obaveza koje je prihvatila prema Vensovom planu i da se narod RSK izoluje i<br />
ostavi bez ikakve pomo}i. To treba po oceni Hrvatske i Nema~ke da dovede do poraza<br />
Kraji{kih Srba.<br />
Politi~ku situaciju kontroli{u i me|ustrana~ka nadmetanja u Hrvatskoj u borbi za vlast. Sve<br />
stranke su jedinstvene kada je u pitanju RSK. Oru`ana opcija re{enja problema sadr`ana je u<br />
programu svih stare{ina i u opoziciji. Srbi od bilo kakve politike Hrvatske mogu o~ekivati<br />
poku{aje da se ostvari plan Ante Star~evi}a (1/3 Srba proterati; 1/3 Srba prevesti u katoli~ku<br />
veru; 1/3 Srba ubiti). Ma koja stranka do{la na vlast, ne}e se odre}i plana A. Star~evi}a. U<br />
saboru Hrvatske, postignuto je potpuno saglasje u politici prema RSK, {to mnogo ne treba<br />
da ~udi. Protivnici Tu|manove politike (Istarski forum i dr.) nisu inspirirani pravdom prema<br />
RSK nego ostvarivanjem svojih specifi~nih politi~kih interesa.<br />
Prisutna je i sve vi{e raste bojazan i u samoj Hrvatskoj od povla~enja UNPROFOR-a. Tu<br />
bojazan i sam Tu|man te{ko mo`e da sakrije. Nije isklju~eno da bi uz veliku pompu na<br />
tra`enje Me|unarodne zajednice Tu|man mogao povu}i zahtve da UNPROFOR napusti<br />
Hrvatsku. Naravno do toga bi moglo do}i uz odre|ene ustupke, koji bi i{li na {tetu RSK i<br />
SRJ. Hrvatska ne}e i nesme u}i u rat protiv svih Srba, a ta opcija je realna ako ode<br />
UNPROFOR.<br />
Ako do|e do agresije Hrvatske na RSK moramo biti spremni da rat vodimo kra}e ili du`e<br />
vreme bez neposredne pomo}i VJ i VRS. Zato se moramo maksimalno pripremiti. To je<br />
zna~ajno i zato {to olak{ava poziciju Hrvatske protiv RSK. Ako situacija bude zahtevala<br />
svekoliki srpski narod brani}e Krajinu. Mi smo bra}a i me|usobna pomo} u borbi na `ivot i<br />
smrt bi}e na visini koju zahteva vreme u kome `ivimo. Hrana, municija i ljudstvo, kao pomo}<br />
za SVK je garantovana. Pru`anje pomo}i i}i }e tako da se SRJ otvoreno ne uklju~i u rat.<br />
Neovisno od pomo}i i anga`ovanja SRJ i RS mi moramo biti maksimalno spremni za<br />
suprostavljanje hrvatskoj agresiji. Moramo mo}i du`e vreme da smostalno vodimo rat. Na{a<br />
spremnost mora biti takva da i sami mo`emo odvratiti Hrvatsku od agresije ili ako do|e do<br />
agresije moramo biti sposobni da je u najte`oj varijanti po nas slomimo i bez pomo}i.<br />
Na{ motiv za suprostavljanje agresiji bazira na ~injenici da branimo svoja ognji{ta, porodice,<br />
da se spa{avamo od genocida, da smo svoj na svome, da Hrvati ne mogu i ne `ele `iveti sa<br />
Srbima, kao narodom koji je sa njima ravnopravan. Pored navedenog srpski narod u RSK<br />
nema gde da ode, jer nema rezervne otad`bine. Sve {to ~ini motiv za na{u odbranu treba da<br />
bude osnov za delovanje i odnos prema SVK. Sad je trenutak da se pokrenu sve snage sa<br />
kojima raspola`emo i da ih orjenti{emo na ja~anje odbrane. Komande korpusa treba da budu<br />
nosioci inicijative za zajedni~ko anga`ovanje vlasti, gra|ana, vojske na zadacima odbrane u<br />
zonama odgovornosti.<br />
39 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.<br />
40 Helmut Kohl, kancelar SR Njema~ke.<br />
41 Klaus Kinkel, ministar vanjskih poslova SR Njema~ke.<br />
212
Potrebno je pozvati predsednike op{tina i druge organe vlasti, organe ministarstva unutra{njih<br />
poslova i dogovoriti zajedni~ke akcije na planu pripreme za odbranu od usta{ke agresije.<br />
Organizovati akcije utvr|ivanja i ure|enja teritorije za odbranu, i}i na radne akcije omladine<br />
i gra|ana. Pripremati svako naselje za upornu odbranu. Predvideti za{titu va`nijih<br />
materijalnih dobara. Od op{tina tra`iti da obezbede gorivo, materijal za bunkere i druge<br />
objekte vatrenog sistema. In`injerijska, odnosno gra|evinska mehanizacija mora biti<br />
maksimalno iskori{tena na zadacima ure|enja teritorije. Polo`aje koje je SVK napustila po<br />
Zagreba~kom sporazumu treba urediti i pripremiti za posedanje i odsudnu odbranu. Pri tome<br />
koristiti sva dosada ste~ena iskustva.<br />
Koristiti sva saznanja iz borbenih dejstava 5. K i Hrvatske vojske, posebno upotrebu jedinica<br />
HV na livanjsko-grahovskom pravcu. O~ekuju nas uporna i dugoro~na borbena dejstva.<br />
Po~etak agresije moramo do~ekati sa organizovanom odbranom i vatrenim sistemom koji daje<br />
osiguranu osnovu za slamanje napada i pre`ivljavanje i za{titu od ubita~ne artiljerijske vatre.<br />
Zapre~avanje i utvr|ivanje mora biti potpuno i uskla|eno sa zamisli za odbranom i vatrenim<br />
sistemom. Rejoni odbrane ni`ih jedinica moraju omogu}iti svakom vojniku i odelenju<br />
pru`anje otpora sa najmanje tri linije odbrane. Na svakoj liniji vojnik mora imati zaklon punog<br />
profila, rezervne polo`aje za sva oru|a, ure|ena mesta za osmatra~e i sli~no. Raditi<br />
saobra}ajnice izme|u linija odbrane, gde zemlji{te ne omogu}ava prikriven pokret vojnika i<br />
vatrenih sredstava. Nerealno je o~ekivati uspe{nu odbranu ako se ona izvodi sa jedne linije ma<br />
kako ona bila ure|ena. Borbeno spreman korpus mora imati rezervu ma kolika ona bila mala.<br />
Postojanje rezerve omogu}ava brzo reagovanje na promene u situaciji do koje iznenada dolazi.<br />
Komandovanje nesme praviti i ponoviti gre{ke iz 1993. godine. Maselnica, Meda~ki d`ep,<br />
Divoselo, nesmeju se ponoviti. Gubljenje navedenih objekata rezultat je odbrane sa jedne<br />
linije i bez bilo kakve aktivnosti. Ne prihvatati da borbena dejstva izvodimo samo tamo gde<br />
usta{e napadaju. Mi moramo pored odbrane na prostoru gde smo napadnuti, prelaziti u<br />
napadna dejstva, tamo gde je neprijatelj najslabiji, gde ne o~ekuje na{a protivdejstva.<br />
Spremajmo se da napadamo. Sa rezervama i}i u napad, a sa snagama koje pristignu<br />
(dobrovoljcima i drugim) izvoditi odlu~ne udare. Ne i}i u napade na pravcima gde su usta{e<br />
brojno ja~e. Napadati tamo gde su “najtanji”.<br />
Na{e borbene aktivnosti ne smemo svoditi na samo vra}anje onog {to hrvatska vojska zauzme.<br />
To bi bila utopija i ne bi doprinosila povoljno krajnjem ishodu rata. Odbranom hrvatsku<br />
vojsku zaustaviti tamo gde prelaze u napad, a prelaziti u napad tamo gde su usta{e slabije.<br />
Dejstvova}e se po ~itavom prostoru Hrvatske. U udarima mi imamo inicijativu. Biramo<br />
mesto, vreme, na~in udara. Niko nas ne mo`e spre~iti da tu~emo po Zagrebu, Osijeku,<br />
Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu... Imati plan dejstva i pripremiti se za potpunu i sigurnu<br />
realizaciju. Hrvatska mo`e biti rase~ena i time bi sa njom ras~istili za sva vremena. Rasecanje<br />
i odsecanje delova Hrvatske na vi{e mesta porazno bi bilo za usta{iju i od toga se vi{e ne bi<br />
oporavila. Tra`iti mogu}nost da se spojimo sa delom RSK koji ~ini Isto~na Slavonija, Zapadni<br />
Srem i Baranja. To bi bio najve}i dobitak. U slu~aju na{e pobede gotovo bi bilo sa Hrvatskom.<br />
Niko vi{e ne bi mogao da stane uz Hrvatsku. Bar ne zvani~no. To je za nas i najkra}i put za<br />
me|unarodno priznanje i ujedinjenje u jedinstvenu srpsku dr`avu.<br />
Bitku sa Hrvatskom moramo dobiti. Bitku ne smemo izgubiti. Na to nemamo ni pravo. Tra`i<br />
se borba u koju se ula`e i zadnji atom snage. Mobilisati sve {to je zdravo i sposobno, eliminisati<br />
sve {to je negativno, spre~iti defetizam. Borbeni moral moramo podi}i na zavidan nivo.<br />
Vojskom komanduje Vrhovni komandant. Ne}e se dozvoliti nikome da se upli}e u<br />
komandovanje. Spre~eni su poku{aji da profiteri smenjuju komandante. Komandovanje se u<br />
213
celini mora okrenuti problemima pripreme za odbranu jedinica i komandi SVK. Od Vojske<br />
i njenog komandovanja se o~ekuje da uvek budu na visini zadatka koje nose. Presudne se<br />
bitke ne smeju gubiti. A na{u Vojsku o~ekuje presudna bitka. Li~no sam bio jako<br />
nezadovoljan kada sam video koliko se malo radi na odbrani i kolika je le`ernost i<br />
nespremnost da se za odbranu uradi sve {to se mo`e i mora. Razmi{ljao sam i o mogu}nosti<br />
da zavedem vojnu upravu. Ipak rezultati se mogu posti}i i oslanjanjem na poslanike i<br />
parlament. Borimo se da se prekine praksa da “svako vu~e na svoju stranu”. Prisutne su mi<br />
namere i potezi koji nisu dobronamerni prema SVK. Vojska nesme i ne}e biti nikome otira~<br />
za ~izmu. U~ini}u sve {to mi ustav i zakoni daju za spas ovoga naroda. Ra~unam na spremnost<br />
i visoku borbenu gotovost vojske. Vojska mora delovati tako da ~uva interese naroda. Jasno je<br />
da rat ne mo`emo voditi i dobiti bez privrede o ~emu moramo svi voditi ra~una i pomo}i da<br />
privreda ima kadrove bez kojih nema proizvodnje. Dr`ava mora otvarati vrata privrede<br />
`enama i svima onima koji mogu raditi a ne mogu ratovati. Nelogi~no je {to u kuhinjama i<br />
kraj kuhinja, u fabri~kim krugovima sre}emo mlade i zdrave mu{karce a na polo`ajima stare<br />
ljude i mnoge sa naru{enim zdravljem. Penzioner, invalid, `ena i drugi koji nisu za pu{ku<br />
moraju preuzimati sve one poslove koje rade mladi stasali za pu{ku i rat.<br />
Na putu smo da pravosu|e po~ne re{avati zadatke iz svoje nadle`nosti. Vojno pravosu|e je<br />
formirano ali ne radi. Civilno pravosu|e prakti~no ne obavlja svoju funkciju. Od onih koji<br />
ne rade svoj posao uze}e im se sve {to su “prikupili” na nezakonit na~in. To iskoristiti za<br />
potrebe SVK. Oduzimati kamione, vozila, cigarete, robu... Dobijeno predati SVK a vi{kove<br />
finansijskoj policiji. Takav rad je u cilju spasavanja dr`ave RSK. Kriminal i {verc i oni koji ga<br />
{tite ru{e borbeni moral vojnika i stare{ina na prvim borbenim linijama. Po{ten ~ovek ne<br />
prihvata bilo kakvu za{titu {vercera i kriminalaca. Ako se {vercerima na sudu vra}a {vercovana<br />
roba onda se mora sumnjati u po{tenje i namere sudova.<br />
Ovo je momenat presudan za celokupan srpski narod. Bitku koju vodimo ne smemo izgubiti.<br />
Na komandovanju je velika odgovornost. Od vas o~ekujem maksimum u ispunjavanju<br />
zadataka koji stoje pred SVK. Kao predsednik dr`ave stojim uz vas i zalo`i}u se da se obezbedi<br />
minimum onoga {to je potrebno za vojsku. Mo`e se o~ekivati pobolj{anje materijalnih resursa<br />
i uslova od zna~aja za `ivot i rad SVK, pove}anje plata i njihova stabilizacija. Vojska ne sme biti<br />
prosjak u RSK. To ja smelo i odlu~no ka`em i nagla{avam. Na{ nastup pred narodom tra`i<br />
visoku disciplinu i organizovanost. Mora se videti {to vojska radi i da se bori za ovaj narod.<br />
Najhitniji zadatak je ure|enje polo`aja. Pridavati zna~aj presednicima op{tina i vlasti i njihovoj<br />
ulozi u odbrani zona odgovornosti jedinica. Neka svaki gra|anin od |aka u {koli do<br />
predsednika op{tine da svoj doprinos odbrani tamo gde `ivi. Pretpostavlja se a na to ukazuju i<br />
odre|eni podaci da do agresije mo`e do}i oko 31. 03. 1995. Mi moramo biti spremni na punu<br />
borbenu gotovost i u agresiji za koju saznamo da prestoji za pet pa i manje dana. Nesmemo<br />
biti zate~eni. Svaki dan i sat do agresije koristiti za pripreme posebno na planu ja~anja<br />
borbenog morala i ure|enju polo`aja. Poja~ati propagandu kroz koju vi{e afirmisati vojsku i<br />
njenu povezanost sa narodom. Pored emisije “Front slobode” i}i na odr`avanje okruglih stolova<br />
na kojima treba da u~estvuju na{i vojnici i oficiri. Sa kamerom vi{e i}i u rovove. Psiholo{kim<br />
pripremama uticati na rast volje i morala vojske i naroda. @elja mi je kad dolazim u na{e<br />
korpuse da na|em puno bolje stanje nego {to sam ga nalazio u poslednje vreme.<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 265.<br />
214
21<br />
1995., o`ujak 30.<br />
Knin<br />
Zaklju~ci Vlade Republike Srpske Krajine povodom pregovora o promjeni mandata<br />
za{titnih snaga Ujedinjenih naroda na okupiranom podru~ju Republike Hrvatske<br />
Vlada Republike Srpske Krajine na svojoj vanrednoj sjednici odr`anoj 30. marta 1995.<br />
godine u skladu sa svojim ustavnim ovla{tenjima razmatrala je nacrt Rezolucije Savjeta<br />
bezbednosti Ujedinjenih nacija kojega je Savjetu bezbednosti predlo`ila Kontaktna grupa i<br />
usvojila sljede}e stavove:<br />
1. Vlada Republike Srpske Krajine jo{ jednom isti~e svoje opredjeljenje da se svi sporovi<br />
rje{avaju mirnim putem i pregovorima i pozdravlja anga`ovanje Organizacije Ujedinjenih<br />
nacija na tra`enju mirnog rje{enja jugoslovenske krize na principima nepristranosti i<br />
ravnopravnosti svih subjekata krize.<br />
2. Mirovna operacija Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji (C/23280 aneks III) 42 prihva}ena je u<br />
Republici Srpskoj Krajini na osnovu sadr`anog principa kao dogovor u cilju stvaranja<br />
uslova za mir i bezbjednost potrebnih za pregovore o sveobuhvatnom rje{enju<br />
jugoslovenske krize koja nebi prejudicirala ishod takvih pregovora.<br />
Predvi|eno je da bi operacija trajala dok se rje{enje sukoba ne ostvari pregovorima.<br />
@rtva koju je narod Srpske Krajine Šdaoš za realizaciju dosada{njeg mandata za{titnih snaga<br />
Ujedinjenih nacija je odlazak vojske i institucija dr`ave Jugoslavije u ~ijem je sastavu bio i<br />
prepu{tanje svoje bezbjednosti u nadle`nost Ujedinjenih nacija u okviru zona pod za{titom<br />
Ujedinjenih nacija.<br />
Iako UNPROFOR nije ponekad ostvario potpunu za{titu on je omogu}io uspostavljanje<br />
trajnijeg mira izme|u Hrvatske i Srpske Krajine i omogu}io ostvarenje odre|enih<br />
ekonomskih aran`mana i time stvorio predpostavke za pregovore o rje{avanju i ostalih<br />
otvorenih pitanja izme|u Srpske Krajine i Hrvatske.<br />
3. Vlada Republike Srpske Krajine ocjenjuje da ne postoji niti jedan razlog da se okon~a<br />
dosada{nji mandat za{titnih snaga Ujedinjenih nacija kojega je Savjet bezbjednosti<br />
Ujedinjenih nacija ustanovio Rezolucijom 743 od 21. februara 1992. godine, te od Savjeta<br />
bezbjednosti Ujedinjenih nacija o~ekuje da se dosada{nji mandat za{titnih snaga produ`i.<br />
4. Vlada Republike Srpske Krajine smatra da novo predlo`ena operacija UN-a (UNCRO)<br />
mo`e doprinijeti u~vr{}enju mira ukoliko se utvrdi kao nastavak i pro{irenje mirovne<br />
operacije UN-a utvr|ene Rezolucijom 743 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija,<br />
odnosno na principima i osnovama dosada{njeg mandata za{titnih snaga u Republici<br />
Srpskoj Krajini i zonama pod za{titom Ujedinjenih nacija.<br />
5. Prijedlog da operacija Ujedinjenih nacija, shodno paragrafu 5. predlo`enog nacrta<br />
Rezolucije, bude “privremeni aran`man za stvaranje uslova koji }e dovesti do sporazumnog<br />
rje{enja, a koje }e biti u skladu sa teritorijalnim integritetom Republike Hrvatske”, ukoliko<br />
se odnosi na teritoriju Republike Srpske Krajine je apsolutno neprihvatljiv.<br />
Republika Srpska Krajina suverena dr`ava srpskog naroda i svih gra|ana koji u njoj `ive<br />
42 Rukom dodano: Vensov plan.<br />
215
nije u sastavu nikakve dr`ave Hrvatske, te ne}e prihvatiti nikakav aran`man Ujedinjenih<br />
nacija koji bi je mimo njene volje doveo u takav polo`aj.<br />
6. Vlada Republike Srpske Krajine smatra neprihvatljivim anga`ovanje mirovnih snaga<br />
Ujedinjenih nacija na svojoj teritoriji ukoliko bi one u svom nazivu prejudicirale politi~ka<br />
rje{enja, a na {tetu srpskog naroda i Republike Srpske Krajine.<br />
7. Vlada Republike Srpske Krajine ne mo`e dozvoliti blokadu granica Republike Srpske<br />
Krajine od strane bilo kojih oru`anih formacija koja bi bila u suprotnosti sa principima<br />
dosada{njeg mandata za{titnih snaga Ujedinjenih nacija.<br />
8. Vlada Republike Srpske Krajine odlu~uje da se o ovim njenim stavovima obavijesti Savjet<br />
bezbjednosti Ujedinjenih nacija.<br />
Broj: 06-5-340/95<br />
U Kninu, 30. mart 1995. godine<br />
Preslika, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 4., 06-5-340/95.<br />
22<br />
1995., Šsvibanj 6.š 43<br />
ŠKninš<br />
Pismo predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a Slobodanu Milo{evi}u,<br />
predsjedniku Republike Srbije, nakon oslobodila~ke akcije Oru`anih snaga Republike<br />
Hrvatske u zapadnoj Slavoniji<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
PREDSJEDNIK REPUBLIKE<br />
g. SLOBODANU MILO[EVI]U<br />
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRBIJE<br />
6. APRIL 1995.<br />
Gospodine Predsjedni~e,<br />
Tragedija koja je zadesila srpski narod najnovijom agresijom Hrvatske na Zapadnu Slavoniju<br />
ima te{ke i nesagledive posljedice po rje{enje cjelokupnog srpskog pitanja. Ne samo da je<br />
izgubljen teritorij i ne samo da je stradalo na stotine civila, ono {to u ovom ~asu u`asa<br />
nespokoj ~ini jo{ i ve}im je toliko pro{ireno uvjerenje kod naroda da je srpsko pitanje izdano,<br />
i to od strane samih Srba. Du` cijele Krajine {iri se glas o njenoj prodaji; ljudi sa nevjericom<br />
konstatuju da nas je zaboravila i Srbija i Republika Srpska. U mnogim selima i gradovima<br />
narod se pakuje i sprema na iseljavanje.<br />
43 Pismo je pogre{no datirano u izvorniku, jer je iz sadr`aja vidljivo da je pisano po~etkom svibnja, nakon {to je<br />
hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju.<br />
216
S obzirom na novonastalo stanje nevjerovanja u mogu}nost opstanka na prostorima RSK<br />
prouzrokovanog iskazanom sumnjom da smo prepu{teni sami sebi neophodno je da se ona<br />
pod hitno otkloni. Jedini na~in da se to efikasno u~ini bio bi u hitnom privremenom slanju<br />
oko dvije hiljade pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije u garnizone u Krajinu. Oni<br />
ne bi bili raspore|eni na prvu borbenu liniju, ve} bi svojim prisustvom u Gra~acu, Petrinji,<br />
Benkovcu, Slunju, Kninu ... povratili psiholo{ku stabilnost stanovni{tva, te vlastima RSK<br />
omogu}ili vreme za saniranje i stabilizaciju stanja. Ako se predlo`ena mjera pod hitno ne<br />
usvoji mislim da }e za sve drugo biti kasno. Po ovom pitanju postoji potpuna saglasnost svih<br />
reprezenata vlasti u RSK.<br />
Gospodine Predsjedni~e uvjeren sam da potpuno razumijete situaciju i te{ko}e u kojima se<br />
nalazimo, te Vas s toga molim da odmah poduzmete korake u cilju realizacije prezentovanog<br />
zahtjeva. Nadam se i o~ekujem da }emo o svim ostalim modalitetima pomo}i mo}i uskoro i<br />
neposredno razgovarati.<br />
Krajina Vas treba,<br />
PREDSJEDNIK REPUBLIKE<br />
Milan Marti}, Šv.r.š<br />
M.P. 44<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 229.<br />
23<br />
1995., svibanj 18.<br />
Borovo Selo<br />
Iz govora predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a o dr`avnoj krizi nakon<br />
{to je Hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju, te planovima za ujedinjenje s<br />
Republikom Srpskom kao prvom koraku ka ujedinjenju svih srpskih zemalja<br />
MAGNETOFONSKI SNIMAK<br />
SA TRE]E SJEDNICE REDOVNOG ZASJEDANJA SKUP[TINE REPUBLIKE<br />
SRPSKE KRAJINE, ODR@ANE 18. 05. 1995. GODINE U BOROVU SELU<br />
Š...š<br />
Gospodo poslanici,<br />
Evidentno je da }e biti neophodno da jo{ jednom iznesem uzroke i razmjere krize u koju smo<br />
zapali kao i da ponudim na~ine i puteve izlaska iz nje.<br />
Dakle, prije nego direktno i konkretno progovorim o nekim segmentima zbivanja u i oko Z.<br />
Slavonije neophodno je da dam kra}i osvrt na sljede}e probleme, pitanje i dileme: srpski<br />
nacionalni cilj, koji je i da li se promjenio? Odnos prema miru i ratu, odnos prema Srbiji<br />
(Jugoslaviji) i Republici Srpskoj, na~ini funkcionisanja vlasti u Krajini, odnosu prema UN-u<br />
44 Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.<br />
217
i Hrvatskoj. Jo{ jednom ponavljam, Z. S. 45 je pala zbog neadekvatnog odgovora na sva ova<br />
pitanja; vojni~ki poraz je njegova logi~na posljedica.<br />
O nacionalnom cilju i njegove implikacije na produkovanju dr`avne krize<br />
Srpsko nacionalno pitanje iznova se i u dramati~noj formi nanovo pojavilo raspadom biv{e<br />
Jugoslavije. Sasvim razumljivo, iskazalo se kroz formu dr`avotvornog pitanja. Upravo je<br />
dr`avotvornost bila pokreta~ka aktivnost nacionalisti~kih i secesionisti~kih ideja svih<br />
nesrpskih naroda na tlu biv{e Jugoslavije. Kako nam je dobro poznato, zahvaljuju}i<br />
neprincipijelnosti i nemoralu me|unarodne zajednice oni su svi vi{e ili manje, u tome i<br />
uspjeli. Izuzetak je srpski narod i njegov nacionalni interes koji se jo{ nije realizovao<br />
stvaranjem jedinstvene zajedni~ke dr`ave.<br />
Tragi~na je okolnost {to se to jo{ uvijek nije desilo. Vjerovatno ni Z. Slavonija ne bi pala da<br />
je stvorena jedinstvena dr`ava. Me|utim, da nevolja i tragedija bude jo{ ve}a ujedinjenje nije<br />
ostvareno, prije svega, zahvaljuju}i unutar srpskim razmiricama i nerazumijevanjima.<br />
Ne ulaze}i u razloge razmimoila`enja primjetna je njegova dvojaka posljedica: prvo, tretiranje<br />
nacionalnog pitanja kao parcijalnog – zasebno za Srbiju, zasebno za R. Srpsku i zasebno za<br />
RSK, i drugo, {to je u korelaciji sa prvim, preno{enje srpskog nacionalnog pitanja sa<br />
dr`avotvornog na demokratsko. Obje posljedice se dramati~no i pogubno reflektuju na<br />
op{tenarodni interes i daju do znanja da se kod nekih subjektiviteta promijenio cilj borbe.<br />
Oni su nekriti~ki napustili program stvaranja zajedni~ke srpske dr`ave smatraju}i da se u<br />
ovom vremenu ne mo`e ostvariti. Nasuprot tom konceptu, zagovaraju rje{enje problema kroz<br />
formu postizanja demokratskih prava Srba u Hrvatskoj i BiH.<br />
Razumljivo da se zaokret u nacionalnom cilju direktno odr`ava na efikasnost funkcionisanja<br />
dr`avne vlasti u RS i RSK ~ine}i je manje slobodnom da udovolji svim zahtjevima kojim<br />
mora odgovoriti. Preno{enje nacionalnog pitanja sa dr`avotvornog na demokratsko<br />
rezultira planskom destrukcijom izgradnje efikasnog dr`avnog aparata. Naime, srpsko<br />
pitanje kao tzv. demokratsko pitanje ne tra`i vlastiti dr`avni subjektivitet, on mu je<br />
suprostavljen. Tzv. demokratsko rje{enje problema vidi Srbe u Hrvatskoj i Bosni i<br />
Hercegovini. S toga se njeni pobornici obru{avaju na obje srpske dr`ave nastoje}i ih u~initi<br />
neefikasnim i nesposobnim da odgovore zahtjevima vremena.<br />
Jedan od nus produkata te politike je i isforsirana podjeljenost, tj. trijalizam vlasti u RSK. Ve}<br />
dugo vremena evidentna neslaganja krajinskog rukovodstva pospje{uju se provo|enjem<br />
planskih aktivnosti nekih subjekata koji se nalaze van Krajine. Zavade krajinskog rukovodstva<br />
se tu javljaju u funkciji slabljenja kohezione snage dru{tva, i u funkciji su udaljavanja od<br />
realizacije stvaranja jedinstvene dr`ave. U evidentnoj borbi oko vlasti propagandnim<br />
me{etarenjem vje{to je prikriven dominantan uzrok sukoba, te je stvoren privid da je tu<br />
rije~ o nezaje`ljivoj liderskoj borbi za vlast. Me|utim, ja jo{ jednom podvla~im da je sukob<br />
koncepcija fundamentalan egzistiraju}i sukob u srpskim zemljama koji planski dovodi do<br />
destrukcije dr`avnog aparata i koji je pravi vinovnik pada Z. Slavonije. Jaka dr`ava je<br />
prepreka ostvarenju koncepta su`ivota Srba i Hrvata. S toga, oslabiti i osakatiti kraji{ku<br />
dr`avu postao je cilj nekih biv{ih srpskih nacionalista. Uni{tenje treba izvr{iti iznutra,<br />
stvaranjem privida nezaja`ljive liderske borbe za vlast, koja uni{tava sve oko sebe. Borba koja<br />
je cilj sama po sebi i sama za sebe.<br />
45 Zapadna Slavonija.<br />
218
Gospodo poslanici,<br />
ova Skup{tina mora jo{ jednom da se jasno i javno izjasni koji koncept rje{enja problema<br />
prihvata: tzv. demokratski ili dr`avotvorni, te da se na osnovu tog odre|enja jo{ jednom<br />
odredi i prema Srbiji (Jugoslaviji) i R. Srpskoj, ali i prema pitanju rata i mira i koncepciji<br />
nastupa u pregovorima sa Hrvatskom i me|unarodnom zajednicom. [to se mene ti~e ja sam<br />
se odavno izjasnio i jedino {to prihvatam je dr`avotvorno rje{enje, koje je ujedno i najvi{i<br />
stepen ostvarenja demokratskog prava srpskog naroda. Sve drugo mora i}i bez mene.<br />
O odnosu prema Srbiji (Jugoslaviji) i Republici Srpskoj<br />
Gospodo poslanici,<br />
mnogo je ve} rije~i izgovoreno i mnoge su ~a{e `u~i ispijene u tretiranju ovog krucijalnog<br />
pitanja. Pri tom, mnogo se puta i ovdje od drveta nije vidjela {uma. Naime, egzistiranje<br />
srpskog nacionalnog pitanja kao parcijalnog zasebnog za Srbiju, RS i RSK – pospje{ilo je<br />
unutarsrpske razdiobe, te je kao takvo ostalo poligon za razvrstavanje svih nas na pobornike<br />
ili protivnike slu`benog Beograda ili Pala. Ova razdioba postala je toliko izra`ena i prisutna<br />
da se pretvorila u mjerilo vrijednosti na osnovu kojih se vuku mnogi bitni potezi. Od<br />
posljedice pretvorila se u uzrok. Naime, simuliranim i ishitrenim razvrstavanjem na tzv.<br />
pobornike mira i rata (Beograd i Pale) ispu{ten je iz vidokruga bit problema, a to je: stvaranje<br />
jedinstvene srpske dr`ave. Ve} je re~eno: srpsko pitanje nije ideolo{ko i ne smije se tretirati<br />
parcijalno; ono je egzistencijalno dr`avotvorno. Isklju~ivo srpska dr`ava mo`e biti garant<br />
egzistencijalnog o~uvanja srpskog naroda; njegovih korijena i tradicije, prava i sloboda.<br />
Otuda, za mene nije bilo nikad dileme: izme|u Beograda i Pala odlu~io sam se i za Beograd<br />
i za Pale. Nikad nisam pravio tu bitnu razliku, a ne}u je praviti ni ubudu}e. Krajina ne mo`e<br />
opstati bez Beograda, ali ni bez Pala. Po|imo npr. od geostrate{kog odre|enja. I svakom laiku<br />
je jasno da u vojni~kom pogledu Isto~na Slavonija i Baranja vojni~ki ne mogu opstati bez<br />
Jugoslavije, kao {to zapadni djelovi Krajine ne mogu opstati bez R. Srpske s kojom ~ine<br />
jedinstvenu strate{ku cjelinu. Inzistirati na osudi Pala u sklopu unutarsrpskog sukoba<br />
istovremeno je osuda Krajine na vojni~ki poraz i nestajanje. Mi{ljenja sam da je Z. Slavonija<br />
mogla biti sa~uvana da je prije agresije do{lo do ujedinjenja RS i RSK, kao prete~e svesrpskog<br />
ujedinjenja.<br />
Dakle, teritorijalni integritet, tj. o~uvanje svih srpskih teritorija ne dopu{ta diobu Beograda,<br />
Pala i Knina. Ako se pak po|e dalje, u ovoj isforsiranoj analizi u ekonomskom i politi~kom<br />
pogledu Beograd ima mnogo ja~u specifi~nu te`inu u odnosu na Pale. Mi u Krajini to<br />
priznamo, te s toga i prihvatamo da se ve}ina na{ih politi~kih aktivnosti sa me|unarodnim<br />
faktorima vodi uz posredovanje Beograda. Evidentno, onaj tko je protiv Beograda taj je i<br />
protiv Krajine.<br />
Ako se zna da je to tako vrijedno je zapitati se iz kojih se razloga predsjednik Republike RSK<br />
stalno anatemi{e kao isklju~ivi pobornik Pala. Prave osnove i valjanog argumenta za to nema.<br />
Moja odluka i moja briga je Krajina, a ona se ne mo`e sa~uvati pukom demagogijom o tzv.<br />
mirnom rje{enju problema, koja vidi Krajinu kao autonomiju u Hrvatskoj, i to isklju~ivo na<br />
prostorima tzv. Kninskog i Glinskog kotara. Krajina se mo`e sa~uvati samo istrajnim<br />
inzistiranjem na objedinjavanju srpskih dr`ava. Sve drugo dovesti }e do masovnog egzodusa<br />
Srba zapadno od Drine na njenu isto~nu obalu. Zlonamjerni, ali i ne samo oni, }e tada sa<br />
pravom konstatovati: napokon svi Srbi u jednoj dr`avi.<br />
Ujedinjenje srpskih zemalja jedini je na~in o~uvanja Krajine. Napadi na borce za ujedinjenje<br />
dobar su pokazatelj da ima i onih kojima nije vi{e stalo do Krajine. Oni su spremni da kao<br />
219
zaraznu bolest pospje{uju i vr{e klicu defetizma i nevjericu u mogu}nost njenog o~uvanja.<br />
Spremni su da glorifikuju snagu neprijatelja, a bitno umanje vlastitu mo}. Spremni su da<br />
izazovu i pospje{e unutarsrpske sva|e nastoje}i da optu`bama na pojedine lidere izazovu<br />
anarhiju i haos u dr`avi. Zapadna Slavonija je me|u ostalim pala i zbog te i tako stvorene<br />
anarhi~ne situacije u dru{tvu. Ne suprostavimo li se ovako uvezenom haosu, ako i onom<br />
drugom, ni{ta manjem, koji se regeneri{e unutar same Krajine uskoro nas ~eka istovjetna<br />
situacija onoj koja se ve} odigrala na tlu Z. Slavonije. Ujedinjenje RSK i RS mora postati<br />
pitanje sata, a ne vi{e dana ili mjeseci. Sve drugo vodi Krajinu u propast.<br />
O pobornicima rata i mira, ratnim hu{ka~ima i mirotvorcima<br />
Podjela Srba na one koji su za mir i one koji su za rat je sramotna, isforsirana i u su{tini<br />
nepostoje}a. Njen je cilj anatemisanje pojedinaca kao neprijatelja naroda kojima je isklju~ivo<br />
stalo do vlasti i ratnog profita. Funkcija te podjele se mo`e ome|iti kao maskirno sredstvo<br />
prikrivanja stvarnog napu{tanja programa stvaranja jedinstvene dr`ave.<br />
Pozivaju i prozivaju nas mnogi da se izjasnimo za MIR. A ko ne voli mir? Taj ko ga ne voli<br />
mogao bi biti sve drugo samo ne i razuman ~ovjek. Pa mi (dakle i ja) stalno nagla{avamo da<br />
smo za mir. Istina, za pravedan mir. Pa zar upravo mi i na{i najdra`i, na{a djeca, koji `ivimo<br />
u Krajini ne prolazimo sve strahote i traume rata. Zato i vi{e od ikoga drugoga znamo<br />
vrijednosti mira i ~eznemo za njim. Ali mi znamo i vrijednost SLOBODE. A ko ne voli<br />
slobodu? Imati mir bez slobode zar je to rje{enje za nas? Kakvo je to rje{enje najbolje se vidi<br />
ovih dana po kolonama izbjeglica koji napu{taju Z. Slavoniju.<br />
Stalno ponavljanje da bezuslovno moramo prihvatiti mir ta~no je upravo u onoj mjeri u kojoj<br />
on pravedno rije{ava srpsko pitanje na prostorima biv{e Jugoslavije. Na{a bra}a i na{i prijatelji<br />
i svi koji vole slobodu i demokratiju moraju da nas razumiju da mi ne `elimo trenutno<br />
ubla`avanje bola i prekid rata samo zato da se ne ratuje. Jer `ivot u miru, kakv nam se nudi,<br />
je ili asimilacija i `ivot gra|ana drugog reda koji }e biti li{en ~ak i `ivota kad se bilo kojem<br />
Hrvatu to prohtije ili napu{tanje rodne grude i stvaranje dr`ave svih Srba na prostorima U`e<br />
Srbije. Da li je to rje{enje za nas?<br />
Jedinstvena srpska dr`ava, to je rje{enje na{eg problema. Ako ne mo`e odmah u komadu<br />
mo`e i parcijalno, ako ne mo`e trenutno ono mo`e postupno, ali do tada osigurati da se ne<br />
izgubi ni dio nacionalnog teritorija. Pobornike tog programa, koji ne zahtijeva rat ve} samo<br />
srpsko jedinstvo, nazvati i svakodnevno prozivati ratnim hu{ka~ima ne samo da je otu`no ve}<br />
je i neistinito.<br />
S punim pravom se mo`e re}i da je istina na drugoj strani. Protivnici srpskog jedinstva i<br />
ujedinjenja najve}i su generatori rata. Upravo oni spre~avaju}i jedinstvo pospje{uju agresivneratne<br />
aspiracije Hrvata i Muslimana. ^ini im se da su ve}i nego {to jesu i to iskazuju na<br />
vojnom polju. Kada bi nasuprot njih stajala jedinstvena volja i snaga svih srpskih podru~ja<br />
te{ko da bi pokazali stepen agresivnosti koji danas pokazuju. Uostalom, pobornici podjele<br />
Srba na mirotvorce i one druge neka ka`u gdje smo i kad smo mi to u~inili akt agresije prema<br />
Hrvatskoj. I oni sa najboljim pam}enjem ne}e biti u mogu}nsoti da iznesu bilo kakav primjer.<br />
To je i najbolji dokaz ma{karade koja stoji iza te podjele, ali i dobro upozorenje koliko su<br />
daleko spremni i}i u razgradnji na{e dr`ave oni koji tu ma{karadu kreiraju. Upravo sada je<br />
vrijeme u kojem moramo odgovoriti historijskom trenutku u kojem `ivimo, jer iako proces<br />
historije te~e na{a odgovornost stalno ostaje.<br />
[ta nam je ~initi – {ta predla`em<br />
220
• prihvatanje srpskog pitanja kao dr`avotvornog i u tom sklopu hitno i}i na ujedinjenje sa RS<br />
• ekonomske i svake druge pregovore sa Hrvatskom stornirati do daljnjeg dok se ne<br />
preispitaju sve dosada{nje posljedice pregovaranja<br />
• bitno oja~ati dr`avnu vlast smjenom svih onih koji su tom prepreka (u tom smislu tra`iti<br />
hitnu smjenu Prvog ministra)<br />
• Vlada mora zasjedati u Kninu<br />
• sasje}i kriminal u korjenu izmjenom i poo{travanjem krivi~nog zakonodavstva<br />
• izvr{iti hitnu reorganizaciju vojske koja do sada nije mogla biti u~injena iz razloga<br />
opustrukcije. Konkretni planovi postoje, dominantno je osigurati novce<br />
• obezbjediti promjene u skup{tinskom radu. Poslanici trebaju odgovarati narodu, a ne<br />
pojedincima ili stranci<br />
• zbrinuti kvalitetnim smje{tajem izbjeglice iz Zapadne Slavonije<br />
• u razgovorima sa me|unarodnim posrednicima inzistirati na za{titi kompletnog srpskog<br />
stanovni{tva ostalog u Z. Slavoniji, te ponovnoj uspostavi srpske vlasti odlaskom hrvatskih<br />
snaga<br />
• predla`em da se zamrzne rad svih stranaka za najmanje 6 mjeseci, ili dok ne prevazi|emo<br />
ovo stanje<br />
• predla`em da se svi udru`imo u jedan srpski nacionalni blok.<br />
Gospodo poslanici,<br />
treba nam vjerovati u vlastite snage bez obzira na dosada{nje slabosti koje smo ispoljili. Treba<br />
nam vjerovati u vlastite snage i da bi ponovo moglo biti vra}eno povjerenje koje }e jedino<br />
donijeti hrabrosti i mudrosti za novu i bolju izgradnju dr`ave. U~inimo svi zajedno ono {to<br />
treba. Krajina mora `ivjeti.<br />
Jedna bitka ne zna~i izgubljeni rat. Znali su Srbi i u Prvom svjetskom ratu da sa rasutom<br />
vojskom kre}u na Krf i pobjedonosno se vrate preko Soluna i nadmo}nog neprijatelja<br />
juna{tvom potuku.<br />
Danas nam je sudbina sli~na, s tim {to ne moramo dok je jo{ vrijeme seliti vojsku na Krf, ali<br />
se zato moramo ve} danas prestrojiti, srediti i oja~ati na{u vojsku, odbaciti iz nas sebi~nost,<br />
egoizam, sujetu i tada sam ubje|en da }emo do}i do na{eg krajnjeg cilja.<br />
Kopija, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 3., kut. 291.<br />
24<br />
1995., svibanj 20.<br />
Borovo Selo<br />
Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o realizaciji ujedinjenja s Republikom Srpskom<br />
Na osnovu ~lana 123. Ustava Republike Srpske Krajine i rezultata referenduma<br />
sprovedenog juna mjeseca 1993. godine o ujedinjenju Republike Srpske Krajine sa<br />
Republikom Srpskom i drugim srpskim dr`avama, a u skladu sa projektom o ostvarivanju<br />
221
Srpske federacije kojega je Skup{tina Republike Srpske Krajine prihvatila na sjednici odr`anoj<br />
10. novembra 1994. godine, a Skup{tina Republike Srpske Krajine prihvatila na sjednici 15-<br />
16. aprila 1995. godine, Skup{tina Republike Srpske Krajine na 3. sjednici I redovnog<br />
zasjedanja, odr`anoj u Borovu Selu 20. 05. 1995. godine, donosi<br />
O D L U K U<br />
O pristupanju realizaciji ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.<br />
1. Pristupa se realizaciji ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.<br />
2. Imenuju se me|urepubli~ka komisija od tri ~lana iz obje Republike sa zadatkom da<br />
pripremi konkretan Plan Ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.<br />
3. Plan ujedinjenja koji bi bio predlo`en zajedni~koj Skup{tini Republike Srpske Krajine i<br />
Republike Srpske na usvajanje treba da sadr`i aktivnosti, akta, vremenski period i sve<br />
predradnje da bi se ujedinjenje moglo realizovati.<br />
4. U sastav me|urepubli~ke komisije ispred Republike Srpske Krajine imenuju se:<br />
1. Dr. Milan Babi}<br />
2. Ranko Vuji}<br />
3. Uro{ Funduk<br />
5. Daje se saglasnost da Predsjednik Skup{tine Republike Srpske Krajine i Predsjednik<br />
Skup{tine Republike Srpske sazovu zajedni~ku sjednicu Skup{tina Republike Srpske<br />
Krajine i Republike Srpske do kraja mjeseca maja 1995. godine.<br />
6. Proces ujedinjenja se ne}e voditi suprotno interesima drugih Srpskih dr`ava, SRJ prije<br />
svega, odnosno proces }e se usagla{avati sa svim Srpskim dr`avama.<br />
7. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u “Slu`benom glasniku<br />
RSK”.<br />
SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE<br />
Broj: 01-02-02-41/1-95. Predsjednik Skup{tine<br />
Borovo Selo, 20. 05. 1995. M.P. 46 Rajko Le`ai}, dipl. in`.Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 3., kut. 2.<br />
25<br />
1995., svibanj 29.<br />
Knin<br />
Zapisnik Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je dana suglasnost na odluku o<br />
dr`avnom ujedinjenju s Republikom Srpskom<br />
46 Okrugli pe~at: RSK, Skup{tina Republike, Knin.<br />
222
SKRA]ENI ZAPISNIK<br />
sa 4. sjednice I redovnog zasjedanja Skup{tine<br />
RSK, odr`ane u Kninu 29. maja 1995. godine<br />
Prozivkom poslanika konstatovan je kvorum, prisutno je 48 poslanika.<br />
Predsjednik Skup{tine je predlo`io prilo`eni dnevni red.<br />
RANKO VUJI] – {ef poslani~kog kluba Srpske radikalne stranke, dostavio je inicijativu za<br />
izmjenu dnevnog reda – da kao 1. ta~ka ide “Izglasavanje nepovjerenja prvom ministru Vlade<br />
Borislavu Mikeli}u”, kao i dopunu dnevnog reda – “Rasprava o poku{aju secesije u Isto~nom<br />
dijelu Republike Srpske Krajine”.<br />
Nakon raznih predloga, prihva}en je slijede}i dnevni red:<br />
AD. 1. UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM O PRIMJENI ZAKONA O RTV RSK<br />
ZA VRIJEME TRAJANJA RATNOG STANJA ILI NEPOSREDNE RATNE<br />
OPASNOSTI:<br />
Obrazla`u}i neosnovanost potvr|ivanja ove uredbe {ef poslani~kog kluba SDS Krajine<br />
DRAGO KOVA^EVI] naveo je da je 17. maja 1995. god. do{lo do “pu~a” u TV, nelegalno<br />
postavljaju}i za direktora RT RSK MILINKA SANDI]A. I ostali diskutanti saglasni su da je<br />
neosnovana smjena u TV jer se oduzima ovla{}enje Skup{tini i pored konstatacije (LAZAR<br />
MACURA) da u TV ne{to nije dobro, te da su potrebne promjene.<br />
Ve}inom glasova predlo`ena Uredba nije potvr|ena.<br />
AD 2. UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM O DONO[ENJU ZAKONA O<br />
BUD@ETU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE ZA 1995. GODINU<br />
Daju}i obrazlo`enje osnovanosti ove Uredbe od predlaga~a i predsjednika Odbora LEMI]<br />
MILORADA, Uredba je jednoglasno prihva}ena.<br />
AD. 3. IZGLASAVANJE NEPOVJERENJA PRVOM MINISTRU VLADE RSK<br />
Predsjednik Skup{tine navodi da u skladu sa Ustavom RSK, postoji inicijativa sa 20 potpisa<br />
poslanika Skup{tine potrebnih za smjenu prvog ministra Vlade Borislava Mikeli}a.<br />
[ef poslani~kog kluba Srpske radikalne stranke RANKO VUJI] samo potvr|uje predlog i od<br />
strane SRS, te smatra prakti~nijim da se u diskusiju uklju~i onaj ko ima {to da ka`e protiv<br />
ovog predloga.<br />
Pojedina~nim glasanjem izglasano je nepovjerenje Prvom ministru Vlade RSK BORISLAVU<br />
MIKELI]U.<br />
AD. 4. RASPRAVA O POKU[AJU SECESIJE U ISTO^NOM DIJELU RSK<br />
Naro~ito insistiraju}i od strane poslanika iz isto~nog dijela Republike Srpske Krajine, da se<br />
ova ta~ka obavezno uvrsti u dnevni red zbog veoma opasne pojave “poku{aj secesije Isto~nog<br />
dijela Krajine” (GONDI, 47 VUJI], VI[I], 48 ATLAGI]). 49<br />
47 Ratko.<br />
48 Milorad.<br />
49 Marko.<br />
223
Formiran je koordinacioni odbor koji je nosilac secesije. U Odboru su prethodni predsjednik<br />
RSK GORAN HAD@I], sada{nji podpredsjednik Skup{tine BORO BOGUNOVI],<br />
ministri SIMO [IJAN i BRANKO PETROVI], te poslanici SLAVKO DOKMANOVI] i<br />
JOVO REBRA^A. 50<br />
Poslanici Srpske radikalne stranke su o{tro osudili cijepanje Krajine i tra`e da se sve preduzme<br />
da se secesija spre~i.<br />
Predsjednik RSK MILAN MARTI] komentari{e ovu pojavu da ona nije slu~ajna i da je<br />
po~ela prije par mjeseci. Nema se uticaja na vojsku i policiju {to ukazuje na povezivanje i<br />
uticaj iz Srbije.<br />
Uprkos svemu smatra da imamo snage da to dovedemo u red jer postoje odre|ene snage u<br />
Srbiji da nam pomognu. Pored te{ko}a apeluje se na jedinstvo, hitno ujedinjenje, unutra{nji<br />
kompromis oko novog mandatara Vlade.<br />
Konstatacijom da SRJ i Srbija ne `ele u rat, ali su spremne pru`iti pomo} u opremi i hrani,<br />
isporuci dezertera i dr. Za nas je to teret vi{e ali i izazov.<br />
Na predlog predsjednika Skup{tine RAJKA LE@AI]A imenovana je Komisija u sastavu:<br />
BUHA MILORAD, GONDI RATKO, BOSNI] MILE, KOVA^EVI] DRAGO I<br />
STANIMIROVI] VOJO, koja je predlo`ila slijede}e zaklju~ke:<br />
1. Osu|uje se nelegalno i protivustavno djelovanje koordinacionog odbora,<br />
2. Odluke ovog koordinacionog odbora usmjerene su na ru{enje RSK,<br />
3. Skup{tina RSK zadu`uje ovla{}ene organe da se preduzmu mjere za funkcionisanje sistema,<br />
4. Skup{tina RSK osu|uje djelovanje nosioca ovih secesionisti~kih radnji: GORANA<br />
HAD@I]A, BORE BOGUNOVI]A, JOVE REBRA^E, SLAVKA DOKMANOVI]A,<br />
SIME [IJANA i BRANKA PETROVI]A,<br />
5. Skup{tina RSK smatra poslanike s tog podru~ja predstavnicima tog naroda.<br />
AD. 5. SAGLASNOST NA ODLUKU O DR@AVNOM UJEDINJENJU RSK I RS<br />
Ministar MILAN BABI] naveo je hronologiju rada dr`avne komisije, varijante naziva<br />
budu}e dr`ave te je na|en zajedni~ki stav da se zove UJEDINJENA REPUBLIKA SRPSKA.<br />
U~estvuju}i u diskusiji i drugi poslanici data je jednoglasna saglasnost na Odluku.<br />
AD.6. SAGLASNOST NA NACRT USTAVNOG ZAKONA O PRIVREMENOM<br />
USTAVNOM UJEDINJENJU<br />
Uz obrazlo`enje saglasnost je jednoglasno prihva}ena.<br />
AD. 7. ZAKON O ZAVR[NOM RA^UNU BUD@ETA RSK ZA 1994. GOD.<br />
Uz obrazlo`enje predlaga~a Zakon jednoglasno prihva}en.<br />
AD. 8. ZAKON O BUD@ETU ZA 1995. GOD.<br />
Uz obrazlo`enje predlaga~a Zakon jednoglasno prihva}en.<br />
AD. 9. ZAKON O PLATAMA<br />
50 U pismu Koordinacionog odbora Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, koji je potpisao Goran Had`i}<br />
nagla{ava se povezanost sa Srbijom, Jugoslavijom i odluka o prisajedinjenju toga dijela Hrvatske Vojvodini 1991.<br />
g., te upozorava da odluka o ujedinjenju “Š...š neprijateljima srpskoga naroda daje alibi za produ`enje i poo{trenje<br />
sankcija protiv SRJ, hrvatskoj i muslimanskoj strani daje povod na nove i `e{}e agresivne akcije i ozbiljno slabi<br />
obrambeni potencijal nove dr`ave u odnosu na potencijal RSK i RS jer }e izostati logisti~ka podr{ka.” Vidi: HR-<br />
HMDCDR, 2, kut. 362.<br />
224
Obrazlo`enje je dao SLOBODAN PERI].<br />
Prihva}eni su amandmani na ~l. 9. i ~l. 19 Zakona.<br />
Zakon je jednoglasno prihva}en.<br />
AD. 10. IZVJE[TAJ NARODNE BANKE RSK ZA 1994. GOD.<br />
Obrazlo`enje je dao guverner PAJO MARJANOVI].<br />
Izvje{taj je jednoglasno prihva}en.<br />
AD. 11. PREDLOG DEVIZNE POLITIKE I PLATNOG BILANCA ZA 1995. GOD.<br />
Predlog je jednoglasno prihva}en.<br />
AD. 12. ZAKON O OBEZBJE\ENJU SREDSTAVA ZA BEZBEDNO ODVIJANJE<br />
SAOBRA]AJA ZA VREME RATNOG STANJA I NEPOSREDNE RATNE<br />
OPASNOSTI<br />
Obrazlo`enje je dao ministar MILAN PA\EN.<br />
Stav Odbora je da se Zakon usvoji.<br />
Glasanjem je Zakon ve}inom usvojen.<br />
AD. 13. ZAKON O UNUTRA[NJOJ PLOVIDBI<br />
Zakon je jednoglasno usvojen.<br />
AD. 14. ZAKON O POMILOVANJU<br />
Obrazlo`enje dao ministar URO[ FUNDUK.<br />
Zakon je glasanjem jednoglasno usvojen.<br />
AD. 15. ODLUKA O PROGLA[ENJU SEDMODNEVNE NACIONALNE @ALOSTI<br />
Uz pomen `rtvama iz Zapadne Slavonije progla{ava se sedmodnevna nacionalna `alost od 09.<br />
do 15. juna 1995. godine.<br />
AD. 16. IZVJE[TAJ ODBORA ZA ADMINISTRATIVNA I MANDATNO<br />
IMUNITETNA PITANJA I POSLANI^KA PITANJA<br />
Obrazlo`enje dao predsjednik Odbora BRANKO BABI].<br />
Konstatovan je prestanak mandata poslaniku MILANU BULAJI]U iz Dalja zbog pismene<br />
ostavke.<br />
ZAPISNI^AR: ZAPISNIK SASTAVILA:<br />
Neda Dondur Mirjana Rodi}, dipl. prav.<br />
Preslika, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 3., kut. 407.<br />
225
26<br />
1995., svibanj 29.<br />
Knin<br />
Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o<br />
dr`avnom ujedinjenju s Republikm Srpskom<br />
115.<br />
Na osnovu ~l. 68. Ustava Republike Srpske Krajine Skup{tina Republike Srpske Krajine<br />
na 4. sjednici I redovnog zasjedanja odr`anoj 29. 05. 1995. godine u Kninu, donosi<br />
O D L U K U<br />
I<br />
Daje se prethodna saglasnost Skup{tine Republike Srpske Krajine na Odluku o dr`avnom<br />
ujedinjenju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.<br />
II<br />
Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike<br />
Srpske Krajine”.<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
S K U P [ T I N A<br />
Broj: 01-02-02-29/1-95 Predsjednik Skup{tine<br />
Knin, 29. maja 1995. god. Rajko Le`ai}, s.r.<br />
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 9. lipanj 1995., broj 3.<br />
27<br />
1995., svibanj 29.<br />
Knin<br />
Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o suglasnosti na Ustavni zakon o privremenom<br />
ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske<br />
Na osnovu ~l. 68. Ustava Republike Srpske Krajine Skup{tina Republike Srpske Krajine na<br />
4. sjednici I redovnog zasjedanja odr`anoj 29. 05. 1995. godine u Kninu, donosi<br />
O D L U K U<br />
I<br />
Daje se prethodna saglasnost Skup{tine Republike Srpske Krajine na Ustavni zakon o<br />
privremenom ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske.<br />
226
II<br />
Odluka stupa na snagu danom dono{enja a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike<br />
Srpske Krajine”.<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
S K U P [ T I N A<br />
Broj: 01-02-02-30/1-95 Predsjednik Skup{tine<br />
Knin, 29. maj 1995. god. Rajko Le`ai}, s.r.<br />
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 9. lipanj 1995., broj 3.<br />
28<br />
1995., lipanj 2.<br />
Knin<br />
Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke povodom imenovanja nove Vlade<br />
Republike Srpske Krajine<br />
NOVOSTI 2. VI. 1995. (II)<br />
SDS Krajine o novoj Vladi RSK<br />
U^E[]E SVIH STRANAKA<br />
U REPUBLICI Srpskoj Krajini stekli su se svi uslovi, da sve politi~ke snage, koje imaju<br />
odre|eno poverenje naroda, predstavljenog u Skup{tini, uzmu u~e{}e u Vladi nacionalnog<br />
jedinstva, i vo|enju javnih poslova.<br />
Ovakav stav Srpske demokratske stranke Krajine, najja~e parlamentarne partije u RSK (~iji<br />
predsednik je dr Milan Babi}) ju~e je saop{tio njen organizacioni sekretar, Du{an Vje{tica.<br />
– Tako bi se ostvarilo jedinstvo, i prebrodile sve te{ko}e u kojima se RSK na{la posle<br />
tragedije u Zapadnoj Slavoniji, i blokade pregovara~kog procesa, – ka`e Vje{tica.<br />
SDS Krajine }e, kako najavljuje njen organizacioni sekretar, podr`ati Vladu narodnog<br />
jedinstva, koja bi, kako isti~e, “bila kompetentna da nastavi pregovara~ki proces pod okriljem<br />
me|unarodne zajednice”.<br />
– Takva Vlada bi svoju funkciju obavljala kao privremena Vlada, do ujedinjenja sa<br />
Republikom Srpskom i Saveznom Republikom Jugoslavijom, – dodao je Vje{tica.<br />
Milorad Bo{njak<br />
Preslika, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 4207.<br />
227
29<br />
1995., lipanj 29.<br />
Knin<br />
Mi{ljenje Kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine o prednacrtu paketa zakona za<br />
pripremu akata Ujedinjene Republike Srpske<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
SLU@BA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE<br />
K A B I N E T<br />
Broj: 020/3 – 661/2 – 95.<br />
Knin, 29. 06. 1995. g.<br />
MINISTARSTVO PRAVOSU\A I<br />
UPRAVE<br />
– Komisija za pripremu akata<br />
ujedinjenja Republike Srpske Krajine i<br />
Republike Srpske<br />
za gosp. Du{ana Vje{ticu<br />
Predmet: Prednacrt Zakona<br />
Ujedinjene Republike Srpske.-<br />
Obavje{tavamo Vas da smo razmotrili paket od {esnaest zakona koje je izradila zajedni~ka<br />
Komisija za pripremu akata Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, a koje ste nam<br />
dostavili na uvid, i shodno tome izno{enju svojih sugestija ili amandmana.<br />
Mo`emo konstatovati, na osnovu komparacije postoje}ih zakona i zakonskih rje{enja,<br />
organizacije i mehanizma funkcionisanja dr`avne uprave, kao i drugih klju~nih dr`avnih<br />
institucija u Republici Srpskoj Krajini, sa na~elima i rje{enjima predvi|enim u prednacrtima<br />
zakona, da su organizacija, na~in funkcionisanja kao i koncentracija vlasti gotovo identi~ni sa<br />
postoje}im zakonskim re{enjima u Republici Srpskoj Krajini, s tim naravno {to }e se novi<br />
zakoni odnositi na ~itavu teritoriju Ujedinjene Republike Srpske.<br />
Dakle, predvi|a se centralizovani oblik vlasti sa minimalnim stepenom lokalne<br />
samouprave.<br />
Smatramo da su ponu|eni zakoni, opravdani, sadr`ajno i normativno kvalitetni i da na<br />
njih kao takve uglavnom nemamo primjedbi.<br />
Predsjednik Republike gospodin Milan Marti} upoznat je sa nacrtima zakona i na njih nije<br />
imao zna~ajnih primjedbi.<br />
Me|utim, naglasio je da je u razgovorima koje je vodio sa najvi{im predstavnicima dr`avne<br />
vlasti Republike Srpske na~elno dogovoreno da budu}i administrativni centar Ujedinjene<br />
Republike Srpske bude u Banja Luci.<br />
Na osnovu toga tra`i od ~lanova na{e Komisije za pripremu akata i drugih tijela, da<br />
ubudu}e inzistiraju na tom postignutom dogovoru i da se takvo rje{enje ugradi u kona~ne<br />
zakonske akte, naravno gdje je to opravdano i mogu}e, kao {to je to slu~aj u ~lanu 2. Nacrta<br />
Zakona o Narodnoj banci URS gdje stoji: “Sjedi{te Narodne banke je u Kninu”.<br />
228
Smatra da nema potrebe posebno nagla{avati koliki je interes gra|ana Republike Srpske<br />
Krajine da administrativni centar budu}e Ujedinjene Republike Srpske bude u Banja Luci.<br />
Hvala na saradnji.<br />
M.P. SEKRETAR KABINETA<br />
Milenko Sankovi}, Šv.r.š<br />
Preslika, strojopis, }irilica<br />
<strong>Hrvatski</strong> informativni centar, A-159/075.<br />
30<br />
1995., srpanj 30.<br />
Knin<br />
Iz odluka Vrhovnog savjeta odbrane Republike Srpske Krajine o progla{enju ratnog stanja<br />
Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK<br />
PROGLA[ENO RATNO STANJE U CIJELOJ RSK<br />
Knin, 30. jula – Vrhovni savjet odbrane RSK je na svojoj sjednici odr`anoj u petak nave~er<br />
donio odluku da se, s obzirom na novonastalu situaciju nakon okupacije Grahova i<br />
mogu}nosti hrvatske agresije na RSK, a na osnovu ~lana 102. Ustava proglasi ratno stanje na<br />
~itavoj teritoriji RSK.<br />
Š...š<br />
Vlada je saslu{ala i prihvatila informaciju ministra odbrane Milana [uputa o mjerama<br />
preduzetim na planu odbrane granica, kao i aktivnostima vezanim za Civilnu za{titu.<br />
Predsjednik RSK Milan Marti}, koji je ju~e zajedno sa komandantom SVK generalpotpukovnikom<br />
Milom Mrk{i}em boravio na podru~ju granatiranog sela Strmica,<br />
dvadesetak kilometara sjeverno od Knina prema Grahovu, izjavio je Radio televiziji RSK, da<br />
su kraji{ke linije odbrane na ovom dijelu stabilizovane.<br />
– “Ne vjerujemo da se Hrvatska mo`e odlu~iti za jedan tako sulud potez kao {to bi bio<br />
napad na Knin”, rekao je on, dodaju}i da ipak ni ta mogu}nost nije isklju~ena.<br />
Po njegovim rije~ima predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}, sa kojim je ju~e bio u<br />
telefonskom kontaktu, dao je uvjeravanja da Srbija vi{e ne mo`e biti ravnodu{na.<br />
Govore}i o savezu sa Republikom Srpskom, predsjednik Marti} je rekao da }e RSK i RS<br />
nastupiti udru`eno, i da su i predsjednici dr`ava i vojne komande u stalnom kontaktu.<br />
“Imamo snage da povratimo ono {to je hrvatska vojska osvojila”, naglasio je Marti},<br />
poru~uju}i gradjanima da budu disciplinovani i po{tuju uputstva koja daju nadle`ni organi.<br />
Kopija, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 4207.<br />
229
PRILOG 2<br />
BIHA]KA KRIZA – NAPAD POBUNJENIH SRBA IZ BOSNE I<br />
HERCEGOVINE I OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE<br />
NA ZA[TI]ENU UN ZONU BIHA]
Na~elnik GS HV-a general Janko Bobetko i general HV-a Kre{imir ]osi} kod zapovjednika kopnene vojske SADa<br />
generala Sullivana; Pentagon (Washington), prva polovina studenoga 1994.<br />
232
Kre{imir ]osi}<br />
KAKO SMO PROMIJENILI TIJEK RATA<br />
Operacija “ZIMA ’94”<br />
(memoarsko gradivo o Prvoj biha}koj krizi – sje}anje sudionika)<br />
Povijesna doga|anja vezana uz tzv. Prvu biha}ku krizu i njenu povezanost s operacijom<br />
“Zima ’94” Hrvatske vojske gotovo su potpuno nepoznata {iroj hrvatskoj javnosti.<br />
Me|utim, bez ikakva pretjerivanja mo`e se re}i da je Hrvatska vojska upravo tom<br />
operacijom neizravno sprije~ila pad Biha}a i tragediju civilnog pu~anstva srebreni~kih<br />
razmjera jo{ u zimi 1994., te vjerojatni zavr{etak rata u susjednoj BiH, u kojem su kao njegovi<br />
pobjednici mogli postati ratni zlo~inci Karad`i} i Mladi}. Sje}anja, ~injenice i izvorni<br />
dokumenti svjedo~e o tome kako je Hrvatska vojska jo{ krajem 1994. brane}i Hrvatsku, u<br />
suradnji s 5. korpusom Armije BiH branila i obranila Bosnu i Hercegovinu. Srbi su znali da<br />
bi osvajanjem Biha}a u gotovo bezizglednu vojnu i politi~ku situaciju doveli Hrvatsku i<br />
Bosnu i Hercegovinu. ^inili su tada gotovo sve {to su mogli da bi to i ostvarili. Mnogi u<br />
me|unarodnoj zajednici mislili su u to vrijeme da je pad Biha}a samo pitanje dana. No,<br />
operacijom “Zima ’94” preokrenut je tijek rata, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i<br />
Hercegovini. Hrvatska vojska nije se, me|utim, dala impresionirati i zbuniti Karad`i}evim,<br />
Mladi}evim i Marti}evim podvalama i prijetnjama o snazi srpske vojske, kojima su vrlo dugo<br />
i predugo obmanjivali me|unarodnu zajednicu, te posebice Kontaktnu skupinu, predvo|enu<br />
Lordom Owenom. Operacijom Hrvatske vojske “Zima ’94” otvoren je put preko Crnog<br />
Luga, prema Grahovu i Kninu, a Biha} je bio spa{en. Doga|aji koji su nakon toga slijedili u<br />
ljeto 1995. godine, bili su gotovo identi~ni doga|ajima s kraja 1994., jer je i Druga biha}ka<br />
kriza u ljeto 1995. bila isto tako povezana s operacijama Hrvatske vojske “Ljeto ’95” i<br />
“Olujom”.<br />
STRATE[KI ZNA^AJ BIHA]A U STUDENOM 1994.<br />
ZA ISHOD RATA U RH I BiH<br />
Krajem studenog 1994. godine ratna kriza na prostorima Bosne i Hercegovine kulminirala je.<br />
Organizirana i koordinirana opsada Biha}a od strane srpskih snaga iz Bosne i Hercegovine i<br />
privremeno okupiranih dijelova Hrvatske, uz logisti~ku potporu Jugoslavenske armije imala<br />
je za cilj kona~no zauzimanje Biha}a, te nakon toga i preuzimanje kontrole nad gotovo cijelim<br />
podru~jem Bosne i Hercegovine. Srpski napadi na Biha} – UN-ovu za{ti}enu zonu – dosti`u<br />
svoj vrhunac 29. studenoga 1994. godine. O~ekivao se skori pad grada koji je ve} mjesecima<br />
bio u potpunom okru`enju, uz mnogo poginulih, ranjenih, iznemoglih i iscrpljenih branitelja<br />
i gra|ana. Me|unarodna zajednica uglavnom se ograni~avala na pripreme za prihvat izbjeglica<br />
i osiguranje humanitarne pomo}i pre`ivjelima. Preko Kontaktne skupine vijesti o skorom<br />
padu Biha}a pro{irile su se od Londona, Pariza sve do Washingtona. U nastaloj situaciji<br />
koriste}i UNPROFOR i sporazum o primirju u Hrvatskoj, vo|a pobunjenih Srba u<br />
Hrvatskoj Milan Marti} mobilizirao je i pokrenuo pobunjene hrvatske Srbe koji su preko<br />
hrvatske dr`avne granice prelazili u susjednu Bosnu i Hercegovinu, gdje su zajedno sa Srbima<br />
iz BiH te Milo{evi}evim, [e{eljevim i Arkanovim dobrovoljcima iz Srbije, sudjelovali u<br />
napadima na Biha}. Bilo nam je jasno da }e se nakon pada Biha}a sve te snage pregrupirati i<br />
233
usmjeriti na okupirana hrvatska podru~ja, posebno na karlova~ku crtu razdvajanja. Ako bi se<br />
to dogodilo, mnoge vitalne prometnice prema hrvatskom jugu bile bi na dometu<br />
minobaca~ke vatre pobunjenih Srba. Hrvatska bi time bila dovedena u najte`u poziciju od<br />
po~etka Domovinskog rata. Hrvatska vojska nije mogla mirno promatrati srpsku agresiju na<br />
Biha} i bila je prisiljena reagirati kako bi sprije~ila pad Biha}a, a nakon toga vojno i politi~ko<br />
povezivanje privremeno okupiranih teritorija RH i BiH u jedinstvenu dr`avnu cjelinu<br />
pobunjenih Srba.<br />
Jednako tako, pobunjeni Srbi su znali da podru~je biha}ko-cazinske krajine, koje se<br />
mjesecima nalazilo u njihovom potpunom okru`enju, a koje je uz velike `rtve uspje{no branio<br />
5. korpus Armije BiH i 101. pukovnija HVO-a, predstavlja glavnu prepreku za potpuno<br />
vojno, politi~ko i ekonomsko povezivanje RSK i RS. Zbog toga je kona~no uni{tenje 5.<br />
korpusa ABiH bio glavni vojni i politi~ki cilj pobunjenih Srba s obje strane granice. U<br />
studenom 1994. u nastaloj situaciji Biha} postaje klju~na to~ka koja je odre|ivala ishod rata,<br />
kako u RH, tako i u BiH. Uni{tenje 5. korpusa Armije BiH i pad Biha}a izravno bi utjecali<br />
na gotovo cijelu crtu razdvajanja izme|u Hrvatske vojske i pobunjenih Srba, te posebno na<br />
vitalne logisti~ke pravce koji su vodili preko Karlovca i Maslenice prema jugu Hrvatske.<br />
Hrvatska vojska time bi se na{la u vrlo te{koj situaciji. Zapravo, padom Biha}a Republika<br />
Hrvatska na{la bi se u potpuno izgubljenoj vojni~koj poziciji, a pregovori na razini Kontaktne<br />
skupine jednostavno vi{e ne bi imali nikakvog smisla. Dakako, bez uspje{nog okon~anja Prve<br />
biha}ke krize i sprje~avanja pada Biha}a krajem 1994. godine, ne bi bilo ni “Bljeska” ni<br />
“Oluje” 1995. godine. Operacija “Zima ’94” zbog svega toga bila je, bez ikakvog<br />
pretjerivanja, prekretnica ratnih zbivanja na ovim prostorima, a operacije “Ljeto ’95” i<br />
“Oluja” njezin logi~ni zavr{etak. Jednostavno re~eno, Hrvatska vojska je tada bila prisiljena<br />
na sna`nu aktivnu obranu koja je zapo~ela operacijom “Zima ’94” u najte`im zimskim<br />
vremenskim uvjetima.<br />
U isto vrijeme hrvatska dr`avna politika vrlo intenzivno je tra`ila diplomatske putove za<br />
rje{enje krize na prostorima RH i BiH kroz mnogobrojne me|unarodne kontakte, inicijative,<br />
razgovore i pregovore. Nakon potpisivanja “Washingtonskih sporazuma” (18. o`ujka 1994.)<br />
u razrje{avanje te najslo`enije i najozbiljnije svjetske krize sve sna`nije uklju~uju se i<br />
Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave. Bio je to veliki politi~ki izazov za ameri~ku administraciju, koja<br />
je nastojala jo{ jednom pokazati i dokazati svoju sto`ernu ulogu na globalnoj svjetskoj<br />
politi~koj sceni. To se dogodilo, me|utim tek godinu dana kasnije u Daytonu. No, put do<br />
Daytona tada je bio jako, jako dalek.<br />
Mnogi ozbiljni vojni analiti~ari u me|unarodnoj zajednici u to vrijeme tvrdili su, iz vrlo<br />
pragmati~nih razloga, kako objektivna i realna politi~ka rje{enja moraju jednostavno uzimati<br />
u obzir realnost na terenu koja, kako su nagla{avali, predstavlja stvarni odnos vojnih snaga<br />
izme|u sukobljenih strana. Ne smije se zaboraviti da su u to vrijeme pobunjeni Srbi jo{ uvijek<br />
kontrolirali oko 25% teritorija Republike Hrvatske i gotovo 70% teritorija Bosne i<br />
Hercegovine. U takvim okolnostima gotovo nijedan realan i objektivan politi~ar u<br />
me|unarodnoj zajednici nije vjerovao u politi~ka rje{enja koja }e biti prihvatljiva za sve<br />
sukobljene strane. Znali smo da Karad`i}, Mladi} i Marti} nikada ne}e pristati na politi~ke<br />
ustupke koji bi zadovoljili Hrvate i Bo{njake, sve dok na to ne budu prisiljeni vojnom silom<br />
i snagom. Sve je dakle bilo jasno! Samo novi odnosi vojnih snaga na terenu mogli su voditi<br />
prema novim prihvatljivim politi~kim rje{enjima. U tom kontekstu srpske stavove najjasnije<br />
je iskazivao Lord Owen, predsjedatelj Kontaktne skupine koji je ~esto isticao: Nemojte se<br />
nadati da }ete za zelenim stolom dobiti ono {to niste kadri osvojiti na vojnom planu. No,<br />
234
zaboravio je Lord Owen da su Srbi najprije uz pomo} JNA ve} 1990. godine razoru`ali sve<br />
druge republike i narode u biv{oj zajedni~koj dr`avi, da bi tek nakon toga zajedno s JNA<br />
krenuli u rat protiv Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kako bi demonstrirali svoju<br />
vojnu snagu i “vite{tvo”. Na`alost, jednako kao Lord Owen sve to je zaboravila i<br />
me|unarodna zajednica, posebice Kontaktna skupina, koja je bila vrlo sklona prihvatiti pravo<br />
ja~ega da name}e politi~ka rje{enja. I sve je bilo jasno! U ratnim uvjetima po~etkom<br />
devedesetih, tako je htjela me|unarodna zajednica, politi~ka pozicija zara}enih strana bila je<br />
proporcionalna isklju~ivo i jedino njihovoj vojnoj snazi i uvjerljivosti na terenu. Sukladno<br />
tome, naslijediv{i od JNA sva okupirana podru~ja u RH i BiH, Marti} i Karad`i} imali su<br />
stoga vrlo dugo, i predugo, iznimno va`nu ulogu u svim pregovorima s me|unarodnom<br />
zajednicom, posebice u pregovorima vo|enim u @enevi. To je trajalo sve dok njihova<br />
brutalnost, bahatost i netolerantnost nije svedena na pravu politi~ku mjeru i poziciju<br />
operacijama Hrvatske vojske i Armije BiH tijekom 1994. i 1995. godine.<br />
Znaju}i za ta pravila igre Karad`i}, Mladi} i Marti} ~inili su sve kako bi kroz novu<br />
mobilizaciju pobunjenih Srba osigurali svje`e snage za zavr{ni napad na Biha}. Svakog dana,<br />
svakim satom rasla je napetost i opasnost od eskalacije i {irenja sukoba, ne samo oko Biha}a,<br />
nego gotovo na svim crtama boji{nice.<br />
Te`inu situacije potvr|uje i izvje{}e ameri~ke veleposlanice pri UN-u gospo|e Madeleine<br />
Albright Vije}u sigurnosti, 29. studenoga 1994., u vrijeme kulminacije Prve biha}ke krize:<br />
Bosanski Srbi su ti koji su zapo~eli taj rat, oni su i ti koji jedini odbijaju Plan Kontaktne skupine<br />
o prekidu sukoba. Potporu Karad`i}evoj i Mladi}evoj agresiji na UN-ovu za{ti}enu zonu Biha}a<br />
daju i Srbi iz tzv. Krajine koji nesmetano napadaju suvereni teritorij Bosne i Hercegovine<br />
ignoriraju}i me|unarodno priznatu granicu izme|u RH i BiH. Takvo pona{anje koje je usmjereno<br />
ka povezivanju i objedinjavanju podru~ja koje dr`e Srbi iz tzv. Krajine sa podru~jima koje<br />
kontroliraju bosanski Srbi mo`e potpaliti i {iri Balkanski rat. U istom izvje{}u gospo|a Albright<br />
posebno je naglasila: ^injenica je kako se napadi na UN-ovu za{ti}enu zonu Biha}a provode s<br />
aerodroma Udbina u Hrvatskoj, koji kontroliraju pobunjeni hrvatski Srbi. Sve to predstavlja<br />
veliku sigurnosnu prijetnju postrojbama UNPROFOR-a na terenu, a uzrokovalo je i ogromne<br />
civilne `rtve u Biha}kom d`epu. Vlada SAD zbog svega toga misli da takva vrsta agresije zahtijeva<br />
primjerene vojne reakcije i od strane NATO-a.<br />
UKLJU^ENJE SAD-a U RAZRJE[AVANJE KRIZE I ZNA^AJ WASHINGTONSKIH<br />
RAZGOVORA U STUDENOM 1994. GODINE<br />
Kako bi se sprije~ila daljnja eskalacija sukoba oko Biha}a koja je prijetila velikim brojem<br />
izbjeglica, ogromnim civilnim `rtvama, te humanitarnom krizom nepredvidivih razmjera, u<br />
rje{avanje tog svjetskog kriznog `ari{ta uklju~ila se i ameri~ka administracija. S obzirom na to<br />
da UN-ov obavje{tajni sustav jednostavno nije funkcionirao i da je vrlo ~esto umjesto<br />
pouzdanih informacija slao dezinformacije koje su uglavnom zbunjivale predstavnike<br />
me|unarodne zajednice, te onemogu}avale tra`enje i pronala`enje prihvatljivih politi~kih<br />
rje{enja, ameri~ka administracija prioritetno je nastojala uspostaviti svoj obavje{tajni sustav<br />
kako bi imala {to bolji i potpuniji uvid u stvarno stanje snaga na terenu. Bez osiguranja<br />
pouzdanih i pravovremenih informacija u realnom vremenu, uskla|ivanje politi~kih rje{enja<br />
sa stvarnim odnosom snaga na terenu bilo je gotovo nemogu}e.<br />
235
Po~etkom studenog 1994. ponovno sam bio u Washingtonu, tada s na~elnikom Glavnog<br />
sto`era HV-a generalom Jankom Bobetkom. U State Departmentu razgovarali smo s<br />
ambasadorom Holbrookeom, a nakon toga u Pentagonu s na~elnikom zdru`enog sto`era<br />
ameri~ke vojske generalom Shalikashvilijem, kao i njegovim suradnicima generalom<br />
Sullivanom, te generalom Wesleyem Clarkom. Dobro se jo{ uvijek sje}am Holbrookove<br />
reakcije, kad se po~eo nervozno vrpoljiti na svojoj stolici nakon odlu~ne izjave generala<br />
Bobetka: Kre}emo u napad na svim frontovima! ^ini mi se da je to zaista bilo jedno od<br />
najkriti~nijih razdoblja Domovinskog rata. General Bobetko je nagla{avao: Hrvatska ne}e<br />
mirno gledati sve ovo {to se de{ava oko Biha}a. Bit }emo prisiljeni reagirati. To jednostavno<br />
moramo u~initi kako bi u slu~aju pada Biha}a sprije~ili prodor vojske bosanskih Srba na<br />
privremeno okupirana hrvatska podru~ja, te da bi sprije~ili srpski masakr civilnog stanovni{tva u<br />
Biha}u. Holbrooke je uzvratio: Ne smijete krenuti, u takvoj se vojnoj operaciji {irokih razmjera<br />
ne bi mogle izbje}i goleme `rtve i novi veliki val izbjeglica. Dobro se jo{ sje}am reakcije generala<br />
Bobetka koji je vidno iznena|en Holbrookeovim odgovorom rekao: To je va{ stav, mi sada<br />
idemo u Pentagon i tamo }u razgovarati s generalom Shalikashvilijem. On sigurno dobro razumije<br />
ozbiljnost i slo`enost nastale situacije s vojnog aspekta. Nakon pola sata general John<br />
Shalikashvili – na~elnik zdru`enog sto`era ameri~ke vojske do~ekao nas je s istim rije~ima:<br />
HV ne smije krenuti u vojnu operaciju {irokih razmjera. Pritom nije prihvatio Bobetkovo<br />
obja{njenje da je to jedini na~in da se sprije~i genocid u Biha}u. Ispostavilo se da je<br />
Holbrooke odmah nazvao Shalikashvilija i “pripremio” ga za razgovor s hrvatskim<br />
izaslanstvom.<br />
Bio je to prvi u nizu razgovora koji su slijedili glede iznala`enja prihvatljivih rje{enja Biha}ke<br />
krize. Stav hrvatske dr`avne politike bio je jasan i odlu~an: ako Srbi s privremeno okupiranih<br />
teritorija Republike Hrvatske nastave s napadima na Biha}, nesmetano prelaze}i<br />
me|unarodno priznatu granicu izme|u Republike Hrvatske i BiH, Hrvatska vojska }e<br />
pokrenuti napad na svim crtama razdvajanja kako bi za{titila svoje me|unarodno priznate<br />
granice. To je ipak zabrinulo ameri~ku administraciju, ali i {iru me|unarodnu zajednicu.<br />
Novu ne`eljenu eskalaciju sukoba jo{ ve}ih razmjera nitko nije `elio.<br />
Dva tjedna kasnije, 29. studenoga 1994., opet sam do{ao u Washington, ovaj put s ministrom<br />
obrane RH Gojkom [u{kom. Nalazili smo se u hotelu, kojih stotinjak metara udaljenom od<br />
Pentagona. U telefonskom razgovoru s predsjednikom Tu|manom, ministar [u{ak je rekao:<br />
Predsjedni~e, ovdje ima sve vi{e onih koji tvrde da se pad Biha}a ne mo`e sprije~iti i da je time rat<br />
u Bosni i Hercegovini prakti~ki zavr{en pobjedom Karad`i}a i Mladi}a. Bili smo iznena|eni<br />
~injenicom da se Karad`i}ev utjecaj na Kontaktnu skupinu pro{irio i do Washingtona.<br />
Povjerljive obavje{tajne informacije govorile su da je pad Biha}a pitanje sata, a ne vi{e dana.<br />
Predsjednik Tu|man govorio je uzbu|enim, povi{enim, ali i vrlo odlu~nim glasom: Na{ stav<br />
je jasan, Hrvatska vojska ne}e mirno gledati kako pobunjeni Srbi iz Hrvatske i s hrvatskih<br />
podru~ja sudjeluju u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, dok im za to vrijeme UNPROFOR ~uva<br />
le|a. Me|unarodna zajednica treba sprije~iti eskalaciju sukoba, nove tragedije, nove izbjeglice, vi{e<br />
od 600.000 ih se ve} nalazi u Hrvatskoj...<br />
U 11 sati u Pentagonu je u glavnoj sali za sastanke Ministarstva obrane SAD-a zapo~eo<br />
klju~ni sastanak. Sjedio sam uz ministra [u{ka, tu je bio i na{ veleposlanik Petar [ar~evi} i<br />
hrvatski vojni izaslanik Robert Hranj, a na ameri~koj strani pored ministra obrane dr. W.<br />
Perrya (po~asnog doktora Sveu~ili{ta u Zagrebu), sjedili su general Wesley Clark – biv{i<br />
zapovjednik NATO-a i kandidat Demokratske stranke na predsjedni~kim izborima 2004.,<br />
ambasador Holbrooke, te predstavnici CIA-e, DIA-e i NSC-e. Kako izbje}i novu eskalaciju<br />
236
sukoba, novu humanitarnu krizu, pad Biha}a, kako unaprijediti ameri~ko-hrvatsku vojnovojnu<br />
suradnju, koja je upravo tog jutra i formalno potpisana, bile su teme ovog sastanka.<br />
Ministar [u{ak izlo`io je hrvatski stav, te naglasio da Hrvatska ne zahtijeva nikakvu vojnu<br />
pomo}, ali `eli razumijevanje ako bude prisiljena napasti kako bi za{titila svoje me|unarodno<br />
priznate granice. Nakon {to je direktor vojno obavje{tajne agencije general Hughes iznio<br />
prikaz stanja na terenu, osobno sam na zemljovidu izlo`io na~in na koji se mo`e pomo}i UNovoj<br />
za{ti}enoj zoni grada Biha}a, te sprije~iti nova humanitarna kriza nesagledivih razmjera.<br />
U vojnom smislu pozicija 5. korpusa ABiH bila je izuzetno te{ka, no naglasio sam da<br />
Hrvatska vojska ima potpuni uvid u stanje na terenu i da }e, ako bude nu`no, svojim<br />
aktivnostima prisiliti srpske snage koje napadaju Biha} iz privremeno okupiranih podru~ja<br />
Republike Hrvatske na povla~enje, te na taj na~in za{titi Biha} od daljnjih razaranja.<br />
Veleposlanik Holbrooke nije se uklju~ivao u raspravu, a u nastavku razgovora u Pentagonu<br />
ministar Perry je izrazio “puno razumijevanje Vlade SAD-a za sve probleme s kojima se<br />
Hrvatska susre}e, od stotina tisu}a izbjeglica do ~injenice da pobunjeni Srbi na vi{e od jedne<br />
~etvrtine hrvatskog dr`avnog teritorija ne priznaju hrvatsku vlast, kao i ~injenicu da je<br />
Hrvatska u tim ratnim vremenima bila suo~ena s vrlo te{kim izazovom utemeljenja i stvaranja<br />
svojih oru`anih snaga”. No, naglasio je da im je “unato~ srpskim provokacijama, hrvatska<br />
suzdr`anost u ovom trenutku izuzetno va`na kako bi se izbjegla daljnja eskalacija sukoba, koja<br />
bi mogla destabilizirati ~itavu regiju”.<br />
Izlaganje generala Hugesa, direktora ameri~ke vojno–obavje{tajne agencije, o Biha}koj krizi, prilikom susreta s<br />
hrvatskim izaslanstvom, koje je predvodio ministar obrane RH Gojko [u{ak; Pentagon (Washington), 29.<br />
studenoga 1994.<br />
237
Hrvatsko izaslanstvo u Pentagonu (Washington), 29. studenoga 1994.; na slici (s lijeva): legenda hrvatske ko{arke<br />
Kre{imir ]osi} – tada ministar savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu, Chris Hill, general Wesley<br />
Clark, general Kre{imir ]osi}<br />
U nastalim okolnostima prijateljska razmjena stavova i mi{ljenja izme|u hrvatskog dr`avnog<br />
vodstva i ameri~ke administracije imala je posebno zna~enje, kako bi se ispitale sve<br />
mogu}nosti za mirno rje{avanje ove krize i na{la prihvatljiva politi~ka rje{enja. No, uvijek smo<br />
imali na umu izjavu Lorda Owena, izre~enu jo{ krajem 1993.: Ono {to se vojni~ki izgubi ne<br />
mo`e se vi{e dobiti za zelenim stolom. Republika Hrvatska i tada je iskazivala punu<br />
kooperativnost u odnosima s me|unarodnom zajednicom, ali i punu odlu~nost da se padom<br />
Biha}a ne dovede u gotovo izgubljenu poziciju, jer ne treba zaboraviti da je u to vrijeme 25%<br />
hrvatskog dr`avnog teritorija jo{ uvijek bilo privremeno okupirano. S druge strane, s vojnog<br />
aspekta mogu}nosti za osloba|anje privremeno okupiranih hrvatskih teritorija bile su gotovo<br />
idealne jer su sve svoje vojne snage pobunjeni Srbi iz tzv. Krajine prebacili u podru~je Biha}a,<br />
te je Hrvatska vojska bez ve}ih problema mogla osloboditi svoj privremeno okupirani<br />
teritorij, koji je ostao gotovo potpuno prazan i bez ikakve obrane, a umjesto pobunjenih<br />
hrvatskih Srba ~uvao ga je i branio UNPROFOR. Ipak, u cilju postizanja mirnog rje{enja<br />
nastale krize Republika Hrvatska nastavila je diplomatske razgovore, tra`e}i odgovaraju}e<br />
putove do postizanja prihvatljivih rje{enja.<br />
238
KRENULI SMO – PO^ELA JE OPERACIJA “ZIMA ’94”<br />
Na`alost, nitko kompetentan, ali i objektivan u {iroj me|unarodnoj zajednici nije imao iluzija<br />
u mogu}e politi~ke dogovore i mirovna rje{enja s Karad`i}em, Mladi}em, Marti}em i<br />
Milo{evi}em. Ne vjerujemo ni u kakvo politi~ko rje{enje koje ne}e biti popra}eno odgovaraju}im<br />
rje{enjima na vojnom polju. Srbi nikada ne}e pristati na ustupke koji bi zadovoljili bosansku ili<br />
hrvatsku vladu sve dok na to ne budu primorani vojnom silom – nagla{avao je jedan ugledni<br />
ameri~ki vojni analiti~ar i vojni ekspert. Me|unarodna zajednica imala je ~itav niz razli~itih<br />
divergentnih, pa ponekad i konfliktnih rje{enja, a bilo je i onih koji su tada vrlo otvoreno<br />
podupirali Karad`i}a i Milo{evi}a. Bilo je to zasigurno jedno od najkriti~nijih razdoblja<br />
cijelog Domovinskog rata. Hrvatska i BiH tog su se trenutka na{le u gotovo najte`oj vojnoj,<br />
ali i politi~koj krizi s obzirom na politiku Kontaktne skupine, posebice Lorda Owena. Zvona<br />
su zvonila na uzbunu. [to uraditi? Postojale su samo dvije mogu}nosti – ~ekati ili napasti?<br />
^ekanje je otvaralo Srbima put prema Biha}u i ulazak u grad. Pad Biha}a definitivno bi<br />
zna~io poraz, kako onaj vojni~ki, tako i onaj politi~ki. Poraz bez borbe nije dolazio u obzir,<br />
usprkos svim protivljenjima Kontaktne skupine, koja je s jedne strane hrvatskom vodstvu<br />
zatvarala vrata za vojni~ko djelovanje, a s druge strane pre{utno otvarala vrata i put Karad`i}u<br />
i Mladi}u prema Biha}u. Bilo je to neprihvatljivo za hrvatsku dr`avnu politiku. S druge<br />
strane, napad je vrlo brzo mogao rasteretiti opsadu Biha}a, posebice s hrvatske strane, zbog<br />
~injenice da je granicu privremeno okupiranih hrvatskih podru~ja u Hrvatskoj ~uvao<br />
UNPROFOR, dok su Srbi iz Hrvatske napadali Biha} u susjednoj Bosni i Hercegovini.<br />
Istovremeno, Karad`i}, Mladi} i Marti} su uz potporu Milo{evi}a obmanjivali me|unarodnu<br />
zajednicu svojim mirovnim ponudama. Na pregovorima u @enevi mirotvorstvo i<br />
kooperativnost, a oko Biha}a brutalna agresija, granatiranje grada i tisu}e civilnih `rtava.<br />
Klju~nu ulogu u rje{avanju svih ovih problema imale su tada mudra i odlu~na hrvatska<br />
dr`avna politika i snaga Hrvatske vojske. Hrvatsko dr`avno vodstvo pokazalo je u tim<br />
trenucima svu potrebnu smjelost, hrabrost, odlu~nost i mudrost. Dakako, sve ove ~injenice<br />
ne idu u prilog onima koji i danas u Hrvatskoj tvrde da je Hrvatska izvr{ila agresiju na Bosnu<br />
i Hercegovinu.<br />
Hrvatska dr`avna politika suzdr`ala se od op}eg napada i eskalacije sukoba, ali je<br />
koncentriranim napadom preko Dinare i Livanjskog polja 30. studenoga 1994. stvorila<br />
pretpostavke za zaustavljanje opsade Biha}a. Karad`i}evu, Mladi}evu i Marti}evu bahatost i<br />
brutalnost, kao i nespremnost na bilo kakve ozbiljne politi~ke razgovore i pregovore nije se<br />
moglo beskona~no dugo tolerirati. Neprihva}anje mirne reintegracije privremeno okupiranih<br />
hrvatskih teritorija u ustavno-pravni poredak RH i napad pobunjenih Srba na Biha} s<br />
teritorija RH, bili su dovoljni razlozi za hrvatsko dr`avno vodstvo da pokrene operaciju “Zima<br />
’94”. Tako su jedini mogu}i odgovor na postoje}e stanje Karad`i}, Mladi} i Marti} ubrzo<br />
dobro osjetili.<br />
Krenuli smo u zadnji trenutak! Toga 30. studenoga 1994. bilo je nevrijeme, spustila se<br />
me}ava – prava, dobro poznata o{tra zima u tim krajevima. Otvaranje puta prema Kninu,<br />
preko Dinare, usred zime bio je cilj koji je grani~io sa ludo{}u. No, bio je to jedini na~in da<br />
se brzo pomogne Biha}u. U sna`nom prodoru hrvatske snage su preko Dinare i du`<br />
Livanjskoga polja probile liniju ^elebi}i – Rujani. Dok su kninski Srbi napadali Biha},<br />
hrvatskim se snagama preko Crnog Luga i Dinare otvarao put prema Grahovu i Kninu. Kad<br />
su pobunjeni Srbi, kroz nekoliko dana, shvatili {to se doga|a, bilo je kasno. <strong>Hrvatski</strong> vojnik<br />
ve} je stajao na vrhu Dinare, a i Knin je bio ve} na dlanu. Pobunjeni hrvatski Srbi bili su<br />
primorani zaboraviti na Biha}, a njegova opsada ubrzo je prekinuta. Biha} je bio spa{en! Bila<br />
239
General HV-a Kre{imir ]osi} i na~elnik Odjela G5 Zdru`enog sto`era vojske SAD-a general Wesley Clark;<br />
Pentagon (Washington), 29. studenoga 1994.<br />
je to prekretnica rata u BiH. Glavni zapovjednici te operacije bili su hrvatski generali Ante<br />
Gotovina i Tihomir Bla{ki}.<br />
Operacija “Zima ’94” bila je potpuno iznena|enje za Karad`i}a, Mladi}a i Marti}a, te ih je<br />
dovela u stanje potpunog mentalnog ludila i ratnog bezumlja. To~no na Badnjak – 24.<br />
prosinca 1994. – na~elnik glavnog sto`era HV-a general Bobetko pozvao me u svoj kabinet:<br />
]osi}u, imamo informacije da pobunjeni hrvatski Srbi planiraju zra~ni napad s aerodroma u<br />
Udbini na livanjsku crkvu tijekom Bo`i}ne polno}ke, kako bi masovnim civilnim `rtvama<br />
nedu`nih gra|ana i vjernika na sam Bo`i} prisilili hrvatsko dr`avno vodstvo da se Hrvatska<br />
vojska povu~e s Dinare i Livanjskog polja. U~inili smo sve {to je bilo potrebno kako bi sprije~ili<br />
to bezumno i brutalno krvoproli}e koje su planirali Karad`i}, Mladi} i Marti}. Vojni vrh<br />
pobunjenih hrvatskih Srba tada je bio spreman u~initi ba{ sve, ~ak i tu vrstu najte`ih zlo~ina,<br />
kako bi zaustavili operaciju “Zima ’94” i prodor Hrvatske vojske Dinarom i Livanjskim<br />
poljem preko Crnog Luga prema Grahovu i Kninu. To i ne treba ~uditi kada se uzmu u obzir<br />
svi njihovi bestijalni zlo~ini od Vukovara, [kabrnje, Dubrovnika, Ravnog, pa sve do<br />
raketiranja samog u`eg sredi{ta Zagreba 1995. raketama sa zabranjenim punjenjem<br />
ispaljenim iz vi{ecjevnih baca~a raketa.<br />
ZNA^AJ OPERACIJE “ZIMA ’94”<br />
[to bi bilo da hrvatske vojne snage nisu krenule? Potpuna iscrpljenost 5. korpusa Armije BiH,<br />
koji je imao velik broj poginulih i ranjenih, vi{emjese~na blokada grada, stalna topni~ka<br />
granatiranja i zra~ni napadi uvjetovali bi pad Biha}a i humanitarnu tragediju UN-ove<br />
za{ti}ene zone ravnu onoj srebreni~koj. Da je 5. korpus Armije BiH tada bio uni{ten, bio bi<br />
240
to s vojni~kog, ali i politi~kog aspekta kraj rata, s obzirom na stavove me|unarodne zajednice,<br />
posebice njezinog glavnog pregovara~a Lorda Owena. Hrvatska vojska na{la bi se objektivno<br />
u vrlo te{koj situaciji, njezini vitalni logisti~ki pravci, posebice preko Karlovca i Maslenice bili<br />
bi potpuno ugro`eni. Nagla{avam, s vojni~kog aspekta Biha} je krajem 1994. bio klju~ ratne<br />
krize na prostorima biv{e dr`ave. Nakon pada Biha}a Hrvatska bi izuzetno te{ko uspostavila<br />
ozbiljnu vojni~ku, ali i politi~ku ravnote`u, i bila bi jednostavno prisiljena prihvatiti gotovo<br />
sve uvjete Marti}a, Karad`i}a i Mladi}a. Sve ovo treba posebno naglasiti zbog dana{njih i<br />
budu}ih generacija. U Domovinskom ratu politi~ka pozicija hrvatskog naroda u cjelini bila<br />
je isklju~ivo i jedino ovisna i proporcionalna vojnoj snazi Hrvatske vojske. Na to nas je s<br />
vremena na vrijeme ranih devedesetih ~esto podsje}ao ni manje ni vi{e nego Lord Owen<br />
svojim cini~nim izjavama: Ono {to je vojni~ki izgubljeno i politi~ki je izgubljeno! Takva je bila<br />
hrvatska stvarnost tijekom Domovinskog rata.<br />
Da hrvatske snage nisu tada pokrenule operaciju “Zima ’94” ne bi bilo ni “Bljeska” ni<br />
“Oluje”. Bez ikakvog pretjerivanja, bila je to operacija koja je promijenila tijek rata.<br />
Obmanjivanju me|unarodne zajednice o njihovoj vojnoj snazi i mo}i do{ao je kraj. “Oluja”<br />
sigurno ne bi bila ono {to je bila da glavnina poslova nije prethodno obavljena u operaciji<br />
“Zima ’94”, kao i u operacijama koje su nakon nje slijedile. Stvoreni su gotovo svi potrebni<br />
preduvjeti za uspjeh vojnih operacija u prolje}e i ljeto 1995. – od “Bljeska”, “Ljeta ’95” i<br />
“Oluje”.<br />
Da je ubrzo nakon po~etka operacije “Zima ’94” srpske redove zahvatio kaos i nered pokazuju<br />
dokumenti Vojske Republike Srpske. To najbolje ilustriraju i sadr`aji razgovora Karad`i}a s<br />
predsjednicima op}ina (Grahovo, Glamo~, Drvar, Biha}, Prijedor, [ipovo, Klju~, Kupres...) u<br />
kojem je spomenuto da postoje: “dezinformacije i glasine te napadi na vlast... nedostatak<br />
goriva, municije, obu}e, ode}e”, te glasine “da je general Milovanovi} dobio milione maraka<br />
da ne osvoji Biha}, da ne funkcionira vojna i dr`avna bezbednost, da neko namerno i<br />
organizovano ulazi u narod i vojsku i prenosi dezinformacije sa stra{nim posledicama, da se<br />
podriva vlast i SDS, da se organizuju preki sudovi, da postoje neprijatelji u vlastitim<br />
redovima”, a optu`uju se “usta{ke snage i 5. korpus ABiH za koordinirane aktivnosti”, zbog<br />
~ega je istaknuta “nu`nost suzbijanja glasina i dezinformacija jer to razorno uti~e na moral<br />
boraca”. Jednako tako, isti~e se veliki broj ranjenih i bolesnih, te 20% poginulih, kao i da se<br />
zadaci izvr{avaju s 50% snaga, da nema goriva ni za sanitet, a kamoli za tenkove itd. (Vidi<br />
Komanda 2. kraji{kog korpusa / Str. Pov. Br. 3-36 / 16. 02. 1995.)<br />
Na sastanku u Komandi Drugog kraji{kog korpusa kojemu su bili nazo~ni “predsednik<br />
Republike Srpske Karad`i}, predsednik Kraji{nik, general Ninkovi}, itd., te predsednik<br />
Republike Srpske Krajine Marti}, general ^eleketi}, itd.”, istaknuti su problemi na Dinari,<br />
Livanjskom polju, Plje{ivici, “opasnost od spajanja usta{a s 5. K ABiH i ugro`avanje<br />
prijestolnice Knina, te nedostatak ubojnih sredstava, pogonskog goriva i ljudstva”. Karad`i}<br />
je posebno istaknuo: Li~no smatram da je Srpska vojska Krajine u nokdaunu, dok istovremeno<br />
Muslimani prebacuju sve snage prema Iza~i}u, i u slu~aju napada usta{a u cilju spajanja sa 5.<br />
korpusom ima}e mnogo problema i ne}e se odbraniti. (Vidi Republika Srpska / Vojska Republike<br />
Srpske / Komanda Drugog kraji{kog korpusa / Str. Pov. Br. 66-62 / 05. 05. 1995. Glavnom<br />
[tabu Vojske Republike Srpske)<br />
No, sve to nije smetalo Karad`i}a i Marti}a da u ljeto 1995. u @enevi opet bahato<br />
glumataju kako je srpska vojska pred pobjedom. Tragedija koja je u Biha}u prvi puta<br />
sprije~ena operacijom “Zima ’94”, dogodila se, na`alost, nekoliko mjeseci kasnije u<br />
Srebrenici. Sli~na tragedija u Biha}u drugi put je sprije~ena 4. kolovoza 1995. kad je po~ela<br />
vojno-redarstvena operacija “Oluja”.<br />
241
1994., listopad 27.<br />
Glavni {tab Vojske Republike Srpske tra`i od Vrhovne komande OS Republike Srpske<br />
Krajine pomo} u zapadnoj Bosni, drvarskoj krajini te protiv 5. korpusa Armije BiH<br />
1<br />
Glavni {tab vojske<br />
Republike Srpske<br />
Str. pov. br. 02/2-140<br />
27. 10. 1994.<br />
h i t n o<br />
Vrhovnoj komandi OS Republike Srpske Krajine<br />
Glavnom {tabu Srpske Vojske Krajine – na znanje<br />
Pomo} u saniranju<br />
Stanja u “drvarskoj krajini”<br />
t r a ` i .-<br />
Severozapadno rati{te Republike Srpske (z/o 2. kk) je ozbiljno ugro`eno sa prostora Cazinske<br />
krajine. Na s/z i na Kupre{koj visoravni na j/i. Namere zajedni~kog neprijatelja da<br />
koordiniranim dejstvima sa j/i i s/z raseku zonu odgovornosti 2. kk i time fizi~ki odvoje<br />
Republiku Srpsku Krajinu od Republike Srpske.<br />
Molimo da shvatite da su ovo najkriti~niji momenti u ovome ratu za Srbe zapadno od Drine.<br />
Potrebni su mali napori Srpske vojske Krajine i Vojske Republike Srpske da ovu opasnost<br />
otklone. U tom cilju neophodno je u~initi slede}e:<br />
1.- Da Vojska Republike Srpske zaustavi dalje prodore neprijatelja na pravcu: s/z – j/i i<br />
obratno. Sa j/i (Kupre{ka visoravan) to smo ve} i uspeli i pre{li smo u ofanzivna dejstva op{tim<br />
pravcem: Zlosela – Kupre{ka vrata – Bugojno, a spremni smo za odbranu Kupre{ke visoravni<br />
od napada hrvatskih snaga sa prostora: Livno, [ujica, Tomislavgrad, Prozor i Gornji Vakuf.<br />
Medjutim, te{ko odolevamo napadima sa prostora Cazinske krajine ka Petrovcu zbog<br />
opstruktivnog pona{anja i straha mesnog stanovni{tva i ve}eg dela boraca Vojske RS<br />
(me{tana).<br />
U~inili smo sve da dovedemo ljudstvo sa drugih prostora Republike Srpske u ~emu smo<br />
uspeli u meri koju nam je dozvolila situacija na drugim rati{tima RS. Momentalno<br />
pripremamo kombinovanu jedinicu ranga brigade sa svih prostora RS i nameravamo je uvesti<br />
za izvr{enje protivudara ka Cazinskoj krajini, za ovo su nam potrebna 3-4 dana.<br />
Molimo vas da snagama va{eg li~kog, korduna{kog i banijskog korpusa izvr{ite pritisak sa<br />
polukru`ne osnovice na prostor Cazinske krajine, tj. na snage 5. Korpusa tzv. ABiH. Isto tako<br />
je potrebno da im prese~ete sve snabdeva~ke ({vercerske) kanale preko kojih se 5. Korpus<br />
popunjava ljudstvom i tms (dogovor od decembra 1993. god.).<br />
Zahvaljujem na pomo}i koju ste nam do sad ukazali upu}ivanjem jedinica na ugro`ene<br />
prostore i li~nom prisustvu predsednika Marti}a51 i komandanata G[ SVK52 na ugro`enim<br />
podru~jima dana 27. 10. 1994. godine.<br />
51 Milana.<br />
52 Milan ^eleketi}.<br />
242
O~ekujemo da }emo zajedni~kim snagama otkloniti i ovu opasnost po srpski narod zapadno<br />
od Drine.<br />
zamenik komandanta<br />
general – potpukovnik<br />
Manojlo Milovanovi} M.P. 53<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 02/2-140.<br />
2<br />
1994., listopad 30. – prosinac 23.<br />
Knin<br />
Iz ratnog dnevnika Glavnog {taba Srpske vojske Krajine o napadu na za{ti}enu zonu Biha}<br />
Mjesto,<br />
datum i<br />
~as<br />
Knin<br />
30. i 31.<br />
10.<br />
1994.<br />
RATNI DNEVNIK<br />
– G[ SVK –<br />
OD 30. 10 DO ____________<br />
53 Prijemni pe~at: Brzojav bb., primljeno 27. 10. 1994., potpis ne~itak.<br />
54 Rade.<br />
1. Neprijatelj: je u toku 30/31. i 31. 10. uspeo izbiti<br />
snagama 501. brigade na liniju desna obala r. Una –<br />
Kulen Vakuf – zapadne padine grebena Steana pl. – s.<br />
Ora{ac – pl. Jadovik gde je zadr`an snagama 103.<br />
pbr/15. K i 2. KK.<br />
U toku dana neprijatelj je povremeno vr{io<br />
provokacije uglavnom dejstvom iz pe{adijskog<br />
naoru`anja. Nije bilo naznaka da bi negde pre{ao u<br />
ofanzivna dejstva na snage SVK.<br />
2. Na{e snage:<br />
– u toku dana posednuto IKM G[ SVK i u radu je<br />
od 20.00 ~asova.<br />
– Organizovana je veza sa predpostavljenim i<br />
pot~injenim komandama.<br />
– Komandant G[ SVK u toku dana boravio je IKM<br />
G[, u komandi 15. K i 103. pbr gde se upoznao sa<br />
Zone-rajon<br />
odgovornosti<br />
G[ SVK<br />
15. K i 103.<br />
pbr.<br />
Potpis lica<br />
koje je<br />
unelo<br />
podatke<br />
Pukovnik<br />
R. 54<br />
Vujaklija<br />
243
01. 11.<br />
1994.<br />
Knin<br />
244<br />
situacijom i dao potrebna uputstva za daljnji rad.<br />
– Jedinice 103. pbr posele su levu obalu r. Una i vr{e<br />
utvr|ivanje, osmatranje i pokret neprijatelja.<br />
– do 16.00 ~asova pristigle su jedinice iz: 11 K (368<br />
vojnika i 130 je na putu). Isti se razme{taju u rejonu<br />
@eljava.<br />
– iz 18. K pristiglo je 62 vojnika.<br />
– iz 7. K u toku dana N[ NOHO upoznali su me sa<br />
situacijom na prostoru 15. K i 2. KK i zadacima u<br />
vezi formiranja TG-2 koju formira zajedno sa 39. K,<br />
ja~ine oko 250-300 vojnika i stare{ina. Do sada na<br />
preostale zone odgovornosti 2. KK pristiglo je 62<br />
vojnika iz 7. K zajedno sa “ALFA” centrom sa 71<br />
vojnikom, a iz 21. K pristiglo je 37 vojnika.<br />
– organizovano je sadejstvo sa susedima.<br />
3. Nare|enjem G[ SVK op. Br. 5 nare|eno je<br />
Komandi 21. K da obrazuje TG-1 sastava: 3 ~ete<br />
me{ovita baterija (vod MB-82 mm) i poz. vod.<br />
TG-1 ima zadatak da se iz rejona Knin uputi u B.<br />
Petrovac gde se pretpo~injava 2. KK.<br />
TG-2 iz 21. K ja~ine oko 350-400 vojnika i stare{ina<br />
dovodi se iz reona Vojni} u {iri reon Medeno polje<br />
(zapadno za 6-8 km od B. Petrovca). Po stizanju na<br />
cilj pretpo~injava se 2. KK.<br />
Š...š<br />
7. Odluka k-danta G[ i 15. K da se snagama 103.<br />
pbr. uporno brani obala r. Une, a snagama sastava:<br />
mb, izv. jedinicama iz 7. i 21. K u sadejstvu sa<br />
snagama 2. KK pre}i u napadna dejstva pravcem<br />
Bori}evac – s. Ostravica – Ostravica grad (Kula) s<br />
ciljem stavljanja pod kontrolu Ostravica grad, bazene<br />
za vodu i k. 408 ~ime bi se Kulen Vakuf doveo u<br />
poluokru`enje i stvorili povoljni uslovi za uni{tenje<br />
okru`enog neprijatelja u Kulen Vakufu.<br />
Š...š<br />
1) U toku dana neprijatelj izgubio Spasovo i otpo~eo<br />
izvla~enje ka Biha}u. Osiguravaju}i se ja~im bo~nim<br />
snagama.<br />
2) U ranim jutarnjim ~asovima u rejonu Medeno<br />
polje pristigle jedinice iz 39. K (136 v/o) i u toku<br />
dana uvedeno u borbu na liniji dodira sa borcima u<br />
rejonu Vrto~u.<br />
TG-1 iz 21. K. ja~ine 366 stare{ina i vojnika krenulo<br />
je iz Bosne u 11.00 i u ve~ernjim ~asovima prikupilo<br />
se u rejonu Medeno polje.<br />
Iz Knina u 10.00 ~asova krenula BG ja~ine 125<br />
11. K<br />
15,18<br />
21. i 39. K<br />
Rajon<br />
Kulen<br />
Vakufa<br />
B. Petrovac-<br />
Vrto~e
02. 11.<br />
1994.<br />
Knin<br />
03. 11.<br />
1994.<br />
04. 11.<br />
1994.<br />
55 Petar.<br />
vojnika i stigla u B. Petrovac gde se razmestila.<br />
U {irem rejonu Petrinja koordinaciju jedinica RSK sa<br />
2. KK vr{i pukovnik Bari}. 55<br />
U toku dana u Liku je pristiglo 110 dobrovoljaca iz<br />
18. K i sme{teno u objekt Dubinka. Ukupno pristiglo<br />
u Liku 790 stare{ina i vojnika.<br />
U zoni odgovornosti 103. pbr. jedan borac je nagazio<br />
na ppmi, ranjen je.<br />
1) U toku dana po gubitku Spasova (Kulen Vakuf)<br />
neprijatelj se povukao i organizirao odbranu na liniji<br />
Kosa s/z od s Radaci.<br />
Š...š<br />
2) Snage 103. pbr. po osloba|anju Spasova nastavila je<br />
napad i izbila na liniju Radaci – Vidica – To~ak gdje<br />
su zaustavljene `estokim otporom Turaka na zadnje<br />
spomenutoj liniji.<br />
Od 16.00 ~asova u borbama jedan te`e povre|en i<br />
jedan lak{e ranjen iz 21. K.<br />
Snage TG-2 iz rejona Petrovac vr{ile su pripremu za<br />
uvo|enje u borbu. Snage TG-1 uvedene su u borbu i<br />
nalaze se u dodiru sa snagama 501. pbr.<br />
(muslimanske).<br />
Š...š<br />
Turske snage u dolini Une izgubile su polo`aje<br />
odbrane na liniji s. Rudaci – ]ulumak (kt. 408) i<br />
povla~e se kroz s. Ora{ac. Vidna je neorganizovanost.<br />
U toku dana na{e snage su u dolini Une napredovale i<br />
izbile na liniju k. 297 – Pa|evi – 776<br />
Š...š<br />
Na prostoru kupre{kog rati{ta jedinice VRS do`ivele<br />
te`ak poraz. Kupres je pao.<br />
1) Na prostoru Kupresa vode se `estoke borbe izme|u<br />
MA i HV, u rejonu Livno i Duvno potpuna<br />
mobilizacija HV.<br />
Snage 5. K:<br />
– u dolini r. Une snage 501. br. izvla~e se na pravcu<br />
Ora{ec – Ripa~ – Biha} i sada se vode borbe izme|u<br />
snaga 5. K i 2. KK.<br />
– Jednice izvode utvr|ivanje na petrova~kom i<br />
kupre{kom pravcu, tj. zapre~avanje i utvr|ivanje<br />
dostignutih linija.<br />
Š...š<br />
Dolina Une<br />
U zoni<br />
odgovornosti<br />
15. K<br />
Petrovac-<br />
Ripa~<br />
103. pbr.<br />
2. KK<br />
Kupres<br />
HV<br />
Dolina r.<br />
Une<br />
Pukovnik<br />
Rade<br />
Vujaklija<br />
245
06. 11.<br />
1994.<br />
Knin<br />
07. 11.<br />
1994.<br />
246<br />
O neprijatelju<br />
Snage 5. K na pravcu Bosanska Krupa – Biha} –<br />
Vrto~e – Ripa~ i Kulen Vakuf (Tomislavgrad) – Ripa~<br />
izvode odbranu i do 18.00 ~asova branile su desnu<br />
obalu reke Une na odseku Ciglana (7890) – Gomilica<br />
(7086) – Mali Radi}i (6686) – Jadovi~ke uvale (5484)<br />
– Ku}i{ta (5086) – Doljani (4878) – desna obala r.<br />
Une (do Ripa~a) i dalje severna padina Lukovskih<br />
brda (5874). Snage su razvu~ene na {irokom frontu,<br />
jedinice su me|usobno nepovezane. Upornije brane<br />
otvoreni mostobran u {irem rejonu Krupa.<br />
2. Na{e snage<br />
Na pravcu Vrto~a – Ripa~ uspe{no izvr{avaju<br />
postavljene zadatke. TG– 1 i 2 u sadejstvu sa snagama<br />
15. pbr./2. KK.<br />
103. pbr slobodnim snagama zauzela Lukovska brda i<br />
uspe{no kontroli{e dolinu r. Une na odsecima Ripa~ –<br />
Golubi} (6072)<br />
3. Odluka<br />
Slobodnim snagama produ`iti napad na spomenutim<br />
pravcima: Kulina – Duborska – Vrto~e i u toku dana<br />
izbiti na liniju: Zbjegova~ki vrh (5286) – Crni vrh<br />
(5082) – Hrgar – Ripa~, ovladati {irim rejonom [K a<br />
u s. Hrgar sa snagama 1 lbr. i okru`iti Ripa~ sa<br />
vrto~ke strane.<br />
Š...š<br />
2. Na{e snage<br />
– na Kupre{kom pravcu na{e snage uporno brane {iri<br />
rajon B. Krupa, a delom snaga a/d potiskuju snage 5.<br />
K. pravcem Krupa – Mali Radi} (6686) – Biha} i sada<br />
su izbile na liniju Mali Radi}.<br />
– 1lbr./2. KK sa linije Gradina (6080) – Grad (5880)<br />
napadala je pravcem Hrgar – Ripa~ sa b/zad. zauzeti<br />
{iri rajon ovk Hrgar, a zatim produ`iti napad ka<br />
Ripa~.<br />
– TG-1 i 2. produ`avaju napad pravcem Ku}i{ta –<br />
Dubovsko – Gorjevac – Vrto~e, tj. u zahvatu puta<br />
Avnoja.<br />
– 103. pbr. ostaje u b/r sa stanjem od 6. 11. 94.<br />
godine.<br />
3) Na Kupre{kom pravcu i {irem rejonu nema<br />
zna~ajnih promjena u odnosima sa stanjem 05. 11.<br />
TG -1 i 2.<br />
103. pbr.<br />
2. KK.<br />
15. K<br />
pukovnik<br />
Rade<br />
Vujaklija<br />
Puk.<br />
Rade<br />
Vujaklija
08. 11.<br />
1994.<br />
Knin<br />
9. 11.<br />
1994.<br />
Knin<br />
1. O NEPRIJATELJU:<br />
Nekih zna~ajnijih promena u borbenom rasporedu 5.<br />
K nema. Uporno se brane pravci koji od Kulen<br />
Vakufa i Vrto~e preko Ripa~a vode ka Biha}u. Na<br />
pravcu Krupa – Biha} napadi Turaka su zaustavljeni<br />
dok u stvorenom mostobranu kod Krupe na r. Uni<br />
podignut je vise}i most koji se koristi za popunu snaga<br />
u mostobranu sa ljudstvom i drugim MTS.<br />
Borbeni moral kod snaga 5. K popu{ta. U toku dana<br />
predao se jedan vod Muslimana sa kompletnom<br />
opremom i oru`jem snagama 2. KK.<br />
2. O SNAGAMA SVK i 2. KK<br />
U zoni odgovornosti snaga 2. KK na prostoru Grme~a<br />
i dolini r. Une vlada se sa situacijom i postepeno se<br />
uzima inicijativa u jedinicama brigade 2. KK. Povra}a<br />
se poverenje u zna~aj borbe RS.<br />
Kod brigada stvaraju se slobodne snage i formirani<br />
privremeni sastavi (TG-1, 2 i 9. i ostale jedinice)<br />
povoljno uti~u na dalji tok izvo|enja b/d. Te`i{te b/d<br />
je na pravcu Vrto~a – Ripa~ – Biha}. Posebno se vr{i<br />
promena i pregrupiranje snaga 2. KK na pravcu<br />
Krupa – Krivodo – Grmu{a ka Biha}u.<br />
U zoni odgovornosti 15., 21., 39. K nije bilo<br />
zna~ajnih b/d sa obe strane, a u zoni odgovornosti 7.<br />
K prime}ena povreda Vap. U svim komandama i<br />
jedinicama budno se prati stanje i radi na organizaciji<br />
vatrenog sistema i podizanja b/g.<br />
1. O NEPRIJATELJU:<br />
Snage 5. K na pravcima koji od Vrto~a preko Ripa~a i<br />
od Spasova ka Biha}u i severnih padina pl. Plje{ivice<br />
izvode ka Biha}u izgubile su liniju odbrane (08. 11.) i<br />
bile su prisiljene na povla~enje prema Biha}u.<br />
Š...š<br />
2. NA[E SNAGE:<br />
2. KK uspio je razbiti odbranu snaga 5. K na pravcu<br />
Vrto~a – Ripa~ i brzim dejstvima izbile na liniju:<br />
Tihotina (6078) – s. Hrgar (5876) – Ripa~ki klanac<br />
gde su nai{le na jak otpor i sada se nalaze u slede}em<br />
rasporedu:<br />
TG-9 iz sada{njeg rejona napadaju ka Mrkin Breg ( )<br />
gde su se spojile sa jedinicama 15. lpbr.<br />
Jedinice MUP-a RS anga`ovane su na pravcu<br />
Tarkovac ( ) – Gorjevac ( ).<br />
15. lpbr izbila je na Ripa~ki klanac kt 485 – Mrkin<br />
breg i time stavila pod kontrolu Ripa~ki klanac i<br />
komunikaciju Gorjevac ( ) – Ripa~.<br />
Š...š<br />
5. K<br />
2. KK<br />
MUP RS<br />
TG-1 i 2.<br />
15. 21. i 39.<br />
K<br />
2. KK<br />
Pukovnik<br />
Rade<br />
Vujaklija<br />
Pukovnik<br />
R.<br />
Vujaklija<br />
247
Knin<br />
15. 11.<br />
1994.<br />
Knin<br />
13. 11.<br />
1994.<br />
Knin<br />
17. 11.<br />
1994.<br />
56 Autonomna pokrajina Zapadna Bosna.<br />
248<br />
PODACI O SNAGAMA NEPRIJATELJA<br />
Stanje kod jedinica 5. K usled ote`anog snabdevanja,<br />
nedovoljne koli~ine hrane i boravka u okru`enju bitno<br />
uti~e na b/g, moral boraca znatno opada.<br />
Hrvatske OS predvi|aju pru`iti vojnu pomo} 5. K<br />
slanjem oko 2 bataljuna u Biha} (problem ulaska u<br />
Biha}) ili da napadnu prednji kraj odbrane jedinica<br />
21. K (19., 11. i 13. pbr.)<br />
Na svim pravcima koji sa teritorija RH izvode u zonu<br />
odgovornosti 21., 15. i 39. K poja~ana su izvi|anja i<br />
pokreti manjih lokalnih jedinica (vod-~eta) i<br />
posedanje VP od strane lpa PVO i artiljerije za<br />
podr{ku.<br />
Š...š<br />
PODACI O NA[IM SNAGAMA<br />
U zoni odgovornosti 21. K u rejonu GAP Slunj i<br />
farme Sadikovac organizovano se vr{i formiranje RJ,<br />
njihovo naoru`avanje i opremanje. Od 4000 v/o u<br />
vojne uniforme obu~eno oko 50%, a naoru`ano oko<br />
75 %.<br />
Š...š<br />
PODACI O NEPRIJATELJU I NA[IM SNAGAMA<br />
U toku dana na operacijskoj osnovici AP ZB snage 5.<br />
K izvode odbranbena dejstva na prostoru Grme~ i AP<br />
ZB. 56 Na Grme~u i Grabe{koj visoravni i u dolini r.<br />
Una odbranu izvodi na uzastopnim polo`ajima prema<br />
Biha}u.<br />
Na pravcu V. Kladu{a – Cazin i Li~ko Petrovo Selo –<br />
Gota – Ra{tela izvodi odsutnu odbranu.<br />
2) Jednice RS uspe{no napreduju na pomenutim<br />
pravcima g/s preko Grabe{ke visoravni, a p/s pravcem<br />
doline r Una i do 18.00 16. 11. uspele su ovladati<br />
linijom Golubi} – s. Pritoka – M. Radi}i – Krlica vrh<br />
– Savi}a glava (kt 474).<br />
OS Hrvatske i dalje vr{e pokrete i posedaju zonu pod<br />
kontrolom UNPROFOR-a {to je suprotno<br />
Zagreba~kom sporazumu.<br />
3) Jedinice i komande korpusa i G[ SVK izvr{avaju<br />
planirane zadatke.<br />
Komanda 7. K vr{i mobilizaciju v/o starih od 20-30<br />
godina koji nisu raspore|eni u ratne jedinice i miliciju<br />
ve} se nalaze u drugim strukturama dru{tva.<br />
K-de korpusa<br />
i samost.<br />
jedinica<br />
K-de korpusa<br />
7. K<br />
Pukovnik<br />
R.<br />
Vujaklija<br />
Puk.<br />
Rade<br />
Vujaklija<br />
Pukovnik<br />
R.<br />
Vujaklija
Knin<br />
18. i 19.<br />
11.<br />
1994.<br />
Knin<br />
20. 11.<br />
1994.<br />
57 Cazinskoj krajini.<br />
58 Herceg Bosni.<br />
1. O NEPRIJATELJU<br />
Hrvatska preko Njema~ke i SAD `eli koristiti<br />
novonastalu situaciju u CK 57 i HB 58 da ugro`ava<br />
prostore RSK i preti agresijom ukoliko SVK bude<br />
nastavila b/d na prostoru Biha}a i CK. U tom cilju<br />
pove}ava prisustvo svojih snaga u zonama pod<br />
UNPROFORO-m.<br />
5.K sve vi{e radi na posedanju i utvr|ivanju polo`aja<br />
na pravcima Krupa – Biha}, Ripa~ – Biha}, dolina<br />
Une – Biha} i zahvatu pravaca koji sa s/i Plje{ivice<br />
vode ka Biha}u.<br />
U jedinicama 5. K prisutno je samovoljno napu{tanje<br />
jedinica i prebeg na prostor RSK i RS.<br />
2. O NA[IM SNAGAMA<br />
2. KK g/s izvodi ofenzivna dejstva na pravcu Ripa~ –<br />
Biha} i dolinom r. Una, a delom snaga ~isti Grabe{ku<br />
visoravan.<br />
P/s (7. mtbr sa jedinicama oja~anja i podr{ke)<br />
objedinjava b/d na kupre{kom pravcu.<br />
Š...š<br />
OS RH i 5. K<br />
1) U Savetu bezbednosti UN 19/20 11. 94. doneta<br />
dopuna odluke da se vr{e vazdu{ni napadi na<br />
odre|ene objekte (aerodrom Udbina i druge).<br />
2) Saznali smo da snage civilne policije (UN CIV<br />
POL) vr{e pripremu za napu{tanje rejona u zonama<br />
odgovornosti korpusa SVK po kojima se predvi|a i<br />
planira izvo|enje vazdu{nih udara.<br />
3) OS RH i dalje izvode demonstrativne pokrete du`<br />
granice RSK i posedaju odre|ene zone koje su pod<br />
kontrolom snaga UNPROFOR-a {to je suprotno<br />
Zagreba~kom sporazumu.<br />
4) Snage 5. K u CK poku{avaju upornom odbranom<br />
objekata pogodnim za odbranu na pravcima prema<br />
Biha}u i Cazinu da spre~e brze prodore jedinica AP<br />
ZB (Fikreta Abdi}a). Izvode odbranu privremeno<br />
ure|enih polo`aja.<br />
Š...š<br />
5. K<br />
2. KK<br />
Pukovnik<br />
Rade<br />
Vujaklija<br />
249
Knin<br />
21. 11.<br />
1994.<br />
Knin<br />
22. 11.<br />
1994.<br />
Knin<br />
23. 11.<br />
1994.<br />
25. 11.<br />
1994.<br />
250<br />
5) U vremenu od 12-14.00 21. 11. dejstvovala<br />
borbena avijacija (oko 30 BA) po aerodromu<br />
UDBINA i to po: radarima, PA oru|ima, spremi{tu<br />
goriva, lanseru KUB i PSS na 4-5 mesta. Usled dejstva<br />
naneta je velika materijalna {teta: iz jedinice (105.vbe)<br />
4 poginula i 7 ranjenih. Ranjenici sme{teni u bolnicu<br />
Sveti Sava Knin.<br />
Š...š<br />
1. U toku dana vodile su se `estoke borbe na ju`nim<br />
padinama Debelja~a na liniji: tt 516 – tt 361 Ru`ica<br />
Brdo (dol) – tt 588.<br />
Pravac V. Kladu{a – M. Kladu{a snage 5. korpusa<br />
uporno brane kao i pravac koji od B. Obljaja izvodi<br />
ka Bu`in.<br />
2. U zoni odgovornosti 39. K usled sna`nih borbenih<br />
dejstava severno od Bu`ina 14 izba~eno iz borbe (1<br />
poginuo, 3 nestala, 3 te`e ranjena i 7 lak{e ranjeno).<br />
Š...š<br />
1) Snage NATO vr{e vazdu{ni udar po sistemu PVO<br />
u rejonu B. Krupa, Otoka i [amarica (Zrinjska gora).<br />
2) Od strane Komande 1. i 2. korpusa nare|eno da se<br />
jedinice UNPROFORA razoru`aju i postave u logor u<br />
blizini pogodnih ciljeva za dejstvo avijacije NATO<br />
(VP, artiljerije, VP PA sistema, rejona razme{taja<br />
oklopnih jedinica, KM i drugih objekata).<br />
Š...š<br />
1) U toku dana avijacija NATO povre|uje vazdu{ni<br />
prostor RSK 20 puta. U zoni odgovornosti korpusa<br />
nije bilo zna~ajnijih promena u borbenim dejstvima,<br />
sem manjih pokreta grupa m/v i izvi|anja, {to je<br />
svakodnevna pojava.<br />
Oko 20.00 – 20.45 ~asova u zoni odgovornosti 15. K<br />
prisutne su grupa borbenih aviona u preletu ka<br />
Cazinskoj Krajini, a zatim ispoljeni su vazdu{ni udari<br />
po {irem rejonu Ripa~a, B. Petrovca, Krupe i Otoka.<br />
Nema podataka o gubicima.<br />
Snage 5. K g/s grupisali su na pravcima koji od V.<br />
Kladu{e i Ra{tela izvode ka Cazin – Biha}, a p/s brane<br />
prilaze Biha}u od Ripa~a, Debelja~e i B. Krupe.<br />
2. Snage 2. KK uspele su razbiti odbranu delova 5. K i<br />
izbiti ka predgra|u Biha}a i sada su na liniji: Vinica –<br />
s. Ru`ica – Debelja~a (tt 572) @egar – Vedro polje, a<br />
delom uba~enih snaga u grad Biha} vode uli~ne borbe<br />
za pojedine ulice.<br />
Operativna grupa “PAUK” sastava tri TG i jedinica za<br />
Aerodrom<br />
Udbina<br />
39. K<br />
1. i 2. K<br />
2. KK<br />
Grupa<br />
“PAUK”<br />
Pukovnik<br />
Rade<br />
Vujaklija<br />
Pukovnik<br />
Rade<br />
Vujaklija<br />
Pukovnik<br />
Rade<br />
Vujaklija
Knin<br />
01., 02.<br />
i 03. 12.<br />
1994.<br />
4. i. 5.<br />
12.<br />
1994.<br />
06. 12.<br />
1994.<br />
podr{ku izvode ofanzivna dejstva na pravcima: Ra{tela<br />
– Cazin, Velika Kladu{a – Cazin i Oblaj – Bu`in –<br />
Vrnogra~. Na pomenutim pravcima Turci pru`aju<br />
`ilav otpor i slabo se napreduje.<br />
Š...š<br />
3) Na prostoru jugoisto~ne padine Dinara pl –<br />
Livanjsko polje tj. na pravcu s. D. Rujani – s. Provo 5.<br />
br. HVO zauzela je prostor oko 4-5 km kojeg<br />
kontroli{e 9. lbr/2. KK.<br />
1) Neprijateljske snage (4. gbr Split i 126. br HV)<br />
napadaju na pravcima odbrane 5. i 9. lpbr/2. KK<br />
(Livanjsko-Glamo~kom i Grahovskom pravcu).<br />
Najja~e dejstvo ispoljeno dejstvom artiljerije i<br />
povremenim poku{ajima napada pe{adijskih snaga.<br />
Usled dobro organizovane odbrane i visokog<br />
borbenog morala boraca i stare{ina 5. i 9. lpbr/ 2. KK<br />
neprijatelj nije imao uspeha.<br />
2) U rejonu Biha}a snage 5. K (Muslimani) i pored<br />
ure|enih polo`aja i uporne odbrane prilaze gradu<br />
Biha}u te{ko kontroli{u.<br />
Snage 2. KK uspele su zauzeti Vedro polje sa svim<br />
postrojenjima “Krajina putevi”, spre~avaju dovod vode<br />
gradu iz izvora “Korkut”.<br />
3) U rejonu V. Kladu{a nalazi se oko 400-500<br />
ekstremista koji brane deo naselja i topografske<br />
uzvisine oko grada. Ve}ina snaga nalazi se u okru`enju<br />
snaga operativne grupe “Pauk”.<br />
4) U rejonu Krupe stvoreni mostobran od 3. lpbr/2.<br />
KK uspeo se pro{iriti na levu obalu r. Una i zauzeti su<br />
dominantni visovi na udaljenju od 3-4 km od leve<br />
obale reke. [irina mostobrana je oko 8-10 km.<br />
Š...š<br />
Na pravcu Livno – Glamo~ usta{e su tokom celog<br />
dana dejstvovale artiljerijom po polo`ajima 5. lpbr i<br />
gradu Glamo~u.<br />
@estoko dejstvo ispoljeno je i po polo`ajima 9. lpbr.<br />
Prednji kraj pomeren je za nekoliko kilometara u<br />
odnosu na ju~era{nji dan.<br />
Na krupskom mostobranu ostvaren je manji pomak<br />
/oko 500 m/.<br />
Na biha}kom rati{tu i dalje se vode `estoke borbe.<br />
Na{e napredovanje je minimalno.<br />
Gubici: 2 borca poginula, trojica su te`e, a 20 lak{e<br />
ranjenih.<br />
Š...š<br />
i K-de<br />
korpusa<br />
9. lbr/2. KK Pukovnik<br />
Rade<br />
Vujaklija<br />
5. i 9. lpbr.<br />
2. KK<br />
Snage 2. KK<br />
i 15. K SVK<br />
OG PAUK<br />
2. KK<br />
251
07. 12.<br />
1994.<br />
08. 12.<br />
1994.<br />
11. 12.<br />
1994.<br />
15. 12.<br />
1994.<br />
252<br />
– Tokom dana jedinice su vodile `estoke borbe za<br />
objekte: Plazikur, rezervoar za vodu (k 242) i<br />
D`eferovi} brdo.<br />
Posle 6 ~asova b/d TG-2 je uspela izbiti na objekt<br />
Plazikur, ali je zbog sna`nog p/n sve`ih muslimanskih<br />
snaga (“tajfuni”) i 8 ranjenih boraca k-dant odlu~io da<br />
se ljudstvo povu~e na objekt Plazikur.<br />
Snage TG-3 su imale delomi~ne uspehe u V. Kladu{i.<br />
Pred frontom TG-2 i TG-3 aktivnu odbranu izvode<br />
503., 517., ostaci 506. i 1. bataljon iz 1. bobr (5. K).<br />
Na biha}ko-krupskom pravcu turske snage pru`aju<br />
upornu odbranu na objektima: Debelja~a, Ribi}ka<br />
glava i Klokot.<br />
– Na pravcima prema Grahovu i Glamo~u usta{ke<br />
snage tokom ~itavog dana ispoljavale su sna`nu art.<br />
vatru po polo`ajima 9. i 5. lpbr.<br />
– Na glamo~kom i grahovskom pravcu neprijatelj je<br />
od ranog jutra dejstvovao artiljerijom. U toku dana<br />
zaposeo je selo Vrbicu.<br />
Na{e snage vr{e sre|ivanje borbenog rasporeda,<br />
ure|enje polo`aja i popunu 9. lpbr.<br />
Na s/z delu rati{ta jedinice 2. KK nastavile su sa<br />
napadnim dejstvima. Malog pomeranja linija bilo je u<br />
rejonu Debelja~a i Klokot.<br />
Tokom izvo|enja borbenih dejstava bilo je 7 lak{e<br />
ranjenih boraca.<br />
Š...š<br />
Tokom dana neprijatelj je na grahovsko-livanjskom<br />
pravcu nastavio sa sna`nim artiljerijskim dejstvima a<br />
pe{. napad izvr{io je na vrh Bat (tt 1869). Tom<br />
prilikom 6 na{ih boraca je poginulo. Na taj pravac kdant<br />
br. uputio je 100 boraca. Nastavljeno je sa<br />
utvr|ivanjem. Na glamo~ko-livanjskom pravcu<br />
neprijatelj je dovodio sve`e snage u rajon Kori}ina.<br />
Snage TG-2 na s/z delu fronta izbile su na liniju:<br />
Gradina – Brki}i – Uzel~eva Glavica – Kameni~ki<br />
Vrh.<br />
Stanje morala u 9. lpbr. jo{ nije stabilizovano. Jedinica<br />
se sporo popunjava.<br />
Deo stanovni{tva iz Glamo~a nastavio je da se iseljava.<br />
Š...š<br />
Na s/z delu fronte neprijatelj i dalje izvodi upornu i<br />
aktivnu odbranu. U p/n uspio je povratiti prostor koji<br />
je 17. lpbr zauzela u rejonu Grmu{e.<br />
Na grahovsko– livanjskom i glamo~ko-livanjskom<br />
pravcu usta{e su dejstvovale art. vatrom. Na{e snage na<br />
s/z delu fronta delimi~no su imale uspeha na<br />
OG “PAUK”<br />
2. KK<br />
2. KK<br />
2. KK
16. 12.<br />
1994.<br />
17. 12.<br />
1994.<br />
22. 12.<br />
1994.<br />
59 Narodne armije.<br />
mostobranu kod Krupe na Uni, gde je linija fronta<br />
pomerena za oko 500 m.<br />
Snage 5. i 9. lpbr. (j/i front) vr{e utvr|ivanje i<br />
izvi|anje neprijateljskih snaga. Na dejstva neprijatelja<br />
adekvatno je odgovoreno.<br />
Gubici: 7 poginulih i 14 ranjenih boraca.<br />
Š...š<br />
Š...š<br />
Stanje na teritoriji ne zadovoljava. Iz grada Glamo~a<br />
stanovni{tvo se gotovo iselilo, tako da je ostalo oko<br />
500 Srba, a ostalo su muslimani. Zbog iseljavanja u<br />
pojedinim selima op{tine Glamo~ sada je ve}insko<br />
stanovni{tvo muslimansko. Iz crkava i manastira<br />
iznose se ikone i druge vrednosti iako ti objekti nisu<br />
neposredno ugro`eni.<br />
Gubici u ljudstvu: 3 poginula, 13 ranjenih i 3 nestala<br />
borca.<br />
Š...š<br />
Tokom jutra zauzet je objekt Plazikur (k 31),<br />
Sejdinova Kosa (tt 234) i D`aferovo Brdo. Oko 13.00<br />
~asova oslobo|ena je V. Kladu{a.<br />
Prema prikupljenim podacima te`i{te otpora snaga 5.<br />
K je na liniji Todorovo – Skokovi , odnosno na staroj<br />
granici izme|u AP “ZB” i 5. K “A BiH”.<br />
Odluka k-ta: U toku slede}eg dana izvr{iti napad na<br />
pravcu ^evani – Lati}a brdo (k. 256), izravnati front i<br />
stvoriti povoljne uslove za dalji prodor prema s.<br />
Todorovska Slapnica. Jednovremeno o~istiti Kladu{u<br />
od zaostalih neprijateljskih delova.<br />
Š...š<br />
Tokom dana neprijatelj je oja~avao liniju odbrane bez<br />
ve}ih pomeranja jedinica na frontu. Na{e snage su<br />
posle `estokih borbi osvojile objekt Sejdinova kosa i s.<br />
Ba{i}i. U popodnevnim ~asovima iz pravca Elezovi}a<br />
u dva navrata usledio je p/n snaga 5. korpusa ali su<br />
uspe{no odbijeni.<br />
U toku je formiranje 3. br. NA 59 AP “ZB”, njezino<br />
organizovanje i pripremanje za anga`ovanje u b/d.<br />
Š...š<br />
Na biha}kom delu rati{ta neprijatelj se i dalje uporno i<br />
`ilavo brani na svim pravcima.<br />
Na grahovsko-glamo~kom pravcu usta{e su dejstvovale<br />
iz pe{. naoru`anja bez posledica za na{e borce.<br />
Pada veliki sneg koji ote`ava saobra}aj i izvo|enje b/d.<br />
2. KK<br />
OG “Pauk”<br />
OG “Pauk”<br />
2. KK<br />
253
23. 12.<br />
1994.<br />
Izvorik, rukopis, latinica,<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 6033.<br />
1994., studeni 7.<br />
Nebljusi<br />
Zapovijed Komande Takti~ne grupe-1 SVK podre|enim postrojbama za napad na snage<br />
HVO-a i 5. korpusa Armije BiH koje brane Biha}<br />
KOMANDA TG-1 VOJNA TAJNA<br />
21.00 ~ 07. 11. 94. STROGO POVJERLJIVO<br />
s. NEBLJUSI KURIROM<br />
Primerak br. 3<br />
3<br />
Komandi G[ SVK<br />
ZAPOVEST ZA NAPAD Op. br. ___<br />
Sekcija 1:50 000 Biha} 1,2,3 i 4, i B. Krupa 1 i 3.<br />
1. Snage 5. K ABiH posle pretrpljenih gubitaka u `/s i TMS povukao se na liniju: s. Ra~i} –<br />
s. Otoka – tt.461 j/s za 500 m – Gradina /tt.547/ – Lohovska brda i dr`i ranije posednute<br />
polo`aje na liniji: tt.467 – ^ot /tt.859/ – Duga Luka – Pr{ine uvale – Baljevac – Zverinjac –<br />
tt.354 – s. Nu{i}i – s. Iza~i} kula – s. Prnjavor – s. Viki}i – Kamenak /tt.376/, grupi{u}i<br />
60 Ratni dnevnik je vo|en do 29. prosinca 1994.<br />
254<br />
U 7,00 ~asova uz sna`nu artiljerijsku vatru usta{e su<br />
na pravcu Sajkovi}i – Crni Lug uspele potisnuti snage<br />
9. lpbr i u toku dana izbiti na liniju Jaruga – Brijeg.<br />
Na glamo~kom pravcu neprijatelj nije borbeno<br />
dejstvovao.<br />
Pod jakom vartom na{e snage na j/i delu (9. lpbr)<br />
izvukle su se na liniju Nugla{ice – Grkovci, gdje<br />
organizuju odbranu.<br />
Na s/z delu rati{ta po{tovan je dogovor o prekidu<br />
vatre i jedinice preduzimaju mere na ure|enju<br />
dostignutih linija.<br />
Neprijatelj i dalje uporno brani dominantne objekte i<br />
naseljena mjesta. Istovremeno po dubini izra|uje<br />
liniju za odsudnu odbranu. Prema proverenim<br />
podacima moral mu je opao, a snabdevanje je sve<br />
slabije.<br />
Na{e snage u toku dana, zbog premorenosti ljudstva i<br />
lo{ih meteo uslova nisu borbeno djelovale.<br />
Š...š 60<br />
2. KK<br />
OG “Pauk”
glavne snage na pravcu ^ot/tt.859/ – s. M. Sko~aj – Deblja~a – Biha} a pomo}no na pravcu:<br />
s. Iza~i} – Kamenica – Biha}. Verovatni cilj dejstva je da spre~i prodor snaga 2. kk na pravcu:<br />
Klanac – s. Ripa~ – Biha} a ostalim snagama da obezbedi desni bok prema RSK. Verovatno<br />
}e snagama na prednjem kraju poku{ati {to du`e zadr`ati na{e snage dok mu ne pristignu<br />
rezerve iz dubine koje }e najverovatnije biti anga`ovane na pravcima: s. Sokolac – s. V. Sko~aj,<br />
s. @egar – s. Zavalje i Biha} – s. Kamenka – s. Iza~i} – Abdi}a brdo /tt.364/.<br />
O~ekivati je ostavljanje manjih i ubacivanje ja~ih grupa na dejstvo na elemente na{eg<br />
borbenog rasporeda i masovno zapre~avanje i postavljanje mina iznena|enja.<br />
Balije }e verovatno poku{ati tra`iti za{titu i dejstvo snaga NATO iz vazdu{nog prostora.<br />
2. TG-1 sastava 103. pbr 15. K, IDOd-15, IDOd-7, IDOd-21, IDOd-18, 1-40./11. K 3.<br />
/50.br/-1/, hab -120mm iz 18. pbr tv T-55 iz 18. pbr, t~ T-55 iz 50. pbr, v VP/15.K, 15. larv<br />
PVO, 1./SVOIN, vod topova 130 mm iz 70. pbr i 1-15./2. KIK i F^/-1/ zadatak: izvr{iti<br />
pregrupisavanje snaga, pre}i u napad i u sadejstvu sa snagama 2. KK izbiti na liniju: tt. 461<br />
– Gradina /tt.547/- tt. 383 – izvor Jabuka – tt. 371 – s. Vedro polje /isklju~no/ – tt. 356 –<br />
isv. Klokot – s. Jasika – s. Mu{i}i. Po zauzimanju pomenute linije pre}i u obranu i vezati ve}i<br />
deo snaga 5. K TABiH na pravcu: Biha} – s. Kamenica – s. Iza~i} – Abdi}a brdo /tt. 354/ i<br />
biti u gotovosti za dalja dejstva.<br />
Gotovost za napad 22:00 08.11.<br />
3. Desno na pravcu: s. Ora{ac – s. Ripa~ napad izvodi VRS sa zadatkom obezbediti desni bok<br />
TG-1 i ~i{}enje terena od ostavljenih i uba~enih snaga na desnoj obali r. Una.<br />
Levo u zoni odgovornosti borbena dejstva organizuju i izvode snage 21. K SVK.<br />
4. ODLU^IO sam izvr{iti pregrupisavanje izvi|a~ko – diverzantskih snaga iz doline r. Une<br />
u {iri rejon pl. Plje{evica i izvr{iti prepad na snage HVO u rejonu Duga Luka i Pr{ine uvale i<br />
anga`ovanjem slobodnih snaga i snaga u dodiru izvr{iti op{ti napad grupi{u}i g/s na<br />
pravcima: s. Meljinovac – N. Sko~aj – s. Zavalje i @eljava – s. Baljevac – s. V. Polje, a pomo}ne<br />
strane na pravcu: s. Vaganac – Kamenak /tt. 376/ – s. Brezik sa ciljem: razbiti snage HVO u<br />
rejonu Duge Luke i Pr{ine uvale, obezbediti uvo|enje izvi|a~ko-diverzantskih snaga 18., 21.<br />
i 7. K na pravcima: Pr{ine uvale – s. Zavalje i Duge Luke – V. Sko~aj i Jara~a – s. N. Baljevac<br />
i stvoriti uslove za uvo|enje g/s sa ciljem:<br />
– razbiti snage HVO u rejonima s. Sko~aj, Zavalje i N. Baljevac i ovladati komunikacijom<br />
Meljinovac – @eljava,<br />
– razbiti muslimanske snage u rejonima V. Polje i Klokot i izbiti na liniju s. V. Polje – s.<br />
Klokot – s. Nu{i}i na greben zapadno od te linije gde biti spreman za odbijanje eventualnog<br />
p/n sa pravca Biha} – s. Kamenica – s. Papari.<br />
U daljnjim dejstvima delom snaga obezbediti dostignutu liniju, vezuju}i {to ja~e snage na<br />
pravcu Iza~i} – Abdi}a brdo.<br />
Borbeni raspored: snage za prepadna dejstva, snage za po~etna dejstva, snage za napad,<br />
rezerva, snage za podr{ku, snage za obezbe|enje, KM i pozadinske snage.<br />
IKM 15. K – Gola Plje{evica<br />
5.1.- 103. pbr sa 1-15./2. KK i tv T-55 iz 18. pbr bez IDV i 2/2. pb sa sada{njeg polo`aja<br />
podr`ava uvo|enje ID snaga na pravcima: Duge Luke – Sko~aj i Pr{ine uvale – Zavalje, a<br />
zatim uvo|enje 3. mb sa tv T-55 i 18. pbr s BOV, s PAT 30/2 i odelenjem pionira, sa linije:<br />
Samar – Meljinovac – [i{ke, pravcima: s. Meljinovac – s. Sko~aj i [i{ke – s. Sko~aj sa<br />
zadatkom: obezbediti desni bok TG-1 sa pravca s. Dobrenica – Sko~aj i s. @egar – s. Zavalje<br />
255
i sadejstvovati IDOd-18 i IDOd-21 u ovla|ivanju naseljenjim mestima V. i M. Sko~aj,<br />
Me|udra`je i Zavalje i biti u gotovosti za odbijanje eventualnih p/n i borbu sa ostavljenim –<br />
uba~enim neprijateljskim grupama.<br />
Zona odgovornosti: desno r. Una – levo Tisov vrh /tt. 1124/ isklju~no – ^ot /tt. 859/<br />
uklju~no – s. Zavalje.<br />
KM u rejonu s. Meljinovac<br />
5.2. IDO-18 sa IDV-103 i OVP 15. K iz rejona Bubinka vr{i napad pravcem: Duge Luke –<br />
Sko~aj sa zadatkom: po razbijanju snaga HVO u rejonu ^ot i Duge Luke od strane IDV –<br />
103 i OVP 15.K napada datim pravcem i izbija na liniju: tt. 467 – Bukova~ki kraj /slovo B/<br />
– tt. 447 ju`no 1000 m /Vodenica/<br />
Obezbediti spoj sa IDOd-21, a po zavr{etku art. pripreme u sadejstvu 3. /103. pbr i IDOd-<br />
21 produ`ava napad, razbija snage neprijatelja u V. i M. Sko~aju, zauzima liniju: k 385 – tt.<br />
383 odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca tt. 383 i Ru~a dol.<br />
Zona dejstva: desno – levo granica 103. pbr, levo Sko~ajska draga.<br />
5.3. IDOd-21 sa IDOd-15 i odelenjem pionira iz 21. K iz rejona s. Frka{i} i s. Ponor<br />
Koreni~ki napada pravcem: [kipine – Pr{ine uvale – s. Zavalje tt. 382 sa zadatkom: po<br />
razbijanju neprijatelja u reonu Pr{ine uvale od strane IDOd-15 produ`ava napad datim<br />
pravcem i izbija na liniju Vodenica /Sko~ajska draga – Okuka puta / – vrelo Klenovac – k.<br />
510 i po zavr{etku art. pripreme razbija neprijatelja u reonu s. Me|udra`je, s. Zavalje, s.<br />
Vu~ijak i sadejstvu sa IDOd-18 i IDOd-7 izbija na liniju Agi}a vrhovi /tt. 411/ – k371,<br />
obezbe|uju}i se sa pravca tt. 356 /Gaj/ sa koje }e biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca<br />
s. @egar i s. Vedro polje stvaraju}i uslove za uvo|enje u borbu mehanizovanih snaga 103. pbr.<br />
Zona dejstva: desno – Sko~ajska draga, levo: tt. 615 isklju~eno tt. 366, uklju~no – Panjci,<br />
Za spoj u desno odgovoran IDOd-21 a levo IDOd-15.<br />
5. 4. IDOd-7 sa odelenjem pionira iz 7. K iz reona Jezerce napada na pravcu: Gola Plje{evica<br />
– s. Baljevac – s. Vedro polje i sadejstvu sa IDOd-15 i snagama iz 11. K po izbijanju na ivicu<br />
{ume jugozapadno od puta: s. Zavalje – s. Baljevac razbija snage na pravcu napada i izbija na<br />
liniju: Panjci – tt. 355 – tt. 356 /Bregovi/ odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n iz Biha}a i<br />
podr{ku uvo|enja OMJ sa pravca @eljave.<br />
Spoj u desno obezbe|uje IDOd-15 a u levo IDOd-7. Zona dejstava: desno tt. 615 /uklju~no/<br />
– tt. 366 /isklju~no/ – Panjci levo: Spasin vrh /tt. 1120/ isklju~no – tt. 356 /Bregovi/<br />
uklju~no.<br />
5.5. 1. 40./11. K sa tv T-55 i vodom samohotki iz 50. pbr i odelenjem pionira iz @eljave iz<br />
rejona s. @eljava napada neprijatelje na pravcu: s. @eljava – Klokot i u sadejstvu sa IDOd-7 i<br />
3/50. pbr razbija neprijatelja na pravcu napada i izbija na liniju: tt. 356/Bregovi/ isklju~no –<br />
s. Mu{i}i uklju~no odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca: s. Klokot – s. Zverinjac<br />
i s. Papar – Debeli lug obezbe|uju}i sa pravca s. Iza~i}i stavljaju}i pod vatrenu kontrolu put:<br />
s. Iza~i}i – s. Kamenica i sadejstvuje 3./50. pbr u izvo|enju demonstrativnog napada. Zona<br />
dejstva: desno: Spasin vrh /tt. 1120/ uklju~no – tt. 356/Bregovi /isklju~no/, levo: k. 343<br />
/uklju~no/ – s. Mu{i}i uklju~no.<br />
Spoj u desno obezbe|uje IDOd-7, a levo 1.-40./11. K.<br />
5.6. 3./50. pbr bez 1.p~ sa P^ /-1/ iz dosada{njih rejona vr{i demonstrativni napad vezuju}i<br />
{to ja~e snage neprijatelja, a po stvaranju uslova razbija neprijatelja u rejonu Kamenak i s.<br />
256
^erkezovac i biti u gotovosti za produ`etak napada sve`ih snaga iz dubine i sadejstvo 1.-<br />
40./11. K i 21. K u spre~avanju p/n balija.<br />
Zona dejstva: desno: K 343 /uklju~no/ – s. Mu{i}i /isklju~no/ levo: Gavrani} most – rekom<br />
Koranom do tt. 342/uklju~no/.<br />
Spoj u desno obezbe|uje 1/40. pbr a levo 3/50. pbr.<br />
5.7. t~/-1/ /50. pbr i 15. larv PVO u rejonu Kapela u rezervi u gotovosti za intervenciju na<br />
pravcu: L. P. Selo – Iza~i}.<br />
5.8. AG TG-1 sastav hab-105 mm iz 103. pbr i hab-122 mm/18. pbr sa VPo iz rejona s.<br />
Capa}u{a – s. @. Polje. Zadatak.<br />
a/ u artiljerijskoj pripremi:<br />
– neutrali{e vatrene to~ke u rejonima: tt. 467 – Groblje, s. V. Sko~aj. Vatrena priprema traje<br />
od 10,30 – 11,00 ~ 09.11.<br />
b/ u vatrenoj podr{ci napada:<br />
– neutrali{e neprijatelja u rejonu s. N. Sko~aj, Me|udra`je /tt. 447 – raskrsnica puta/ Zavalja,<br />
Vedro polje.<br />
– spre~iti p/n na pravcima: – s. Dobrenica ostvaruju}i vatru po rejonu tt. 383 i grupa ku}a<br />
tt. 516 ju`no 300m<br />
– s. @egar – Ru`i}a dol ostvaruju}i vatru po rejonu k 361, tt. 411 i tt. 382<br />
– s. @egar – s. Zavalje ostvaruju}i vatru po rejonu s. @egar /kasarni/ i<br />
– s. Vedro Polje – s. @egar ostvaruju}i vatru po rejonu raskrsnice puta /tt.225/<br />
– obezbediti dr`anje dostignute linije ostvaruju}i vatru po zahtevu.<br />
5.9 VAG 130 podr`ava TG-1 po zahtevu komandanta.<br />
6. PCt, PVO i PDTB<br />
Jedinice izvode u svojim zonama rejonima vlastitim snagama i sredstvima i anga`ovanje<br />
2./103. pbr.<br />
7. OBEZBE\ENJE BORBENIH DEJSTAVA<br />
7.1.Obave{tajno obezbe|enje:<br />
Podatke o neprijatelju prikupljati upu}ivanjem izvi|a~kih jedinica, sredstvima za elektronsko<br />
izvi|anje i borbenim rasporedom jedinica.<br />
7.2. Bezbednosno obezbe|enje:<br />
U rejonu borbenih dejstava zabraniti pokret snaga UN a sve sumnjive hapsiti i provoditi na<br />
KM TG-1 /@. polje/.<br />
7.3. Borbeno obezbe|enje:<br />
Sve jedinice preduzeti mere neposrednog osiguranja elemenata b/r, odrediti jedinice za<br />
vo|enje borbe sa uba~enim grupama.<br />
7.4. In`. Ob<br />
Ta~ka zapovesti.<br />
– In`injerijsko obezbe|enje<br />
1. te`i{te in`. obezbe|enja imati na obezbe|enju kretanja i manevra, na otvaranju prolaza,<br />
organizaciji KZS i provo|enju jedinica kroz obele`ene prolaze na m/p.<br />
2. Na dostignutim linijama zapre~avanje vr{iti izradom me{ovitih m/p, a utvr|ivanje izradom<br />
strelja~kih zaklona za strelce.<br />
257
3. Maskiranju posvetiti punu pa`nju pri ~emu koristiti formacijska i priru~na sredstva.<br />
4. Anga`ovanje in`. jedinica vr{iti po slede}em:<br />
– pion. o. iz @eljave u sastavu 11. K<br />
– pion. o. iz 7. K u sastavu IDOd-7 iz Bru{ke<br />
– pion. o. iz 21. K u sastavu IDOd-21. i IDOd-15<br />
– pion. o. iz 103. pbr u sastavu 3. mb iz 103. pbr i IDO-18<br />
5. Svi k-danti jedinica u ~iji su sastav u{le pion. o. izdat }e konkretne zadatke istima i iste<br />
zadr`ati do izvr{enja zadatka.<br />
7.5. PoOb:<br />
Za izvr{enje zadatka odobravam 1.5 b/k municije za sve vrste naoru`anja, a BrAG 122 mm -<br />
2 b/k<br />
Pravci dotura i evakuacije: za 103. pbr, IDOd-18, 21 i 15: D. Lapac – Nebljusi – @. polje.<br />
Za ostale snage: LP selo – Baljevac.<br />
SnOb<br />
SnSt TG-1 je SnSt 103. pbr razme{tena u s. @. polje, a druga u s. @eljava.<br />
Za prihvat i evakuaciju povre|enih na pravcu: [i{ke – @. polje i Meljinovac – @. polje odraditi<br />
po jednu Sn m/v.<br />
Jedinice na posebnim pravcima vr{e SnOb sopstvenim snagama do izbijanja na liniju puta<br />
Meljinovac – Baljevac a potom osloncem na @. polje ili @eljavu.<br />
U rejonu s. @. polje pripremiti heliodrom za potrebe SnOb.<br />
Ishranu ljudstva vr{iti kombinacijom toplog obroka i SDO.<br />
Za izvr{enje zadatka odobravam:<br />
za borbena i vu~na vozila 0,5 p/r,<br />
za ostala vozila 1 p/r/terenska i snabdevanje hranom i municijom/<br />
sanitetska vozila po potrebi<br />
Popunu potrebnim sredstvima izvr{iti do 18,00 ~ 08. 11. a u toku borbi po zahtevu, za {to<br />
imati u gotovosti odre|en broj m/v sa potrebnom koli~inom municije i MTS.<br />
8. KOMANDOVANJE I VEZA<br />
KM – 15. K u reonu s. Nebljusi<br />
PKM – 15. K u reonu Korenica<br />
IKM – 15. K u reonu Gola Plje{evica<br />
Vezu organizovati po planu veza.<br />
Izvje{taje mi dostaviti o gotovosti za napad.<br />
– O izbijanju na liniju: tt. 467 – Bukova~ki kraj /slovo B/ – Vodenica – Klenovac /Vrelo/ –<br />
K. 510 a zatim po ovla|ivanju naseljenim mestima, V. i M. Sko~aj, Me|udra`je, Zavalje –<br />
Baljevac i izbijanje na nare|enu liniju.<br />
Redovni izve{taj dostaviti do 16,00 ~ sa stanjem u 15,00 ~.<br />
K O M A N D A N T TG<br />
pukovnik<br />
Stevo [evo, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.<br />
61 Okrugli pe~at: Vojna po{ta 9674 Donji Lapac.<br />
258<br />
M.P. 61
1994., studeni 10.<br />
Knin<br />
Pismo Glavnog {taba SVK Komandi UNPROFOR-a u Zagrebu kojim pobija optu`be da<br />
napada i granatira za{ti}enu zonu Biha}<br />
4<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P. 62<br />
GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE<br />
Pov. Br. 40-66/94<br />
10. 11. 1994. god.<br />
Odgovor na optu`be.-<br />
KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB<br />
(pomo}niku Komandanta – R.R. Crabe-u)<br />
PREDSEDNIKU RSK (na znanje)<br />
PREDSEDNIKU VLADE RSK (na znanje)<br />
Sa velikim `aljenjem primio sam Va{e upozorenje u kome ka`ete da }ete upotrebiti sva<br />
sredstva ukoliko, kako stoji u Va{em pismu od 09. novembra ove godine, ne prestanemo<br />
granatirati za{ti}enu zonu Biha}a.<br />
Srpska Vojska Krajine nema potrebe niti `eli, a ni do sada nije ~inila artiljerijske napade na<br />
za{ti}ene zone UNPROFOR-a.<br />
Nadam se da ne}ete poverovati u pritu`be hrvatske ili muslimanske strane da SVK ima bilo<br />
kakvo u~e{}e u granatiranju za{ti}ene zone Biha}a.<br />
Ovo nije prvi put da UNPROFOR prihvati izvje{taje Hrvata ili Muslimana i da ih objavi.<br />
Mnogo puta tako|er se pokazalo da ti izvje{taji nisu ta~ni i da su podvala srpskoj strani, ili da<br />
su i{li na {tetu Srba.<br />
U nadi da }ete prihvatiti moja uveravanja, srda~no Vas pozdravljam.<br />
Za K O M A N D A N T<br />
general – major<br />
Milan ^eleketi},<br />
..........., 63 Šv.r.š<br />
M.P. 64<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 4., kut. 25.<br />
62 Prijemni pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin, br. 05-5-1742/94, primljeno 11. 11. 1994.<br />
63 Potpis ne~itak.<br />
64 Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Glavni {tab Srpske vojske.<br />
259
1994., studeni 13.<br />
Grahovo<br />
Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS o borbama na krupskom i kupre{kom boji{tu te<br />
napadu na za{ti}enu zonu Biha}<br />
5<br />
Republika Srpska P R E P I S<br />
VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE<br />
KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA<br />
Broj, pov. br. 13-445<br />
Datum, 13. 11. 1994. godine<br />
Dnevna informacija<br />
Dostaviti: 1, 3, 5, 7, 9, 11, 15, 17 brigadi 2. map 2 lap, PVO 2. in`. puk., 2. bvp., 2. IDOd<br />
~ABHO, CV[, 1. Srpska brigada i KS.<br />
Na Krupsko Radji}kom djelu fronta neprijatelj je vr{io utvrdjivanje polo`aja i nije ispoljavao<br />
aktivna dejstva prema na{im snagama. Na Grabe{ko Ripa~kim polo`ajima neprijatelj vr{i<br />
utvrdjivanje i poku{ao je da ubaci DTG-e u pozadinu na{ih snaga na Gorijevcu, ali je u tome<br />
spre~en. Pru`a `ilav otpor na pravcu Tihotina – Prito~ki Grabe`.<br />
Na jugoisto~nom djelu fronta neprijatelj je dejstvovao po polo`ajima 5.1pbr. u reonima<br />
“Procip” i “Rujeva glava”.<br />
Na Kupre{kom frontu otvarao je vatru iz art. orudja po cijeloj liniji odbrane 7.mtbr. U toku<br />
no}i zbog neodgovornosti djela komandnog kadra Mrkonji}kog bataljona i 7.mtbr,<br />
neprijatelj je ponovo zaposjeo Opaljenicu. Na{e jedinice vr{e pripreme za dalja ofanzivna<br />
dejstva. Na Ripa~ko Grabe{kom pravcu poku{ali su nekoliko napada, uz neznatno<br />
pomjeranje linije. Na Krupsko Radji}kom pravcu zbog lo{ih meterol. uslova na{e jedinice<br />
nisu ostvarile zna~ajnije uspjehe.<br />
Na Kupre{kom frontu na{e jedinice se utvrdjuju i zauzimaju povoljnije takti~ke polo`aje.<br />
Zbog neodgovornosti i bespotrebnog napu{tanja polo`aja na Opaljenici protiv nekolicine<br />
stare{ina iz Mrkonji}kog bataljona preduzete su adekvatne mjere odgovornosti.<br />
Stanje na teritoriji nije bitnije promenjeno u odnosu na prethodni dan. Vr{i se sanacija<br />
o{te}enih i popaljenih porodi~nih ku}a i stanovni{tvo se postepeno vra}a na svoja ognji{ta.<br />
Stanje morala obezbedjuje izvr{enje zadatka.<br />
Pozadinsko obezbedjenje funkcioni{e uz poznate probleme nedostatka municije i pogonskog<br />
goriva.<br />
Neprijatelj }e uporno braniti sada{nje linije u cilju obrane Biha}a.<br />
Avijacija NATO-a nadletila je na{e polo`aje 40 puta. Prema obave{tenjima iz RSK avijacija<br />
Republike Hrvatske je stavljena u najvi{i stepen borbene gotovosti.<br />
U zoni odgovornosti korpusa nastavljaju se sve neophodne aktivnosti koje su zapo~ete sa<br />
progla{enjem ratnog stanja s ciljem {to boljeg i stabilnijeg opslu`ivanja potrebe vojske.<br />
KOMANDA KOMANDANTA ZA MVPP<br />
pukovnik<br />
Marko Gali}<br />
260
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.<br />
M.P 65<br />
6<br />
Ta~nost prepisa overava<br />
referent u organu MVPP<br />
Radivoj{a Mara, Šv.r.š<br />
1994., studeni 18.<br />
Borbeno izvje{}e Komande 21. korpusa Izdvojenom komandnom mjestu u Korenici G[ SVK o<br />
pritisku hrvatskih OS na liniji razgrani~enja te anga`iranju snaga u napadu na za{ti}enu<br />
zonu Biha}<br />
Republika Srpska Krajina<br />
Komanda 21. korpusa<br />
Str. pov. br. 2755/4<br />
18. 11. 1994.<br />
Redovni borbeni<br />
izvje{taj<br />
ikm – Korenica<br />
1. Neprijatelj:<br />
Od na{eg posljednjeg izvje{taja nije bilo oru`anih provokacija niti borbenih dejstava od strane<br />
usta{a. Oni i dalje posedaju polo`aje na liniji razgrani~enja, ranije pripremljenih a i sada ih<br />
ure|uju. Usta{ka avijacija je sino} oko 19.40 ~asova preletala brdo Martin{}ak (njihova<br />
strate{ka to~ka) na koje je otvorena vatra sa na{e strane sa pat-a a potom su se vratili izvan<br />
zone na{eg dejstva. Poja~ani su letovi borbene usta{ke avijacije uz na{u granicu.<br />
2. Na{e snage:<br />
Komande i jedinice su u stalnoj b/g prema naredjenju a deo jedinica je anga`ovan prema<br />
planu komande “pauk”, posebno prema ap zb. Stanje morala je dobro i cenimo da }e naredni<br />
zadaci biti izvr{eni. Stanje bezbednosti zadovoljava. Vr{i se privodjenje dela neodazvanih v/o<br />
u skladu sa naredjenjem o punoj b/g, te utvrdjivanja razloga navodne opravdanosti javljanja<br />
u jedinicu.<br />
3. Odlu~io sam da i dalje jedinice budu u punoj pripravnosti za borbena dejstva kako po<br />
na{im planovima, tako i po planu komande “pauk”.<br />
65 Okrugli pe~at: Vojna po{ta 7537, Grahovo.<br />
261
4. Za sada zahteva nemamo, izuzev da se dosljedno sprovede sistem pozadinskog<br />
obezbedjenja pretpo~injenih jedinica na{eg korpusa u sastav 15. korpusa SV RSK. Ju~er smo<br />
taj zahtjev dostavili.<br />
komandant M.P. 66<br />
pukovnik<br />
Veljko Bosanac<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 4121.<br />
7<br />
1994., studeni 20.<br />
Izvje{}e Sektora za bezbjednosno-obave{tajne poslove VRS generalu Milovanovi}u o<br />
sadr`aju dopisa Me|unarodnog Crvenog kri`a o situaciji u Biha}u nakon napada srpskih<br />
snaga<br />
Glavni {tab Vojske Republike Srpske<br />
Sektor za bezbjednosno-obavje{tajne poslove<br />
Str. pov. br. 18/20-469/94<br />
20. 11. 1994. godine<br />
Vrlo hitno<br />
IKM-1 G[ VRS<br />
– n/l general Milovanovi} 67 -<br />
G[ RSK<br />
– n/l general ^eleketi} 68 –<br />
Dana 19. 11. 1994. godine do{li smo do izve{taja MKCK Biha} koji su 18. i 19. 11. upu}eni<br />
centrali u Zagreb, a odnosi se na situaciju u Cazinskoj krajini.<br />
Izve{taji glase:<br />
Situacija u biha}kom d`epu, devet sati ujutro, petak 18. 11.<br />
1. Vojna situacija:<br />
Ako SRK nastavi svoje mje{anje situacija }e ostati katastrofalna. U 11 sati dva srpska aviona<br />
ponovo ispalila dvije rakete na grad Biha}. Jutros smo imali sastanak sa pukovnikom<br />
Lemieux-om. Situacija nije previ{e optimisti~na i sljede}i potez je cjepanje d`epa na tri dijela<br />
{to bi rezultiralo katastrofalnom humanitarnom situacijom za civilno stanovni{tvo.<br />
66 Prijemni pe~at: Brzojav br. 1892, primljen 18. 11. 1994., potpis ne~itak.<br />
67 Manojlo, u to vrijeme zapovjednik operacije “Pauk”.<br />
68 Milan.<br />
262
1.1. Sjeverna granica: Abdi}eve snage na obe strane Kladu{e.<br />
Cesta za Gradinu odsje~ena. Cesta za Pe}igrad jo{ nije potpuno odsje~ena, ali se granatira.<br />
Grad Kladu{a jo{ nije zauzet. Ovo bi mogao biti sljede}i prvi d`ep.<br />
505. br potisnula snage Abdi}a nazad u Bojnu. Ovo povla~enje mo`e biti plansko da bi se<br />
stekle bolje pozicije za napad na Kladu{u.<br />
1.2. Zapadna granica: ovo je novo glavno mjesto borbi. Jutros je okolina Cazina pogodjena<br />
sa dva projektila i nastavlja se granatiranje blizu Gate. Ako RSK uspije da stigne prva u Gatu,<br />
onda }e kula Ostro`ac, Cazin i Biha} biti odvojeni.<br />
Biha} }e biti izolovan, odsje~en od vode zato {to su izvori blizu srpskoj vojsci i granicama RSK<br />
(glavni izvori: Klokot i Privilica), i odsje~en od struje zato {to je hidroelektrana na Uni.<br />
1.3. Ju`na granica: 285 raketa (granata) palo je ju~e na ju`nu liniju fronta. Na Grabe`u VRS<br />
je sve bli`a biv{im granicama. Plato Grabe`a je izgleda jo{ uvijek u rukama 5. K. Nema<br />
raspolo`ivih informacija o Ripa~u.<br />
2. Politi~ka situacija:<br />
Jedinice Mck nema mogu}nost da se za{titi civilno stanovni{tvo i banglade{ki bataljon (620<br />
ljudi u Cazinu, 346 u Kladu{i i 280 u Biha}u) Š?š je da se potisne SV RSK iz okoline Gata<br />
uz pomo} NATO (UN nemaju mandat da to urade).<br />
3. Bezbjednost:<br />
Ve} 4 dana je nemogu}e da se upotrebljava cesta Biha}-Gata-Cazin, zato {to granate mogu<br />
po~eti padati u bilo koje vrijeme i postaje sve rizi~niji i rizi~niji, da se stigne do njega i da se<br />
predje.<br />
4. Humanitarna situacija i pomo}:<br />
Oko 2000 ljudi pobjeglo je iz Iza~i}a (kontrolni punkt Li~ko Petrovo Selo) i ide kod rodjaka<br />
u Biha}.<br />
Nema vi{e hrane do kraja mjeseca. UNHCR }e isporu~iti svoje zadnje zalihe tokom narednih<br />
dana i samo }e bolnice dobiti ne{to zaliha za decembar. MKCK isporu~uje zadnje li~ne pakete<br />
najugro`enijim ljudima posredstvom lokalnog Crvenog krsta. Osta}e jo{ 800 k paketa za<br />
potencijalne izbjeglice iz Kladu{e ili nekih drugih sela.<br />
Situacija u biha}kom d`epu, 9 sati ujutro, subota 19. 11.<br />
1. Vojna situacija:<br />
Pro{lu no} je bilo ne{to granatiranja izvan grada. U gradu Biha}u relativno mirna no} i jutro.<br />
Izgleda da su pozicije ostale iste kao i ju~e. 5. K se osje}a vrlo usamljenim. Nikada se nije<br />
o~ekivala agresija od RSK i nikad sa takvim intenzitetom. 5. K je vrlo motiviran i ubjedjen<br />
da mo`e pru`iti otpor u ovoj fazi pritiska sa tri strane. Sa vojne ta~ke gledi{ta situacija bi se<br />
mogla stabilizovati. Prva ofanziva je bila od primarnog zna~aja i {to vi{e prolazi vrijeme te`e<br />
je predvidjeti rezultat. @rtve }e biti brojne.<br />
– Severna strana Kladu{a uvijek pod borbom. Abdi}eve snage zauzele ... 69 i presjekle<br />
komunikacije sa Cazinom.<br />
Vojni posmatra~i UN uspjeli su jutros da dodju autom iz Cazina u Kladu{u i do{li su kod<br />
banglade{kog bataljona u Polje.<br />
– Zapadna granica: od ju~era{njeg izvje{taja nije bilo promjena.<br />
69 To~ke su dio izvornika.<br />
263
– JZna granica: VRS bi mogla da se vrati na stare granice (Ripa~ i Pritoka zauzeta), ali niko<br />
to ne mo`e potvrditi. Vode se borbe oko Grabe{kog platoa.<br />
[ta }e biti slede}e? Da li }e VRS da se zaustavi ili }e nastaviti i u}i u Biha}? To je pitanje na<br />
koje se svi boje da odgovore.<br />
2. Bezbjednost:<br />
2.1. Stranci: poduzete su sve mjere da se obezbjedi maksimum bezbjednosti ekipe: radio kod<br />
ku}e, delegaciji i skloni{tu. Skloni{te snabdjeveno sa ~ebadima, hranom, vodom,<br />
medicinskom opremom... Kretanje automobila ograni~eno prema potrebama i<br />
mogu}nostima.<br />
Uslovi nisu toliko lo{i kao {to se o~ekivalo. Tek je malo zategnuto, ali podno{ljivo.<br />
Uporedjuju}i sa onim {to je re~eno u medijima situacija nije toliko te{ka kao {to se mislilo i<br />
toliko slo`ena kao {to se ka`e (blokada UNPROFOR-a od prije mjesec dana bi takodje mogla<br />
biti dio ove medijske propagande).<br />
Vi{e brinemo za lokalno osoblje u slu~aju pogor{anja situacije.<br />
Kancelarija MKCK u Biha}u svakodnevno {alje izvje{taje o stanju u C. Krajini, sa te`i{tem na<br />
vojnoj situaciji. Posebno je interesantno da oni predla`u da se upotrijebe snage NATO da bi<br />
se potisnule srpske snage SVK sa podru~ja Gate, jer snage UN za to nemaju mandat.<br />
Cijenimo da se na podru~ju Gate mo`e o~ekivati dejstvo NATO-a (vjerovatno vazdu{ni<br />
napad). Ovo predla`u jer bi se navodno pogor{ala humanitarna situacija. To u svakom slu~aju<br />
izlazi iz okvira delatnosti MKCK.<br />
U izve{tajima (sve nije predvidjeno) detaljno opisuju humanitarnu situaciju, stanje sa<br />
izbjeglicama, koli~inama hrane, zalihama, mogu}nostima humanitarnih organizacija, stanje<br />
ugro`enih kategorija lica u Biha}u i drugim mjestima itd. Prema ovim pokazateljima stanje je<br />
’alarmantno’ {to }e vjerovatno imati uticaja na UN i NATO da po`ure sa svojim odlukama.<br />
Povodom svega ovoga MKCK Zagreb je u kancelarijama u Biha}u, Kninu, Vojni}u i Banja<br />
Luci naredio mjere pripravnosti, jer se mo`e o~ekivati vazdu{ni napad (depe{a od 19. 11. 94.):<br />
’U petak smo odlu~ili da tokom vikenda imamo 24. ~asovni stand-by (pripravnost) u radio<br />
sobama. Ova mjera }e biti dalje razmotrena u ponedeljak 21. 11. Zato nastavimo kako je<br />
odlu~eno i molimo vas da nemojte jednostrano otkazivati dogovoreno jer to stvara konfuziju.<br />
Danas 19. 11. u 16.30 ~asova izveden je jo{ jedan avionski napad, ovaj put na Cazin. SB UN<br />
trenutno razmatra mogu}nost i najverovatnije pro{irenje zone zabrane letova unutar<br />
Hrvatske. NATOV odgovor se mo`e o~ekivati rano ujutro. (RSK).<br />
Ostanite na prijemu i budite pa`ljivi povodom mogu}eg (fall-out) (rije~ nam je nepoznata ali<br />
vjerovatno je rije~ o mogu}em vazdu{nom udaru NATO-a) i reperkusija koje bi ovo mogla<br />
imati u va{im oblastima.’<br />
Na~elnik<br />
general-major<br />
Zdravko Tolimir<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 4043.<br />
264<br />
M.P. 70<br />
70 Prijemni pe~at: Brzojav br. 5748, primljen 21. 11.; potpis ne~itak.
1991., studeni 20.<br />
Petrova Gora<br />
Izvje{}e 21. korpusa G[ SVK o blokiranju snaga UNPROFOR-a kao odgovor na mogu}e<br />
zrakoplovne napade NATO-pakta zbog napada srpskih snaga na za{ti}enu zonu Biha}<br />
Republika Srpska Krajina<br />
Komanda 21. korpusa<br />
str. pov. br. 2755/5<br />
20. 11. 1994. godine<br />
Petrova gora<br />
Redovni borbeni izve{taj,<br />
dostavljam.-<br />
G[ SV RSK – IKM<br />
K o r e n i c a<br />
8<br />
1. Neprijatelj:<br />
i dalje usta{ke snage vr{e poja~ano izvi|anje i osmatranje na{ih polo`aja i ure|uju svoje<br />
polo`aje u liniji i van linije razdvajanja.<br />
Provokativnih dejstava nije bilo.<br />
Snage 5. K ABiH i dalje uporno brane reone – polo`aje i spre~avaju snage NO AP ZB u<br />
daljnjim prodorima.<br />
2. Na{e snage:<br />
izvr{avaju postavljene zadatke po planu anga`ovanja sa te`i{tem na in`. uredjenju polo`aja<br />
prema RH i podr{ci snaga NO AP ZB. U toku dana lak{e su ranjena na{a 2 borca iz sastava<br />
iv. 11. pbr. Nakon med. obrade pu{teni su ku}i.<br />
Moral boraca obezbe|uje izvr{enje zadataka.<br />
Stanje bezbednosti zadovoljava i u funkciji je izvr{avanja postavljenih zadataka, bez obzira na<br />
uslo`avanje situacije.<br />
Snage odre|ene za blokadu Unprofor-a anga`ovane su po planu i spre~ile su izvla~enje snaga<br />
Unprofora-a iz z/o.<br />
Izvr{ena je promena vatrenih polo`aja artiljerije i reona razme{tanja OMJ iz mera<br />
predostro`nosti zbog mogu}ih vazdu{nih udara avijacije NATO. Tako|er smo stavili sistem<br />
PVO u najvi{i stepen pripravnosti.<br />
3. Odlu~io sam: i dalje imati sistem PVO u najvi{em stepenu pripravnosti, preduzeti sve mere<br />
PVZ jedinica u cilju umanjenja efekata vazdu{nih udara avijacije NATO pakta, spre~avati<br />
izla`enje snaga Unprofor-a iz zone odgovornosti i vr{iti podr{ku i PoB snaga anga`ovnih po<br />
planu komande “PAUK”.<br />
4. Molimo hitnu popunu sa pogonskim gorivom.<br />
265
komandant<br />
pukovnik<br />
Veljko Bosanac M. P. 71<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 4121.<br />
1994., studeni 20.<br />
Redovno borbeno izvje{}e 2. KK VRS Glavnom {tabu VRS o borbama na prilazima Biha}u<br />
9<br />
Komanda 2. k k<br />
str. pov. br. 2/1-332<br />
20. 11.1994. g<br />
Redovni borbeni izvje{taj<br />
(stanje u 18, 00 ~asova)<br />
Glavnom {tabu vojske RS<br />
(1. kk, vi pvo, g{ rsk, na znanje)<br />
1. Neprijatelj na sjeverozapadnom delu rati{ta i dalje uporno brani objekte Grmu{ki plato,<br />
Kosi}, kasarnu Grabe` i Alibegovi}a kosu.<br />
Posebno `ilav otpor pru`a na pravcu M. Sko~aj – @egar – Biha}. Na glamo~kom pravcu<br />
neprijatelj i dalje grupi{e snage ispred prednjeg kraja i vr{i utvr|ivanje. Borbeno dejstvuje<br />
artiljerijom i vr{i izvi|anje.<br />
2.a) Na sjeverozapadnom delu rati{ta po prelazu r. Una kod Egelji}a Mosta zauzele su<br />
Kobiljnjak, ~ime su stvorile mostobran na koji je uba~eno dva bataljona, a jo{ jedan u<br />
gotovosti za ubacivanje. Jedan bataljon prebacuje se iz rejona Ivanjska u s. [abi}i. Jedinice<br />
TG-2 nisu imale uspeha a o polo`ajima TG-3 nemamo jo{ podataka.<br />
Na pravcu M. Sko~aj – @egar – Biha} na{e snage postigle su po~etne uspehe {to im<br />
obezbe|uje osnov za dalja dejstva.<br />
b) Na j/i delu fronta na{e jedinice vr{e utvr|ivanje i budno prate sve aktivnosti neprijatelja.<br />
3. U posjeti komandi 2. kk boravio potpredsjednik RS dr. Nikola Koljevi} sa generalpotpukovnikom<br />
Milanom Gverom.<br />
4. Stanje borbenog morala obezbe|uje izvr{enje narednih borbenih zadataka. Posebno uspesi<br />
koje posti`u u izvr{avanju zadataka kao i ~estitka komandanta G[ RSK novi su podstreci za<br />
jo{ ve}e napore i zalaganja.<br />
5. Vanrednih doga|aja nije bilo.<br />
71 Prijemni pe~at: Brzojav br. 1928, primljen 20. 11.; potpis ne~itak.<br />
266
6. Pozadinsko obezbe|enje funkcioni{e dosta dobro uz poznate pote{ko}e, nedostatak obu}e,<br />
ode}e kao i pote{ko}e oko zbrinjavanja povre|enih i obolelih.<br />
U obilasku jedinica i komandi 2. kk, radi sagledavanja problema i pru`anja pomo}i bila je<br />
ekipa 14. pozadinske baze sa pukovnikom [kondri}em.<br />
7. U toku dana imali smo 1 poginulog i 14 ranjenih boraca.<br />
8. Cenimo da }e se neprijatelj i dalje odsudno braniti na linijama povla~enja a posebno na<br />
zadnjim polo`ajima ispred grada Biha}a.<br />
k o m a n d a n t<br />
general – major<br />
Grujo Bori} M. P. 72<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.<br />
10<br />
1994., studeni 21.<br />
Knin<br />
Obavijest Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK Brigadi MUP-a o slanju dodatnog poja~anja<br />
od 100 ljudi te da snage Republike Srpske 22. 11. pripremaju zavr{ni napad na Biha}<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
[IFRIRANO “D.D.”<br />
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA<br />
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI<br />
Broj: 08/ 3-2-6-7021/1-94<br />
Knin, 21. 11. 1994. god.<br />
BRIGADI MUP – RSK<br />
n/r KARNA DRAGANA<br />
Dana 22. 11. 1994. godine do 12 ~asova sti}i }e vam poja~anje od 100 ljudi. Ciklusno<br />
odmarajte ljudstvo.<br />
Zdru`ene snage Republike Srpske dana 22. 11. 1994. godine u jutarnjim ~asovima<br />
planiraju odsutni udar na Biha}.<br />
v. d. MINISTAR<br />
M. P. 73 Neboj{a Pavkovi},Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR., 2., kut. 283.<br />
72 Prijemni pe~at: Brzojav br. 5743, primljen 20. 11.; potpis ne~itak.<br />
73 Prijemni pe~at: Brzojav primljen 21.11., predao Juzba{i}, primio Kora}.<br />
267
11<br />
1994., studeni 27.<br />
O{trelj – Petrovac<br />
Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS postrojbama koje sudjeluju u napadu na za{ti}enu<br />
zonu Biha} o borbama i odbijanju 5. korpusa Armije BiH da potpi{e predaju te nedostatku<br />
materijalnih sredstava za nastavak napada<br />
Republika Srpska PREPIS<br />
VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE<br />
KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA<br />
O{trelj – Petrovac<br />
Str. pov. br. 13-487<br />
Datum: 27. 11. 1994. godine<br />
Dnevnu informaciju, dostavlja. –<br />
Dostaviti: 1., 3., 9., 11., 15., 17., 1. Novigradskoj, 2. studentskoj i 1. Srpskoj brigadi, 2. map,<br />
2. lap PVO, 2. in`p, 2. bv., 2. bvp, 2. Snb, 2. IDOd, CV[ i KS.-<br />
Na sjeverozapadnom djelu fronta neprijatelj je ju~e uporno branio posednute polo`aje i ispred<br />
prednjeg kraja postavio minsko – eksplozivne i druge prepreke. Uporno je branio<br />
zaposjednute polo`aje i u odnosu na prethodni dan nije bilo pomjeranja linije.<br />
Neprijatelj nije borbeno djelovao na jugoisto~nom djelu fronta. Ispred prednjeg kraja 5. lpbr<br />
primje}eni su pokreti njihovih manjih grupa.<br />
Na sjeverozapadnom djelu rati{ta ju~e su na{e jedinice du` cjele linije fronta izvodile<br />
ofanzivna dejstva, ali zbog jakog otpora neprijatelja, linije nisu znatnije pomjerene. U<br />
potpunosti je o~i{}eno s. Privilica, a borbe i dalje traju.<br />
Na{e jedinice na jugoisto~nom djelu fronta intenzivno su utvr|ivale polo`aje. 5. lpbr je<br />
uspostavila neposredni spoj sa lijevim susjedom (7. mtbr) i radila na utvr|ivanju polo`aja i<br />
organizaciji sistema vatre.<br />
Ispred prednjeg kraja 9. lpbr vr{eno je izvi|anje i izrada minsko – eksplozivnih prepreka.<br />
Situacija na teritoriji je bez promjena, i nastavljena je aktivnost civilnih struktura na<br />
prikupljanju potrebnih MS za borce. U op{tinama u zoni odgovornosti korpusa sprovodi se<br />
domobilizacija v/o kako bi zamjenili nastradale u dosada{njoj borbi.<br />
Stanje morala i bezbednosti je na potrebnoj visini i obezbje|uje uspje{no izvr{avanje borbenih<br />
zadataka, bez obzira na umor i neprestane pritiske me|unarodne zajednice koja svim<br />
sredstvima poku{ava da sprije~i uni{tenje 5. korpusa tzv. ABIH i onemogu}i realizaciju na{eg<br />
zacrtanog cilja.<br />
Uprkos ultimatumu komande snaga VRS na Biha}kom rati{tu upu}enog muslimanima da se<br />
predaju, sino} do 20,00 ~asova, njihov uzaludni otpor se nastavlja bez ikakvih izgleda na<br />
uspjeh. ^ak je i komandant snaga Unpropfora u BIH general Majkl Rouz izjavio da<br />
Ujedinjenje nacije i NATO ne}e vojno intervenisati u borbama u Biha}u, osim u slu~aju ako<br />
budu ugro`eni civilno stanovni{tvo i pripadnici Unprofora, odnosno da muslimanska vlada<br />
u Sarajevu treba da se oslobodi iluzija u tom smislu.<br />
Sagledav{i situaciju na cjelokupnom frontu u biv{oj BiH a posebno na Biha}kom djelu fronta<br />
muslimanska strana predla`e prekid neprijateljstava na odre|eno vrijeme, dok na{a strana s<br />
pravom inzistira na postizanju sporazuma o potpunom zavr{etku rata.<br />
268
Pozadinsko obezbe|enje funkcijoni{e uz poznate pote{ko}e. Osje}a se velik nedostatak<br />
municije, a naro~ito ve}ih kalibara kao i motornog benzina, {to mo`e znatno usporiti i<br />
izvr{enje borbenih zadataka ako se odmah ne rje{i na adekvatan na~in.<br />
Na osnovu raspolo`ivih ~injenica cjenimo da }e neprijatelj i dalje poku{ati da zadr`i na{e<br />
snage na sjeverozapadnom djelu fronta izvode}i odsudnu odbranu na linijama na kojima se<br />
sad nalazi.<br />
Isto tako na jugoisto~nom djelu fronta o~ekivati je demonstraciju vojne sile ispred prednjeg<br />
kraja na{e odbrane, kao i dalje doljetanje i dejstvo NATO avijacije u zoni odgovornosti na{eg<br />
korpusa.<br />
POMO]NIK KOMANDANTA ZA MVPP<br />
p u k o v n i k<br />
Marko Gali}<br />
Ta~nost prepisa tvrdi i ovjerava<br />
M.P. 74 referent u organu za MVPP<br />
Radivoj{a Mara, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.<br />
12<br />
1994., studeni 28.<br />
Petrova Gora<br />
Izvje{}e Komande 21. korpusa IKOM Korenica G[ SVK o anga`iranju ljudstva i materijalnotehni~kih<br />
sredstava u napadu na za{ti}enu zonu Biha}<br />
KOMANDA 21. KORPUSA VOJNA TAJNA<br />
Str. pov. br. 2697/116 STROGO POVERLJIVO<br />
28. 11. 1994. godine [IFROVANO<br />
Petrova gora<br />
Anga`ovanje snaga i sredstava<br />
u operaciji “POTEZ”, izve{taj<br />
G[ SV RSK – IKM<br />
KORENICA<br />
Na osnovu Zapovesti Komandanta G[ SV RSK za operaciju “POTEZ” i naknadnog<br />
anga`ovanja ljudi i SRT po usmenim i pismenim nare|enjima K – dant G[, ukupno je iz 21.<br />
K. do 18.oo ~asova 28. 11. 1994. godine anga`ovano<br />
1. LJUDI<br />
– Komanda 21. Korpusa 9<br />
– 11. pbr 359<br />
74 Okrugli pe~at: Komanda 5. MTB.<br />
269
– 13. pbr 215<br />
– 19. pbr 219<br />
– 21. GrOd 1.317<br />
– 75. mabr 145<br />
– 75. mpoad 14<br />
– 75. in`b 24<br />
– 21. ipod 60<br />
– 21. okb 12<br />
– vod ABHO/21. K 5<br />
– 85. PoB 43<br />
UKUPNO ANGA@OVANO : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.422 ~oveka<br />
2. VA@NIJIH BORBENIH SREDSTAVA<br />
– Tenkova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27<br />
– BVP . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 (+4 u gotovosti)<br />
– OT M60 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 (+4 u gotovosti)<br />
– Top 130 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12<br />
– Top 76 mm B-1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6<br />
– Haubica 122 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4<br />
– Haubica 105 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6<br />
– PO top 76 mm ZIS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1<br />
– VBR “PLAMEN” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2<br />
– PO top 100 mm T-12 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2<br />
– VBR “OGANJ” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1<br />
– LRL 128 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6<br />
– MB 120 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6<br />
– MB 82 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5<br />
– PAT 20/3 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3<br />
– BOV 20/3 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3<br />
– PAT 20/1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6<br />
– In`injerijskih ma{ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9<br />
3. Sve snage i sredstva anga`ovana su prema planu Komande “PAUK”, izuzev snaga i sredstava<br />
13. pbr koja se anga`uju po planu IKM G[ SV RSK.<br />
MN/DP<br />
K O M A N D A N T<br />
p u k o v n i k M. P. 75<br />
Veljko Bosanac<br />
Za ............. 76 ,Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 4., str. pov. 1008/1994.<br />
75 Okrugli pe~at: Komanda Korduna{kog korpusa.<br />
76 Potpis ne~itak.<br />
270
13<br />
1994., prosinac 2.<br />
Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o napredovanju hrvatskih snaga na<br />
livanjsko – glamo~kom pravcu te srpskih snaga na krupsko – biha}kom pravcu<br />
Komanda 2. k.k<br />
str. pov. br 2/1-344<br />
02. 12. 1994. godine<br />
Redovni borbeni izvje{taj<br />
– stanje u 18.00 h -<br />
gs vrs<br />
/1. kk, vipvo, g{ vrsk na znanje/<br />
1. Na livanjsko – grahovskom pravcu usta{e su, koriste}i dominantne visove Maglaj, M.<br />
Samar, M. Sokolac, V. Sokolac, @rvanj neprekidno granatirale polo`aje 9. lpbr du`<br />
komunikacije s. Sajkovi} – s. Gubin i Vrbica – ^elebi}. Ispalio je preko 1000 granata.<br />
Pje{adijske napade nije ispoljavao.<br />
Na livanjsko – glamo~kom pravcu, po polo`ajima 5. lpbr, u rejonu Kori~ine ispalio je preko<br />
500 projektila, a u rejonu Skadimovca je poku{ao artiljerijsko pje{adijski proboj u ~emu nije<br />
uspio.<br />
Na krupsko – biha}kom pravcu na svim linijama dodira neprijatelj se gr~evito brani.<br />
2. Na{e snage na pravcu Vrbina – ^elebi} uspijevaju odr`ati stare polo`aje.<br />
Na pravcu Sajkovi} – ^aprazlije stanje je stabilizovano, linija pomjerena za oko 2 km naprijed<br />
i sada je u nivou {kole u s. Gubin, /tt 709/.<br />
Na livanjsko – glamo~kom pravcu nije bilo pomjeranja crta odbrane.<br />
Na pravcima u prilazu Biha}u na{e jedinice su nastavile sa ofanzivnim b/d. Linije se<br />
postepeno pomjeraju jer se neprijatelj gr~evito brani. Naj~e{}i okr{aji su vo|eni u rejonu<br />
Graheza i mostobrana Krupa na Uni. Planirani prvi poku{aji prelaska r. Une u reonu<br />
Bu`imnica, jedinice vr{e pripremu za nastavak planiranih dejstava.<br />
3. Stanje na teritoriji je pod kontrolom. Dana 1. 12. 1994. g. ekipa iz komande 2. kk je obi{la<br />
Novi Grad i prisustvovala sjednici ratnog predsjedni{tva. Isto je konstituisano, a za<br />
predsjednika izabran potpredsjednik SO-e. Tako|e je 1. pbŠrš Novi Grad upoznata sa ratnim<br />
propisima, organizacijom i nadle`no{}u vanrednih vojnih sudova, a brigadi su predati propisi<br />
i drugi materijali koji reguli{u ovu problematiku.<br />
4. Stanje morala zadovoljavaju}e.<br />
5. Vanrednih doga|aja nije bilo.<br />
6. PoOb izvr{ava svoje zadatke. Osje}a se nedostatak municije svih kalibara.<br />
7. Gubici, 1 poginuo /9. lpbr/, 21 ranjen od ~ega 3 te`e.<br />
U 5. lpbr o{te}en je jedan top 20/3 mm.<br />
271
8. O~ekujemo i dalje upornu i gr~evitu odbranu neprijatelja na prilazima Biha}u, a na<br />
glamo~kom i grahovskom pravcu poja~ane artiljerijsko – pje{adijske napade.<br />
k o m a n d a n t<br />
p u k o v n i k M. P. 77<br />
Radivoj Tomani}<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 4., str. pov. 2. 12. 1994.<br />
14<br />
1994., prosinac 5.<br />
Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o prodoru hrvatskih snaga na kupre{kom<br />
rati{tu<br />
Komanda 2. kraji{kog korpusa<br />
str. pov. br. 2/1a350<br />
05. 12. 1994. godine<br />
Glavnom {tabu vojske SVK<br />
v r l o h i t n o<br />
U toku dana{njeg dana usta{ka vojska je uspela potisnuti na{e snage na pravcu ^aprazlije –<br />
Sajkovi}. Sa padom mraka usta{e su u{le u Sajkovce.<br />
Preduzimamo mere za stabilizaciju odbrane na liniji Kazanac uz dovo|enje snaga u toku no}i<br />
05/06. 12. 1994. godine, i uvo|enje u borbu u jutarnjim satima 06. 12. 1994. godine.<br />
Molimo vas da procenite situaciju / sagledate sve mogu}e posledice prodora usta{a i<br />
preduzmite hitne mere u toku no}i da se ispolji dejstvo va{ih snaga u bok usta{ama.<br />
Telefon za sadejstvo je 811 – 450, pukovnik Gali}.<br />
k o m a n d a n t<br />
p u k o v n i k<br />
Radivoje Tomani}<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 5. 12. 1994.<br />
272<br />
M.P. 78<br />
77 Prijemni pe~at: Brzojav br. 4719, primljen 3. 12. 1994.; potpis ne~itak.<br />
78 Prijemni pe~at: Brzojav br. 6191, primljen 5. 12., potpis ne~itak.
15<br />
1994., prosinac 6.<br />
Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu SVK o napadnim akcijama na biha}ko-krupskom<br />
dijelu boji{ta te pritisku hrvatskih snaga na livanjsko-grahovskom boji{tu<br />
Komanda 2. kraji{kog korpusa<br />
Str. pov. br. 2/1-348<br />
06. 12. 1994. godine<br />
Redovni borbeni izvje{taj<br />
(stanje u 18,00 ~asova)<br />
Glavnom {tabu Vojske Republike Srpske<br />
(km kkk, v i pvo, G[ SVK na znanje)<br />
1.- Na pravcu Livno-Glamo~ neprijatelj je u toku celog dana dejstvovao artiljerijom po<br />
polo`ajima 5. lbr i gradu Glamo~. Ispalio je oko 350 projektila raznih kalibara. Dejstvovao je<br />
iz pje{adijskog naoru`anja, ali nije poku{ao napadom pe{adije. Nije do{lo do pomeranja linija<br />
dodira. Na pravcu Livno-Grahovo ispoljio je `estoko dejstvo po polo`ajima 9. lpbr i<br />
naseljenim mestima. Nakon na{eg `estokog pe{adijskog napada bio je prisiljen na povla~enje<br />
sa okupiranih teritorija.<br />
Na biha}ko-krupskom pravcu balijske snage na svim prilazima Biha}a organizovano i uporno<br />
se brane. Naro~itu upornost ispoljio je na objektima Debelja~a, Ripa~ka Glava i Visibaba (tt<br />
371). Upornu odbranu izvodi i na ostalim linijama. Dejstvuje uglavnom pe{adijskim<br />
naoru`anjem, naro~ito ru~nim baca~ima, tromblonima i baca~ima ru~nih bombi. Na<br />
krupskom rati{tu dovodi snage iz dubine i oja~ava linije odbrane.<br />
2.- Na{e snage na livanjsko-grahovskom pravcu ceo dan vodile su `estoke borbe, sa<br />
poja~anjem u ljudstvu i MTS uspele su konsolidovati obranu i uz `estoku artiljerijsku<br />
pripremu usta{kim snagama naneti velike gubitke u ljudstvu, u MTS i velikim razaranjem<br />
grada Livna primorale su ih na povla~enje i odustajanje od ranije postavljenog cilja. Borbe su<br />
jo{ u toku tako da nemamo precizne podatke u odnosu na ju~era{nji polo`aj. 79<br />
Na biha}ko-krupskom rati{tu izvodjene su ofanzivne borbe i dejstva. Na krupskom<br />
mostobranu ostvaren je manji pomak u proseku za 300 do 500 metara. Na grmu{kograbe{kom<br />
rati{tu nismo uspeli ostvariti napredovanje. Na biha}kom rati{tu i dalje se vode<br />
`estoke borbe i na{e napredovanje je minimalno sem ka s. Klokot, gde su na{e jedinice izbile<br />
na 500 metara od istog.<br />
3.- Stanje na teritoriji je stabilno i pod kontrolom. Na livanjsko-grahovskom pravcu stanje je<br />
normalizovano. Sve izbeglo stanovni{tvo je zbrinuto. Ula`u se napori da se izbeglicama<br />
obezbede {to bolji uslovi. Za sutra (7. 12.) u Grahovo dolaze predstavnici MKCK sa lekovima<br />
i ~ebadima.<br />
4.- Vanrednih dogadjaja nije bilo.<br />
79 U izvorniku napisano rukom.<br />
273
5.a Stanje morala i bezbednosti je dobro. Na moral boraca i stanovni{tva pozitivno se odrazio<br />
na{ protivnapad i potiskivanje usta{a sa okupirane srpske zemlje. Na{a superiornost na<br />
biha}kom rati{tu i odlu~nost da se 5. K tzv. A BiH uni{ti i razoru`a ima veliki uticaj na moral<br />
boraca i naroda u zoni odgovornosti 2. KK. Molimo da se borcima dozvoli potpuno<br />
razoru`avanje i uni{tenje balijskih snaga u Cazinskoj Krajini. Za to imamo snage i volje kao<br />
nikad do sada.<br />
6.- Pozadinsko obezbedjenje funkcioni{e sa poznatim te{ko}ama. Poseban problem ~ini<br />
nedostatak {atorskih krila obzirom da je ki{no vreme.<br />
7.- U toku dana imali smo 2 poginula borca, 3 te`e i 20 lak{e ranjenih.<br />
8.- Balijske snage nastoja}e da po svaku cenu odbrane grad Biha}, a time spre~iti uni{tenje i<br />
razoru`anje 5. K A BiH, {to bi imalo bitno pozitivnog uticaja na moral celokupne tzv. A BiH.<br />
Usta{ke snage zbog nedostatka municije i na{eg `estokog odgovora nastoja}e pod izgovorom<br />
izvla~enja na po~etne polo`aje dobiti u vremenu za dalja dejstva ka Grahovu.<br />
9.- Zahtev<br />
Zbog uspostavljanja punktova, kontrole saobra}aja i odr`avanja puteva molimo da se precizira<br />
granica zone odgovornosti izmedju 1. i 2. KK.<br />
komandant<br />
pukovnik<br />
Radivoje Tomani} M. P. 80<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 6. 12. 1994.<br />
16<br />
1994., prosinac 15.<br />
Izvje{}e 15. korpusa Glavnom {tabu SVK o ja~ini snaga i materijalno-tehni~kim sredstvima<br />
koje su anga`irali u napadu na za{ti}enu zonu Biha}<br />
Komanda 15. korpusa<br />
Str. pov. br. 153-85<br />
15. 12. 1994. godine<br />
G[ SVK – IKM-<br />
Anga`ovanje ljudstva i MS u<br />
b/d, izve{taj<br />
1. U borbenim dejstvima prema snagama 5. K ABiH anga`ovane su slede}e snage i sredstva:<br />
80 Prijemni pe~at: Brzojav br. 6219, primljen 6. 12. 94., potpis ne~itak.<br />
274
– 7. laka brigada: zona odgovornosti, desno Zverinjac, levo Serezi{te, {irina fronta oko 9 km.<br />
– 11. pbr: zona odgovornosti, desno Jezerine, levo isklj. Pjev~evo Brdo, {irina fronta oko 9.<br />
km.<br />
– 3. “m”br no zb: zona odgovornosti, desno Pjev~evo Brdo, levo isklj. Tr`a~ka Ra{tela, {irina<br />
fronta oko 3,5 km.<br />
– deo komande korpusa sa pj. pozadinskom bazom, deo korpusne artiljerije i jedinica PVO.<br />
U reonu L. P. Selo, @eljava, Klopa~a.<br />
U zoni borbenih dejstava prema 5. K anga`ovano je ukupno 2815 v/o (286 stare{ina i 2529<br />
vojnika).<br />
Pored ovih snaga u rejonu Mazin i Kr{lje anga`ovano je jo{ 30 v/o (3 stare{ine i 27 vojnika).<br />
2. Od 2815 v/o (prema 5. K) anga`ovano je slede}e po elementima borbenog rasporeda:<br />
– u komandama bataljona, brigada i korpusa s pj 259 v/o ili 9, 2 posto<br />
– u borbenom delu (~ete) 1891 v/o ili 67 posto<br />
– i podr{ci (artiljerija, OMJ, jedinice PVO) – 419 v/o ili 14,9 posto<br />
– a u pozadinskim delovima (do brigade) – 246 v/o ili 8,7 posto.<br />
3. Broj anga`ovanih MS:<br />
– tenkova - - - - - - - - - - - 13 kom.<br />
– OZT - - - - - - - - - - - - - 6 kom.<br />
– art. oru|a<br />
– top 76mm zis - - - - - - - 7 (9).<br />
– top 76mm b-1 - - - - - - 2 kom.<br />
– haubica 122mm - - - - - 4 kom.<br />
– top 130mm - - - - - - - - 3 kom.<br />
– polk 9 k11 - - - - - - - - - 2 kom.<br />
– samohotka 76mm - - - - 4 kom.<br />
– top 88mm - - - - - - - - - 1 kom.<br />
– minobaca~i:<br />
– MB 120mm - - - - - - 12 kom.<br />
– MB 82mm - - - - - - - 18 kom.<br />
– MB 60mm - - - - - - - 25 kom.<br />
PA sredstva:<br />
– top 20/3mm - - - - - - 9 kom (od toga 2 u KR[LJI) 81<br />
– “PRAGA” - - - - - - - 4 (jedna u Kr{lji i jedna u Mazinu)<br />
– BOV-3 - - - - - - - - - 3 (2 u Mazinu)<br />
– S-2 M - - - - - - - - - - 7 (1 u Kr{lji i 4 u Mazinu)<br />
– BST 82mm - - - - - - - - 4 kom<br />
4. U zoni b/d mobilisani su svi v/o (zona 103 pbr. i 37. pb.). U b/d nije uklju~eno 71 v/o<br />
(najvi{e gre{kom komandi, a u manjem broju zbog samovoljnog napu{tanja jedinica).<br />
Komande preduzimaju mere da se svi v/o pozovu u jedinice i anga`uju na izvr{enju borbenih<br />
zadataka. Obave{tavanje i privodjenje v/o je u toku.<br />
5. Na radnu obavezu iz 103. pbr. i 37. pb otpu{teno je 28 v/o, odnosno 213 iz svih jedinica<br />
korpusa o ~emu smo vam dostavili izve{taj.<br />
81 U izvorniku napisano rukom.<br />
275
na~elnik<br />
{taba<br />
pukovnik<br />
Milan Djakovi}<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 15. 12. 1994.<br />
M. P. 82<br />
17<br />
1994., prosinac 16.<br />
ŠKninš<br />
Analiza utro{ka materijalno-tehni~kih sredstava SVK u operaciji “Pauk” te plan nabavke<br />
istih za nastavak napada na za{ti}enu zonu Biha}<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
GLAVNI [TAB<br />
SRPSKE VOJSKE KRAJINE<br />
Materijal za sednicu Vrhovnog saveta odbrane<br />
16. decembar 1994. g.<br />
Stanje i utro{ci materijalnih sredstava<br />
Predstavnici G[ su na tematskoj sednici skup{tine odr`anoj 04. 08. 1994. godine, detaljno<br />
izlo`ili stanje materijalnog i zdravstvenog obezbe|enja SVK. Tom prilikom iznete su sve<br />
relevantne ~injenice o slo`enosti ovog problema, a posebno nedostatka svih vrsta materijalnih<br />
rezervi SVK. Od toga dana, do danas, malo se {ta promenilo na bolje, naprotiv, kod nekih<br />
sredstava stanje je postalo jo{ kriti~nije, a razlozi su:<br />
* Krajem oktobra, po izvr{enoj napadnoj operaciji 5. K. na RS, na ovom delu rati{ta, Vojska<br />
RS se na{la u veoma te{koj situaciji. Usu|ujem se re}i da nismo pritekli u pomo} sa ljudstvom<br />
i MS, stanje bi bilo jo{ slo`enije i sa nesagledivim posledicama, i<br />
* Odlukom da se pre|e u protiv ofanzivu, sa ciljem definitivnog vojni~kog poraza snaga 5.K.<br />
pri{lo se planiranju i realizaciji operacije, koja je jo{ u toku.<br />
Planirana operacija “Vojni~ki poraz 5.K” je veoma slo`ena, u vojni~kom smislu, i zahteva<br />
veliku koli~inu materijalnih sredstava.<br />
Od materijalnih resursa do sada smo utro{ili preko 6 miliona raznih ubojnih sredstava, od<br />
~ega:<br />
– {est miliona metaka pe{adijske municije i sredstava za PoD;<br />
82 Prijemni pe~at: Brzojav br. 206, primljen 15. 12., potpis ne~itak.<br />
276
– 24.000 raznih mina za minobaca~e;<br />
– 11.300 artiljerijskih granata;<br />
– 4.700 granata za tenkovske topove;<br />
– 110.000 zrna PA municije i<br />
– 183 rakete.<br />
To ko{ta, prema nabavnim cenama VJ, 16 miliona ND. (Prilog broj 1)<br />
Iz posebnih izvora snabdevanja dobili smo simboli~nu koli~inu od 325.000 prete`no<br />
pe{adijske municije (93 % pe{adijska, a 7 % sve ostalo), {to je svega 5 % u odnosu na ukupno<br />
utro{enu municiju (prilog broj 2).<br />
Uo~ljivo je da je dobivena koli~ina municije zanemariva u odnosu na utro{ak. Posebno je<br />
kriti~no stanje artiljerijske municije i raketa.<br />
Zbog potpuno potro{enih rezervi nekih vrsta municije, za njihovo zanavljenje i za dalji<br />
nastavak operacije neophodna je nabavka slede}eg:<br />
– 6 miliona metaka pe{. municije i drugih UBS iz nadle`nosti pe{adije;<br />
– 65.000 mina za minobaca~e;<br />
– 11.500 metaka artiljerijske municije;<br />
– 7.000 metaka za tenkovske topove<br />
– 500.000 metaka za PA naoru`anje i<br />
– 5.100 raznih raketa (za VBR i samovo|enih), videti prilog broj 3.<br />
Za nabavku ovih sredstava trebalo bi obezbediti 31.423.000, – ND, {to je 98 % od ukupno<br />
dozna~enih sredstava SVK – e u toku ove godine, odnosno 209 % od materijalnih rashoda<br />
SVK u ovoj godini.<br />
Samo za operaciju, ne ra~unaju}i zanavljanje RMR kriti~nih vrsta municije, potrebno je:<br />
– 5,8 miliona pe{adijske municije;<br />
– 65.000 mina za MB;<br />
– 18.500 metaka za artiljerijsko naoru`anje i tenkovske topove;<br />
– 50.000 metaka za PA naoru`anje;<br />
– 5100 raketa za VBR i samovo|enih raketa.<br />
Cena ovih sredstava je 24.000.000 ND.<br />
Za izvo|enje operacije “PAUK” do sada je potro{eno 756 tona goriva pored redovne<br />
delatnosti (581 tona D – 2 i 175 tona MB) i 9 tona raznih maziva (prilog br. 4). Cena ovih<br />
derivata iznosi 1.635.000 – dinara.<br />
Vidi se da je pove}ana potro{nja pogonskih sredstava u odnosu na redovnu za 30 – 40%.<br />
Rezerve goriva SVK su prakti~no na nuli;<br />
Za potrebe realizacije zadatka “PAUK” izdavana su i osnovna sredstva.<br />
Samo pripadnicima AP ZB dali smo 7.260 cevi raznog pe{adijskog naoru`anja, u vrednosti<br />
12 miliona ND (11.890.000 dinara), prilog br. 5.<br />
Za zavr{etak operacije potrebno je nabaviti municiju, pa da 5. K bude definitivno vojni~ki<br />
pora`en za dva meseca, i to:<br />
– za pe{adijsko naoru`anje 9.055.314 kom.<br />
– mina za MB 36.059 kom.<br />
– za topove i haubice 16.964 kom.<br />
– za tenkove i SO 7.191 kom.<br />
277
– za PA naoru`anje 164.022 kom., i<br />
– raketa 275 kom. (vidi prilog 6)<br />
Ukupni materijalni tro{kovi TOb (osnovna sredstva, municija, gorivo i mazivo) dosad ko{taju<br />
28.6 miliona dinara, a u daljem toku dejstava, pod uslovom da se operacija zavr{i za dva<br />
meseca, mislimo da }e ko{tati jo{ 26 miliona ND.<br />
Od strane MO do sada su nabavljena pogonska MC u koli~ini koja ne zadovoljava ni potrebe<br />
redovne delatnosti jedinica SVK (prilog 7).<br />
U vezi sa materijalnim obezbe|enjem SVK `elim da istaknem i slede}e:<br />
* Rezerve hrane SVK iznose 3 – 4 dana rata na nivou G[, a na nivou korpusa 7 – 10 dana.<br />
Od ukupno dozna~enih sredstava za int. potrebe utro{eno je 68 %. U prilogu br. 8 prikazano<br />
je stanje nabavljane intedantske opreme, a u prilogu br. 9 nabavljanje artikli hrane u 1994.<br />
godini.<br />
Pri izradi financijskog plana za 1994. godinu, SVK je iskazala najosnovnije potrebe, tako da<br />
je predlo`en plan za iznos od 336.769.000 dinara. Zbog nemogu}nosti dr`ave da financira te<br />
zahteve, plan je rebalansiran na iznos od 213.950.045 dinara, a potom na iznos od<br />
680.391.100 dinara ili 20 % od planiranih potrebe.<br />
Uz puno razumevanje uzroka smanjenja predlo`enog plana moramo shvatiti da se sa tako<br />
malim sredstvima ne mogu izvr{iti zadaci i odr`avati borbena gotovost jedinica.<br />
Do 12. 12. 1994. godine iz bud`eta je za Vojsku upla}eno ukupno 430.735.907 dinara ili<br />
63,95 % od rebalansiranog plana (a zar{ava se godina), od ~ega MO – 110.210.218,25 dinara<br />
ili 25,63 %, a G[ 32.525.689 dinara ili 74,36 %.<br />
Ukupne neizmirene obaveze prema snabdeva~ima Vojske iznose preko 4,7 miliona dinara,<br />
dakle veoma izra`ena nelikvidnost {to stvara dodatne probleme, jer ve} neka preduze}a<br />
najavljuju prekid snabdevanja zbog nepla}anja ra~una.<br />
Plate profesionalnih vojnika jo{ nisu ispla}ene za novembar, za {ta je potrebno 1.750.000<br />
dinara uz veoma nisku vrednost boda (prose~na plata 181 dinar). Tako|e nije izvr{ena isplata<br />
naknada rezervnom sastavu i vojnicima na odslu`enju vojnog roka i za to je potrebno<br />
3.137.305 dinara (prosek primanja 94 dinara za v/o i 20 dinara za vojnike), {to ukupno iznosi<br />
4.887.306, – dinara.<br />
Poseban problem predstavlja nemogu}nost isplate jednokratne nov~ane pomo}i u smrtnim<br />
slu~ajevima i slu~ajevima o{te}enja organizma, za {ta je potrebno 140.000 dinara. Reagovanja<br />
porodica poginulih i invalida su izuzetno nepovoljna.<br />
Od ukupno dozna~enih sredstava iz bud`eta G[ (32.095.689 dinara), utro{eno je za li~ne<br />
rashode 59,68 % a za materijalne rashode 40,32 %. Prose~no mese~no je dozna~eno 2,6<br />
miliona dinara ili 66,87 dinara mese~no po vojniku. Materijalni rashodi po vojniku za ceo<br />
period od 01. 01. do 12. 12. 1994. g. iznose 376,14 dinara. (detaljnije u prilogu br. 10)<br />
Po{tovana gospodo poslanici, G[ SVK u sastavu sa MO, blagovremeno je sa~inio Predlog<br />
financijskog plana za 1995. godinu na ukupan iznos potrebnih sredstava od 237.360.556<br />
dinara u varijanti MIR, a u varijanti RAT 376.195.231 dinara.<br />
Pre toga potrebno je da se hitno obezbede nov~ana sredstva za financiranje stvarnih obaveza<br />
do kraja ove godine, kao i za po~etno financiranje u narednoj godini dok se ne usvoji Bud`et.<br />
Ako se ovo ne mo`e obezbediti, potrebno je hitno sagledati mogu}nost obezbe|enja<br />
materijalnih sredstava za operaciju “PAUK”.<br />
278
Napominjem da u slu~aju totalne agresije na RSK SVK nema potrebne rezerve municije,<br />
goriva, ode}e, obu}e i artikala hrane.<br />
Tako|e predla`em da se izna|u mogu}nosti izmirenja obaveza putem kompenzacije, cesije i<br />
asignacije, za {ta je potrebna puna saradnja svih ministarstava, a posebno odbrane i financija.<br />
Isto tako, moramo ulo`iti napore da zajedni~ki doradimo neophodnu pravnu regulativu za<br />
varijante rata i mira, po{to nije donet veliki broj propisa koje je trebalo doneti iz oblasti<br />
Zakona o odbrani i Zakona o Srpskoj Vojsci Krajine.<br />
Prilozi: 83<br />
– Prilog 1: “Preglad utro{ene municije od strane jedinica anga`ovanih u operaciji “PAUK”.<br />
– Prilog 2: “Pregled MS dobivenih posebnom linijom snabdevanja preko grupe “PAUK”.<br />
– Prilog 3: “Pregled potrebnih koli~ina kriti~ne mnicije”.<br />
– Prilog 4: “Pregled izdatog goriva i maziva”.<br />
– Prilog 5: “Pregled izdatih osnovnih sredstava za potrebe operacije “PAUK”.<br />
– Prilog 6: “Pregled potrebnih koli~ina municije za zavr{etak operacije PAUK”.<br />
– Prilog 7: “Pregled MS nabavljenih od strane MO RSK za potrebe vojske u novembru i<br />
decembru ove godine”.<br />
– Prilog 8: “Pregled nabavljenih InMS u 1994. g. – OPREMA”.<br />
– Prilog 9: “Pregled nabavljenih InMS u 1994. g. – HRANA”.<br />
– Prilog 10: “Realizacija financijskog plana SVK”.<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR., 2., kut. 371.<br />
18<br />
1994., prosinac 18.<br />
Izvje{}e Komande “Pauk” Glavnom {tabu SVK o situaciji na boji{tu u napadu na za{ti}enu<br />
zonu Biha} te novim pravcima napadne akcije<br />
Republika Srpska Krajina<br />
Komanda “Pauk”<br />
Str. pov. br. 187-6/3<br />
18. 12. 1994. godine<br />
G[ SVK<br />
Redovni borbeni izve{taj<br />
Karta: 1:50.000 listovi, Karlovac 3 i 4<br />
83 Prilozi su izostavljeni.<br />
279
1. Neprijatelj je oja~ao snage u rejonu Prokresa – Sejdinova Kosa, snagama koje su se izvukle<br />
iz V. Kladu{e i Plazikura. Ove snage se cene na 250 vojnika, koji stalno izgradjuju nova<br />
utvrdjenja.<br />
IKM 505. i 506. brigade nalazi se pokraj puta V. Kladu{a-Vrnogra~ u mestu Kosa u<br />
neposrednoj blizini d`amije i stare osnovne {kole.<br />
U toku dana neprijatelj je poku{ao protivnapad na Jelinjak ali bez uspeha.<br />
2. U toku dana nisu izvodjena b/d. Izvr{ena su komandantska i komandirska izvidjanja,<br />
pregrupisavanje snaga i priprema za dalja dejstva. Gubitaka nije bilo.<br />
3. Odlu~io sam: produ`iti napad glavnim snagama pravcima: s. Dizdarevi}i – s. Husidi}i-grad<br />
i tt. 218 Dizdarevi}a Brdo a pomo}nim snagama na pravcima: Hegi}a Glavica – Gladno Brdo<br />
– Podzvizd i Barake – Kantarevac.<br />
Cilj: otse}i i razbiti snage neprijatelja na pravcima napada i u zahvatu komunikacije V.<br />
Kladu{a – Podzvizd, stvoriti uslove za dalja dejstva na pravcima: Todorovo i Vrnogra~.<br />
Istovremeno obezbediti krila i bokove i razbiti eventualne p/n na pravcima: Pe}igrad – Mala<br />
Kladu{a i Podzvizd – Rajnovac.<br />
Gotovost veza u 05,00 ~asova 19. 12. 1994. godine.<br />
Gotovost za napad u 06,00 ~asova 19. 12. 1994. godine.<br />
komandant<br />
general-major<br />
Mile Novakovi} M. P. 84<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 18. 12. 1994.<br />
19<br />
1995., sije~anj 6.<br />
Obavijest Komande 15. pje{a~ke brigade SVK podre|enim postrojbama o trenutnoj situaciji<br />
na boji{tu te razlozima zastoja u napadnoj akciji na za{ti}enu zonu Biha}<br />
KOMANDA 15. pbr.<br />
Pov. br. 2<br />
06. 01. 1995. godine<br />
Informacija o aktuelnim pitanjima<br />
– Dostavlja-<br />
KOMANDI – JEDINICI – II pb.<br />
1. Kod boraca se ispredaju razne pri~e o Biha}u {ta }e biti i kako }e biti. Operacija za Biha}<br />
i slom 5. korpusa je u zastoju zbog rati{ta na grahovsko-glamo~kom pravcu. Dok se ovo rati{te<br />
84 Prijemni pe~at: Brzojav br. 202, primljen 18. 12., potpis ne~itak.<br />
280
smiri nastavlja se akcija za Biha} i slom 5. korpusa. Dakle, ne odustaje se od Biha}a.<br />
Dostignuti polo`aji moraju se maksimalno ~vrsto dr`ati, posebno na pravcu na{e brigade, jer<br />
sa na{ih polo`aja najpozitivnije su {anse dalje za Biha}, zato se ne smijemo pomjeriti ni stope<br />
nazad. Pucanje na{e linije ne smije se dozvoliti po bilo koju cijenu, jer bi sve postignuto,<br />
posebno na{e uklinjenje totalno propalo, a da se ne govori kolike bi bile katastrofalne<br />
posljedice proboja na{e linije bilo gdje. U dosada{njem osloba|anju teritorije najvi{e je<br />
postignuto na pravcu dejstva na{e brigade, na ~emu nam je dato priznanje i to je jedan od<br />
elemenata koji nas obavezuje na ~vrsto dr`anje linije i spremnost za pokret naprijed.<br />
2. Pojava samovoljnog napu{tanja polo`aja, od strane pojedinaca, su sve u~estalija pojava. To<br />
izaziva slabljenje linije i ~e{}a ranjavanja i pogibije boraca. Odgovornost za na{e gubitke u<br />
prvom redu snose dezerteri i svi oni drugi koji izbjegavaju borbenu liniju, jer neprijatelj<br />
dejstvuje upravo tamo gdje je slaba linija odbrane. Svi bjegunci ubudu}e }e se upu}ivati na<br />
druga najte`a rati{ta i najstro`ije biti ka`njeni za ranjavanje i pogibiju na{ih boraca jer su isti<br />
neposredno odgovorni za ovo.<br />
3. Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo vezano za ~vrsto dr`anje dostignutih linija<br />
odbrane, kao i izuzetno velikih problema oko odmaranja boraca i posjeta porodicama.<br />
Omogu}i}e se kra}e vrijeme oko 3-5 dana za odmaranje i posjeta porodicama za do 10%<br />
boraca u smjeni. Ali se prije toga moraju prikupiti svi bjegunci i drugo nedovoljno<br />
anga`ovano ljudstvo brigade u prvom redu iz pozadine da se oja~aju borbene linije i omogu}i<br />
brojnije odmaranje boraca sa prve borbene linije. O~ekujemo povratak na{e ~ete sa<br />
grahovskog rati{ta koja }e se poslije kra}eg odmaranja uklju~iti i oja~ati na{ borbeni poredak<br />
kao i odmaranje uve}anog broja boraca. O svim dogovorenim pojedinostima vezano za<br />
odmaranje i posjete porodicama boraca bi}ete obavje{teni preko starje{ina jedinica.<br />
4. Vezano za omogu}avanje odvo`enja preostalog prikupljenog poku}stva za porodice boraca,<br />
obezbjedi}emo preko op{tine, jer je to u njenoj nadle`nosti, da se odveze preostali dio i to<br />
samo ono {to se odnosi na poku}stvo, u prvom redu {poreti na drva, kau~i, posteljina, posu|e<br />
i druge stvari iz domena poku}stva, dok vo`nja ma{ina, priklju~aka i drugih stvari van<br />
poku}stva ne}e se dozvoliti. Dozvoli}e se da po jedan borac iz voda bude u pratnji stvari, da<br />
bi iste stigle na pravu adresu.<br />
Pojedina~ni zahtjevi i obra}anja, za izvo`enje potrebne robe, se zabranjuju.<br />
5. Glasine koje se ~uju kod boraca da su linije na{e odbrane na Grabe`u slabe nisu ta~ne.<br />
Pri`eljkivanje boraca kao i {irenje glasina da }e na{a brigada pre}i na na{e stare polo`aje u<br />
Pritoci i drugim mjestima su neosnovani za sada{nju situaciju i od toga za sada nema ni{ta.<br />
6. Na grahovskom rati{tu postignuti su dobri uspjesi. Na{a ~eta koja je jo{ tamo na rati{tu,<br />
oti{la je besprijekorno i tamo postigla vidne rezultate. Prvi su krenuli u napad, zarobili<br />
petnestak usta{a, jedan VBR i odre|en broj drugih borbenih sredstava o ~emu nemamo<br />
pojedinosti. Obavje{teni smo da je u svim akcijama koja je izvodila na pomenutom rati{tu<br />
slu`ila za primjer drugima. O~ekujemo povratak ove ~ete.<br />
7. U provo|enju dodatnih obaveza i nare|enih zadataka tra`imo odgovornost komandira<br />
odjeljenja, komandira vodova i ~eta, komandanata bataljona i ostalog starje{inskog kadra<br />
posebno u ~vrstom dr`anju odbrambene linije, za{titi ljudskog `ivota, provo|enje rada i<br />
discipline u jedinicama, doslednom provo|enju odmaranja boraca i drugim pitanjima.<br />
281
Sa ovom informacijom upoznati sve borce.<br />
MP/V\ KOMANDANT<br />
pukovnik<br />
Ratko [krbi}, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
Republika Hrvatska, Glavni sto`er Hrvatske vojske, 1995.<br />
20<br />
1995., velja~a 17.<br />
O{trelj – Petrovac<br />
Poziv na sastanak Komande “Pauk” zapovjednicima korpusa i predstavnicima G[ VRS i<br />
SVK radi analize zastoja u napadu na za{ti}enu zonu Biha}<br />
Republika Srpska<br />
VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE<br />
KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA<br />
O{trelj-Petrovac<br />
Broj: Str. pov. broj: 3-30<br />
Datum, 17. 02. 1995. godine<br />
VRLO HITNO !<br />
GLAVNOM [TABU VRS<br />
(na li~nost N[)<br />
Koordinacija procene daljih<br />
b/d, na znanje,<br />
dostavlja.-<br />
Od Republike Srpske Krajine Komande “PAUK” dobili smo akt str. pov. br. 197-170 od 16.<br />
02. 1995. godine, sa kojim poziva na sastanak radi dalje koordinacije i procene b/d slede}e<br />
li~nosti:<br />
- Komandanta G[ SVK<br />
- Komandanta 21., 15., 39. korpusa SVK i<br />
- Komandanta 2. KK VRS<br />
1. U aktu navode da b/d sa 5. K vremenski traju vi{e od tri meseca, a da jo{ nismo osvojili<br />
ve}i deo teritorije, niti je 5. K. vojni~ki pora`en.<br />
Zbog vrlo slo`ene vojno-politi~ke situacije, a u cilju {to br`eg slamanja 5. K neophodan je<br />
dogovor najodgovornijih komandanata u cilju procene i dono{enja zaklju~aka za dalja b/d.<br />
2. Predla`u da se sastanak odr`i 19. 02. 1995. godine, u 10,00 ~asova, u Komandi “PAUK”<br />
u s. [iroka Rijeka.<br />
282
3. Smatramo da bi ovom sastanku trebao li~no prisustvovati i predla`em da istom prisustvuje<br />
predstavnik G[ VRS.<br />
KOMANDANT<br />
pukovnik<br />
Radivoje Tomani}, Šv.r.š<br />
M. P. 85<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
Preslika u posjedu prire|iva~a<br />
21<br />
1995., o`ujak 1.<br />
Petrinja<br />
Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu odbrane RSK da analizira doga|aje na rati{tu u<br />
zapadnoj Bosni, gdje je petrinjska brigada imala velike gubitke, te odgovori na pitanja o<br />
gubitku teritorija od 1992.-1994.<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA<br />
Broj: 01-145/95.<br />
Petrinja, 01. 03. 1995.<br />
M. P. 86<br />
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE<br />
K N I N<br />
MINISTARSTVO ODBRANE<br />
n/r gosp. Rade Tanjga<br />
Predmet: Zahtjev za realizaciju<br />
Odluke broj: 01-144/95.<br />
Dana 28. 02. 1995. godine odr`ana je 4. vanredna sjednica Skup{tine op{tine Petrinja.<br />
Zahtjev za odr`avanje sjednice u skladu sa Poslovnikom, Predsjedniku Skup{tine uputilo je<br />
18 odbornika svih stranaka i partija, sa predlo`enim dnevnim redom i to:<br />
1. Analiza doga|aja na rati{tu Zapadne Bosne<br />
2. Analiza poduzetih mjera u svrhu pravovremene odbrane podru~ja op{tine Petrinja.<br />
Prva ta~ka dnevnog reda definisana je na osnovu tragedije boraca 31. p. br. na rati{tu Zapadna<br />
Bosna i to po tre}i put. Naime, borci ove brigade od 11-og mjeseca 1994. godine do kraja<br />
85 Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa.<br />
86 Prijemni pe~at: RSK, Ministarstvo odbrane, br. 156-3, primljeno 15. 3. 1995.<br />
283
februara ove godine, stradali su tri puta. Brigada je izgubila 5 boraca – poginuli, 26 boraca je<br />
nestalo, a prema jo{ nepotpunim podacima, vi{e od 20 ih je ranjeno.<br />
Briga o porodicama poginulih, nestalih i ranjenih boraca je obaveza dru{tva, no odbornici su<br />
u svojim diskusijama i donijetim odlukama konkretno zatra`ili i odgovore na brojna pitanja<br />
koja im predstavnici civilnih organa vlasti nisu mogli dati, kao ni prisutni predstavnici Srpske<br />
vojske Krajine. Naime, sjednici Skup{tine nije prisustvovao K-dant 31. p.br. ve} Na~elnik<br />
{taba brigade, a nije imao ovla{tenja Komandanta, prema vlastitoj izjavi da prisutne upoznaje<br />
sa pojedinostima tragedije u Brezovu Polju – Zapadna Bosna, dana 23. 02. 1995. godine, u<br />
kojoj je jedan borac poginuo, a 22 se vode kao nestala.<br />
Na~elnik {taba je iznosio svoje mi{ljenje o uzrocima tragi~nih doga|aja, jer kompletna analiza<br />
i izvje{taj o istima, prema izjavi Na~elnika, jo{ nije sa~injena.<br />
Sjednici je prisustvovao Komandant 39. Korpusa SVK i predstavnik Korpusa za moral i<br />
vjerska pitanja.<br />
U ~etvoro~asovnoj raspravi otvorena su mnoga sporna pitanja i to:<br />
– na osnovu ~ijeg naloga borci Srpske vojske Krajine, a samim tim i 31. p.br., idu na rati{te<br />
Zapadne Bosne? Cilj akcija vo|enih na rati{tu Zapadne Bosne, kako vojni i politi~ki,<br />
odbornicima je jasan, ali im nije jasno za{to akcija nije realizirana u odre|enom roku, do kad<br />
}e trajati dr`anje polo`aja 2 – 3 km u dubinu zapadno-bosanskog teritorija koji kontroli{u<br />
pripadnici Narodne odbrane Fikreta Abdi}a.<br />
– za{to je na dostignutim polo`ajima pored boraca prisutno i civilno stanovni{tvo, za koje se<br />
pretpostavlja da dojavljuje potrebne informacije neprijatelju?<br />
– tko je odgovoran za prisutan i gotovo legalan “{verc” na granicama RSK sa Zapadnom<br />
Bosnom?<br />
– za{to na rati{te odlaze borci neobu~eni, fizi~ki nepripremljeni, bolesni i nedovoljno<br />
opremljeni materijalno-tehni~kim sredstvima? (moto-role)<br />
U posljednjim tragi~nim doga|ajima, u jedinici petrinjske brigade bio je samohrani otac<br />
djeteta starog 12 godina (vodi se kao nestao), borac ro|en 1936. godine, borac te`ak 120<br />
kilograma, umro u trenutku napada od sr~anog udara.<br />
– za{to je Srpska vojska Krajine od dolaska snaga UN-a samo gubila teritorij (Maslenica,<br />
Miljeva~ki plato, Meda~ki d`ep, a primjer u zoni odgovornosti 31. p.br. Pribilovi} brdo), a<br />
ni{ta nije povratila, te za{to u njezinim redovima vlada rasulo?<br />
– na osnovu kakve procjene je izvr{ena mobilizacija 19. 11. 1994. godine koja je dovela do<br />
kolapsa privrede?<br />
Molimo Vas, da Odluku broj: 01-144/95., kao i predmetni Zahtjev proslijedite Glavnom<br />
{tabu Srpske vojske Krajine, Vrhovnom savjetu odbrane, te Vladi Republike Srpske Krajine,<br />
kako bi se ista u potpunosti realizovala.<br />
Istovremeno Vas molimo, da u skladu sa svojim nadle`nostima poduzmete sve mjere kako bi<br />
odbornici Skup{tine op{tine Petrinja dobili u najskorije vrijeme istinite i potpune odgovore<br />
na postavljena pitanja.<br />
U nadi da }emo nai}i na Va{e razumijevanje pozdravljamo i zahvaljujemo.<br />
S po{tovanjem!<br />
Dostaviti: SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA<br />
1. Ministarstvo odbrane P R E D S J E D N I K:<br />
284
2. Arhiv Skup{tine<br />
3. Arhiva Nikola Rai{i}, in`.el.teh., Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 5., ur. br. 156-3/1995.<br />
1995., travanj 10.<br />
Izvje{}e Glavnog {taba SVK Slobodanu Milo{evi}u, Milanu Marti}u i Mom~ilu Peri{i}u o<br />
aktivnostima hrvatskih snaga, stanju u zapadnoj Bosni, stanju morala u jedinicama,<br />
kadrovskoj problematici i odnosima s UNPROFOR-om u prvom tromjese~ju 1995.<br />
22<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNA<br />
GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE STROGO POVJERLJIVO<br />
STR. POV Br. 3-171<br />
10. 04. 1995.<br />
Redovni operativni<br />
izvje{taj G[ SVK,<br />
d o s t a v lj a. -<br />
KABINETU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRBIJE<br />
(na li~nost g. Slobodana Milo{evi}a)<br />
KABINETU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE<br />
(na li~nost g. Milana Marti}a)<br />
NA^ELNIKU GENERAL[TABA VOJSKE JUGOSLAVIJE<br />
(na li~nost general-pukovnika Mom~ila Peri{i}a)<br />
1. Neprijateljske snage<br />
Na teritoriji RH nastavlja se mobilizacija i ve`bovne aktivnosti HV. U toku su aktivnosti HV<br />
na pripremi i izvo|enju intervidovske ve`be na prostoru ZP Osijek. U tom cilju izvr{ena je i<br />
mobilizacija dela specijalnih jedinica MUP-a RH i dovo|enje u o~ekuju}e rejone.<br />
Na potezu Marinci – Jarmina – Kortina – Hrastin – Vladislavci prime}uje se intenzivna izv.<br />
obave{tajna aktivnost gde jedinice HV ulaze u tampon zonu i vr{e utvr|ivanje.<br />
Prema zoni odgovornosti 18. K poslednjih dana HV vr{i mobilizaciju i dovo|enje ljudstva u<br />
{iri rajon N.Gradi{ke-Psunja, a delom i u UNPA zoni na podru~ju oko Pakraca.<br />
Prema zoni odgovornosti 15. i 21. K poja~ano je grupisanje usta{kih snaga i borbene tehnike.<br />
Poslednjih dana u {iri rajon Peru{i}a (z/o 15. K) uo~eno je prisustvo i dela 4. gbr (Split).<br />
U zoni odgovornosti 7.K usta{e nastavljaju sa dejstvima i posedanjem dominantnih visova na<br />
pl. Dinari, uz svakodnevno dejstvo artiljerijom po rejonima s. Uni{ta. Poja~ana izvi|a~ka<br />
aktivnost usta{a ispoljena je na pravcu Pakovo Selo – @itni} – s. Dabar – leva obala jezera<br />
Peru~a.<br />
285
Stanje u AP ZB:<br />
Jedinice NO AP ZB i dalje imaju inicijativu i ozbiljno ugro`avaju Vrnogra~. Ja~e snage 5.K<br />
tzv. A BiH izvr{ile su napad na jedinice VRS u reonu ^ota i Pr{inih uvala (pl. Plje{evica), gde<br />
su nakon `estoke borbe zaustavljene. Verovatni cilj napada bio je repetitor na pl. Plje{evici.<br />
Zaklju~ci i predvi|anja:<br />
Prema RSK o~ekivati je u narednom periodu poja~anu aktivnost HV i ubacivanje manjih<br />
IDG.<br />
Napadna dejstva {irih razmera sa teritorije Hrvatske ne treba o~ekivati u narednih 7-10 dana.<br />
Ofanzivna dejstva snaga 5. K prema RSK narednih dana se ne o~ekuju, izuzev ubacivanja<br />
izvi|a~ko-diverzantskih grupa na Plje{evicu.<br />
2. Na{e snage<br />
Glavni {tab i komande jedinica SVK prate aktivnosti HV i snaga 5. muslimanskog korpusa i<br />
preduzimaju neophodne mere u cilju spre~avanja iznena|enja. U zoni odgovornosti 7., 15. i<br />
21. K podignuta je borbena gotovost dela jedinica. Najve}e anga`ovanje vojnika i jedinica<br />
imamo na prostoru planine Dinare, zatim na pravcima koji od Gospi}a i Ogulina izvode ka<br />
Slunju i Li~kom Petrovom Selu, deo snaga je aktiviran prema planini Plje{evici. Borbena<br />
gotovost je podignuta i kod jednica na prostoru Z. Slavonije, zbog pokreta i grupisanja koje<br />
vr{i HV.<br />
Te`i{te rada i anga`ovanja svih organa komandovanja usmereno je na zadatku borbene obuke.<br />
Pod kraj marta sa delom jedinica korduna{kog korpusa uz anga`ovanje avijacije i 44. rbr<br />
izvedena je zajedni~ka takti~ka ve`ba “Uzvratni udar”. Na ve`bi su izvr{ena bojna ga|anja sa<br />
artiljerijom, tenkovima, strelama 2M, oru|ima za neposredna ga|anja. Izvedena je takti~ka<br />
ve`ba sa bojnim ga|anjem jedne oja~ane pe{adijske jedinice iz sastava 13. pbr. U toku je<br />
priprema sli~ne vrste na {irem prostoru Dinare.<br />
Na obuci se nalazi martovska partija regruta. Posle mesec dana obu~avanja svi mladi vojnici<br />
su osposobljeni za uklju~ivanje u borbena dejstva u ulozi vojnika pe{aka.<br />
Na sta`iranju se nalazi prva generacija slu{alaca {kole rezervnih oficira (pe{adija i artiljerija), a<br />
u nastavnom centru u toku su kursevi komandira ~eta-baterija i komandanta brigada.<br />
U skladu sa zahtevima borbene gotovosti u toku je dogradnja sistema povi{enih mera stalne<br />
b/g sa promenama u planovima uzbunjivanja i pripravnosti i operativnog de`urstva.<br />
Iz sastava SVK (iz 21. i 39.K) u operaciji “Pauk” na teritoriji AP ZB anga`ovano je 700<br />
boraca.<br />
U toku proteklog meseca izvr{ene su neophodne pripreme oko prihvata, obuke i planiranja<br />
upotrebe dobrovoljaca na teritoriji RSK.<br />
U I. tromese~ju 1995. g. nastavljena je popuna i formiranje komandi i jedinica RV I PVO<br />
SVK i to:<br />
– U toku je preformiranje organizacijsko-formacijske strukture organa RV i PVO; adekvatno<br />
na{im potrebama i uslovima;<br />
– 44. raketna brigada je nastavila sa popunom komande i jedinica po dubini, tako da se u<br />
funkciju stavljaju sva sredstva koja smo dobili iz RV i PVO VJ;<br />
– 105. vazduhoplovna brigada je popunjena pilotima i vazduhoplovno – tehni~kim kadrom<br />
za 728. mhe do potrebnog broja, dok je popuna pilotima aviona u 249. elba nedovoljna, te<br />
je mogu}e upotrebiti samo jedno avijacijsko odelenje. Razlog za slabu popunu je u tome {to<br />
ne raspola`emo savremenijim tipovima aviona (G-4, ORAO ili MIG-21) na kojima piloti u<br />
sastavu RV i PVO VJ sada izvr{avaju leta~ke zadatke.<br />
286
– Izvr{ena je popuna 61. me{ovite eskadrile lake borbene avijacije sa 3 aviona tipa “Kraguj”,<br />
jednim helikopterom HT-40 i jednim HN-42.<br />
U toku je popuna i formiranje raketnog diviziona “Dvina” u zoni odgovornosti 11. korpusa.<br />
2.1. Stanje morala<br />
Stanje morala u SVK zadovoljava zahteve b/g. Na moral negativan uticaj ima<br />
nefunkcionisanje pravne dr`ave i sporo re{avanje problema koji optere}uju funkcionisanje<br />
sistema odbrane. Ministarstvo odbrane ne uspeva da obezbedi novac za plate i snabdevanje<br />
SVK, gorivo i druga neophodna sredstva.<br />
Odluka Saveta bezbednosti broj 981 uglavnom je nai{la na negativan odjek, posebno deo<br />
kojim se predvi|a da me|unarodne snage posedaju granicu izme|u RSK i RS i granicu<br />
izme|u ovih republika sa Srbijom.<br />
U sklopu posete Univerzitetu “Nikola Tesla” grupa profesora, na ~elu sa podpredsednikom<br />
skup{tine Srbije Vojom Andri}em, posetila je neke jedinice SVK.<br />
Od 01.01. do 10.04.1995. godine SVK imala je 41 poginulog, 39 ranjenih i 28 nestalih.<br />
Najve}i broj ovih gubitaka imali su delovi jedinica koje se anga`uju po planu “Pauk”.<br />
2.2. Materijalno i zdravstveno obezbe|enje SVK<br />
Planiranje i realizacija Materijalno-zdravstvenog obezbe|enja SVK sve je te`a zbog<br />
neprekidno prisutnih problema u finansiranju. Nagomilani dugovi (trenutno iznose oko<br />
10.000.000 dinara) i permanentno i slabo finansiranje SVK onemogu}uje nabavku MTS, a<br />
neki segmenti PoOb-a dovedeni su u pitanje.<br />
Najve}i problem u funkcionisanju i realizaciji zadataka PoOb-a predstavlja nedostatak<br />
pogonskog goriva i maziva, rezervnih delova, nemogu}nost redovnog odr`avanja i remonta<br />
MTS.<br />
SVK nije dobila materijalno finansijski plan, a priliv nov~anih sredstava u bud`et je<br />
nedovoljan i neredovan, {to u zna~ajnoj meri onemogu}ava realizaciju planiranih zadataka<br />
PoOb-a. Ovaj problem naro~ito je izra`en u obezbe|enju nov~anih primanja i plata<br />
pripadnika SVK.<br />
Do sada nije re{eno pravo svojine nad nepokretnom imovinom, koji koristi SVK. Velik broj<br />
objekata biv{e JNA jo{ uvek nije predat na upravljanje i kori{tenje SVK {to izaziva ozbiljne<br />
probleme u stanovanju i sme{taju ljudstva i MTS.<br />
Na pozadinskom obezbe|enju SVK nalazi se grupacija Komande “Pauk” sa brojnim stanjem<br />
oko 11.000 ljudi, za ~ije obezbe|enje SVK izdvaja velike koli~ine MTS iz sopstvenih zaliha.<br />
Za protekli period rata istro{eni su svi resursi TMS, a njihov remont, zbog nedostatka r/d,<br />
sopstvenih remontnih kapaciteta i nedostatka nov~anih sredstava, gotovo da se i ne vr{i.<br />
Zbog stalno prisutnog problema obezbe|enja p/g znatno je umanjena b/g jedinica,<br />
obustavljeni su zapo~eti radovi na ure|enju teritorije, odustaje se od planiranih zadataka u<br />
obuci, a pojedine funkcije redovnog pozadinskog obezbe|enja jedinica su naru{ene.<br />
Usled nedostatka i konstantnog odliva stru~nih kadrova zdravstvene slu`be, primarna<br />
zdravstvena za{tita je nepokrivena. U slu~aju op{te agresije na RSK zdravstveno obezbe|enje<br />
SVK bilo bi dovedeno u pitanje. Zbog nedostatka profesionalnih oficira SnSl i izvr{enje<br />
redovnih zadataka je ugro`eno. SVK trenutno ne raspola`e zalihama lekova i potro{nog<br />
sanitetskog materijala, a snabdevanje putem humanitarne pomo}i sve je manje.<br />
Prijemom materijalnih sredstava iz Republike Srbije i od VJ u februaru i martu 1995. g.,<br />
stvorene su neophodne materijalne rezerve (municije i hrane) za ratne potrebe ~ime su u<br />
znatnoj meri ubla`eni problemi PoOb-a.<br />
287
2.3. Organizacijsko-formacijska i personalna problematika<br />
U proteklom periodu te`i{te aktivnosti bilo je na izradi predloga formacija brigada,<br />
pozadinskih baza i artiljerijskih jedinica SVK. Izra|en je predlog plana regrutovanja za 1995.<br />
koji }e biti razmatran na sastanku G[ SVK. Izra|ena je naredba o organizacijskoformacijskim<br />
promenama u SVK i izvodi dostavljeni pot~injenim komandama. Izvr{ene su<br />
pripreme za analizu putovanja i odliva v/o iz RSK. Izvr{ene su pripreme i pripremljen predlog<br />
za reviziju re{enja o osloba|anju od vojne obaveze lica mla|ih od 50 godina.<br />
Personalnu problematiku karakteri{e:<br />
a) Re{avanje dr`avljanstva SR Jugoslavije<br />
Zakon o Vojsci Jugoslavije, ~lan 8. stav 3. predvi|a da slu`bu u VJ mogu da vr{e samo<br />
jugoslovenski dr`avljani.<br />
Shodno tome pokrenuli smo pitanje re{avanja dr`avljanstva profesionalnih oficira i<br />
podoficira, koji su preme{teni i postavljeni u 40. Kadrovski centar G[ VJ, a nemaju<br />
dr`avljanstvo Republike Srbije ili Crne Gore odnosno Jugoslavije.<br />
Molbe sa neophodnim dokumentima dostavili smo Personalnoj upravi G[ VJ krajem<br />
februara 1994. g, misle}i da }e se re{iti br`e i u paketu.<br />
Ali nam je odgovoreno da se mora re{avati pojedina~no. Ovakav na~in re{avanja ide vrlo<br />
sporo i ote`ava re{avanje ostalih statusnih pitanja kao {to su:<br />
– otkup stana na teritoriji SR Jugoslavije<br />
– zaposlenje ~lanova porodica koji `ive na teritoriji SR Jugoslavije je ote`ano jer se tra`i da<br />
imaju dr`avljanstvo SRJ,<br />
– dobivanje dr`avljanstva za ~lanove porodica.<br />
b) Upu}ivanje stare{ina na privremeni rad u SVK<br />
Po~etkom marta 1995. g. Odelenje za kadrovske poslove 40. KC G[ VJ pozvalo je stare{ine<br />
ro|ene na teritoriji biv{e SR Hrvatske na razgovor u vezi dobrovoljnog upu}ivanja na<br />
privremeni rad u SVK.<br />
Metodom ankete izjasnilo se 112 stare{ina, od prisutnih oko 600, da `ele da idu. Daljnjom<br />
obradom i pripremama za odlazak u SVK, kona~an stav za odlazak dalo je 66 stare{ina.<br />
Na dan polaska i ulaska u autobus po~elo je kolebanje stare{ina i odustajanje, tako da je do{lo<br />
u SVK 30 stare{ina (15 oficira i 15 podoficira).<br />
Ovakav postupak dela stare{ina ostavio je negativan utisak na prisutne.<br />
Mislimo da bi trebalo stru~nom anketom utvrditi pravi uzrok slabijeg odaziva stare{ina. Da<br />
li je u pitanju strah od ratnih sukoba u RSK, neizvesnost u vezi povratka, li~ni problemi ili<br />
ne{to drugo. Od dobivenih podataka imala bi korist i Vojska Jugoslavije i SVK u daljnjem<br />
radu sa ljudima i analizi kadra.<br />
2.4. Stanje bezbednosti u jedinicama i na teritoriji<br />
1) Kontraobave{tajno obezbe|enje<br />
Bezbednosno stanje u RSK je i dalje veoma slo`eno na {to najvi{e uti~u strane obave{tajne<br />
slu`be kroz obave{tajnu, psiholo{ko-propagandnu i kriminalnu delatnost<br />
Organi bezbednosti su u poslednjih 15 dana otkrili i priveli 10 obave{tajno indiciranih lica<br />
od kojih su 2 stare{ine biv{e JNA.<br />
Strane obave{tajne slu`be posebno hrvatske i muslimanske, u saradnji sa predstavnicima<br />
UNPROFOR-a, UNCIVPOL-a i drugim stranim organizacijama, prikupljaju podatke o<br />
288
aktivnostima i merama SVK na planu suprostavljanja agresiji HV na RSK, posebno o<br />
mogu}nostima i utvr|enosti polo`aja.<br />
Registrovana je obave{tajna aktivnost UNPROFOR-a u 25 slu~ajeva prilikom snimanja,<br />
skiciranja i izvi|anja na{ih odbrambenih polo`aja i aerodroma Udbina.<br />
Promenom mandata UNPROFOR-a vode psiholo{ko propagandnu delatnost prema<br />
stanovni{tvu u smislu: Krajina }e biti sastavni deo Hrvatske, a cene da Hrvatima ne treba rat<br />
i ne}e ratovati, ve} }e ekonomskim merama i zatvaranjem granice RSK prema RS i SRJ<br />
krajinsko rukovodstvo biti primorano da prihvati re{enje koje nudi Zapad.<br />
Na{a saznanja ukazuju da su obave{tajne slu`be dnevno prisutne u prikupljanju podataka o<br />
SVK.<br />
2) Kriminal, {verc i razbojni{tvo<br />
Posebno zabrinjavaju}i problem je kriminal svih vrsta, bahato i siled`ijsko pona{anje i napadi<br />
na organe bezbednosti. U jedinicama se najvi{e krade gorivo, mazivo, akumulatori, sredstva<br />
veze, oru`je, municija i MES, ~ime se umanjuje borbena gotovost i borbena vozila<br />
onesposobljavaju.<br />
U stalnom je porastu {verc sa pripadnicima 5. K MV i Hrvatima, {to njihova vlast<br />
organizovano sprovodi, pa na taj na~in, pored {verca robe, prikupljaju se i obave{tajni podaci.<br />
Na suzbijanju {verca najvi{e se anga`uju jedinice VP, dok ve}i broj pripadnika milicije toleri{e<br />
{verc. Od pojedinaca u najvi{im dr`avnim organima, vr{en je pritisak da se legalizuje {verc i<br />
da se OB i vojna policija ne anga`uju. Ide se dotle da se pojedinim k-tima korpusa i OB<br />
diskretno savetuje da ne spre~avaju {verc, jer mogu biti likvidirani.<br />
Zbog nedostatka aktivnih stare{ina u ni`im jedinicama i ne funkcioni{e rukovo|enje i<br />
komandovanje, {to pogoduje java{luku. Ne preduzimaju se mere bezbednosti i bezbednosnog<br />
obezbe|enja. Materijalno-tehni~ka sredstva i tajni podaci se slabo {tite, a u nekim jedinicama<br />
skoro nikako. Prisutne su pojave nekontrolisane upotrebe oru`ja. Karakteristi~an je istup<br />
grupe od 12 boraca iz Obrova~ke brigade, koji su samovoljno napustili polo`aje na Dinari i<br />
uz upotrebu oru`ja vr{ili plja~kanje privatnih ugostiteljskih objekata na putu Obrovac-<br />
Dinara. Ova grupa je ispalila velike koli~ine municije u samom gradu Kninu. U stanovima<br />
uhap{enih vojnih obaveznika na|ena je velika koli~ina naoru`anja i municije i artikala<br />
vezanih za {vercovanje. Preduzete su disciplinske i druge zakonske mere. Na izdr`avanju<br />
vi{emese~nih zatvorskih kazni, nalazi se 8 vojnih obaveznika.<br />
Lo{em bezbedonosnom stanju u jedinicama SVK i na teritoriji doprinosi i nefunkcionisanje<br />
vojnih sudova i civilnog pravosu|a koje ne preduzima represivne mere prema nosiocima<br />
neprijateljske delatnosti, kriminala, {verca i dr.<br />
Naj~e{}e represivne mere preduzimaju k-ti brigada i korpusa {to nije dovoljno jer se celokupni<br />
dr`avni organizam ne anga`uje, pa se sti~e utisak da mo`e raditi ko kako ho}e.<br />
3. Odnosi sa UNPROFOR-om<br />
Po~etkom aprila 1995. godine (04. i 05. 04) odr`ana su dva sastanka na najvi{em nivou SVK<br />
i UNPROFOR-a.<br />
Na prvom sastanku razgovarali su komandant snaga UN-a, general Bernard Janvier i<br />
komandant G[ SVK Milan ^eleketi}, a drugom na~elnik G[ SVK i zamenik generala<br />
Janviera, gen. Crobbe.<br />
Na oba sastanka dominiralo je pitanje novo produ`enje mandata UNPROFOR-a, Rezolucija<br />
SB br. 981 i njeni vojni aspekti.<br />
289
Na oba sastanka istaknuto je da do 21. aprila gosp. Stoltenberg mora prikupiti sva relevantna<br />
mi{ljenja jedne i druge strane u cilju podno{enja izve{taja, a da }e stvarno delovanje novog<br />
mandata UNPROFOR-a po~eti 30. 06. 1995. g.<br />
4. Odluka<br />
Odlu~io sam odr`ati sada{nji nivo borbene gotovosti uz istovremeno preformiranje dela<br />
jedinica, prenose}i te`i{te aktivnosti na prostor planine Dinare, sa ciljem spre~iti iznenadna<br />
dejstva Hrvatske vojske i popravljanje njenog operativno-takti~kog polo`aja i biti u gotovosti<br />
za adekvatna protivdejstva.<br />
Pristupiti pripremama za spre~avanje posedanja granica izme|u RSK i RS od strane snaga<br />
UNPROFOR-a.<br />
K O M A N D A N T<br />
general-potpukovnik<br />
Milan ^eleketi}, Šv.r.š<br />
M.P. 87<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 3-171/1995.<br />
23<br />
1995., svibanj 5.<br />
O{trelj – Petrovac<br />
Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku u Kninu na kojemu je razmatrana<br />
situacija oko Biha}a te donesena odluka da jedinice MUP-a RS preuzmu zada}e Li~kog<br />
korpusa SVK u napadu na Biha} jer isti za to nema potrebnih snaga<br />
Republika Srpska<br />
VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE<br />
KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA<br />
O{trelj – Petrovac<br />
Broj: Str. pov. br. 66-62<br />
Datum: 05. 05. 1995. godine<br />
GLAVNOM [TABU VOJSKE<br />
REPUBLIKE SRPSKE<br />
(na li~nost komandanta)<br />
Dana 04. 05. 1995. godine, odr`an je zajedni~ki sastanak VK RS i RSK u Kninu.<br />
Ispred RSK88 prisustvovali su:<br />
87 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.<br />
88 Gre{ka, rije~ je o predstavnicima RS.<br />
290
– Predsednik Karad`i} 89<br />
– Predsednik Kraji{nik 90<br />
– ministar odbrane<br />
– ministar unutra{njih poslova<br />
– general Ninkovi} 91<br />
– puk. Tomani} 92 i savjetnici predsednika Suba{i} 93 i @upljanin. 94<br />
Ispred RSK bili su prisutni:<br />
– Predsednik Marti} 95<br />
– general ^eleketi} 96<br />
– ministar unutra{njih poslova.<br />
Pored sagledavanja izvana i posledica u Zapadnoj Slavoniji razgovaralo se {ta dalje raditi.<br />
Izlo`io sam slo`enost situacije na Dinari i Plje{evici i mogu}e namere neprijatelja (spajanje sa<br />
5. K tzv. A BiH i ugro`avanje prestonice Knina) i shodno tome predlo`io da se zajedni~ki<br />
po~ne re{avati Dinara i Plje{evica. Na~elno je to prihva}eno. Predsednik Karad`i} je naredio<br />
da MUP RS dana 06. 05. 1995. godine, uputi dva odreda specijalne policije i tri ~ete jedinica<br />
posebne namene radi izvo|enja dejstava na Plje{evici.<br />
Smatram da }e jedinice MUP-a dati doprinos i obezbediti energi~nija dejstva ka Biha}u, jer<br />
se od li~kog Korpusa ne mo`e o~ekivati puno.<br />
Li~no smatram da je SVK u nokdaunu da preduzimaju odre|ene mere, ali jo{ uvek<br />
nedovoljno energi~no. Muslimani prebacuju sve snage prema Iza~i}u, i u slu~aju napada<br />
usta{a u cilju spajanja sa 5. K ima}e mnogo problema i ne}e uspe{no se odbraniti.<br />
Preduzeo sam sve mere da branim dostignute linije.<br />
Molim Vas da ove procene imate u vidu i da se u krajnjoj nu`di mo`e i mora pomo}i<br />
blagovremeno.<br />
Za KOMANDANT-a<br />
pukovnik<br />
Radivoje Tomani}<br />
.........., 97 Šv.r.š M. P. 98<br />
Preslika, strojopis, }irilica<br />
Preslika u posjedu prire|iva~a<br />
89 Radovan.<br />
90 Mom~ilo.<br />
91 [piro.<br />
92 Radivoje.<br />
93 Petar.<br />
94 Stojan.<br />
95 Milan.<br />
96 Milan.<br />
97 Potpis ne~itak.<br />
98 Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa.<br />
291
24<br />
1995., svibanj 27.<br />
O{trelj – Petrovac<br />
Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku s Milom Mrk{i}em, zapovjednikom<br />
Operativne grupe “Pauk”, na kojemu su razmatrane akcije protiv 5. korpusa A BiH te<br />
hrvatskih snaga na Dinari i Livanjskom polju<br />
R e p u b l i k a S r p s k a<br />
VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE<br />
KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA<br />
O{trelj-Petrovac<br />
Broj: Str. pov. br. 701-18<br />
Datum: 27. 05. 1995. godine.-<br />
VRLO HITNO<br />
GLAVNI [TAB VOJSKE<br />
REPUBLIKE SRPSKE<br />
(Na li~nost komandanta)<br />
Dana 22. 05. 1995. godine u Grahovu je, na moju molbu odr`an sastanak sa<br />
komandantom SVK generalom Mrk{i}em, 99 komandantom 7. i 15. K SVK i komandantom<br />
2. KK, sa slede}im dnevnim redom.<br />
1. Operativno-takti~ki polo`aj jedinica 2. KK, 7. i 15. Korpusa od uticaja na 2. KK<br />
2. Razmatranje zajedni~kih aktivnosti u odnosu na 5. K ABiH i usta{ke snage u<br />
Livanjskom polju i Dinari.<br />
O odr`anom sastanku odmah sam usmeno izvestio, pisani dokumenat nisam dostavljao jer je<br />
general Mrk{i} rekao da se sastaje 25. 05. 1995. godine sa komandantom G[ VRS, gde }e<br />
mu izlo`iti zaklju~ke sa sastanka.<br />
Generala Mrk{i}a sam upoznao sa operativno-takti~kim polo`ajem na{ih snaga prema 5. K<br />
ABiH posle njihove ofanzive i predo~io mu da je dalje ovakvo pona{anje SVK i NO ZB<br />
neodr`ivo kao i to da taj muslimanski korpus u potpunom okru`enju se uspe{no nosi sa tri<br />
Korpusa SVK, 2. KK i pripadnicima NO ZB. To sam potkrepio ~injenicom da i sada kada<br />
traje muslimanska ofanziva ni SVK ni NO ZB ne preduzimaju makar demonstrativna dejstva<br />
prema 5. K ABiH.<br />
Upozorio sam ga i na namere usta{a preko Dinare, to jeste da je glavni cilj odsecanje Knina i<br />
ugro`avanje prestolnice RSK.<br />
General Mrk{i} se slo`io da nismo radili zajedno i organizovano u odnosu na 5. K ABiH.<br />
Istakao je da je komanda “PAUK” sada njemu pot~injena te da moramo brzo zajedno i<br />
organizovano izvesti operaciju za razbijanje 5. K ABiH radi ~ega je i kod Vas trebao do}i.<br />
Spominjao je 28. 05. 1995. godine kao dan po~etka zajedni~kog slamanja 5. K. Posle<br />
operacije 5. K istim sistemom bi se i{lo i na ~i{}enje Livanjskog polja i Dinare od usta{a.<br />
99 Mile.<br />
292
Kako do danas zvani~no nisam dobio instrukcije ili nare|enje molim Vas i predla`em:<br />
1. – Da Na~elnik glavnog {taba VRS hitno do|e u z/o 2. KK kako bi se na licu mesta sagledao<br />
operativno-takti~ki polo`aj jedinica, procenila situacija i vama dao predlog za dalja dejstva.<br />
2. – Molim Vas da se sa generalom Mrk{i}em proceni mogu}nost i sa~ini hitno zajedni~ki<br />
plan operacije za razbijanje i uni{tenje 5. K ABiH jer je to nu`no i za RS i za RSK (za RSK<br />
da se ne probije koridor prema Hrvatskoj, prikloni drugoj strani, a za nas je zna~aj sadr`an<br />
u predhodnom stavu, {to jo{ vi{e mo`e uslo`iti skora ofanziva usta{kih snaga na Dinari), a<br />
za RS jer se posti`u strate{ki ciljevi u ovom prelomnom i te{kom vremenu.<br />
3. – Molim Vas da hitno i neodlo`no donesete odluku po prethodne dve ta~ke jer vreme ne<br />
radi za nas, a stanje u z/o 2. KK je izuzeto slo`eno.<br />
K O M A N D A N T<br />
p u k o v n i k<br />
Radivoje Tomani}<br />
Rade ............ 100Šv. r.š<br />
M.P. 101 M.P. 102<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
Preslika u posjedu prire|iva~a<br />
25<br />
1995., lipanj 9.<br />
Knin<br />
Informacija Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o prodoru hrvatskih snaga prema<br />
planini [ator, stanju na rati{tu oko Biha}a te preletu zrakoplova iz Hrvatske koji<br />
opskrbljuju za{ti}enu zonu Biha} i 5. korpus Armije BiH<br />
G[ SRPSKE VOJSKE KRAJINE VOJNA TAJNA<br />
Odelenje za obave{tajne poslove Strogo pov.<br />
Str. pov. broj 2/2319-2<br />
Dana, 09. 06. 1995. godine<br />
OBAVE[TAJNA INFORMACIJA<br />
Jedinice VRS nastavljaju sa aktivnim b/d grebenom Dinare. Do sada je ovladano objektima<br />
Manita draga, Vis (tt. 1658) i Velika Privija. Momentalno se vode borbe za Veliki Cilj, M.<br />
Cilj, Mali Bat (09. 06.).<br />
100 Potpis ne~itak.<br />
101 Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa.<br />
102 Prijemni pe~at: Brzojav br. 2059, potpis ne~itak.<br />
293
U popodnevnim ~asovima 08. 06. o. g. su otpo~ela jaka napadna dejstva neprijatelja pravcem:<br />
s. Nugla{ica – Babin grad (tt. 1356) pl. [ator. Do pada mraka napadi neprijatelja su odbijeni,<br />
naneseni su im veliki gubitci.<br />
Dana 09. 06. o. g. u ranim jutarnjim ~asovima neprijatelj je iz Livanjskog polja uveo jake<br />
snage, ekvivalenta jedne brigade, ponovio napad na istom pravcu, probio obranu 1/43. mtbr<br />
u rejonu Babin grad i potiskuje snage VRS ka ju`nim padinama pl. [ator.<br />
U jutarnjim ~asovima 09. 06. o. g. avijacija SVK dejstvovala je po objektima na Dinari:<br />
Anti}a glavica, ^akalica, Jan~arska glava, Divjaku{a, Male Poljanice.<br />
U toku no}i 08./09. 06. o. g. u rejonu Vje{ti}a gora – Jan~ija glavica dovedena je jedna ~eta<br />
HV iz pravca Maglaj – Kova~.<br />
Polo`aji na Plje{evici su stabilni, komanda 5. K nastoji dovo|enjem sve`ih snaga ugroziti<br />
objekte koje je na{ 15. K zauzeo proteklih dana.<br />
Jedinice OG “Pauk” su uspele da ovladaju objektom Pr`ine koji se nalazi ispred s. Ahovo na<br />
isto~noj strani i sa objektom Mehurovi}a glavica (tt. 250) zapadno od Vrnogra~a.<br />
Specijalizovane slu`be Hrvatske intenzivirale su rad na izu~avanju unutra{njeg politi~kog<br />
stanja i pona{anju vojnog vrha u RSK. HV je nakon osvajanja Z. Slavonije i ru{enja mosta<br />
na Savi kod Gradi{ke, sa ovog prostora oslobodila sve profesionalne snage i anga`ovala ih na<br />
drugim pravcima.<br />
Ulogu ~uvara granice uz r. Savu preuzele su domobranske jedinice i policija sa manjim art.<br />
jedinicama za podr{ku.<br />
Ma|arska armija je du` ~itave granice sa RSK izvr{ila delomi~no posedanje polo`aja i vr{i<br />
intenzivno izvi|anje i osmatranje zagrani~nog prostora. Cenimo da je aktivnost usmerena u<br />
cilju pru`anja pomo}i akciji za brzu intervenciju NATO za za{titu UNPROFOR-a.<br />
Podaci dobijeni po EI:<br />
U rejonu Livanjskog polja usta{ke snage nastavile su izvo|enje b/d. Manji uspeh imale su u<br />
{irem rejonu Malog [atora.<br />
Deo jedinica 132. br. Na{ice iza{le su na teren u rejonu Zve~eva.<br />
Na podru~ju Velebita registrujemo redovnu smenu jedinica usta{ke vojske. Na ovom<br />
podru~ju registrujemo i delove jedinica koje su u~estvovale u akciji na Z. Slavoniju.<br />
Podru~je Z. Slavonije 9. i 10. 06. o. g. posetit }e Tu|man sa delegacijom.<br />
U Cazinskoj Krajini situacija sa ishranom stanovni{tva je zabrinjavaju}a. Na podru~ju Biha}a<br />
izvr{ena je dodatna mobilizacija.<br />
Komandant 5. K Atif Dudakovi} sa delom delegacije posetiti }e Ma|arsku. Vreme poseta<br />
nismo utvrdili.<br />
Registrujemo i podatak da avioni iz Zagreba redovno lete prema aerodormu ^orali}i. Ovim<br />
avionima doprema se NVO i ostale potrebe za 5. K.<br />
Strahuje se od obaranja ovih aviona od strane na{ih snaga.<br />
NA^ELNIK<br />
potpukovnik<br />
Kne`evi} Mihajlo, Šv. r.š<br />
294<br />
M.P. 103<br />
103 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.
Dostaviti po{tom: N[, ONO, PkPo, OB, Ministar unutr. poslova, Ministar odbrane, MUP<br />
resor (DB).<br />
Dostaviti telegramom: 7., 11., 15., 21. i 39. K., 105. vbr, 1/101. ObC<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 6., kut. 5.<br />
26<br />
1995., lipanj 11.<br />
Knin<br />
Izvanredno operativno izvje{}e Glavnog {taba SVK S. Milo{evi}u, M. Marti}u i M. Peri{i}u o<br />
stanju na boji{tu oko Biha}a, Livanjskom polju i Dinari, preustroju SVK te o~ekivanoj<br />
pomo}i od VJ u ~asni~kom kadru<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNA<br />
GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE STROGO POVERLJIVO<br />
S. P. 3-322<br />
11. 06. 1995.<br />
Vanredni operativni<br />
izve{taj G[ SVK,<br />
– dostavlja –<br />
Kabinetu predsednika Republike Srbije<br />
(na li~nost g. Slobodana Milo{evi}a)<br />
Kabinetu predsednika Republike Srpske Krajine<br />
(na li~nost g. Milana Marti}a)<br />
Kabinetu Na~elnika General{taba VJ<br />
(na li~nost gen-pukovnika Mom~ila Peri{i}a)<br />
1. NEPRIJATELJSKE SNAGE<br />
Intenzivne diplomatsko – politi~ke aktivnosti me|unarodnih organizacija oko situacije u<br />
biv{oj BiH u cilju zata{kavanja muslimanskih ofanzivnih dejstava, brza reakcija NATO na<br />
aktivnosti srpske strane i formiranje snaga za brze intervencije za za{titu i podr{ku snaga<br />
UNPROFOR-a, omogu}ili su Hrvatskoj da nesmetano sprovodi svoj plan prema RSK.<br />
Naime, ohrabren pre}utnom saglasno{}u me|unarodne zajednice za akciju u Z. Slavoniji,<br />
Tu|man je nastavio sa potenciranjem reintegracije RSK. Optu`io je Srbiju za podr{ku “ratne<br />
opcije” za re{enje krize u RS i RSK zbog anga`ovanja srpskih generala i odabranog kadra VJ<br />
na rukovode}im du`nostima u VRS i SVK.<br />
Re{enost Hrvatske za reintegraciju RSK posebno je potencirao u govoru na pu{tanju novog<br />
mosta na r. Dravi kod Osijeka.<br />
Politi~ke i diplomatske prate i vojne aktivnosti. Iz Z. Slavonije preba~ene su sve profesionalne<br />
jedinice na severo-zapadne granice RSK, te`i{no na Baniju i Kordun uz istovremeno<br />
295
oja~avanje snaga HVO na Livanjsko-Glamo~ko-Grahovskom pravcu, sa ciljem da<br />
postepenim nastupanjem delimi~no razdvoji RS i RSK do linije Knin-Grahovo-Drvar, a<br />
potom dejstvom na Baniji i Kordunu do Prijedora i preko Like uz sadejstvo sa 5. K<br />
muslimanske vojske izvr{i rasecanje RSK.<br />
U narednoj fazi ceo prostor ovog dela RSK reintegrisao bi se u sastav Hrvatske.<br />
Ima indicija da je za ovakvu akciju Tu|man dobio saglasnost Nema~ke.<br />
Trenutno intenzivnije vojne aktivnosti HV i HVO izvode se na Livanjsko-Grahovskom<br />
pravcu sa ciljem ovladavanja objektom [ator ~ime bi Knin bio odse~en od RS.<br />
Pove}ana je aktivnost avijacije NATO iznad Jadrana i teritorije biv{e BiH pod kontrolom tzv.<br />
muslimansko-hrvatske federacije. Nisu registrovani preleti helikoptera na teritoriju RH preko<br />
RSK za Cazinsku Krajinu.<br />
Iznad linije razdvajanja sa RH u sektoru “Sever” i “Zapad” registrovane su bespilotne letilice<br />
07./08. 06. o. g. Oko 02,30 de`urna vazduhoplovna borbena grupa NATO uspostavila je<br />
vezu sa pilotom oborenog aviona F-16.<br />
U operaciji spa{avanja pilota u~estvovalo je 20 borbenih aviona tipa F-16, F-28, F-111 i<br />
AVAKS u za{titi, a u izvla~enju ~etiri helikoptera (dva borbena APACH i dva transportna).<br />
2. NA[E SNAGE<br />
Te`i{te aktivnosti komandi i jedinica SVK u proteklih 7 dana bilo je na formiranju Korpusa<br />
Specijalnih jedinica. U realizaciji te aktivnosti postoje odre|eni kadrovski i materijalni<br />
problemi koji za sada bitno ne uti~u na plansko formiranje jedinica.<br />
Izvr{eno je zaustavljanje i dalji prodor neprijatelja grebenom Dinare i pru`ena je pomo} VRS<br />
u spre~avanju ovla|ivanja {irim prostorom Grahova.<br />
Delom snaga 7. K dana 08. 06. 1995. godine izvr{en je napad na objekte Anti}a Glavica (tt<br />
1539) i Jan~iji vrh (@rvanj) radi njihovog osloba|anja. Zbog izostajanja koordiniranog dejstva<br />
snaga VRS tim objektima nije se ovladalo.<br />
Snage OG “PAUK” uspe{no izvode napadna dejstva i uspele su da ovladaju Mehurovi}a<br />
glavicom i grebenom iznad s. Zbori{te.<br />
Sve p/n snaga 5. K uspe{no odbijaju.<br />
U toku je intenzivna priprema za “Vidovdansku smotru Korpusa Specijalnih jedinica”.<br />
Izra|en je plan prate}ih manifestacija javne prezentacije SVK, posebno Specijalnih jedinica i<br />
program smotre sa takti~kom ve`bom koja }e se odr`ati 28. 06. 1995. god.<br />
Obuka mladih vojnika izvodi se po ubrzanom programu.<br />
Organi G[ SVK u toku nedelje izvr{ili su obilazak i kontrolu borbene obuke radi sticanja<br />
uvida u stanje organizacije i njenog izvo|enja.<br />
Jedinice RV i PVO nalaze se u stanju pune b/g.<br />
Izvr{eno je pregrupisavanje jedinica pbr PVO sa te`i{tem na PVO {ireg rejona a. Udbina i<br />
Knina.<br />
Dana 09. 06. 1995. god. u 09,30 ~asova izvr{ena je neposredna vazduhoplovna vatrena<br />
podr{ka snaga KOV za ovladavanje planinom Dinarom. U~estvovala su ~etiri aviona (1 IJ-22,<br />
1 H-62 i 2 J-21) i to na objektima Anti}a glavica i Male Poljanice. Ostvareno je puno<br />
iznena|enje.<br />
Dva borbena helikoptera HN-45 M dodeljena su 2. KK za protivoklopnu borbu na<br />
tenkoprohodnom Grahovsko-Livanjskom pravcu. Rd PVO “Dvina” iz 44. pbr PVO izvr{io<br />
je preme{tanje iz rejona [amarice u rejon Grahova (2. KK) i nalazi se na VP u gotovosti za<br />
dejstva po odabranim ciljevima snaga HV na zemlji u rejonu s. Peulje – Crni Lug.<br />
296
Na ameri~ke helikoptere, koji su u~estvovali u akciji spa{avanja pilota iz oborenog aviona F-<br />
16 ispoljeno je dejstvo sa PA raketama S-2M i PAT-20 mm, ali zbog IC mamaca i oklopa<br />
helikoptera isti nisu oboreni.<br />
3. MORAL<br />
Mere i aktivnosti koje se preduzimaju na planu stabilizacije i ja~anja Srpske Vojske Krajine,<br />
veoma pozitivno uti~u na moral boraca i stanovni{tva.<br />
U ove mere spadaju pre svega, stabilizacija linija odbrane ~ime je poraslo poverenje u<br />
odbrambene mogu}nosti.<br />
Ovom poverenju doprinose i borbene akcije izvedene u zadnjih nekoliko dana sa na{e strane.<br />
Za razliku od dosada{njih mi{ljenja, prisustvo i pomo} oficira VJ, tuma~i se pozitivno, a to<br />
saznanje na borce i stanovni{tvo deluje optimisti~ki.<br />
Na moral najnegativnije i nadalje uti~e neredovna isplata mese~nih primanja, kao i veoma<br />
nizak iznos tih primanja.<br />
Sve mere koje preduzima K-dant SVK, prihvataju se sa odobravanjem i ose}anjem pove}ane<br />
sigurnosti u mogu}nost odbrane teritorije RSK.<br />
U pozitivnom smislu se menja i mi{ljenje o SRJ, imaju}i u vidu sveukupnu pomo} koja nam<br />
sti`e, a pre svega mobilisanje i upu}ivanje u Krajinu borbeno sposobnih lica izbeglih sa ovih<br />
podru~ja.<br />
4. ODNOS SA INOSTRANIM PREDSTAVNICIMA<br />
Komandant SVK odr`ao je radni sastanak sa komandantom snaga UNPROFOR-a<br />
generalom @anvijeom 07. 06. Raspravljana su pitanja novog rasporeda snaga UN, slobode<br />
kretanja pripadnika UN, mogu}nost rasporeda snaga UN na takozvanim AVNOJ-evskim<br />
granicama i mogu}nost susreta hrvatske delegacije i delegacije SVK.<br />
Mi smo nametnuli pitanje neprihvatljivosti anga`ovanja Argentinskog bataljona, tako|e i<br />
Nepala iz razloga {to su bili u Zap. Slavoniji. Tra`ili smo povratak sredstava 18. K koja su bila<br />
na ~uvanju u skladi{tima UNPROFOR-a a koju su oteli Hrvati. Tra`ili smo i naplatu<br />
tro{kova dosada{njeg kori{tenja vojnih objekata (kasarni) u Kninu, Slunju i Belom<br />
Manastiru.<br />
Susret je bio korektan, strogo protokolaran, a u maloj pauzi obavljeni su razgovori izme|u<br />
komandanta i posebno izme|u saradnika.<br />
Predstavnici ostalih inostranih organizacija imali su kontakte na razli~itim nivoima u SVK i<br />
sa dr`avnim organima.<br />
5. BEZBEDNOST<br />
Stanje bezbednosti u SVK i na samoj teritoriji RSK karakterisali su u proteklom periodu<br />
doga|aji vezani za progla{enje op{te mobilizacije na teritoriji Severne Dalmacije i samo<br />
izvo|enje borbenih dejstava na planini Dinari.<br />
Op{ta mobilizacija kojom su bili obuhva}eni svi vojno sposobni stanovnici S. Dalmacije bez<br />
izuzetaka i privilegovanih, nai{la je na op{te odobravanje kod stanovni{tva. Ugled SVK i<br />
moral kod boraca i ostalih gra|ana je u znatnom porastu.<br />
Novim merama se suprostavljaju mnogi politi~ki mo}nici kako na globalnom, tako i na<br />
lokalnom nivou. Opstrukciju i nipodo{tavanje svih mera na reorganizaciji SVK ove strukture<br />
nastoje sprovesti preko paravojnih grupa i formacija, koje su se prve na{le na udaru primenom<br />
novog pristupa u obavezama prema jedinicama u koje su raspore|eni.<br />
297
6. PERSONALNA I ORGANIZACIJSKO-FORMACIJSKA PROBLEMATIKA<br />
Stvoreni su organizacijski uslovi i izra|ena sva dokumenta neophodna za formiranje Korpusa<br />
specijalnih jedinica. Izra|ene su privremene knjige formacija komande i jedinica KSJ.<br />
Formiranje Korpusa specijalnih jedinica SVK prati goru}i problem izbora i nedostatka<br />
potrebnog broja PVL iz VJ kojim bi se pokrile potrebe popune postoje}ih i novoformiranih<br />
jedinica, jer sada{nja popunjenost ovom kategorijom lica iznosi 23%. Zbog toga smo 09. 06.<br />
1995. godine poslali zahtev 40. KC PsU VJ za hitno pozivanje i upu}ivanje PVL iz VJ koji<br />
podle`u principu upu}ivanja u SVK. Ova aktivnost je u toku i treba je ubrzati.<br />
Obzirom da smo za KSJ SVK predvideli sve pitomce koji zavr{avaju vojne akademije i SV[<br />
u VJ i rodom iz RSK, potrebno je razmotriti mogu}nost da se ubrza zavr{etak {kolovanja u<br />
skladu sa predlogom komandanta SVK.<br />
Tako|e, potrebno je {to pre na Vrhovnom Savetu odbrane SRJ razmotriti i pozitivno re{iti<br />
ve} odavno pripremljena pitanja, priznavanja statusa stare{ina VJ za stare{ine SVK koji<br />
zavr{avaju vojne {kole u CV[ RS u B. Luci; (dve klase oficirske {kole i ~etiri klase podoficirske<br />
{kole, ukupno 250 stare{ina). Sve navedene stare{ine predvideli smo za KSJ SVK.<br />
Napravljen je koncept popune sa vojni~kim sastavom koji se ve} realizuje prema utvr|enom<br />
planu i datim kriterijumima.<br />
Preduzete su organizacijske mere i sa~injeni planovi prikupljanja i dovo|enja v/o RSK sa<br />
teritorije SRJ u RSK.<br />
Po procenama i pribli`nim pokazateljima organa Ministarstva odbrane RSK u RS i RCG se<br />
nalazi preko 10 000 v/o RSK, koji su tamo oti{li u periodu posle 17. augusta 1990. godine.<br />
Smatramo izuzetno zna~ajnim da se istraje u prikupljanju i dovo|enju pomenutog ljudstva u<br />
RSK i njihovom uklju~ivanju u jedinice SVK. Posebno je zna~ajna popuna KSJ kvalitetnim<br />
mla|im ljudstvom.<br />
7. MATERIJALNO I ZDRAVSTVENO OBEZBE\ENJE<br />
Pozadinsko obezbe|enje je te`i{no usmereno na materijalno i zdravstveno obezbe|enje:<br />
- Transformacije SVK i formiranje KSS, 104<br />
- Prihvatu i opremanju v/o koji dolaze iz SRJ i<br />
- Pripremi KSS za sve~anu paradu.<br />
U toku je realizacija prijema MTS od VJ odobrenih za potrebe SVK.<br />
Pored navedenih zadataka, dugoro~nije se susre}emo sa problemom hirur{kih ekipa i op{teg<br />
nedostatka sanitetskog kadra kao i nedostatkom stru~ne radne snage za opravku borbene i<br />
neborbene tehnike.<br />
Po ovom osnovu redovnim putem je tra`ena pomo} od VJ.<br />
Zbog nedostatka nov~anih sredstava, usporena je realizacija navedenih zadataka, a plate<br />
pripadnika SVK jo{ nisu ispla}ene za april mesec.<br />
8. ODLUKA<br />
Odlu~io sam da te`i{te anga`ovanja G[ SVK pot~injenih komandi i jedinica bude na<br />
formiranju KSJ. U borbenim aktivnostima te`i{te anga`ovanja snaga imati u operaciji<br />
“PAUK” za slamanje 5. K, a deo snaga 7. K anga`ovati na prostoru Dinare i Grahovsko-<br />
Livanjskom pravcu s ciljem ovladavanja objektima koje je HV i HVO u dosada{njim<br />
objektima privremeno zaposela.<br />
104 Korpus specijalnih snaga.<br />
298
Delom snaga podr`avati, oja~ati i sadejstvovati VRS u operaciji koju ona izvodi na<br />
Grahovsko-Livanjskom pravcu.<br />
@G/AB<br />
K O M A N D A N T<br />
general-potpukovnik<br />
Mile Mrk{i}, Šv. r.š<br />
M.P. 105<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 3-322/1995.<br />
1995., srpanj<br />
Knin<br />
Plan kontraobavje{tajnog osiguranja operacije “Ma~ -1” Srpske vojske Krajine i Vojske<br />
Jugoslavije – uporaba biolo{kog oru`ja za trovanje boraca 5. korpusa A BiH<br />
27<br />
ODOBRAVAM<br />
KOMANDANT<br />
general-pukovnik<br />
Mile Mrk{i}, Šv.r.š<br />
PLAN<br />
kontraobave{tajnog obezbe|enja operacije “Ma~ – 1”<br />
– jul 1995-<br />
1. CILJ<br />
– Kombinovanom primenom metoda rada OB SVK obezbediti potpunu kontraobave{tajnu<br />
i fizi~ku za{titu konvoja na relaciji Glina – Li~ko Petrovo Selo i ulaska u Cazinsku Krajinu<br />
radi nano{enja strate{kog udarca jedinicama i komandama 5. K. biolo{kim oru`jem<br />
metodom trovanja artikala {iroke potro{nje koje putem ilegalne trgovine isporu~iti 5. K.<br />
– Nakon inkubacije i pojave dizenterije isto intenzivno koristiti u psiholo{ko-propagandnom<br />
planu koji uklopiti u plan plasiranja dezinformacija i podataka u okviru operacije “Ma~”.<br />
2. VREME IZVO\ENJA<br />
– Od 11 – 13. 07. 1995. godine, a nakon toga plan “Ma~ – 1” uklapa se u plan KO<br />
obezbe|enja operacije “Ma~”.<br />
3. MESTO IZVO\ENJA<br />
– Na relaciji Glina – Li~ko Petrovo Selo – Japanska krivina i obrnuto<br />
105 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.<br />
299
PLAN<br />
Kontraobave{tajnog obezbe|enja akcije “Ma~ – 1” 106<br />
Red. ZADATAK NOSILAC SARA\UJE VREME<br />
broj IZVR[ENJA<br />
1 2 3 4 5<br />
1. Priprema lica radi upu}ivanja na OB Centar OB 15.K. 10. 07.<br />
kontakt u z/o 5.K., obezbe|enje Topusko 09.00-13.00<br />
prolaska i ulaska u Cazinsku Krajinu<br />
i dogovor oko prodaje artikala<br />
2. Radni sastanak na Plitvicama i dogovor puk. Zimonja OB G[ SVK 11.07.<br />
zadataka oko realizacije akcije na nivou Nikola Ob. odel. G[ 10.00-12.00<br />
OB G[ SVK i Obave{tajnog odelenja.<br />
3 Izrada plana kontraobave{tajnog OB G[ SVK Obav. odel. 11.07.<br />
obezbe|enja, upu}ivanje telegrama G[ SVK<br />
izvr{iocima – u~esnicima aktivnosti<br />
4 Patrolno i punktovno obezbe|enje Patrola 21. OBC 12.07.<br />
konvoja na relaciji Glina – Li~ko ~VP Topusko 18.00-21.30<br />
Petrovo Selo – Japanska krivina<br />
5 Propu{tanje konvoja na Japanskoj OB 15.K. Organ iz 21.30.<br />
krivini u Cazinsku Krajinu: OBC 12.07. do<br />
– ne vr{iti kontrolu voza~a i vozila, Topusko 03.00<br />
– anga`ovanje saradnika, 13.07.<br />
– anga`ovanje punkta VP 15. K.<br />
– odstraniti nepotrebno<br />
zadr`avanje lica na punktu u<br />
periodu od 20.00 ~ nadalje,<br />
– skidanje registarskih tablica na<br />
vozila u Grabovcu<br />
6 Prihvatanje vozila i voza~a po OB 15.K i Obave{tajni 13.07.<br />
povratku iz C. Krajine, obezbe|enje patrola organ od 03.00 do<br />
nesmetanog prelaska granice i VP 21.K iz OBC 06.00<br />
odvo|enje do Gline: Topusko<br />
anga`ovanje saradnika, organa CP<br />
i vojno-policijskih patrola po dubini,<br />
– postavljanje registarskih tablica<br />
na vozila u Grabovcu.<br />
7. Pri eventualno registrovanom prelasku Svi OB Obave{tajni Stalni<br />
konvoja na pomenutoj relaciji uz anga`ovanih organ zadatak<br />
policijsko obezbe|enje i na delu u akciji<br />
mar{-rute bez registarskih tablica<br />
legendirati dovo|enje svojih jedinica<br />
i MTC iz dubine radi obezbe|enja<br />
dejstva prema 5.K.<br />
106 O realizaciji akcije vidi: Prilog IV., Dok. br. 35.<br />
300
8. Ubrizgavanje manje doze otrovnog OB 15.K. OB G[ SVK 11. 07.<br />
sredstva u hranu ilegalnom prebjegu u 14,00<br />
HV M.G. 107 koji se nalazi u zatvoru<br />
Frka{i} radi ispitivanja dejstva istog.<br />
9 Ustrojiti i potpisati spisak lica koja su OBC OB G[ SVK 12. 07.<br />
upoznata sa ovom akcijom i isti Topusko<br />
~uvati u prilogu ovog plana.<br />
RNR/TRM<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 5007.<br />
28<br />
M.P. 108<br />
POM. KOMANDANTA<br />
za bezbednsone poslove<br />
p u k o v n i k<br />
Rade Ra{eta, Šv.r.š<br />
1995., srpanj 23.<br />
Biha}<br />
Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH i Zapovjedni{tva G[ HVO Biha} Veleposlanstvu R BiH u<br />
Zagrebu o sna`nom prodoru snaga SVK koji prijeti razbijanjem obrane Biha}a<br />
23079500<br />
KOMANDA 5. KORPUSA ODBRANA REPUBLIKE<br />
ZAPOVJEDNI[TVO GS HVO BIHA] VOJNA TAJNA<br />
Biha}, 23. 07. 1995. godine STROGO POVJERLJIVO<br />
“U R G E N T”<br />
Informacija o stanju<br />
u Z/o 5. K i HVO Biha},<br />
dostavlja.- AMBASADA RBiH U RH<br />
VOJNODIPLOMATSKO<br />
IZASLANSTVO<br />
(n/r Zijah Popr`enovi})<br />
PROSLIJEDITI NA RUKE<br />
gosp. general zbora<br />
Zvonimir ^ervenko<br />
107 U izvorniku je navedeno puno ime M. G.<br />
108 Okrugli pe~at: Srpska vojska Krajine, Glavni {tab, Odelenje bezbednosti.<br />
301
Od ranih jutarnjih sati situacija u Z/o 5. korpusa i HVO Biha}, radikalno se izmjenila.<br />
Jake oklopno-mehanizovane i pje{adijske snage agresora energi~no prodiru ka Cazinu, iz<br />
pravca Pe}igrad i pravca Tr`a~ka Ra{tela. Situacija je izmakla kontroli i prijeti da do ve~eri<br />
teritorija bude rasje~ena na dva dijela, a 5. korpus razbijen.<br />
Trpimo velike gubitke usljed siline udara, a ponestaje i sredstava. Uporedo sa ovim agresor<br />
sna`no napada na pravcima Li~ko Petrovo Selo – Biha} i Gorjevac – Ripa~ – Biha}.<br />
Me|u stanovni{tom je zavladala panika, a veliki je broj `rtava. Agresor na pravcima napada<br />
koristi sve po sistemu “spr`ena zemlja” uz upotrebu bojnih otrova.<br />
Molimo Vas da {to hitnije preduzmete mjere.<br />
K O M A N D A N T 5. K<br />
brigadni general<br />
Atif Dudakovi}<br />
ZAPOVJEDNIK GS HVO BIHA]<br />
p u k o v n i k<br />
Ivan Pr{a<br />
Prijepis, strojopis, latinica<br />
Prijepis u posjedu prire|iva~a<br />
1995., srpanj 23.<br />
Izvje{}e Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o mobilizaciji i pokretima hrvatskih<br />
snaga du` linije sukoba te humanitarnoj katastrofi u za{ti}enoj zoni Biha}<br />
29<br />
GLAVNI [TAB SVK<br />
Odelenje za Ob. poslove<br />
Str. pov. br. 2/2892-1<br />
23. 07. 1995. god.<br />
OBAVE[TAJNA INFORMACIJA<br />
Preko na{eg izvora podataka iz RM do{li smo do saznanja da se u rejonu hipodroma u<br />
Osijeku nalaze polo`aji VBR-a koji su u no}i 21./22. 07. 1995. god. dejstvovali po s. Bilje i<br />
Darda.<br />
Prema istom izvoru preko puta isto~nog dela hipodroma u Osijeku, na levoj obali r. Drave u<br />
dubini za 50 m nalaze se ure|eni polo`aji baterije topova ve}eg kalibra.<br />
Dana 22. 07. 1995. godine oko 21,00 ~asova preko pontonskog mosta Letovani}-Nebojan u<br />
Nebojanskom d`epu pristigla baterija MB-120 mm 2. gbr. HV. U toku 21. i 22. 07. 1995.<br />
godine intenzivniji saobra}aj vojnih m/v i autobusa na pravcima: Gospi}-Bilaj-Ribnik-<br />
Peru{i}-Pocrni} i Josipdol-Kapela.<br />
Prema izvoru u rejonu Oto~ca uo~eni tenkovi ekvivalenta 1 okb. Postoji mogu}nost dejstva<br />
istih po rejonu Zalu`nice.<br />
302
U toku 23. 07. 1995. godine jedinice NO ZB uspele su ovladati {irim rejonom Pe}ingrada,<br />
a do pisanja izve{taja podataka o dostignutim linijama nemamo.<br />
PODACI DOBIVENI EI:<br />
U ve}ini izvi|anih i kontrolisanih radio-veza neprijateljskih snaga, registrovane su redovne<br />
aktivnosti jedinica i komandi.<br />
Na prostoru RH nastavlja se mobilizacija ljudstva, kretanje kolona m/v (Zagreb-Karlovac-<br />
Duga Resa i prema jugu, Zagreb-S. Brod-@upanja-Osijek).<br />
Izvo|enje b/d, osim povremenih provokacija iz pe{adijskog naoru`anja nisu registrovane.<br />
Na teritoriju CK snage 5. K trpe gubitke od snaga SVK i NO ZB. Me|u stanovni{tvom i<br />
delom snaga 5. K zavladao je haos, humanitarna situacija pribli`ava se katastrofi.<br />
Konsolidovanje odbrane i spre~avanje napada u rejonu prema na{im snagama i snagama NO<br />
ZB, li~no rukovodi Atif Dudakovi}.<br />
ZASTUPA NA^ELNIKA<br />
m a j o r<br />
Jankovi} Du{ko, Šv. r.š<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 6., 2-2892-1/1995.<br />
M.P. 109<br />
30<br />
1995., srpanj 24.<br />
Petrinja<br />
Obavijest Komande 39. korpusa SVK komandama podre|enih postrojbi o mogu}oj agresiji<br />
hrvatskih snaga kao pomo}i ugro`enom 5. korpusu A BiH<br />
Komanda 39. korpusa<br />
str. pov. br. 71-297<br />
24. 07. 1995. god.<br />
priprema za protivdejstva<br />
za slu~aj agresije<br />
hrvatske vojske.-<br />
24, 26, 3133. pbr.<br />
obave{tenje komandama<br />
1. Nepovoljan razvoj situacije u zapadnoj Bosni po 5. k. tzv. armije bih hrvatska vojska koristi<br />
kao povod za agresiju na rsk.<br />
109 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.<br />
303
2. Do sada hrvatska vojska je glavne snage grupisala na {irem prostoru Brinje, Oto~ac,<br />
Ogulin. O~ekuje se napad glavnim snagama pravcem Pla{ki – Slunj – [turli} uz mogu}u<br />
upotrebu desanta u rejonu Rakovice i polo`ajima isto~no od komunikacije Slunj – Plitvice.<br />
Demonstrativna borbena dejstva mogu}e je da se izvode na vi{e pravaca, a pre svega na pravcu<br />
Sunja – Kostajnica – dolina r. Une. Napad }e podr`avati avijacija.<br />
2. Za slu~aj agresije sve }e komande i jedinice postupiti po aneksu plana “ma~” i dobijenim<br />
nare|enjima. Glavni {tab }e blagovremeno preneti potrebna nare|enja u skladu sa situacijom.<br />
3. Ostala pitanja:<br />
1) U dosada{njim borbenim dejstvima uo~eno je da se nekontrolisano tro{e neke vrste<br />
municije. To se pre svega odnosi na municiju kalibra 130 mm i 105 mm. U isto vreme<br />
potro{nja municije za mb 60 i 82 mm je mala iako ove municije imamo u ve}im koli~inama.<br />
U vezi sa navedenim komande korpusa i brigada preduze}e potrebne mere koje }e omogu}iti<br />
racionalizaciju potro{nje municije.<br />
2) U dejstvima narednog dana imati u vidu da se jedinice 5. k. nalaze van zaklona i rovova i<br />
da su zbog toga posebno osetljive. Uz navedeno balijske snage su grupisane na malom<br />
zemlji{nom prostoru {to olak{ava borbu protiv njih uz upotrebu vatre iz svih vrsta naoru`anja.<br />
3) Komande jedinica preduzet }e sve mere da se obezbedi prisustvo u jedinicama i na<br />
polo`ajima svih vojnika i stare{ina. Vanredna odsustva odobravati samo za re{avanje problema<br />
koji zahtevaju prisustvo vojnih obveznika i stare{ina a ne mogu se odlagati. Bolovanja ukidati<br />
u svim slu~ajevima ako borbena situacija zahteva. Sve neopravdano odsutne privesti u<br />
jedinice.<br />
komandant<br />
general-major<br />
Slobodan Tarbuk<br />
M. P. 110<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
Republika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija<br />
31<br />
1995., srpanj 25.<br />
Petrinja<br />
Obavijest Obavje{tajnog odjeljenja 39. korpusa SVK podre|enim postrojbama o mogu}em<br />
desantu hrvatskih snaga na podru~ju Biha}a<br />
komanda 39. korpusa<br />
obave{tajno odeljenje<br />
str. pov. br. 64-185<br />
110 Prijemni pe~at: Komanda 24. pje{adijske brigade, s.p. 39-158, 25. 07. 1995.<br />
304
Petrinja, 25. 07. 1995. g.<br />
Obave{tajna informacija.- h i t n o<br />
k-di: 24., 26., 31., 33. pbr<br />
31. pbr presti sod”c”<br />
G{ SVK upozorava na gotovo sigurnu agresiju HV na ju`nom sektoru 26. ili 27. 07. 95. g.<br />
Verovatna su dejstva i u na{oj zoni. U okviru neposredne podr{ke 5. k. planirano je<br />
desantiranje specijalnih snaga HV na prostor Biha}a ili Brekovice.<br />
Jedna mar{ruta desanta bi i{la sa Krka ju`no od a. Udbina, a druga sa Pleso dolinom r. Una.<br />
Desantiranje }e se izvr{iti no}u 25/26. 07. 95. g. ili 26/27. 07. 1995. g.<br />
sj/dv<br />
n a ~ e l n i k<br />
p u k o v n i k<br />
Stevan Janjanin<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
Republika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija<br />
1995., srpanj 25.<br />
Knin<br />
Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o pritiscima Hrvatske vojske na podru~ju<br />
Grahova te linijama sukoba u Hrvatskoj<br />
32<br />
Republika Srpska Krajina VOJNA TAJNA<br />
Glavni {tab srpske vojske STROGO POVERLJIVO<br />
Str. pov. br. 4-3186<br />
25. 07. 1995.<br />
Redovni operativni<br />
izve{taj, – dostavlja. –<br />
– Predsednik RSK<br />
– K-dant SVK – IKM<br />
– ministar odbrane<br />
– ministar UP<br />
– N[<br />
– NONO<br />
– PkPo<br />
– PK za MV i PP<br />
– obave{tajni org.<br />
– OC<br />
305
1. NEPRIJATELJ<br />
Prema zoni odgovornosti severno-dalmatinskog rati{ta, neprijateljske snage su nastavile sa<br />
provokativnim dejstvima. U popodnevnim ~asovima prethodnog dana u reonu Lacman,<br />
prime}ena je grupa od 10 neprijateljevih vojnika.<br />
U jutarnjim ~asovima (08,30) tokom dana{njeg dana, neprijatelj je dejstvovao minobaca~kim<br />
minama 120 mm (6 mina) sa V. Bata po na{im polo`ajima Vrh [ale. U 13,40 ~asova ispoljeno<br />
je dejstvo sa 6 granata iz pravca Orlova~e prema na{im polo`ajima na ^ukovcu. U jutarnjim<br />
~asovima (09,30) u reonu M. Bat prime}en je neprijateljski tenk koji je dejstvovao prema<br />
Grahovu.<br />
Jo{ uvek traje po`ar ispred p/k 92. mtbr. Od s. [kabrnje do s. Ka{i}, koji jo{ uvek ne ugro`ava<br />
na{e polo`aje.<br />
VaP u zoni odgovornosti 7. K. povre|en je 2 puta, od ~ega je jedan let izvr{en preko Vrlike.<br />
U z/o Li~kog korpusa neprijateljske snage nisu ispoljavale borbena dejstva. Prime}eno je<br />
pregrupisavanje i dovo|enje novih snaga prema zoni odgovornosti ovog korpusa.<br />
Muslimanske snage su povremeno vr{ile provokativna dejstva pe{adijskim naoru`anjem iz<br />
reona s. Baljevac i na grebenu Plje{evice.<br />
U z/o Korduna{kog korpusa u toku no}i 24/25. 07. u~estali pokreti m/v pravcem Karlovac –<br />
Generalski Stol – Slunj.<br />
U ve~ernjim ~asovima (21,00) na `eljezni~ku stanicu Zve~aj stiglo je 8 m/v, najverovatnije su<br />
dovu~ene haubice, a u 01,20 ~asova prime}ena kolona m/v od s. Kuka~a – Ogulin u 13,55<br />
izvr{en je prelet dva neprijateljska aviona preko: Pla{ki – Rakovica – Slunj – Cazin – i RSK.<br />
Pretpostavlja se da se radi o la`nim neprijateljskim ciljevima u vazduhu, s namerom zabune i<br />
obmane, kao i otkrivanja na{ih radarskih stanica.<br />
U z/o Korduna{kog korpusa neprijateljske snage su u vi{e navrata vr{ile provokativna dejstva<br />
pe{adijskim naoru`anjem, kao i muslimanske snage. U toku no}i (24,00 ~.) pripadnici 5. K.<br />
su poku{ali izvesti napad iz pravca Pr`ina i Zbori{ta u reonu 24. pbr. koriste}i minobaca~e i<br />
pe{adijsko naoru`anje.<br />
Vazdu{ni prostor od strane hrvatske avijacije povre|en je u reonu 26. pbr. (Drveni bok)<br />
U z/o isto~noslavonskog korpusa neprijateljske snage nisu ispoljavale borbena dejstva.<br />
Prema snagama KSS, snage 5. K dejstvovale su du` cele linije fronta pe{. naoru`anjem u toku<br />
no}i 24/25. 07. 95. g. 5. K je u dva napada izveo protivnapad.<br />
2. NA[E SNAGE<br />
7. k: Po posebnom nare|enju u toku no}i je dejstvovala art. jedinica 130 mm iz zone TG-1.<br />
Na dana{nja neprijateljska dejstva nije uzvra}ano vatrom.<br />
Jedinice 92. mtbr. se nalaze u pripravnosti u smislu protivpo`arne za{tite zbog po`ara ispred<br />
borbenih polo`aja. Odr`ava se puni stepen b/g i pripreme za odbijanje eventualnog napada<br />
neprijatelja.<br />
15. K: B/g podignuta na 100 % dana 24. 07. 95. g. u 20,00 ~. Upu}ene su ekipe za<br />
utvr|ivanje stanja i sprovo|enje nare|enja. Izvr{ena je smena ljudstva u TG-3.<br />
21. K: U svim jedinicama se vr{i dogradnja p/k odbrane uz poja~ano osmatranje i izvi|anje.<br />
Deo jedinica anga`ovan na planu “Pauk”, a deo po planu “Ma~”.<br />
306
39. K: Jedinice 39. K uzvratile na vatru neprijatelja, nakon ~ega su prestala dejstva hrvatske i<br />
muslimanske vojske.<br />
U ovom korpusu se izvodi obuka sa studentima sa kojima je odr`ao sastanak K-dant korpusa<br />
i predsednik SO Petrinja.<br />
11. K: Jedinice anga`ovane na obezbe|enju granice, spre~avanju izvo|enja i ubacivanja<br />
neprijateljskih snaga na na{u teritoriju. U toku je prijem regruta partije jul 95.<br />
KSS: U toku no}i su odbijeni protivnapadi snaga 5. K u dva navrata. Vr{e se pripreme za dalja<br />
dejstva.<br />
3. VANREDNI DOGA\AJI: Nije bilo.<br />
4. SARADNJA SA UNPROFOR-om<br />
Odbijaju se uobi~ajeni kontakti sa predstavnicima UN-a. U zoni odgovornosti 75. mtbr. (7.<br />
K) pripadnici UN, iz nepoznatih razloga stavljeni u punu b/g. U zoni odgovornosti ovog<br />
korpusa borci negoduju na veoma niske letove helikoptera UN (visina 300 m). U vezi sa<br />
ukidanjem punkta UN u z/o 13. pbr. (21. K) na lokaciji [imi}a brdo, Kostenak, most u<br />
Slunju i most na spoju sa 15. K odr`an je sastanak K-danta 21. K i K-danta snaga UN sektor<br />
“Sever”, u cilju vra}anja snaga UN na prethodne pozicije.<br />
U z/o 11. K snage UN nastavljaju sa intenzivnim osmatranjem i izvi|anjem na{ih snaga.<br />
5. ZAHTEVI:<br />
21. K: Popuna sa 30 tona D-2 borbena i neborbena m/v.<br />
39. K: Za obuku studenata potrebne {kolske ru~ne bombe. Potrebne oznake za kape i ko{ulje.<br />
Zahtjev za pove}ano snabdevanje gorivom i municijom utro{enom u operaciji “Ma~”.<br />
KSS: Hitno je potrebno obezbediti mine za MB-120 mm, 82 mm, 60 mm, u skladi{tu rezervi<br />
nemaju ni{ta od ovih mina.<br />
75. mtbr: Zahtevi od prethodnog dana.<br />
Prilog:<br />
– Pregled utro{ka p/g i<br />
pre|ene kilometra`e<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 4-3186/1995.<br />
111 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.<br />
DE@URNI OPERATIVNI<br />
p u k o v n i k<br />
M.P. 111 mr. Branko Opa~i}, Šv.r.š<br />
307
33<br />
1995., srpanj 26.<br />
Biha}<br />
Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o te{koj vojnoj situaciji<br />
iz koje jedini izlaz vidi u spajanju s Hrvatskom vojskom<br />
KOMANDA 5. KORPUSA 26079501.<br />
Str. pov. broj 01-2/873-1 ODBRANA REPUBLIKE<br />
Datum: 26. 07. 1995. godine VOJNA TAJNA<br />
STROGO POVJERLJIVO<br />
URGENT<br />
Ambasada R BiH u Zagrebu<br />
n/r Zijo Popr`enovi}<br />
ZA PRIJATELJE<br />
n/r Breza<br />
Maloprije sam razgovarao sa generalom Deli}em. 112 On danas ima sastanak sa Bla{ki}em113 gdje }e razgovarati o Biha}u. Ja `elim da Vas informi{em da sam posljednjih dana imao 700<br />
boraca izba~enih iz stroja i da samo spajanje sa HV daje realnu mogu}nost na{eg opstajanja,<br />
te to morate prezentovati mjerodavnim organima.<br />
Da li oni {ta preduzimaju? Da li su im poznate na{e mogu}nosti?<br />
DM/MF<br />
Dostavljeno: KOMANDANT<br />
– naslovu brigadni general<br />
– a/a Atif Dudakovi}<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
Preslika u posjedu prire|iva~a<br />
34<br />
1995., srpanj 26.<br />
Knin<br />
Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o prodoru hrvatskih snaga na Dinari,<br />
borbama oko Biha}a te o stanju u zonama ostalih korpusa<br />
Republika Srpska Krajina VOJNA TAJNA<br />
Glavni {tab srpske vojske STROGO POVERLJIVO<br />
112 Rasim.<br />
113 Tihomir.<br />
308
Str. pov. br. 4-3200<br />
26. 07. 1995.<br />
Redovni operativni<br />
izve{taj, – dostavlja.-<br />
1. NEPRIJATELJ<br />
– Predsednik RSK<br />
– K-dant SVK – IKM<br />
– ministar odbrane<br />
– ministar UP<br />
– N[<br />
– NONO<br />
– PkPo<br />
– PK za MV i PP<br />
– obave{tajni org.<br />
– OC<br />
U z/o 21. K nije bilo oru`anih dejstava. U vremenu od 12,00 ~. do 13,00 ~. registrovano je<br />
ometanje radarskih sistema i sistema veza.<br />
U z/o 7. K u prepodnevnim ~asovima neprijatelj je probio odbranu TG-1 i ovladao na{im<br />
polo`ajima na Medenom brdu (3 km sjeverno od s. Uni{ta) pri ~emu je zarobio 6-7 na{ih<br />
vojnika, a jedan je vojnik ranjen ili je poginuo.<br />
U 15,00 ~. prime}ena je ve}a kolona m/v iz Sinja, a oko 22,00 ~. dana 25. 07. 95. g. u {iri<br />
reon s. Pakovo Selo stiglo je 30 m/v.<br />
U z/o 11. K u 03,15 ~. prime}eno je prebacivanje tehnike usta{kih snaga iz Osijeka u s.<br />
Tvr|avice. Oru`anih dejstava nije bilo.<br />
U z/o 39. K nije bilo oru`anih dejstava osim {to se u reonu 24. pbr. pojavila letilica koja se<br />
posle otvorene vatre vratila na teritoriju RH.<br />
U z/o 15. K nije bilo oru`anih dejstava. K-da ceni da je mogu}e o~ekivati poku{aje napada<br />
muslimana na pravcu s. Baljevac – s. @eljava.<br />
U zoni dejstva KSJ snage 5. K poku{ale su probiti dostignute linije, ali bez uspeha, gde su im<br />
naneseni ve}i gubici.<br />
2. NA[E SNAGE<br />
Jedinice 11. K formiraju nove jedinice i izvode obuku na pristiglim SRT, te pripremaju<br />
jedinice za ofanzivna dejstva.<br />
Jedinice 21. K pored anga`ovanja na zadacima po planu “Pauk” i “Ma~” rade na utvr|ivanju<br />
polo`aja.<br />
Jedinice 7. K odgovorile su na vatru usta{a u reonu Medeno brdo, a ostale jedinice korpusa<br />
vr{e utvr|ivanje izvi|anja polo`aja i nastavak organizacije odbrane.<br />
U jedinicama 39. K vr{i se pozivanje ljudstva koje se nalazilo na odmoru.<br />
U reonu s. Pr`ina prema jedinicama 5. K vr{eno je izvi|anje radi izvo|enja ofanzivnih<br />
dejstava u toku sutra{njeg dana.<br />
Jedinice 15. K sprovode planske redovne aktivnosti.<br />
Jedinice KSJ u 07,00 ~. otpo~ele su napad na snage 5. K na pravcu s. Bugar. Do 16,30 ~.<br />
zauzet je ve}i deo s. Bugar i o~ekuje se zauzimanje sela do pada mraka.<br />
309
3. VANREDNI DOGA\AJI<br />
U reonu s. Bugar poginuo Rodi} Rade iz 1/21 grod od snajpera sa neprijateljske strane.<br />
U 21. grod te`e ranjena 2 vojnika, a lak{e ranjena 3 vojnika.<br />
4. SARADNJA SA UNPROFOR-om<br />
Prekinuli su radove na opravci puta: Oraovica – Kopcije – Javoranj i poku{ali da napuste<br />
punkt u s. Volinja u ~emu su onemogu}eni. U ostalim zonama odgovornosti aktivnost im je<br />
redovna.<br />
5. ZADACI ZA NAREDNI DAN<br />
K-da 39. K planira nastavak pozivanja ljudi sa odmora, obuku sa studentima i planirana<br />
aktivna dejstva prema snagama 15. K u reonu s. Pr`ina.<br />
K-da 11. K produ`ava sa obukom ~eta specijalne namene, prijem regruta, izvi|anje i dalje<br />
ure|enje odbrane.<br />
K-da 7. K vr{i pripreme za prijem regruta i nastavak radova na putu na Dinari.<br />
K-da 105. vbr vr{i formiranje POOd.<br />
44. rbr nalazi se u petnaestominutnoj gotovosti za dejstvo.<br />
6. ZAHTEVI<br />
44. rbr: Potro{ni materijal za kancelarijsko poslovanje.<br />
21. K: HITNO popuna sa 25 tona D-2 i motornim uljem.<br />
39. K: popuna artificijama i {kolskim sredstvima za obuku studenata, 5 tona D-2 za popunu<br />
tenkova u 26. pbr. i odgovor za tra`eno naoru`anje za pristigle vojnike iz zapadne Slavonije<br />
koje su ranije tra`ili.<br />
Prilog:<br />
Pregled utro{enog p/g i<br />
pre|ene kilometra`e 114<br />
DE@URNI OPERATIVCI<br />
pukovnik<br />
M. P. 115 Trbojevi} Dragan, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 361.<br />
35<br />
1995., srpanj 26.<br />
Knin<br />
Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ o<br />
provedbi tajne operacije “Ma~-1” – uporabi biolo{kih sredstava za trovanje prehrambenih<br />
114 Izostavljeno.<br />
115 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.<br />
310
proizvoda koji se ilegalno dostavljaju 5. korpusu A BiH u cilju masovnog oboljenja boraca i<br />
njihovog izbacivanja iz stroja<br />
SRPSKA VOJSKA KRAJINE<br />
GLAVNI [TAB<br />
Odelenje bezbednosti<br />
SP BR. 33-226<br />
26. 07. 1995.<br />
INFORMACIJA<br />
Realizacija zadatka iz OA “Ma~”.-<br />
Po~etkom mjeseca jula o. g. Komanda G[ SVK napisala je direktivu o izvo|enju operacije<br />
“MA^”, a koja se odnosi na aktivna dejstva prema 5. K. s ciljem potpunog njegovog<br />
slamanja. Operacija “Ma~” trebala je po planu otpo~eti dana 15. 07. u ranim jutarnjim<br />
~asovima. 116<br />
U operaciji su anga`ovane snage Komande “Pauk”, deo snaga 21. i 39. K. i KSJ.<br />
U sklopu operacije (u toku njezinih priprema) Komandant SVK je odlu~io da upotrebom<br />
biolo{kih sredstava metodom trovanja artikala {iroke potro{nje (bra{no, {e~er, ulje, te~ni<br />
deterd`enti za pranje posu|a) ilegalnom trgovinom proda 5. K. i time izazove masovnija<br />
oboljenja boraca i njihovo izbacivanje iz stroja.<br />
Inkubacija traje od 5-7 dana. ŠNormalna doza isprobana je na ilegalnom prebjegu usta{ke<br />
vojske M.G., ubrizgavanjem u teku}i obrok, a za koga ne znaju humanitarne me|unarodne<br />
organizacije. Za tri dana javili su se gore navedeni simptomi koji su trajali 6 dana. Pru`ena<br />
mu je ljekarska pomo} {to je vjerojatno umanjilo du`inu trajanja reakcije.š117 Sredstvo je u<br />
obliku pra{ka koje se proizvodi u R. Srpskoj. Ako se uzme u ve}im koli~inama i zavisno od<br />
otpornosti organizma mogu nastupiti smrtonosne posledice. Ina~e pri normalnoj upotrebi<br />
izaziva stoma~ne bolesti, proliv, glavobolju i gr~eve u stomaku. Zaklju~no sa danom 22. 07.<br />
1995. godine nismo registrovali slu~ajeve oboljenja.<br />
Obezbe|enje artikala za prodaju 5. K. i ubrizgavanje u iste sredstva za onesposobljavanje `ive<br />
sile vr{io je ObC iz obavje{tajne uprave G[ VJ, lociran u Topuskom u kojoj akciji su<br />
u~estvovali pukovnik ZIMONJA NIKOLA i potpukovnik KRKOVI] MILAN, uz<br />
anga`ovanje privatnog biznismena MI[EVI] NENADA iz Gline.<br />
Zadatak OB G[ SVK je bio, da sa~ini plan Kontraobavje{tajnog obezbje|enja operacije<br />
(“Ma~ – 1”), a zatim punktovnim i patrolnim pra}enjem konvoja anga`ovanjem VP i OB na<br />
operativnom pokrivanju akcije obezbjedimo prelazak granice u Li~kom Petrovom Selu i<br />
povratak Konvoja u bazu.<br />
U Konvoju je bilo pet {lepera sa prikolicom. Pokret je bio iz Gline dana 12. 07. u 18.00<br />
~asova, a granicu u Li~kom Petrovom Selu trebalo je pre}i izme|u 21.30 – 22.00 ~asova.<br />
Kako MI[EVI] NENAD te ve~eri nije mogao stupiti u kontakt radi dogovora sa PkPO u 5.<br />
K. s izvjesnim [ANTI]EM, to je ulazak KONVOJA morao biti odgo|en za naredni dan 13.<br />
07. 1995. godine.<br />
116 O planu operacije vidi: Prilog II., Dok. br. 27.<br />
117 Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.<br />
311
Prema izjavi MI[EVI]A neko je akciju omeo i osporio iz Beograda, a po{to je vr{eno<br />
ometanje veza na podru~ju C. 118 Krajine, to MI[EVI] nije mogao mobitelom stupiti u vezu<br />
sa [anti}em.<br />
KONVOJ je smje{ten da preno}i i predani u RO drve industrije u Korenici, a njegov ulazak<br />
u C. Krajinu planiran je za dan 13. 07. 1995. godine izme|u 22.00 – 23.00 ~asa na istom<br />
prelazu, a povratak oko 04.00 dana 14. 07.<br />
Prelazak Konvoja u C. Krajinu izvr{en je bez problema. Me|utim pri povratku vozila i voza~a<br />
kao i Mi{evi}a s devizama (oko 06.00 ~.) bili su uo~eni od strane jedinice koja obezbje|uje<br />
grani~ni prijelaz. Usledila je intervencija nekoliko pijanih boraca, ~ak su otvarali i vatru {to je<br />
alarmiralo ostale borce pa i mje{tane sela (L. P. Selo) i zapo~inje njihovo me|usobno<br />
organizovanje da bi presreli Konvoj, pretresli ga i ustanovili ko to ilegalno trguje s 5. K.<br />
Po{to je situacija oko grani~nog prelaza postajala sve ozbiljnija sa mogu}no{}u prerastanja u<br />
oru`ani sukob, pukovnik Zimonja je oti{ao kod generala [eve Steve i p.pukovnika Bori}a<br />
Petra da li~nom intervencijom i linijom komandovanja otklone nastale posledice i Konvoju<br />
omogu}e ulazak u RSK. Dugo je trajalo ube|ivanje, smirivanje razjarene grupe boraca i<br />
gra|ana, te legendiranja prelaska Konvoja, tako da je isti sa voza~em i Mi{evi}em pu{ten oko<br />
13.00 ~asova.<br />
[leperi su produ`ili za Glinu, a Mi{evi} s devizama, Zimonjom i Krkovi}em dolaze kod mene<br />
i p. pukovnika Kne`evi}a Mihajla ŠPotpukovnik Kne`evi} i ja bili smo ujedno anga`ovani na<br />
operativnom pokrivanju ~lanova EZ koji su boravili na Plitvicama 14/15. 07., a Kne`evi}a<br />
sam planski doveo jer ga ne podnosi Zimonja i Krkovi}.š u objektu adaptiranom za potrebe<br />
OB na Plitvicama.<br />
Ni{evi} je u prostoriju gdje smo bili svi zajedno okupljeni doneo punu akt ta{nu deviza i sve<br />
izvadio na stol i otpo~eo da ih razvrstava kome koliko pripada. Najvi{e je bilo stranih DeM<br />
u apoenima od 1.000 i 500 i vi{e hiljada austrijskih {ilinga.<br />
Iznena|en koli~inom deviza shvatio sam da je u igri ponovno {verc, a ne akcija u okviru<br />
planirane operacije prema 5. K., to sam nastojao isto popratiti {to verodostojnije jer je bilo<br />
nemogu}e sve to dokumentovati.<br />
Na papirima koje je Mi{evi} vodio, pisani su hemijskom olovkom. Izvedena je specifikacija<br />
ko{tanja prodane robe, tako da je na jednom papiru saldo iznosio 1.237.000 DeM, a na<br />
drugom 1.000.000 DeM. Dakle ukupna vrednost prodane robe iznosila je 2.237.000 DeM.<br />
Iz razgovora sa pukovnikom Zimonjom, njih je sva ta roba ko{tala 50.000 DeM. Ovo mi je<br />
saop{tio kada su nastale komplikacije da li }e uspjeti robu prodati 5. K. govore}i da SVK<br />
nema osnova da nadoknadi {tetu od navedene sume ako propadne (ovo zbog toga {to je roba<br />
“zatrovana”).<br />
Mi{evi} je odvajaju}i DeM u novim apoenima (izbrojao i ostavio na stranu 37.000 DeM)<br />
do{ao u verbalni duel sa potpukovnikom Krkovi}em zato {to ovaj to ~ini i izdvaja u novim<br />
apoenima. Mi{evi} je odgovorio, da mu je gazda izri~ito podvukao da moraju biti nove DeM.<br />
Krkovi}e je odgovarao rije~ima: “Pa {ta ako je general, neka i on tra`i mjesto gdje }e ih<br />
zamijeniti. Daj mu deo u {ilinzima.” Mi{evi} je odgovorio da tako mora biti, a pukovnik<br />
Zimonja je odmah na presavijenom papiru A-4 napisao ime generala Mrk{i}a, 119 stavio<br />
37.000 DeM u isti i spakovao u svoju ta{nu uz obavezu da }e mu ih predati.<br />
118 Cazinske.<br />
119 Mile.<br />
312
Interesantno je bilo da sam se ja i Kne`evi} tu pojavili po prvi put i da se oni uop{te toga nisu<br />
ustru~avali.<br />
U me|uvremenu, dok su devize brojane i razbrojavane, potpukovnik Krkovi} je u par navrata<br />
potencirao nagra|ivanje nas u~esnika akcije sa 2-3.000 DeM {to }e general Mrk{i} odobriti.<br />
U vezi predloga Krkovi}a, Zimonja i Mi{evi} su o{utili, ja sam odmah odreagovao da ovo ne<br />
smatram trgovinom i da u tome ne `elim u~estvovati, ve} “ozbiljnim zadatkom” u ~emu me<br />
je podr`ao i potpukovnik Kne`evi} i od toga se odustalo. Poslije toga u razgovor se umije{ao<br />
Mi{evi} i rekao da smo ja i Kne`evi} u pravu i da ako treba, za nas posebno mo`e propustiti<br />
jedan {leper pa da zaradu podjelimo me|usobno, {to smo apriori odbili.<br />
Iskoristio sam moment i sa Mi{evi}em sam porazgovarao na ove okolnosti. Interesantno je da<br />
sam sa imenovanim prvi put bio u kontaktu, a da je otvoreno nastupio prema meni. Radi se<br />
o dosta otvorenom ~oveku svojih 35 godina, koji se kre}e isklju~ivo u visokom dru{tvu.<br />
Poziva se na Lili}a120 i Milo{evi}a121 da znaju za njega, te SUP-a i RSDB Srbije. Rekao je, da<br />
je u ilegalnoj trgovini najbolje prolazio kada mu je odobrenje davao B. 122 Mikeli} (oko 12<br />
puta), a prolaz obezbje|ivao MUP i RSDB Krajine na Kordunu i Baniji. Kako je granicu<br />
preuzela Vojska sada izuzetno te{ko ide. Ka`e, da se ovim poslom intenzivno bavi od 1992.<br />
godine kada je zapo~eo sa M. 123 Marti}em i da je poslije toga promjenio vi{e gazda.<br />
Od pomenute sume deviza u kasu G[ SVK u}i }e oko 400.000 Dem {to jo{ nije okon~ano<br />
jer su marke u starim apoenima i predate su u Beograd radi zamjene, te poslije toga dostaviti<br />
}emo vam dokumentaciju.<br />
Dana 18. 07. kada sam na IKM G[ SVK na Slunju referisao generalu M. Mrk{i}u, pre<br />
po~etka referisanja upitao me je da li me je zvao Aco Dimitrijevi} u vezi dolaska konvoja?<br />
Kada sam mu odgovorio da nije, rekao mi je zvati }e sigurno jer je to neko ve} provalio u<br />
Beogradu i pogre{no interpretirao.<br />
Zaklju~ak je jasan. I ovaj konvoj kao i mnogi do sada imali su krajnji cilj materijalne koristi<br />
pojedinca u {to je bez sumnje uklju~en i komandant SVK general M. Mrk{i}. General Mrk{i~<br />
je bliska rodbinska veza pukovniku N. Zimonji i navodno je Mrk{i} Zimonju doveo preko<br />
pukovnika Krge124 , na~elnika Obavje{tajne uprave pod legendom da na teritoriji Korduna (svi<br />
se sada pitaju za{to je ba{ izabran Kordun-Topusko) formira ObC, a u stvari da pod tom<br />
legendom organizuje i li~no rukovodi {vercom robe sa 5. K. Koliko je OB G[ SVK poznato,<br />
a o tome daleko vi{e mo`e re}i potpukovnik Kne`evi} Mihajlo, ovaj ObC nije ni izdaleka<br />
opravdao svoje postojanje.<br />
Ima razmi{ljanja (podatak je pouzdan) da je Mrk{i~ obe}avao pukovniku Krgi dovo|enje u<br />
RSK i postavljanje na generalski polo`aj, jer Krga to u SRJ ne}e mo}i dobiti obzirom da je sa<br />
ovih prostora i da nije u~estvovao u ratnim dejstvima.<br />
Dana 21. 07. 1995. godine pukovnik Zimonja i potpukovnik Krkovi} napustili su RSK i<br />
vratili se u VJ.<br />
Informaciju Vam dostavljamo radi upoznavanja i operativnog kori{tenja. Molimo na za{titu<br />
tajnosti sadr`aja obzirom na visoke li~nosti i nedozvoljene poslove kojima su se bavili.<br />
RNR/MM<br />
120 Zoran.<br />
121 Slobodan.<br />
122 Borislav.<br />
123 Milan.<br />
124 Branko.<br />
313
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 5007.<br />
POMO]NIK KOMANDANTA<br />
za bezbedonosne poslove<br />
p u k o v n i k<br />
M. P. 125 Rade Ra{eta, Šv.r.š<br />
36<br />
1995., srpanj 26.<br />
Knin<br />
Obavijest MUP-a RSK komandantu specijalnih jedinica o napredovanju hrvatskih snaga<br />
koje su probile liniju obrane kod Grahova, koji je pred padom<br />
RSK – MUP [IFRIRANO “D.D.”<br />
KABINET MINISTRA<br />
BROJ: 6223/95.<br />
KNIN, 26. 07. 1995.<br />
NOVA KR[LJA<br />
N/R. KOMANDANTA SPEC. BRIGADE.<br />
VEZA: VA[A DEPE[A BR. 08/4-1-18/1-95. OD 26. 07. 1995. G.<br />
Dujo, 126 danas sam razgovarao s komandantom u nekoliko navrata i poku{ao mu objasniti<br />
situaciju. Navodi da je obustavio aktivnosti u slede}ih nekoliko dana i da ukupna situacija<br />
nije takva da se cijela brigada mo`e pustiti na odmor i da su mogu}a iznena|enja. Insistirao<br />
sam na va{em stavu, ali nije i{lo. Obe}ao je da }e li~no s tobom razgovarati i da bi se moralo<br />
ostati jo{ 3-4 dana. Predla`em da unutar brigade poku{a{ u ovih nekoliko dana da napravi{<br />
neke smjene, ali da se ne zna i tako odmoriti ljude.<br />
Ovdje na Grahovu je situacija dosta te{ka i izvla~im zadnje rezerve ljudstva i {aljem tamo jer<br />
je front probijen i prijeti pad Grahova. Znam da vam je te{ko, ali shvatite situaciju. I dalje }u<br />
poku{avati da vas izvu~em, ali ovdje je mo`da jo{ te`e.<br />
V.D. MINISTAR<br />
PAVKOVI] NEBOJ[A M.P. 127<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 361.<br />
125 Okrugli pe~at: Srpska vojska Krajine, Glavni {tab, Odelenje bezbednosti.<br />
126 Du{an.<br />
127 Prijemni pe~at: Brzojav primljen 26. 07. u 21,20, primio Jelini}.<br />
314
37<br />
1995., srpanj 26.<br />
Izvje{}e Komande Operativne grupe 1 IKM-u Glavnog {taba VRS o napredovanju hrvatskih<br />
snaga u borbama za Grahovo<br />
KOMANDA OG-1<br />
Pov. br. 28-51/40<br />
26. 07. 1995. godine<br />
IKM G[ DRVAR, IKM 2.KK<br />
REDOVNI BORBENI IZVE[TAJ<br />
1. Usta{e su u jutarnjim ~asovima nastavili sa artiljerijskim i pe{adijskim napadima na zonu<br />
odbrane OG-1 i do 15.00 ~asova uspeli su ovladati Golim Brdom i objektom Brdo K.1056.<br />
Oko 14.30 ~asova usta{ki helikopter nadletio je Grahovo. U toku dana na Grahovo je palo<br />
oko 150 razli~itih vrsta projektila.<br />
2. Na{e snage su prihvatile borbu i spre~ile `ilavim otporom dublji prodor usta{kih snaga. U<br />
toku jutra uvedena je u borbeni raspored ^ZI (~eta za intervencije) i ista je posela polo`aj u<br />
rajonu Markova~a k.926- Grla. U 15.00 ~asova OG-1 dr`i liniju [atorsko jezero – Tu~ine -<br />
Nos – [tedra – Sinu{a – ^alaku{a – Grla – Strmac.<br />
U toku dana prikupljeno je ljudstvo iz ~/92b. i p~/3pbr. u rajon Luke. Prikupljeni su podaci<br />
o broju poginulih (4), broju ranjenih (12) te broju nestalih (6) od kojih su 2 vojnika<br />
najverovatnije u zatvoru {to se proverava u 3.lpbr. U jedinice su do{le stare{ine iz njihovih<br />
komandi i rade na konsolidaciji jedinica.<br />
U dana{njim dejstvima imali smo 5 ranjenih, me|u njima i jednog u~.<br />
3. Moral vojnika i stare{ina dobar, mada je ljudstvo pogo|eno ju~era{njim stanjem.<br />
4. GUBICI – , RANJENIH – 5<br />
5. VANREDNIH DOGA\AJA nije bilo sem ranjenog ljudstva<br />
6. BROJNO STANJE: 550<br />
Za KOMANDANT<br />
PUKOVNIK<br />
GRBI] RAJKO<br />
.............., 128 Šv.r.š<br />
Izvornik, rukopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.<br />
128 Potpis ne~itak.<br />
315
38<br />
1995., srpanj 28.<br />
Biha}<br />
Izvje{}e 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o prodoru ~etnika u predjelu<br />
Bugari, te `estokim napadima s Plje{ivice i Grme~a<br />
27079500<br />
KOMANDA 5. KORPUSA ODBRANA REPUBLIKE<br />
STR. pov. broj: 02/4-3-64 VOJNA TAJNA<br />
Biha}, 28. 07. 1995. god. STROGO POVJERLJIVO<br />
“URGENT”<br />
Podaci o aktivnostima<br />
agresora u Z/0 5. KA RBIH<br />
dostavlja.-<br />
AMBASADA RBIH U RH<br />
VOJNODIPLOMATSKO<br />
IZASLANSTVO<br />
(n/r Zijah Popr`enovi})<br />
Agresor je nastavio sa izvo|enjem aktivnih b/d u Z/o 5. korpusa. Tokom 27. 07. 1995. godine<br />
agresor je izvr{io prodor u rejonu Bugar na pravcu k. 373. U napadu su koristili jaku<br />
tenkovsku vatru i artiljerijsku podr{ku svih kalibara.<br />
No}u, 27/28. 07. 1995. godine na{e snage su izvr{ile protivnapad na ovom pravcu, dijelom<br />
potisnule agresora, ali nisu uspjele odr`ati dostignute polo`aje zbog izuzetno jake artiljerijske<br />
vatre i `ilavog otpora ~etnika. U jutarnjim satima 28. 07. 1995. godine poslije sna`ne<br />
artiljerijske pripreme agresorske snage su izvele napad na pravcu Brki}a koplje – Visoka<br />
glavica – Kapan i uspjele ovladati objektom Visoka glavica. Nakon toga uslijedio je napad na<br />
objekat Kestenova~ka glavica i Varmansko selo, a na{e snage su ovaj napad uspje{no<br />
zaustavile. Agresor je nastavio sa jakim granatiranjem ovih rejona i civilnih naselja u dubini<br />
slobodne teritorije. Istovremeno sa ovim dejstvima, agresor je napadao u rejonu Grme~a i<br />
Plje{evice. Napade je izvodio prema objektu Vidov vr{ak na Grme~u i prema Gri~inama na<br />
Plje{evici. Poja~ana je aktivnost agresorskih IG u rejonu Majoru{a. Sna`na artiljerijska dejstva<br />
agresor izvodi po L/o na{ih snaga u rejonu Veliki Radi}.<br />
VP/AZ<br />
Ra|eno u jednom primjerku i dostavljeno “PR”:<br />
– Ambasada RBiH – VDI<br />
n/r Zijah Popr`enovi}<br />
– a/a<br />
Prijepis, strojopis, latinica<br />
Prijepis u posjedu prire|iva~a<br />
316<br />
KO M A N D A N T<br />
brigadni general<br />
Atif Dudakovi}
39<br />
1995., srpanj 29.<br />
Korenica<br />
Izvje{}e SUP-a Korenica MUP-u RSK o upu}ivanju jedinice na prostor Resanova u Republiku<br />
Srpsku nakon {to su hrvatske snage zauzele Grahovo<br />
RSK MUP [ifrovano “ dx”<br />
Sup Korenica<br />
broj 08-02-187/95 M.P. 129<br />
Korenica 29. 07. 1995. god<br />
Mup-a – Knin<br />
Od sjb Donji Lapac dobili smo depe{u slede}eg sadr`aja koju vam u cjelosti prenosimo:<br />
Ljudstvo “b” sastava stanice javne bezbednosti Donji Lapac koje je upu}eno na izvr{enje<br />
borbenog zadatka RS kod sela Resanov}i udaljeno 15 kilometara od Grahova kojeg su zauzele<br />
usta{ke snage regularne vojske RH i HVO, a u cilju spre~avanja daljnjeg napredovanja istih<br />
snaga. Dolaskom na prve linije na{e obrane tj. u selo Resanov}i, zate~eno je navedeno ljudstvo<br />
koje }e u saradnji sa vojskom RS te sa vojskom RSK zauzeti polo`aje desno od mjesta<br />
Resanovci u pravcu brda Ilica, te dalje u pravcu Strmice, Ti{kovca i dr. Do 12,00 ~asova<br />
navedene snage jo{ nisu bile rasporedjene na navodno dogovorene polo`aje. Sa lijeve strane<br />
snaga “b’” sastava stanice javne bezbednosti Donji Lapac raspore|ene su snage vojske RS. Za<br />
vrijeme boravka na prvim linijama nije bilo ofanzivnih dejstava sa bilo koje strane.<br />
Na~elnik:<br />
Petar Popovi}<br />
nv<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, MUP RSK, 08/4-16279/2-95.<br />
40<br />
1995., srpanj 30.<br />
Knin<br />
Priop}enje Dr`avne informativne agencije RSK “Iskra” o posjetu Ratka Mladi}a,<br />
zapovjednika VRS Kninu te njegovoj izjavi u svezi s napadom na Biha}<br />
UPR: KNIN-MLADI]-POSJETA<br />
General Ratko Mladi} u Kninu<br />
129 Prijemni pe~at: RSK, MUP Knin, br. 08/4-1-6279/2-95., primljeno: 31. 7. 1995.<br />
317
KNIN, 30. jula (Iskra) – Komandant Glavnog {taba Vojske Republike Srpske general –<br />
pukovnik Ratko Mladi} izjavio je danas u Kninu da }e srpske snage vrlo brzo povratiti<br />
Grahovo i Glamo~, kao i sve ostale okupirane teritorije.<br />
Isti~u}i da je cilj hrvatske agresije odsijecanje Republike Srpske Krajine (RSK), u ~emu im<br />
podr{ku pru`aju njihovi politi~ki medijatori, general Mladi} je rekao kako su ovim potezom<br />
Hrvati napravili odlu~uju}u gre{ku u ovom ratu, koja }e ih mnogo ko{tati.<br />
Govore}i o situaciji u takozvanom Biha}kom d`epu, on je rekao da }e muslimani nastaviti<br />
provocirati sve dotle dok ne budu pora`eni kao u Srebrenici i @epi, a te bi provokacije davno<br />
prestale da, kako je naglasio, nisu na`alost imali pomaga~e u na{im redovima.<br />
“Do{lo je vrijeme da na{ narod u cjelini shvati ono {to su neki shvatili davno ranije, da rat<br />
jo{ nije zavr{en. Poru~io bih narodu da bude odlu~an u odbrani svojih ognji{ta i da ne nasjeda<br />
na nikakvu propagandu” rekao je general Mladi}, dodaju}i da se nada kako }e narod smo}i<br />
snage da odbije i ovu hrvatsku agresiju.<br />
“Mi moramo ulo`iti dodatne napore i ustrajati do zavr{nice ovoga rata”, zaklju~io je<br />
komandant Vojske RS.<br />
DL130 kraj<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 4207.<br />
1995., srpanj 31.<br />
Vrhovine<br />
Komanda 50. pbr. proslje|uje podre|enim postrojbama informaciju 15. korpusa SVK o<br />
situaciji nakon prodora hrvatskih snaga i zauzimanja Grahova i Glamo~a, dovo|enja<br />
jedinica HV-a na polo`aje za mogu}i napad te progla{enja ratnog stanja<br />
41<br />
KOMANDA 50. pbr. PREPIS<br />
Pov. broj: 50-21-55/ 95.<br />
Vrhovine, 31. 07. 1995.<br />
K-diru MB -82 mm<br />
INFORMACIJE POT^INJENIM JEDINICAMA NE\O ^UR^I]<br />
Na osnovu informacije k-de 15. K. pov. br. 240-43 informi{emo o: Najnovijom agresijom<br />
HV i HVO na RS i delove RSK, politi~ko – bezbednosna situacija u RSK je postala izuzetno<br />
slo`ena. Ista je uslovila preduzimanjem niza radikalnih mera koje je dr`avno i vojno<br />
rukovodstvo RSK moralo poduzeti kako bi se blagovremeno osujetio op{ti napad HV a svi<br />
ljudski i materijalni potencijali stavili u funkciju odbrane. Kao {to je ve} poznato Predsjednik<br />
130 Priop}enje je sastavio <strong>Davor</strong> Luka~.<br />
318
RSK M. 131 Marti} doneo je odluku o progla{enju ratnog stanja. 132 Ovakvu istu odluku doneo<br />
je i Predsjednik RS za ~itavo podru~je RS. Najnovijom agresijom regularnih jedinica HV<br />
okupirano je Grahovo i Glamo~. Sve stanovni{tvo iz navedenih gradova kao i okolnih naselja<br />
izbeglo je u Drvar, Petrovac i B. Luku. HV osokoljena veoma brzim napredovanjem nastavlja<br />
da daljnjim napredovanjem u pravcu Strmice, kao i du` Grahovskog polja prema<br />
Resanovcima sa verovatnom namerom blokiranja svih komunikacija koje iz Knina izvode ka<br />
RS. Na ovim pravcima jedinice VRS i SVK izvr{ile su stabilizaciju linije odbrane i zaustavile<br />
daljnje napredovanje agresora. Na drugim podru~jima; du` granice RSK sa Hrvatskom<br />
privodi se kraju mobilizacija i dovodjenje jedinica HV na mogu}e pravce napada. U~estalim<br />
manevrom snaga du` komunikacija i poja~anim izvidja~kim aktivnostima nije te{ko zaklju~iti<br />
da Hrvatska sprema na RSK napad {irih razmjera iz vi{e pravaca. Najava pomo}i snagama 5.<br />
K. za koju Hrvatska je verovatno dobila saglasnost, samo je maska za ofanzivu velikih razmera<br />
koju Hrvatska priprema i koju je ve} poduzela prema RS, sa krajnjim ciljem zauzimanja {to<br />
povoljnije operativne osnovice za napad na RSK, kao i pomo} HV i snagama “armije BiH”<br />
za dejstva u drugoj fazi ka Jajcu, Mrkonji}u, Srbobranu a zatim preko Petrovca ka Biha}u.<br />
Zauzimanjem Grahova i daljnjim dejstvima HV prema Strmici i Resanovcima direktno je<br />
ugro`en i deo teritorije RSK u zoni odgovornosti Li~kog korpusa. K-dant korpusa je u<br />
najkra}em vremenu anga`iranjem raspolo`ive rezerve iz sastava 103. pbr, vojne policije,<br />
pripadnika MUP-a stavio pod kontrolu sve prilazne puteve koji izvode iz ugro`ene zone ka<br />
prostorima Dugopolja i Kaldrme kao i pravcu Tiskanovac – Drenovac, kako bi se<br />
blagovremeno osujetilo eventualno napredovanje agresora na ovim pravcima. Ostvaren je<br />
kontakt sa jedinicama VRS, a k-da 103. pbr. formirala je na ovom pravcu IKM, na kojem se<br />
stalno nalazi deo k-de brigade. Stoji ~injenica da je ovakvom akcijom Hrvatska po drugi put,<br />
“spasila” od slamanja 5. K. Alijine vojske, jer je primorala srpsku vojsku da izvr{i<br />
pregrupisavanje snaga sa Biha}kog rati{ta u cilju zaustavljanja dubljih prodora HV na ve}<br />
pomenutom pravcu napada. Medjutim, u ovoj informaciji treba spomenuti jo{ neke druge<br />
~injenice, a jedna od njih je veoma brzo prepu{tanje ovolike teritorije agresoru. Dosada{nja<br />
iskustva potvrdjuju nam da tamo gde je Srpski vojnik bio dobro utvrdjen i re{en da brani i<br />
odbrani, tu agresor nije uzeo ni jednog metra teritorija, ali nije ni izgubio ni pedlja teritorije<br />
tamo gde nije bilo spremnosti da se ide napred bez obzira na izuzetnu nadmo}nost<br />
materijalno-tehni~kog faktora. Gubici teritorija dogadjaju se tamo gde kod naroda i vojske<br />
prevlada strah, panika i gde nema spremnosti i odlu~nosti da se ognji{ta brane do krvi.<br />
Progla{enje ratnog stanja i uvodjenje policijskog ~asa ima za cilj da se u funkciju odbrane stavi<br />
svo za borbu ili druge aktivnosti sposobno stanovni{tvo bez izuzetaka i da se u jedinicama i<br />
na teritoriju uspostavi neophodan nivo reda i discipline.<br />
U toku dana o~ekujemo da }e Odluka o progla{enju ratnog stanja u pismenoj formi sti}i u<br />
komandu brigade, te }emo vas sa istom upoznati naknadno. U razgovoru sa borcima i<br />
stanovni{tvom razbijati svaki strah i spre~avati paniku. Nosioce defetizma, prenosioce glasina<br />
koje kod naroda i vojske doprinose stvaranju straha i panike otkrivati i najstro`ije<br />
sankcionisati. Kod boraca i naroda stvarati uverenje o spremnosti za odbranu i mogu}nost<br />
odbrane, pogotovu {to agresor ipak ne raspola`e sa tolikim snagama da jednako udari na svim<br />
mogu}im o~ekuj}im pravcima.<br />
131 Milan.<br />
132 Odluku o progla{enju ratnog stanja donio je Vrhovni savet odbrane RSK 30. srpnja, vidi: Prilog I, Dok. br. 30.<br />
319
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 5006.<br />
42<br />
PRIJEPIS OVERAVA:<br />
K- dant 1. pb. Poru~nik Popovi} Djorde<br />
Za ..........., 133 Šv.r.š<br />
1995., kolovoz 1.<br />
Zapovijed Komande 11. pje{a~ke brigade VRS podre|enim postrojbama da u slu~aju<br />
napada hrvatskih snaga blokiraju jedinice UNPROFOR-a, razoru`aju ih i zadr`e kao taoce<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNA<br />
KOMANDA 11. PBR. STROGO POVERLJIVO<br />
Str. pov. br. 230 /1<br />
01. 08. 1995. g.<br />
Blokiranje UNPROFOR-a, SVIM POD^INJENIM<br />
nare|enje dostavlja- JEDINICAMA<br />
Blokada UN-a u predstoje}em napadu snaga usta{a je bitan dio odbrane srpskog naroda,<br />
stoga<br />
N A R E \ U J E M :<br />
1. Snage UN-a blokirati i nedozvoliti odlazak u RH, te ih razoru`ati i dr`ati kao taoce.<br />
2. Prema pripadnicima UN-a pona{ati se na korektan na~in bez maltretiranja i vre|anja, te<br />
im ne oduzimati vozila i tehniku.<br />
3. Punktove u zoni 2. pb. blokadu izvr{iti sa pripadnicima 2. pb. Punktove u zoni 3. pb.<br />
blokirati sa snagama 3. pb. i sa pripadnicima VTO u Cerovcu i sa VTO Krnjakom. U zoni<br />
1. pb. pripadnike UN-a blokirati sa vlastitim snagama i snagama VTO. Punkt u zoni 4 pb.<br />
blokirati sa pripadnicima 4. pb., a punkt u @ivkovi} Kosi blokirati sa VTO Vojni} i KM,<br />
te K- dom stana i vodom vojne policije 11. pbr.<br />
4. K – danti pot~injenih jedinica u svojim jedinicama odrediti jedinice za blokadu i izdati im<br />
pripremno nare|enje za blokadu.<br />
5. O cilju blokade upoznati kompletan sastav jedinica.<br />
6. Za izvr{enje ovog Nare|enja li~no su mi odgovorni k-danti i k-diri pod~injenih jedinica.<br />
DM/BT<br />
DOSTAVITI:<br />
– Svim pod~injenim jedinicama<br />
– a/a<br />
133 Potpis ne~itak.<br />
320
Preslika, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 595.<br />
M. P. 134<br />
43<br />
KOMANDANT<br />
potpukovnik.<br />
Dragan Nova~i}, Šv.r.š<br />
1995., kolovoz 3.<br />
Izvje{}e Odsjeka bezbjednosti Komande 15. korpusa Odsjeku bezbjednosti G[ SVK o<br />
poja~anom pritisku hrvatskih snaga koje time sprje~avaju slanje svje`ih snaga za<br />
grahovsku operaciju, te svakodnevnom iseljavanju neborbenog stanovni{tva u Saveznu<br />
Republiku Jugoslaviju<br />
Komanda 15. korpusa<br />
Odsek bezbednosti<br />
str.pov.br. 133-13<br />
03. 08. 1995. godine<br />
Glavni [tab Srpske Vojske Krajine<br />
– odelenje bezbednosti –<br />
1. Aktivnosti neprijatelja<br />
Trupnim izvi|anjem na takti~koj dubini do{li smo do saznanja da HV du` ~itave granice sa<br />
15. Korpusom vr{i intenzivne pokrete motornim vozilima iz dubine, i to prvenstveno tokom<br />
no}i. Intenzivniji saobra}aj i dolazak m/v ka na{oj granici registrovali smo iz Gospi}a ka<br />
granici sa 9., 18. i 70. pbr. (ka Medku, Teslingradu i Pla{kom). Obzirom na broj pristiglih<br />
m/v HV, ne registrujemo adekvatan broj `ive sile i tehnike, na osnovu ~ega “procenjujemo”<br />
da istovremeno vr{e obmanjivanje i demonstraciju dovo|enja novih snaga, a sve u cilju<br />
anga`ovanja na{ih snaga na granici i dr`anja u pripravnosti kako ne bi mogli izdvajati sve`e<br />
snage za grahovsku operaciju.<br />
Potvr|ena su saznanja da usta{e u Gospi}u miniraju srpska zgari{ta, {to snimaju i prikazuju<br />
svetskoj javnosti kao da ih 15. korpus tu~e artiljerijom. Tako je tokom dana 02. 08. 1995.<br />
godine izvedeno oko trideset eksplozija.<br />
Tako|e su potvr|ena saznanja da je HV izvr{ila mobilizaciju u Gospi}u, Peru{i}u, Oto~cu,<br />
Brinju, Josipdolu, Ogulinu i drugim mestima, i ljudstvo dr`e u spremnosti u o~ekuju}im<br />
rejonima.<br />
Ne raspola`emo koordinatama elemenata borbenog rasporeda HV naspram zoni 15.<br />
Korpusa, {to mo`e imati negativne posledice za jedinice i mesno stanovni{tvo u na{oj zoni.<br />
Ukoliko raspola`ete ta~nim koordinatama vatrenih polo`aja sredstava podr{ke HV, molimo<br />
134 Okrugli pe~at: Vojna po{ta 9106, Vojni}.<br />
321
hitnu dostavu radi dogradnje na{eg sistema odbrane i pripreme tablice po~etnih elemenata<br />
radi kontravatriranja ili prethodnog uni{tenja vatrenih sredstava HV po~etkom napada.<br />
Registrujemo i dogradnju vatrenog sistema HV, prvenstveno u in`injerijskom smislu, gde se<br />
masovno koriste in`injerijske ma{ine.<br />
Tokom dana 02. 08. 1995. godine kroz zonu odbrane 18. pbr. (Buni}) i preko Teslingrada,<br />
registrovan je prelet bespilotne letilice na visini od oko dve hiljade metara. Isto tako,<br />
registrovan je i prelet hrvatskih aviona tipa MIG-21 iznad Gospi}a.<br />
Na predelu planine Velebit, od Svetog Brda do Viso~ice, na{i trupni izvi|a~i ne otkrivaju<br />
prisustvo i aktivnost neprijatelja.<br />
Dana 02. 08. 1995. godine u jutarnjim ~asovima, HV je poku{ala sa pe{adijskim napadom<br />
na zonu odbrane 70. pbr. (Pla{ki), koji je uspe{no odbijen. Na na{oj strani nije bilo `rtava,<br />
kao ni povre|enih.<br />
– 5. Korpus muslimanske vojske sre|uje svoje redove i ~vrsto dr`i granicu prema zoni 15.<br />
Korpusa. Registrujemo povremeno otvaranje vatre iz strelja~kog naoru`anja, ali bez posledica<br />
po na{e snage.<br />
Istovremeno registrujemo i potra`nju prehrambenih artikala od strane mesnog stanovni{tva<br />
5. Korpusa, kao i svaka druga sredstva za vo|enje rata.<br />
Prema jo{ nepotvr|enim saznanjima, 501. brigada 5. Korpusa muslimanske vojske planira<br />
izvo|enje napada iz Ripa~a ka Spasovu, sa ciljem odvra}anja anga`ovanja na{e 103. lpbr. na<br />
grahovskom rati{tu.<br />
2. Stanje bezbednosti<br />
Sve jedinice su na svojim mestima u spremnosti za odsutnu odbranu. Organi Komande 15.<br />
Korpusa procenjuju da se Korpus mo`e uspe{no suprotstaviti agresiji usta{a.<br />
Indikativna lica sa stanovi{ta bezbednosti perfidnijeg su dr`anja i pona{anja, radi ~ega je<br />
poja~an i operativni rad. 2. gbr.– ksj pretpot~injena je Komandi 15. Korpusa i nalazi se u<br />
o~ekuju}em rejonu s. Bruvno, a manji delovi ve} su pridodati na ispomo} 9. mtbr.<br />
Bataljon za interventna dejstva koji se formira iz celokupnog 15. Korpusa, jo{ nije formiran,<br />
a u 3/9. mtbr otkrili smo jednog nosioca koji ima destruktivno dr`anje i javno radi na {irenju<br />
defetizma i razbijanju borbene gotovosti celokupnog sastava brigade i neomogu}avanju<br />
formiranja pomenute jedinice. Isto lice javno se suprotstavilo komandantu 9. mtbr. na<br />
formiranju interventnog bataljona, pri ~emu je verbalno napadalo aktivna vojna lica govore}i:<br />
“Za sve su krivi oficiri, nesposobni ste, ko nas vodi, sve }emo vas isterati iz RSK.” Prisutni se<br />
nisu suprotstavili, {to je znak odobravanja. U toku je privo|enje u komandu 9. mtbr. i<br />
preduzimanje mera organa rik-a, a posebno mera organa bezbednosti, o ~emu }ete biti {to pre<br />
izve{teni.<br />
U selima Li~ki Ti{kovac, Drenovac i [evina Poljana, odmetnulo se 30 boraca i oti{lo u {umu.<br />
Imaju svoje jatake radi pre`ivljavanja. Operativni podaci ukazuju da izbegavaju aktivnost koju<br />
izvodi 103. lpbr. U toku su mere na privo|enju, pa i druge potrebne mere. Nismo prona{li<br />
nestala dva pripadnika 15. lpbr., verovatno su pobegli.<br />
3. Stanje na teritoriji<br />
Prisutna je odre|ena doza straha. Me|u mesnim stanovni{tvom veliko je raspolo`enje za<br />
borbu. Smanjen je zahtev za odlazak u SRJ. Ve}ina nesposobnih i ograni~eno sposobnih je<br />
mobilisana, dobrog su dr`anja. Zbog poljoprivrednih radova manji deo boraca pu{ta se<br />
ku}ama. Svakodnevno `ene i deca odlaze u SRJ.<br />
322
U toku su na{e mere prema licima indikativnim u Teslingradu. Iz izolacije otpu{tena je Biga<br />
Vedrana (Hrvatica).<br />
U Pla{kom se krije Obradovi} Dmitar, biv{i organ bezbednosti 70. pbr., koji je dezertirao iz<br />
organa bezbednosti KSJ. U toku je potraga i privo|enje.<br />
4. Aktivnosti UNPROFOR-a<br />
Obavljaju redovne du`nosti; patroliranja, obilaske, daju instrukcije, uve`bavaju povla~enje u<br />
kamp “Borje” i Jezerce u slu~aju `e{}eg napada HV. U selu Rudopolje (Li~ka Kaldrma) punkt<br />
jordanskog bataljona (vojnici i oficiri) aktivno prate dejstva, prolaz i svaki pokret pripadnika<br />
103. lpbr. U svojim radnim bele`nicama imaju nacrtane ~inove oficira VRSK. Sa~inili su<br />
{emu kasarne i puteva u Li~koj Kaldrmi i ucrtali BOV Vojne policije 15. Korpusa.<br />
Komandant sektora “Jug”, brigadni general, kritikovao je 02. 08. o. g. komandanta ~e{kog<br />
bataljona, navodno je suvi{e tolerantan prema komandi 15. Korpusa i da nije izvr{io<br />
formiranje novih punktova, kao i predaju tri punkta jordanskom bataljonu u zoni 15.<br />
Korpusa. I dalje je u stepenu povi{ene b/g. Sa istim smo u korektnim odnosima.<br />
5. Anga`ovanje Vojne policije<br />
Vojna policija anga`ovana isklju~ivo na namenskim zadacima, kao i saradnji i zadacima sa<br />
jedinicama SJB.<br />
6. Zaklju~ak<br />
U celini stanje bezbednosti omogu}ava uspe{no izvo|enje odsutne odbrane od eventualne<br />
agresije HV na na{u zonu odbrane.<br />
Do sada preduzete mere iz na{e nadle`nosti prema pojedinim licima, imale su pozitivnog<br />
odraza, a {to }emo primenjivati i u narednom periodu.<br />
Svi predlozi na{ih mera prihvataju se u dogradnji sistema odbrane.<br />
pb/bp<br />
N a ~ e l n i k<br />
pukovnik<br />
Petar Bor M.P. 135<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 4118.<br />
135 Prijemni pe~at: Brzojav br. 1994, primljen 3. 8. 1995., potpis ne~itak.<br />
323
PRILOG 3<br />
EVAKUACIJA STANOVNI[TVA S OKUPIRANOG TERITORIJA<br />
HRVATSKE PRIJE I TIJEKOM “OLUJE”
1993., sije~anj 27.<br />
Benkovac<br />
Izvje{}e “Autotransporta” Benkovac Kriznom {tabu SO Benkovac o sudjelovanju tvrtke u<br />
planu evakuacije civilnog stanovni{tva<br />
“Autotransport” Benkovac M.P. 136<br />
7. oktobra br. 3<br />
B e n k o v a c<br />
Kriznom {tabu SO Benkovac<br />
Plan evakuacije civilnog<br />
stanovni{tva<br />
1<br />
Autotransport ima na raspolaganju u Benkovcu 6 autobusa, koji su stalno de`urni sa voza-<br />
~ima i to:<br />
10 – 294 voza~ Bahi} Novica tel. 81-688<br />
10 – 282 voza~ Uzelac Du{an tel. 82-053<br />
10 – 332 voza~ Vuk{a Bogdan tel. 82-057<br />
10 – 338 voza~ Tampolja Jovo<br />
10 – 174/263 voza~ [ari} @ivko IGM<br />
{kolski autobus voza~ Dobre Mom~ilo<br />
Rezerve<br />
PRILOG 3<br />
10 – 447 voza~ Pupovac Janko Medvidja<br />
10 – 293 voza~ Graovac Ratko Brgud<br />
10 – 372 voza~ [aponja Mile Pristeg<br />
10 – 268 voza~ Lacmonovi} Janko Li{ane T<br />
10 – 292 voza~ Kolund`i} Ljubomir Ko`lovac<br />
U slu~aju evakuacije vozila }e biti postavljena i to:<br />
10 – 282 voza~ Uzelac ispred Apoteke<br />
10 – 338 voza~ Tampolja “Barice”<br />
136 Prijemni pa~at: RSK, MO – Odjeljenje Benkovac, str. pov. 22/92, 27. 01. 1993.<br />
327
10 – 332 voza~ Vuk{a “Barice”<br />
10 – 294 voza~ Bani} DOM Milicije<br />
10 – 174/263 voza~ [ari} autobusna stanica<br />
{kolski autobus voza~ Dobre autobusna stanica<br />
Kapaciteti vozila sa 70 – 90 putnika.<br />
Ukoliko evakuacija poprimi {ire razmjere i bude diktirana kratko}om vremena uklju~it }e se<br />
najbli`e locirani autobusi i to<br />
10 – 293 Brgud voza~ Graovac Ratko tel. 82-053<br />
10 – 292 Ko`lovac voza~ Kolund`i} Ljubomir tel. 62-057<br />
10 – 372 Pristeg voza~ [aponja Mile<br />
U vozilima se nalazi po 100 litara goriva s ~im mogu pre}i od 200-300 km.<br />
Benkovac, 26. 1. 1993. Direktor<br />
M.P. 137 Sinobad dipl.ing. Du{an, Šv.r.š<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 265.<br />
1993., velja~a 18.<br />
Petrinja<br />
Komanda 31. brigade SVK dostavlja komandama pod~injenih postrojbi plan evakuacije<br />
[taba civilne za{tite za Petrinju<br />
KOMANDA 31. pbr. VOJNA TAJNA<br />
Str.POV.br. 367-1 STROGO POVJERLJIVO<br />
18.02.1993.god.<br />
Plan evakuacije<br />
dostavlja.- Komandi SVIH RJ<br />
2<br />
U cilju obave{tavanja porodica vojnih obveznika koji se nalaze u Va{im RJ, dostavljamo Vam<br />
plan evakuacije MO Odeljenja – Petrinja Str. Pov. br. 02-156/93.<br />
Dostavljeni Plan evakuacije koji se nalazi u prilogu ovog akta dobro prou~ite i obavestite v/o<br />
koji se nalaze u Va{oj RJ, a u cilju pravovremenog izve{tavanja ~lanova njihovih porodica.<br />
Ova aktivnost je neophodna da u slu~aju po~etka borbenih dejstava izbegnemo paniku<br />
izme|u civilnog stanovni{tva i pomognemo organima CZ u izvr{enju zadatka vezano za<br />
evakuaciju civilnog stanovni{tva.<br />
137 Pravokutni pe~at: “Autotransport” Benkovac.<br />
328
Nakon izvr{enog informisanja pismeno izvestiti Komandu 31. pbr. o izvr{enoj realizaciji ovog<br />
nare|enja.<br />
Za realizaciju ovog nare|enja li~no su mi odgovorni Komandanti – komandiri jedinica.<br />
Prilog:<br />
– Akt Str. Pov. br. 02-156/93.<br />
BM/BM Za K O M A N D A N T<br />
major<br />
M. P. 138 Gruborovi} Nikola, Šv.r.š<br />
– – – – – – –<br />
Komanda 31. brigade<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
MINISTARSTVO ODBRANE<br />
ODELJENJE PETRINJA<br />
[TAB CIVILNE ZA[TITE<br />
Str. pov. br. 02-156/93<br />
P L A N E V A K U A C I J E<br />
Februar 1993. M.P. 139<br />
Vojno-bezbednosna situacija<br />
Napadom hrvatskih oru`anih snaga na teritorije pod za{titom snaga UNPROFOR-a,<br />
odnosno na Republiku Srpsku Krajinu, na{ narod je doveden u vrlo te{ku situaciju da brani<br />
svoju slobodu od vi{estruko ja~eg neprijatelja.<br />
Postoji realna opasnost od prodora neprijateljskih snaga na slobodno podru~je Banije, a<br />
osnovna pretpostavka za to je napad hrvatskih snaga na ju`ni dio RSK, te stalno<br />
nagomilavanje snaga hrvatske vojske na granicama Republike Srpska Krajina. Pravci<br />
nastupanja po na{oj procjeni su Petrinja – Budi~ina, Komarevo – Blinja, Petrinja – Gora –<br />
Glina. Iz dosada{njeg postupka hrvatske vojske mo`e se zaklju~iti da }e oni svoj cilj poku{ati<br />
ostvariti. Neprekidno gomilaju snage i vr{e pregrupisavanje istih.<br />
Zbog napred navedene situacije [tab CZ op{tine Petrinja odlu~io je, u saradnji sa svim<br />
drugim subjektima na podru~ju op{tine Petrinja, izraditi plan evakuacije stanovni{tva iz grada<br />
Petrinje, ukoliko bi do{lo do nepo`eljnih prodora hrvatske vojske prema gradu.<br />
Evakuacija stanovni{tva je planska i organizirana akcija premje{tanja stanovni{tva sa<br />
ugro`enog podru~ja na manje ugro`eno podru~je, odnosno u ovom slu~aju, na slobodnu<br />
teritoriju Banije. Evakuacija se mora provesti i odvijati s to~no utvrdjenim ciljem i pod<br />
odredjenim okolnostima, pri ~emu se koriste sva raspolo`iva prometna sredstva.<br />
Cilj evakuacije<br />
Osnovni cilj evakuacije je za{tita i spa{avanje stanovni{tva sa podru~ja grada Petrinje, te<br />
njegovo premje{tanje u dubinu teritorije Banije.<br />
Nosioci aktivnosti evakuacije<br />
138 Okrugli pe~at: RSK, Komanda 31. brigade TO.<br />
139 Okrugli pe~at: RSK, Op}inski {tab CZ Petrinja.<br />
329
Osnovni nosioc aktivnosti evakucije je op{tinski {tab CZ Petrinja, u suradnji sa komandom<br />
srpske vojske i {tabovima CZ UMZ, te sa predstavnicima civilne vlasti Op{tine Petrinja.<br />
Na~in provo|enja evakuacije i pravci kretanja<br />
U cilju {to boljeg i efikasnijeg provodjenja evakuacije, grad Petrinja se dijeli na {est izlaznih<br />
zona i to:<br />
a/ izlazna zona I<br />
b/ izlazna zona II<br />
c/ izlazna zona III<br />
d/ izlazna zona IV<br />
e/ izlazna zona V<br />
f/ izlazna zona VI<br />
Izlazna zona I Nalazit }e se u MZ I na prostoru Trga VII Banijske divizije /ispred<br />
Gavrilovi}eve mesnice/ gdje }e biti polazna stanica prevoznih sredstava koja se koriste za<br />
evakuaciju.<br />
Izlazna zona II nalazit }e se na prostoru MZ-3 i to na raskrsnici Ulice 21. septembra i<br />
obilaznice /gdje je tako|er polazna stanica za prevozna sredstva/, te ispred stare bolnice.<br />
Izlazna zona IV Slatina /raskrsnica obilaznice i ceste za Sisak/.<br />
Izlazna zona V Sajmi{te /preko puta sto~nog sajma/.<br />
Izlazna zona VI IGM – Slavija /Ciglana/ na podru~ju MZ V.<br />
Rajoni prikupljanja stanovni{tva su na svim izlaznim zonama, a za odr`avanje reda i<br />
spre~avanje panike na izlaznim zonama, odgovorni su povjerenici CZ u mjesnim<br />
zajednicama. Svi pravci kretanja idu prema Ulici 21. septembra, odakle se kre}e pravcem:<br />
Hrastovica – Zelena dolina – Jabukovac – Dodo{i – Mio~inovi}i – [amarica.<br />
Prevozna sredstva sa izlaznih zona kre}u u razmaku od 5 /pet/ minuta.<br />
Realna je pretpostavka pojave straha i panike medju stanovni{tvom na obavijest o evakuaciji,<br />
te se mora obratiti pa`nja da ne dodje do zakr~enja prometnica na izlaznim zonama.<br />
Zbog toga posebnu pa`nju treba obratiti na dobru regulaciju prometa, za{to je odgovorna SJB<br />
Petrinja koja je du`na osigurati najmanje po jednog policajca na svakoj izlaznoj zoni i dalje<br />
prema pravcima koji su prilo`eni u prilogu ovog plana. Oni su takodjer du`ni osigurati<br />
vremenski interval /5 min/ kretanja po izlaznim zonama. SJB – Petrinja osigurat }e pra}enje<br />
stanovni{tva do njegovog odredi{nog cilja/ selo Dodo{i – M. Selo – Mio~inovi}i – [amarica.<br />
Do zastoja u regulaciji prometa i kretanja kolone ne smije do}i.<br />
Kao prilog ovog plana SJB Petrinja dostavit }e pismenu suglasnost za osiguranje potrebnog<br />
broja milicionera u datom momentu. Osigurana je evakuacija robnih rezervi iz prostorija<br />
Crvenog krsta, za{to je zadu`en voza~ “Slavijatransa” Drakuli} Milan. 140<br />
Da bi se evakuacija provela {to bolje i br`e ona se mora stupnjevati po fazama:<br />
1. evakuacija djece do 7. god. starosti, njihovih majki, trudnica i bolesnih osoba, uklju~uju}i<br />
vrti}e i osnovne {kole.<br />
2. evakuacija djece od 7-14 godina i starijih osoba – srednje {kole.<br />
3. evakuacija ostalog stanovni{tva.<br />
Za ovo su odgovorni radnici SJB Petrinja i ~lanovi {taba CZ koji }e se nalaziti na svim<br />
izlaznim zonama.<br />
140 Dopisano rukom.<br />
330
Prva i druga faza evakuacije obavezno }e se izvr{it sredstvima javnog prevoza /autobusi/ koja<br />
dolaze na izlazne zone po prilogu u planu, dok se tre}a faza evakuacije mo`e provesti u<br />
kombinaciji individualnog i javnog prevoza. Za evakuaciju stanovni{tva odabrani su<br />
prioritetni pravci koji su neposredno vezani na izlazne zone i dalje prema odredi{tu. Svi pravci<br />
kretanja dani su u prilogu ovog plana s kojim moraju biti upoznati voza~i prevoznih sredstava.<br />
U toku evakuacije treba osigurati najmanje jednu sanitetsku ekipu koja }e pratiti tok<br />
evakuacije do odredi{ne ta~ke /Dodo{i – Mio~inovi}i – [amarica/. Osiguranje sanitetskih<br />
ekipa vr{i Dom zdravlja Petrinja, koji je tako|er du`an dostaviti pismeni pristanak koji slu`i<br />
kao prilog.<br />
Sva preduze}a i druge organizacije du`ne su evakuirati svoja najneophodnija materijalno –<br />
tehni~ka sredstva i ljudstvo, te arhivu vlastitim snagama. Strojeve koji se ne mogu evakuirati<br />
treba onesposobiti skidanjem najneophodnijih dijelova.<br />
U tom smislu su du`ni razraditi svoje interne planove evakuacije i uskladiti ih sa op{tinskim<br />
planom evakuacije. Prethodno utvrdjuju svoju rezervnu lokaciju, na osnovnom pravcu<br />
evakuacije: Petrinja – Zelena dolina – Jabukovac – [amarica.<br />
[tab CZ Petrinja }e rukovoditi akcijom evakuacije, te upoznati sve druge subjekte koji su<br />
odgovorni za uspje{no provodjenje evakuacije, a predvidjeni su ovim planom. U tom cilju<br />
{tab CZ provodi neprekidno de`urstvo u zgradi SO Petrinja.<br />
Radi efikasnijeg djelovanja, ~lanovi {taba CZ na znak za evakuaciju rasporedjuju se na sljede}i<br />
na~in:<br />
a/ za izlazak stanovni{tva iz grada, ispred {taba CZ, odgovoran je na~elnik {taba CZ Jovo<br />
@ivkovi}, koji organizira i suradnju sa komandom 31. brigade i svim drugim subjektima<br />
odgovornim za uspje{no provodjenje evakuacije.<br />
b/ na izlaznoj zoni I organizira evakuaciju ~lan {taba Radomir Starovi}.<br />
c/ izlazna zona II Marovac @eljko<br />
d/ izlazna zona III ~lan {taba Savi} Rade<br />
e/ izlazna zona IV ~lan {taba Vujanovi} Milo{<br />
f/ izlazna zona V ~lan {taba Lotina Vojislav<br />
g/ izlazna zona VI ~lan {taba Zori} Mile<br />
h/ Na raskrsnici puta za Hrastovicu, patrola SJB Petrinja,<br />
i/ Prihvat i raspored stanovni{tva na odredi{noj ta~ki, te suradnja sa {tabom CZ udru`ene MZ<br />
Jabukovac za prihvat stanovni{tva, komandant {taba CZ UMZ Jabukovac Olja~a Nikola.<br />
Svi ~lanovi {taba CZ i ostali subjekti koji su predvidjeni ovim planom du`ni su se odmah<br />
javiti na izlazne zone na znak za evakuaciju.<br />
Sredstva za provodjenje evakuacije<br />
Za provodjenje evakuacije koristit }e se sva raspolo`iva sredstva koja u tom trenutku budu na<br />
raspolaganju u dru{tvenom i privatnom posjedu i to: autobusi, kamioni, slobodna vojna<br />
vozila, traktori sa prikolicama, osobni automobili, kombi i dr.<br />
Autobuse kao prevozna sredstva osigurava preduze}e “Slavijatrans” i to sve raspolo`ive<br />
kapacitete u danom trenutku.<br />
Popis autobusa sa voza~ima dan je u prilogu plana i oni vr{e neprekidno de`urstvo po<br />
izlaznim zonama /rejonima prihvata/.<br />
Brojevi vozila i njihovi voza~i dani su u prilogu {to }e “Slavijatrans” pismeno potvrditi.<br />
Preduze}e “Gavrilovi}” takodjer stavlja na raspolaganje u danom trenutku sva slobodna<br />
raspolo`iva prevozna sredstva, koja }e se javiti na izlazne zone ~lanovima {taba CZ. U<br />
331
“Gavrilovi}u” je za to odgovoran Sanader Mile, koji }e to i pismeno potvrditi kao prilog<br />
planu.<br />
Pra}enje i prihvat stanovni{tva<br />
Kolona }e se kretati cijelim pravcem uz pratnju sanitetskih ekipa i milicije za {to su odgovorni<br />
DZ Petrinja i SJB Petrinja, radi eventualnih intervencija u toku evakuacije, kako sanitetskih<br />
tako i saobra}ajnih.<br />
Provodjenje evakuacije pratit }e i {tab CZ Petrinja, koji }e obavijestiti {tab CZ UMZ<br />
Jabukovac za prihvat stanovni{tva na odredi{noj ta~ki i u tom smislu {tab CZ UMZ<br />
Jabukovac je du`an napraviti i prakti~no razraditi plan prihvata i obezbedjenja stanovni{tva<br />
na odredi{noj ta~ki /Dodo{i – M. Selo – Mio~inovi}i – [amarica/. Za prihvat stanovni{tva<br />
odgovoran je {tab CZ Udru`enih MZ Jabukovac i komandant {taba Olja~a Nikola.<br />
Znak za evakuaciju<br />
Znak za evakuaciju daje se na naredjenje komande 31. brigade u Petrinji, a daje ga Vatrogasni<br />
dom za {to je odgovoran ~lan {taba Savi} Rade. U tom smislu uspostaviti vezu i na~in<br />
obavje{tavanja izmedju brigade i Vatrogasnog doma.<br />
Znak se daje sirenom u neprekidnom trajanju JEDNOLI^NIM TONOM od 120 sekundi<br />
ili 2 minute.<br />
120”<br />
|_________________________|<br />
Na navedni znak svi subjekti su du`ni se pridr`avati svojih obaveza po ovome planu.<br />
PRILOZI:<br />
– {ematski prikaz pravca po izlaznim zonama<br />
– popis vozila i voza~a sa zbornim mjestima<br />
DOSTAVITI:<br />
– MO – uprava “Banija”<br />
– Predsjednik SO<br />
– Komandi 31. brigade<br />
– [tab CZ udru`enih MZ Jabukovac<br />
– “Slavijatrans”<br />
– “Gavrilovi}”<br />
– SJB Petrinja<br />
– DZ Petrinja<br />
– Predsjednik I.S S.O.<br />
[TAB CIVILNE ZA[TITE<br />
M.P. 141 OP[TINE PETRINJA<br />
............. 142 Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 265.<br />
141 Okrugli pe~at: RSK, Op}inski {tab CZ Petrinja.<br />
142 Potpis ne~itak.<br />
332
1993., o`ujak 4.<br />
Jasenovac<br />
Plan evakuacije civilnog stanovni{tva Mjesne zajednice Jasenovac<br />
3<br />
MJESNA ZAJEDNICA JASENOVAC<br />
JASENOVAC 04.03.1993.<br />
= predmet: PLAN EVAKUACIJE CIVILNOG STANOVNI[TVA<br />
U slu~aju potrebe Mjesne zajednice Jasenovac u koordinaciji sa vojnim vlastima vr{i<br />
evakuaciju civilnog stanovni{tva i nebora~kog stanovni{tva u Gradinu i dalje u pravcu X.<br />
U tu svrhu Mjesna zajednica odre|uje 13 osoba i to:<br />
ZAPADNI DIO: ISTO^NI DIO:<br />
KOTUR STEVO KLINCOV GOJKO<br />
BA^I] SVETOZAR [U[NJARA DJURO<br />
KELI] MILUTIN TRIVUN^I] MLADEN<br />
KOTUR DU[AN [ESTANOVI] BOGDAN<br />
TRIVUN^I] TREVOJA<br />
KUKI] NEDELJKO<br />
PUDJA RAJKO<br />
KLINCOV JOVO<br />
Sa zadatkom da izvr{e prikupljanje i evakuisanje neja~i i nebora~kog stanovni{tva i to:<br />
ISTO^NI DIO: /od ulice Vladimira Nazora, uklju~no, @rtava fa{izma, Vuka Karad`i}a,<br />
Kolodvorska, sa Pudja Rajkom /vodja grupe/, Kuki} Nedeljko, Klincov Jovo, Trivun~i}<br />
Sredoja, [estanovi} Bogdan, Trivun~i} Mladen, [u{njara Djuro, Klincov Gojko i Dra~a<br />
Du{an. Prikupljanje se vr{i na prostoru pristajanja skele.<br />
ZAPADNI DIO: /Savska ulica, od {kole prema gore, Preradovi}eva i Prvog maja.<br />
Prikupljanje se vr{i na prostorima ku}a Ba~i}, Keli}, i to po Keli} Milutinu /vodja grupe/<br />
Ba~i} Svetozar, Kotur Pero i Kotur Du{an.<br />
Evakuisanje se vr{i po naredbi predsjednika-ce Mjesne zajednice, a prenosi se na Pudju<br />
Gojka i Keli} Milutina, koji uz anga`ovanje navedenih osoba izvr{avaju zadatak.<br />
Svaki od vodja grupa raspola`e uvidom u popis osoba koje treba evakuisati.<br />
Prebacivanje preko Save vr{i se skelom, koja po dogovoru sa komandom iz Gradine vr{i<br />
prebacivanje stanovni{tva na telefonski poziv ili drugi na~in obavje{tavanja/signalno ili<br />
kurirski/. Grupa iz zapadnog dijela Savska, po prikupljanju na zbori{te upu}uje se u pravcu<br />
skele.<br />
U Gradini evakuisano stanovni{tvo preuzimaju:<br />
KRNJAJI] MOMIR<br />
[PANOVI] MOMIR<br />
MLADEN ROKI] /odnosno jedan od njih trojice/<br />
i smje{taju se u ku}e:<br />
PJEVI] STOJANA<br />
ROKI] DESE – Bo{kova<br />
VUKI] MILENE – Ljubana Perice<br />
333
Daljnji pravac evakuacije se odredjuje u pravcu X.<br />
U slu~aju iz bilo kojih razloga stanovni{tvo ne mo`e da se evakuira po komandi iz Gradine i<br />
njihovim sredstvima evakuacija se vr{i u zato pripremljenim ~amcima, i to: isto~ni dio sa<br />
gumenim ~amcem br. 1., ~amcem Klincova Jove br. 2. i ~amcem Borovi} Steve br. 3.<br />
^amac br. 4 bi}e po potrebi uba~en kao dopuna.<br />
Pudja Rajko organizira rukovaoca ~amca.<br />
Evakuacija ~amcima Isto~nog dijela vr{i se sa prostora ispred ku}e Klincov Jove, pod<br />
obalom.<br />
Evakuacija skupine iz zapadnog dijela vr{i se ~amcima br. 5., 6., 7. i 8. ispred ku}e Keli}<br />
Milutina u U{ticu, zatim pravcem Most Gradina. Ukoliko ovaj pravac, U{tice-Gradina, bude<br />
presje~en, prelazi se iz U{tice na Unu pa u Gradinu {to je sa komandom u U{tici dogovoreno<br />
kao i znaci za raspoznavanje za prijem u U{tici i prebacivanje preko Une.<br />
Ako evakuacija nala`e i uka`e se potreba za prebacivanjem materijalnih dobara to se radi<br />
tek poslije prebacivanja stanovni{tva, a ne uporedo, i to samo sa prostora {ljun~are.<br />
Za odr`avanje reda i discipline kod evakuacije stanovni{tva dodaje se svakom vodji grupe<br />
po jedno slu`beno lice, koje stavlja na raspolaganje___________________________.<br />
^amci po prebacivanju evakuisanog stanovni{tva se vra}aju na levu obalu Save na polazna<br />
mjesta, gdje ~ekaju daljnja uputstva.<br />
Po~ev od dana potpisivanja ovog plana ~amci mogu preko vodja grupa da se koriste u<br />
svako doba dana i no}i, u hitnim slu~ajevima, za lekarsku intervenciju bilo koje osobe, a<br />
posebno nesretnog slu~aja ili ranjavanja, ali samo preko vodje grupa Pudja Rajka i Keli}<br />
Milutina.<br />
Ovaj plan je usagla{en sa vojnim vlastima u Jasenovcu.<br />
PREDSJEDNIK MZ JASENOVAC<br />
– Keli} Milutin<br />
– KURIRI<br />
1. Radulovi} Dragica<br />
2. Batar Mira<br />
3. Ljubenkovi} Ra|a<br />
4. Savi} Nada<br />
5. Filipovi} Milena<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, Civilne i vojne vlasti “Zapadna Slavonija”, kut. 1.<br />
Š1993., o`ujak 23.š<br />
Izvje{}e o inspekcijskom nadzoru stanja civilne za{tite u op}inama Vrginmost i Vojni}<br />
334<br />
4<br />
I Z V J E [ TA J<br />
o uvidu u stanje i probleme funkcionisanja
civilne za{tite na teritoriji “Korduna”<br />
izvr{enom 23.03.1993. godine<br />
U okviru obilaska Uprave MO “Kordun” i odelenja za odbranu sa teritorije njene<br />
nadle`nosti, koji je izvr{ila grupa radnika Ministarstva odbrane, izvr{en je uvid u stanje i<br />
probleme funkcionisanja civilne za{tite u op{tinama Vojni} i Vrginmost.<br />
Uvid u stanje i probleme izvr{io je Sava Milovi}, stru~ni saradnik za civilnu za{titu u<br />
Republi~kom {tabu civilne za{tite.<br />
U Upravi Ministarstva odbrane, uz prisustvo na~elnika Uprave Bore Vorkapi}a i Ivo{evi}<br />
Du{anke koja obavlja du`nost na~elnika Oblasnog {taba civilne za{tite, izvr{eno je<br />
upoznavanje sa svrhom i ciljem obilaska, te su nazna~ena osnovna pitanja po kojima se `eli<br />
ste}i uvid, odnosno sagledati probleme, te, ovisno o stanju, dati upute u smislu na~ina<br />
prevazila`enja istih.<br />
1. Stanje u {tabu civilne za op{tine Vrginmost<br />
Uvid u stanje ostvareno razgovorom sa na~elnikom Op{tinskog {taba civilne za{tite<br />
Kajgani} Stevanom i saradnikom za pripreme privrede i dru{tvenih delatnosti Stanoj~i}<br />
Milom, uz prisustvo Ivo{evi} Du{anke, na~elnika Oblasnog {taba civilne za{tite.<br />
Na|eno stanje je slede}e:<br />
Op{tina Vrginmost ima 14 000 stanovnika koji `ive u 34 mesne zajednice.<br />
Op{tinski {tab civilne za{tite ima 7 ~lanova koji pokrivaju osnovne mere za{tite i<br />
spasavanja. Nalaze se na radnoj obavezi, a u {tab se anga`uju po potrebi.<br />
Za potrebe {taba anga`irana su dva kurira i jedan daktilograf.<br />
[tab civilne za{tite ostvaruje punu saradnju sa op{tinskim rukovodstvom.<br />
Po mesnim zajednicama aktivirano je 66 poverenika civilne za{tite, starijih godi{ta, koji<br />
imaju autoritet kod stanovni{tva i koji uspe{no realizuju postavljene zadatke.<br />
Od jedinica civilne za{tite, obrazovane su<br />
– veterinarska, koja je trenutno popunjena sa 6 pripadnika CZ (Postoji Veterinarska stanica<br />
u kojoj se nalaze 2 veterinara);<br />
– vatrogasna, koja je popunjena sa 13 pripadnika.<br />
Najnu`nija oprema postoji, me|utim, vatrogasna cisterna i vatrogasno kombi-vozilo nemaju<br />
akumulatore, zbog ~ega se ova sredstva ne mogu staviti u funkciju.<br />
Ovo je tim aktualnije {to na teritoriji op{tine nema ni profesionalne niti dobrovoljne<br />
vatrogasne jedinice;<br />
– jedinica prve medicinske pomo}i brojila je 15 `ena koje su bile osposobljene za namjenske<br />
zadatke, me|utim, iste su se uklju~ile u jedinice SV RSK;<br />
– jedinica za spasavanje iz ru{evina popunjena je sa 9 pripadnika, ~ija upotreba dolazi u<br />
pitanje iz razloga {to se radi o licima koji su raspore|eni po osnovi radne obaveze. Kao takvi<br />
anga`ovani su na zadacima za{tite objekata koje izvr{avaju kao pripadnici prostorne strukture.<br />
Da bi problem njihova anga`ovanja bio do kraja problemati~an, isto ljudstvo se uklju~uje i u<br />
operativne jedinice SV RSK.<br />
U skladu sa dobivenim zadacima od Republi~kog {taba civilne za{tite, realizovane su<br />
aktivnosti oko pregleda i izbora objekata za sklanjanje.<br />
Izgra|enih skloni{ta nema, a za sklanjanje 8.341 lica odre|ene su najpogodnije podrumske i<br />
druge prostorije po mesnim zajednicama. Stanovni{tvo je upoznato sa mjestima gdje se<br />
sklanjaju, a poverenici civilne za{tite poseduju i spiskove za sklanjanje po objektima.<br />
Evakuacija je planirana iz 11 rubnih mesnih zajednica prema Cazinskoj krajini. Ovim<br />
planom za evakuaciju je predvi|eno 1.213 lica, ~iji je prihvat i razmje{taj planiran u 10<br />
335
mesnih zajednica. Plan je do te mere detaljno razra|en da je precizirano ko se i kojim vozilom<br />
prevozi. Za izvr{enje evakuacije u planiranom obimu potrebno je obezbediti gorivo i to D-2-<br />
1670 litara i MB-98-150 litara.<br />
Na teritoriji op{tine nalazi se 2.751 izbeglo lice koje se nalazi u privatnom sme{taju.<br />
Najve}i broj izbeglih lica nalazi se kod rodbine.<br />
Pomo} u hrani, za izbegla lica, kao i za oko 5.000 socijalno ugro`enih uklju~ivo sa<br />
porodicama poginulih boraca i ranjenim borcima, obezbe|uje Op{tinska organizacija<br />
Crvenog krsta koja je ostvarila dobru saradnju sa Visokim komesarijatom za izbeglice<br />
Ujedinjenih nacija.<br />
U realizaciji aktivnosti raspodjele humanitarne pomo}i isti~e se kao poseban problem<br />
obezbe|enja potrebnih koli~ina goriva.<br />
2. Stanje u {tabu civilne za{tite op{tine Vojni}<br />
Uvid u stanje ostvaren razgovorom sa na~elnikom Odelenja za odbranu, koji zbog<br />
mobilizacije na~elnika {taba civilne za{tite u RJ obavlja i poslove civilne za{tite.<br />
Razgovoru i uvidu u stanje prisustvovala i Ivan~evi} Du{anka, na~elnik Oblasnog {taba civilne<br />
za{tite.<br />
Op{tina Vojni} ima 9.500 stanovinka koji `ive u 61 naseljenom mestu, a koja su<br />
teritorijalno organizovana u 14 mesnih zajednica.<br />
Op{tinski {tab civilne za{tite popunjen je sa 6 pripadnika od kojih je 3 stalno anga`ovano.<br />
U mesnim zajednicama anga`ovano je 90 poverenika civilne za{tite. Kvalitetno izvr{avaju<br />
postavljene zadatke, me|utim, ve}ina ih je istovremeno uklju~ena i u prostornu strukturu.<br />
Organizovane su slede}e jedinice civilne za{tite:<br />
– veterinarski vod sa odelenjem za sanaciju u koji je raspore|eno 15 lica. (Postoji Veterinarska<br />
stanica sa 4 lica od kojih su 3 stru~na lica);<br />
– vatrogasni vod od 10 lica koji su zajedno sa raspolo`ivom tehnikom (2 cisterne i 1 navalno<br />
vozilo) mobilisani u brigadu SV RSK. U akcije ga{enja {umskih po`ara mogu se uklju~iti 19<br />
radnika [umarije koji pored ostalog posjeduju i motorne pile:<br />
– vod za spasavanje iz ru{evina u kojem je od 30 pripadnika ostalo 18, dok su ostali mobilisani<br />
u RJ.<br />
Sklanjanje stanovni{tva identi~no je re{eno kao i u Vrginmostu.<br />
Evakuacija je planirana za 4 sela sa rubnog podru~ja prema Kladu{i. Plan i organizacija<br />
prevoza je kvalitetan, me|utim, rje{enje evakuacije nije obavljeno na na~in da se obezbedi<br />
prihvat u nekim drugim objektima javne upotrebe ili po privatnom sme{taju, ve} je<br />
evakuacija planirana kao element sklanjanju u neke prirodne objekte prema Petrovoj Gori.<br />
Preduze}a, organizacije i slu`be od interesa za za{titu i spasavanje slabo su popunjene.<br />
Primjera radi, u delu Komunalnog preduze}a koje se bavi snabdevanjem stanovni{tva pitkom<br />
vodom radi samo jedno lice (!?).<br />
3. Uo~eni problemi<br />
– Velik broj pripadnika raspore|enih u civilnu za{titu mobilisan je u RJ, u nekim slu~ajevima<br />
i celi sastavi (jedinica PMP u Vrginmostu i vatrogasna jedinica u Vojni}u);<br />
– U RJ mobilisan na~elnik Op{tinskog {taba civilne za{tite Vojni}, {to ima znatnog uticaja na<br />
kvalitet obavljanja poslova iz nadle`nosti [taba civilne za{tite;<br />
– Posebno aktuelan problem uo~en je u odnosu na raspored ljudi po osnovi radne obaveze<br />
(koji se po toj osnovi mogu koristitii za izvr{avanje zadataka za{tite i spasavanja), njihova<br />
anga`ovanja u prostornoj strukturi, a potom i njihovu uklju~ivanju u RJ SV RSK;<br />
336
– Obezbe|enje goriva za redovne aktivnosti; provo|enja akcija za{tite i spasavanja; izvr{enja<br />
evakuacije i raspodjele humanitarne pomo}i;<br />
– Nedostatak ljekova za za{titu `ivotinja i sl;<br />
4. Date sugestije<br />
U toku razgovora po odre|enim pitanjima date su konkretne upute o na~inu<br />
organizovanja u konkretnim uslovima i uspostavljanju sistema funkcionisanja civilne za{tite<br />
koji bi u datim okolnostima bio optimalan. S tim u vezi, a imaju}i u vidu raspolo`ive ljudske<br />
i materijalne potencijale, te velike zahtjeve i potrebe odbrane (oru`ana komponenta)<br />
usmerena je aktivnost na slede}e:<br />
– da se odstupi od obrazovanja jedinica civilne za{tite, posebno kad za to ne postoje ni<br />
osnovne pretpostavke: mogu}nosti u raspore|ivanju ljudstva odgovaraju}e specijalnostizanimanja<br />
i psihofizi~ke sposobnosti za izvr{avanje namjenskih zadataka;<br />
– da se u suradnji sa odelenjem za odbranu i posebno saradnicima za pripremu privrede i<br />
dru{tvenih delatnosti u~ine napori u smislu da se popunom preduze}a, organizacija i slu`bi<br />
koje se u okviru svoje delatnosti bave za{titom i spasavanjem, omogu}i da se kvalitetno<br />
uklju~e u izvr{avanje odgovaraju}ih zadataka;<br />
– da se jedinice odgovaraju}eg sastava obrazuju samo za izvr{avanje onih zadataka za koje ne<br />
postoje odgovaraju}a preduze}a i slu`be;<br />
– da se u svim preduze}ima i drugim organizacijma od ljudstva raspore|enog po o s n o v i<br />
radne obaveze obrazuju odgovaraju}i sastavi, koji bi se ovisno o potrebi uklju~ivali u<br />
izvr{avanje zadataka za{tite i spasavanja;<br />
– da [tabovi civilne za{tite uspostave kvalitetnije veze sa preduze}ima, organizacijama i<br />
slu`bama posebno iz oblasti zdravstva, veterinarstva, komunalnih slu`bi, {umarstva i<br />
gra|evinarstva u smislu me|usobnog informisanja o aktivnostima, izvje{tavanja i uo~avanja<br />
problema ~ije bi nere{avanje moglo izazvati odre|ene posledice;<br />
– da {tabovi civilne za{tite, sa k-dama RJ (brigada) dogovore mogu}nost anga`ovanja<br />
(mobilisanih) snaga i sredstava za slu~aj potrebe (npr. ljudstva i tehni~ke vatrogasne jedinice);<br />
– na~elniku Oblasnog {taba civilne za{tite dati su slede}i zadaci:<br />
– da u smislu utvr|ivanja stanja i usmeravanja aktivnosti u [tabovima CZ u Vojni}u i<br />
Vrginmostu, isto u~ini i za Op{tinske {tabove civilne za{tite Krnjak i Slunj;<br />
– da od [tabova civilne za{tite zahtjeva ve}i anga`man u smislu ostvarivanja pune koordinacije<br />
sa Crvenim Krstom i socijalnom slu`bom – po osnovi prihvata i raspodjele humanitarne<br />
pomo}i;<br />
– da se, po pitanju epidemije `utice u Krnjaku, ostvari potrebna saradnja sa zdravstvenom<br />
slu`bom i stru~nim ljudima od kojih zatra`iti program potrebnih aktivnosti, kako bi {tabovi<br />
civilne za{tite mogli pratiti i usmjeravati aktivnosti svih subjekata koji se po tom pitanju<br />
trebaju eventualno anga`ovati. (otvoren stacionar za lije~enje oboljelih);<br />
O stanju i problemima, te datim uputama, kratko je informisan na~elnik Uprave MO<br />
“Kordun”.<br />
Ukupna aktivnost po ovom izvje{taju trajala je od 10.00 do 17.00 ~asova.<br />
IZVJE[TAJ PRIPREMIO<br />
Sava Milovi}, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
<strong>Hrvatski</strong> informativni centar, A 044-015-01.<br />
337
5<br />
Š1993., srpanjš<br />
ŠOku~aniš<br />
Dopis Uprave “Zapadna Slavonija” MO RSK Komandi 18. korpusa SVK da sukladno planu<br />
evakuacije stanovni{tva u Republiku Srpsku odredi pravce kretanja i prijelaze preko rijeke<br />
Save<br />
Broj: 1 – POVJERLJIVO –<br />
Komandi 18. korpusa<br />
Oku~ani<br />
n/r p.puk. Gaji} Marinka<br />
U slu~aju neposredne opasnosti kao u ratu, u skladu sa planom odbrane odnosno za{tite<br />
od elementarnih nepogoda mo`e se narediti evakuacija gra|ana. Prema planu za evakuaciju u<br />
op{tinama postoje ekipe za evakuaciju koje u datom momentu trebaju izvr{iti postavljeni<br />
zadatak.<br />
U slu~aju ve}ih ratnih dejstava evakuacija stanovni{tva sa na{eg podru~ja vr{ila bi se u<br />
Republiku Srpsku i zbog toga Vas molimo da nam dostavite pravce kretanja i prelaze preko r.<br />
Save u R.S. Ovi podaci su nam neophodno potrebni zbog a`uriranja planova za evakuaciju.<br />
S po{tovanjem lijepo Vas pozdravljamo.<br />
Pomo}nik na~elnika<br />
za civilna pitanja<br />
Bruji} Nikola<br />
Izvornik, rukopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 595.<br />
6<br />
1993., kolovoz 5.<br />
Pakrac<br />
Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite SO Pakrac Oblasnom {tabu civilne za{tite Oku~ani<br />
o planu evakuacije stanovni{tva u slu~aju napadne akcije hrvatskih snaga<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
OP[TINSKI [TAB CIVILNE ZA[TITE M.P. 143<br />
P A K R A C<br />
Broj: 03-1-178/93.<br />
Pakrac, 5.08.1993.g.<br />
143 Prijemni pe~at: RSK, MO, Uprava “Zapadna Slavonija” – Oku~ani, br. 0-01-70-94.<br />
338
Predmet: Izvje{taj<br />
OBLASNI [TAB CIVILNE ZA[TITE<br />
O K U ^ A N I<br />
U slu~aju agresije Hrvatske na Op{tinu Pakrac Op{tinski {tab Civilne za{tite je sa~inio plan<br />
za evakuaciju stanovni{tva, odnosno djece, `ena, starih iznemoglih osoba i invalida.<br />
Zborno mjesto stanovni{tva za evakuaciju je kod Risti}a. Pravci evakuacije }e biti odre|eni<br />
u momentu po~etka agresije. Prihvatno mjesto evakuiranog stanovni{tva u dogovoru s<br />
na~elnikom Oblasnog {taba CZ Bruji} Nikolom je Rogoljica, a u slu~aju drugog dana<br />
evakuacije prihvatno mjesto je selo Rogolji.<br />
Mobilisana su ~etiri autobusa, dva su vlasni{tvo Komunalnog poduze}a, a dva su privatna.<br />
Na podru~ju Op{tine Pakrac postoji dovoljan broj osobnih automobila i traktora s<br />
prikolicom.<br />
Lica zadu`ena za evakuaciju i prevoz su ujedno i traktoristi dok smo za autobuse odredili<br />
odbor za evakuaciju, a to su: Buli} Rade, Dosti~i} Rade, Prodanovi} Milorad, i Vukovi}<br />
Milan, a ujedno zadu`eni i za pravac evakuacije.<br />
Obezbje|enje konvoja vr{it }e radnici stanice milicije Pakrac, a to su: Pavi} Ostoja, Kotur<br />
Branko, Dragojevi} \or|e i Komlenac Milutin.<br />
S po{tovanjem,<br />
Prilog: Prikaz broja stanovnika Na~elnik CZ:<br />
za evakuaciju po mjesnim<br />
zajednicama144 M.P. 145 Bani} Marko, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 182.<br />
1994., velja~a 1.<br />
Oku~ani<br />
Izvje{}e SMON Oku~ani SUP-u Oku~ani o planu evakuacije stanovni{tva iz zapadne<br />
Slavonije<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA M.P. 146<br />
SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA OKU^ANI<br />
SMON O K U ^ A N I<br />
Broj: 08-05-1-38/94.<br />
Dana, 03. 02. 94.<br />
144 Prilog izostavljen. U popisu je navedeno 1480 osoba za evakuaciju.<br />
145 Okrugli pe~at: RSK, Op}inski {tab CZ Pakrac.<br />
146 Prijemni pe~at: RSK, MUP, SUP Pakrac, br. 08-05/1-2-1-270/1-94.<br />
7<br />
339
SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA<br />
O K U ^ A N I<br />
U prilogu dopisa dostavljamo vam plan evakuacije za SMON-i Oku~ani.<br />
K O M A N D I R:<br />
M.P. 147 [panovi} Rade, Šv.r.š<br />
– – – – – – –<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA<br />
SMON O K U ^ A N I<br />
Broj: 08-05-1-38/94.<br />
Datum, 01.02.1994. godine<br />
Na osnovu dopisa SUP-a Oku~ani broj 08-05-str pov 1-3-120/2-93 od 03. 01. 94. godine<br />
u vezi eventualne evakuacije stanovni{tva sa podru~ja Zapadne Slavonije u slu~aju potrebe<br />
usled eventualne obnove agresije na ovo podru~je donosi se:<br />
PLAN EVAKUACIJE<br />
civilnog stanovni{tva sa prostora op{tine Oku~ani<br />
1. Planom upoznati sve ovla{tene radnike putem de`urne slu`be<br />
2. U slu~aju potrebe evakuacije mjere i radnje dogovarati i koordinirati sa op{tinskim {tabom<br />
civilne za{tite koji }e rukovoditi evakuacijom. Izvr{ioc komandir sa de`urnom slu`bom.<br />
3. Po dnevnom rasporedu slu`be de`urni odmah odrediti automobil sa po 3 radnika sa dugim<br />
oru`jem u pratnji i obezbjedjenje kolone po predvidjenom pravcu kretanja. Kolonu prepratiti<br />
do podru~ja naredne organizacione jedinice sa kojom stupiti u vezu i predati kolonu na<br />
daljnje obezbjedjenje. Izvr{ioc de`urni sa patrolama.<br />
4. Sa organizacionim jedinicama (Daruvar i Pakrac) sa kojima se grani~i podru~jem, biti u<br />
vezi radi preuzimanja kolona na granicama slu`benog podru~ja i pratnje u pravcu kretanja.<br />
Izvr{ioci: de`urna slu`ba.<br />
5. U slu~aju poja~anog broja kolona u jednom pravcu, prema procjeni optere}enosti pravaca,<br />
pravac kretanja usmjeriti u drugom mogu}em pravcu uz dogovor sa Op{tinskim {tabom<br />
civilne za{tite.<br />
Izvr{ioci: komandir sa de`urnom slu`bom<br />
6. Za potrebe obezbjedjenja prolaska kolona koristiti starije i iskusnije radnike uz upotrebu<br />
raspolo`ivih tehni~kih sredstava (vozila i sredstava veze) prema ukazanoj potrebi i trenutnoj<br />
situaciji.<br />
Izvr{ioci: komandir, de`urna slu`ba i anga`irani radnici<br />
7. Kao pravci kretanja kolona predvidjeni su:<br />
– Oku~ani – St. Gradi{ka – Uskoci<br />
– Oku~ani – Gredjani – Medjustrugovi – Mlaka<br />
– Oku~ani – Borovac – nadvo`njak – Mlaka<br />
pa je potrebno kolone usmeravati u tom pravcu.<br />
147 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, Stanica milicije op{te nadle`nosti Oku~ani.<br />
340
8. Plan je podlo`an promjenama i dopunama zavisno od konkretne problematike tokom<br />
priprema ili provodjenja evakuacije, pa }e se kao takav a`urirati i dopunjavati.<br />
Prilog: dopis SUP-a M.P. 148 PLAN SASTAVIO:<br />
Rade [panovi}, Šv.r.š<br />
– – – – – – –<br />
PLAN EVAKUACIJE STANOVNI[TVA OBLASTI<br />
“ZAPADNA SLAVONIJA”<br />
Na osnovu ~lana 64. Glava 5. stav 4. Zakona o odbrani Republike Srpske Krajine od 1993.<br />
godine u slu~aju neposredne ratne opasnosti ratnog stanja ili vanrednog stanja a u skladu sa<br />
Planom odbrane zemlje mo`e se narediti evakuacija stanovni{tva odnosno pojedinih<br />
kategorija stanovni{tva (djece, staraca, iznemoglih i drugih) sa odre|enog dijela teritorije kao<br />
i evakuacija dr`avnih organa, preduze}a i drugih pravnih lica zajedno sa imovinom za koju to<br />
bude nare|eno.<br />
Evakuaciju iz ovog ~lana nare|uje Vlada i odre|uje teritoriju za razmje{taj evakuisanog<br />
stanovni{tva i imovinu.<br />
Evakuaciju civilnog stanovni{tva organizuju i sprovode dr`avni organi nadle`ni za poslove<br />
civilne odbrane i za{tite.<br />
Evakuaciju ugro`enog ili zahva}enog ratnim dejstvima mo`e narediti i stare{ina vojske na<br />
polo`aju komandanta brigade odnosno puka ili vi{em polo`aju. Nosioci evakuacije i<br />
zbrinjavanja stanovni{tva su Op{tinski [tabovi nadle`ni za poslove civilne odbrane i za{tite<br />
kao kordinatori, jedinice civilne za{tite i odbrane u mjesnim zajednicama i pojedinim<br />
dijelovima naselja (mjesto Oku~ani) – povjerenici civilne za{tite i odbrane zadu`eni za<br />
evakuaciju. Glavni pravac evakuacije bio bi rijeka Sava sa 4 osnovna prelaza – s. Uskoci, s.<br />
Jablanac, s. Mlaka, s. Jasenovac skelskim prevozom ili pontonskim mostom uz obezbe|enje<br />
vojske ili radnicima Stanice milicije op{te nadle`nosti u Pakracu i Oku~anima konvoja<br />
stanovni{tva predvi|enog za evakuaciju. Evakuacija stanovni{tva po~ela bi se vr{iti sa rubnih<br />
podru~ja op{tine Oku~ani – Istok + Zapad (Paklenica, Raji} i dalje Medari-Oku~ani) te<br />
op{tine Pakrac pravcem Sjever-jug brdske Kri~ke-Gornja [umetlica-Trnakovac).<br />
Za op{tinu Pakrac postoje 2 alternativna pravca kretanja konvoja evakuisanog<br />
stanovni{tva.<br />
1. pravac preko Rogoljice na Trnakovac – Donji Oku~ani – Gre|ani – {umskim putem do<br />
s. Mlaka ili s. Jablanac.<br />
2. pravac preko Bijele Stijene na Ra|enovce za Raji} s. Mlada ili Jablanac.<br />
Za op{tinu Oku~ani postoji nekoliko pravaca kretanja:<br />
1. Oku~ani-Strug-Stara Gradi{ka-Uskoci ({umskim putevima)<br />
2. Oku~ani-Gre|ani-u{}e Struga-Jablanac.<br />
Alternativa Oku~ani-Gre|ani-mostine Mlaka.<br />
3. Oku~ani-Borovac-mostine Mlaka.<br />
Kretanje konvoja evakuisanog stanovni{tva op{tine Oku~ani detaljno je razra|eno u Planu<br />
evakuacije u slu~aju agresije. Za potrebe evakuacije stanovni{tva op{tine Pakrac izuzeta su tri<br />
148 Isto.<br />
341
autobusa i 1 kombi-bus, dovoljan broj osobnih automobila i privatnih traktora. Glavni<br />
pravac kretanja op{tine Pakrac – selo Rogolji-Trnakovac-Oku~ani-Gre|ani-Mlaka.<br />
– s. Rogolji-Trnakovac-Benkova~ko brdo-Raji}-Mlaka ili Jablanac.<br />
Na osnovu ~lana 12. Uredbe o organizaciji i funkcionisanju civilne za{tite evakuaciji<br />
podlije`u slijede}e kategorije ljudi:<br />
1. majke sa decom do 10 godina starosti koje nemaju ratni raspored po osnovu vojne i<br />
radne obaveze ili obaveze u~e{}a u jedinicama i organima civilne za{tite, odnosno druga lica<br />
koja su po zakonu du`na da se staraju o ~uvanju i njegovanju djece mladje od 10 godina.<br />
2. djeca do 14 godina starosti ukoliko je planirana evakuacija {kola.<br />
3. trudne `ene.<br />
4. stara i iznemogla lica kojima je potrebna tudja pomo} i njega.<br />
Stanovni{tvo koje podlije`e tretmanu za evakuaciju sa podru~ja “Zapadne Slavonije”<br />
op{tina Pakrac i Oku~ani vidljivo je iz tabelarnog prikaza po kategorijama.<br />
Za evakuaciju stanovni{tva u slu~aju neposredne ratne opasnosti u svim mjesnim<br />
zajednicama izvr{ena je snabdjevenost ljudi koji }e vr{iti evakuaciju, naftom i ostalim<br />
derivatima u op{tinama Pakrac i Oku~ani kao i prijeko potrebnim lijekovima i hranom koja<br />
su stacionirana u prikladnim skloni{tima. U slu~aju evakuacije stanovni{tva Istok-Zapad ili<br />
Sjever-Jug u dubinu teritorije u op{tini Oku~ani stanovni{tvo sa rubnih podru~ja op{tine bilo<br />
bi razmje{teno u MZ La|evac odnosno Bodegraj gdje je stanovni{tvo upoznato i ima<br />
zadu`enje za prihvat izbjeglog stanovni{tva. Za op{tinu Pakrac isto je to ura|eno da se prihvat<br />
izbjeglica izvr{i u s. Rogolji, Bobare, Lje{tani i s. ^aprginci.<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 10., kut. 8.<br />
1994., o`ujak 26.<br />
Knin<br />
Odgovor Ministarstva obrane Skup{tini RSK na postavljeno poslani~ko pitanje u svezi<br />
osiguravanja dovoljnih koli~ina goriva za evakuaciju stanovni{tva<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
MINISTARSTVO ODBRANE<br />
Broj: 01-1020-2/94<br />
Knin, 26. 03. 1994. godine<br />
Predmet: Odgovor na poslani~ko<br />
pitanje<br />
342<br />
8<br />
SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE<br />
– S E K R E T A R I J A T –
Sa sjednice Skup{tine Republike Srpske Krajine od 21.03.1994. godine, aktom br. 02-34/94<br />
od 24.03.1994. godine, ovom Ministarstvu je dostavljeno poslani~ko pitanje poslanika<br />
Branka Babi}a: “Kada }e biti obezbje|eno gorivo za izvr{enje evakuacije?”<br />
Po osnovi postavljenog pitanja daje se slijede}i<br />
o d g o v o r :<br />
Op{tinski {tabovi civilne za{tite izradili su planove evakuacije stanovni{tva, te su iskazali<br />
potrebe u pogonskom gorivu za njeno izvr{enje. Ukupne potrebe u gorivu za izvr{enje<br />
evakuacije ovom Ministarstvu iskazao je Republi~ki {tab civilne za{tite, koji je u vi{e navrata<br />
tra`io da se ovaj veoma zna~ajan problem rije{i. Me|utim, zbog poznatih te{ko}a oko<br />
obezbe|enja nafte i naftnih derivata, te pove}anih potreba za obavljanje teku}ih<br />
funkcionalnih zadataka, ovo Ministarstvo nije bilo u mogu}nosti obezbjediti ukupno<br />
potrebne koli~ine. Obezbje|ene koli~ine se ~uvaju i bit }e, u datoj situaciji, dostavljene svim<br />
Op{tinskim {tabovima civilne za{tite kojima bude nare|eno izvr{enje evakuacije. U takvoj<br />
situaciji, pogonsko gorivo bi se dostavilo neposredno nakon dono{enja odluke o evakuaciji<br />
stanovni{tva sa odre|enog dijela teritorije.<br />
U vezi s navedenim, ovo Ministarstvo }e ulo`iti napore u iznala`enju rje{enja da se obezbedi<br />
gorivo za evakuaciju u ukupno potrebnoj koli~ini, nakon ~ega }e se izvr{iti distribucija po<br />
Op{tinskim {tabovima civilne za{tite, odnosno nosiocima izvr{enja evakuacije.<br />
SM/MB<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 3., ur. br. 01-1020-2/1994.<br />
M I N I S T A R<br />
M.P. 149 kontraadmiral<br />
Du{an Raki}, Šv.r.š<br />
1995., velja~a 2.<br />
Krnjak<br />
Plan evakuacije stanovni{tva MZ Donji Skrad, Tu{ilovi}ki Cerovac, Tu{ilovi} i Brezova<br />
Glava<br />
KOMANDA VOJNOG ODSEKA VOJNI] M.P. 150<br />
ODELJAK<br />
149 Okrugli pe~at: RSK, Ministarstvo odbrane III, Knin.<br />
150 Okrugli pe~at: Komanda vojnog odseka Vojni}, Odeljak Karlovac – Krnjak. Potpis ne~itak.<br />
9<br />
343
Pov. br. 56-2/95.<br />
7. 2. 1995.<br />
KARLOVAC – KRNJAK<br />
Plan CZ za evakuaciju MZ Donji Skrad, s. Koranski Breg, s. Kosijersko.<br />
1. Donji Skrad i naselja Kosijersko Selo i Koranski Breg locirani su u neposrednoj blizini<br />
rijeke Korane, koja je ujedno i linija razdvajanja zara}enih strana. [irina ove zone iznosi cca<br />
9 km, a dubina cca 3,5 km. Samim tim, naselja su izlo`ena neprijateljskoj vatri i posredno i<br />
neposredno {to zna~i da je zona u potpunosti prostreljiva i po dubini i po {irini.<br />
Pravac evakuacije za Korenski Breg (isklju~no s. Mali}i, Grijakovi}i i Dju}i)<br />
– Galovo Brdo – preko platoa Mlakovac – s. Marinkovi}i – kroz ravne doline do sela Ma}e{i}i<br />
– komunikacijom prema Peni}ima – pravac Krnjak – Bud. Rijeka. Evakui{e se cca 60 lica.<br />
Zaseoci i sela ovog reona dobro su izme|u sebe povezani kolskim putevima. Izbijanjem na<br />
put kod sela Ma}e{i}i put se {iri i pogodniji je za transport stanovni{tva i stoke. Prvi prihvat<br />
stanovni{tva bio bi kod sela Peni}i, gdje bi aktivisti CZ po potrebi vr{ili daljnju evakuaciju za<br />
Buda~ku Rijeku. U tom rejonu mogu}e je obezbijediti privremeni smje{taj za cca 120 lica i<br />
oko 30 mjesta za smje{taj stoke. Za prijem u B. Rijeci zadu`en je Bo`i} Radovan.<br />
Linija osmatra~kih mjesta: OM -1: Galovo Brdo k. 211, OK-2: s. Marinkovi}i kota 163<br />
Pravac evakuacije za Kosijersko selo:<br />
– Kosijeri – Ma}e{i}i – Bi`i}i – Peni}i – prema {koli Krnjak – pravac Buda~ka Rijeka.<br />
Komunikacija kojom bi se kretalo stanovni{tvo ovog reona je u vrlo dobrom stanju, tako da<br />
bi se mogla evakuirati i krupnija stoka. U rejonu Peni}a ili kod {kole Krnjak povjerenici CZ<br />
proveli bi stanovni{tvo do prihvatnog centra u Buda~koj Rijeci i po potrebi u Trupinjak.<br />
Za prihvat u reonu Trupinjaka zadu`en je Kosijer Mile iz Buri} sela.<br />
Evakui{e se cca 107 lica.<br />
Linija osmatra~kih mjesta: OM-1: trig. 178, OM-2: trig 196.<br />
Pravac evakuacije za MZ Donji Skrad (uklju~no s. Lu~ani i Milovanovi}i)<br />
– Mar~inkovi}a glavica – kota 171 – s. Bun~i}i – s. Boli}i putem u Skradsku goru – s.<br />
Vuja{kovi}i – s. Velimirovi}i – kroz s. Ponorac – s. Kozline – s. Gornji Skrad – pravac Zagorje.<br />
Evakui{e se cca 160 ljudi.<br />
Kriti~ni deo puta je od Mar~inkovi} glavice do ulaza u Skradsku goru. U rejonu Gornjeg<br />
Skrada mogao bi se improvizirati prihvatni centar. U saradnji sa aktivistima CZ stanovni{tvo<br />
i stoka mogli bi se trajnije smjestiti u selu Zagorje gdje je obezbje|en smje{taj za 174 lica, 74<br />
goveda i 23 svinja. Za prihvat u MZ Zagorje zadu`en je Dudukovi} Nikola.<br />
Linija OM: OM-: Gradina t.260, OM-2: Skrad. gora t.428, OM-3: Vetilja~a T.<br />
– – – – – – –<br />
M.P. 151<br />
KOMANDA VOJNOG ODSEKA VOJNI] M.P. 152<br />
ODELJAK<br />
Pov. br. 56-2/95.<br />
151 Okrugli pe~at: RSK, Zonski {tab Kordun, Op{tinski {tab Karlovac. Potpis ne~itak.<br />
152 Okrugli pe~at: Komanda vojnog odseka Vojni}, Odeljak Karlovac – Krnjak.<br />
344
7. 2. 1995.<br />
KARLOVAC – KRNJAK<br />
Plan CZ za evakuaciju MZ Tu{. Cerovac, Tu{ilovi}, Brezova Glava i s. Mali}i.<br />
1. Navedene MZ nalaze se na udaru neprijateljskog djelovanja sa zemlje i iz vazduha. Dubina<br />
ove zone iznosi u proseku oko 7,5 km, a {irina oko 4,5 km.<br />
S obzirom na blizinu neprijatelja i njegovih OS navedena zona za ove MZ prostreljiva je i po<br />
dubini i po {irini i to odmah po otpo~injanju borbenih djestava.<br />
Nalog za evakuaciju mo`e izdati samo vojna komanda u saradnji sa dr`avnim organima MO<br />
i CZ.<br />
Za MZ Tu{ilova~ki Cerovac pravac evakuacije:<br />
– Macut brdo – Podrljevac- putem kroz Babinu Goru – preko Velikog brda – u rejon sela<br />
Pogledi}.<br />
Za ovaj karakteristi~no je da velikim dijelom prolazi kroz {umu Babina gora i da je put<br />
relativno {irok i u dobrom stanju. Kvalitet puta dosta zavisi od vremenskih uvjeta u datom<br />
trenutku. Izlaskom u rejon sela Pogledi} ~ekati dalja nare|enja. Eventualno daljnja evakuacija<br />
mogla bi te}i u dva pravca:<br />
prvi: prema selu Mandi}i i dalje do Utinje – Vrelo Utinje.<br />
drugi: prema selu Ivkovi}i i dalje prema Bukovici.<br />
Linija osmatra~kih mjesta:<br />
OM-1: Macut brod-kota 221, OM-2: Veliko brdo – trigonometar 243, OM-3: sjeverno od<br />
sela Ivkovi}i trig. 244<br />
Evakui{e se cca 400 ljudi.<br />
Za MZ Tu{ilovi} pravac evakuacije:<br />
MZ Tu{iloiv} i s. Mali}i nalaze se samo nekoliko stotina metara od polo`aja neprijateljske<br />
vojske. Mjesto je relativno veliko, a zauzima i va`an geostrate{ki polo`aj zbog raskrsnice<br />
puteva. Osim toga u mjestu se nalazi podru~na {kola, po{ta i benzinska pumpa tj. objekti koji<br />
bi medju prvima bili izlo`eni neprijateljskoj vatri.<br />
Zbog veli~ine mjesta predla`emo dva osnovna pravca evakuacije, a za sela Mali}e i Grijakovi}e<br />
poseban pravac evakuacije.<br />
Donji Tu{ilovi} – pravac evakuacije:<br />
– trgovina Djuri} – lijevo putem pored groblja-prema koti 225 – Stani{te s. Cvijanovi}i –<br />
Oki} (do {kole) gdje bi bio prvi prihvatni centar.<br />
Put je dosta dobar jer se velikim dijelom kre}e kroz Babinu goru. Osposobljen je za traktore<br />
i kamione. Evakui{e se cca 200 lica. Linija osmatra~kih mesta: OM-1: trigonometar 225,<br />
OM-2: s. Cvijanovi}i t. 226.<br />
D. Tu{ilovi} (uklju~uju}i s. Mandi} i s. Rape) pravac evakuacije:<br />
– raskrsnica kod benz. pumpe – preko mosta na Radonji – prema s. Dabi}i – s. Komadine –<br />
Piljino vrelo – s. Ivo{evi}i – Kolari} – prih. centar.<br />
Pravac evakuacije velikim djelom je kroz {umu Loskunja. Kriti~ni deo puta je do sela<br />
Komadine (cca 800 m). Put je relativno {irok i ~ist tako da se njime mogu kretati traktori i<br />
stoka. Evakui{e se cca 250 lica.<br />
Osmatra~ka mjesta: OM-1: brdo Glavica kota 222, OM-2: ju`no od sela Komadine kota<br />
253.<br />
345
S. Mali}i – pravac evakuacije:<br />
s. Mali}i – s. Grijakovi}i – s. Djuri}i – prema s. [aule gdje se pridru`uju sela Bo`i}i i<br />
Topa{evi}i – Ponorac – {iri rejon {kole Krnjak (prvi prih. centar). Kriti~ni deo puta je na<br />
potezu s. Mali}i – zaseok Kozline 1 km.<br />
M.P. 153<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 265.<br />
10<br />
1995., travanj<br />
Knin<br />
Procjena ugro`enosti i mogu}nosti za za{titu i spa{avanje Republi~kog {taba civilne za{tite<br />
RSK<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
REPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE<br />
O D B R A N A<br />
DR@AVNA TAJNA<br />
“DINARA” 154<br />
Primjerak br._____<br />
P R O C J E N A<br />
UGRO@ENOSTI I MOGU]NOSTI ZA ZA[TITU I SPASAVANJE<br />
NA^ELNIK R[CZ<br />
ppukovnik<br />
Babi} Du{ko, Šv.r.š155 Knin, april 1995.g. 156<br />
P R O C J E N A<br />
UGRO@ENOSTI I MOGU]NOSTI ZA ZA[TITU I SPASAVANJE<br />
I PROCJENA UGRO@ENOSTI I POSLJEDICA OD RATNIH DEJSTAVA<br />
1. Polo`aj Republike Srpske Krajine<br />
Republika Srpska Krajina kao dio prostora biv{e SFRJ predstavlja nekompaktan prostor<br />
sastavljen od uslovno, dvije cjeline.<br />
153 Okrugli pe~at: RSK, Zonski {tab Kordun, Op{tinski {tab Karlovac.<br />
154 Dopisano rukom.<br />
155 Isto.<br />
156 U izvorniku je pisalo: Knin, august 1994. Rukom je dopisan novi datum.<br />
346
Jednu teritorijalno povezanu cjelinu ~ini prostor Sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banije<br />
i uslovno Zapadne Slavonije koja se, u odnosu na komunikacijsku povezanost, mo`e tretirati<br />
i kao posebna teritorijalna cjelina. Ova teritorijalna cjelina nalazi se izme|u dana{nje<br />
Republike Hrvatske i Cazinske Krajine, a u dijelu Sjeverne Dalmacije, Bosne i Zapadne<br />
Slavonije povezuje se sa Republikom Srpskom.<br />
Drugu teritorijalnu cjelinu ~ini prostor Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema koji sa<br />
zapadne strane grani~i sa Republikom Hrvatskom, sa sjeverne Ma|arskom, a svojim isto~nim<br />
dijelom povezuje se sa Republikom Srbijom odnosno SR Jugoslavijom.<br />
Ukupna du`ina granice prema Republici Hrvatskoj iznosi 923 km, Cazinskoj Krajini 118<br />
km, a prema Ma|arskoj 79 km.<br />
Teritorija Republike Srpske Krajine /bez podru~ja koja se nalaze pod za{titom UN i prostora<br />
koje je okupirala Republika Hrvatska/ ima povr{inu od 17.028 km2 , na kojoj `ivi oko<br />
430.000 stanovnika, od ~ega je oko 120.000 izbjeglica /dijelom ratom postradalog<br />
stanovni{tva koje je izbjeglo iz Republike Hrvatske u Republiku Srpsku Krajinu/.<br />
Prosje~na naseljenost je 25 stanovnika /km2 sa karakteristikom velike neujedna~enosti, od 54<br />
stanovnika /km2 u Isto~noj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu do 10 stanovnika /km2 u<br />
Lici.<br />
Polo`aj Republike Srpske Krajine je posebno karakteristi~an po svojoj velikoj du`ini i vrlo<br />
maloj dubini /{irini/. Najve}a dubina teritorije iznosi 63,1 km /s. [kabrnja – s. Ti{kovac/, a<br />
najmanja dubina su: kod Jasenovca – 2,5 km; s. Vedro Polje /Sunja/ – Kostajnica 12,5 km i<br />
s. ^anak – granica na Plje{evici – 19,5 km.<br />
2. Karakteristike i ugro`enost pojedinih djelova i ukupne teritorije Republike Srpske Krajine<br />
U odnosu na oblik i polo`aj Republike Srpske Krajine sa karakteristikama velike du`ine,<br />
relativno male dubine, pogodnosti za presjecanje i mogu}nosti iznena|enja, a po osnovi vrlo<br />
izra`enih agresivnih namjera i stalnih pretnji vojno oja~ane Republike Hrvatske, t e r i t o r i j<br />
Republike Srpske Krajine s e i s t i ~ e p o s v o j o j o p { t o j u g r o ` e n o s t i.<br />
Navedene karakteristike, pored mogu}nosti i z n e n a | e n j a, u odnosu na vojni potencijal<br />
neprijatelja, o m o g u } a v a j u d a c i j e l a t e r i t o r i j a R e p u b l i k e S r p s k e<br />
K r a j i n e b u d e i s t o v r e m e n o u g r o ` e n a.<br />
Me|utim, u strategiji nastupa vjerovatnije je o~ekivati prodore na odre|enim pravcima i o ds<br />
j e c a n j e djelova teritorije, a manje je vjerovatna ofanziva na cijelom frontu.<br />
Zbog navedenog, isti~u se mogu}i pravci dejstva neprijatelja:<br />
– na Sjeverno-dalmatinskoj operacijskoj osnovici mogu}i takti~ki pravci su:<br />
– Zadarsko-Kninski pravac /Zadar-Benkovac-Knin/<br />
– Splitsko-Kninski pravac /Mu}-Drni{-Knin/<br />
– [ibensko-Kninski pravac /[ibenik-Oklaj-Knin/<br />
– Sinjsko-Kninski pravac /Sinj-Vrlika-Knin/<br />
s najvjerovatnijim ciljem da istovremenim udarom sa padina Velebita i Skradina /preko<br />
Bribirskih Mostina/ izvr{e odsjecanje Benkovca i Obrovca od Knina, sa spajanjem u reonu<br />
Bru{ke.<br />
Prema Kninu, najvjerovatnije }e primjeniti manevar preko Oklaja, zatim preko Mose}a i<br />
Petrova Polja ~ime se odsjeca {iri rejon Drni{a, {to bi neprijatelju omogu}ilo izlazak na Malu<br />
Prominu, ~ime bi se Knin doveo u veoma nepovoljan polo`aj.<br />
347
– na operacijskoj osnovici Lika, mogu}i takti~ki pravci su:<br />
– Gospi} – Gra~ac<br />
– Gospi} – Teslingrad – Ljubovo – Udbina<br />
– Oto~ac – Vrhovine – Plitvice<br />
– Brinje – Pla{ki – Plitvice<br />
– preko Korduna i Banije, izdvajaju se slijede}i takti~ki pravci:<br />
– Ogulin – Slunj – Plitvice<br />
– Karlovac – Vojni} – Velika Kladu{a<br />
– Sisak – Petrinja – Topusko<br />
– Sisak – Kostajnica – Dvor<br />
s napomenom da je najosjetljiviji Slunjski pravac zbog mogu}nosti presjecanja Republike<br />
Srpske Krajine.<br />
– u Zapadnoj Slavoniji, mogu}i pravci djelovanja neprijatelja su:<br />
– Kutina-Novska-Oku~ani<br />
– Pakrac-Oku~ani<br />
sa najvjerovatnijim ciljem odsjecanja Zapadne Slavonije sa pravca Novska-Gradi{ka.<br />
– u Isto~noj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, izdvajaju se slijede}i takti~ki pravci:<br />
– Vrpolje-Vinkovci-Vukovar<br />
– Budimci-Osijek-Kopa~evski rit, ili<br />
– Budimci-Osijek-Bijelo Brdo-Bogojevo<br />
– Valpovo-Beli Manastir-Batina<br />
Na navedenim pravcima o~ekuje se djelovanje jakih kopnenih snaga sa oklopno<br />
mehanizovanim jedinicama uz sna`nu podr{ku artiljerije, s napomenom da se ne isklju~uje<br />
upotreba kratkotrajnih bojnih otrova.<br />
Po navedenoj osnovi, cijeni se u g r o ` e n o s t pojedinih djelova Republike Srpske Krajine<br />
koja se uslovno iskazuje u tri stepena.<br />
U zoni prvog stepena ugro`enosti nalaze se redom:<br />
– naseljena mjesta koja se nalaze u zoni izme|u sada{njih linija razdvajanja /tzv.tampon zona/;<br />
– grani~na naseljena mjesta i naseljena mjesta koja se nalaze na udaljenosti do 10 km od<br />
sada{nje linije razdvajanja;<br />
– naseljena mjesta koja se nalaze u {iroj zoni navedenih takti~kih pravaca.<br />
U okviru navedenog posebno su ugro`eni gradovi: Drni{, Benkovac, Obrovac, Teslingrad,<br />
Pla{ki, Slunj, Petrinja i Pakrac.<br />
Upotrebom a v i j a c i j e, u zoni ugro`enosti istog stepena, pored navedenih gradova jo{ bi<br />
bili Knin, Gra~ac, Udbina, Korenica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Kostajnica, Oku~ani, Beli<br />
Manastir i Vukovar.<br />
U zoni drugog stepena ugro`enosti nalaze se naseljena mjesta koja se nalaze na udaljenosti do<br />
20 km od linije razdvajanja i naseljena mjesta koja se nalaze izme|u {irih zona takti~kih<br />
pravaca. Do njihova ugro`avanja do{lo bi u slu~aju po~etnih uspjeha neprijateljskih snaga na<br />
odre|enim takti~kim pravcima i u slu~aju dejstva artiljerije.<br />
348
U zoni najmanje tre}eg stepena ugro`enosti na{le bi se male enklave izme|u takti~kih pravaca<br />
koje se povezuju sa rubnim djelovima po dubini teritorije me|u kojima je najzna~ajniji {iri<br />
rejon Srb – Donji Lapac.<br />
U slu~aju istovremenog ispoljavanja dejstva sa muslimanske strane ugro`enost u ovoj zoni se<br />
znatno pove}ava i na liniji dodira sa Cazinskom Krajinom prerasta u zonu ugro`enosti prvog<br />
stepena.<br />
3. Procjena poseljedica dejstava neprijatelja<br />
Posljedice, efekti razaranja i gubici u ljudstvu i materijalnim dobrima cijene se po osnovi vrste,<br />
koli~ine i na~in upotrebe borbenih sredstava, a ovisi o:<br />
– stepenu povredivosti teritorije u zoni ispoljavanja borbenih dejstava;<br />
– funkcionisanja slu`be osmatranja i obavje{tavanja, odnosno pravovremenosti uzbunjivanja<br />
stanovni{tva;<br />
– stanja izgra|enosti objekata za sklanjanje; i<br />
– preduzetim preventivnim mjerama za{tite.<br />
Najintenzivnija dejstva i najve}a koli~ina borbenih sredstava bit }e ispoljena, odnosno<br />
upotrebljena po naseljenim mjestima u zoni prvog stepena ugro`enosti, i to na odobrenim<br />
takti~kim pravcima napada.<br />
Posljedice dejstva artiljerije i avijacije ogledati }e se u:<br />
– ru{enju, onesposobljavanju i o{te}enju privrednih, saobra}ajnih, stambenih i drugih<br />
objekata;<br />
– zakr~enosti saobra}ajnica, posebno u ve}im urbanim sredinama – gradovima;<br />
– o{te}enja na komunalnim objektima, ure|ajima i instalacijama /vodni objekti – crpne<br />
stanice i rezervoari, vodovodna, kanalizaciona, elektri~na i PTT-mre`a;<br />
– ve}i i manji po`ari na stambenim i privrednim objektima, a upotrebom zapaljivih b/s i na<br />
{umskim kompleksima i na poljoprivrednim povr{inama;<br />
– miniranje i palenje objekata na djelovima teritorije koje neprijatelj eventualno zaposjedne,<br />
uklju~ivo sa uni{tenjem kulturnih i drugih materijalnih dobara.<br />
Ru{enja, onesposobljavanja i o{te}enja stambenih objekata u zoni najintenzivnijih dejstava<br />
/rubna naseljena mjesta i gradovi/, uz dosada{nja o{te}enja, mogu iznositi i do 80%, s tim da<br />
20-40% stambenih jedinica pretrpe tolika o{te}enja da vi{e ne budu u funkciji stanovanja.<br />
Ispoljavanjem dejstava avijacije po ve}im urbanim sredinama – gradovima, mo`e se o~ekivati<br />
5 – 15% razru{enosti do 5% uni{tenih stambenih jedinica, mogu}e o{te}enje ili<br />
onesposobljavanje vitalnih komunalnih objekata i znatna o{te}enja na komunalnoj<br />
infrastrukturi.<br />
Zakr~enost gradskih ulica cijeni se na oko 20% od maksimalno mogu}eg zaru{avanja istih.<br />
Tako|er, znatne {tete pretrpili bi i privredni objekti, skladi{ta hrane, silosi i rezervoari.<br />
Ru{enja objekata redovno }e pratiti pojava vi{e manjih po`ara /neuga{ena lo`i{ta, zapaljenje<br />
elektro-instalacije i dr/ od kojih je mogu}e da znatan broj preraste u ve}e po`are, {to }e zavisiti<br />
o mogu}nosti pravovremene intervencije i koli~ine lako-zapaljivog materijala koji se na|e na<br />
lokalitetu izbijanja po`ara. Mogu}nost pojave ve}ih po`ara znatno se uve}ava upotrebom<br />
zapaljivih b/s ili ako do|e do zapaljenja pumpnih stanica ili skladi{ta lako-zapaljivih<br />
materijala.<br />
349
Iskustva iz prethodnih akcija Hrvatske vojske i zaposjedanja teritorije Republike Srpske<br />
Krajine, upu}uje na zaklju~ak da }e eventualno zaposjednuta naseljena mjesta bit potpuno<br />
uni{tena.<br />
Pored navedenih posljedica upotrebe raznovrsnih b/s trpjet }e stanovni{tvo. Ve}e gubitke kod<br />
stanovni{tva mogu}e je o~ekivati zbog:<br />
– nepostojanje skloni{ta osnovne za{tite;<br />
– nedovoljnog broja skloni{ta dopunske za{tite, podrumskih i drugih pogodnih prostorija za<br />
sklanjanje;<br />
– nepravovremenog uzbunjivanja stanovni{tva /blizina aerodroma– nemogu}nost<br />
automatskog uklju~ivanja sirena za uzbunjivanje i nedovoljnog vremena za realizaciju<br />
postupaka i zaposjedanje objekata za sklanjanje/;<br />
– nedovoljne osposobljenosti i opremljenosti stanovni{tva za provo|enje li~ne i uzajamne<br />
za{tite.<br />
Po navedenoj osnovi cijene se posljedice kod stanovni{tva i to:<br />
U zonama intenzivnih borbenih dejstava /rubna naseljena mjesta i {ire zone takti~kih pravaca<br />
( 3-5 % poginulih, 10-15 % te`e i lak{e povre|enih. U najmanjem broju slu~ajeva mogu}e je<br />
da povre|eni imaju opekotine I i II stepena.)<br />
U gradovima koji mogu biti cilj napada iz vazduha, zbog ve}e koncentracije stanovni{tva, ve}e<br />
izgra|enosti i iskori{tenja zemlji{ta, te u pravilu velikog po`arnog optere}enja, mogu se<br />
o~ekivati gubici 5-10 % lak{e i te`e povre|enih do 20 % od ~ega se opekotinama I, II, i III<br />
stepena do 5 %.<br />
Od ukupnog broja stanovnika koji mo`e biti ugro`en ru{evinama, cijeni se da bi oko 15 %<br />
bilo plitko zatrpano, 10 % srednje zatrpano i do 5 % duboko zatrpano/ cijeniti u odnosu na<br />
karakteristike grada – naseljenog mjesta – izgra|enost, na~in gradnje i katnost/.<br />
U zonama drugog stepena ugro`enosti posljedice bi se kretale u rasponu od 20 – 40 % od<br />
posljedica u zonama prvog stepena ugro`enosti, dok zone tre}eg stepena ugro`enosti uslovno<br />
cijeniti bez posljedica.<br />
Prethodno je istaknuto da bi naseljena mjesta, koje bi neprijatelj eventualno zaposjeo, bila<br />
potpuno uni{tena. Iz navedenog, a po osnovi prethodnog iskustva, za o~ekivati je masovna<br />
ubijanja, a samo manjim djelom hap{enja i odvo|enje zate~enog stanovni{tva u tim<br />
naseljenim mjestima.<br />
Uz navedene posljedice, isti~e se, da }e stanovni{tvo dodatno biti ugro`eno i po slijede}em:<br />
– od neeksplodiranih ubojnih sredstava /artiljerijske granate, avio bombe i druga ubojna<br />
sredstva/. Cijeni se da takvih /neeksplodiranih/ ubojnih sredstava mo`e biti oko 5% od<br />
ukupno upotrebljene koli~ine;<br />
– zbog ru{enja i onesposobljavanja stambenih objekata, odgovaraju}i broj stanovni{tva ostat<br />
}e bez krova nad glavom, {to }e, uz sada{njih 120.000 postradalih /izbjeglica i raseljenih lica/<br />
i mogu}ih daljnjih pomjeravanja stanovni{tva/ organizovanom – planskom evakuacijom ili<br />
samoinicijativnim pomjeranjem/ iz zona intenzivnih borbenih dejstava, znatno uslo`iti<br />
zadatak na zbrinjavanju stanovni{tva;<br />
– pad `ivotnog standarda, pogor{avanje uslova `ivota i nedostatak sredstava za odr`avanje<br />
li~ne i op{te higijene, uz zna~ajna migraciona kretanja utjecat }e na pogor{avanje i onako lo{e<br />
higijensko-epidemiolo{ke situacije.<br />
350
Ovakva situacija dalje }e se pogor{ati zbog ote`anog ili potpunog prekida snabdjevanja<br />
stanovni{tva vodom / zbog onesposobljavanja vodnih objekata, o{te}enja na vodovodnoj ili<br />
elektri~noj mre`i / sa mogu}no{}u pojava izljeva fekalnih voda. Ovakvo stanje, pogodovat }e<br />
oboljevanju stanovni{tva, {irenju zaraznih bolesti i pojavi epidemije.<br />
O{te}enjem ili paljenjem odre|enih privrednih kapaciteta u kojim su smje{tene ili iz kojih se<br />
mogu razvijati odre|ene opasne materije, mo`e do}i do hemijskih udesa, {to }e prestavljati<br />
poseban vid opasnosti za stanovni{tvo.<br />
/U svakoj op{tini utvrditi objekte i vrste opasnih materija koje se, pod odre|enim<br />
okolnostima, mogu razvijati, izraditi posebne procjene ugro`enosti u varijantama mogu}ih<br />
meterolo{kih uslova, te planirati mjere i postupke za za{titu i ubla`avanje mogu}ih<br />
posljedica/.<br />
U odnosu na navedene posljedice, posebno se isti~e ugro`enost sto~nog fonda, bilja i biljnih<br />
proizvoda. Pored pojava odre|enih sto~nih bolesti u navedenim uslovima mogu}e su i pojave<br />
zoonoza. Zbog navedenog, za{titi `ivotinja, namirnica `ivotinjskog porjekla i za{titi bilja i<br />
biljnih proizvoda, posvetiti posebnu pa`nju.<br />
Ukupne posljedice, znatno se pove}avaju za slu~aj istovremene pojave neke od elementarinih<br />
nepogoda: potres, poplava, su{a, ~ime se zadaci za{tite i spasavanja znatno uslo`avaju.<br />
Zato je potrebno, u svakoj op{tini izraditi odgovaraju}e procjene i planove za{tite, posebno za<br />
svaku elementarnu nepogodu koja se mo`e pojaviti u odnosnoj op{tini.<br />
II PROCJENA POTREBA I MOGU]NOSTI ZA ZA[TITU I SPASAVANJE<br />
1. Osposobljavanje i mogu}nost za organizovanje li~ne i uzajamne za{tite<br />
Od ukupnog broja stanovnika /430.000/ cijeni se da je oko 60 % ili 260.000 radno<br />
sposobnog stanovni{tva. Ako se cijeni da je u jedinice, organe i slu`be SVK i MUP-a mogu}e<br />
anga`ovati oko 20 %, a u jedinice i {tabove civilne za{tite oko 5 % od ukupnog broja<br />
stanovnika /ukupno oko 110.000/, proizlazi da je oko 150.000 stanovnika mogu}e<br />
organizovati i pripremati-osposobljavati za provo|enje zadataka li~ne i uzajamne za{tite.<br />
I pored toga {to je dio stanovni{tva pro{ao odgovaraju}u obuku po ranijim programima<br />
obuke stanovni{tva, jedinica op{te namjene ili nekih vrsta specijalizovanih jedinica civilne<br />
za{tite, te odre|ene te~ajeve prve pomo}i /{kolski programi, voza~i i dr./, cijeni se da<br />
osposobljenost stanovni{tva za li~nu i uzajamnu za{titu ne zadovoljava potrebe. Mogu}nosti<br />
anga`ovanja stanovni{tva na provo|enju li~ne i uzajamne za{tite umanjuju se zbog<br />
nepostojanja formacijskih sredstava za li~nu i kolektivnu za{titu. U odnosu na navedeno<br />
stanje osposobljenosti i opremljenosti, stanovni{tvo se mo`e anga`ovati kod provo|enja<br />
preventivnih mjera za{tite: sklanjanja, zamra~ivanja i za{tite od po`ara, te kori{tenjem<br />
priru~nih sredstava u realizaciji operativnih mjera za{tite: pru`anja prve pomo}i /samopomo}i<br />
i uzajamne pomo}i/, ga{enja po~etnih i manjih po`ara, spasavanja plitko zatrpanih iz ru{evina<br />
i zbrinjavanje postradalog stanovni{tva. Cijeni se da se kroz li~nu i uzajamnu za{titu sa dobro<br />
osposobljenim pripadnicima civilne za{tite (mo`e ubla`iti) 40 % ukupnih posljedica.<br />
2. Potrebe i mogu}nosti za organizovanje i funkcionisanje mjera za{tite i spasavanja<br />
Potrebe za s k l a n j a n j e m stanovni{tva dimenzioniraju se na oko 490.000 skloni{nih<br />
mjesta, od ~ega:<br />
– po mjestu stanovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 340.000 skloni{nih mjesta<br />
– po mjestu rada /sa pred{kolskim i {kolskim ustanovama/ . . . 105.000 skloni{nih mjesta<br />
– na javnom mjestu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45.000 skloni{nih mjesta<br />
351
U odnosu na procjenjene zone ugro`ensoti, prema stepenu za{tite objekata za sklanjanje,<br />
cijeni se da je za sklanjanje stanovni{tva potrebno:<br />
– oko 120.000 skloni{nih mjesta u skloni{tima osnovne za{tite<br />
– oko 170.000 skloni{nih mjesta u skloni{tima dopunske za{tite<br />
– oko 200.000 skloni{nih mjesta u rovovskim skloni{tima i zaklonima.<br />
Stanje izgra|enih skloni{ta ne zadovoljavaju iskazane potrebe. Me|utim, pored manjeg broja<br />
skloni{ta osnovne i dopunske za{tite u velikoj mjeri se mogu koristiti podrumske i druge<br />
prostorije pogodne za sklanjanje. Cijeni se da se navedenim objektima mo`e obezbjediti oko<br />
60 % potreba. Rje{enja za ostalo stanovni{tvo treba tra`iti u pomjeranju stanovni{tva u manje<br />
ugro`ene djelove u kojima planirati izgradnju rovovskih skloni{ta i zaklona.<br />
Mogu}nosti izgradnje rovovskih skloni{ta i zaklona su minimalne na mogu}nost anga`ovanja<br />
gra|evinske mehanizacije, obezbje|enja pokrivki i odgovaraju}ih koli~ina pogonskog goriva.<br />
Problem sklanjanja se posebno aktualizira u rubnim naseljenim mjestima, gdje postojanje ili<br />
ne postojanje objekata za sklanjanje mo`e da utje~e na stanovni{tvo u smislu ostati ili oti}i.<br />
E v a k u a c i j u stanovni{tva planirati iz zona prvog stepena ugro`enosti, posebno iz rubnih<br />
naseljenih mjesta i mjesta koja se mogu na}i na odre|enom takti~kom pravcu.<br />
Planovima evakuacije obuhvatiti trudnice, `ene sa djecom do 10 godina, stara, bolesna i<br />
iznemogla lica.<br />
Iz ve}ih gradova, koji mogu biti cilj napada iz vazduha, evakuaciju planirati u djelu<br />
stanovni{tva navedenih kategorija za koja nije mogu}e obezbjediti sklanjanje, minimalno do<br />
nivoa dopunske za{tite.<br />
Zbog op{teg stava da stanovni{tvo ne napu{ta naseljena mjesta, posebno grani~na, osim u<br />
situaciji neposredne opasnosti, to izradi planova evakuacije pristupiti na na~in da se isklju~uje<br />
p r a v o v r e m e n a evakuacija.<br />
To ujedno zna~i da se u samo izuzetno povoljnim okolnostima mo`e planirati upu}ivanje<br />
odgovaraju}ih prevoznih sredstava u naseljena mjesta iz kojih se planira evakuacija.<br />
Ovaj princip, da se izvr{enju evakuacije pristupi tek u datoj, odnosno procjenjenoj situaciji<br />
/po odluci nadle`nih organa/ istovremeno zna~i da je ukupno materijalno obezbje|enje<br />
evakuacije / posebno – pogonsko gorivo /, potrebno pravovremeno obezbjediti i staviti ga na<br />
raspolaganje {tabovima odnosno povjerenicima civilne za{tite ili ~ak vlasnicima prevoznih<br />
sredstava.<br />
Za ovakav vid planiranja i izvr{enja evakuacije, u odre|enim sredinama, mogu}e je da<br />
raspolo`iva prevozna sredstva ne zadovoljavaju potrebe stanovni{tva planiranog za evakuaciju.<br />
Prihvat, odnosno razmje{taj evakuiranog stanovni{tva planirati u zonama manje ugro`enosti,<br />
s tim da se pravovremeno obave detaljne pripreme uza razmje{taj /smje{taj/ i obezbje|enje<br />
osnovnih uslova za `ivot evakuiranog stanovni{tva.<br />
Na ovom zadatku, pored gra|ana, anga`ovati odgovaraju}a preduze}a i organe iz oblasti<br />
privrede, zdravstva, komunalnih djelatnosti, gra|evinarstva, dru{tvene prehrane,<br />
humanitarnih organizacija i dru{tava, prosvjete i dr.<br />
Pored planske-organizovane evakuacije, mogu}e su situacije u kojima }e do}i do<br />
samoinicijativnog pomjeranja stanovni{tva. U takvim situacijama, potrebno je preduzeti<br />
ogovaraju}e mjere kojima }e se sprije~iti panika, a stanovni{tvo usmjeravati ka mjestima<br />
planiranim za prihvat i razmje{taj.<br />
Potrebe za z b r i n j a v a n j e u g r o ` e n o g i p o s t r a d a l o g s t a n o v n i { t v a,<br />
cijeniti po osnovi razru{enosti ili onesposobljavanja stambenih objekata i to:<br />
352
– 20-40 % u zonama najintenzivnijih borbenih dejstava<br />
– do 5 % u gradovima po kojima budu ispoljena intenzivna dejstva avijacije.<br />
Mogu}nost za zbrinjavanje stanovni{tva sagledati u okviru njihova mjesta stanovanja ili<br />
susjednih naseljenih mjesta, uz maksimalno kori{tenje stambenog prostora i materijalnih<br />
dobara gra|ana, objekata u javnoj upotrebi ili planiranjem i pripremom posebnih lokacija za<br />
zbrinjavanje. Po ovoj osnovi potrebno je izvr{iti detaljne pripreme /pripremiti odgovaraju}e<br />
preglede po doma}instvima i njihovim mogu}nostima, a u saradnji sa odgovaraju}im<br />
organima lokalne uprave pripremiti odgovaraju}a rje{enja/. Ovo iz razloga {to broj ugro`enog<br />
i postradalog stanovni{tva, sa stanovni{tvom koje }e se evakuirati uz postoje}ih 120.000<br />
postradalih /izbjeglica i raseljenih lica/, mo`e dose}i i preko 50 % ukupnog broja stanovnika.<br />
Na zadacima zbrinjavanja anga`ovati preduze}a, organe i organizacije koje se anga`uju na<br />
zbrinjavanju evakuiranog stanovni{tva.<br />
Zbog mogu}nosti upotrebe avijacije, ukazuje se potreba provo|enja mjere z a m r a ~ i v an<br />
j a radi umanjenja efikasnosti dejstava iz vazduha.<br />
Mogu}nosti za kori{tenje priru~nih sredstava, uz odgovaraju}e anga`ovanje elektrodistributivnih<br />
preduze}a i obezbje|enje internih izvora elektri~ne energije /za subjekte koji ne<br />
mogu prekidati rad-proizvodnju kod potpunog zamra~ivanja/ ~ine solidnu osnovu za<br />
uspje{no provo|enje ove mjere za{tite.<br />
I pored toga {to se, osim kratkotrajnih bojnih otrova, procjenom ne isti~e mogu}nost<br />
upotrebe drugih NHB b/s, ukazuje se na potrebu provo|enja odre|enih mjera r a d i o l o-<br />
{ k o - h e m i j s k o – b i o l o { k e z a { t i t e. Ova potreba posebno }e biti izra`ena u<br />
op{tinama u kojima se procjeni mogu}nost nastajanja h e m i j s k o g u d e s a, kao i u<br />
op{tinama u kojima bi moglo do}i do posljedica od tih udesa.<br />
U okviru ove mjere za{tite i spasavanja, posebno planirati provo|enje mjera:<br />
– hemijske i biolo{ke kontrole teritorije /izvi|anje/;<br />
– laboratorijskih poslova;<br />
– preduzimanja mjera li~ne i kolektivne za{tite;<br />
– za{tite `ivotinja i namirnica `ivotinjskog porjekla; i<br />
– mjera DDDD. 157<br />
U sagledavanju mogu}nosti utvrditi stanje opreme, kapaciteta i sredstava za provo|enje<br />
navedenih mjera.<br />
U ovim uslovima nije mogu}e provoditi posebne – preventivne mjere z a { t i t e o d r u-<br />
{ e n j a, ve} je potrebno sagledati potrebe i mogu}nosti organizovanja jedinica za spasavanje<br />
iz r u { e v i n a i r a s ~ i { } a v a n j e r u { e v i n a.<br />
U odnosu na po`arnu optere}enost objekata i drugih povr{ina, mogu}nost izbijanja i {irenja<br />
po`ara, a posebno u slu~aju upotrebe zapaljivih b/s, posebno su izra`ene potrebe u<br />
provo|enju kako preventivnih, tako i operativnih mjera z a { t i t e o d p o ` a r a. Obzirom<br />
na relativno male mogu}nosti organizovanja vatrogasnih jedinica, zbog malog broja<br />
profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca i lica koja su zavr{ila odgovaraju}u obuku, kao i<br />
nedovoljnog broja i dotrajalosti vatrogasnih vozila, opreme i sredstava za ga{enje, posebnu<br />
brigu potrebno je pokloniti provo|enju preventivnih mjera za{tite od po`ara. Ove mjere<br />
provoditi uslovnim skladi{tenjem zapaljivih i eksplozivnih materijala u stambenim<br />
privrednim i drugim objektima, ~i{}enjem podrumskih prostorija, ostava i potkrovlja od<br />
157 Dekontaminacije.<br />
353
nepotrebnog zapaljivog materijala, pripremom buradi sa zemljom i obezbje|enjem rezervi<br />
vode, redovnim punjenjem i odr`avanjem vatrogasnih aparata, te provo|enjem odre|enih<br />
preventivnih radova na {umskim kompleksima. Na ovim zadacima mogu}e je anga`ovati<br />
stanovni{tvo kroz li~nu i uzajamnu za{titu, odgovaraju}e slu`be i radnike u preduze}ima,<br />
inspekcijske slu`be organa MUP-a, te vatrogasce profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih<br />
jedinica.<br />
Z a { t i t u o d n e e k s p l o d i r a n i h u b o j n i h s r e d s t a v a, organizovat kroz<br />
upoznavanje stanovni{tva sa postupcima u slu~aju nailaska na neeksplodirano ubojno<br />
sredstvo i organizovanjem jedinica za pronala`enje /otkrivanje/, dezaktiviranje i uni{tavanje<br />
neeksplodiranih ubojnih sredstava.<br />
Potrebe u provo|enju p r v e m e d i c i n s k e p o m o } i, po osnovi procjene posljedica,<br />
su znatne. Mogu}nosti sagledati po nivoima pru`anja prve medicinske pomo}i od<br />
samopomo}i i uzajamne pomo}i, koja se ostvaruje kroz li~nu i uzajamnu za{titu, i daljnjeg<br />
zbrinjavanja povre|enih u ~emu u~estvuju univerzalne jedinice civilne za{tite, specijalizirane<br />
jedinice prve medicinske pomo}i, ekipe prve pomo}i Crvenog krsta i organizacije zdravstva.<br />
Mogu}nosti pru`anja prve medicinske pomo}i mogle bi biti umanjene zbog nedostatka<br />
sanitetskog materijala i druge opreme, zbog ~ega rje{enja treba tra`iti u kori{tenju priru~nih<br />
sredstava.<br />
Z a { t i t u i s p a s a v a n j e ` i v o t i n j a i n a m i r n i c a ` i v o t i n j s k o g p or<br />
i j e k l a, zbog ugro`enosti i mogu}nosti oboljenja sto~nog fonda organizovati anga`ovanjem<br />
svih raspolo`ivih snaga i sredstava, od vlasnika stoke, veterinarskih preduze}a i slu`bi,<br />
preduze}a koja se bave uzgojem stoke, klaoni~ke industrije i preduze}a koja se bave za{titom<br />
i skladi{tenjem namirnica `ivotinjskog porjekla.<br />
Z a z a { t i t u b i l j a i b i l j n i h p r o i z v o d a /720.000 ha obradivih povr{ina i oko<br />
540.000 ha {ume/, sagledati mogu}nosti obezbje|enja sredstava za za{titu, mogu}nosti<br />
funkcionisanja protugradne za{tite i provo|enja drugih mjera za{tite – posebno biljnih<br />
proizvoda.<br />
Procjena i broj poginulih ljudi i uginulih `ivotinja, njihova identifikacija, transport i<br />
sahranjivanje, sa uklanjanjem otpadaka i drugih {tetnih materijala sa provo|enjem mjera<br />
DDD, odre|uje potrebe u provo|enju a s a n a c i j e.<br />
Mogu}nosti za provo|enje ove mjere za{tite, koja ima za cilj spre~avanje {irenja zaraza,<br />
epidemija i drugih posljedica, sagledati kroz mogu}nosti anga`ovanja komunalnih,<br />
gra|evinskih, transportnih, zdravstvenih, veterinarskih i drugih preduze}a, te ako navedeni<br />
kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe, sagledati mogu}nosti organizovanja i jedinica civilne<br />
za{tite i asanaciju.<br />
Procjenjuje se da se organizovanjem i provo|enjem mjera za{tite i spasavanja mo`e ubla`iti<br />
20-25 % ukupnih posljedica.<br />
3. Potrebe i mogu}nosti za organizovanje jedinica civilne za{tite i organa za rukovo|enje<br />
akcijama za{tite i spasavanja<br />
Prethodno navedene posljedice, kao i ocjenjene mogu}nosti ugro`avanja stanovni{tva i<br />
materijalnih dobara ukazuju na potrebu, kako provo|enja odre|enih preventivnih mjera<br />
za{tite, tako provo|enja operativnih mjera za{tite i spasavanja. Pored preduze}a i drugih<br />
pravnih lica opremljenih i osposobljenih za za{titu i spasavanje, za provo|enje operativnih<br />
mjera potrebno je organizirati odgovaraju}e sastave jedinica civilne za{tite, te organe za<br />
rukovo|enje akcijama za{tite i spasavanja.<br />
354
U prethodnom dijelu procjene potreba i mogu}nosti ocjenjeno je da se kroz li~nu i uzajamnu<br />
za{titu /uz kvalitetan rad povjerenika civilne za{tite/ mo`e ubla`iti oko 40%, a<br />
organizovanjem i provo|enjem mjera za{tite i spasavanja 20-25 % ukupnih posljedica. Iz<br />
ovog proizlazi da, za ubla`avanje preostalih 35-40 % ukupnih posljedica treba organizovati<br />
odgovaraju}e jedinice civilne za{tite.<br />
Ako se cijeni da bi u jedinice i {tabove civilne za{tite trebalo anga`ovati oko 5 % stanovni{tva<br />
ili ne{to vi{e od 20.000, u odnosu na broj radno-sposobnog stanovni{tva, u v a`avaju}i<br />
potrebe SVK, MUP-a, republi~kih organa i organizacija, organa lokalne uprave i preduze}a i<br />
drugih pravnih lica, proizlazi da postoje realne mogu}nosti za organizovanje i popunu<br />
jedinica i {tabova civline za{tite. Problem u popuni mogu se pojaviti kod jedinica u koje je<br />
potrebno rasporediti psiho-fizi~ki zdravo ljudstvo, dakle vojne obveznike /jedinice za<br />
spasavanje iz ru{evina, vatrogasne jedinice, RHB-za{tite i jedinice za dezaktiviranje i<br />
uni{tavanje NUS/. Ovaj problem rje{avati dvojnim rasporedom – istovremeno po osnovi<br />
radne obaveze i po osnovi civilne za{tite /radnik izvr{ava radnu obavezu, a za slu~aj potrebe<br />
za{tite i spasavanja uklju~uje se u odgovaraju}u jedinicu civilne za{tite ili organ rukovo|enja/.<br />
Sli~an problem mogu}e je o~ekvati kod popune jedinica sa MTS (materijalno-tehni~kim<br />
sredstvima) iz popisa /uglavnom se anga`uju u jedinicama SVK/.<br />
Rje{enja, u saradnji sa K-dama jedinica tra`iti na isti na~in kao sa ljudstvom raspore|enim po<br />
osnovi radne obaveze.<br />
U op{tinama, ovisno o ocjenjenim posljedicama, nastojati, u svakom naseljenom mjestu,<br />
obrazovati u n i v e r z a l n e j e d i n i c e c i v i l n e z a { t i t e.<br />
Potrebe za organizovanjem j e d i n i c a z a s p a s a v a n j e i z r u { e v i n a utvrditi po<br />
osnovi procjenjenog broja lica koja se mogu na}i u ru{evinama i koli~ina materijala kojeg }e<br />
trebati ra{~i{}avati ili odvoziti sa zaru{enih saobra}ajnica, odnosno gradskih ulica. Pri tom, u<br />
obzir uzeti da je vrijeme od 3 dana /72 ~asa/ optimalno vrijeme u kojem spasavanje mo`e biti<br />
svrsishodno i efikasno, te da se spasavanje ne smije prekidati, {to zna~i da se akcije spasavanja<br />
provode u kontinuitetu, dakle u tri smjene.<br />
Nadalje, obra~un potrebnog broja spasioca izvesti po osnovi uslovno uzeti vremena za<br />
spasavanje jednog zatrpanog lica i to:<br />
– za plitko zatrpanog . . . . . . . . . . . . . . . dva ~asa,<br />
– za srednje zatrpanog . . . . . . . . . . . . . . pet ~asova,<br />
– za duboko zatrpanog . . . . . . . . . . . . . dvanaest ~asova.<br />
Iskazane potrebe za brojem spasioca, po navedenoj osnovi, istovremeno }e se iskazati na vrstu<br />
i sastav jedinica civilne za{tite koje treba obrazovati, cijene}i na~elno da se na spasavanju<br />
plitko i srednje zatrpanih anga`uju u n i v e r z a l n e j e d i n i c e c i v i l n e z a { t it<br />
e, dok se na spasavanju duboko zatrpanih anga`uju s p e c i j a l i z o v a n e j e d i n i c e<br />
z a s p a s a v a n j e i z r u { e v i n a.<br />
Mogu}nosti za obrazovanje jedinica za spasavanje /i ra{~i{}avanja ru{evina/ sagledavaju se po<br />
osnovi postojanja gra|evinskih, komunalnih i sli~nih poduze}a s potrebnim brojem ljudstva<br />
odre|enih stru~nosti /zidari, tesari, elektri~ari, stolari, vodoinstalateri, rukovaoci gra|evinskih<br />
ma{ina, voza~i i sli~no/ i sa odgovaraju}im tehni~kim sredstvima i alatima, te broja samostalnih<br />
zanatlija i drugih gra|ana koji bi se mogli anga`ovati na spasavanju i ra{~i{}avanju<br />
ru{evina.<br />
355
Potrebe za obrazovanjem j e d i n i c a r a d i o l o { k o – h e m i j s k o b i o l o { k e z a-<br />
{ t i t e cijeniti, prvenstveno, po osnovi posljedica od mogu}eg hemijskog udesa. U ostalim<br />
op{tinama obrazovati jedinice ove vrste najmanje ja~ine odjelenja sa elementima za hemijsko<br />
izvi|anje i dekontaminaciju, s tim da se posebno organizuju laboratorijski poslovi /u skladu<br />
sa mogu}nostima/, te kapaciteti za dekontaminaciju ljudi, materijalno-tehni~kih sredstava i<br />
naoru`anja, odje}e i opreme i povr{ina.<br />
U najve}em broju op{tina, u odnosu na mogu}i broj i veli~inu po`ara, ne}e biti mogu}nosti<br />
organizovanja v a t r o g a s n i h j e d i n i c a c i v i l n e z a { t i t e, koje bi mogle zadovoljiti<br />
potrebe za{tite i spasavanja od po`ara. Zato za organizovanje ovih jedinica maksimalno<br />
iskoristiti mogu}nosti raspolo`ivog – osposobljenog ljudstva i vatrogasne opreme i tehnike.<br />
Uz to, radi pravovremenosti intervencije, bitno je obezbjediti {to bolju pokrivenost teritorije<br />
sa u n i v e r z a l n i m j e d i n i c a m a c i v i l n e z a { t i t e koje se uspje{no mogu<br />
upotrebiti na ga{enju po~etnih i manjih po`ara.<br />
Obrazovanju j e d i n i c a z a d e z a k t i v i r a n j e i u n i { t a v a n j e n e e k s p l od<br />
i r a n i h u b o j n i h s r e d s t a v a, zbog nedostatka potrebnih stru~nih kadrova pristupiti<br />
na na~in da se uslovno, u svakoj op{tini obrazuje bar jedna ekipa. Mogu}nosti obrazovanja<br />
ovih jedinica – ekipa sagledati po osnovi broja lica koja su zavr{ila odgovaraju}u obuku, broja<br />
minera i odgovaraju}ih kadrova koji se nalaze u organima MUP-a. Pri popuni ovih jedinica<br />
nastojati zadovoljiti princip d o b r o v o l j n o s t i. Pored mogu}ih problema u obezbje|enju<br />
potrebnog ljudstva, poseban problem predstavljat }e obezbje|enje odgovaraju}ih<br />
instrumenata, sredstava i opreme potrebne za obavljanje poslova pronala`enja, dezaktiviranja<br />
i uni{tavanja NUS.<br />
Potrebe obrazovanja j e d i n i c a p r v e m e d i c i n s k e p o m o } i cijeniti po osnovi<br />
procjenjenog broja povre|enih lica, pripremljenosti i osposobljenosti stanovni{tva za<br />
samopomo} i uzajamnu pomo}, organizovanosti i osposobljenosti univerzalnih jedinica,<br />
brojnosti ekipe prve pomo}i Crvenog krsta i razvijenosti zdravstvene slu`be. Pri tom cjeniti<br />
da od ukupnog broja povre|enih, uslovno je 60 % lak{e povre|enih ~ije zbrinjavanje je<br />
mogu}e kroz samopomo}, uzajamnu pomo} i uz anga`ovanje univerzalnih jedinica civilne<br />
za{tite. Za potrebe pru`anja prve pomo}i za preostalih 40 % te`e povre|enosti organizovati<br />
jedinice prve medicinske pomo}i, ra~unaju}i da jedna ekipa za osam ~asova mo`e pru`iti<br />
pomo} za 25 te`e povre|enih. Za popunu ovih jedinica koristiti ve} osposobljeno ljudstvo uz<br />
anga`ovanje srednjo{kolske omladine medicinskog usmjerenja, te eventualno nezaposleno<br />
zdravstveno osoblje, a po potrebi i ostale gra|ane koje rasporediti na du`nosti nosa~a, voza~a<br />
i sl.<br />
Jedinice za a s a n a c i j u, obrazovati u op{tinama u kojima se ocjeni da odgovaraju}a<br />
preduze}a iz oblasti komunalnih poslova, gra|evinarstva, zdravstva i veterinarske slu`be, nisu<br />
svojom organizacijom i popunom, u mogu}nosti zadovoljiti ukupne potrebe iz oblasti ove<br />
mjere za{tite i spasavanja.<br />
Svaka op{tina posebno }e cijeniti potrebe i mogu}nosti organizovanja jedinica za spasavanje<br />
na vodi, veterinarskih jedinica /za spasavanje `ivotinja i n`p/, te eventualno i jedinica za<br />
za{titu bilja i biljnih proizvoda.<br />
Ovisno o potrebama i mogu}nostima i organizovanosti civilne za{tite u pojedinim op{tinama,<br />
mogu}e je na r e g i o n a l n o m nivou organizirati odre|ene vrste jedinica civilne za{tite<br />
kao interventne snage za{tite i spasavanja za teritoriju odre|ene regije.<br />
Radi uspje{nog rukovo|enja akcijama za{tite i spasavanja, potrebe u obrazovanju organa<br />
rukovo|enja prema sljede}em:<br />
356
– Republi~ki {tab civilne za{tite,<br />
– Regionalni {tabovi civilne za{tite,<br />
– Op{tinski {tabovi civilne za{tite,<br />
– [tabovi civilne za{tite, dijela teritorije op{tine,<br />
– Povjerenici civilne za{tite u ve}im stambenim zgradama, blokovima zgrada, ulicama,<br />
naseljenim mjestima i u preduze}ima i drugim pravnim licima.<br />
Mogu}nost poplava /postavljenja/ sagledavati sa aspekta:<br />
– radnika na poslovima civilne za{tite u Ministarstvu odbrane,<br />
– stru~nost za odre|ene oblasti za{tite i spasavanja,<br />
– prethodno iskustvo /i osposobljavanje/ u radu {tabova civilne za{tite.<br />
4. Potrebe i mogu}nosti za izvr{avanje zadataka za{tite i spasavanja od strane preduze}a<br />
opremljenih i osposobljenih za za{titu i spasavanje<br />
Ugro`enost i procjenjene posljedice isti~u izrazitu potrebu punog anga`ovanja preduze}a<br />
opremljenih i osposobljenih za za{titu i spasavanje, a posebno iz oblasti gra|evinarstva,<br />
komunalija, zdravstva, veterinarstva, dru{tvene prehrane, ugostiteljstva, vatrogastva i dr.<br />
Potreba njihova anga`ovanja na zadacima za{tite i spasavanja ljudi, materijalnih i kulturnih<br />
dobara proizlazi iz njihove redovne djelatnosti.<br />
Radi uspje{nog provo|enja potrebnih priprema, {tabovi civilne za{tite za sva preduze}a<br />
opremljena i osposobljena za za{titu i spasavanje pripremiti }e konkretne zadatke po osnovi<br />
kojih }e, u skladu sa mogu}nostima, navedena preduze}a dimenzionirati /uve}ati/ svoje ratne<br />
sistematizacije, te obaviti potrebne pripreme, uz pomo} {tabova civilne za{tite, na planu<br />
popune, osposobljavanja i opremanja odgovaraju}im sredstvima i opremom.<br />
Stanje organizovanosti odnosnih preduze}a ne zadovoljavaju ni minimum potreba, zbog ~ega<br />
je potrebno ulo`iti napore na njihovu o`ivljavanju i osposobljavanju za izvr{avanje obimnih<br />
zadataka za{tite i spasavanja. 158<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 265.<br />
11<br />
1995., svibanj 11.<br />
Knin<br />
Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ o<br />
poja~anoj propagandnoj djelatnosti HV-a, gubicima u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te<br />
iseljavanju civila iz Benkovca<br />
Glavni {tab SVK<br />
Odelenje bezbednosti<br />
str.pov.br. 37-403<br />
11. 05. ’95. god.<br />
Upravi bezbednosti<br />
158 Istu procjenu usvojio je Republi~ki {tab civilne za{tite 14. 07. 1995.<br />
357
Dnevni izve{taj.-<br />
1. Aktivnosti neprijatelja:<br />
HV nastavlja sa intenzivnim ppd plasiraju}i pored ostalog obilje kontradiktornih informacija<br />
o vremenu i pravcima napada na RSK tako da je veoma te{ko odvojiti pravi podatak od<br />
la`nog. Delovanje bojne za ppd Glavnog sto`era HV u poslednjih desetak dana ocenjeno je<br />
najvi{om ocenom, a u radu su im obilato pomagali stru~njaci iz SAD, SRN i Austrije.<br />
2. Stanje u jedinicama i teritoriji<br />
Stanje u jedinicama po pitanju morala, motivisanosti i prisutnost na p/k nije se bitnije<br />
promjenilo u odnosu na prethodne izvje{taje. Glasine se i dalje prenose intenzivno tako da je<br />
navodno u Petrinji formiran ogranak HDZ sa oko 1000 ~lanova Hrvata i Srba, a na ~elu se<br />
nalazi Srbin.<br />
U nekim mjestima u zoni razdvajanja 39. k HV je koristila razglase i pozivala na{e borce na<br />
predaju obe}avaju}i da }e prema svima biti primjenjena abolicija.<br />
Zbog spre~avanja oticanja tajnih vojnih podataka ob 39.k u saradnji sa SDB i MUP<br />
pokrenuo je akciju oduzimanja ilegalnih radio stanica i mobitela. Do sada su oduzeli 4<br />
mobitela i to od:<br />
– D.B., preduzetnik iz Gline<br />
– N.N., privatni preduzetnik iz Gline<br />
– M.B., direktor NIK-a u Petrinji<br />
– C.D., vlasnik “Drvoplasta” iz Petrinje. 159<br />
Sva ova lica od ranije su poznata ob u vezi nedozvoljene trgovine i veza sa licima u RH.<br />
U akciji osloba|anja prethodno zauzetih kota od strane 5.k (ABiH) jedinice SVK su imale tri<br />
mrtva i pet ranjenih boraca, a jedinice VZB 3 mrtva i 6 ranjenih. Pored toga gotovo pouzdano<br />
se zna da su muslimani zarobili 9 mu{karaca koji su se bavili {vercom (sada se vode kao<br />
nestali) i oko 20 `ena.<br />
Na podsticaj svojih ro|aka i dr. Srba u Francuskoj stanovni{tvo iz Benkovca i okoline<br />
intenzivno se priprema za iseljenje porodica u srj. Kako izvor navodi u zadnjih desetak dana<br />
u Beograd su oti{la 3 autobusa `ena i dece, sve iz straha da ne budu odse~eni od ostalog dela<br />
RSK kao i Z. Slavonija.<br />
Grupa “Min|u{ari” koja se povremeno anga`uje za b/d u sastavu posebnih jedinica milicije<br />
najavljuje da bi mogla upasti u Ministarstvo odbrane i sve pohapsiti jer ih, na ~elu sa<br />
Tanjgom160 smatraju odgovornim za pad Z. Slavonije.<br />
Predsednik Udru`enja boraca iz 1991. god. Rade ^ubrilo, poznat po paravojnim ambicijama<br />
i pro~etni~koj orjentaciji tokom dana je u Kninu presretao stare{ine SVK, pored ostalih i g/m<br />
Lon~ara, 161 i provocirao re~ima da ih tra`e i pozdravljaju Oku~ani i Z. Slavonija, za{to nisu<br />
tamo, zbog ~ega primaju platu od 3000 din. i sl.<br />
Po saznavanju za ovo predsednik Marti} 162 je naredio njegovo hap{enje ali do ve~eras to nije<br />
u~injeno i isti se slobodno {eta.<br />
159 U dokumentu su navedena puna imena i prezimena.<br />
160 Rade.<br />
161 Du{an.<br />
162 Milan.<br />
358
Poslanici RSK iz Z. Slavonije nameravaju se povu}i iz Skup{tine na prvom zasedanju iz<br />
razloga {to Z. Slavonija vi{e ne postoji u RSK. To bi u~inili u znak protesta zbog pada iste.<br />
djr.-<br />
Pom. komandanta<br />
za bezbednosne poslove<br />
Pukovnik<br />
Rade Ra{eta<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 6., Odelenje bezbednosti, 37-403/1995.<br />
12<br />
M.P. 163<br />
1995., svibanj 30.<br />
Knin<br />
Zapovijed Glavnog {taba SVK za poduzimanje mjera za otklanjanje slabosti u vojsci i<br />
drugih pojava koje su uzrok gubitka teritorija<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNA<br />
GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE STROGO POVERLJIVO<br />
Sp. Br.____ Primerak br.__________<br />
30. 05. 1995. god.<br />
Problemi u vojnoj organizaciji<br />
i eliminisanje negativnih pojava<br />
koje su jedan od uzroka poraza i<br />
gubitaka teritorije RSK,<br />
N a r e | e n j e .-<br />
Na{a mlada dr`ava RSK stvara se po `elji svih njenih gra|ana, kao garancija njihovog<br />
slobodnog `ivota.<br />
Na`alost i pored napora koji su ulagani, mnoge funkcije dr`ave nisu o`ivele. Svedoci smo<br />
nejedinstva rukovodstva, slabog funkcionisanja pravnog sistema, postojanja {verca i brzog<br />
boga}enja pojedinaca. Navedene pojave negativno su uticale na stasanje Srpske vojske<br />
Krajine, posebno na funkcionisanje sistema komandovanja. Slabosti u vojnoj organizaciji<br />
demorali{u}i su delovale, kako na pripadnike Vojske, tako i na gra|ane na{e dr`ave.<br />
Zahvaljuju}i slabostima u dr`avi i u SVK, do sad je izgubljen Miljeva~ki plato, Maslenica,<br />
Divoselo i Zapadna Slavonija.<br />
Da bi se prekinulo sa slabostima i spre~ilo dalje ugro`avanje naroda i dr`ave jednovremeno je<br />
pokrenut ~itav lanac akcija koje treba da omogu}e jedinstveno delovanje dr`ave i njenih<br />
organa uklju~uju}i i SVK na planu ja~anja odbrane.<br />
163 Prijemni pe~at: Brzojav br. 177, 11. 5. 1995.<br />
359
Glavni {tab SVK ubrzano radi na dogra|ivanju vojne organizacije. Obrazuju se prvi<br />
profesionalni sastavi i specijalne jedinice. Na putu smo da za kratko vreme stvorimo Vojsku<br />
na koju }e na{ narod i Srbi {irom sveta biti ponosni.<br />
U mogu}nosti smo da spre~imo i kaznimo svaki napad usta{a, ako se oslobodimo<br />
nediscipline, {verca, samovolje, napu{tanja borbenih strojeva u toku trajanja borbenih<br />
dejstava.<br />
U vezi sa navedenim, a u cilju otklanjanja svih krupnijih slabosti i nediscipline u SVK.<br />
N A R E \ U J E M<br />
1. Prekinuti {verc sa na{im neprijateljima, jer smo zbog {verca gubili ljude i teritorije. Mesta<br />
razmene robe {vercera i neprijatelja staviti pod vatreni udar, sredstvima po odluci<br />
komandanta korpusa.<br />
2. Spre~iti u borbi be`anje i nekontrolisano napu{tanje polo`aja i uno{enje panike me|u<br />
borce i narod. U izvo|enju b/d pridr`avati se borbenih pravila. Za spre~avanje nediscipline<br />
u borbi dozvoljavam upotrebu oru`ja.<br />
3. Ovla{}uju se komandanti korpusa, da u zoni spre~e destruktivno delovanje pojedinaca i<br />
grupa usmerenih na slabljenje odbrane i stvaranje panike kod naroda.<br />
4. Borce zadu`iti sa municijom i samovoljno {enlu~enje strogo ka`njavati – evidentirati, kao<br />
i sve koji ne po{tuju disciplinu i upu}ivati u preme{taj, po posebnom planu.<br />
5. Komande korupsa u svojim zonama razradi}e mere civilne za{tite, zadu`iti op{tinske<br />
organe i mesne zajednice da organizuju izvla~enje, sme{taj i ishranu stanovni{tva (`ena,<br />
dece i starih ljudi) iz mogu}ih zona dejstva.<br />
6. Oficiri i podoficiri, svojim pona{anjem van borbe i u borbi moraju biti primer borcima i<br />
starati se o realizaciji ovog nare|enja. Prema pojedincima, koji odstupaju od ovih stavova<br />
primeniti ovo nare|enje.<br />
7. Sa nare|enjem upoznati Srpsku vojsku RSK, uz predhodnu analizu stanja po korpusima i<br />
brigadama, gde ista}i konkretne probleme u jedinicama i zonama odgovornosti.<br />
Nare|enje ne sankcioni{e dosada{nje gre{ke pojedinaca, ve} ubudu}e gre{ke i stupa na snagu<br />
02. 06. 1995. godine od 12.00 ~asova.<br />
Vojnici i stare{ine RSK, ulazimo u zavr{nu fazu ostvarenja na{ih nacionalnih ciljeva i ne<br />
smemo vi{e dozvoliti gubitak naroda i teritorije. RSK va`nija je od interesa i prava pojedinaca<br />
i zbog toga sam svestan svoje odgovornosti i mera koje preduzimam.<br />
Sa verom u srpskog borca i njegovu hrabrost, sebe stavljam u slu`bu svog naroda.<br />
K O M A N D A N T<br />
general – potpukovnik<br />
Mile Mrk{i}, Šv.r.š<br />
M.P. 164<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 30. 05. 1995.<br />
164 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.<br />
360
13<br />
1995., lipanj 6.<br />
Knin<br />
Obavijest Vojnog kabineta predsjednika RSK Glavnom {tabu SVK o posjetu delegacije iz<br />
Obrovca koja je izvijestila o alarmantnoj vojno-sigurnosnoj situaciji koja prijeti spontanim<br />
ili organiziranim iseljavanjem stanovni{tva<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
SLU@BA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE<br />
VOJNI KABINET<br />
Broj: 020/8-513/2/95<br />
Knin, 09. 06. 1995. g.<br />
Glavni {tab SVK<br />
Predmet: Slu`beni razgovor sa delegacijom<br />
op{tine Obrovac, informacija<br />
[ef Vojnog kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine general-potpukovnik Milan<br />
^eleketi} primio je dana 08. 06. 1995. g. na sugestiju Predsjednika Marti}a, 165 delegaciju<br />
op{tine Obrovac koju su sa~injavali: gos. Vuk~evi}, 166 predsednik Skup{tine op{tine Obrovac,<br />
gos. Macura, 167 narodni poslanik u Skup{tini RSK i gos. Dopu|, 168 biv{i komandant<br />
obrova~ke brigade.<br />
Pomenuta gospoda iznose da je vojno-bezbednosna situacija u op{tini Obrovac alarmantna, i<br />
ako se trenutno ne preduzmu radikalne i konkretne mere na planu ja~anja odbrambene<br />
sposobnosti tog podru~ja, do}i }e do spontanog ili organizovanog iseljavanja stanovni{tva.<br />
Mi{ljenja smo da treba uva`iti njihovu ozbiljnu zabrinutost i razmotriti slabosti vojne<br />
organizacije na koje ukazuju.<br />
U tom cilju predla`emo da se na licu mesta utvrdi ~injeni~no stanje u zoni odgovornosti 4.<br />
lpbr i da najodgovornije stare{ine Glavnog {taba SVK prime delegaciju SO Obrovac, na ~emu<br />
oni inzistiraju.<br />
U prilogu vam dostavljamo izve{taj sa obilaska polo`aja 4. lpbr u rejonu Velebita koji su nam<br />
uru~ili predstavnici obrova~ke op{tine.<br />
S po{tovanjem,<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 340.<br />
165 Milan.<br />
166 Mirko.<br />
167 Lazar.<br />
168 Jovan.<br />
potpukovnik<br />
@arko Novakovi}, Šv.r.š<br />
361
14<br />
1995., srpanj 29.<br />
Knin<br />
Zapovijed Republi~kog {taba civilne za{tite RSK regionalnim {tabovima civilne za{tite za<br />
provo|enje planova evakuacije sklanjanja i zbrinjavanja<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
REPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE ODBRANA<br />
Broj: nov. 01-78/95. SLU@BENA TAJNA<br />
Knin, 29. 07. 1995. god.<br />
REGIONALNI [TABOVI<br />
CIVILNE ZA[TITE<br />
Svima na koje se odnosi:<br />
Na osnovu Odluke o progla{enju ratnog stanja, a u skladu sa nastalom situacijom, Republi~ki<br />
{tab civilne za{tite<br />
N A R E \ U J E<br />
1. Odmah aktivirati Regionalne {tabove civilne za{tite, uspostaviti permanentno de`urstvo, te<br />
ovisno o potrebama aktivno zadr`ati odre|eni broj ~lanova {taba.<br />
2. Op{tinskim {tabovima civilne za{tite narediti:<br />
– permanentno de`urstvo i aktivnost ~lanova {taba posebno po mjerama: sklanjanje,<br />
evakuacija i zbrinjavanje;<br />
– a`uriranje planova sklanjanja, evakuacije i zbrinjavanja, sa stavljanjem u pripravnost nosioca<br />
izvr{enja odre|enih zadataka;<br />
– stavljanje u pripravnost organizovanih jedinica civilne za{tite;<br />
– preko povjerenika civilne za{tite animirati gra|ane na pripremu i ure|enje objekata za<br />
sklanjanje, te provo|enje drugih mjera i postupaka li~ne i kolektivne za{tite;<br />
– utvrditi mogu}nosti preduze}a radi njihova uklju~ivanja u provo|enje mjera za{tite i<br />
spasavanja.<br />
3. Preko odgovaraju}ih K-di SVK pratiti situaciju te preduzeti odgovaraju}e mjere.<br />
4. Pratiti aktivnost op{tinskih {tabova civilne za{tite, te pru`iti, stru~nu i drugu pomo} u<br />
iznala`enju odgovaraju}ih rje{enja.<br />
5. O preduzetim mjerama i aktivnostima, eventualnim problemima redovno dnevno<br />
izvje{tavati ovaj [tab po~ev{i od 30.07.1995. godine u 13.00 ~asova.<br />
Dostaviti:<br />
1. Regionalnim {tabovima<br />
civilne za{tite S. Dalmacija, . . . . . kurirom<br />
2. Lika, Kordun, Banija M.P. 169<br />
I. Slavonija, Baranja i Z. Srem . . . faksom NA^ELNIK<br />
169 Okrugli pe~at: RSK, Republi~ki {tab civilne za{tite, Knin.<br />
362
3. Arhiva – ovdje . . . . . . . . . . . . . . . 1x Babi} Du{ko, Šv.r.š<br />
NA ZNANJE:<br />
1. Ministarstvo odbrane<br />
2. K-dantu G[ SVK<br />
3. Predsjedniku Vlade<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 265.<br />
15<br />
1995., srpanj 31.<br />
Knin<br />
Zapovijed MUP-a RSK SUP-ovima da uslijed progla{enja ratnog stanja pripreme brzu<br />
evakuaciju pismohrane<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P. 170<br />
M U P<br />
KABINET MINISTRA .<br />
BROJ: 08/1-1-6314/95.<br />
KNIN, 31. 07. 1995. GOD. – {ifrirano – 00 –<br />
SUP-A U RSK – SVIMA<br />
M.P. 171<br />
N/R SEKRETARA<br />
USLJED PROGLA[ENJA RATNOG STANJA NA PROSTORU REPUBLIKE SRPSKE<br />
KRAJINE I NEIZVJESNE DALJNJE POLITI^KE SITUACIJE, A POU^ENI<br />
ISKUSTVOM ZAPADNE SLAVONIJE<br />
N A R E DJ U J E M<br />
SVI SEKRETARIJATI UNUTRA[NJIH POSLOVA U SVOJIM ORGANIZACIONIM<br />
JEDINICAMA PRIPREMITI ZA BRZU EVAKUACIJU SLEDE]E ARHIVE I TEKU]E<br />
DOKUMENTACIJE:<br />
1. UPRAVNI POSLOVI<br />
– MATI^NE KNJIGE RODJENIH I DR@AVLJANSTVA (RANIJE PARICE)<br />
– REGISTRE ORU@JA<br />
– DOSIJE VOZILA<br />
– KARTOTEKE (LI^NIH KARATA, PASO[A, KAZNENIH EVIDENCIJA)<br />
– PLATIVE TISKANICE (SAOBRA]AJNE VOZA^KE LI^NE KARTE, ORU@ANE<br />
LISTOVE)<br />
– I SVU OSTALU VOZNU DOKUMENTACIJU<br />
170 Prijemni pe~at: RSK, MUP-Knin, 08/3-1-6314/1-94.<br />
171 Prijemni pe~at: Brzojav br. 1128, poslan 31. 07. 1995.<br />
363
2. KADROVSKI POSLOVI<br />
1. PERSONALNE DOSJEE RADNIKA<br />
2. EVIDENCIJE O RANJENIM I POGINULIM<br />
3. FINANSIJSKI POSLOVI<br />
– ISPLATNE LISTE<br />
– PERIODI^NE OBRA^UNE I ZAVR[NE RA^UNE<br />
– BLAGAJNI^KE IZVJE[TAJE<br />
– MATERIJALNO I FINANCIJSKO KNJIGOVODSTVO<br />
– RASPOLO@IVA NOV^ANA SREDSTVA<br />
4. OP[TI POSLOVI<br />
– PRIJEMNE I OSTALE PE^ATE<br />
– SP ARHIVA<br />
– OSTALA ARHIVA<br />
5. ODBRAMBENE PRIPREME<br />
– SVE POSTOJE]E EVIDENCIJE<br />
6. OPERATIVNI POSLOVI<br />
– KU – UPISNIKE<br />
– KOPIJE KRIVI^NIH PRIJAVA, POSEBNIH IZVJE[TAJA<br />
– UPISNIK PREKR[AJNIH PRIJAVA SA KOPIJAMA ZAHTJEVA ZA POKRE-<br />
TANJE POSTUPKA<br />
– OSTALE OPERATIVNE EVIDENCIJE<br />
– DEPE[E<br />
– EVIDENCIJE, ELABORATI I FILMOVI KRIM TEHNIKE.<br />
7. DE@URNA SLU@BA I POSLOVI MILICIJE<br />
– DNEVNIK DOGADJAJA<br />
– OBAVEZNE INSTRUKCIJE I “AKCIJE”<br />
– EVIDENCIJA ZADR@ANIH LICA<br />
– PLANOVI BLOKADA<br />
– DOSIJE SEKTORA<br />
– REGISTAR SLU@BENIH POSLOVA<br />
– RASPORED SLU@BE<br />
8. VEZA<br />
– KOMPLETAN CENTAR VEZE ZA KT I KZ<br />
– SPECIJALNA DOKUMENTA I OSTALA DOKUMENTACIJA<br />
ZA IZVR[ENJE NAVEDENOG ZADATKA O D G O V O R A N JE SEKRETAR SUP-<br />
A I SAM DONOSI PROCJENU O EVAKUACIJI KAKO IZ SUP-A TAKO I IZ ORGA-<br />
NIZACIONIH JEDINICA.<br />
MINISTAR<br />
TO[O PAI]<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 16., ur. br. 08-1-1-6134/1995.<br />
364
16<br />
1995., srpanj 31.<br />
Drni{<br />
Izvje{}e Odjeljenja odbrane Drni{ MO – Upravi Sjeverna Dalmacija o poduzetim mjerama<br />
u svezi priprema za evakuaciju<br />
Republika Srpska Krajina<br />
Op{tina Drni{<br />
Ministarstvo odbrane<br />
Odelenje Drni{<br />
Broj: str.pov.01-10/95.<br />
Drni{, 31.07.1995.<br />
Predmet: Izvje{taj o poduzetim<br />
mjerama u novonastaloj<br />
situaciji.-<br />
Ministarstvo odbrane<br />
Uprava “Sjeverna Dalmacija”<br />
K N I N<br />
U skladu sa novonastalom situacijom u Op{tinskom {tabu CZ poduzete su slijede}e mjere:<br />
– uvedeno je permanentno de`urstvo ~lanova {taba, zajedno sa zaposlenima u MO<br />
– obi|eni povjerenici svih mjesnih zajednica na podru~ju op{tine Drni{, osim povjerenika<br />
MZ Baljci s kojim smo u svakodnevnoj vezi. Odlazak u Baljke planiran je za 01.08.1995.<br />
godine.<br />
Prilikom razgovora s povjerenicima upoznali smo ih sa trenutnom situacijom, mjerama i<br />
radnjama koje su obavezni u skladu s tim izvr{iti. Posebno te`i{te stavljeno je na sklanjanje i<br />
pripremne radnje vezane za evakuaciju.<br />
Povjerenici su svoje zadatke izvr{ili i u O[CZ stigli su u toku dana izvje{taji iz svih MZ.<br />
A`urirani su spiskovi lica predvi|enih za evakuaciju, provjereno je gorivo koje je podjeljeno u<br />
novembru 1994.g., provjerena je i ispravnost vozila.<br />
Osim problema u samom gradu Drni{u, gdje je utvr|ena neispravnost dvaju vozila (traktor i<br />
kamion), na podru~ju ~itave op{tine nije bilo nikakvih problema ni sa vozilom ni sa gorivom.<br />
U {to hitnijem roku u dogovoru sa direktorom DP “Drni{trans” osigurat }e se zamjena za<br />
vozila koja su neupotrebljiva.<br />
– ~lan {taba CZ ]aki} Branka zadu`ena je da u {to kra}em roku organizira kurs Prve pomo}i,<br />
{to nam je sada jedan od prioritetnijih zadataka.<br />
O svim promjenama blagovremeno }emo Vas obavjestiti.<br />
S po{tovanjem!<br />
M.P. 172 NA^ELNIK O[CZ:<br />
Mirkovi} Ana, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 265.<br />
172 Okrugli pe~at: RSK, Op{tinski {tab civilne za{tite Drni{.<br />
365
17<br />
1995., srpanj 31.<br />
Knin<br />
Izvje{}e Sektora za vojna i civilna pitanja MO RSK o provo|enju mobilizacije i ratne<br />
popune te spontanoj evakuaciji stanovni{tva nakon vijesti da su hrvatske snage probile crte<br />
obrane VSK na podru~ju Strmice<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
MINISTARSTVO ODBRANE Slu`bena tajna<br />
Sektor za vojna i civilna pitanja Strogo poverljivo<br />
Broj: 403-201/95<br />
Knin, 31.07.1995.g.<br />
Redovni dnevni<br />
izve{taj dostavlja.<br />
1. Mobilizacija i ratna popuna:<br />
Kod provo|enja op{te javne mobilizacije te`i{te je dato popuni RJ SVK v/o MTS i statusom<br />
iz popisa. Mobilizacija ljudstva vr{i se uz pomo} vojne policije i odmah se v/o sprovode u RJ.<br />
S obzirom da nema ne raspore|enih v/o radi se samo o upu}ivanju u RJ v/o koji naj~e{}e<br />
samovoljno borave van RJ. U periodu od 17.07. do danas sa radne obaveze u RJ upu}eno<br />
2.850 v/o. U RJ SVK na osnovu nare|enja MO upu}eno je 51 v/o, radnika MO.<br />
Na podru~ju Knina u toku je mobilizacija 30 m/v za potrebe G[ SVK. Tako|e, na podru~ju<br />
Knina za potrebe 7. POB mobilisano je 4 tovara konja. Sa specijalizacije iz SRJ vratilo se 9<br />
lekara i isti }e biti raspore|eni u RJ i bolnicu “Sveti Sava” Knin.<br />
Na podru~ju Like op{ta mobilizacija je zavr{ena a po zahtjevima RJ mobili{u se m/v, traktori<br />
i sli~no. Isto proti~e u redu. Na podru~ju Pla{kog za potrebe Had-a mobilisano je 6 traktora.<br />
Tako|e za potrebe SnOs Pla{}anske brigade mobilisano je 6 `ena medicinskih sestara. Za<br />
potrebe 103. lbr. Lapac mobilisano 6 teretnih vozila.<br />
Kordun<br />
Na podru~ju Korduna za potrebe SVK mobilisano je 8 teretnih vozila.<br />
Banija<br />
Na prostoru Banije u jedinice SVK javilo se 17 dobrovoljaca tj. lica koji su ogla{eni<br />
nesposobni za slu`bu u OS.<br />
2. regrutacija i mirnodopska popuna<br />
Na slu`enje vojnog roka upu}eno je:<br />
– sa prostora Sjeverna Dalmacija 38 r/o<br />
– sa prostora Like 61 r/o<br />
– sa prostora Korduna 23 r/o<br />
– sa prostora Banije 68 r/o<br />
Ukupno 190 r/o<br />
366
3. Civilna za{tita<br />
Jedinice, {tabovi i povjerenici civilne za{tite rade na a`uriranju planova po merama za{tite i<br />
spasavanja, evakuacije, zbrinjavanja i sklanjanje. U toku agresije na Grahovo [tabovi CZ<br />
Sjeverne Dalmacije i Like zbrinuli su 220 izbjeglih lica.<br />
Poverenici CZ anga`irali su se posebno na zadatku spre~avanja pomeranja stanovni{tva koje<br />
se de{avalo zbog {irenja glasina.<br />
Sino} je u selu Strmica neko proneo glas da su usta{e probile liniju odbrane i da ulaze u<br />
Strmicu {to je izazvalo paniku i nekontrolisano pomeranje stanovni{tva. Blagovremenom<br />
intervencijom na~elnika Op{tinskog {taba civilne za{tite Knin i poverenika panika je<br />
uklonjena i stanovni{tvo je ostalo u ku}ama.<br />
4. Odbrambene pripreme:<br />
Te`i{te aktivnosti je bilo na daljnjem reduciranju radne obaveze privremeno u dr`avnim<br />
organima. Tako su u ministarstvima Vlade na radnoj obavezi zadr`ani ministri, njihovi<br />
pomo}nici i po 1 voza~. Ostalo administrativno osoblje su lica koji nisu v/o (`ene i<br />
nesposobni).<br />
Na nivou brigade formiraju se jedinice radne obaveze koje se anga`iraju na pripremi i<br />
ure|enju teritorije za vo|enje oru`ane borbe. Na teritoriji Knina do sada su formirane takve<br />
4 jedinice ja~ine 30-50 lica.<br />
5. Slu`ba osmatranja i obavje{tavanja<br />
Prati stanje na frontu, teritoriji i u vazdu{nom prostoru i u gotovosti je za obave{tavanje<br />
stanovni{tva po ispoljenoj opasnosti i nare|enju nadle`nih lica.<br />
Dostavljeno:<br />
– Arhiva MO-ovde . . . . 1x<br />
– Ministru odbrane. . . . 1x POMO]NIK MINISTRA<br />
– G[ SVK – general pukovnik<br />
Sekuli} . . . . . . . . . . . . . 1x Babi} Du{ko, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 291.<br />
18<br />
1995., kolovoz 2.<br />
Knin<br />
Republi~ki {tab civilne za{tite RSK tra`i od regionalnih {tabova izvje{}e o provo|enju<br />
plana civilne za{tite te evakuacije i zbrinjavanja<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA ODBRANA<br />
REPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE SLU@BENA TAJNA<br />
Broj: pov. 01-82/95 POVJERLJIVO<br />
Knin, 02.08.1995.god.<br />
367
REGIONALNIM [TABOVIMA<br />
CIVILNE ZA[TITE<br />
S V I M A<br />
Po osnovi nare|enja pov.br.01-78/95. od 29. 07. 1995. godine O D M A H, a najkasnije 03.<br />
08. 1995. godine do 19.00 ~asova, dostavite i z v j e { t a j po slijede}im pitanjima:<br />
1. Sklanjanje (a`uriranje plana, ure|enje i priprema objekata za sklanjanje, animiranje<br />
stanovni{tva);<br />
2. Evakuacija (a`uriranje plana, materijalno obezbje|enje, pripravnost izvr{ioca, formiranje<br />
odbora – ekipa za prihvat i razmje{taj i dr.);<br />
3. Zbrinjavanje (kapaciteti za prihvat: obezbje|enje opreme i sredstava za smje{taj, artikala<br />
ishrane i sredstva za odr`avanje li~ne i op{te higijene);<br />
4. Pripremljenost i organizacija provo|enja mjera za{tite i spasavanja (pojedina~no: {to se<br />
preduzelo i organizovalo, uklju~ivo sa mogu}nostima preduze}a za njihovo uklju~ivanje u<br />
akcije za{tite i spasavanje);<br />
5. Postojanje opasnih materija i preduzete mjere za{tite;<br />
6. Aktivirane snage za za{titu i spasavanje i snage koje su stavljene u pripravnost;<br />
7. Problemi: funkcionisanja i materijalnog obezbje|enja.<br />
MS/OS<br />
Dostaviti:<br />
1. Regionalni {tab civilne<br />
za{tite “S. Dalmacija” . . . . . . . . . 1 x kurirom<br />
2. Regionalni {tabovi civilne<br />
za{tite “Lika”, “Kordun”, “Banija”<br />
i “I. Slavonija, Baranja i Z. Srem”. . . . faksom<br />
3. Arhiva, ovdje<br />
NA ZNANJE:<br />
1. Ministru odbrane<br />
2. K-dantu G[ SVK NA^ELNIK<br />
3. Predsjedniku Vlade M.P. 173 Babi} Du{ko, Šv.r.š<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 265.<br />
19<br />
1995., kolovoz 2.<br />
Knin<br />
Zapovijed Republi~kog {taba CZ RSK regionalnim {tabovima CZ da odmah zapovjede<br />
provo|enje planova za evakuaciju<br />
173 Okrugli pe~at: RSK, Republi~ki {tab civilne za{tite.<br />
368
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA ODBRANA<br />
REPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE SLU@BENA TAJNA<br />
Broj: Str.pov.01-92/95. STROGO POVJERLJIVO<br />
Knin, 02. 08. 1995.god. [IFROVANO<br />
REGIONALNIM [TABOVIMA<br />
CIVILNE ZA[TITE<br />
S V I M A<br />
Pripreme za evakuaciju<br />
materijalnih, kulturnih<br />
i drugih dobara<br />
Preko Op{tinskih {tabova civilne za{tite, organima i organizacijama, organima op{tinskih<br />
uprava, preduze}ima i drugim pravnim licima, O D M A H narediti provo|enje priprema<br />
za evakuaciju;<br />
– materijalnih dobara;<br />
– arhiva, mati~nih knjiga, evidencija i materijala povjerljive naravi;<br />
– pokretnih kulturnih dobara;<br />
– nov~anih sredstava, vrednosnih popisa i odgovaraju}e dokumentacije.<br />
U pripremi za evakuaciju, navedeni nosioci trebaju:<br />
– izraditi spiskove – preglede materijalnih dobara po vrsti i koli~ini i iste pripremiti za<br />
evakuaciju;<br />
– utvrditi lokacije – objekte za njihov smje{taj na novoj lokaciji (u saradnji sa Upravama i<br />
odelenjima MO);<br />
– obezbjediti vozila za transport (nedostaja}a vozila poku{ati obezbjediti preko organa MO);<br />
– formirati ekipe za utovar – istovar;<br />
– formirati komisije koje }e biti odgovorne za izvr{enje.<br />
Evakuaciju materijalnih dobara u pravilu ne provoditi istovremeno sa evakuacijom odre|enih<br />
kategorija stanovni{tva (ukoliko ista bude pravovremeno nare|ena), osim artikala, sredstava i<br />
opreme koje slu`e za zbrinjavanje stanovni{tva.<br />
O provo|enju priprema dnevno izvje{tavati ovaj [tab po~ev{i od 04. 08. 1995. godine do<br />
20.00 ~asova.<br />
NA^ELNIK<br />
Babi} Du{ko, Šv.r.š<br />
M.P. 174<br />
Dostaviti:<br />
1. Regionalni {tab civilne<br />
za{tite “S. Dalmacija”. . . . . . . . . . . . 1x kurirom<br />
2. Regionalni {tabovi civilne<br />
za{tite “Lika”, “Kordun”, “Banija”<br />
i “I. Slavonija, Baranja, i Z. Srem” . . . {ifrovano<br />
3. Arhiva – ovdje<br />
174 Isto.<br />
369
NA ZNANJE:<br />
1. Ministru odbrane<br />
2. K-dantu G[ SVK<br />
3. Predsjedniku Vlade<br />
Izvornik, strojopis, }irilica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 265.<br />
1995., kolovoz 3.<br />
Korenica<br />
Upute Regionalnog {taba civilne za{tite Korenica op}inskim {tabovima civilne za{tite o<br />
pripremama za evakuaciju materijalnih i kulturnih dobara te evakuaciju stanovni{tva<br />
20<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA ODBRANA<br />
MINISTARSTVO ODBRANE UPRAVA LIKA SLU@BENA TAJNA<br />
REGIONALNI [TAB CIVILNE ZA[TITE STROGO POVJERLJIVO<br />
BROJ: STR. POV.03-31/2-95 ([IFROVANO)<br />
KORENICA, 03. 08. 1995.GODINE<br />
PREDMET: PRIPREMA ZA EVAKUA-<br />
CIJU MATERIJALNIH, KULTURNIH<br />
I DRUGIH DOBARA.-<br />
OP[TINSKOM [TABU CIVILNE<br />
ZA[TITE<br />
S V I M A<br />
AKTOM REPUBLI^KOG [TABA CIVILNE ZA[TITE BROJ STR. POV. 01-83/95 OD<br />
02. 08. 1995. GODINE, NAREDJENO JE REGIONALNOM I OP[TINSKIM<br />
[TABOVIMA CIVILNE ZA[TITE DA O D M A H PISMENO NAREDE,<br />
ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA, PREDUZE]IMA I USTANOVAMA, PROVO-<br />
DJENJE PRIPREMA ZA EVAKUACIJU:<br />
– MATERIJALNIH DOBARA<br />
– ARHIVE, MATI^NIH KNJIGA, DOKUMENATA SA VI[IM STEPENOM<br />
POVJERLJIVOSTI<br />
– POKRETNIH KULTURNIH DOBARA<br />
– NOV^ANIH SREDSTAVA, VREDNOSNIH PAPIRA I SL.<br />
– TEHNI^KIH SREDSTAVA I UREDJAJA.<br />
U PRIPREMI ZA EVAKUACIJU POTREBNO JE URADITI SLEDE]E:<br />
– IZRADITI SPISKOVE – PREGLEDE MATERIJALNIH DOBARA PO VRSTI I<br />
KOLI^INI, I ISTE PRIPREMITI ZA EVAKUACIJU,<br />
370
– UTVRDITI LOKACIJE OBJEKATA ZA SME[TAJ NA NOVOJ LOKACIJI (U<br />
SARADNJI SA UPRAVOM I ODELENJIMA MO),<br />
– OBEZBEDITI VOZILA ZA TRANSPORT,<br />
– FORMIRATI KOMISIJE KOJE SU ODGOVORNE ZA IZVR[ENJE EVAKUA-<br />
CIJE,<br />
– FORMIRATI EKIPE ZA UTOVAR I ISTOVAR.<br />
EVAKUACIJU MATERIJALNIH DOBARA U PRAVILU NE PROVODITI<br />
ISTOVREMENO SA EVAKUACIJOM STANOVNI[TVA (UKOLIKO ISTA BUDE<br />
PRAVOVREMENO NAREDJENA) OSIM ARTIKALA, SREDSTAVA I OPREME KOJE<br />
SLU@E ZA ZBRINJAVANJE STANOVNI[TVA.<br />
NA OVOM ZADATKU RADITI SAVJESNO I TEMELJITO, BEZ PANIKE, A U<br />
TUMA^ENJU I RAZGOVORIMA OBJA[NJAVAT, DA SE OVO RADI PREVENTIVE,<br />
I DA SE VE]I DIO OVIH ZADATAKA TREBAO PRIPREMITI U MIRU.<br />
O ANGA@OVANJU NA OVOM ZADATKU OBAVJESTITE ORGANE VLASTI I K-DE<br />
RJ.<br />
O PROVODJENJU OVIH PRIPREMA IZVE[TAVAJTE NAS SVAKI DAN DO 15.00<br />
^ASOVA.<br />
DOSTAVITI:<br />
1. OP SCZ KORENICA – KURIROM<br />
2. OP SCZ VRHOVINE, GRA^AC, D. LAPAC N A ^ E L N I K<br />
I PLA[KI ([IFROVANO) POZNANOVI] MIRKO<br />
3. ARHIVA, OVDJE<br />
M.P. 175<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
HR-HMDCDR, 2., kut. 265.<br />
21<br />
1995., kolovoz 3.<br />
Knin<br />
Dnevno izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti G[ SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ o<br />
tra`enju G[ da zrakoplovstvo SVK bombardira Split zbog napada na Drvar, {irenju glasina<br />
o napadu HV-a na RSK, stanju u jedinicama SVK, grahovsko-glamo~kom rati{tu te mi{ljenju<br />
javnog mnijenja da SVK nije u stanju obraniti se te je bolje da se narod preseli nego ostane<br />
u okru`enju i izgine<br />
GLAVNI [TAB SVK<br />
Odelenje bezbednosti<br />
175 Prijemni pe~at: brzojav br. 1999, primljeno 3. 8. 1995.<br />
371
Str.pov.br. 37-616<br />
03.08.1995. godine<br />
Dnevni izve{taj.-<br />
UPRAVI BEZBJEDNOSTI G[ VJ<br />
– Na li~nost generala A. 176 Dimitrijevi}a –<br />
U toku dana na{e jedinice su zadr`avale posednute polo`aje uz dejstvo avijacije i artiljerije,<br />
nije bilo znatnog pomeranja linije fronta koji se prote`e levo s. Mandi}i – Dubrave – brdo<br />
Bre`ine, kota Ko{~ica – k. Ograci – Javorov Vrh – Veliki i Mali Mra~aj – Javorova Glava –<br />
Samar – Igla – Bezdan – Grgi} – Suvi Vrh – Dinara – Razvale – zaseok Uni{te i velika {pilja<br />
desno.<br />
U toku dana na~elnik G[ SVK ostvario je kontakt sa IKM G[ VRS radi sadejstva i planiranja<br />
daljih napadnih dejstava na grahovsko-livanjskom pravcu. Dogovoreni su konkretni zadaci ali<br />
do realizacije istih ne znamo kad }e do}i jer se sti~e dojam da u zapadnom delu RS skoro<br />
nema jedinica sposobnih za ofanzivna dejstva {to VRS prikriva.<br />
Na dana{njem sastanku na~elnika G[ SVK na IKM G[ VRS tra`eno je od SVK da avionima<br />
bombarduje Split kao odmazdu za artiljerijsko tu~enje Drvara.<br />
Na sastanku su takodje okrivljavali SVK za pad Grahova i Glamo~a.<br />
1. – Strani faktor<br />
Analizom dobijenih podataka od razli~itih izvora o agresiji HV na RSK sa sjevera do{lo se do<br />
slede}ih zaklju~aka:<br />
HIS ili SOS zapadnih zemalja, a sigurno u funkciji globalne politike prema Krajini, dnevno<br />
po nekoliko puta iz razli~itih izvora plasirane su dezinformacije o bezuslovnoj agresiji HV na<br />
RSK.<br />
Ustanovljeno je, da je preko 80 % dezinformacija plasirano preko UNPROFOR-a, naj~e{}e<br />
posredstvom oficira za vezu raznih prijateljskih veza, ali u prvom i drugom slu~aju vode}i<br />
ra~una da dezinformacije dodju do najvi{ih nivoa (komandanata brigada, korpusa do najvi{ih<br />
starje{ina u Komandi G[ SVK). Ostavljali su dostupne pisane sadr`aje licima za koja su cjenili<br />
da }e sa istim upoznati napred pomenute organe, takodjer sa la`nim i dezinformiraju}im<br />
tekstom.<br />
Drugu kategoriju izvora preko kojih su SOS plasirale dezinformacije bile su veze<br />
obavje{tajnih organa i RSDB u inostranstvu i to putem telefonskih komuniciranja.<br />
Tre}u kategoriju plasiranih dezinformacija ~inila je HIS preko radio veza koje su RPG<br />
pra}enjem otkrivale i registrovale.<br />
^etvrtu skupinu dezinformacija – ili poluistinitih podataka ~ine podaci dobijeni od izvora<br />
koji su po zadacima razli~itih slu`bi upu}ivani u RH i 5. K., a koja nisu osposobljena da<br />
kvalifikovano ocjene i procjene ono {to vide i ~uju.<br />
I na kraju dodati je i to da nigdje trupna obavje{tajna slu`ba nije u funkciji i uop{te se ispred<br />
p/k na{ih jedinica na takti~kim dubinama ne prati niti se raspola`e podacima o<br />
neprijateljskim snagama.<br />
Sve napred izneto jasno govori koliko su onda realne i blagovremene odluke koje se donose<br />
od najvi{eg do najni`eg nivoa.<br />
176 Aleksandar.<br />
372
Tokom ju~era{njeg dana (02. 08.) RC i timovi EZ u RSK od glavne komande UN iz Zagreba<br />
dobili su zadatak da ustanove slede}e:<br />
* Dejstvo avijacije na Dinari i objektima prema Grahovu: dali su avioni poletali sa aerodroma<br />
Udbina ili Mahovljana kod B. Luke. Ako su poletali sa Udbine dali su avioni i piloti iz sastava<br />
RV R. Srpske?<br />
* Broj poginulih i ranjenih pripadnika SVK? Na kojim lokalitetima i gdje su zbrinuti?<br />
Mogu}nost MCK da ih obidje i razgovara?<br />
* Polo`aji sa kojih je dejstvovala artiljerija i rakete i da li je VRS u~estvovala u artiljerijskoj<br />
podr{ci.<br />
* Reakcija vojno-dr`avnog vrha na pregovore u @enevi, a kako na to reaguju obi~ni gradjani?<br />
2. Stanje u jedinicama:<br />
Progla{enjem ratnog stanja, sve su prisutnije pojave da borci na polo`ajima prekomjerno<br />
konzumiraju alkohol odkud posledice sve ~e{}eg ranjavanja, ubistva, verbalnih i fizi~kih<br />
obra~una, posticanja na opstrukciju komandovanju u alkoholisanom stanju i ozbiljnom<br />
naru{avanju b/g.<br />
^injenica je, da je dono{enjem odluke VK SVK o izvodjenju aktivne operacije na grahovskolivanjskom<br />
pravcu su anga`ovani dijelovi KSJ, jedinice MUP-a, deo specijalne jedinice “Kap.<br />
Dragana” 177 i da iste po na{oj ocjeni nisu izv{ile dobijene zadatke, nakon ~ega je nastupilo<br />
neko stanje spa{avanja ne~ijih autoriteta, a samim tim i izvla~enje ovih jedinica iz borbe.<br />
Ta~no je, da 2. gbr. kojom komanduje “pukovnik” MILO[ CVJETI^ANIN nije izvr{ila<br />
dobijeni zadatak. Odradila je neke minimalne zadatke od nebitnog zna~aja za dalja dejstva.<br />
Jedinice MUP-a koje su “Vidovdanskom smotrom” u{le u sastav KSJ, ne da nisu izvr{ile<br />
zadatak, ~ak su napu{tale polo`aje, ponovo su vra}ane na polo`aje, ali ne `ele da se vi{e bore<br />
u sastavu SVK. “Kapetan Dragan” je primio zadatak takti~kog dubinskog izvidjanja rasporeda<br />
neprijatelja, a ustvari je izvi|ao polo`aje na{ih snaga.<br />
Jedino je ta~no, da se jedinice VP svih nivoa Komandi uklju~uju}i i BVP bore propisno, bez<br />
kolebanja i straha i ni jedan polo`aj nisu napustile.<br />
U vezi s nastalom situacijom, Komandant povla~i slede}e poteze:<br />
Dana 02. 08. izvukao je “generala” Stupara sa grahovskog rati{ta, formirao strategijsku<br />
rezervu od slobodnih snaga KSJ i pridodatih djelova na Kordunu ~iji je komandant<br />
MILORAD STUPAR.<br />
U toku dana je izvla~enje 2. gbr. iz borbe i vra}anje na prostor s. Bruvno (SO GRA^AC) u<br />
gotovosti za “specijalna dejstva” u svim pravcima.<br />
“Kapetan Dragan” tokom dana napu{ta SVK i odlazi nezadovoljan jer je tra`io da bude<br />
Komandant 92 mtbr. u 7.K. obe}avaju}i za mjesec dana punu njenu b/g. Kada se sa tim nije<br />
slo`io Komandant SVK, on je demonstrativno napustio Krajinu.<br />
Napominjem da je “Kap. Dragana” na du`nost k-danta 92 mtbr. formirala RSDB R Srbije<br />
(KNE@EVI] MILAN, zv. “Medo”) jer su uporno nastojali prikazati sada{njeg Komandanta<br />
92. mtbr. ppuk. JANKA \URICU nesposobnim da komanduje jedinicom.<br />
Nastupa dosta slo`ena unutra{nja situacija za sada sa neizvjesnim ishodom, a ako tome<br />
dodamo jo{ na{e unutra{nje politi~ko i spoljnje okru`enje onda je vi{e nego ozbiljno.<br />
177 Dragan Vasiljkovi}.<br />
373
Pouzdano i provjereno nema nikakve prakti~ne saradnje i sadejstva sa VRS, izuzev<br />
deklaracionog. Neistine i la`i se pla}aju ljudskim `ivotima.<br />
Zamrzavanje daljih ofanzivnih dejstava prema 5.K., ilegalna trgovina cvjeta {to }e ponovo<br />
prouzrokovati nekontrolisane dimenzije.<br />
Sistem bezbjednosti na svim nivoima Komandovanja je u funkciji u kojoj je i RiK. Me|utim<br />
kontraobavje{tajni sistem bez obzira na sve probleme funkcioni{e i jedinstvo unutar slu`be je<br />
jo{ na visokom nivou.<br />
Jedino poku{aj naru{avanja sistema imali smo u KSJ i u 15.K. potpukovnik PETAR BORI]<br />
se u potpunosti identifikovao sa “generalom” [EVOM STEVOM koji ina~e slu`bu<br />
bezbjednosti ne podnosi i ~esto zajedni~ki vr{e pritisak na pojedine OB iz Odsjeka<br />
bezbjednosti i u pojedinim brigadama. Me|utim, odgovornim i profesionalnim radom OB<br />
iz OB 15.K. (kap. POTKONJAK i poru~nik LON^AR) koji li~no dr`im na vezi odra|uju<br />
solidno zadatke i isklju~ivo zahvaljuju}i njihovom radu odr`ali su KO sistem u funkciji.<br />
Veza: na{a informacija st. pov.br. 33-226 od 26.07.1995. godine: 178<br />
Na strani tri (3), ~etvrti pasus, nazna~ena je suma od 37.000 DeM. Naknadno smo dobili<br />
podatak da se radi o sumi od 190.000 DeM, koje je naknadno dobio.<br />
3. Stanje na teritoriji:<br />
Dana 03. 08. 1995. godine u kontaktima sa gradjanima stekao se utisak da postoji elemenata<br />
panike ali jo{ uvek kontrolisane. Gradjani najvi{e optu`uju vlast odnosno politi~ki vrh RSK,<br />
te smatraju da je njihovom nebrigom i java{lukom do{lo do ovakvih posledica. Postoji nada<br />
da nismo izdati ni ostavljeni i cene kao zadnju mogu}nost da }e pomo} dobiti od SRJ.<br />
Gradjani dalje cene da nismo u stanju da se sami odbrane te ako nisu u mogu}nosti dobiti<br />
zna~ajniju pomo} od SRJ da je bolje da se narod preseli na druga (mjesta) nego da dodje u<br />
okru`enje i izgine.<br />
Prema pouzdanim podacima tokom dana predsjednik Vlade RSK M. 179 BABI] je preneo<br />
Ministrima da se spakuju i budu spremni za predislokaciju u D. Lapac. Pitao je sekretara<br />
Vlade Nikolu [trbca da li je siguran da bi Kninjani branili Knin u slu~aju napada? Na<br />
odgovor [trbca, da on (Babi}) treba njemu dati odgovor obzirom na vrijeme provedeno u<br />
njemu BABI] nije vi{e na tu temu diskutovao.<br />
RMR/MT<br />
POMO]NIK KOMANDANTA<br />
za bezbed. poslove<br />
p u k o v n i k M.P. 180<br />
Rade Ra{eta, Šv.r.š<br />
Preslika, strojopis, latinica<br />
Preslika u posjedu prire|iva~a<br />
178 Vidi: Prilog II, Dok. br. 35.<br />
179 Milan.<br />
180 Okrugli pe~at: ne~itko.<br />
374
22<br />
1995., kolovoz 4.<br />
Knin<br />
Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovni{tva iz op}ina Benkovac,<br />
Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu<br />
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA<br />
VRHOVNI SAVJET ODBRANE<br />
Knin, 4. august 1995. godine<br />
16.45 ~asova<br />
Broj: 2-3113-1/95.<br />
Zbog novonastale situacije izazvane otvorenom op{tom agresijom Republike Hrvatske na<br />
Republiku Srpsku Krajinu i nakon prvih po~etnih uspjeha u odbrani do{lo je do ugro`avanja<br />
velikog dijela teritorije Sjeverne Dalmacije i dijela Like, zbog toga<br />
O D L U ^ U J E M O<br />
1. Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovni{tva iz op{tina<br />
Knin, Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac.<br />
2. Evakuaciju sprovoditi prema pripremljenim planovima pravcima koji izvode prema<br />
Kninu i dalje preko Otri}a prema Srbu i Lapcu.<br />
3. Za evakuaciju zatra`iti pomo} od komande UNPROFOR Sektor “Jug” sa sjedi{tem u<br />
Kninu.<br />
Knin, 4. 08. 1995. godine<br />
PREDSJEDNIK REPUBLIKE<br />
Mile Marti}, Šv.r.š<br />
M.P. 181<br />
OVJERENO U G[ SVK u 17,20 sati 04.08.1995. godine i zavedeno pod gore navedenim<br />
brojem.<br />
@rtve agresije Hrvatske vojske na Republiku Srpsku Krajinu – Sjeverna Dalmacija, Lika,<br />
Banija i Kordun (Oluja) – avgust 1995., izdava~ Savo [trbac, urednik Jovo Ra{kovi},<br />
www.veritas.org.yu/srpski/publikacije.htm<br />
181 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.<br />
375
PRILOG 4<br />
PLAN ME\UNARODNE ZAJEDNICE O PROVEDBI MIRNE<br />
REINTEGRACIJE HRVATSKIH OKUPIRANIH PODRU^JA U<br />
USTAVNO-PRAVNI POREDAK REPUBLIKE HRVATSKE,<br />
PO^ETKOM 1995.
1995., sije~anj 18.<br />
“PLAN Z-4”<br />
1<br />
18. sije~nja 1995. Prijevod!<br />
Dio Poglavlje ^lanak<br />
NACRT SPORAZUMA O KRAJINI, SLAVONIJI, JU@NOJ<br />
BARANJI l ZAPADNOM SRIJEMU<br />
S a d r ` a j<br />
Prvi USTAVNI SPORAZUM O KRAJINI<br />
I Uspostavljanje Srpske krajine<br />
I.1 Granice<br />
I.2 Primjenjivost zakona i upravnih akata<br />
I.3 Zastave i znakovlje<br />
I.4 Jezik<br />
I.5 Prebivali{te<br />
II Podjela nadle`nosti izme|u sredi{nje i krajinske vlade u odnosu na Krajinu<br />
II.1 Op}a podjela<br />
II.2 Me|unarodni sporazumi i predstavljanje<br />
II.3 Nov~ana jedinica<br />
II.4 Oporezivanje<br />
III Ustroj krajinske uprave<br />
III.1 Zakonodavno tijelo<br />
III.2 Predsjednik<br />
III.3 Sudovi<br />
III.4 Nezavisnost du`nosnika<br />
III.5 Prijelazne odredbe<br />
IV Sudjelovanje Krajine u Sredi{njoj vladi<br />
IV.1 Izbori<br />
IV.2 Imenovanje na du`nosti u Sredi{njoj vladi<br />
V Razvoja~enje<br />
V.1 Razvoja~enje Krajine<br />
V.2 Granica s Bosnom i Hercegovinom<br />
PRILOG 4<br />
379
VI Redarstvene snage u Krajini<br />
VI.1 Redovno redarstvo<br />
VI.2 Grani~no redarstvo<br />
Drugi ODREDBE U SVEZI SA SLAVONIJOM, JU@NOM<br />
BARANJOM, ZAPADNIM SRIJEMOM I DRUGIM<br />
PODRU^JIMA<br />
VII Uprava<br />
VII.1 Op}enito<br />
VIII Prijelazne odredbe<br />
VIII.1 Me|unarodne snage i promatra~i<br />
VIII.2 Razvoja~enje<br />
VIII.3 Nadzor nad redarstvom<br />
IX Posebna uprava i dioba vlasti za Isto~nu Slavoniju, Ju`nu Baranju i Zapadni Srijem<br />
IX.1 Posebna uprava<br />
IX.2 Dioba vlasti<br />
X Redarstvene snage<br />
X.1 Sastav i naoru`anje<br />
Tre}i OP]E ODREDBE<br />
XI Ljudska prava i temeljne slobode<br />
XI.1 Op}enito<br />
XI.2 Povratak izbjeglica i prognanika<br />
XI.3 Dr`avljanstvo<br />
XI.4 Vra}anje ili naknada izgubljene imovine<br />
XI.5 Vezanost organa vlasti<br />
XI.6 Ugovori o ljudskim pravima<br />
XI.7 Sud za ljudska prava<br />
XI.8 Pu~ki pravobranitelji<br />
XII Samouprava i uprava u podru~jima s manjinskim pu~anstvom<br />
XII.1 Podru~ja s manjinskim pu~anstvom<br />
XII.2 Granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom<br />
XII.3 Odredbe za podru~ja s manjinskim pu~anstvom<br />
XIII Posebni ustavni sud za Krajinu i podru~ja iz Drugog dijela<br />
XIII.1 Osnivanje, nadle`nost i postupci<br />
XIII.2 Sastav<br />
XIV Kazneno gonjenje u svezi sa sada{njim sukobom<br />
XIV.1 Doma}e kazneno gonjenje<br />
XlV.2 Me|unarodno kazneno gonjenje<br />
XV Izmjena i dopuna Ustava Hrvatske i hrvatskih zakona<br />
XV.1 Dono{enje izmjena i dopuna<br />
XV.2 Daljnje promjene izmjena i dopuna<br />
380
XVI Nedjeljivost Hrvatske<br />
XVI.1 Nepostojanje namjere promjena<br />
XVII Zavr{ne odredbe<br />
XVII.1 Stupanje na snagu i provedba<br />
XVII.2 Jezici<br />
Prilozi<br />
A Granice<br />
1. Krajine<br />
2. Isto~nog podru~ja<br />
B Popis me|unarodnih instrumenata u svezi s ljudskim pravima koje treba<br />
uklju~iti u ovaj Sporazum<br />
C Sastav i nadle`nost Suda za ljudska prava Hrvatske<br />
D Po~etno imenovanje i nadle`nost pu~kih pravobranitelja<br />
E Tekstovi dogovorenih izmjena i dopuna hrvatskog Ustava i zakonodavstva za<br />
provedbu ovog Sporazuma<br />
F Prijelazna uprava Isto~nog podru~ja<br />
NACRT SPORAZUMA O KRAJINI, SLAVONIJI, JU@NOJ BARANJI<br />
l ZAPADNOM SRIJEMU<br />
Predstavnici Vlade Republike Hrvatske i predstavnici tvorevine nazvane Republika Srpska<br />
Krajina (RSK)<br />
ovime su se sporazumjeli kako slijedi:<br />
DIO PRVI:<br />
USTAVNI SPORAZUM O KRAJINI<br />
I. Poglavlje: Uspostavljanje Srpske krajine<br />
^lanak I.1 Granice<br />
1. Uspostavit }e se autonomna Srpska krajina (u daljnjem tekstu “Krajina”), koja }e se<br />
sastojati od podru~ja nazna~enog na karti 1 u prilogu A 1 . 182<br />
Š 1 To }e podru~je biti jedinstveno kontinuirano podru~je koje }e obuhva}ati podru~ja sa srpskom ve}inom u<br />
podru~jima pod za{titom Ujedinjenih Naroda (UNPA) Sektor Sjever i Jug, prema popisu pu~anstva iz 1991.<br />
uzimaju}i u obzir zemljopisne i gospodarske faktore.š<br />
182 Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.<br />
381
2. Granice Krajine mogu u svako doba po stupanju na snagu ovoga Sporazuma, u dogovoru<br />
mijenjati Vlada Republike Hrvatske ({to se treba odraziti u odgovaraju}em zakonodavstvu)<br />
i zakonodavno tijelo Krajine. Tijekom razdoblja od {est mjeseci po stupanju na snagu<br />
ovoga Sporazuma Povjerenstvo za provedbu predvi|eno stavkom 2 ~lanka XVIL.1<br />
ovla{teno je za promjenu granica za udaljenost koja ne prelazi dva kilometra od njihove<br />
lokacije prema karti 1 u Prilogu A, s time da }e po{to saslu{a predstavnike Vlade Republike<br />
Hrvatske i Vlade Krajine odluku donijeti konsenzusom.<br />
3. Na granicama izme|u Krajine i drugih dijelova Republike Hrvatske ne}e biti nikakvih<br />
grani~nih kontrola.<br />
^lanak I.2 Primjenjivost zakona i upravnih akata/propisa<br />
(sredi{njih hrvatskih vlasti)<br />
1. Zakoni {to ih usvoji hrvatski Sabor primjenjivat }e se u Krajini samo u onoj mjeri u kojoj<br />
oni ulaze u isklju~ivu odgovornost Sredi{nje Vlade prema stavku l ~lanka II.1 ili u kojoj su<br />
delegirani toj Vladi prema stavku 3 istog ~lanka, ili u kojoj ih odobri zakonodavno tijelo<br />
Krajine.<br />
2. Nadle`na tijela krajinske vlade dosljedno }e provoditi i primjenjivati Ustav Republike<br />
Hrvatske i sve zakone koji se primjenjuju na Krajinu sukladno stavku 1.<br />
3. Upravne vlasti Krajine prihvatit }e kao valjane sve radnje {to ih poduzme nadle`na upravna<br />
vlast Republike Hrvatske, a upravne vlasti Republike Hrvatske prihvatit }e kao valjane sve<br />
radnje {to ih poduzme nadle`na upravna vlast Krajine.<br />
^lanak I.3 Zastave i znakovlje<br />
1. Krajina mo`e prihvatiti znak i zastavu, koji se mogu koristiti na njezinu podru~ju,<br />
uklju~uju}i i na svim njezinim granicama, u skladu sa zakonima {to ih donese<br />
zakonodavno tijelo Krajine.<br />
2. Zastava i znak Republike Hrvatske mogu se isticati u Krajini na ili pri zgradama {to ih<br />
zauzimaju tijela hrvatske Vlade, kao i na me|unarodnim granicama.<br />
3. Pojedinci }e u svakom dijelu Republike Hrvatske mo}i koristiti znak i zastavu Republike<br />
Hrvatske i Krajine.<br />
^lanak I.4 Jezik<br />
Zakonodavno tijelo Krajine mo`e predvidjeti kori{tenje srpskog jezika i }irilice, pod uvjetom<br />
da su interesi manjina u Krajini propisno za{ti}eni sukladno Poglavlju XI.<br />
^lanak I.5 Prebivali{te<br />
Svaki dr`avljanin Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini imat }e pravo primiti od<br />
krajinske vlade isprave koje potvr|uju takvo prebivali{te, a one }e se izdavati sukladno<br />
propisima dogovorenima s vlastima Republike Hrvatske.<br />
II. Poglavlje: Podjela nadle`nosti izme|u sredi{nje i krajinske<br />
vlade u odnosu na Krajinu<br />
^lanak II.1 Op}a podjela<br />
1. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu ponekad “Sredi{nja vlada”) imat }e, u<br />
odnosu na Krajinu, isklju~ivu odgovornost za sljede}e, osim u slu~ajevima gdje je to ovim<br />
Sporazumom druk~ije odre|eno ili dopu{teno:<br />
382
(a) vo|enje vanjskih poslova, uzimaju}i u obzir ~lanak II.2;<br />
(b) obrana Republike Hrvatske od vanjskih prijetnji;<br />
(c) dr`avljanstvo Republike Hrvatske podlo`no ~lanku XI.3,<br />
(d) ure|ivanje sljede}eg, pod uvjetom da se s Krajinom ne}e postupati nepovoljnije od<br />
ostalih dijelova Hrvatske;<br />
(i) me|unarodna trgovina, uklju~uju}i i carine;<br />
(ii) doma}a trgovina preko granica Krajine, uklju~uju}i kori{tenje glavnih cestovnih<br />
prometnica i `eljeznice;<br />
(iii) financije;<br />
(iv) intelektualno vlasni{tvo;<br />
(v) standardi za proizvode;<br />
(vi)komunikacije<br />
(e) izdavanje i ure|ivanje nov~ane jedinice, podlo`no ~lanku II.3;<br />
(f) dodjela elektronskih frekvencija za radijske, televizijske i druge svrhe, s time {to }e se<br />
Krajini dodijeliti najmanje onoliko frekvencija koliko ih sada koristi, te najmanje jedna<br />
televizijska stanica;<br />
(g) po{tanske aktivnosti;<br />
(h) za{tita okoli{a osim u mjeri u kojoj ona nema utjecaja izvan granica Krajine.<br />
2. Vlada Krajine imat }e sve odgovornosti u odnosu na Krajinu koje nisu obuhva}ene<br />
gornjim paragrafom/stavkom I, a osobito sljede}e, osim u slu~ajevima gdje je ovim<br />
Sporazumom druk~ije predvi|eno ih dopu{teno:<br />
(a) obrazovanje;<br />
(b) kultura;<br />
(c) stambena pitanja;<br />
(d) javne slu`be;<br />
(e) gospodarstvo;<br />
(f) dobrotvorne djelatnosti;<br />
(g) energetika;<br />
(h) lokalna namjena povr{ina;<br />
(i) za{tita okoli{a Krajine podlo`no podstavku l(h);<br />
(j) prirodna bogatstva;<br />
(k) radio i televizija;<br />
(1) socijalna za{tita;<br />
(m) turizam;<br />
(ti) potvrde o prebivali{tu u Krajini, podlo`no ~lanku 1.5;<br />
(o) osnivanje poduze}a i drugih pravnih osoba;<br />
(p) redarstvo, podlo`no Poglavlju VI;<br />
(q) oporezivanje, podlo`no ~lanku II.4.<br />
3. Sredi{nja i krajinska vlada mogu se suglasiti da uzajamno prenesu, ili da zajedni~ki ili na<br />
koordiniran na~in upravljaju svakom od svojih nadle`nosti. U tu svrhu one mogu<br />
uspostaviti zajedni~ka povjerenstva.<br />
^lanak II.2 Me|unarodni sporazumi i predstavljanje<br />
1. Vlada Krajine mo`e sklapati sporazume u svezi s obrazovanjem, kulturom, dobrotvornim<br />
aktivnostima, radiom i televizijom, te turizmom s drugim tvorevinama ili dr`avama s<br />
prete`no srpskim pu~anstvom, te mo`e sklapati trgova~ke i poslovne sporazume s takvim<br />
383
tvorevinama ili dr`avama podlo`no podstavcima 1 (d) (i-ii) ~lanka II.1, pod uvjetom da<br />
takvi sporazumi ne budu nespojivi s interesima Republike Hrvatske.<br />
2. Vlada Krajine mo`e sklapati druge me|unarodne sporazume uz odobrenje Sredi{nje Vlade,<br />
s time da navedeno ne smije biti odbijeno bez opravdanog razloga.<br />
3. Vlada Krajine mo`e slati predstavnike u dr`ave i me|unarodne organizacije.<br />
^lanak II.3 Nov~ana jedinica<br />
1. Sredi{nja banka Hrvatske izdat }e posebnu nov~anu jedinicu (nov~anice i kovanice) za<br />
Krajinu, ~ija }e vrijednost biti jednaka nov~anoj jedinici {to je izdaje za ostatak Republike<br />
Hrvatske, i ~ije }e oznake i likovno rje{enje odrediti vlada Krajine.<br />
2. Banke i ostale financijske institucije u cijeloj Republici Hrvatskoj bit }e du`ne prihva}ati<br />
oba oblika nov~ane jedinice {to ih izdaje Sredi{nja banka Hrvatske. Zakonsko sredstvo<br />
pla}anja u Krajini bit }e nov~ana jedinica izdana za Krajinu, a za pla}anja u drugim<br />
dijelovima Hrvatske druga nov~ana jedinica {to je izda Sredi{nja banka. Ovisno o<br />
ugovornim ili drugim zahtjevima, pojedinci }e se mo}i slobodno koristiti jednim ili<br />
drugim oblikom nov~ane jedinice ili objema.<br />
^lanak II.4 Oporezivanje<br />
1. Sredi{nja Vlada ne}e oporezivati, a krajinska vlada mo`e oporezivati sljede}e:<br />
(a) imovinu u Krajini (uklju~ivo poreze na ostav{tinu i nasljedstvo);<br />
(b) poslove unutar Krajine (uklju~ivo porez na promet, porez na dodatnu vrijednost i<br />
tro{arine);<br />
(c) dohodak {to ga u Krajini steknu fizi~ke osobe s prebivali{tem u Krajini (uklju~ivo porez<br />
na socijalno osiguranje);<br />
(d) dohodak {to ga u Krajini steknu pravne osobe osnovane sukladno zakonima Krajine.<br />
2. Sredi{nja i krajinska vlada moga sklapati sporazume radi spre~avanja ili smanjenja<br />
izbjegavanja poreza i dvostrukog oporezivanja nastalih zbog odredbi iz stavka 1.<br />
3. Sredi{nja i krajinska vlada mogu sklapati sporazume o me|usobnom prijenosu poreznih<br />
ovla{tenja odre|enih u stavku 1, te o odgovaraju}em prijenosu upravnih odgovornosti<br />
sukladno stavku 3 ~lanka II.1.<br />
III. Poglavlje: Ustroj krajinske uprave<br />
^lanak III.1 Zakonodavno tijelo<br />
1. Zakonodavno tijelo Krajine birat }e se demokratski na srazmjernoj osnovi na razdoblje od<br />
4 godine. Svi dr`avljani Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini koji su navr{iti 18<br />
godina, mogu glasovati na izborima za zakonodavno tijelo i biti kandidati za mjesto u<br />
zakonodavnom tijelu.<br />
2. Zakonodavno tijelo mo`e donositi zakone koji se odnose na sljede}e:<br />
(a) pitanja koja su u odgovornosti vlade Krajine;<br />
(b) organizacija i djelovanje svih tijela krajinske vlade, uklju~iv{i sve potrebne mjere za<br />
ure|enje prora~una i prikupljanje za to potrebnih poreza.<br />
^lanak III.2 Predsjednik<br />
1. Predsjednik Krajine birat }e se na demokratski na~in na razdoblje od 5 godina. Svi<br />
dr`avljani Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini, a koji su navr{ili 18 godina mogu<br />
glasovati na izborima za predsjednika i mogu biti kandidati za tu du`nost.<br />
384
2. Predsjednik Krajine bit }e odgovoran za izvr{enje:<br />
(a) onih odredbi ovoga Sporazuma koje su u nadle`nosti vlade Krajine;<br />
(b) svih zakona i uredbi Sredi{nje Vlade koji se primjenjuju na Krajinu;<br />
(c) svih zakona {to ih donese zakonodavno tijelo Krajine;<br />
(d) svih uredbi {to ih proglasi predsjednik Krajine.<br />
3. Predsjednik Krajine mo`e progla{avati uredbe sukladno s ovla{tenjem dobivenim na<br />
temelju zakona Sredi{nje Vlade koji se odnose na Krajinu ili zakona {to ih donese<br />
zakonodavno tijelo Krajine.<br />
4. Predsjednik Krajine imenovat }e ministre kako je predvi|eno zakonima {to ih donese<br />
zakonodavno tijelo Krajine; ministre }e potvrditi navedeno zakonodavno tijelo, a njihove<br />
}e du`nosti, odgovornosti i ovla{tenja odre|ivati navedeni zakoni. Predsjednik mo`e<br />
smijeniti svakog ministra u svako doba nakon {to mu zakonodavno tijelo izglasa<br />
nepovjerenje. Ministri }e sa~injavati Kabinet Krajine koji }e se sastajati pod<br />
predsjedavanjem predsjednika i ~ije }e du`nosti, odgovornosti i ovla{tenja biti kako je<br />
predvi|eno zakonom ili uredbom.<br />
^lanak III.3 Sudovi<br />
1. Sudsku vlast u Krajini imat }e oni sudovi prvog stupnja i `albeni sudovi kako je to<br />
navedeno u zakonima koje }e donijeti zakonodavno tijelo Krajine; tim }e se zakonima<br />
odre|ivati odgovaraju}a nadle`nost tih sudova, te pla}e i ostali uvjeti suda~ke slu`be. Suce<br />
svih sudova u Krajini imenovat }e predsjednik Krajine, a potvrditi ve}inom glasova<br />
zakonodavno tijelo, i oni }e obna{ati tu du`nost do dobi od 70 godina, ako ne podnesu<br />
ostavku, ili ako ih s razlogom ne smijene suci istog suda i to konsenzusom.<br />
2. Na odluke `albenih sudova Krajine mo`e se ulo`iti priziv posebnom odjelu Vrhovnog suda<br />
Republike Hrvatske, ~ije ~lanove imenuje predsjednik Posebnog ustavnog sada iz redova<br />
sudaca Vrhovnog suda Hrvatske i najvi{eg `albenog suda Krajine, u konzultaciji s<br />
predsjednikom Dr`avnog sudbenog vije}a Hrvatske i predsjednikom odgovaraju}eg tijela<br />
Krajine.<br />
^lanak III.4 Nezavisnost du`nosnika<br />
Imenovanje ~lanova zakonodavnog tijela, predsjednika, ministara, sudaca ili drugih tijela<br />
krajinske vlade ne podlije`e odobrenju nijednog du`nosnika ili tijela Sredi{nje Vlade, niti<br />
takav du`nosnik ili tijelo mo`e smijeniti bilo kojeg ~lana, slu`benika ili du`nosnika krajinske<br />
vlade, s time da ih mo`e smijeniti Posebni ustavni sud, ako su osu|eni zbog zlo~ina koji<br />
zahtijeva zatvorsku kaznu.<br />
^lanak III.5 Prijelazne odredbe<br />
1. Izbori predvi|eni stavkom 1 ~lanka III.1 i stavkom 1 ~lanka III.2 odr`at }e se najkasnije<br />
godinu dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma.<br />
2. Tijekom prijelaznog razdoblja sve do izbora navedenih u stavku 1, ali u svakom slu~aju ne<br />
kasnije od godinu dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, djelatnost tijela i<br />
du`nosnika predvi|enih ~lancima III. 1-3 obavljat }e odgovaraju}a tijela, i du`nosnici koji<br />
sada obavljaju takve djelatnosti u Krajini.<br />
385
IV. Poglavlje: Sudjelovanje Krajine u Sredi{njoj vladi<br />
^lanak IV.1 Izbori<br />
1. Dr`avljani Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini sudjelovat }e na isti na~in kao i<br />
ostali dr`avljani u izboru ~lanova Sredi{nje Vlade, uklju~uju}i izbore za <strong>Hrvatski</strong> sabor i<br />
Predsjednika.<br />
2. Za svrhu izbora u @upanijski dom Hrvatskog sabora Krajina }e se sastojati od dva kotara<br />
~ije }e granice i nazive 2 odrediti zakonodavno tijelo Krajine.<br />
Š 2 Premda je hrvatski izraz za ’county’ ’`upanija’, krajinska vlada ne}e biti obvezna upotrebljavati potonji izraz.š<br />
3. Sve do novih izbora za <strong>Hrvatski</strong> sabor, zakonodavno tijelo Krajine imenovat }e deset<br />
~lanova u Zastupni~ki dom Sabora i devet 3 ~lanova u @upanijski dom.<br />
Š 3 Sukladno stavku 2. ~lanka VI, Krajina }e imati pravo na {est ~lanova u @upanijskom domu; ovdje predlo`eno<br />
prijelazno ure|enje privremeno dodaje sva mjesta za Sektor Istok i jedno mjesto za Sektor Zapad.š<br />
4. Sve osobe u jednom ili drugom domu Hrvatskog sabora, koje se izjasne kao Srbi,<br />
predstavljat }e Srpski odbor u Saboru.<br />
^lanak IV.2 Imenovanje na du`nosti u Sredi{njoj Vladi<br />
U imenovanju na bilo koje du`nosti i polo`aje u Sredi{njoj Vladi, uklju~uju}i polo`aje<br />
ministara i sudaca, dr`avljani Republike Hrvatske, Srbi s prebivali{tem u Krajini, uzimat }e<br />
se u obzir na istoj osnovi kao i svi ostali dr`avljani Hrvatske, a te osobe s takvim prebivali{tem<br />
bit }e zastupljene na navedenim du`nostima i polo`ajima u istom omjeru u odnosu na njihov<br />
omjer u ukupnom broju dr`avljana. Najmanje jedan ~lan krajinske vlade mora biti imenovan<br />
~lanom Sredi{nje Vlade 4 .<br />
Š 4 Ova je odredba u skladu sa zavr{nim stavkom ~lanka 18. Ustavnog zakona o ljudskim pravima itd. Hrvatske.š<br />
V. Poglavlje: Razvoja~enje<br />
^lanak. V.1 Razvoja~enje krajine<br />
1. Krajina ne}e osnivati, odr`avati ili dopu{tati stvaranje nikakvih vojnih snaga.<br />
2. Razvoja~enje Krajine zapo~et }e najkasnije tri godine od stupanja ovoga Sporazuma na<br />
snagu, i bit }e dovr{eno najkasnije pet godina poslije navedenog stupanja na snagu. Sve<br />
naoru`anje odstranjeno iz Krajine uni{tit }e UNPROFOR, ili }e se uni{titi pod nadzorom<br />
UNPROFOR-a.<br />
3. Osim u slu~ajevima predvi|enima stavkom 3. ~lanka V. 2. vojne snage Sredi{nje Vlade<br />
ne}e ulaziti ni u koji dio Krajine osim na izri~iti poziv predsjednika Krajine.<br />
^lanak V.2 Granica s Bosnom i Hercegovinom<br />
1. Vlada Republike Hrvatske nastojat }e zaklju~iti sporazum s odgovaraju}im vlastima u<br />
Bosni i Hercegovini radi razvoja~enja njihove zajedni~ke granice.<br />
2. Sve dotle dok se ne postigne sporazum o razvoja~enju granice s Bosnom i Hercegovinom,<br />
Vije}e sigurnosti Ujedinjenih Naroda mo`e odlu~iti razmjestiti snage Ujedinjenih Naroda<br />
na onom dijelu granice koji predstavlja granicu s Krajinom 5 . Uz suglasnost vlada Republike<br />
Hrvatske i Krajine, na tom se dijelu granice mogu razmjestiti snage drugih me|unarodnih<br />
organizacija ili dr`ava.<br />
Š Š5 Podrazumijeva se da ni Vlada RH niti Vlada Krajine ne mogu prigovoriti razmje{taju snaga UN-a.š<br />
3. Ako se mogu provesti razvoja~enje ili razmje{taj ikakvih me|unarodnih ili inozemnih<br />
snaga na bilo kojem dijelu krajinskog dijela hrvatske granice s Bosnom i Hercegovinom,<br />
386
Vlada Republike Hrvatske mo`e razmjestiti svoje vojne snage du` tog dijela granice, s time<br />
da takve snage ne smiju biti razmje{tene dalje od 5 kilometara od me|unarodne granice.<br />
VI. Poglavlje: Redarstvene snage u Krajini<br />
^lanak VI.1 Redovno redarstvo<br />
1. Redarstvene snage u Krajini uspostavit }e se sukladno zakonima {to ih donese<br />
zakonodavno tijelo Krajine, te }e biti pod nadzorom predsjednika Krajine putem ministra<br />
kojeg odredi predsjednik.<br />
2. Etni~ki sastav redarstvenih snaga odra`avat }e sastav pu~anstva Krajine prema popisu<br />
pu~anstva iz 1991. sve dok se ne obavi op}i popis pu~anstva za cijelu zemlju, kada }e sve<br />
redarstvene jedinice stacionirane u odre|enim zajednicama odra`avati etni~ki sastav tih<br />
zajednica.<br />
3. Redarstvene snage }e biti opremljene oru`jem i vozilima iste ili odgovaraju}e vrste kao i<br />
redarstvo u ostalim dijelovima Republike Hrvatske.<br />
^lanak VI.2 Grani~no redarstvo<br />
Na postajama pri slu`benim prijelazima du` granice Krajine s Hercegovinom bit }e grani~no<br />
redarstvo Republike Hrvatske. Ophodnju du` te granice obavljat }e zajedni~ke jedinice<br />
hrvatskog i krajinskog redarstva.<br />
DRUGI DIO:<br />
ODREDBE U SVEZI SA SLAVONIJOM, JU@NOM BARANJOM, ZAPADNIM<br />
SRIJEMOM I DRUGIM PODRU^JIMA<br />
VII. Poglavlje: Uprava<br />
^lanak VII.1 Op}enito<br />
Sva podru~ja, osim onih koja su obuhva}ena 1. dijelom, koja su pod za{titom Ujedinjenih<br />
Naroda prema Rezolucijama 743 (1991.) i 762 (1992.) Vije}a sigurnosti Ujedinjenih Naroda<br />
(u daljnjem tekstu ’podru~ja iz 2. dijela’) bit }e pod upravom Republike Hrvatske sukladno<br />
odredbama koje su izlo`ene ili navedene u ovom dijelu.<br />
VIII. poglavlje: Prijelazne odredbe<br />
^lanak VIII.1 Me|unarodne snage ili promatra~i<br />
1. Ovisno o odlukama Vije}a sigurnosti Ujedinjenih Naroda ili nadle`nih tijela drugih<br />
me|unarodnih organizacija prihvatljivih vlastima Republike Hrvatske i Krajine, u svim<br />
podru~jima iz 2. dijela na njihovim dijelovima bit }e tijekom prijelaznog razdoblja od<br />
najmanje pet godina razmje{tene snage UNPROFOR-a ili druge me|unarodne snage, kao<br />
i civilne promatra~ke jedinice, radi osiguranja potpune i vjerne provedbe 2. dijela i<br />
primjenjivih odredbi 3. dijela ovog Sporazuma; kao i ’Vanceova plana’ kako je on izlo`en<br />
u Prilogu III izvje{taja Glavnog tajnika Vije}u sigurnosti od 11. prosinca 1991. (S/23280).<br />
2. Vlada Republike Hrvatske }e u potpunosti sura|ivati s me|unarodnim snagama<br />
navedenima u stavku 1 kako bi olak{ala obavljanje njihovih djelovanja.<br />
387
^lanak VIII.2 Razvoja~enje<br />
1. Tijekom prijelaznog razdoblja iz stavka 1. ~lanka VIII.1., podru~ja iz 2. dijela bit }e<br />
razvoja~ena, s time {to vojne snage Republike Hrvatske mogu biti razmje{tene do pet<br />
kilometara od me|unarodnih granica, te mogu koristiti prilazne putove navedenim<br />
granicama u sporazumu s me|unarodnim snagama navedenima u stavku 1, te pod<br />
njihovim nadzorom.<br />
2. Razvoja~enje podru~ja iz 2. dijela zapo~et }e najkasnije mjesec dana od stupanja na snagu<br />
ovog Sporazuma, a bit }e zavr{eno najkasnije tri mjeseca od dana njegova stupanja na<br />
snagu. Sve oru`je odstranjeno iz tih podru~ja {titit }e UNPROFOR ili }e ono biti uni{teno<br />
pod nadzorom UNPROFOR-a.<br />
^lanak VIII.3 Nadzor nad redarstvom<br />
Tijekom prelaznog razdoblja navedenog u stavku 1. ~lanka VII.1. sastav i djelovanje<br />
redarstvenih snaga u podru~jima iz 2. dijela pratit }e redarstvene postrojbe me|unarodnih<br />
snaga navedenih u tom stavku.<br />
IX. Poglavlje: Upravljanje i dioba vlasti za Isto~nu Slavoniju,<br />
Ju`nu Baranju i Zapadni Srijem<br />
IX.1 Posebno upravljanje i dioba vlasti<br />
1. Tijekom prve dvije godine prijelaznog razdoblja opisanog u ovom dijelu, ako Vije}e<br />
sigurnosti ne odredi neko drugo razdoblje, Isto~nom Slavonijom, Ju`nom Baranjom i<br />
Zapadnim Srijemom (u daljnjem tekstu ’Isto~no podru~je’), koji }e obuhva}ati podru~je<br />
prikazano na karti 2 u Prilogu A, upravljat }e, ovisno o odobrenju Vije}a sigurnosti,<br />
Ujedinjeni Narodi, sukladno odredbama u Prilogu F.<br />
2. Kako bi se osiguralo mirno upravljanje Isto~nim podru~jem i provedba prijelaznih odredbi<br />
ovog dijela, posebna zada}a uprave Ujedinjenih Naroda bit }e:<br />
(a) poticati i olak{avati povratak i osoba koje su bile prisiljene napustiti svoje domove u<br />
isto~nom podru~ju nakon 1. srpnja 1991;<br />
(b) organizirati izbore du`nosnika i zakonodavaca koji }e, sukladno zakonu Republike<br />
Hrvatske, upravljati Isto~nim podru~jem ili ga predstavljati po zavr{etku posebnog<br />
prijelaznog razdoblja navedenog u stavku 1.<br />
^lanak IX.2 Dioba vlasti<br />
Po zavr{etku razdoblja upravljanja Ujedinjenih Naroda sukladno stavku 1 ~lanka IX.1, sva<br />
sela, gradovi ili op}ine u Isto~nom podru~ju koji predstavljaju podru~je sa srpskom ve}inom<br />
u smislu ~lanka XI.1 imat }e samoupravu sukladno ~lanku XI.3.<br />
X. Poglavlje: Redarstvene snage<br />
^lanak X.1 Sastav i naoru`anje<br />
1. Etni~ki sastav svih redarstvenih snaga u podru~jima iz 2. dijela odra`avat }e etni~ki sastav<br />
podru~ja u kojima te snage djeluju, prema popisu pu~anstva iz 1991., sve dok se ne obavi<br />
kasniji popis pu~anstva u cijeloj zemlji.<br />
2. Redarstvene }e snage biti opremljene naoru`anjem i vozilima iste ili odgovaraju}e vrste kao<br />
i redarstvene snage u europskim dr`avama.<br />
388
TRE]I DIO:<br />
OP]E ODREDBE<br />
XI. Poglavlje: Ljudska prava i temeljne slobode<br />
^lanak XI.1. Op}enito<br />
U cijeloj Hrvatskoj osigurat }e se primjena najvi{e razine me|unarodno priznatih ljudskih<br />
prava i temeljnih sloboda {to ih predvi|a Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o<br />
ljudskim pravima i slobodama, i pravima nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina u<br />
Republici Hrvatskoj, te instrumenti navedeni u Prilogu B, a osobito:<br />
1. Sve osobe u Republici Hrvatskoj imat }e pravo:<br />
(a) na `ivot;<br />
(b) na slobodu, a uhi}enje i zato~enje mogu biti temeljeni jedino na zakonu;<br />
(c) na ravnopravnost pred zakonom;<br />
(d) na za{titu od diskriminacije na temelju rase, boje, spola, jezika, vjere ili uvjerenja,<br />
politi~kih ili drugih mi{ljenja, te nacionalnog ili socijalnog porijekla;<br />
(e) na pravedni kazneni postupak;<br />
(f) na za{titu od mu~enja i okrutnog ili neljudskog postupka ili ka`njavanja;<br />
(g) na privatni `ivot;<br />
(h) na slobodu kretanja;<br />
(i) na azil;<br />
(j) na za{titu obitelji i djece;<br />
(k) na imovinu;<br />
(l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu misli, savjesti i uvjerenja;<br />
slobodu vjere, uklju~uju}i privatno i javno bogo{tovlje; slobodu okupljanja;<br />
slobodu udru`ivanja, uklju~uju}i pravo na stvaranje i pripadanje sindikatima, kao i<br />
slobodu neudru`ivanja; i slobodu rada;<br />
(m) na obrazovanje;<br />
(n) na socijalnu za{titu;<br />
(o) na zdravstvenu za{titu;<br />
(p) na prehranu;<br />
(q) na skloni{te;<br />
(r) i na za{titu manjina i skupina izlo`enih povredama.<br />
2. Svi dr`avljani Republike Hrvatske u`ivat }e pravo:<br />
(a) osnivanja i pripadanja politi~kim strankama;<br />
(b) sudjelovanja u javnim poslovima;<br />
(c) na ravnopravan pristup javnoj slu`bi;<br />
(d) da glasuju i budu birani.<br />
^lanak XI.2 Povratak izbjeglica i prognanika<br />
Svi izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak svojim prvobitnim domovima.<br />
389
^lanak XI.3 Dr`avljanstvo<br />
1. Svaka osoba koja je bila dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Hrvatske u sklopu<br />
Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije na dan 21. prosinca 1990., smatrat }e se<br />
od tog datuma dr`avljaninom Republike Hrvatske.<br />
2. Dvojno }e dr`avljanstvo biti dopu{teno:<br />
(a) Nijednom dr`avljaninu Republike Hrvatske ne}e se bez njegova pristanka oduzeti<br />
dr`avljanstvo samo zato {to je stekao dr`avljanstvo Savezne Republike Jugoslavije.<br />
(b) Nijednom dr`avljaninu Savezne Republike Jugoslavije ne}e se uskratiti, samo zbog tog<br />
dr`avljanstva, stjecanje dr`avljanstva Republike Hrvatske, niti }e se od njega zahtijevati<br />
da se odrekne prvog dr`avljanstva kao uvjeta za stjecanje potonjeg.<br />
^lanak XI.4 Vra}anje ili naknada izgubljene imovine<br />
Svatko }e imati pravo, koje }e se provesti sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske i, gdje<br />
je to primjenjivo, Krajine, na vra}anje imovine koje je li{en tijekom etni~kog ~i{}enja ili<br />
drugih protuzakonitih postupaka, te na naknadu za svu imovinu koja mu se ne mo`e vratiti.<br />
Sve izjave ili obveze dane pod prisilom, osobito one koje se odnose na odustajanje od prava<br />
na zemlji{te ili imovinu, smatrat }e se ni{tavnima.<br />
^lanak XI.5 Vezanost organa vlasti<br />
Svi organi vlasti i upravna tijela Republike Hrvatske i Krajine primjenjivat }e i po{tovati prava<br />
i slobode predvi|ene Ustavom i Ustavnim zakonom koji su spomenuti u ~lanku XI. 1, te one<br />
koji su ina~e navedeni u ovom Poglavlju, ili u instrumentima navedenim u Prilogu B.<br />
^lanak XI.6 Ugovori o ljudskim pravima<br />
1. Republika Hrvatska potpisat }e {to je prije mogu}e me|unarodne ugovore navedene u<br />
prilogu B.<br />
2. Svi organi vlasti i upravna tijela Republike Hrvatske i Krajine sura|ivat }e sa svim<br />
nadzornim tijelima uspostavljenima sukladno bilo kojem od instrumenata iz Priloga B.<br />
^lanak XI.7 Sud za ljudska prava<br />
Republika Hrvatska }e se dogovoriti s Vije}em Europe radi osnivanja Suda za ljudska prava<br />
Hrvatske sukladno Rezoluciji 93(6) Ministarskog odbora Vije}a, te kako je odre|eno u<br />
Prilogu C ovog Sporazuma.<br />
^lanak XI.8 Pu~ki pravobranitelji<br />
Vlada Republike Hrvatske pobrinut }e se za imenovanje pu~kih pravobranitelja kao pomo}i<br />
u provedbi prava i sloboda odre|enih u ovom poglavlju. Tijekom po~etnog razdoblja od<br />
najmanje tri godine, te sve dotle dok <strong>Hrvatski</strong> sabor uz suglasnost Srpskog odbora ne usvoji<br />
odgovaraju}e zakonodavstvo, za po~etno imenovanje i djelovanje pu~kih pravobranitelja<br />
vrijedit }e odredbe iz priloga D.<br />
XII. Poglavlje: Samouprava i uprava u podru~jima s manjinskim pu~anstvom<br />
^lanak XII.1 Podru~ja s manjinskim pu~anstvom<br />
Kad god je u odre|enom selu, op}ini ili gradu u Krajini ve}ina pu~anstva hrvatska, odnosno<br />
u podru~jima iz 2. dijela srpska (u daljnjem tekstu ’podru~je manjinskog pu~anstva’),<br />
primjenjivat }e se odredbe iz ovog poglavlja, da bi se osigurao najvi{i stupanj samouprave za<br />
takvu lokalnu ve}inu.<br />
390
^lanak XII.2 Granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom<br />
1. Bez obzira na odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi od 29. prosinca 1992. (u<br />
daljnjem tekstu ’Zakon o samoupravi’) ili Zakona o podru~ju `upanija, gradova i op}ina<br />
Republike Hrvatske od 29. prosinca 1992., granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom<br />
odredit }e se tako da obuhvate {to vi{e ~lanova skupine za koju se takvo podru~je<br />
uspostavlja, s time da se njihov postotak ne smanjuje ispod 60%.<br />
2. Podru~je s manjinskim pu~anstvom ne mo`e se sastojati od dvaju ili vi{e nepovezanih<br />
podru~ja.<br />
3. U odre|ivanju granica podru~ja s manjinskim pu~anstvom uzet }e se u obzir gledi{ta osoba<br />
koje bi mogle biti uklju~ene u takvo podru~je ili isklju~ene iz njega.<br />
4. Granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom mogu se mijenjati kao rezultat slu`benog<br />
popisa pu~anstva.<br />
5. Sporove u svezi s granicama podru~ja s manjinskim pu~anstvom rje{avat }e Posebni ustavni<br />
sud osnovan sukladno ~lanku XIII.1.<br />
^lanak XII.3 Odredbe za podru~ja s manjinskim pu~anstvom<br />
1. Na podru~ja s manjinskim pu~anstvom primjenjivat }e se Zakon o samoupravi, sa<br />
sljede}im iznimkama:<br />
(a) Sva podru~ja s manjinskim pu~anstvom smatrat }e se jedinicama lokalne uprave i<br />
samouprave.<br />
(b) Svako navo|enje Ustavnog suda Republike Hrvatske smatrat }e se da se odnosi na<br />
Posebni ustavni sud osnovan sukladno ~lanku XIII.1.<br />
(c) Sva imenovanja du`nosnika podru~ja s manjinskim pu~anstvom ili du`nosnika koji<br />
djeluju u podru~jima s manjinskim pu~anstvom, uklju~iv{i nastavnike, moraju biti<br />
izvr{ena sukladno Ustavu i primjenjivim zakonima Republike Hrvatske; ako navedene<br />
du`nosnike ne imenuju vlasti tog podru~ja, te vlasti mogu podnijeti obrazlo`eni<br />
prigovor tijelu koje imenuje du`nosnike, te ako se ne prona|e rje{enje koje zadovoljava<br />
obje vlasti, jedna ili druga vlast mogu pitanje podnijeti na razmatranje Posebnom<br />
ustavnom sudu. Koliko je to god mogu}e, du`nosnici }e se imenovati iz redova stalnih<br />
stanovnika podru~ja s manjinskim pu~anstvom u kojem }e djelovati, a etni~ki sastav<br />
svake skupine navedenih du`nosnika mora, koliko je to god mogu}e, odra`avati etni~ki<br />
sastav podru~ja.<br />
(d) ^lanak 65. ovog Zakona primjenjivat }e se samo ako je lokalna jedinica dio istog<br />
podru~ja s manjinskim pu~anstvom kao i op}ina ili grad naveden u tom ~lanku.<br />
(e) Ne}e se primjenjivati ~lanci 71 i 82, te tre}i stavak ~lanka 83 Zakona.<br />
(f) Oni kojih se to ti~e mogu ulo`iti priziv Posebnom ustavnom sudu na razrje{enje<br />
zastupni~kog tijela lokalne samoupravne jedinice sukladno ~lanku 81, ili na razrje{enje<br />
op}inskog predsjednika ili gradona~elnika sukladno tre}em stavku ~lanka 83. i u tom<br />
slu~aju odluka ne}e stupiti na snagu sve dok taj sud tako ne odlu~i.<br />
(g) Samo Posebni ustavni sud mo`e narediti, kao privremenu mjeru, suspenziju op}eg akta<br />
prema ~lanku 80 Zakona.<br />
(h) Sporove navedene u drugoj re~enici drugog stavka ~lanka 87. rje{avat }e Posebni ustavni<br />
sud.<br />
2. Prije podno{enja spora ili pitanja Posebnom ustavnom sudu sukladno gornjem stavku 1.<br />
vlasti ili strane kojih se to ti~e nastojat }e rije{iti sve razlike sporazumno. Sud mo`e u svako<br />
doba zahtijevati da se u tom smislu ulo`e daljnji napori.<br />
391
XIII. poglavlje: Posebni ustavni sud za Krajinu i podru~ja iz 2. dijela<br />
^lanak XIII.1 Osnivanje, nadle`nost i postupci<br />
1. Osnovat }e se Posebni ustavni sud za Krajinu i podru~ja iz 2. dijela (u daljnjem tekstu<br />
’Posebni ustavni sud’ ili ’Sud’), kojemu }e se podnositi na kona~no rje{avanje svi sporovi<br />
proizi{li iz ovog Sporazuma (osim pitanja koja se rje{avaju sukladno stavku 2 ~lanka<br />
XVII.1), uklju~uju}i sve sporove koji se odnose na tuma~enje ili provedbu svih odredbi<br />
Ustava Republike Hrvatske, Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama, i pravima<br />
nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, ili svakim drugim<br />
zakonom i zakonodavnom uredbom izmijenjenom ili dopunjenom sukladno ovom<br />
Sporazumu ili potrebnom radi njegove provedbe.<br />
2. Osim u slu~ajevima gdje ovaj Sporazum predvi|a druga~iji postupak, sporove Posebnom<br />
ustavnom sudu mo`e podnijeti Predsjednik Republike Hrvatske ih Predsjednik Vlade,<br />
predsjednik ili zakonodavno tijelo Krajine i predsjedavaju}i Srpskog odbora u Saboru.<br />
3. Posebni ustavni sud uspostavit }e vlastita pravila postupka koja mogu uklju~ivati odredbe<br />
za osnivanje odjela i za razmatranje `albe na odluke tih odjela.<br />
4. Sve tro{kove Posebnog ustavnog suda, uklju~uju}i pla}e sudaca, koje ne}e biti ni`e od pla}a<br />
sudaca Ustavnog suda Hrvatske, snosit }e Republika Hrvatska.<br />
^lanak XIII.2 Sastav<br />
1. Posebni ustavni sud sastojat }e se:<br />
(a) od dva suca Ustavnog suda Hrvatske koje }e imenovati predsjednik tog suda;<br />
(b) od dva suca najvi{eg ili vi{eg @albenog suda Krajine koje }e imenovati predsjednik tog<br />
Suda;<br />
(c) od tri suca koji ne}e biti dr`avljani Republike Hrvatske, niti koje od susjednih dr`ava,<br />
a koje }e imenovati predsjednik Suda Europske unije 6 .<br />
Š 6 Prije dono{enja ovog Sporazuma treba se obratiti predsjedniku tog suda kako bi se utvrdilo ho}e li on<br />
prihvatiti tu du`nost. Ako ne}e, drugi du`nosnici koje bi se moglo kontaktirati jesu predsjednik<br />
Me|unarodnog suda, predsjednik Europskog suda za ljudska prava ili predsjedavaju}i KESS-a.š<br />
2. Predsjednik Posebnog ustavnog suda bit }e izabran ve}inom glasova svih sudaca suda iz<br />
redova imenovanih sukladno podstavku 1 (c).<br />
XIV. poglavlje: Kazneno gonjenje u svezi sa sada{njim sukobom<br />
^lanak XIV. 1 Doma}e kazneno gonjenje<br />
1. Niti Republika Hrvatska niti Krajina ne}e kazneno goniti, osim u slu~ajevima<br />
predvi|enima stavkom 2, nijednu osobu za zlo~ine navodno po~injenje u svezi sa sukobom<br />
u Hrvatskoj nakon 1. kolovoza 1990.<br />
2. Me|utim, sukladno stavku 2 ~lanka XIV.2, bit }e gonjena svaka osoba optu`ena zbog<br />
te{kih povreda @enevskih konvencija iz 1949., kr{enja ratnog prava i obi~aja, genocida ili<br />
zlo~ina protiv ~ovje~anstva 7 prema svim odredbama doma}eg prava koje dopu{taju takvo<br />
gonjenje.<br />
Š 7 ’To su isti zlo~ini na koje se prote`e nadle`nost Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine za biv{u Jugoslaviju<br />
sukladno ~lancima 2-5 Statuta Suda,š<br />
3. Osobama optu`enima sukladno stavku 2 sudit }e se isklju~ivo na Sudu za ratne zlo~ine za<br />
Hrvatsku koji }e osnovati Posebni ustavni sud i koji }e djelovati pod nadzorom potonjeg<br />
392
suda. Tu`bu na tom sudu mogu zastupati tu`itelji koje u tu svrhu imenuje ili Vlada Republike<br />
Hrvatske ili vlada Krajine.<br />
^lanak XIV.2 Me|unarodno kazneno gonjenje<br />
1. Svi organi Vlade Republike Hrvatske i Krajine sura|ivat }e s Me|unarodnim sudom za<br />
kazneno gonjenje osoba odgovornih za ozbiljna kr{enja me|unarodnog humanitarnog<br />
prava po~injena na teritoriju biv{e Jugoslavije od 1991., osnovanim Rezolucijom Vije}a<br />
sigurnosti Ujedinjenih Naroda 827 (1993.) u prikupljanju dokaza ili dopu{tanju tu`itelju<br />
Me|unarodnog suda da prikupi dokaze o zlo~inima koji su u nadle`nosti tog suda, u<br />
osiguranju raspolo`ivosti svjedoka i optu`enih osoba, te u svakom drugom pogledu kako<br />
to zatra`e nadle`ni organi Suda.<br />
2. Ako to Me|unarodni sud formalno zatra`i, Sud za ratne zlo~ine za Hrvatsku priznat }e<br />
nadle`nost potonjeg suda u odnosu na svaki postupak8 .<br />
Š8 Na temelju stavka 2. ~lanka 9. Statuta Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine za biv{u Jugoslaviju.š<br />
XV. poglavlje: Izmjena i dopuna Ustava Hrvatske i hrvatskih zakona<br />
^lanak XV.1 Dono{enje izmjena i dopuna<br />
Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama, i pravima<br />
nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, kao i ostali zakoni i<br />
zakonodavne uredbe, bit }e izmijenjeni ili dopunjeni, kako je navedeno u Prilogu E, radi<br />
provedbe odredbi ovog Sporazuma.<br />
^lanak XV.2 Daljnje promjene izmjena i dopuna<br />
Izmjene i dopune te propisi doneseni sukladno ~lanku XV.1, kao i postoje}e odredbe<br />
instrumenata spomenutih u stavku 1 ~lanka XV.1 koji su potrebni za provedbu odredbi ovog<br />
Sporazuma, ne}e se mijenjati ili dopunjavati niti opozivati bez odobrenja zakonodavnog tijela<br />
Krajine i suglasnosti Srpskog odbora u Saboru.<br />
XVI. poglavlje: Nedjeljivost Hrvatske<br />
^lanak XVI.1 Nepostojanje namjere promjene<br />
Ni{ta u ovom Sporazumu ne}e se smatrati mijenjanjem nedjeljivosti Republike Hrvatske<br />
navedene u ~lanku 1. njezina Ustava.<br />
XVII. poglavlje: Zavr{ne odredbe<br />
^lanak XVII.1 Stupanje na snagu i provedba<br />
1. Ovaj }e Sporazum stupiti na snagu nakon {to ga potpi{u obje strane i to na dan kad<br />
protekne mjesec dana od stupanja na snagu izmjena i dopuna propisa koje treba donijeti<br />
sukladno stavku 1. ~lanka XV.1, te po zavr{etku dogovora s Vije}em Europe navedenog u<br />
~lanku XI. 7.<br />
2. Sva pitanja u svezi s vremenskim programom ili na~inima provedbe odredbi ovog<br />
Sporazuma mo`e rije{iti Povjerenstvo za provedbu koje }e se sastojati od po jednog<br />
predstavnika Ruske Federacije, Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, Ujedinjenih Naroda i<br />
Europske Unije, pri ~emu }e posljednju dvojicu imenovati supredsjedatelji Upravlja~kog<br />
odbora Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji 9 .<br />
393
Š 9 Predvi|a se da bi Povjerenstvo za provedbu moglo biti nastavak postoje}e skupine koja je bila supredlaga~<br />
pregovara o sporazumu za prekid vatre od 29. o`ujka 1994., i procesa pregovaranja o kasnijim stupnjevima,<br />
uklju~uju}i pripremu ovog teksta.š<br />
^lanak XVII.2 Jezici<br />
Ovaj }e Sporazum biti sklopljen na engleskom, hrvatskom i srpskom jeziku. U slu~aju<br />
nesukladnosti, prevladavat }e engleski tekst.<br />
Potpisano dne _________________ 1995. u _____________ u tri primjerka. 10<br />
Š 10 Po jedan za dvije strane, i jedan za Ujedinjene narode.š<br />
PRILOG A<br />
KARTA 1: GRANICE KRAJINE<br />
(^lanak I.1)<br />
^lanak 1 Karta 1<br />
Granice Krajine bit }e kako je nazna~eno na prilo`enoj karti. 11<br />
Š 11 Kako je navedeno u bilje{ci 1. podru~je Krajine treba biti jedinstveno povezano podru~je koje obuhva}a<br />
podru~ja sa srpskom ve}inom u UNPA sektorima Sjever i Jug. Prema popisu pu~anstva iz 1991., uzimaju}i u obzir<br />
zemljopisne i gospodarske ~imbenike.š<br />
^lanak 2 Povjerenstvo za odre|ivanje granica<br />
1. Osnovat }e se Povjerenstvo za odre|ivanje granica radi fizi~kog razgrani~enja onih dijelova<br />
granica Krajine koji ne predstavljaju me|unarodnu granicu.<br />
2. Najkasnije {est mjeseci po stupanju na snagu ovog Sporazuma, Predsjednik Republike<br />
Hrvatske i predsjednik Krajine imenovat }e po jednog ~lana Povjerenstva za odre|ivanje<br />
granica. Tre}ega ~lana povjerenstva, koji }e biti predsjednik povjerenstva, imenovat }e oba<br />
predsjednika zajedno ili, ako se ne mogu slo`iti, predsjednik Posebnog ustavnog suda na<br />
zahtjev ili Predsjednika Republike Hrvatske ili predsjednika Krajine; predsjednik<br />
povjerenstva ne~e biti dr`avljanin Republike Hrvatske.<br />
KARTA 2: GRANICE ISTO^NOG PODRU^JA<br />
(^lanak IX.1. stavak l)<br />
^lanak 1 Karta 1<br />
Granice Isto~nog podru~ja bit }e kako je nazna~eno na prilo`enoj karti 11.<br />
PRILOG B<br />
POPIS ME\UNARODNIH INSTRUMENATA U SVEZI S LJUDSKIM PRAVIMA<br />
KOJE TREBA UKLJU^ITI U OVAJ SPORAZUM<br />
1. Konvencija o spre~avanju i ka`njavanju zlo~ina genocida iz 1948.<br />
2. Op}a deklaracija o ljudskim pravima iz 1948.<br />
3. @enevske konvencije I-IV o za{titi `rtava rata iz 1949. i odgovaraju}i @enevski protokoli I-<br />
II iz 1977.<br />
394
4. Europska konvencija za za{titu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. i odgovaraju}i<br />
protokoli<br />
5. Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. i odgovaraju}i Protokol iz 1966.<br />
6. Konvencija o dr`avljanstvu udatih `ena iz 1957.<br />
7. Europska socijalna povelja iz 1961. i odgovaraju}i Protokol 1<br />
8. Konvencija o smanjenju broja osoba bez dr`avljanstva iz 1961.<br />
9. Me|unarodna konvencija o eliminiranju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965.<br />
10. Me|unarodni pakt o gra|anskim i politi~kim pravima iz 1966. i odgovaraju}i Protokoli<br />
iz 1966. i 1989.<br />
11. Me|unarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.<br />
12. Me|unarodna konvencija o eliminiranju svih oblika diskriminacije protiv `ena iz 1979.<br />
13. Deklaracija (UN) o eliminiranju svih oblika nesno{ljivosti i diskriminacije na temelju<br />
vjere ili uvjerenja iz 1981.<br />
14. Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, neljudskih ili poni`avaju}ih postupaka ili<br />
ka`njavanja iz 1934.<br />
15. Europska konvencija o spre~avanju torture i neljudskih ili poni`avaju}ih postupaka ili<br />
ka`njavanja iz 1987.<br />
16. Konvencija o pravima djeteta iz 1989.<br />
17. Konvencija o pravima radnika-migranata i ~lanova njihovih obitelji iz 1990.<br />
18. Dokument Kopenha{kog sastanka Konferencije o humanoj dimenziji KESS-a iz 1990.<br />
Dio IV<br />
19. Preporuka Parlamentarne skup{tine Vije}a Europe o pravima manjina iz 1990. par. 10-<br />
13<br />
20. Deklaracija (UN) o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etni~kim, vjerskim i<br />
jezi~nim manjinama iz 1992.<br />
21. Europska povelja za regionalne i manjinske jezike iz 1992.<br />
PRILOG C<br />
SASTAV I NADLE@NOST SUDA ZA LJUDSKA PRAVA HRVATSKE<br />
(^lanak XI.7)<br />
^lanak 1 Rezolucija vije}a Europe<br />
Sud za ljudska prava Hrvatske (“Sud”) djelovat }e u okviru mehanizma {to ga je utvrdilo<br />
Vije}e Europe Rezolucijom 93 (6) svog Ministarskog vije}a, te eventualnih povremenih<br />
izmjena ili dopuna navedene Rezolucije.<br />
^lanak 2 Sastav<br />
1. Sud }e se isprva sastojati od devet sudaca:<br />
(a) dva }e suca imenovati Visoko sudbeno vije}e Hrvatske (primj. prevoditelja: vjerojatno<br />
Dr`avno sudbeno vije}e:<br />
(b) jednog }e suca imenovati odgovaraju}e tijelo Krajine;<br />
(c) jednog }e suca imenovati predsjednik Posebnog ustavnog suda nakon konzultacija s<br />
predstavnicima drugih nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina;<br />
(d) pet }e sudaca imenovati Ministarsko vije}e Vije}a Europe sukladno gore navedenoj<br />
rezoluciji; ti suci ne}e biti dr`avljani Republike Hrvatske niti koje od susjednih dr`ava.<br />
395
2. Suci imenovani prema podstavcima 1 (a)-(c) ostat }e na du`nosti do 70 godina `ivota kada<br />
mogu biti smijenjeni, s razlogom, i to konsenzusom svih ostalih sudaca Suda.<br />
3. Ako Sud odlu~i da njegovo djelovanje zahtijeva sudjelovanje ve}eg broja sudaca kako bi se<br />
izbjegao nepotreban zastoj u rje{avanju slu~ajeva, Vlada Republike Hrvatske }e se<br />
dogovoriti s Vije}em Europe o imenovanju dodatnih sudaca sukladno gore izlo`enim<br />
postupcima i omjerima.<br />
^lanak 3 Postupci i ustroj<br />
1. Sud }e sam urediti svoj postupak i ustroj.<br />
2. Sastav svakog vije}a Suda odgovarat }e odredbama stavka 1. i 2. ^lanka 2 ovog Sporazuma.<br />
3. U svakom }e postupku biti osigurana ravnopravnost strana.<br />
4. Sud }e dopustiti pismene i usmene prizive/`albe u svakom postupku sukladno ~lancima 5.<br />
do 7. ovog Priloga.<br />
^lanak 4 Nadle`nost<br />
Nadle`nost suda obuhva}at }e sva pitanja povezana s ustavnom ih drugom zakonskom<br />
odredbom Republike Hrvatske ili Krajine u odnosu na ljudska prava ili temeljne slobode,<br />
uklju~uju}i one sadr`ane u ovom Sporazumu ili u bilo kojem od instrumenata navedenih u<br />
Prilogu B ovog Sporazuma.<br />
^lanak 5 Podno{enje priziva<br />
Svaka strana u postupku u kojem je neki drugi sud Republike Hrvatske ili Krajine donio<br />
presudu koja ne podlije`e prizivu (iz drugih razloga koji se ne odnose na prekora~enje roka za<br />
koje je odgovorna strana koja podnosi zahtjev) mo`e ulo`iti priziv na takvu presudu Sudu na<br />
temelju svakog pitanja koje je u njegovoj nadle`nosti. Odluka Suda u odnosu na navedeni<br />
priziv bit }e kona~na i obvezatna.<br />
^lanak 6 Priziv na otezanje postupka<br />
1. Sud mo`e tako|er razmotriti priziv ako neki postupak po njegovu mi{ljenju traje<br />
nepotrebno dugo vrijeme u nekom drugom sudu Republike Hrvatske ili Krajine.<br />
2. Sud }e odlu~iti ho}e li prihvatiti takav priziv nakon prethodnog razmatranja traje li<br />
navedeni postupak u drugom sudu predugo, te da li je predmet priliva u njegovoj<br />
nadle`nosti.<br />
^lanak 7 Upiti Sudu<br />
Svaki `albeni sud Republike Hrvatske ili Krajine mo`e, na zahtjev bilo koje od strana u<br />
postupku {to ga rje{ava, ili na vlastitu inicijativu u odnosu na takav postupak, uputiti Sudu<br />
pitanje koje se odnosi na postupak ako se pitanje odnosi na bilo koji predmet koji je u<br />
nadle`nosti Suda. Odgovor Suda obvezivat }e sud koji je postavio pitanje.<br />
^lanak 8 Mandat<br />
Sud }e djelovati sve dok Republika Hrvatska ne potpi{e Europsku konvenciju o ljudskim<br />
pravima i temeljnim slobodama, ako mehanizam Vije}a Europe naveden u ~lanku 1. ovog<br />
priloga ne stupi ranije van snage u odnosu na Republiku Hrvatsku.<br />
396
PRILOG D<br />
PO^ETNO IMENOVANJE I NADLE@NOSTI PU^KIH PRAVOBRANITELJA<br />
(^lanak XI.8)<br />
I. OP]E ODREDBE<br />
^lanak 1 Nadle`nosti pu~kih pravobranitelja<br />
1. Pu~ki pravobranitelji {tite ljudsko dostojanstvo, prava i slobode predvi|ene u svim<br />
ustavnim ili drugim zakonskim odredbama Republike Hrvatske ili Krajine u svezi s<br />
ljudskim pravima ili temeljnim slobodama, uklju~uju}i prava i slobode iz ovog Sporazuma<br />
ili iz bilo kojih od instrumenata navedenih u Prilogu B, te osobito djeluju kako bi ispravili<br />
posljedice kr{enja tih prava i sloboda, naro~ito posljedice etni~kog ~i{}enja.<br />
2. U obavljanju svojih nadle`nosti pu~ki se pravobranitelji moraju voditi zakonom i na~elima<br />
moralnosti i pravde.<br />
^lanak 2 Pojedina~no djelovanje<br />
Svaki }e pu~ki pravobranitelj obavljati svoje djelatnosti pojedina~no osim u slu~ajevima u<br />
kojima je ovime druga~ije predvi|eno. Dva ili vi{e pu~kih pravobranitelja mogu sura|ivati u<br />
obavljanju svojih nadle`nosti.<br />
^lanak 3 Samostalnost<br />
Pu~ki su pravobranitelji samostalni u obavljanju svojih nadle`nosti, te nijedno upravno tijelo<br />
niti bilo koja druga osoba ne smije ometati obavljanje navedene nadle`nosti.<br />
^lanak 4 Imenovanje<br />
1. Bit }e ~etiri pu~ka pravobranitelja: dva hrvatska, jedan srpski, te jedan za druge nacionalne<br />
ili etni~ke zajednice ili manjine. Sve dotle dok <strong>Hrvatski</strong> sabor ne donese, u suglasnosti sa<br />
Srpskim odborom u Saboru, zakon o imenovanju i djelovanju pu~kih pravobranitelja, njih<br />
}e postavljati i smjenjivati predsjedatelj Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji<br />
(KESS).<br />
2. Svaki }e pu~ki pravobranitelj imenovati, uz odobrenje Visokog sudbenog vije}a Hrvatske<br />
(primj. prevoditelja: vjerojatno Dr`avnog sudbenog vije}a), jednog ili vi{e zamjenika.<br />
3. Mandat pu~kih pravobranitelja odnosno njihovih zamjenika, bit }e isti kao mandat<br />
predsjednika odnosno sudaca Vrhovnog suda Hrvatske.<br />
4. Svaki pu~ki pravobranitelj mo`e imenovati suradnike u okviru prora~una odobrenog u tu<br />
svrhu sa strane Visokog sudbenog vije}a Hrvatske.<br />
II. NADLE@NOST I OVLA[TENJA PU^KIH PRAVOBRANITELJA<br />
^lanak 5 Organi i tvorevine podlo`ne nadzoru<br />
Pu~ki pravobranitelji mogu pratiti djelovanje svakog tijela Vlade Republike Hrvatske i Vlade<br />
Krajine, ili svake njima podre|ene upravne jedinice, kao i svakog drugog tijela koje mo`e<br />
zanijekati ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ili provoditi etni~ko ~i{}enje ili odr`avati<br />
njegove posljedice.<br />
397
^lanak 6 Ovla{tenja<br />
Tijekom obavljanja svoje djelatnosti pu~ki pravobranitelj mo`e pregledavati sve slu`bene<br />
isprave, uklju~uju}i i one tajne, kao i sudsku i upravnu evidenciju, te zahtijevati od svake<br />
osobe (uklju~uju}i svakog du`nosnika) suradnju, osobito u preno{enju odgovaraju}ih<br />
obavijesti, isprava i evidencije. Pu~ki pravobranitelji mogu tako|er prisustvovati sudskim i<br />
upravnim raspravama, kao i sastancima drugih tijela, te ulaziti na svako mjesto gdje su<br />
zato~ene ili gdje rade osobe li{ene slobode i pregledati ga.<br />
^lanak 7 Odr`avanje povjerljivosti<br />
Pu~ki pravobranitelji, njihovi zamjenici i svaka druga osoba koja obavlja ispitivanja prema<br />
gornjem ~lanku 6 moraju ~uvati tajnost ~injenica koje su doznali tijekom navedenog<br />
ispitivanja, te postupati sa svim ispravama i evidencijom u skladu s va`e}im propisima.<br />
III. IZVJE[TAJI PU^KIH PRAVOBRANITELJA<br />
^lanak 8 Godi{nji i posebni izvje{taj<br />
1. Svaki }e pu~ki pravobranitelj podnijeti godi{nji izvje{taj Predsjedniku Republike Hrvatske<br />
i predsjedniku Krajine, supredsjedateljima Upravlja~kog odbora Me|unarodne<br />
konferencije o biv{oj Jugoslaviji i predsjedatelju KESS-a. Ti }e izvje{taji biti objavljeni.<br />
2. Pu~ki pravobranitelj mo`e, tako|er, u svako doba podnositi posebne izvje{taje svim<br />
nadle`nim vlastima.<br />
IV. PRAVILNICI PU^KIH PRAVOBRANITELJA<br />
^lanak 9 Usvajanje pravilnika<br />
Svaki }e pu~ki pravobranitelj ponaosob, ili pu~ki pravobranitelji zajedno, izraditi pravilnik s<br />
opisom ustroja i na~ina obavljanja funkcija, koji }e se objaviti u “Narodnim novinama<br />
Republike Hrvatske”. Taj se pravilnik mo`e mijenjati zakonom {to ga usvoji <strong>Hrvatski</strong> sabor<br />
u suglasnosti sa Srpskim odborom u Saboru.<br />
PRILOG E<br />
TEKSTOVI DOGOVORENIH IZMJENA I DOPUNA HRVATSKOG USTAVA I<br />
ZAKONODAVSTVA ZA PROVEDBU OVOG SPORAZUMA<br />
(^lanak XV.1)<br />
(treba pripremiti tijekom pregovora o Sporazumu)<br />
PRILOG F<br />
PRIJELAZNA UPRAVA ISTO^NOG PODRU^JA<br />
1. U isto~nom podru~ju ne}e biti vojnih snaga osim snaga Ujedinjenih naroda ili snaga bilo<br />
neke druge me|unarodne agencije koju pozove Vije}e sigurnosti. U vrijeme uspostave<br />
uprave UN-a sve }e vojne snage na tom podru~ju biti odmah rasformirane. Sukladno ni`e<br />
navedenom stavku 7 UN upravitelj }e ustrojiti redarstvo koje }e djelovati na tom podru~ju.<br />
398
2. Nakon konzultacije sa stranama u ovom Sporazumu. Glavni }e tajnik UN-a imenovati<br />
upravitelja za Isto~no podru~je, kojega Glavni tajnik mo`e smijeniti u svako doba.<br />
3. Upravitelj }e obavljati sve izvr{ne funkcije u odnosu na Isto~no podru~je uz ostale funkcije<br />
koje su ovdje navedene.<br />
4. Upravitelj }e uspostaviti Savjetodavno vije}e, u koje on mo`e isprva imenovati lokalne<br />
du`nosnike koji djeluju na tom podru~ju i predstavnike izbjeglica i prognanika iz tog<br />
podru~ja, koje }e zamijeniti, ~im to bude izvedivo, osobama izabranima sukladno<br />
postupku koji }e odrediti upravitelj. U obavljanju svojih du`nosti on }e se savjetovati s<br />
navedenim Vije}em.<br />
5. Upravitelj }e odrediti, te mo`e od vremena do vremena izmijeniti, granice lokalnih<br />
upravnih okruga, kao i sustav lokalnog upravljanja, uklju~uju}i sudove i upravne ustanove,<br />
uzimaju}i u obzir, u onoj mjeri u kojoj to smatra primjerenim, relevantne odredbe Ustava<br />
i zakonodavstva Republike Hrvatske.<br />
6. Osim u slu~ajevima u kojima upravitelj odredi druk~ije, zakoni koji }e se primjenjivati<br />
tijekom razdoblja upravljanja UN-a bit }e zakoni koji se primjenjuju u ostalim dijelovima<br />
Republike Hrvatske.<br />
7. U skladu s odredbama ovog Sporazuma upravitelj }e – kako bi olak{ao siguran povratak<br />
izbjeglica i prognanika – organizirati i upravljati uniformiranim policijskim snagama, koje<br />
}e {to je prije mogu}e imati razmjerno uravnote`en etni~ki sastav; u tu }e svrhu upravitelj<br />
koristiti, ~im to bude izvedivo, onoliko nesrpskih (hrvatskih i ostalih) redarstvenih snaga<br />
koliko bude potrebno. U tom mu pogledu mogu pomo}i redarstvene snage ili savjetnici<br />
koji }e se staviti na raspolaganje na zahtjev Ujedinjenih Naroda.<br />
8. Tijekom razdoblja uprave UN-a me|unarodnu granicu Isto~nog podru~ja nadzirat }e<br />
hrvatski carinici u suradnji s vojnim i policijskim snagama kojima }e zapovijedati<br />
upravitelj.<br />
9. Tro{kove svih me|unarodnih elemenata upravljanja UN-a snosit }e Ujedinjeni Narodi. Sve<br />
ostale tro{kove upravljanja snosit }e Republika Hrvatska ili }e biti na teret sredstava<br />
Isto~nog podru~ja, u koju svrhu upravitelj mo`e nametnuti odgovaraju}e poreze i druge<br />
izvore prihoda. Tijekom razdoblja upravljanja UN-a, Republika Hrvatska mo`e, uz<br />
odobrenje upravitelja nametati poreze u Isto~nom podru~ju i od njegovih stalnih<br />
stanovnika, radi pokri}a izdataka Isto~nog podru~ja i u druge svrhe, s time da<br />
proporcionalno porezno optere}enje u podru~ju i za njegove stalne stanovnike ne prelazi<br />
optere}enje u ostalim dijelovima Republike Hrvatske.<br />
Izvornik, strojopis, latinica<br />
HR-HDA, Ured Predsjednika, Nacionalne manjine, fasc. 902/17.<br />
399
2007., velja~a 17.<br />
Iz intervjua s Leonidom Kerested`ijancem, prvim ruskim veleposlanikom u Hrvatskoj, o<br />
srpskom odbijanju “Plana Z-4”<br />
2<br />
Po~etkom 1995. predvodili ste pregovore o planu Z-4.<br />
Da, uz mene je bio i tada{nji ameri~ki veleposlanik Peter Galbraith. Nas dvojica iskreno smo<br />
`eljeli sprije~iti krvoproli}e i vjerovali smo u Z-4 kao dokument koji }e osigurati teritorijalnu<br />
cjelovitost Hrvatske i uklopiti 'odmetnute' krajeve, ali i dugoro~no rije{iti srpsko pitanje u<br />
Hrvatskoj. Ozbiljno smo se prihvatili tog posla. Dodu{e, iz ove perspektive mi to vi{e izgleda kao<br />
formalnost, nego {to je to stvarno bilo.<br />
Zna~i mislite da je Z-4 bio vrlo ozbiljan plan?<br />
Naravno, jer smo smatrali da bi on bio osnova i za rje{avanje svih ostalih problema u regiji.<br />
Ministar Kozirjev mi je rekao da se me|unarodna zajednica prema Z-4 odnosi vrlo ozbiljno, jer<br />
se taj plan zapravo radio kao svojevrstan uvod u sli~an plan za Kosovo. Upravo je ta ~injenica, koja<br />
je o~ito do{la do Milo{evi}a, 183 iako se to krilo, i odredila ovakav ishod rata u Hrvatskoj.<br />
Kako su tekli pregovori?<br />
Plan Z-4 osmislili su tada{nji me|unarodni predstavnici. Kad smo dobili plan, Peter Galbraith i<br />
ja morali smo ga predstaviti hrvatskoj i srpskoj strani. Bili smo zadu`eni za operativu. Oti{li smo<br />
izlo`iti plan Tu|manu. 184 Dogovorili smo se da }e Galbraith plan predstaviti Hrvatima i time<br />
pokazati da iza toga stoji Washington, dok }u ga ja predstaviti u Kninu kako bih dao do znanja<br />
da je Rusija suglasna. Sje}am se da je, kad smo do{li na Pantov~ak, za stolom ve} sjedilo naju`e<br />
hrvatsko vodstvo s Tu|manom na ~elu. Dok je Peter govorio, vladala je mu~na ti{ina, kao na<br />
pogrebu. Osje}alo se da se Hrvati odupiru, ali se ~ekala Tu|manova reakcija. On je bio zami{ljen<br />
i zabrinut. Po~eo je vrlo nervozno govoriti. Kratko je rekao da nije odu{evljen i da to za Hrvate<br />
nije stimulativan plan, ali da razumije kako je ovo tek po~etak potrage za kona~nim rje{enjem<br />
krize i da je jedino pozitivno {to dokument polazi od ’teritorijalne cjelovitosti Hrvatske’. No, rekao<br />
je i da je cijena plana neproporcionalna onom {to se doga|alo u Hrvatskoj. Plan je smatrao suvi{e<br />
prosrpskim. Nakon {to smo oti{li, Peter i ja smo se osje}ali kao da nam je pao kamen sa srca.<br />
Vjerovali smo da je najte`i dio posla obavljen i da }e Srbi u Kninu prihvatiti plan bez ikakva<br />
kolebanja i diskusije, jer smo ’na~eli Hrvate’. Razgovarali smo o tome kako }emo nakon srpskog<br />
pristanka odmah po~eti raditi na tome da polako neke stvari ’oduzimamo Srbima i dajemo<br />
Hrvatima’.<br />
Odmah ste oti{li u Knin?<br />
Da, do{li smo u Knin i tamo sam predstavio plan. Doveli su nas u kninsku tvr|avu, a na platou<br />
su se pekli janjci. Peter i ja shvatili smo to kao ohrabruju}i znak. Prema na{em dogovoru govorio<br />
sam na srpskom, izbjegavaju}i hrvatske termine. I kad sam pred kraj izlaganja rekao: ’I kad<br />
uzmete u ruke ovaj plan ...’, guraju}i ga prema Marti}u, 185 uslijedio je {ok. U mrtvoj ti{ini Marti}<br />
je kratko rekao: ’Mi to ne}emo uzeti u ruke.’ Odgurnuo ga je od sebe. Nastala je neugodna ti{ina.<br />
Promijenio sam ton i po~eo otvoreno prijetiti. Rekao sam im da }e sve zavr{iti ’vrlo lo{e po njih iz<br />
vodstva i po Krajinu’, ako ne uzmu plan u ruke. [tovi{e, rekao sam da me nije briga za njih<br />
183 Slobodan, predsjednik Republike Srbije.<br />
184 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.<br />
185 Milan, predsjednik “RSK”.<br />
400
osobno, ali neka barem malo razmisle o ljudima koje su poveli za sobom. I dalje su odbijali.<br />
Sastanak je postao bespredmetan pa smo oti{li. Pri{ao sam Marti}u i rekao: ’Ovim ste potpisali<br />
smrtnu presudu Krajini i srpskoj nazo~nosti na tom podru~ju. Odgovarat }ete za ovo, a uvjeravam<br />
vas da }e se Rusija pobrinuti za to.’ No, on je tvrdo ostao pri svom. Tada mi je pri{ao jedan ~lan<br />
njihova vodstva, ~ije ime jo{ ne}u re}i, i rekao: ’To nam je naredio Milo{evi}.’ Odmah mi je bilo<br />
jasno da je to u~inio zbog Kosova, odnosno zbog primjene sli~nog plana na Kosovo. Danas Srbi<br />
gube Kosovo, a propustili su {ansu da dobiju autonomiju u Hrvatskoj.<br />
Vlado Vuru{i}, “Rusija je bila na strani Hrvatske”, Jutarnji list, Zagreb, subota 17. velja~e<br />
2007., 34-35.<br />
2003., lipanj 25.<br />
Svjedo~enje Petera Galbraitha na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, o srpskom odbijanju<br />
“Plana Z-4”<br />
3<br />
Sreda, 25. jun 2003.<br />
Svedok Majkl Vilijams<br />
Svedok Piter Galbrajt<br />
Otvorena sednica<br />
Optu`eni je pristupio Sudu<br />
Po~etak u 9:07h<br />
Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju zaseda. Izvolite sesti.<br />
Š...š<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: [to se ti~e procesa Z-4, a o tome je Sud ~uo od nekoliko<br />
svedoka, pa me|u njima je bio i sam Babi}, 186 taj proces se zvao Z-4, Z zna~i Zagreb, u njemu<br />
su u~estvovale Ujedinjene nacije, SAD, Rusija i Evropska unija. Dokle je trajao taj proces?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Od 23. marta 1994. godine do operacije “Oluja” u<br />
avgustu, 4. avgusta 1995. godine.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kakva je bila op{ta struktura tog procesa?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: To je bio proces od tri faze koji je po~eo<br />
pregovorima o prekidu vatre u Hrvatskoj izme|u Srba, ta~nije teritorija koje su dr`ali Srbi i<br />
teritorija koje je imala pod svojom kontrolom Vlada. Posle toga su do{li ekonomski pregovori,<br />
pregovori o merama za ja~anje poverenja, a tre}a faza je trebalo da bude politi~ko re{enje za<br />
Hrvatsku.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Dokle je stigao taj proces?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Uspeli smo da postignemo sporazum o prekidu<br />
vatre, to je bilo u ranim jutarnjim satima 30. marta. Posle mnogo odlaganja, sa velikim<br />
186 Milan, u to vrijeme ministar vanjskih poslova u Vladi “RSK”.<br />
401
zaka{njenjem smo uspeli da postignemo sporazum o ekonomskim merama i merama za<br />
ja~anje poverenja 2. decembra 1994. godine. Me|utim, taj sporazum je samo delimi~no<br />
sproveden. Nismo uspeli da napravimo nikakav politi~ki plan i da zapo~nemo pregovore o<br />
politi~kom re{enju.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vrati}emo se na va{u procenu svih u~esnika ubrzo, ali recite<br />
mi prvo, kakav je entuzijazam pokazivao Marti} za ceo ovaj proces? Kako se on prema tome<br />
odnosio?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da je on podr`avao prekid vatre, mislim da<br />
je vrlo negativno gledao na bilo kakve ekonomske i mere za ja~anje poverenja i bio je protiv<br />
bilo kakvog politi~kog re{enja.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Po va{em sudu, da li je takav njegov prilaz stvar njegove li~ne,<br />
nezavisne ta~ke gledi{ta ili je on imao smernice odnekle?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da je optu`eni na njega imao veliki uticaj.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li znate kakav je stav optu`enog bio prema planu Z-4 i<br />
prema merama za ekonomski razvoj i ja~anje poverenja? Da li znate ne{to o tome, i ako znate,<br />
kako?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Optu`eni je aktivno u~estvovao u pregovorima o<br />
ekonomskom razvoju i ja~anju poverenja. To su bili oni pregovori koje su vodili lord Oven<br />
(Owen) 187 i Torvald Stoltenberg (Thorvald Stoltenberg), ali ja u njima nisam u~estvovao. On<br />
je nekoliko puta istupao sa raznim stavovima, poku{avao je da izbegne da Hrvatska ima bilo<br />
kakvu kontrolu na granici izme|u Srbije i isto~ne Slavonije ili izme|u Krajine i teritorije koju<br />
su dr`ali bosanski Srbi. To ga je brinulo najvi{e od svega i na kraju je pristao da se sklopi taj<br />
sporazum i to se, zapravo i desilo.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se sretali sa Babi}em tokom 1994. godine?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ne.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste saznali kakav je njegov stav prema procesu Z-4?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jesam. Prvi put sam ga sreo 23. januara 1995.<br />
godine...<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Izvinite {to vas prekidam. Da li znate kakva je bila njegova<br />
reakcija na sve to tokom 1994. godine?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je tada bio vo|a u Skup{tini Republike<br />
Srpske Krajine, predvodio je najve}u politi~ku partiju i zapravo je bio protiv ekonomskih<br />
mera i mera za ja~anje poverenja. Mislim da je on mislio da je to jedna korisna politi~ka<br />
toljaga koja se mo`e iskoristiti protiv Marti}a. 188<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vi ste ga sreli 23. januara 1995. godine i to je va{ prvi<br />
sastanak, to stoji u paragrafu 4, mislim.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: [ta se desilo tada?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ja sam oti{ao u Knin da razgovaramo o tom<br />
politi~kom planu koji smo nameravali da predlo`imo slede}e nedelje, zajedno smo ru~ali i<br />
187 David.<br />
188 Milan, predsjednik “RSK”.<br />
402
imali smo vrlo anga`ovanu diskusiju. Njega je taj plan zaintrigirao, mislio je da u njemu ima<br />
nekoliko stvari koje su vrlo interesantne, mada plan, u celini, mo`e da bude i bolji, ali njegov<br />
op{ti pristup je bio pristup zainteresovanog ~oveka koji smatra da vredi na tome raditi.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Molim vas da na kratko pogledamo tabulator 1. Ambasadore,<br />
da li ovaj dokument sadr`i nacrt dogovora Z-4?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Ne}u i}i u detalje. Vi ste rekli da je to bio velikodu{an<br />
sporazum.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je davao krajinskim Srbima skoro potpunu<br />
nezavisnost u vladanju njihovom teritorijom na teritoriji Hrvatske gde je prema popisu iz<br />
1991. godine bilo ve}insko srpsko stanovni{tvo. Tako da je zaista bio velikodu{an predlog.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: U pogledu tih konkretnih podru~ja?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Uze}emo par primera. Na strani 6 se govori da je trebalo da<br />
imaju sopstvenu zastavu i svoje ambleme, svoje grbove?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Strana 10, pitanje valute i oporezivanja.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. Pitanje valute je bilo bitno pitanje zbog toga {to<br />
oni nisu hteli da koriste hrvatsku kunu, jer su rekli da je to ista valuta koju je koristila NDH<br />
u Drugom svetskom ratu. I ovaj plan je predvi|ao da oni mogu da imaju svoje sopstvene<br />
nov~anice. Oni mogu da ih nazovu dinar ili kako god `ele, mogli su da kreiraju tu nov~anicu<br />
kako `ele, me|utim {to se ti~e monetarne strane svega toga, to bi bio ekvivalent kune. A kunu<br />
kontroli{e Hrvatska narodna banka.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Strana 12, trebalo je da imaju svog predsednika i tako dalje.<br />
Da li je tako?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jeste.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Zna~i, vi ste se sastali sa Babi}em 23. januara. Da li je posle<br />
toga trebalo da se vidite sa Marti}em?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ako mogu samo jo{ jednu stvar da dodam o<br />
Babi}evoj reakciji. U jednom trenutku tog sastanka 23. januara njega je brinulo da taj plan<br />
nudi preveliku autonomiju, da je previ{e velikodu{an. Njega je brinulo da bi Krajina mogla<br />
da postane srpska autonomna pokrajina koja bi morala da odgovara i za penzije. On se nadao<br />
da }e takve stvari da re{ava Vlada u Zagrebu. Ja sam rekao da ne}e biti nikakav problem da<br />
se smanji stepen autonomije. Trebalo je da se sretnemo sa Marti}em tog popodneva, a Marti}<br />
je otkazao taj sastanak, rekao je da nema nikakvog smisla i da je to prekr{aj protokola da se<br />
jedan ambasador sre}e prvo sa ministrom za spoljne poslove, a tek onda sa predsednikom.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vrati}emo se na va{u procenu njihovih li~nosti i karaktera.<br />
30. januara, da li ste vi i drugi pobornici tog plana oti{li na sastanak sa Babi}em, Marti}em i<br />
Mikeli}em? 189<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jesmo.<br />
189 Borislav, predsjednik Vlade “RSK”.<br />
403
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Recite nam ne{to o tom sastanku.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mi smo predstavili taj plan kao osnovu za<br />
pregovore, a ne kao dokument koji je ne{to u smislu uzmite ili ostavite. Mi smo to predstavili<br />
predsedniku Tu|manu tog jutra, a tog popodneva smo oti{li u Knin gde je trebalo da se<br />
sastanemo sa Marti}em, Babi}em i Mikeli}em. Poku{ali smo da im prezentiramo taj plan, ali<br />
Marti} nije hteo ni da ga pipne, nije hteo da ga uzme u ruke.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kako se zavr{io taj sastanak?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mi smo, naravno, bili malo {okirani da on ni fizi~ki<br />
ne}e da ga uzme u ruke, a kamoli da pregovara na osnovu tog plana. Mi smo poku{ali da ih<br />
ubedimo na sve na~ine da to nije u njihovom interesu, da ne treba da odbijaju pregovore jer<br />
}e onda Hrvatska najverovatnije preduzeti vojne mere, da }e biti mnogo te`e me|unarodnoj<br />
zajednici da spre~i vojno re{enje problema, me|utim, ni jedan od tih argumenata nije stizao<br />
do njihovih u{iju i na kraju Mikeli}, takozvani predsednik Vlade je nama rekao slede}e:<br />
“Treba da budete profesionalne diplomate, a vi ~inite veliku gre{ku”. Ja sam mu odgovorio da<br />
je velika gre{ka ve} napravljena, ali da }emo jo{ videti ko ju je u~inio.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Mislim da ste ne{to rekli o prilazu Babi}a.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Kada smo odlazili, Babi} nam je pri{ao i na<br />
engleskom rekao: “@ao mi je”.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kada ste se sa Tu|manom sastali tog jutra, da li ste ubedili<br />
Tu|mana190 da prihvati taj dogovor?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je prihvatio da pregovara na osnovu tog nacrta,<br />
ali vrlo nerado. Srpska strana je odbila da uop{te primi taj plan i da testira dobru volju Hrvata.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: A {ta biste rekli o optu`enom?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Deo na{eg plana je da prvo idemo do Tu|mana,<br />
zatim u Knin, a posle u Beograd. Optu`eni je odbio da nas primi.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se 9. marta ponovo sastali sa Babi}em?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Tom prilikom koja je bila svrha sastanka?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Svrha sastanka je bila slede}a. Mi smo napravili<br />
jedan sporazum u Kopenhagenu (Copenhagen) sa Tu|manom da se produ`i mandat<br />
Ujedinjenih nacija, da se promeni taj mandat iz mandata UNPROFOR i da ta snaga postane<br />
UNCRO, to su Ujedinjene nacije u Hrvatskoj, to je samo jedna kozmeti~ka promena. Ja sam<br />
oti{ao tamo da poku{am da ubedim Babi}a, kad sam se s njim video, da treba da sara|uju u<br />
tom pogledu, me|utim, imao sam priliku da s njim razgovaram i o drugim stvarima, o planu<br />
Z-4.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: [ta je onda bilo, {ta je on rekao u vezi sa tim?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je uzeo primerak tog plana i bio je zainteresovan<br />
za razne njegove aspekte.<br />
190 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.<br />
404
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vrati}emo se na neke stvari koje je on rekao o planu i na razne<br />
njegove aspekte. Ali da idemo hronolo{ki. Operacija “Oluja”. Kada ste saznali da Hrvatska<br />
planira tu operaciju?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: 21. jula 1995. godine ili negde u to vreme.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Koji je bio naizgled razlog tome?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Razlog je taj da su krajinski Srbi i bosanski Srbi<br />
zajedni~ki napadali enklavu u Biha}u. To se desilo ubrzo posle uspe{nog napada na<br />
Srebrenicu koji je ko{tao 7.000 `ivota, a nastavljao se napad na enklavu @epa. Hrvati su bili<br />
zabrinuti da, ako padne Biha}, njihova strate{ka pozicija }e se pogor{ati jer srpska strana ne<br />
bi imala nikakve unutra{nje veze da se brani, ne bi morali onda vi{e da se brane od Petog<br />
korpusa koji je onda bio u Biha}u. Tako|e su se bojali da }e ovo dovesti do stvaranja zapadne<br />
srpske dr`ave koja }e se ujediniti sa bosanskim Srbima i krajinskim Srbima. Kao drugo,<br />
brinulo ih je to {to bi onda imali nove izbeglice iz Biha}a koji bi do{li u Hrvatsku, a ve} su<br />
imali dovoljno izbeglica koji su pristizali tokom svih godina rata. I na kraju, smatrali su da<br />
nema puno {ansi da se mirno re{i problem u Krajini. Smatrali su da je to zgodan trenutak da<br />
oni ponovo zauzmu to podru~je i smatrali su da me|unarodna zajednica ne}e kazniti<br />
Hrvatsku ako ona preduzme ne{to {to bi, u su{tini, spasilo Biha}.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je neuspeh pregovora o planu Z-4 koje je trajalo oko<br />
osam meseci, da li je taj neuspeh igrao neku ulogu u svemu tome?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Igrao je veoma bitnu ulogu. <strong>Hrvatski</strong> predsednik<br />
Tu|man i njegove kolege u Vladi nisu videli nikakve {anse da se pregovorima postigne neko<br />
re{enje koje }e njima obezbediti povratak te teritorije u okvire Hrvatske ili povratak Hrvata<br />
koji su odatle proterani i smatrali su da im je vojna opcija jedina opcija koja im je na<br />
raspolaganju. Mislim da su razmatrali mogu}nost da to urade kasnije te godine u decembru<br />
1995. godine kada bi istekao mandat Ujedinjenih nacija u Hrvatskoj, ali onda su de{avanja<br />
u Srebrenici i u Biha}u njima pru`ila mogu}nost da to urade ranije.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kakav je bio stav optu`enog prema procesu pregovaranja o<br />
planu Z-4 i prema re{enju? Kako ste vi to shvatali i {ta ste znali o njegovom stavu u to vreme?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: U to vreme, ja sam stalno razgovarao o tome sa<br />
ljudima koji su u~estvovali u mirovnom procesu. Hrvatska Vlada je u svakom slu~aju smatrala<br />
da optu`eni ima klju~nu ulogu u re{avanju problema u bilo kakvom sporazumu, nisu smatrali<br />
da je verovatno da }e on da se slo`i i zbog toga je odlu~eno da se ide na vojnu opciju.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste vi 25. jula poslali telegram dr`avnom sekretaru SAD<br />
gde se prenosi u su{tini pri~a jednog pre`ivelog iz Srebrenice?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jesam.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Mada nemamo vremena za ovaj materijal, iako je jako<br />
interesantan, ovaj materijal vam je dala va{a `ena ili neki va{ prijatelj?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Moja `ena.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I to je bila pri~a jednog o~evica, pre`ivelog?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je. To je bio ~ovek koji je bio jedini pre`iveli<br />
iz grupe ljudi. On je pre`iveo zapravo masovno streljanje.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I kakva je ta pri~a koju ste vi ~uli i kako ste vi shvatili i to<br />
preneli u Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave? Da li je to bila detaljna pri~a o tom masakru?<br />
405
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, i konkretno je u njoj navedeno da je general<br />
Mladi} govorio ne{to toj grupi, da im se obratio, da im je rekao da ne mogu o~ekivati nikakvu<br />
utehu ili pomo} od svog Alije, to jest od predsednika Bosne i Hercegovine.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kad je re~ o jedinicama koje su u tome u~estvovale, da li je<br />
taj o~evidac ne{to detaljno rekao o tome?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je u svakom slu~aju rekao da su ti vojnici bili<br />
pripadnici vojske bosanskih Srba. Mislim da u dopisu koji sam ja dobio nije naveo konkretne<br />
jedinice, ali ja nisam sad ponovo pogledao taj dokument da bih osve`io pam}enje.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li vam se pokojni predsednik Tu|man obratio i pitao<br />
kakav bi bio stav SAD prema toj vojnoj akciji?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, je.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste mu odgovorili? I ako jeste, kada je to bilo?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Odgovorio sam mu, naime mi smo poslali nekoliko<br />
demar{a hrvatskoj Vladi u tom razdoblju, Hrvati su bili zabrinuti da, ako preduzmu vojnu<br />
akciju, da bi im mogle biti nametnute sankcije zbog pro{irenog rata od strane Generalne<br />
skup{tine Ujedinjenih nacija. Mi smo izrazili razumevanje za situaciju u kojoj su se na{li i<br />
razumevanje za ~injenicu da su oni spremni proliti krv da bi za{titili Biha}. Mi smo bili<br />
duboko zabrinuti da }e Biha} pasti, da }e to postati druga Srebrenica. Tu je bilo ~etiri puta<br />
vi{e stanovnika nego u Srebrenici, pa smo predvi|ali da bi moglo biti ubijeno 30 do 40 hiljada<br />
ljudi ako bi se ponovila ista situacija, ako bi Mladi} 191 i bosanski Srbi uradili istu stvar. Mi<br />
nismo odobrili bilo kakvu vojnu akciju i naglasili smo da bi vojna akcija mogla biti vrlo<br />
rizi~na i da, ako bi Hrvatska do{la u neke pote{ko}e, da ni u kom slu~aju ne bi mogla<br />
o~ekivati pomo} od SAD. Vrlo sam izri~ito rekao Tu|manu da ukoliko do|e do bilo kakve<br />
vojne akcije, mi }emo smatrati njega i Hrvatsku odgovornim za za{titu civilnog stanovni{tva,<br />
srpskih civila, i za to da ne budu povre|eni ili ranjeni pripadnici mirovnih snaga UN.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se vi izri~ito protivili toj vojnoj akciji ili ste bili<br />
neutralni?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Nismo je podupirali niti smo joj se protivili.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Uprkos tome {to je neizbe`no do{lo do rata, da li ste vi li~no<br />
u~inili posebni poku{aj da to spre~ite?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Na{ stav o tome, naime stav Vlade SAD, kao {to<br />
sam ve} rekao, ali `elim to ponovo naglasiti, bio je pod uticajem onoga {to se doga|alo u<br />
Biha}u. Nama je bilo jasno da bi rat doveo do stra{nih humanitarnih posledica ali da je to<br />
manje zlo od mogu}eg masakra 30 hiljada ljudi u Biha}u ako bi Srbi tamo primenili ona<br />
pravila koja su primenili u Srebrenici. Uprkos tome, mi smo poku{ali da u~inimo sve da<br />
do|emo do mirnog re{enja. Kada sam razgovarao sa predsednikom Tu|manom 1. avgusta na<br />
Brionima, slede}i instrukcije iz mog Ministarstva spoljnih poslova, ja sam mu predlo`io da se<br />
te nedelje kasnije sastanem sa Babi}em u Beogradu. Trebam napomenuti da sam prethodnog<br />
vikenda imao kontakte sa Babi}em putem Ujedinjenih nacija i predlo`io sam sastanak kako<br />
bismo zajedno mogli videti mo`emo li spre~iti rat. On je rekao: “Vi niste dobrodo{li u Kninu,<br />
ali ja sam spreman da se sa vama sastanem u Beogradu”.<br />
191 Ratko, zapovjednik Vojske Republike Srpske.<br />
406
TU@ILAC NAJS – PITANJE: A zbog ~ega niste bili dobrodo{li u Knin?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Zbog Marti}a.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: No Babi} je bio spreman da se sastane sa vama u Beogradu.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je rekao da ne}u biti dobrodo{ao u Kninu<br />
ali da }u biti dobrodo{ao u Beogradu. Tu|man je u po~etku rekao da bi to bila zanimljiva<br />
ideja ali je rekao: “Nemojmo ~ekati kraj tjedna, u~inimo to odmah”. I usput budi re~eno,<br />
nekoliko sati kasnije zamenik njegovog sekretara za medije je nazvao i rekao da to mo`da nije<br />
tako dobra ideja, ali Vlada SAD je odlu~ila u~initi sve kako bi postigla mirno re{enje tako da<br />
smo oti{li u Beograd i 2. avgusta u osam sati nave~e sam se sastao s Babi}em.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I {ta ste mu tom prilikom rekli?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ja sam mu rekao da }e se krajinskim Srbima uskoro<br />
dogoditi katastrofa, da je hrvatska vojska spremna na vojnu akciju, da zbog napada u kojima<br />
je u~estvovala vojska Srpske Krajine u Biha}u ne postoji nikakvo razumevanje za njih u<br />
me|unarodnoj zajednici i da }e oni morati da se slo`e sa uslovima koje je naveo predsednik<br />
Tu|man kako bi izbegli vojnu akciju. Ti uslovi su uklju~ivali povla~enje svih snaga Vojske<br />
Republike Srpske iz Biha}a, nadalje su uklju~ivali ponovno otvaranje naftovoda kroz sektor<br />
Sever, to je ve} bilo otvoreno pod ekonomskim ugovorom ali su krajinski Srbi to ponovo<br />
zatvorili, zatim otvaranje cestovnih veza i veza `eleznice kroz Knin, kao i da odmah po~nu<br />
pregovori o politi~kom re{enju u Hrvatskoj.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li se se}ate koliko je bilo ta~aka?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da ih je bilo sedam.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I kakva je bila generalna reakcija Babi}a na taj predlog?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Babi} je sam do{ao na taj sastanak koji je odr`an u<br />
ameri~koj ambasadi u Beogradu i njegovo dr`anje je bilo vrlo ozbiljno. On je pa`ljivo slu{ao<br />
sve {to sam ja rekao, a zatim je odgovorio na slede}i na~in. Rekao je, naime po~eo je sa<br />
izvinjenjem zbog onoga {to se dogodilo 30. januara, rekao je da je neshvatljivo da Vlada<br />
kraji{kih Srba prima predstavnike najmo}nijih zemalja sveta, Rusije, SAD i Evropske unije a<br />
da zatim odbija da primi plan, da je to ne{to o ~emu su odlu~ili ljudi na vi{em polo`aju od<br />
njega, naime Marti} i Milo{evi}, 192 on ih je izri~ito naveo. Zatim je rekao da mo`e u<br />
potpunosti da razume za{to Hrvati napadaju Glamo~ i Grahovo, to su mesta u dolini Livna<br />
i za{to su spremni da napadnu podru~je Krajine, i da ne shvata razloge zbog kojih je njegova<br />
vlada krenula u napad na Biha}. Zatim je rekao da on mo`e prihvatiti sve uslove osim<br />
poslednjeg, politi~kog uslova o ~emu smo jo{ razgovarali. Smatrao je da ne mo`e re}i da }e<br />
prihvatiti re{enje koje se temelji na reintegraciji u Hrvatsku, on je rekao: nijedan politi~ki<br />
vo|a to ne mo`e re}i. A ja sam rekao: “Pa alternativa bi mogla biti da ka`ete da }ete se slo`iti<br />
sa pregovorima na bazi plana Z-4, a to je u osnovi i bio plan da se Krajina reintegrira u<br />
Hrvatsku”. Mi smo zatim razgovarali o isto~noj Slavoniji, ja sam rekao da je nemogu}e i}i<br />
dalje od odredbi plana Z-4 o isto~noj Slavoniji, ona ne bi imala autonomiju jer tamo ve}insko<br />
stanovni{tvo nije bilo srpsko.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vratimo se malo natrag. Sada smo krenuli napred prebrzo. Vi<br />
ste ranije objasnili da bi po planu Z-4 autonomiju dobila ona podru~ja gde je ve}insko<br />
192 Slobodan, predsjednik Republike Srbije.<br />
407
stanovni{tvo bilo srpsko u vreme popisa stanovni{tva, a to se nije odnosilo na isto~nu<br />
Slavoniju.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je, isto~na Slavonija nije zadovoljavala taj<br />
uslov, a isto tako i drugi delovi sektora Sever i Jug.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Je li vam Babi} u toj fazi i{ta rekao o razlozima zbog kojih se<br />
optu`eni protivi tom planu, a ako nije, da li ste vi iz drugih izvora saznali za{to se on protivi<br />
tom planu?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ja bih ukratko objasnio. Rezultat sastanka je bio<br />
dogovor da }e on u javnosti re}i da prihvata sve ove ta~ke, ali umesto da ka`e da }e pregovarati<br />
na bazi reintegracije u Hrvatsku, on }e re}i da }e pregovarati na bazi plana Z-4. Nadalje, ja<br />
sam mu rekao da se plan Z-4 u tom trenutku ne mo`e posti}i jer je Tu|man u sna`nijoj<br />
poziciji, on nikada ne}e to prihvatiti i najvi{e ~emu se mogu nadati kraji{ki Srbi je ne{to {to<br />
se zasniva na hrvatskom ustavnom pravu. On je to shvatio i prihvatio, a ja sam rekao da }u<br />
to preneti kao privatnu poruku od njega Tu|manu, da je on to shvatio i da razume da nikada<br />
ne}ete posti}i plan Z-4. On se u potpunosti slo`io. Tada se postavilo pitanje da li se<br />
rukovodstvo u Kninu mo`e navesti da to prihvati, a on je rekao: “Moja stranka ima ve}inu u<br />
skup{tini, ja mislim da mogu njih nagovoriti da pristanu na to”, moje pitanje je bilo da li }e<br />
Marti} na to pristati. A on je rekao: “Jedna re~enica od Milo{evi}a i Knin }e se s tim slo`iti”.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I on je imao pravo i stvari se ne bi odvijale onako kako su se<br />
odvijale?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, po mom mi{ljenju rat se mogao izbe}i i 180<br />
hiljada Srba ne bi postalo izbeglice.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je Babi} ne{to rekao o svojim naporima da se sastane sa<br />
optu`enim?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, i optu`eni ga je odbio primiti.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je to bilo za vreme te posete Beogradu ili nekom drugom<br />
prilikom?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tokom te posete Beogradu.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I da li je to {to je on rekao bilo u skladu sa onim {to ste vi ~uli<br />
o naporima otpravnika poslova SAD?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, nakon {to je postignut taj dogovor, obzirom na<br />
ono {to je Babi} rekao o odlu~uju}oj ulozi optu`enog i s obzirom na na{e shvatanje odlu~ne<br />
uloge, presudne uloge optu`enog, Sjedinjene Dr`ave su odlu~ile optu`enom poslati demar{.<br />
Otpravnik poslova se poku{ao sastati sa njim 3. avgusta, slede}eg dana kako bi naveo<br />
Milo{evi}a da izjavi kako podr`ava taj dogovor, a on je odbio da primi otpravnika poslova.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: On je tada bio najvi{e rangirani diplomata po{to nije bilo<br />
ambasadora?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. To je ta~no.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: U redu. Babi} je dao svoju izjavu u javnosti.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, jeste.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je dobio neku znatnu podr{ku za to?<br />
408
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je dao izjavu i do{lo je do sastanka u @enevi 3.<br />
avgusta izme|u delegacije hrvatske Vlade i delegacije kraji{kih Srba. Ideja je bila da delegacija<br />
kraji{kih Srba ima instrukcije da prihvati puni paket koji je prihvatio Babi}. Oni su bili<br />
nejasni u svojoj izjavi, to nije bilo jasno prihvatanje koje se tra`ilo, a mislim da je razlog za to<br />
taj {to Babi}, koji je u tom trenutku bio predsednik Vlade RSK, nije imao autoritet da bi<br />
zapovedao delegaciji u @enevi. Milo{evi} je, naravno }utao. Ja sam se vratio u Zagreb gde sam<br />
se sastao s Tu|manom. Na sastanku sa Tu|manom, to je bilo u 5:45 h, 3. avgusta, ja sam ga<br />
zamolio da odlo`i vojnu akciju, rekao sam mu da }emo saznati u roku od nekoliko dana da<br />
li kraji{ki Srbi misle ozbiljno jer su oni trebali da preduzmu konkretne korake i to vrlo brzo.<br />
Ja sam smatrao da je va`no dati im {ansu da se vidi da li misle ozbiljno, zato {to bi rat bio<br />
katastrofa, posebno za stanovni{tvo u podru~ju Krajine. Tu|man nije verovao da Babi} ima<br />
dovoljno mo}i, i on je slu{ao, ali u osnovi se odlu~io za rat.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Molim vas da pogledate dokazni predmet 352 tabulator 144,<br />
to je {ifrirani telegram koji se bavi tim pitanjima. Ve}e je to ve} videlo, Ve}e to ve} ima. Da<br />
li ste vi pogledali taj telegram od va{eg britanskog kolege?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je ta~no ono {to stoji u odlomku broj 8?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, to je bio vrlo ve{t diplomata.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: U odlomku 8 on ka`e slede}e: “Komentari{u}i o svojim<br />
razgovorima, Galbrajt je priznao da Babi} mo`da nema dovoljno mo}i da sklopi takav<br />
sporazum jer ga se mogu odre}i njegove sopstvene kolege u RSK, Vlada i Skup{tina, ali to je<br />
bila poslednja {ansa za mir. On, Galbrajt, }e se videti sa Tu|manom ve~eras u 5:45 po<br />
lokalnom vremenu da ga izvesti o rezultatu svojih razgovora sa Babi}em u Beogradu.<br />
Milo{evi} je dobijao informacije od ambasade u Beogradu”. Imate li komentar?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: U to vreme, ja sam se nadao, naravno, da }e na{<br />
otpravnik poslova uspeti da se sastane sa Milo{evi}em i obzirom na to da je rat trebao zapo~eti<br />
svakog trenutka, i to bi bila najve}a akcija posle 1992. godine u tom ratu, pa sam se nadao<br />
da }e Milo{evi} primiti na{eg predstavnika. U trenutku kad sam brifirao svoje diplomatske<br />
kolege, ja nisam znao {ta }e se dogoditi. Ambasador Hjuit (Hewitt) je ta~no preneo moje re~i,<br />
ali naravno, ono ~emu sam se ja nadao i {to sam sasvim iskreno o~ekivao se nije dogodilo.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Na kraju tog dokumenta stoji nada da }e gospodin Roberts<br />
(Roberts) uspeti da razgovara sa Milo{evi}em, to je bio britanski otpravnik poslova, gospodin<br />
Ajvori Roberts (Ivory Roberts). Da li je on, prema va{im saznanjima, imao dobre odnose sa<br />
Milo{evi}em?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je imao dobre odnose s vlastima u Beogradu.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Dakle, da je optu`eni to `eleo, njemu se moglo sve to preneti.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, to je ta~no.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: U redu. Nakon ovih napora, do{lo je do napada.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vi ste ve} ukratko naveli posledice toga. Mo`da je sada<br />
prikladan trenutak da ka`ete svoju ocenu iz svog iskustva o dva ili tri lika o kojima ste govorili,<br />
409
da ka`ete ne{to o njihovoj inteligenciji i njihovim sposobnostima kao vo|a, onako kako ste<br />
vi to videli. Molim vas da najpre govorite o Marti}u.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Marti} je bio biv{i policajac, po mom mi{ljenju<br />
~ovek vrlo ograni~ene inteligencije, mislim da, iako je on bio predsednik takozvane Republike<br />
Srpske Krajine, mislim da nije imao nikakvog posebnog interesa, zanimanja za ljude na tom<br />
podru~ju i da jednostavno nije bio na visini zadatka.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Pod ~ijim je uticajem bio?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pod uticajem optu`enika, Vlade Srbije,<br />
jugoslovenske vojske, srpske vojske, svakako ne bi rado postupao samovoljno bez dozvole,<br />
odnosno dopu{tenja iz Beograda.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: A Babi}?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Babi} je tako|e bio nacionalista. Ja naime ne `elim<br />
ovde ostaviti utisak da je tu bilo ikakvih svetaca u ~itavom ovom procesu, dakle on jeste bio<br />
nacionalista i u~estvovao je u stvaranju RSK i proterivanju hrvatskog stanovni{tva iz tog<br />
podru~ja. No ipak, smatrao sam da je najharizmati~niji od svih politi~ara i mislim da mu je<br />
interes krajinskih Srba bio na srcu daleko vi{e nego drugima, nego bilo kome od njih. Mislim<br />
da mu je bilo vi{e stalo do lokalnog stanovni{tava nego drugima. Me|utim, mislim da ga se<br />
lako moglo zastra{iti, kako od strane Marti}a, tako od strane Milo{evi}a.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kad je re~ o ovoj dvojici, da li je ikakva kohabitacija bila<br />
mogu}a?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pa kohabitacija njih dvojice svakako bi bila vrlo<br />
te{ka.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Ne, mislim na zajedni~ki `ivot etni~kih grupa.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pa za Marti}a to je bilo, to nije dolazilo u obzir, on<br />
je rekao, u vi{e navrata mi je rekao da Srbi i Hrvati ne mogu `iveti zajedno i da ukoliko to<br />
podru~je bude reintegrisano da on ne}e ostati. A {to se Babi}a ti~e, ja mislim da je on bio<br />
otvoreniji prema ideji, mogu}nosti da Srbi i Hrvati `ive zajedno.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je on bio popularan me|u narodom Krajine?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je bio najpopularniji politi~ar, pogotovu u<br />
sektorima Sever i Jug, bio je gradona~elnik Knina, a po mom sudu, naravno, on je zapravo<br />
bio ~ovek koji je dobio izbore 1994. godine.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je ikakvu kontrolu imao nad vojskom?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ne, nikakvu, i upravo zato ga se moglo lako<br />
intimidirati.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Idemo dalje. Za vreme operacije “Oluja”, da li ste vi zauzeli<br />
nekakav javni stav o kr{enjima ljudskih prava koja su po~inili pripadnici hrvatske vojske?<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: I ja i Vlada Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava smo<br />
stalno javno u mnogo navrata kriti~ki govorili o kr{enjima ljudskih prava od strane Hrvata,<br />
{to se nije moglo ni na koji na~in opravdati.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste to i koliko ~esto spominjali Tu|manu?<br />
410
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pa ja znam da sam se s njim susreo vi{e puta tokom<br />
tog perioda zajedno sa na~elnikom njegovog kabineta, gospodinom Hrvojem [arini}em, kao<br />
i drugim du`nosnicima hrvatske Vlade i svaki put sam im na to skretao pa`nju, odnosno na<br />
ono {to se doga|alo sa stanovni{tvom u Krajini i kr{enjima ljudskih prava.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se i vi, jednom prilikom, na{li na jednom traktoru<br />
poku{avaju}i da spre~ite slu~aj jednog takvog kr{enja? Ukratko nam recite ne{to o tome.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. Naime, postojala je jedna grupa od otprilike 40<br />
hiljada srpskih izbeglica koji nisu uspeli pobe}i u Bosnu i okru`ile su ih hrvatske snage blizu<br />
Topuskog, to je biv{i sektor Sever. Dogovoren je prekid vatre koji im je omogu}io da pro|u<br />
kroz Sisak i izbiju na auto put prema isto~noj Slavoniji i onda verovatno ka Srbiji. Kada je<br />
prva grupa tih izbeglica oti{la i pro{la kroz Sisak, napala ih je svetina, napali su ih Hrvati u<br />
tom gradu i dogodilo se da je tu bio prisutan izve{ta~ Aso{ijeted presa (Associated Press).<br />
Mislim da je to bilo kasno uve~e, i mislim da je bio 9. avgust. Ja sam slede}eg jutra, rano<br />
ujutro pro~itao tu pri~u u kojoj je opisan taj napad. Naime, jedna majka je, prozor na njenom<br />
automobilu je bio razbijen i ona je morala komadi}e stakla da vadi iz pokriva~a kojim je bila<br />
pokrivena njena beba. Policajci koji su stajali okolo su se smejali i manje-vi{e rekli ne{to u<br />
smislu “Ovi ljudi su dobili ono {to su zaslu`ili”. To je bila sramota, ja sam pro~itao ovu pri~u<br />
Hrvoju [arini}u preko telefona i rekao sam da, ukoliko oni ne{to ne u~ine u vezi toga, ja }u<br />
oti}i tamo i pridru`i}u se konvoju. Ugovorio sam sastanak sa Tu|manom u 12:30 i pro~itao<br />
sam mu tu pri~u, taj ~lanak. Rekao sam mu da oni moraju, da oni moraju tome da stanu na<br />
kraj, da }e takve stvari imati stra{an u~inak na hrvatske odnose sa Sjedinjenim Dr`avama i da<br />
oni to apsolutno moraju da zaustave. Rekao sam mu i da bi u svakoj normalnoj demokratskoj<br />
zemlji ministar unutra{njih poslova bio smenjen ili bi trebalo da podnese ostavku zbog toga.<br />
Tu|man se me|utim naljutio i ja sam odlu~io da moram da odem tamo i pridru`im se<br />
konvoju.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I vi ste oti{li dole u jednom oklopnom vozilu, ali...<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, ja sam oklopnim vozilom oti{ao do Petrinje gde<br />
zapravo nije bilo hrvatskih civila, to je bila vojna zona. Konvoj je ve} bio na auto putu i bio<br />
je zaustavljen pa sam ja pro{ao kroz konvoj. Moj plan je bio da sa svojim oklopnim vozilom<br />
pro|em kroz konvoj, da istaknem ameri~ku zastavu, ali naleteo sam na jedno vozilo koje je<br />
skupljalo sme}e, koje je bilo iz Karlovca ali je pre{lo preko linije na srpsku stranu. Voza~ je<br />
bio prili~no ljubazan, prijateljski nastrojen i prepoznao me je sa televizije. Rekao mi je da<br />
do|em, da se popnem na traktor sa njegovom `enom i dvoje male dece pa sam odlu~io da to<br />
i uradim. Tako sam sa njim na traktoru pro{ao kroz Sisak. Video sam masu, svetinu koja se<br />
tu okupila, vikala je uvrede na ra~un tih ljudi a nekih deset metara dalje su stajali hrvatski<br />
policajci i incidenata nije bilo.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Jo{ jedan detalj iz ovog perioda. Vi ste se s vremena na vreme<br />
pojavljivali na televiziji. Jednom prilikom ste dali intervju gde ste komentarisali etni~ko<br />
~i{}enje i mo`da bi trebalo to da nam malo objasnite.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, tako je, to je bilo za britansku televiziju, mislim<br />
da je to bio BBC. Rekao sam da Hrvati nisu u~estvovali u etni~kom ~i{}enju u Krajini, ali da<br />
je ovde sa njihove strane do{lo do ozbiljnih zloupotreba i kr{enja ljudskih prava. Poanta je bila<br />
u tome da je tamo na delu bilo etni~ko ~i{}enje kada su snage, paravojska, u{le u grad. Imali<br />
su podr{ku vojske, oni su terorisali stanovni{tvo, po~inili ubistva, silovanja i prisilili<br />
411
stanovni{tvo da ode. U ovom slu~aju, stanovni{tvo jeste oti{lo pre nego {to su Hrvati stigli,<br />
verovatno zbog svog opravdanog straha zbog onoga {to bi im se moglo dogoditi, {to bi im<br />
Hrvati mogli uraditi. Bilo kako bilo, oni nisu bili tamo u tom trenutku kada su Hrvati do{li,<br />
dakle, to nije bilo etni~ko ~i{}enje. Analogija je mo`da slede}a, vi mo`da u|ete u jednu<br />
prostoriju sa namerom da po~inite ubistvo, ali osoba koju ste nameravali da ubijete nije<br />
unutra, ona je oti{la. Sama va{a namera ne predstavlja krivi~no delo.<br />
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Pre nego {to pre|emo na Dejton, hteo bih ~uti va{u procenu<br />
Tu|mana na osnovu kontakata koje ste imali s njim, kao lidera, stratega i takti~ara u to doba.<br />
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da je Tu|man bio vrlo efikasan lider i u<br />
smislu da je znao kuda vodi, kuda `eli da odvede Hrvatsku. On se okru`io sposobnim<br />
saradnicima, kao {to je bio ministar spoljnih poslova Grani}, ministar odbrane [u{ak. Dakle<br />
on je bio sposoban da na njih delegira neke stvari, oni su bili u stanju da sami vode pregovore<br />
u njegovo ime, a on je i dalje imao vlast. Kad ka`em da je bio efikasan lider, to ne zna~i da su<br />
njegovi motivi uvek bili dobri. On jeste bio nacionalista, on je imao jednu viziju Hrvatske<br />
koja je za mene bila vizija iz 19. veka, i mora se re}i da je imao vrlo malo respekta za osnovna<br />
ljudska prava.<br />
Š...š<br />
http://www.hlc.rdc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/transkripti.php/file=941.html,<br />
dostupno 24. 08. 2007.<br />
4<br />
2002., studeni 21.<br />
Svjedo~enje Milana Babi}a na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, o srpskom odbijanju “Plana Z-4”<br />
Otvorena sednica:<br />
sekretar: ^asni Sude, ponovo smo na otvorenoj sednici.<br />
Š...š<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, pomenuli ste plan Z4. [ta su bili<br />
osnovni ciljevi, osnovne ideje ovog plana?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Glavna ta~ka, odnosno su{tina ovog plana je bila<br />
da teritorij Republike Srpske Krajine, koja je ranije bila poznata pod nazivom Srpska<br />
autonomna oblast Krajina, a koja se tada vodila pod nazivom sektor Sever i sektor Jug pod<br />
za{titom Ujedinjenih nacija, dobije politi~ku, teritorijalnu autonomiju u Republici<br />
Hrvatskoj, gde bi imala parlament, vladu, institucije, novac koji bi bio posebnog izgleda ali<br />
bi ga {tampala Narodna banka Hrvatske, nadle`nost nad regionalnom policijom i sudovima,<br />
zna~i jedan visoki stepen autonomije.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A ko je sugerisao taj plan Z-4? Da li je to predlog<br />
koji je potekao od me|unarodne zajednice?<br />
412
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Z-4 se zove tako zato {to su ga predlo`ila<br />
~etvorica ambasadora u Zagrebu, zna~i me|unarodna zajednica.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U transkriptu je ranije stajalo, to je na strani 61<br />
transkripta, red 14, tu stoji ambasador Olbrajt da je ona prihvatila taj plan. Da li je to ta~no?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Galbrajt, ambasador Galbrajt, ambasador<br />
Sjedinjenih Dr`ava u Hrvatskoj Piter Galbrajt je bio glavni tvorac i predlaga~ tog plana.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je ovaj plan u stvari podrazumevao<br />
reintegraciju one tri oblasti RSK, dakle, Krajine i zapadne i isto~ne Slavonije u Republiku<br />
Hrvatsku?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, s tim {to bi se teritorij zapadne Slavonije<br />
integrisao odmah, teritorij isto~ne Slavonije u prelaznom periodu od pet godina, a teritorij<br />
SAO Krajine bi imao zna~i politi~ku autonomiju, visoki stepen politi~ke i teritorijalne<br />
autonomije u Hrvatskoj.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su politi~ari iz Krajine prihvatili taj plan Z4,<br />
dakle, politi~ari u RSK?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Po~etkom marta, krajem februara i po~etkom<br />
marta politi~ari u Krajini su taj plan odbacili. Plan je jedino bio prihva}en od strane<br />
poslednjeg predsednika Vlade, jedino je poslednji predsednik Vlade Republike Srpske Krajine<br />
prihvatio plan, u avgustu mesecu 1995. godine.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A kada ka`ete mart i februar, koje godine, je li to<br />
tako|e bilo 1995. godine?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, 1995. godine.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A ko se protivio planu Z-4?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Predsednik Republike Srbije, prema navodima<br />
predsednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a koji je rekao pola sata uo~i sastanka sa<br />
me|unarodnom delegacijom da je predsednik Milo{evi} 193 rekao da se taj plan ne uzme niti<br />
u razmatranje.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Kada se gospodin Milan Marti} konsultovao sa<br />
gospodinom Milo{evi}em i o kom vremenskom periodu govorite kada spominjete sastanak<br />
sa predstavnicima me|unarodne zajednice?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: To je bilo te nedelje, mislim da je bio kraj<br />
februara, po~etak marta, zna~i po~etkom nedelje je Marti} oti{ao u Beograd na konsultacije,<br />
to je bio ponedeljak, utorak. U ~etvrtak je iza{lo saop{tenje Vrhovnog saveta odbrane<br />
Republike Srpske Krajine, bilo je negativno, u negativnom smislu o tom planu. I mislim da<br />
je onda bio u slede}i ponedeljak taj sastanak sa predstavnicima me|unarodne zajednice na<br />
kojem je Marti} pola sata prije sastanka rekao ostalima da je Milo{evi} rekao da se plan ne<br />
uzme niti u razmatranje. Na samom sastanku sa predstavnicima me|unarodne zajednice<br />
Marti} nije hteo da ga uzme, ambasador Farstad`ijan (Faristadjijan; tj. Leonid Kerested`ijanc)<br />
mu ga je davao da ga uzme. On nije hteo da ga uzme niti u ruke.<br />
193 Slobodan.<br />
413
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Tom prilikom, da li su vlasti Krajine odbacile taj<br />
plan, dakle na tom sastanku sa predstavnicima me|unarodne zajednice?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: On u stvari nije ni uzet u razmatranje. Na taj<br />
na~in prakti~no nije prihva}en.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Bilo bi potrebno da pre|emo na privatnu raspravu<br />
kako bi smo pre{li na jedan drugi sastanak ovog svedoka.<br />
Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost:<br />
sekretar: Na privatnoj smo raspravi.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi li~no sa gospodinom Milo{evi}em<br />
razgovarali o ovom planu Z-4?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jesam, po~etkom aprila 1995. godine.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A o ~emu ste razgovarali?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa on je rekao, prvi je dodu{e pomenuo, da je<br />
plan Z-4 dobar, s tim {to bi trebalo teritoriju op{tine Slunj podeliti uzdu`. Nije mi<br />
obja{njavao detalje oko toga, a onda smo razgovarali o doga|ajima u Livanjskom polju i o<br />
zale|u Knina, o agresiji Hrvatske i HVO-a prema Kninu, ve} smo govorili o tome. I tada je<br />
rekao da, tako|e da ne stojimo nas 300 hiljada Kraji{nika prema ~etiri miliona Hrvata, nego<br />
da iza Krajine stoji cela logistika Srbije. To je taj sastanak bio.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, vi ste rekli da je gospodin Milo{evi}<br />
bio za plan Z-4 kad ste vi razgovarali s njim. Dakle, on je imao samo neke opaske u vezi sa<br />
Slunjom. Da li je tako?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa izgledalo je da da. Me|utim, kod njega se<br />
nikada nije znalo ba{ sigurno da li zaista stoji iza onoga {to govori. Ja barem nisam uvek bio<br />
siguran.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ve} ste spomenuli taj sastanak vezano za borbe<br />
koje su se tada vodile u Bosni, u kojima su u~estvovali Milan Marti} i njegove jedinice. Bili<br />
ste spomenuli Livno i onaj pokret gospodina Milo{evi}a u vezi sa linijom. Da li su se u to<br />
vreme tako|e vodile borbe u Biha}u uz u~e{}e snaga RSK?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, to je drugi navrat bio ...<br />
SUDIJA MEJ : Vidim da je ve} 12.15. Da li bismo mogli da napravimo pauzu?<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF: U redu.<br />
SUDIJA MEJ : Pauza od 20 minuta. Molim ustanite.<br />
(pauza)<br />
sekretar: ^asni Sude, ponovo smo na otvorenoj sednici.<br />
SUDIJA MEJ: Izvolite.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Hvala, ~asni Sude. Da bi imali bolju orijentaciju,<br />
sada smo na paragrafu 280 rezimea iz pripreme svedoka, ali }u tako|e da pominjem paragraf<br />
312 zbog toga {to se on uklapa u ovaj kontekst i da bi ubrzali stvari. Gospodine, snage<br />
414
Marti}a ili snage RSK su u~estvovale u borbama u Bosni. Moje pitanje je da li su snage<br />
Marti}a ili RSK u~estvovale u borbama u Bosni i Hercegovini ve} u leto 1992. godine?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, u takozvanom koridoru u Bosni i<br />
Hercegovini.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li se radi o posavinskom koridoru?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U ~emu je zna~aj tog koridora za Bosnu i za Srbe,<br />
kako u BiH, tako i u Krajini?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: To je put koji je povezivao Bosansku Krajinu i<br />
Republiku Srpsku Krajinu sa Srbijom, odnosno sa Jugoslavijom.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U kom periodu su snage RSK na ~elu sa Marti}em<br />
u~estvovale u borbama 1992. godine?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa po~etkom rata 1992. godine. U junu mesecu<br />
ve} su bili tamo, krajem juna.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko je rukovodio operacijama u posavinskom<br />
koridoru u celini?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Vojska Republike Srpske i general Mladi}. 194<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Pomenuli ste borbe 1994. i 1995. godine u<br />
podru~ju Livna u Hercegovini. Pre pauze sam vas pitala da li su snage RSK tako|e u~estvovale<br />
u borbama oko Biha}a?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jesu.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Koje su bile snage na obe strane? Koje su snage<br />
bile na obe strane? Ko se i protiv koga borio oko Biha}a?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Na jednoj strani je bio Peti korpus vojske Bosne<br />
i Hercegovine, koji je {titio tu teritoriju, svoju teritoriju a napadale su ga snage vojske<br />
Republike Srpske i snage Republike Srpske Krajine, koje su se sastojale od srpske vojske,<br />
milicije i DB-a195 Srbije i pardon, snage Fikreta Abdi}a.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ka`ete da su u~estvovale snage policije iz DB-a<br />
Srbije. Ko je bio na njihovom ~elu u tim borbama?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Meni su rekli da je Frenki196 bio, komandovao,<br />
odnosno DB sa Petrove gore.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko vam je to rekao?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ljudi sa Korduna iz tog reona, zna~i ~lanovi<br />
vlade Krajine.<br />
194 Ratko.<br />
195 Dr`avne bezbjednosti.<br />
196 Franko [imatovi}.<br />
415
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: To u~e{}e snaga RSK u Bosni i Hercegovini, da li<br />
je ono izazivalo probleme u polo`aju RSK prema me|unarodnoj zajednici i hrvatskim<br />
vlastima?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. 1994. godine, pogotovo 1995. godine<br />
to je jako kompromitovalo polo`aj Republike Srpske Krajine prema me|unarodnoj zajednici,<br />
jer je zona Biha}a bila zabranjena zona od strane me|unarodne zajednice.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je to pove}alo opasnost od napada,<br />
sveobuhvatnog napada od strane hrvatskih snaga?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. To je i bio razlog za{to je hrvatska vojska<br />
i HVO sa teritorije Bosne i Hercegovine krenula u ofanzivu da deblokira Biha}. Tako je javno<br />
objavljeno od vlasti Bosne i Hercegovine, {to je predstavljalo odsecanje Republike Srpske<br />
Krajine od Republike Srpske i Jugoslavije.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su vlasti RSK i Republike Srpske imale neki<br />
vojni sporazum o uzajamnoj pomo}i u tom vremenu?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ja znam da je bio sporazum izme|u Marti}a i<br />
Karad`i}a, odnosno vlasti Republike Srpske Krajine i Republike Srpske o pomo}i. U tom<br />
sporazumu je bilo re~i o osam brigada vojske Republike Srpske, koji bi pomagali vojsci<br />
Republike Srpske Krajine. Za ostale delove sporazuma nisam siguran.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Uz pomo} poslu`itelja `elela bih da poka`em<br />
svedoku dokaz pod tabulatorom 96 iz dokaznog predmeta 352. Gospodine, ovo je dokument<br />
od 30. jula 1995. godine, gde se govori o poseti Jasu{i Aka{ija, posebnog predstavnika<br />
generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i drugih li~nosti, vezano za jedan predlog ili nacrt<br />
sporazuma. Da li se taj sporazum zvao plan Z-4?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ne. Ovo je prakti~no trebao biti sastanak dio<br />
plana Z-4, odnosno uslov za realizaciju plana Z-4, pardon. Ovo je dogovor o dezanga`ovanju<br />
vojske Republike Srpske Krajine u biha}kom d`epu, odnosno, jo{ da budem precizniji, ne<br />
sporazum, ovo je saop{tenje o saglasnosti na predloge koje je Jasu{i Aka{i dao rukovodstvu<br />
Republike Srpske Krajine.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A predlog je bio da nikakvi vojnici ili snage RSK<br />
ne budu anga`ovani u biha}kom d`epu i da ne preduzimaju nikakve akcije sa druge strane<br />
granice. Da li je to to {to se ovde predla`e?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ovde je ne{to dopisano rukom, pi{e 20.<br />
septembar, ne izvinjavam se. Povla~im pitanje. Ovaj predlog o neanga`ovanju snaga RSK. Da<br />
li je on istinski realizovan?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ne.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: [ta se zapravo desilo? [ta je u~injeno?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Nastavljene su borbe. Niti Mrk{i} 197 , niti Mile<br />
Novakovi} koji je tamo komandovao, niti Marti}, niti je policija, MUP Srbije povu~en iz<br />
borbi iz tog regiona.<br />
197 Mile<br />
416
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U transkriptu pi{e Maksi}. Da li je to ta~no? U<br />
dokumentu pi{e general Mrk{i}.<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. Mile Mrk{i}, general Mile Mrk{i},<br />
komandant srpske vojske Republike Srpske Krajine.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da, hvala vam. Mo`emo da sklonimo ovaj<br />
dokument. Da li je 1994. godine ministar unutra{njih poslova RSK imao te{ko}e u<br />
preuzimanju kontrole nad policijom na teritoriji isto~ne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, tako je. Ministar unutra{njih poslova, je l’<br />
tako?<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da, da. Ko je tada, 1994. godine, bio ministar<br />
unutra{njih poslova?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Do po~etka 1994. godine bio je Ilija Priji}, koji<br />
je smenjen sa tog polo`aja a skup{tina je imenovala Slobodana Peri}a, me|utim on uop{te nije<br />
ni preuzeo du`nost u isto~noj Slavoniji, niti u ostalim delovima Republike Srpske Krajine.<br />
Zna~i, negde od kraja 1994. godine do avgusta 1995. godine Republika Srpska Krajina nije<br />
imala ministra unutra{njih poslova, ve} je du`nost obavljao jedan od zamenika.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je jedna delegacija iz RSK tada imala<br />
sastanak sa gospodinom Milo{evi}em radi konsultacija o ovom problemu?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, 1995. godine u aprilu, oko 26. aprila.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF: ^asni sude, moram da se izvinim, ali za ovo nam treba privatna<br />
sednica.<br />
SUDIJA MEJ: Izvolite.<br />
Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost:<br />
sekretar: Sad smo na privatnoj sednici.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi bili deo ove delegacije?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Bio sam.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko je jo{ bio u delegaciji na obe strane?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Borislav Mikeli}, Uro{ Funduk, Slobodan<br />
Milo{evi}, Jovica Stani{i}, koliko se se}am, ali je jo{ neko bio, sad ne mogu da se setim.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: [ta ste vi tra`ili od gospodina Milo{evi}a, ukoliko<br />
ste bilo {ta tra`ili?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tra`eno je od Milo{evi}a da se Slobodan Peri}<br />
postavi, odnosno da Slobodan Peri}, izabrani ministar unutra{njih poslova Republike Srpske<br />
Krajine preuzme Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske Krajine.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: I kako je reagovao gospodin Milo{evi} na to? [ta<br />
se desilo na sastanku?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Prvo je Jovica Stani{i} komentarisao taj zahtev.<br />
Rekao je, Jovica Stani{i}: “Mi smo previ{e ulo`ili u to”, misli na MUP Krajine “da bismo sad<br />
to dali nekome drugome.” Na to je Slobodan Milo{evi} reagovao i rekao delegaciji iz<br />
Republike Srpske Krajine, nama: “Vi morate da razumete da vas moramo pomagati na ovakav<br />
417
na~in, preko slu`be dr`avne bezbednosti, zato {to ona radi na specifi~an tajni na~in i zbog<br />
toga vas ne mo`emo pomagati preko slu`be javne bezbednosti”. Na taj na~in je dao podr{ku<br />
Jovici Stani{i}u i njegovom stavu po tom pitanju.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je ta situacija razre{ena tim sastankom? Da<br />
li vam je gospodin Milo{evi} pomogao da re{ite pitanje ministra unutra{njih poslova?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ne, Republika Srpska Krajina je ostala bez<br />
ministra unutra{njih poslova.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF: Mo`emo se vratiti na otvorenu sednicu.<br />
Š...š<br />
Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost:<br />
sekretar: Na privatnoj smo raspravi.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Sada sam stigla do paragrafa 293 u rezimeu<br />
Tu`ila{tva o pripremi svedoka. Gospodine, da li ste vi imali jedan razgovor sa gospodinom<br />
Milo{evi}em o planu Z-4 u avgustu 1995. godine?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, telefonski razgovor.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U to vreme da li ste vi razgovarali o planu Z-4 sa<br />
gospodinom Galbrajtom?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, sa gospodinom ambasadorom Piterom<br />
Galbrajtom vi{e puta pre toga.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Neposredno uo~i tog telefonskog razgovora, kakve<br />
vam je alternarnative dao ambasador Galbrajt?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ponudio je da prihvatimo plan Z-4, da<br />
prihvatimo dezanga`ovanje oru`anih snaga Krajine u biha}kom d`epu, da prihvatimo novi<br />
mirovni mandat Ujedinjenih nacija, poznat kao UNKOM mandat i da se otvore<br />
komunikacije u Hrvatskoj.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U to vreme da li ste vi bili predsednik RSK?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ja sam bio predsednik Vlade Republike Srpske<br />
Krajine. Marti} je bio predsednik.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A za{to niste to jednostavno prihvatili?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ja sam prihvatio u svojstvu predsednika Vlade,<br />
ali sam upoznao gospodina ambasadora Galbrajta da se to ne mo`e realizovati bez volje i<br />
saglasnosti predsednika Milo{evi}a.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Rekli ste da ste telefonom razgovarali sa<br />
predsednikom Milo{evi}em 3. avgusta 1995. godine. Kako ste stupili u kontakt sa njim? Da<br />
li vam je neko pomogao pri tome?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, Jovica Stani{i}, iz kabineta Jovice Stani{i}a.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi oti{li kod njega u kancelariju? Ako<br />
jeste, recite nam gde?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Oti{ao sam kod Stani{i}a u njegovu kancelariju<br />
koja se nalazila u zgradi Saveznog ministarstva unutra{njih poslova.<br />
418
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko je jo{ tamo bio prisutan kad ste se susreli s<br />
njim?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Bio je prisutan Radovan Stoj~i} Bad`a i bio je<br />
prisutan na~elnik Kontraobave{tajne slu`be Dr`avne bezbednosti Srbije, ~ovek ~ijeg se imena<br />
ne se}am, koji je li~io na Frenkija. 198<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je to onaj isti ~ovek koga ste spomenuli<br />
ranije da ste ga videli na jednom drugom sastanku na kome je bio prisutan Kertes? 199<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. To je taj ~ovek, 4. januara 1992.<br />
godine... 200<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Dobro, ali ste toj trojici objasnili da vi `elite da<br />
prihvatite taj plan Z-4 i da o tome `elite da porazgovarate sa gospodinom Milo{evi}em?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. Rekao sam da sam ja to prihvatio sa<br />
Galbrajtom. Oni su se samo neprijateljski zgledali onako izme|u sebe. Zauzeli su<br />
neprijateljski, odbojan stav, ali su mi dali vezu sa Milo{evi}em.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A {ta vam je gospodin Milo{evi} rekao u vezi sa<br />
tim planom?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ponavljao je ne{to. Vi{e je mrmljao, rekao bih<br />
ovako ilustrativno, kao iz sna da govori ~ovek: “Da, da, da, samo mirno. Da, da, treba sve<br />
mirno”. Zna~i, to su bile njegove re~i preko telefona i “Obrati se Vlatku Jovanovi}u”.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste to i uradili?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, sreo sam se sa ministrom Vlatkom<br />
Jovanovi}em, ministrom spoljnih poslova Jugoslavije u zgradi Ministarstva.<br />
SUDIJA MEJ: Da, izvolite.<br />
OPTU@ENI MILO[EVI]: Samo jedna tehni~ka ispravka. Svedok ka`e da sam mu<br />
odgovorio “Da, mirno”, a ovde je prevedeno “Da, samo polako”. Izme|u re~i “mirno” i re~i<br />
“polako”, pogotovo kad je re~ o ratu i miru, je velika razlika. Svedok ka`e mirno, a ovde se<br />
prevodi polako.<br />
SUDIJA MEJ: U redu. Primili smo to na znanje.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, koje je ta~no re}i gospodin Milo{evi}<br />
upotrebio? Dakle {ta vam je on ta~no rekao, kako bismo pojasnili ovo?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, da. Treba sve mirno.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, da li ste vi u to vreme imali uop{te<br />
vremena da to uradite mirno, polako ili se radilo o hitnom pitanju? I recite nam {ta vam je<br />
gospodin Galbrajt rekao? Koliko vremena imate na raspolaganju, kako biste se odlu~ili?<br />
SUDIJA MEJ: Znamo, ~uli smo.<br />
198 Franko [imatovi}.<br />
199 Mihalj.<br />
200 U izvorniku nejasno.<br />
419
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li se radilo o izuzetno hitnom pitanju tog 3.<br />
avgusta 1995. godine?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, trebalo je reagovati slede}eg dana, na na~in<br />
da ja dam izjavu i da se realizuje to {to sam prihvatio i {to izjavom treba da dam u javnost.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li vam je u stvari bio postavljen ultimatum od<br />
strane gospodina Galbrajta da odmah prihvatite plan ili }e uslediti odre|ene posledice?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Rekao je ako ne prihvatimo {ta nas o~ekuje, da<br />
nas o~ekuje agresija Hrvatske i da mo`emo pro}i isto kao i zapadna Slavonija.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi to javno prihvatili, dakle da bi to<br />
moglo da spre~i tu agresiju?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, prihvatio sam. Dao sam izjavu da<br />
prihvatamo.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je tada izvr{en napad na RSK?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jeste, slede}eg dana ujutru.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Uz pomo} poslu`itelja htela bih svedoku da<br />
poka`em tabulator 103 dokaznog predmeta 352. Ovaj dokument je u stvari zapisnik s prve<br />
sednice vlade Republike Srpske Krajine od jula 1995. godine, koji se odnosi na pregovore sa<br />
me|unarodnom zajednicom. Nema potrebe da detaljno govorimo o ovom dokumentu,<br />
budu}i da on govori sam za sebe. Osim toga, htela bih tako|e da predo~im svedoku tabulator<br />
104 ovog istog dokaznog predmeta 352. Radi se o {ifrovanom telegramu od 03. avgusta<br />
1995. godine i htela bih da citiram iz ovog dokumenta, no pre svega, htela bih da postavim<br />
slede}e pitanje: da li vam je pokazan ovaj dokument i da li je preveden odre|eni deo tog<br />
dokumenta tokom va{ih razgovora sa predstavnicima Tu`ila{tva?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jeste, usmeno.<br />
SUDIJA MEJ: Gospo|o Uerc-Reclaf, recite nam o ~emu se radi i koji je izvor ovod<br />
dokumenta?<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF: Ovo je kodirani telegram, {ifrovani telegram iz ambasade<br />
Ujedinjenog kraljevstva u Zagrebu a ti~e se razgovora gospodina Galbrajta i predsednika vlade<br />
RSK.<br />
OPTU@ENI MILO[EVI]: ... je ne{to druk~ije. Ja imam zapisnik sa prve sednice vlade u<br />
ovom tabulatoru.<br />
SUDIJA MEJ: Molim da se potrudite da optu`eni dobije ta~an dokument.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF: ^asni Sude, da bih pro~itala ovaj citat, potrebno je da pre|emo<br />
na privatnu raspravu.<br />
sekretar: I jesmo na privatnoj raspravi.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U redu, hvala. Citat: “Predsednik vlade RSK je<br />
rekao mom ameri~kom kolegi da kako bi izbegao rat, spreman je da prihvati Tu|manove<br />
uslove i spreman je da to danas javno saop{ti. Me|utim, nejasno je da li ga podr`avaju i drugi<br />
rukovodioci RSK. Milo{evi} je brifovan od strane Amerikanaca o Glabrajtovim razgovorima<br />
420
sa Babi}em i potrebna je podr{ka Beograda kako bi to sve izgledalo uverljivo”. Gospodine, da<br />
li je takva situacija bila tada u to vreme i da li ovaj citat ta~no odra`ava va{e razgovore sa<br />
gospodinom Galbrajtom koje ste imali tada u to vreme?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da. Izuzev {to ja ne znam o predsedniku<br />
Milo{evi}u od strane me|unarodnih faktora, jedino znam da mi je ~lan francuske ambasade<br />
u Beogradu rekao da nas Milo{evi} ne podr`ava.<br />
SUDIJA KVON: Gospo|o Uerc-reclaf, ako pogledate paragraf 9 ovog istog dokumenta, tu<br />
stoji: “da nas je gospodin Galbrajt uverio da imamo punu podr{ku Stejt Dipartmenta (State<br />
Departmant)”. E sad, ko su to mi?<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF: Mi, to je ambasada Ujedinjenog kraljevstva. Ovo je u stvari<br />
izve{taj ambasade Ujedinjenog kraljevstva u vezi razgovora gospodina Galbrajta sa svedokom<br />
i tako|e vezano za njihove dalje razgovore.<br />
SUDIJA KVON: A u redu. Ja sam pogre{no shvatio, hvala.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Nakon napada, da li ste se susreli, da li ste videli<br />
gospodina Milo{evi}a, dakle nakon takozvane operacije “Oluja”, 8. avgusta 1995. godine?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, 8. ili oko 8. avgusta 1995. godine u vili u<br />
ulici Boti}evoj.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Vila u Boti}evoj ulici, koja je to vrsta objekta? O<br />
~emu se radi? Je li to neka zvani~na rezidencija?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Rezidencija vlade Srbije.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi zatra`ili da se sastanete sa gospodinom<br />
Milo{evi}em?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa inicijativu prvo je dala Buba Morina, komesar<br />
za izbeglice Republike Srbije u Banja Luci, da bih ja trebao i}i u Beograd, da se razre{i, da se<br />
vidi kuda }e, da dobijem informaciju gde }e izbeglice iz Krajine. Ja sam oti{ao u Beograd.<br />
Javio sam se kod predsednika vlade Mirka Marjanovi}a. On je tra`io odre|enu izjavu od<br />
mene. Nakon davanja moje izjave, spojio me je sa predsednikom Milo{evi}em i on je<br />
ugovorio taj sastanak sa predsednikom Milo{evi}em.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A koju vrstu izjave je on od vas zatra`io? Da<br />
na~inite kakvu vrstu izjave?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Mirko Marjanovi} je tra`io da ja dam izjavu da<br />
Jugoslavija nije kriva za egzodus srpskog naroda iz Krajine. ^ak je imao i jedan tekst<br />
pripremljen, u nekoliko re~enica i dao mi je {ta bih ja trebao da napi{em.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Uz pomo} poslu`itelja htela bih svedoku da<br />
predo~im tabulator 105 dokaznog predmeta 352, dakle molim da se taj dokument predo~i<br />
svedoku. Da li je ovo izjava koju ste vi dali i to po zahtevu gospodina Marjanovi}a?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Nema potrebe da dalje komentari{emo ovaj<br />
dokument. Gospodine, kada ste se sastali sa gospodinom Milo{evi}em, o ~emu ste s njim<br />
razgovarali i {ta ste od njega tra`ili?<br />
421
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Do{ao sam kod njega. To je bilo uo~i njegovog<br />
odlaska u Moskvu na sastanak sa Jeljcinom. Obezbe|enje mi najprije nije dozvoljavalo da<br />
u|em. Onda je on iza{ao i pustio me da u|em i razgovarali smo u sobi pored ulaza jer su u<br />
konferencijskoj dvorani bili drugi zvani~nici iz Jugoslavije i vojske. Vidio sam po registarskim<br />
tablicama automobila. To je bio kratak sastanak sa njim. Pitao sam gde }e se ljudi smestiti,<br />
ljudi iz Krajine koji su izbegli.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A {ta je on na to odgovorio?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Rekao je na Kosovo. Ja sam pitao: “Pa koliko<br />
mo`e stati na Kosovo?”. Znao sam da je Kosovo prenaseljeno i da je pod nacionalnim<br />
tenzijama. Rekao je: “100.000, a mogu mnogi i u Republiku Srpsku”. Ja sam ga pitao da li<br />
mo`emo i}i u isto~nu Slavoniju, a on je rekao “Ne, ne za sada”. Pitao sam “A gde }e vlada<br />
Krajine?”, a on je rekao neka ostane u Beogradu ako bude trebalo za neke pregovore: “A ti<br />
li~no”, rekao je “za svoje li~ne potrebe mo`e{ da se javi{ Mirku Marjanovi}u”.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF: Sada mo`emo da se vratimo na otvorenu raspravu.<br />
sekretar: ^asni Sude, ponovo smo na otvorenoj sednici.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su izbeglice iz RSK zaista zavr{ile na Kosovu<br />
ili u Bosni i Hercegovini, odnosno gde su izbeglice zavr{ile? Gde su oti{le?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Najprije, zna~i odmah slede}eg dana, istog dana<br />
nakon {to je po~elo izbegli{tvo iz Krajine, Ratko Mladi}, komandant srpske vojske, Vojske<br />
Republike Srpske, stavio je blokadu severno od Banja Luke na mostu preko Vrbasa i nije<br />
dozvoljavao da se izbeglice kre}u dalje. Ja sam oti{ao kod njega ... (izbrisano po nalogu sudskog<br />
Ve}a).<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF: Mislim da bismo trebali da pre|emo na privatnu raspravu kako<br />
bismo ~uli detalje o ovom sastanku.<br />
Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost:<br />
sekretar: Sada smo na privatnoj raspravi.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, rekli ste da ste oti{li da se vidite sa<br />
gospodinom Mladi}em. Gde ste se sastali s njim i zbog ~ega ste hteli da se sastanete s njim?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Sastali smo se u Banja Luci zato {to je Mladi}<br />
napravio blokadu i spre~avao je da se izbeglice kre}u dalje, a izbeglice su bile u dve izbegli~ke<br />
kolone. Jedna od Bosanskog Novog i Prijedora prema Banja Luci, a druga od Bosanskog<br />
Petrovca, Mrkonji} Grada, prko Manja~e prema Banja Luci. Bilo je zagu{enje, bilo je zaista<br />
te{ko stanje. Mnogi su `eleli da idu, imali su rodbinu u Vojvodini, Beogradu i drugim<br />
mestima. Nisu mogli da ostanu na putu. Koliko sam ~uo od vlasti Republike Srpske, oni su<br />
imali plan da se izbeglice smeste u logore na Manja~i i i{ao sam kod Mladi}a moliti da<br />
deblokira put. I oti{ao sam kod njega u jednoj zgradi u Banja Luci. On je rekao da }e<br />
deblokirati, ali do Dervente. Rekao je: “Trebaju ostati ovde u Republici Srpskoj, ovo je na{a<br />
zemlja” i deblokirao je taj prolaz na Vrbasu, ali nije dalje postavljao blokadu, ve} je blokada<br />
bila na prelazima u Srbiju, na Drini i na Savi, gde su svi odrasli mu{karci sposobni za vojsku<br />
odvajani od porodica i ostavljani u Republici Srpskoj, a ostali ljudi su prelazili u Srbiju.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF: Sada mo`emo da se vratimo na javnu raspravu.<br />
422
Otvorena sednica:<br />
sekretar: Ponovo smo na otvorenoj sednici.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, rekli ste da su vojno sposobni<br />
mu{karci bili odvajani od svojih porodica. Za{to, iz kojih razloga? [ta je trebalo da rade?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Oni su uklju~eni u Vojsku Republike Srpske, a<br />
oni koji su pre{li i na{li se u Srbiji, ti su hap{eni i odvo|eni u isto~nu Slavoniju u logor kod<br />
Arkana ili front, odnosno na takozvane prve linije.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li to zna~i da su prisilno mobilisani u Vojsku<br />
RS, vojsku i Arkanove jedinice?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A oni koji su stigli do Srbije, gde su se oni smestili?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Oni su bili sme{teni na dva na~ina. Prvo, samo<br />
ljudima koji su imali rodbinu u prvoj generacijskoj liniji, zna~i najbli`u rodbinu, mogli su da<br />
se smeste kod rodbine. Svi ostali su od strane policije bili transportovani u odre|ene centre<br />
po Srbiji, uklju~uju}i i Kosovo, u traktorskim ili automobilskim kolonama ili vozovima. Ja<br />
sam slu{ao mnoge ljude koji su kada su stizali vozom u Pri{tinu i druge gradove na Kosovu<br />
bili prenera`eni, prvom prilikom su be`ali odozdo.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su izbeglice iz Krajine stigle i do Vojvodine?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da.<br />
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su tada Hrvati iz Vojvodine prisilno<br />
iseljavani? Da li to znate?<br />
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Bilo je upadanja u ku}e, hrvatske ku}e i<br />
isterivanja, kao {to je bilo u Golubincima. Me|utim, policija Srbije je intervenisala i spre~ila<br />
takvo useljavanje u hrvatske ku}e.<br />
http://www.hlc.rdc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/transkripti.php/file=941.html,<br />
dostupno 24. 08. 2007.<br />
423
(Kazala su ra|ena na temelju izvornih<br />
dokumenata tako da su mogu}a odstupanja<br />
u imenima pojedinih osoba)<br />
A<br />
Abdi} Fikret, 43-45, 53, 122, 123, 249, 255,<br />
263, 284, 415<br />
Akashi Yasushi, 416<br />
Albright Madeleine, 235<br />
Andri} Vojo, 287<br />
Ani} Boris, 12<br />
Arbutina Neboj{a, 186<br />
Atlagi} Marko, 193<br />
B<br />
Babi} Branko, 225<br />
Babi} Du{ko, 346, 363, 367, 369<br />
Babi} Milan, 12, 13, 17, 22, 24, 50, 156, 161,<br />
167, 168, 183, 189, 208, 209, 222, 224, 227,<br />
343, 374, 401, 404, 407-410<br />
Ba~i} Svetozar, 333<br />
Bahi} Novica, 327<br />
Baki} Dragica, 186<br />
Baki} Ranko, 195<br />
Bari} Nikica, 9, 36, 39, 40, 50, 55, 135, 138,<br />
140, 146, 179<br />
Bari} Petar, 9, 245<br />
Basarac Ivan, 101, 151<br />
Basi} Boro, 186<br />
Be}irevi} Kemo, 43, 146<br />
Belo{evi} Robert, 32<br />
Berni} Domagoj, 104, 146<br />
Be{li} Hrvoje, 104<br />
BigaVedrana, 323<br />
Biland`i} Du{an, 146<br />
424<br />
KAZALO IMENA<br />
Bing Albert, 40, 146, 179<br />
Bistrovi} Josip, 74<br />
Bjegovi} \or|e, 182, 183, 186, 187<br />
Bjelanovi} Mirko, 194<br />
Bla{ki} Tihomir, 240, 308<br />
Bobetko Janko, 33, 47, 232, 236, 240<br />
Bor Petar, 323<br />
Bori} Grujo, 267<br />
Bori} Petar, 312, 374<br />
Borovi} Stevo, 334<br />
Bosni} Mile, 193, 224<br />
Bo{njak Milorad, 13, 14, 22, 227<br />
Bo`i} Aleksandar, 8<br />
Bo`i} Radovan, 344<br />
Brada{ Milo{, 25<br />
Brankovi} Vuk, 17<br />
Bruji} Nikola, 338<br />
Buha Aleksa, 185<br />
Buha Milorad, 224<br />
Bulaji} Milan, 225<br />
Bulat ^edomir, 91, 112, 113<br />
Bulatovi} Momir, 21<br />
Buli} Rade, 339<br />
C<br />
Clark Wesley, 236, 238, 240<br />
Crabbe, R.R., 259, 289<br />
Crnjac Miljenko, 62, 91, 93, 99<br />
Cvijanovi}, 345<br />
^<br />
^ani} Ivan, 83<br />
^eleketi} Milan, 44, 194, 211, 241, 242, 259,<br />
262, 289, 290, 291, 361<br />
^ermak Ivan, 72
^ervenko Zvonimir, 77, 301<br />
^obanov Damir, 65<br />
^ubrilo Rade, 358<br />
]<br />
]aki} Branko, 365<br />
]osi} Kre{imir, 10, 232, 233, 238, 240<br />
D<br />
Deli} Rasim, 308<br />
Dimitrijevi} Aco, 313<br />
Dimitrovska Dijana, 13, 17<br />
Dobre Mom~ilo, 327<br />
Dobrivojevi} Petar, 195<br />
Dokmanovi} Slavko, 224<br />
Domazet-Lo{o <strong>Davor</strong>, 33, 146<br />
Dondur Neda, 225<br />
Dopu| Jovan, 361<br />
Dosti~i} Rade, 339<br />
Dra~e N., 24<br />
Dragi~evi} Radmila, 25<br />
Dragojevi} Andrea, 138<br />
Dragojevi} \or|e, 339<br />
Drakuli} Milan, 330<br />
Dra{kovi} Vuk, 13, 15<br />
Drobnjak Jovan, 186<br />
Dudakovi} Atif, 19, 123, 294, 302, 303, 308,<br />
316<br />
Dudukovi} Nikola, 344<br />
Du{ko Jankovi}, 303<br />
D`<br />
D`aji} Bo{ko, 186<br />
D`anko Luka, 115<br />
\<br />
\akovi} Milan, 276<br />
\eri} Branko, 175, 177<br />
\in|i} Zoran, 15<br />
\okanovi} Dragan, 186<br />
\urica Janko, 373<br />
E<br />
Ernjakovi} Milan, 194<br />
F<br />
Feli} Bejdo, 34, 122<br />
Filipovi} Milena, 334<br />
Forand Alain, 13, 22<br />
Funduk Uro{, 222, 225, 417<br />
G<br />
Gaji} Marinko, 338<br />
Galbraith Peter, 41, 400-412<br />
Gali} Marko, 260, 269, 272<br />
Ga{parovi} @eljko, 113<br />
Ghali Boutros Boutros, 50<br />
Gondi Ratko, 194, 195, 223, 224<br />
Gor{eta Damir, 8<br />
Gotovina Ante, 46, 48, 49, 54, 55, 65, 69, 72,<br />
75, 125, 130, 146<br />
Grani} Mate, 33, 72, 146<br />
Graovac Ratko, 327, 328<br />
Grbi} Rajko, 315<br />
Grgac Stjepan, 102<br />
Gunj Ranko, 194, 195<br />
Gvero Milan, 266<br />
H<br />
Had`i} Goran, 21, 50, 183, 224<br />
Holbrooke Richard, 146, 236, 237<br />
Holjevac Tukovi} Ana, 12<br />
Hranj Robert, 236<br />
Hughes, 237<br />
I<br />
Ivan~evi} Du{anka, 336<br />
Ivani} Milan, 13<br />
Ivanovi} Vesna, 27<br />
Ivo{evi} Du{anka, 335<br />
Izetbegovi} Alija, 19, 44, 51, 54, 146<br />
J<br />
Janvier Bernard, 129, 289, 297<br />
Janjanin Stevan, 305<br />
425
Jar~evi} Slobodan, 23, 184, 185, 188<br />
Jarnjak Ivan, 72<br />
Jev|ovi} Zoran, 12<br />
Jovi} Dejan, 146<br />
Jovi} Borisav, 15<br />
Jovi} Dejan, 39<br />
Juzba{i}, 267<br />
K<br />
Kajgani} Stevan, 335<br />
Kalapa} Mladen, 13<br />
Kalini} Dragan, 187<br />
Karad`i} Radovan, 22, 44, 47, 52, 57, 127, 167,<br />
183, 191, 192, 233-235, 236, 239, 240, 241,<br />
291, 333<br />
Karna Dragan, 267<br />
Keli} Milutina, 333, 334<br />
Kerested`ijanc Leonid, 400, 413<br />
Kertes Mihalj, 419<br />
Kinkel Klaus, 212<br />
Klincov Gojko, 333<br />
Klincov Jovo, 333<br />
Kne`evi} Mihajlo, 294, 313<br />
Kne`evi} Milan, 187<br />
Kne`i} Branislava, 26, 135, 140, 147<br />
Kohl Helmut, 212<br />
Kolund`i} Ljubomir, 327, 328<br />
Koljevi} Nikola, 266<br />
Komlenac Milutin, 339<br />
Konstantinovi}-Vili} Slobodanka, 26, 135, 140,<br />
147<br />
Kora}, 267<br />
Korade Ivan, 65, 70<br />
Kosti} Spiro, 187<br />
Kostovi} Ivica, 137<br />
Kotur Branko, 339<br />
Kotur Du{an, 333<br />
Kotur Stevo, 333<br />
Kova~evi} Drago, 189, 196, 223, 224<br />
Kova~evi} Du{an, 185<br />
Kova~evi} Radovan, 12, 13<br />
Kova~evi} Slobodan, 69, 75<br />
Kozirjev Petar, 400<br />
426<br />
Kraji{nik Mom~ilo, 138, 180, 183, 191, 198,<br />
241, 291, 414<br />
Krge Branko, 313<br />
Kri~ka Milivoj, 186<br />
Krkovi} Milan, 311-313<br />
Krnjaji} Momir, 333<br />
Krpan Vladimir, 104<br />
Krsti~evi} Damir, 65, 70<br />
Kuki} Nedeljko, 333<br />
Kupre{anin Vojo, 171<br />
Kuzmanovi} Rajko, 183<br />
Ku`et Radomir, 183, 184<br />
L<br />
Lacman, 306<br />
Lacmonovi} Janko, 327<br />
Laki} Milan, 194<br />
Lali} Borka, 169<br />
Lang Slobodan, 27<br />
Lazanski Miroslav, 17<br />
Lazi} \or|e, 184<br />
Lemi} Milorad, 194, 223<br />
Lemieux, 262<br />
Leskovac Rade, 189<br />
Le`aji} Rajko, 13, 193-195, 224, 226, 227<br />
Li~ina Ratko, 194<br />
Lon~ar (poru~nik), 374<br />
Lon~ar Du{an, 358<br />
Longin (vladika), 183<br />
Lotina Vojislav, 331<br />
Luka~ <strong>Davor</strong>, 318<br />
Luki} Radomir, 184<br />
Luki} Vladimir, 183, 184, 186<br />
Lj<br />
Ljubenkovi} Ra|a, 334<br />
M<br />
Mamula Branko, 146<br />
Mandini} Neboj{a, 186<br />
Mara Radivoj{a, 261, 269<br />
Marekovi} <strong>Marijan</strong>, 96, 123, 131
<strong>Marijan</strong> <strong>Davor</strong>, 2, 7, 28, 40, 150, 179<br />
Marjanovi} Mirko, 422<br />
Marjanovi} Pajo, 225<br />
Marka~ Mladen, 69, 76<br />
Marko{ Milorad, 196, 197<br />
Markovi} Du{an, 186<br />
Markovi} Milena, 25<br />
Markovi} Petar, 184<br />
Marovac @eljko, 331<br />
Marti} Milan, 12, 13, 17, 21-23, 44, 51, 133,<br />
139, 145, 156, 158, 184, 185, 192, 208, 210,<br />
216, 217, 224, 228, 229, 233-235, 239, 240-<br />
242, 285, 291, 295, 358, 361, 375, 400, 402-<br />
404, 407, 410, 413, 414, 416, 418<br />
Matanovi} Predrag, 102, 151<br />
Matija{evi} Velibor, 169, 170<br />
Matkovi} Risto, 169<br />
Mihanovi} Nedjeljko, 72<br />
Mijahotnik Jurij, 12<br />
Mijanovi} Ga{o, 183<br />
Mikeli} Borislav, 21, 22, 50, 156, 194, 208, 209,<br />
223, 404, 417<br />
Milanovi} Milan, 21<br />
Milanovi} Milovan, 182, 191<br />
Milo{evi} Slobodan, 14, 15, 18, 20-22, 24, 33,<br />
41, 44, 46, 50, 54, 57, 127, 129, 139, 147,<br />
156, 158, 161, 167, 192, 194, 216, 229, 233,<br />
239, 285, 295, 313, 400, 401, 407-410, 413,<br />
414, 417-421<br />
Milovanovi} Manojlo, 44, 57, 241, 243, 262<br />
Milovanovi} Nikola, 157, 186<br />
Miljavac Pavao, 62<br />
Miljevi} Milan, 183, 184<br />
Miljevi} Nikola, 186<br />
Mirkovi} Ana, 365<br />
Mi{evi} Nenad, 311-313<br />
Mladen Roki}, 333<br />
Mladi} Ratko, 17, 57, 127, 128, 159, 233-236,<br />
239-241, 317, 318, 406, 415, 422<br />
Mrk{i} Mile, 11, 13, 15-17, 19, 21, 38, 158, 229,<br />
292, 299, 312, 313, 360, 416<br />
Mrvi}-Petrovi} Nata{a, 26, 135, 140, 147<br />
Mu{inbegovi} Hasib, 146<br />
N<br />
Nazor Ante, 27<br />
Nikoli}-Ristanovi} Vesna, 26, 135, 140, 147<br />
Ninkovi} [piro, 241, 291<br />
Nobilo Mario, 146<br />
Norac Mirko, 82<br />
Nova~i} Dragan, 321<br />
Novakovi} Kosta, 13<br />
Novakovi} Mile, 14, 25, 56, 111, 132, 280<br />
Novakovi} @arko, 361<br />
O<br />
Obradovi} Dmitar, 323<br />
Olja~a Nikola, 331, 332<br />
Opa~i} Branko, 307<br />
Owen David, 146, 233-235, 238, 239, 241, 402<br />
P<br />
Pavle (patrijarh), 17<br />
Pa|en Milan, 225<br />
Pai} To{o, 364 (vjerovatno Paji} To{o)<br />
Paji} To{o, 13, 14, 112<br />
Paspalj Mile, 174, 180, 183<br />
Pavi} Ostoja, 339<br />
Pavkovi} Neboj{a, 314<br />
Pavlovi} Radovan, 12, 17<br />
Peri} Slobodan, 225, 417<br />
Peri} @eljko, 194, 417<br />
Peri{i} Mom~ilo, 21, 158, 285, 295<br />
Perry William, 236, 237<br />
Pe{i} Miljenko, 15<br />
Pe{ina Luka, 86<br />
Petrovi} Branko, 224<br />
Peura~a Vojin, 184<br />
Pjevi} Stojan, 333<br />
Plavljani} Du{an, 186<br />
Popovi} \orde, 320<br />
Popovi} Petar, 317<br />
Popovi} Vito, 184<br />
Popr`enovi} Zijah, 301, 316<br />
Popr`enovi} Zijo, 308<br />
Poznanovi} Mirko, 371<br />
Predragovi} Milenko, 25<br />
427
Priji} Ilija, 56, 190, 417<br />
Prodanovi} Milorad, 339<br />
Pr{a Ivan, 302<br />
Pudja Rajko, 333, 334<br />
Pupovac Janko, 327<br />
R<br />
Radeli} Zdenko, 9, 40, 179<br />
Radinovi} Radovan, 37, 38, 146<br />
Radi{i} Dragan, 45, 57, 146<br />
Radonja Luke, 106<br />
Rado{ Ivan, 12<br />
Radulovi} Dragica, 334<br />
Ragu` Jak{a, 8<br />
Rai{i} Nikola, 285<br />
Raki} Du{an, 343<br />
Raki} Rajko, 60-68, 70, 73-75<br />
Rankovi} Tomislav, 195<br />
Ra{eta Rade, 301, 359<br />
Ra{kovi} Jovan, 167, 375<br />
Ra`njatovi} @eljko Arkan, 233, 423<br />
Rebra~a Jovo, 224<br />
Relji} Smiljan, 55<br />
Roberts Ivory, 409<br />
Rodi} Mirjana, 195, 225<br />
Rodi} Rade, 310<br />
Roki} Deso, 333<br />
Rose Michael, 268<br />
Rupi} Mate, 2, 9, 153<br />
S<br />
Sa~i} @eljko, 76-78, 85-89, 136<br />
Safti} Damir Luka, 48<br />
Sanader Mile, 332<br />
Sandi} Borivoje, 184<br />
Sandi} Milinko, 223<br />
Sankovi} Milenko, 229<br />
Sava Milovi}, 335, 337<br />
Savi} Nada, 334<br />
Savi} Rade, 331, 332<br />
Sekuli} Milisav, 15, 20, 21, 33, 38, 43, 69, 70,<br />
72, 75, 82, 92, 94, 99, 107, 120, 122, 127,<br />
367<br />
Silajd`i} Haris, 19<br />
428<br />
Simi} Branko, 191<br />
Slobodan Milo{evi}, 14, 15, 18, 20-22, 24, 127,<br />
156, 158, 161, 167, 194, 216, 285, 295, 401,<br />
407, 409, 413, 417-421<br />
Slovenija, 170, 201, 235<br />
Stanimirovi} Vojo, 224<br />
Stani{i} Jovica, 155, 190, 417, 418<br />
Stanoj~i} Mila, 335<br />
Star~evi} Ante, 212<br />
Stevanovi} Ivana, 26, 135, 140, 147<br />
Stipeti} Petar, 55, 60, 63, 100, 103, 104, 110-<br />
113, 132<br />
Stipeti} Vid, 125<br />
Stoj~i} Radovan Bad`a, 419<br />
Stoltenberg Thorvald, 290, 402<br />
Stupar Milorad, 92, 373<br />
Suba{i} Petar, 291<br />
[<br />
[aponja Mile, 327, 328<br />
[ar~evi} Petar, 236<br />
[ari} @ivko, 327<br />
[arini} Hrvoje, 33, 129, 411<br />
[a{i} Nikica, 169<br />
[estanovi} Bogdan, 333<br />
[e{elj Vojislav, 15, 189, 233<br />
[evo Stevo, 82, 258, 312, 374<br />
[ijan Simo, 224<br />
[iljak Remzija, 43, 146<br />
[imatovi} Franko, 415, 419<br />
[kare O`bolt Vesna, 55<br />
[kondri} Milan, 267<br />
[krbi} Ratko, 282<br />
[panovi} Momir, 333<br />
[panovi} Stojan, 21, 184, 186<br />
[trbac Nikola, 374<br />
[trbac Savo, 13, 375<br />
[uput Milan, 13, 14, 229<br />
[u{ak Gojko, 14, 72, 134, 236, 237, 412<br />
[u{njara \uro, 333<br />
T<br />
Tampolja Jovo, 327<br />
Tanjga Milan, 358
Tanjga Rade, 194, 283<br />
Tarbuk Milan, 105<br />
Tarbuk Slobodan, 101, 304<br />
Tesla Nikola, 287<br />
Todorovi} Bo{ko, 145<br />
Tokalj Miroslav, 185<br />
Tolimir Zdravko, 264<br />
Tomani} Radivoje, 271, 272, 274, 283, 291, 293<br />
Trgov~evi} Milan, 13<br />
Trivun~i} Mladen, 333<br />
Trivun~i} Trevoje, 333<br />
Tu|man Miroslav, 147<br />
Tu|man Franjo, 14, 15, 18, 19, 24, 41, 44, 50,<br />
54, 55, 72, 73, 104, 112, 140, 150, 212, 236,<br />
294-296, 400, 404, 406-409, 411, 412<br />
Tus Anton, 9, 59, 110<br />
U<br />
Uzelac Du{an, 327<br />
V<br />
Vance Cyrus, 180, 184, 199, 212, 215<br />
Vasiljkovi} Dragan, 17, 373<br />
Vili} Du{an, 39, 131, 145<br />
Vin~i} Svetozar, 184<br />
Vje{tica Du{an, 169, 196, 227<br />
Vojnica Branko, 191, 193, 194, 198<br />
Vojnovi} Milivoj, 12, 13, 56<br />
Vrcelj Marko, 23, 33<br />
Vujaklija Rade, 243, 245-251<br />
Vujani} Ljubica, 169<br />
Vujanovi} Milo{, 331<br />
Vuji} Ranko, 193, 194, 222, 223<br />
Vuk~evi} Milan, 361<br />
Vukeli} Veljko, 195<br />
Vuki} Milena, 333<br />
Vukovi} Milan, 339<br />
Vukovi}a Mirko, 84, 87<br />
Vuk{a Bogdan, 327<br />
Vuru{i} Vlado, 400<br />
W<br />
Williams Michael, 401<br />
Z<br />
Ze~evi} Zdravko, 169, 175, 177<br />
Zimonja Nikola, 300, 311-313<br />
Zori} Mile, 331<br />
Zubak Kre{imir, 19<br />
Zukovi} Ljubomir, 187<br />
@<br />
@ivi} Dra`en, 146<br />
@ivi} Dra`en, 40, 146, 179<br />
@unec Ozren, 33<br />
@upljanin Stojan, 291<br />
429
(Kazala su ra|ena na temelju izvornih<br />
dokumenata tako da su mogu}a odstupanja<br />
u nazivima pojedinih mjesta od naziva<br />
navedenih u zemljovidima i atlasima)<br />
A<br />
Abdi}a brdo, 255<br />
Agi}a vrhovi, 256<br />
Ahovo, 294<br />
Alibegovi}a kosa, 266<br />
Alivojvodi}i, 83, 85<br />
Amerika, 164, 234, 406<br />
Andrija{evci, 206<br />
Anti}a glavica, 294, 296<br />
Austrija, 358<br />
B<br />
Babin grad, 294<br />
Babina gora, 90, 93, 345<br />
Babina Greda, 206<br />
Babine gore, 120<br />
Ba}in, 117<br />
Balkan, 20, 171<br />
Baljevac, 254, 256, 258, 306, 309<br />
Bani}i, 71<br />
Banovina, 25, 33, 38, 52, 101, 104, 106-111,<br />
115-118, 122, 123, 128, 132-135, 295, 296,<br />
313, 329, 347, 348, 366<br />
Banski Grabovac, 106, 119<br />
Banski Kova~evac, 97<br />
Banja Luka, 10, 41, 119-121, 146, 147, 155,<br />
175, 176, 180, 181, 185, 207, 228, 229, 264,<br />
319, 373, 421, 422<br />
Banjsko Selo, 91, 206<br />
Barake, 280<br />
430<br />
KAZALO MJESTA<br />
Baranja, 17, 18, 36, 40, 50, 145, 150, 203, 213,<br />
219, 224, 347, 348, 362, 368, 369, 380, 388,<br />
417<br />
Barilovi}, 92<br />
Barlete, 81, 85<br />
Basara, 97<br />
Bastasi, 46<br />
Ba{i}i, 253<br />
Bat, 46, 252, 293<br />
Bat (Mali), 306<br />
Bat (Veliki), 306<br />
Batnoga kod Slunja, 43, 119<br />
Begluci, 74<br />
Begluk, 82<br />
Beli Manastir, 297, 348<br />
Benkovac, 10, 12 , 13, 36, 68, 69, 71, 73, 75,<br />
133, 159, 160, 168, 170 , 171, 176, 207,<br />
217, 327, 328, 347, 348, 357, 358, 375<br />
Benkova~ko brdo, 342<br />
Beograd, 12, 13, 15, 17, 21-23, 25, 26, 33, 38,<br />
39, 41, 43, 50, 52, 53, 58, 69-73, 75, 77, 82,<br />
83, 86, 89, 91, 92, 94, 95, 99, 101, 102, 107,<br />
110, 111, 115, 120, 122, 127, 129, 132, 135,<br />
139, 140, 144, 147, 155, 167, 185, 187-190,<br />
204, 219, 312, 313, 358, 404, 406-410, 413,<br />
420-422<br />
Be{linac, 108<br />
Bezdan, 372<br />
Biha}, 9-11, 16, 18-20, 42-47, 52-54, 57, 62,<br />
133, 134, 144, 157-160, 233-241, 243-251,<br />
254-256, 259-269, 271, 273, 274, 276, 279,<br />
280-282, 290, 291, 293, 295, 301, 302, 304,<br />
305, 308, 316, 317, 319, 357, 405, 406, 407,<br />
414, 415, 416<br />
Bijele Stijene, 341<br />
Bijelo Brdo, 348<br />
Bila Vlaka, 68
Bilaj, 82, 302<br />
Biljane Donje, 73<br />
Biljane Gornje, 73<br />
Biljeg, 74<br />
Biograd n/m, 61, 69, 201, 207<br />
Biovi~ino Selo, 119<br />
Biskupije, 72<br />
Bi`i}i, 344<br />
Bjela{nica, 18<br />
Bjelovar, 30, 33, 37, 48, 59, 60, 62, 63, 90, 100,<br />
106, 110, 111, 115-118, 124, 128, 132, 149<br />
Bjeljina, 176<br />
Blinja, 101, 104, 106, 329<br />
Blinjski Kut, 102<br />
Bobotski kanal, 124<br />
Bobovac, 104<br />
Boderi{te, 18<br />
Boli~, 76<br />
Boli}i, 96, 344<br />
Bori~evac, 78, 244<br />
Bori}evci, 76<br />
Borina~ka kosa, 124<br />
Borovac, 340, 341<br />
Borovo Selo, 156, 217, 221, 222<br />
Bosanska Dubica, 116<br />
Bosanska Gradi{ka, 116<br />
Bosanska Kostajnica, 101<br />
Bosanska Krupa, 43, 246, 247, 249-251, 253,<br />
254, 271<br />
Bosanska Posavina, 40<br />
Bosanski Novi, 101, 107, 120, 422<br />
Bosanski Osredci, 74<br />
Bosanski Petrovac, 44, 51, 72, 86, 120, 244-245,<br />
250, 422<br />
Bosansko Grahovo, 16-20, 44, 47-49, 52, 54, 57,<br />
67-72, 151, 158-159, 171, 188, 229, 233,<br />
239-241, 252, 260, 262, 273, 274, 292, 296,<br />
305, 306, 314, 315, 317-319, 367, 372-373,<br />
407<br />
Bosiljevac, 92<br />
Bosna i Hercegovina, 7, 9-11, 15, 18-20, 24, 30,<br />
33, 34, 36, 39, 41-44, 46, 48, 49, 51, 53-56,<br />
58, 59, 67, 73, 74, 76, 78, 86, 87, 89, 96-99,<br />
107, 111,115, 122-123, 131, 133, 135, 147,<br />
148, 155, 157-159, 162, 163, 165, 167, 173,<br />
185, 187, 188, 191, 192, 198, 204, 212, 218,<br />
233-236, 239, 240, 242, 244, 248, 249, 253,<br />
254, 268, 274, 283, 284, 285, 286, 291, 293,<br />
295, 296, 299, 301, 303, 308, 311, 316, 319,<br />
347, 379, 386, 406, 411, 415-416, 422<br />
Bo`i} brdo, 83<br />
Bo`i}i, 92, 95, 346<br />
Bo`uri}i, 101<br />
Bra~, 125<br />
Brati{kovci, 68, 73<br />
Brav~ev Dolac, 68, 70<br />
Br~ko, 18<br />
Br|ane, 106<br />
Bregovi, 256<br />
Brekovica, 57, 305<br />
Brezi}, 77<br />
Brezik, 255<br />
Brezova Glava, 90, 91, 93, 96, 97, 160, 343, 345<br />
Brezovac, 86<br />
Brezovo Polje, 106, 284<br />
Brezova glava, 120<br />
Bribirska glavica, 72<br />
Bribirske Mostine, 72, 347<br />
Brijeg, 254<br />
Brinje, 304, 321, 348<br />
Brki}a koplje, 316<br />
Brki}i, 105, 252<br />
Brki{evina, 101<br />
Brlog, 133<br />
Brljan, 72<br />
Bro}anac, 95<br />
Brodac, 91<br />
Bro|ani, 91<br />
Bru{ka, 119, 202, 258, 347<br />
Bruvno, 77, 78, 86, 322, 373<br />
Bubanj potok, 204<br />
Bubinka, 255<br />
Bud, 344<br />
Buda~ka Rijeka, 344<br />
Budi~ina, 329<br />
431
Budimci, 348<br />
Bugar, 122, 159, 309, 310, 316<br />
Bugojno, 44, 242<br />
Bukovac, 83, 85<br />
Bukova~ki Kraj, 256, 258<br />
Bukovica, 345<br />
Bukovo ple}e, 71<br />
Bukve, 76<br />
Bun~i}i, 344<br />
Buni}, 81, 82, 85, 87, 119, 206, 322<br />
Buri} Selo, 344<br />
Bu`anjkin vrh, 71<br />
Bu`in, 250, 251<br />
C<br />
Capa}u{a, 257<br />
Cazin, 19, 248, 249, 250, 251, 263, 264, 302,<br />
306<br />
Cazinska krajina, 133, 204, 242, 250, 262, 264,<br />
274, 294, 296, 299, 300, 312, 335, 347<br />
Ceranje Gornje, 68<br />
Ceri}, 127<br />
Cerovac, 91, 97, 160, 320, 343, 345<br />
Cerovac Tu{ilova~ki, 93, 97<br />
Cetingrad, 95, 96, 98, 111, 119<br />
Ciglana, 246, 330<br />
Crna Gora, 7, 10, 15, 39, 155, 156, 164, 168-<br />
170, 177, 180, 188, 192, 193, 195-198, 288<br />
Crna Punta, 119<br />
Crne Grede, 116<br />
Crni Lug, 233, 239, 240, 254, 296<br />
Crni tavani (vidi Crni Tavan), 83<br />
Crni vrh, 246<br />
Crvena zemlja (greben na Dinari), 48, 49<br />
Cvijanovi}, 345<br />
^<br />
^aire, 117, 118<br />
^akalica, 294<br />
^alaku{a, 315<br />
^anak, 36, 81, 82, 86, 89, 347<br />
^aprazlije, 271, 272<br />
^avlovac, 106<br />
^elebi}, 46, 47, 239, 271<br />
432<br />
^epin, 124<br />
^erkezovac, 257<br />
^e{ko Selo, 102, 104, 105<br />
^etvrtkovec, 103<br />
^evani, 253<br />
^ista Mala, 201<br />
^ista Velika, 71<br />
^okova~a, 122<br />
^olovac, 77<br />
^orali}i, 294<br />
^orkova uvala, 86<br />
^ot, 254, 256, 286<br />
^uji}a Kr~evine, 81, 86<br />
^ukovac, 83, 306<br />
]<br />
]elavac, 77, 119<br />
]ulumak, 245<br />
D<br />
Dabar, 82-84, 285<br />
Dabi}i, 345<br />
Dalmacija, 13, 38, 54, 60, 61, 67, 70-71, 77, 99,<br />
133, 134, 139, 145, 188, 200, 201, 204, 205,<br />
297, 347, 367, 375<br />
Dalj, 225<br />
Dangube, 82, 83<br />
Darda, 302<br />
Daruvar, 48, 116, 340<br />
Dayton, 234<br />
Debelo Brdo, 72, 73, 87<br />
Debelja~a, 250, 252, 273<br />
Deblja~a (vjerojatno Debelja~a), 255<br />
Dejanovi}i, 206<br />
Demirovi} brdo, 88<br />
Derventa, 422<br />
De{li}, 23<br />
Dinara, 15-16, 19, 36, 42, 46-52, 59, 67-69, 75,<br />
120, 133, 136, 150, 158, 159, 239-241, 251,<br />
285-286, 289-298, 308, 310, 372, 373<br />
Divjaku{a, 294<br />
Divoselo, 213, 359<br />
Divulje, 119<br />
Dizdarevi} Brdo, 280
Dizdarevi}i, 280<br />
Dobanovci, 21<br />
Doboj, 18<br />
Dobrenica, 255, 257<br />
Dobroselo, 86<br />
Dodo{i, 330-332<br />
Dolovi, 74<br />
Doljani, 83, 86, 246<br />
Donja Ba~uga, 106<br />
Donja Buzeta, 107<br />
Donje Pazari{te, 88<br />
Donji Babin Potok, 85<br />
Donji Cerovljani, 116<br />
Donji Dobretin, 107<br />
Donji Karin, 68<br />
Donji Klasni}, 106, 108<br />
Donji Lapac, 10-14, 26, 76, 78, 85, 87, 88, 122,<br />
134, 135, 160, 168, 170, 171, 258, 317, 349,<br />
366, 371, 374-375<br />
Donji Rujani, 251<br />
Donji Skrad, 92, 94, 160, 343, 344<br />
Donji Ti{kovac, 73<br />
Donji Tu{ilovi}, 345<br />
Donji @irovac, 106-108<br />
Donjih Cerovljana, 116<br />
Dragotina, 108<br />
Drava, 302<br />
Drenov Klanac, 133<br />
Drenovac, 319, 322<br />
Drenovica, 92<br />
Dre`nik Grad, 81, 82, 86<br />
Drina, 12, 44, 188, 219, 242, 243, 422<br />
Drlja~a, 103,105, 106<br />
Drni{, 10, 12, 13, 58, 69, 71, 73, 133, 160, 188,<br />
207, 347, 348, 365, 375<br />
Drvar, 26, 51, 54, 57, 160, 241, 296, 319, 371,<br />
372<br />
Drveni bok, 306<br />
Duborsko (vjerojatno Dubovsko), 246<br />
Dubovsko, 43, 246<br />
Dubrave, 82, 372<br />
Dubrovnik, 18, 125, 240<br />
Duga Luka, 254-256<br />
Dugi Dol, 92, 95, 97<br />
Dugi otok, 125<br />
Dugopolje, 319<br />
Dulibe, 71<br />
Dvor na Uni, 2, 7, 33, 58, 100, 101, 105-109,<br />
111, 115, 122, 123, 133, 134, 140, 150, 168,<br />
170, 206, 348<br />
Dvori{te, 206<br />
D`<br />
D`aferovo Brdo, 253<br />
D`eferovi} brdo, 252<br />
\<br />
\akovo, 60, 62, 131<br />
\evrske, 73<br />
\u}i, 344<br />
\uri}i, 346<br />
E<br />
Egelji} Most, 266<br />
Egi}i, 91<br />
Elezovi}i, 253<br />
Erdut, 22, 145, 202<br />
Ernestinovo, 124<br />
Europa, 188<br />
F<br />
Farka{i}, 101, 206<br />
Frka{i}, 256, 301<br />
G<br />
Galija{i, 107<br />
Galovo Brdo, 344<br />
Gata, 263, 264<br />
Gavrani} most, 257<br />
Gejkovac, 97<br />
Generalovo brdo, 119<br />
Generalski Stol, 91, 206, 306<br />
Genthod (kraj @eneve), 55<br />
Gladno brdo, 280<br />
Glamo~, 19, 20, 47-49, 54, 57, 60, 67, 68, 125,<br />
126, 151, 159, 188, 207, 241, 251-253, 273,<br />
318, 319, 372, 407<br />
433
Glamo~ko polje, 67, 68, 126, 136, 251<br />
Glavac, 83<br />
Glavace, 86, 133<br />
Glavi~urak, 92<br />
Glibodol, 81-82, 84<br />
Glibodolski Kri`, 82, 83<br />
Glina, 25, 40, 41, 58, 100, 101, 103-108, 111,<br />
112, 119, 120, 122, 168, 170, 206, 299, 300,<br />
311-312, 329, 348, 358<br />
Glinska Poljana, 101, 103, 206<br />
Glodina, 122<br />
Gluma~ka glavica, 94<br />
Gola Plje{ivica, 88, 255-256, 258<br />
Gole{, 71<br />
Golo Brdo, 315<br />
Golovro, 73<br />
Golubi}, 17, 72, 246, 248<br />
Golubi}ko suvo polje, 70<br />
Golubinci, 423<br />
Gomilica, 246<br />
Gora, 329<br />
Gora (selo), 104, 105<br />
Gora`de, 18<br />
Gorica, 68<br />
Gorjevac, 246, 247, 302<br />
Gornja Ba~uga, 106<br />
Gornja Bu~ica, 101<br />
Gornja Bukva, 71<br />
Gornja [umetlica, 341<br />
Gornje Meku{je, 97<br />
Gornje Vrhovine, 86<br />
Gornji Babin Potok, 86<br />
Gornji Baljci, 70<br />
Gornji Dobretin, 107<br />
Gornji Lapac, 78<br />
Gornji Poloj, 94, 96<br />
Gornji Skrad, 344<br />
Gornji Tr`i~, 92<br />
Gornji Vakuf, 188, 242<br />
Gornji @irovac, 106<br />
Gorski kotar, 61, 200, 201, 205<br />
Gospi}, 30, 37, 59, 60, 63, 76-78, 81, 82, 90, 95,<br />
99, 120, 134, 149, 188, 206, 286, 302, 321,<br />
322, 348<br />
434<br />
Gota, 248<br />
Graberje, 102, 105<br />
Grabe{ka visoravan, 248-249<br />
Grabe`, 43, 260, 263, 266, 281<br />
Grabno, 106<br />
Grabovac, 119, 300<br />
Grabovac Vojni}ki, 97<br />
Gra~ac, 10, 12, 13, 25, 68, 69, 74-78, 82, 85-87,<br />
133, 134, 160, 168, 170, 171, 206, 217, 348,<br />
371-373, 375<br />
Grad, 246<br />
Gradac, 91, 108, 206<br />
Gradac Mali, 108<br />
Gradina, 94, 246, 252, 254, 255, 263, 333-334,<br />
344<br />
Gradi{te, 206<br />
Grahovo, 16-20, 44, 47-49, 52, 54, 57, 60, 67-<br />
72, 151, 157-159, 171, 188, 229, 233, 239-<br />
241, 252, 260, 262, 273, 274, 292, 296, 305-<br />
306, 314, 315, 317-319, 367, 372, 373, 407<br />
Gre|ani, 340-342<br />
Grgi}, 372<br />
Grgin~i}i, 91<br />
Grijakovi}i, 344-346<br />
Grkovci, 46, 47, 254<br />
Grla, 315<br />
Grme~, 43, 159, 247, 248, 316<br />
Grmu{a, 247, 252<br />
Grmu{ani, 107, 108<br />
Groblje, 257<br />
Grubje{i}i, 92<br />
Gru` (Dubrovnik), 125<br />
Gubin, 271<br />
H<br />
Haag, 151<br />
Ha|er, 105<br />
Hajeti}, 107<br />
Hegi}a Glavica, 280<br />
Henrikovac, 127<br />
Hini}i, 83<br />
Hleb, 122<br />
Homolja~ki Klanac, 81, 83, 85, 86<br />
Homolja~ko polje, 81, 82, 83, 85
Homolje, 81<br />
Hotnja, 105<br />
Hrastin, 285<br />
Hrastovica, 206, 330<br />
Hrgar, 246, 247<br />
Hrvatska, 7-27, 30, 33-48, 50-52, 54-65, 67, 71-<br />
78, 83-91, 93-140, 144-151, 155, 156, 158,<br />
159, 161, 162, 164, 165, 167, 170, 172, 177-<br />
179, 184, 188, 194, 198, 199, 200, 201, 204,<br />
205, 208, 209, 211-213, 215-221, 224, 229,<br />
233-241, 248, 249, 260, 264, 265, 282, 285,<br />
286, 288, 289, 290, 293-296, 301, 303-305,<br />
308, 309, 316, 317, 319, 320, 339, 347, 350,<br />
358, 372, 375, 380-408, 412, 413, 414, 418,<br />
420<br />
Hrvatska Dubica, 105-107, 110, 115-118<br />
Hrvatska Kostajnica, 36, 100, 111, 115, 117,<br />
118, 122, 133, 168, 170, 206, 304, 347, 348<br />
<strong>Hrvatski</strong> ^unti}, 106, 206<br />
Husidi}i, 280<br />
Hvar, 125<br />
I<br />
Igla, 372<br />
Igman, 18<br />
Ilica (brdo), 317<br />
Imotski, 188<br />
Ivani} Grad, 96, 103, 119, 120<br />
Ivanjska, 107, 122, 266<br />
Ivine vodice, 76<br />
Ivkovi}i, 345<br />
Ivo{evi}i, 345<br />
Ivova glavica, 68<br />
Iza~i}, 241, 255, 256, 257, 263, 291<br />
J<br />
Jablanac, 341, 342<br />
Jabukovac, 106, 330-332<br />
Jadovi~ke uvale, 246<br />
Jadovik, 243<br />
Jadran, 37, 188<br />
Jajce, 68, 126, 319<br />
Jan~arska glava, 294<br />
Jan~ija glavica, 294<br />
Jan~iji vrh, 296<br />
Jankovac, 127<br />
Januzi, 106<br />
Jara~a, 255<br />
Jarmina, 285<br />
Jaruga, 254<br />
Jasenice, 67<br />
Jasenovac, 36, 110, 115-117, 159, 333, 341, 347<br />
Jasik, 255<br />
Javoranj, 310<br />
Javorov Vrh, 372<br />
Javorova Glava, 372<br />
Jela{a, 93<br />
Jelinjak, 280<br />
Jezerce, 256, 323<br />
Jezerine, 275<br />
Johovo, 96, 111<br />
Josipdol, 302, 321<br />
Jo{ani, 87<br />
Jugoslavija, 12, 16-22, 39-41, 45, 50, 51, 57, 75,<br />
125, 127, 139, 144,-150, 155, 158, 159,<br />
162-164, 167-175, 178, 179, 186, 188, 191,<br />
192, 196, 197, 209, 210, 215, 217-220, 224,<br />
227-288, 299, 321, 347, 390, 392, 393, 398,<br />
401, 415, 416, 419, 422<br />
K<br />
Kakma, 201<br />
Kaldrma, 319<br />
Kalu|er, 117<br />
Kamenak, 255, 256<br />
Kamenica, 255, 256<br />
Kameni~ki vrh, 252<br />
Kameniti vrh, 92<br />
Kamensko, 26, 97, 120, 135<br />
Kangrgino brdo, 85<br />
Kantarevac, 280<br />
Kapan, 316<br />
Kapela, 60, 82, 83, 206, 257, 302<br />
Karajlovi}i, 91<br />
Karin, 68, 73, 133<br />
Karlovac, 16, 30, 34, 37, 43, 59, 60-63, 77, 89-<br />
99, 109, 111, 119, 129, 135, 149, 206, 213,<br />
234, 241, 279, 303, 306, 343-344, 346, 348,<br />
411<br />
435
Ka{i}, 25, 306<br />
Ka{tel @egarski, 68, 73, 74<br />
Kauri}i, 101<br />
Kazanac, 272<br />
Kestenak, 92<br />
Kestenova~ka glavica, 316<br />
Kijevo, 67, 68, 70, 72<br />
Kik, 68<br />
Kistanje, 73<br />
Klanac, 83, 85, 86, 88, 133, 255<br />
Klenov Bok, 116<br />
Klenovac, 256, 258<br />
Klenovica, 85<br />
Klokot, 252, 255, 256, 263, 273<br />
Klopa~a, 275<br />
Klju~, 241<br />
Knezovljani, 108<br />
Knin, 10-17, 19-23, 25-27, 33, 36, 38, 39, 41,<br />
43, 46, 50-55, 57, 58, 65, 67-75, 77, 78, 82,<br />
83, 86, 89, 91, 92, 94, 95, 99, 101, 102, 107,<br />
110, 111, 115, 119, 120, 122, 127, 129, 132-<br />
134, 139, 144, 146, 147, 151, 155-160, 168-<br />
172, 174, 177-178, 182, 183, 185, 188, 189,<br />
195-198, 200, 201, 204, 205, 207, 208, 215-<br />
217, 219, 221-223, 226,-229, 233, 239-241,<br />
243-251, 259, 264, 267, 289, 290-293, 295-<br />
297, 299, 305, 308, 310, 314, 317-319, 342,<br />
343, 346,-348, 357-359, 361-363, 366-369,<br />
371, 374, 375, 400, 402, 404, 407, 408, 410,<br />
414<br />
Kninsko polje, 72<br />
Kobiljnjak, 266<br />
Kolabin Jarak, 108<br />
Kolari}, 97, 345<br />
Kolonija, 102<br />
Komadine, 95, 345<br />
Komarevo, 100, 102, 104, 105, 329<br />
Komora, 107<br />
Konjic, 43, 188<br />
Konjska glava, 68, 70, 83, 102<br />
Kopa~ki rit, 348<br />
Kopcije, 310<br />
Kopenhagen, 404<br />
Korana, 90, 91, 94, 97, 99, 111, 201, 344<br />
Koranski Breg, 344<br />
436<br />
Koransko Selo, 92<br />
Kor~ula, 125<br />
Kordun, 13, 14, 25, 38, 52, 60, 90, 91, 96, 97,<br />
99, 107, 111, 123, 133, 134, 138, 200, 201,<br />
204, 205, 295, 296, 313, 335, 337, 344, 346,<br />
347, 348, 362, 366, 368, 369, 373, 375, 415<br />
Kordunski Ljeskovac, 86<br />
Korenica, 13, 14, 45, 81-83, 85, 86, 122, 133,<br />
155, 157, 159, 160, 167, 168, 170, 171, 206,<br />
207, 261, 269, 312, 317, 348, 370, 371<br />
Koreni~ka Kapela, 60<br />
Kori~ina, 252, 271<br />
Kortina (vjerojatno Koritna), 285<br />
Kosa, 81, 83, 117, 245, 253, 280<br />
Kosi}i, 266<br />
Kosijer, 344<br />
Kosijersko Selo, 92, 96, 344<br />
Kosovo, 39, 401<br />
Kostenak, 307<br />
Ko{~ica, 372<br />
Kotarani, 108<br />
Kotorani, 122<br />
Kova~, 294<br />
Kozaperovica, 108<br />
Kozjak, 67, 68, 70-73, 75<br />
Kozline, 120, 344, 346<br />
Kozlinska Glava, 92<br />
Kozlinska glavica, 92, 94<br />
Krapje, 116<br />
Krbavsko polje, 81, 87<br />
Krf, 221<br />
Kri~ke, 341<br />
Kriva Glava, 83<br />
Krivodo, 247<br />
Kri`, 82, 97<br />
Krka, 68, 71, 305<br />
Krli}a vrh, 248<br />
Krnjak, 26, 58, 95, 97, 160, 337, 343, 344, 346<br />
Kr{lja, 275<br />
Kruge, 122<br />
Ku}i{ta, 246<br />
Kuk, 74<br />
Kuka~a, 306<br />
Kuki}i, 91
Kulen Vakuf, 43, 76, 78, 87, 88, 243, 244, 245,<br />
246, 247<br />
Kulina, 246<br />
Kupa, 90, 91, 93, 99, 101, 103, 200, 204, 206<br />
Kup~ina, 119<br />
Kupres, 19, 42, 43, 46, 126, 150, 188, 241, 245<br />
Kupre{ka visoravan, 242<br />
Kupre{ka vrata, 44, 46, 67, 242<br />
Kupre{ko polje, 126<br />
Kurepi, 95, 96<br />
Kurepi} glavica, 95<br />
Kurjevac, 94<br />
Kutina, 119, 348<br />
L<br />
Lacman, 306<br />
La|evci, 71<br />
Lasinja, 91, 98, 206<br />
Latasi, 91<br />
Lati}a brdo, 253<br />
Latin, 91<br />
Latkovi}, 93<br />
Letinac, 83<br />
Letovanci, 105<br />
Li~ine, 106<br />
Li~ka Jesenica, 81, 82, 84, 86<br />
Li~ka Kaldrma, 74, 120, 323<br />
Li~ki Osik, 81-85, 87, 206, 321, 323, 348<br />
Li~ki Ribnik, 76-77, 85<br />
Li~ki Ti{kovac, 322<br />
Li~ko Le{}e, 85<br />
Li~ko Petrovo Selo, 81, 82, 86, 87, 96, 122, 248,<br />
257, 258, 263, 275, 286, 299, 300, 302, 311,<br />
312<br />
Lika, 13, 38, 58, 60, 71, 72, 81, 85, 89, 111, 133,<br />
134, 139, 245, 296, 347, 366, 367, 375<br />
Lipe, 43<br />
Lipice, 82<br />
Lipovac, 50, 112<br />
Lisin, 68<br />
Lisina, 70, 83, 85<br />
Livanjsko polje, 15, 19, 23, 30, 46-49, 50, 51,<br />
54, 59, 68, 69, 74, 75, 125, 136, 150, 158,<br />
239, 240, 241, 251, 292, 294, 295, 296, 414<br />
Livno, 44, 46-48, 54, 150, 188, 242, 245, 251,<br />
273, 407, 414, 415<br />
Lohovo, 44<br />
Lohovska Brda, 43, 254<br />
Lukovska brda (vjerojatno Lohovska Brda), 246<br />
Lon~ari, 91<br />
London, 45, 233<br />
Loskunja, 345<br />
Lovinac, 76, 77, 85<br />
Loznica, 138<br />
Lu~ani, 344<br />
Lu~ko, 119<br />
Lukar, 73<br />
Luke, 315<br />
Luni}i, 70<br />
Lu{~ani, 104<br />
Lj<br />
Ljubina, 108<br />
Ljubovo, 81, 83-85, 348<br />
M<br />
Macut brdo, 345<br />
Ma~ja greda, 68<br />
Ma}e{i}i, 344<br />
Ma|ari, 100<br />
Ma|arska, 294, 347<br />
Magav~evac, 119<br />
Maglaj, 271, 294<br />
Mahovljani, 121<br />
Maja, 100, 101, 105, 106<br />
Majdan, 108<br />
Majevica, 18<br />
Majoru{a, 316<br />
Majski Trtnik, 106<br />
Makarova~a, 108<br />
Mala Ciperna, 116<br />
Mala Glina, 120<br />
Mala Kladu{a, 250<br />
Mala Promina, 73, 347<br />
Mala @uljina, 77<br />
Male Poljanice, 294, 296<br />
Mali Alan, 71, 76, 77<br />
437
Mali Bat, 293<br />
Mali Cilj, 293<br />
Mali Mra~aj, 372<br />
Mali Obljaj, 106<br />
Mali Orlovac, 46<br />
Mali Radi}, 246<br />
Mali Radi}i, 248<br />
Mali Sko~aj, 255, 256, 258, 266<br />
Mali Sokolac, 271<br />
Mali Strug, 115<br />
Mali [ator, 49, 294<br />
Mali}i, 344, 345, 346<br />
Malo Selo, 330, 332<br />
Mandi}i, 345, 372<br />
Mandika, 94<br />
Mandino Selo, 68<br />
Manita draga, 293<br />
Manja~a, 422<br />
Mar~inkovi} glavice, 344<br />
Marinbrod, 105, 120<br />
Marinci, 127, 285<br />
Marjani, 86<br />
Martin Brod, 73<br />
Martinovi}i, 94, 108<br />
Martin{}ak, 261<br />
Maslenica, 22, 188, 234, 241, 284, 359<br />
Mate{ko, 92, 94<br />
Matijevi}i, 108<br />
Maurovi}i, 94<br />
Mazin, 78, 86, 87, 275<br />
Medak, 76, 77, 82, 87, 206, 321<br />
Medari, 341<br />
Medeno brdo, 309<br />
Medeno polje, 120, 244<br />
Me|udra`je, 255-258<br />
Me|ustrugovi, 340<br />
Mehurovi}a glavica, 294<br />
Meljinovac, 255, 258<br />
Milinkovi}i, 92<br />
Milovanovi}i, 344<br />
Mio~inovi}i, 108, 330-332<br />
Miranje, 68, 71<br />
Miranje Gornje, 69<br />
Mirkovci, 201, 206<br />
438<br />
Mlada, 341<br />
Mlaka, 340, 341, 342<br />
Modri}i, 71<br />
Molunat, 125<br />
Morpola~a, 71<br />
Mose}, 347<br />
Mo{~enica, 101, 102, 120<br />
Mo{tanice, 108<br />
Mra~aj, 100, 103<br />
Mre`nica, 91, 92, 93, 94, 95, 99, 200, 204, 206<br />
Mre`ni~ki Brest, 91<br />
Mrkin breg, 247<br />
Mrkonji} Grad, 319, 422<br />
Mrzlo polje, 95<br />
Mu}, 16, 347<br />
Murgi}i, 83, 85<br />
Mu{i}i, 255, 256, 257<br />
Mu{kovac, 67, 68<br />
Mu{kovci, 67, 68, 73<br />
N<br />
Nadin, 68, 73<br />
Nadinski Vijenac, 69<br />
Naprte, 86<br />
Na{ice, 294<br />
Nebljusi, 122, 157, 254, 258<br />
Nebojan, 101, 120, 302<br />
Neretva, 18, 188<br />
Nijemci, 206<br />
Nik{i}, 84, 85<br />
Nos, 40, 315<br />
Nova Gradi{ka, 48, 116-117, 206, 285, 294,<br />
340-341, 348<br />
Novi Grad, 183, 271<br />
Novi Li~ki Osik, 82-85<br />
Novigrad, 68<br />
Novo Selo, 102 (vjerojatno Novo Selo Glinsko)<br />
Novo Selo Glinsko, 103, 105<br />
Novoselci, 101, 103<br />
Novoselija, 84, 85<br />
Novska, 48, 59, 115-118, 128, 206, 348<br />
Nugla{ica, 46, 47, 254, 294<br />
Nu{i}i, 255<br />
Nu{tar, 127
Nj<br />
Njema~ka, 212, 249, 296<br />
O<br />
Oblaj, 251 (vjerojatno Obljaj)<br />
Obljaj, 59, 85, 100, 101, 107, 250<br />
Obljajac, 90<br />
Obrovac, 10, 12, 13, 26, 68, 69, 71, 73-76, 133,<br />
160, 168, 170, 171, 289, 347, 348, 361, 375<br />
Obu}ine, 82<br />
O~estovo, 72<br />
Ograci, 372<br />
Ogulin, 34, 62, 82, 90-92, 94, 95-97, 131-133,<br />
206, 286, 304, 306, 321, 348<br />
Oki}, 345<br />
Oklaj, 68, 73, 347<br />
Oku~ani, 46, 48, 50, 119, 160, 206, 338-342,<br />
348, 358<br />
Okuka, 256<br />
Opaljenica, 260<br />
Orahova, 115, 116<br />
Orahovo polje, 115<br />
Oraovac, 310<br />
Ora{ac, 43, 243, 245, 255<br />
Ora{ec (vjerojatno Ora{ac), 245<br />
Ora{je, 19, 206<br />
Ore{~ani, 92<br />
Ore{ko, 92<br />
Orlovac, 46<br />
Orlova~a, 306<br />
Osijek, 30, 37, 41, 59, 60, 63, 115, 124, 127,<br />
128, 136, 147, 149, 206, 213, 285, 295, 302,<br />
303, 309, 348<br />
Osmagino brdo, 82<br />
Ostravica (vjerojatno Ostrovica), 244<br />
Ostrovica, 85<br />
Ostro`ac, 263<br />
O{~enica, 76<br />
O{trelj, 157, 158, 268, 282, 290, 292<br />
Oto~ac, 82, 84, 119, 206, 302, 304, 321, 348<br />
Otok, 206, 250, 254<br />
Otri}, 12, 13, 60, 74, 78, 375<br />
P<br />
Pa|ene, 72, 151<br />
Pa|evi, 245<br />
Paklenica, 50, 341<br />
Pakovo Selo, 285, 309<br />
Pakrac, 48, 160, 168, 190, 285-342, 348<br />
Pale, 13, 22, 41, 191-193, 196, 209, 219<br />
Paljuv, 71<br />
Panjani, 101, 106<br />
Panjci, 256<br />
Papari, 255, 256<br />
Par~i}, 69, 71<br />
Pariz, 233<br />
Pa{in Potok, 97<br />
Pavlovac (brdo), 81<br />
Pecki, 104<br />
Pe}ani, 87<br />
Pe}ica, 73<br />
Pe}igrad, 263, 280, 302<br />
Pe}ingrad (vjerojatno Pe}igrad), 303<br />
Pelje{ac, 125<br />
Peni}i, 344<br />
Perjasica, 91, 92, 94<br />
Peru~a, 22, 68, 70, 188<br />
Peru{i~ka Kosa, 81<br />
Peru{i}, 82, 83, 206, 285, 302, 321<br />
Peru{i}a Kosa, 83<br />
Pe{ina Luka, 86<br />
Petrinja, 16, 22, 58, 100-108, 110, 112, 119,<br />
122, 131, 133, 134, 146, 151, 158, 159, 168,<br />
170, 206, 217, 245, 283, 284, 303-304, 307,<br />
328-332, 348, 358, 411<br />
Petrinjca, 103<br />
Petrova gora, 25, 91, 108, 109, 157, 200, 201,<br />
204, 205, 207, 265, 269, 415<br />
Petrovac, 44, 51, 72, 86, 120, 157, 158, 207,<br />
242, 244, 245, 250, 268, 282, 290, 292, 319,<br />
422<br />
Petrovo Polje, 347<br />
Peulje, 296<br />
Pilipovi}i, 88<br />
Piljino vrelo, 345<br />
Pitoma kosa, 46<br />
Pjev~evo Brdo, 275<br />
439
Pla{~anska dolina, 94, 95<br />
Pla{ki, 77, 82, 90-94, 206, 304, 306, 321-323,<br />
348, 366, 371<br />
Plav~a Draga, 92-95<br />
Plazikura, 280<br />
Plesmo, 115<br />
Pleso (Velika Gorica), 119<br />
Plitvice, 95, 96, 111, 122, 191, 300, 304, 312,<br />
348<br />
Plitvi~ka Jezera, 82, 84, 91, 155, 191<br />
Plitvi~ki Ljeskovac, 86<br />
Plje{evica, 255, 256, 286, 291, 294, 306, 316,<br />
347<br />
Plje{ivica, 36, 52, 81, 86, 88, 89, 123, 159, 241,<br />
247, 249, 316<br />
Pocrni}, 302<br />
Po~itelj, 81<br />
Podgradak, 83<br />
Podkapela, 83<br />
Podovi, 84<br />
Podrijevci, 93<br />
Podrljevac, 345<br />
Podzvizd, 280<br />
Pogledi}, 345<br />
Pokupsko, 101, 103<br />
Pola~a, 68, 72<br />
Poli~nik, 68, 73<br />
Poloj, 91, 94, 96, 97<br />
Ponorac, 344, 346<br />
Popova~a, 104<br />
Popovi} Brdo, 97<br />
Posavski Podgajci, 206<br />
Potkosa, 71<br />
Po`ega, 119<br />
Predore, 116<br />
Prekopa, 105<br />
Pribilovi} brdo, 284<br />
Pridraga, 71<br />
Prijeboj, 81, 82, 86, 87, 96<br />
Prijedor, 10, 120, 155, 179, 180, 183, 241, 296,<br />
422<br />
Primi{lje, 90-92, 94-97, 99<br />
Pristeg, 68, 327, 328<br />
Pritoci, 281<br />
Prito~ki Grabe`, 260<br />
440<br />
Pritoka, 206, 248, 264<br />
Privilica, 263, 268<br />
Privlaka, 206<br />
Prkos, 68<br />
Prnjavor, 255<br />
Prnjavor ^unti}ki, 106<br />
Prodani}, 92<br />
Prokresa, 280<br />
Provo, 251<br />
Prozor, 44, 242<br />
Pr{ine uvale, 254, 255, 256, 286<br />
Pr`ina, 306, 309, 310<br />
Pr`ine, 47, 294<br />
Pula, 119<br />
R<br />
Ra~i}, 254<br />
Radaci, 245<br />
Radijevci, 72<br />
Radonja Luke, 106<br />
Ra|enovci, 341<br />
Raji}, 341, 342<br />
Rajnovac, 280<br />
Rakovica, 86, 95, 98, 111, 122, 206, 304, 306<br />
Raletina, 94<br />
Rape, 345<br />
Ra{tele, 60, 81, 86, 123, 248, 250, 251, 275, 302<br />
Ra{tevi}, 68<br />
Rausovac, 117, 118<br />
Rau{ovac (vjerojatno Rausovac), 118<br />
Ravidjenica, 92<br />
Ravno, 240<br />
Razdolje, 46<br />
Razvale, 68, 372<br />
Razvale Oti{i}ke, 68, 372<br />
Ra`ovljeva glavica, 69<br />
Re~ica, 91<br />
Reki}, 52<br />
Resanova, 159, 317<br />
Resanovci, 317, 319<br />
Ribnik, 302<br />
Ri~ica, 77<br />
Rim, 45
Ripa~, 43, 44, 245-247, 249, 250, 255, 263, 264,<br />
302, 322<br />
Ripa~ka Glava, 273<br />
Ripa~ki klanac, 247<br />
Risovac, 70<br />
Risti}, 339<br />
Rodi}a ple}ina, 74<br />
Rogolji, 339, 342<br />
Rogoljica, 339, 341<br />
Rosulja, 117, 118<br />
Rosulje, 106, 107, 115<br />
Rovanjska, 74<br />
Ru~a dol, 256<br />
Rudaci, 245<br />
Rudopolje, 86, 323<br />
Rujani, 46, 239, 251<br />
Rujevac, 108<br />
Rujnica, 84, 85<br />
Ru`ica, 250<br />
Ru`ica Brdo, 250<br />
Ru`i}a dol, 257<br />
S<br />
Sabljaki, 94<br />
Saborsko, 77, 81, 84, 90, 92<br />
Sadikovac, 248<br />
Sadilovac, 81<br />
Sajkovi}, 46, 47, 68, 69, 70, 74, 271, 272<br />
Sajkovi}i, 254<br />
Samar, 255, 271<br />
Sarajevo, 18, 33, 34, 40, 43, 54, 146, 147, 150,<br />
191, 198, 268<br />
Sava, 48, 59, 101, 115, 116, 118, 206, 250, 294,<br />
335, 337, 341, 366, 422<br />
Savi}a glava, 248<br />
Savina glavica, 88<br />
Sejdinova kosa, 253, 280<br />
Sekuli} poljana, 92<br />
Sekuli} vr{ak, 92<br />
Seli{ta, 84, 93<br />
Seli{te, 81, 90, 105, 106, 118<br />
Seli{te Dre`ni~ko, 81, 90<br />
Seli{te Kostajni~ko, 105, 106, 118<br />
Serdar, 85<br />
Serdari, 83<br />
Serezi{te, 275<br />
Sesvete, 68<br />
Si~a, 91<br />
Simi}a brdo, 92<br />
Sinac, 83<br />
Sinu{a, 315<br />
Sinj, 46, 67-70, 72, 119, 120, 207, 347<br />
Sisak, 100, 101, 103, 109, 110, 112, 119, 120,<br />
134, 135, 148, 170, 330, 348, 411<br />
Siveri}, 73<br />
Sje~evice, 85<br />
Skadimovci, 271<br />
Skakavac, 91, 98<br />
Sko~aj, 255, 257<br />
Sko~ajska draga, 256<br />
Skokovi, 253<br />
Skrad, 94, 111<br />
Skradska gora, 92, 344<br />
Slana, 101, 103<br />
Slatina, 102<br />
Slavonija, 17-21, 30, 36, 38, 40, 46, 48, 50-52,<br />
55, 59, 60, 61, 131, 136, 139, 145, 150, 156,<br />
160, 200, 201, 203, 204, 205, 213, 216-221,<br />
224, 225, 227, 286, 291, 294, 295, 297, 310,<br />
334, 338-340, 342, 347, 348, 358, 359, 362,<br />
368, 369, 379, 380, 381, 388, 402, 407, 408,<br />
411, 413, 417, 420, 422, 423<br />
Slavonski Brod, 150, 167, 303<br />
Slavsko Polje, 98<br />
Slovenija, 170, 201, 235<br />
Slovinci, 103, 104, 106, 118<br />
Slunj, 34, 43, 46, 77, 84, 91, 92, 94-99, 101,<br />
120, 122, 133, 206, 217, 248, 286, 297, 304,<br />
306, 307, 313, 337, 348, 414<br />
Slunjska brda, 93<br />
Smil~i}, 71, 73<br />
Smilj~i}, 68<br />
Smrdelji, 73<br />
Snjevita glava, 88<br />
So~anica, 108<br />
Sokolac, 255, 271<br />
Solun, 221<br />
Spasin vrh, 256<br />
Spasovo, 44, 244, 245, 247, 322<br />
441
Split, 22, 30, 37, 46-49, 51, 54, 55, 59, 60, 63,<br />
65, 67-78, 87, 125, 130, 134, 147, 149, 151,<br />
160, 213, 251, 285, 371, 372<br />
Srb, 10, 13, 14, 26, 71, 72, 73, 74, 78, 120, 134,<br />
151, 160, 349, 375<br />
Srbija, 7, 9, 10, 12, 13, 15, 18, 20, 21, 39, 41, 42,<br />
52, 57, 138, 139, 150, 155, 156, 165, 167-<br />
170, 177, 180, 185, 190-198, 210, 212, 216-<br />
220, 224, 229, 233, 285, 287, 288, 295, 313,<br />
347, 373, 400, 402, 407, 410, 411, 413, 414,<br />
415, 416, 419, 421, 422, 423<br />
Srbobran, 319<br />
Srebrenica, 18, 19, 20, 52, 60, 144, 241, 318,<br />
405, 406<br />
Srijem, 21, 36, 40, 50, 145, 150, 201, 203, 205,<br />
213, 224, 347, 348, 362, 368, 369, 388, 417<br />
Stani}i, 83<br />
Stani{ta, 345<br />
Stankovac, 101<br />
Stara Gradi{ka, 340, 341<br />
Staretina, 46, 47<br />
Stari Budak, 84<br />
Stari Farka{i}, 101, 206<br />
Staro Selo kod Vrginmosta, 43<br />
Staza, 103<br />
Steana, 243<br />
Stipanov Gri~, 83<br />
Stolice, 18<br />
Stra{nik, 102<br />
Stra`benica, 105<br />
Stremen, 104<br />
Strmac, 315<br />
Strmen, 103, 104<br />
Strmica, 51, 57, 72, 160, 229, 317, 319, 366,<br />
367<br />
Strug, 115, 341<br />
Strunje, 70<br />
Studenci, 88<br />
Suhovare, 68<br />
Sunja, 36, 58, 100, 101, 103-106, 115, 117, 133,<br />
206, 304, 347<br />
Sunja (rijeka), 104<br />
Su{ije, 115<br />
Suvi Vrh, 372<br />
Sveti Bartul, 71<br />
442<br />
Sveti Rok, 71, 76, 77<br />
Sveto Brdo, 76, 322<br />
Svilaj, 68, 70<br />
Svra~ica, 107<br />
Svra~kovo Selo, 81, 85<br />
[<br />
[abi}i, 266<br />
[amarica, 108, 120, 206, 250, 296, 330-332<br />
[anja, 104<br />
[a{, 103, 117, 118, 169<br />
[ator, 294<br />
[ator planina, 48, 49, 158, 293, 294, 296<br />
[atorsko jezero, 315<br />
[aule, 346<br />
[}ulac, 92<br />
[evina Poljana, 322<br />
[ibenik, 17, 61, 67-72, 207, 347<br />
[ibine, 107<br />
[id, 124<br />
[imi}a brdo, 307<br />
[ipan, 125<br />
[ipovo, 126, 241<br />
[iroka Kula, 83, 85<br />
[iroka Rijeka, 282<br />
[i{inec, 101<br />
[i{ke, 255, 258<br />
[kabrnja, 36, 73, 240, 306, 347<br />
[kare, 55, 85, 86<br />
[ka{in vrh, 46<br />
[kipine, 256<br />
[opot, 69<br />
[tedra, 315<br />
[titor (vjerojatno [titar), 206<br />
[turli}, 304<br />
[uica, 44<br />
[ujica, 242 (vjerojatno [uica)<br />
[uplji Kamen, 118<br />
T<br />
Tadi} Kosa, 117<br />
Talijanov vrh, 46<br />
Tanac, 116
Tarkovac, 247<br />
Tavanak, 46<br />
Tesli}, 43<br />
Tihotina, 247, 260<br />
Timarci, 106<br />
Tiskanovac, 319<br />
Tisov vrh, 255<br />
Ti{kovac, 36, 322, 347<br />
Ti{kovci, 73, 317<br />
Toboli}, 94<br />
To~ak, 245<br />
To~ila, 46<br />
Todorovo, 253, 280<br />
Todorovska Slapnica, 253<br />
Tomislavgrad, 44, 46, 67, 68, 125, 188, 242,<br />
245, 246<br />
Topa{evi}i, 346<br />
Topusko, 25, 50, 95, 96, 101, 111, 112, 140, 311<br />
Travnik, 18<br />
Trebinje, 188<br />
Treskavica, 18<br />
Trgovi, 108<br />
Trnakovac, 341, 342<br />
Trnavac, 83, 86<br />
Trntor, 92<br />
Troglav, 46<br />
Trpinja, 124<br />
Trtice, 86<br />
Trupinjak, 344<br />
Tr`ac, 52<br />
Tr`a~ka Ra{tela, 60, 81, 86, 96, 123, 275, 302<br />
Tr`i}, 111<br />
Tu~ine, 315<br />
Tulove grede, 71, 76<br />
Turanj, 43, 90, 93, 94, 97<br />
Turjanski, 83, 85<br />
Turjansko polje, 85<br />
Tu{ilovi}, 93, 97, 160, 343, 345<br />
Tu{ilovi}ki Cerovac, 160, 343<br />
Tuzla, 18<br />
Tvr|avice, 309<br />
U<br />
Udbina, 21, 45, 77, 78, 82, 84, 85, 87, 88, 119,<br />
120, 121, 133, 206-208, 235, 249, 250, 289,<br />
296, 305, 348, 373<br />
Ugljan, 125<br />
Umeti}, 106<br />
Una, 18, 43, 44, 58, 73, 88, 100, 101, 105-111,<br />
115, 117, 118, 122, 123, 133, 134, 140, 168,<br />
170, 243, 244, 245-249, 251, 253, 255, 263,<br />
266, 271, 304, 305, 334<br />
Uni{ki doci, 67, 70<br />
Uni{te, 48, 67, 68, 70, 285, 309, 372<br />
Urija, 84, 85<br />
Uskoci, 340, 341<br />
U{tica, 116, 118, 334<br />
Utinje, 345<br />
Utolica, 118<br />
Uzel~eva Glavica, 252<br />
V<br />
Va~ani, 73<br />
Vaganac, 86, 255<br />
Vakuf, 43, 44, 76, 78, 87, 244, 247<br />
Valtura, 119<br />
Vanji}i, 107, 108<br />
Vara`din, 93<br />
Varmansko selo, 316<br />
Varo{ina, 84<br />
Vedro polje, 250, 251, 256<br />
Vedro Polje, 36, 101, 103, 104, 255, 257, 347<br />
Velebit, 60, 61, 67, 69, 71, 76-78, 82, 85, 89,<br />
133, 206, 207, 294, 322, 347, 361<br />
Velika brda, 120<br />
Velika Kladu{a, 43, 44, 53, 99, 248, 250-253,<br />
263, 280, 336, 348<br />
Velika Privija, 293<br />
Velika Promina, 73<br />
Velika @uljina, 77<br />
Veliki Cilj, 293<br />
Veliki Humac, 92<br />
Veliki Kik, 68<br />
Veliki Lisac, 82<br />
Veliki Mra~aj, 372<br />
Veliki Obljaj, 85, 106<br />
443
Veliki Pi{tenik, 90<br />
Veliki Radi}, 316<br />
Veliki Sko~aj, 255-257<br />
Veliki Sokolac, 271<br />
Veliki [u{njar, 106, 108<br />
Veliko brdo, 345<br />
Velimirovi}i, 344<br />
Veljane, 69<br />
Veljun, 91, 96, 97<br />
Vera, 92<br />
Vetilja~a, 344<br />
Vidica, 245<br />
Vidov vr{ak, 316<br />
Vidu{evac, 101, 111<br />
Vijenac, 69<br />
Viki}i, 255<br />
Vilusi, 104<br />
Vinali}, 68<br />
Vinica, 250<br />
Vinkovci, 206, 213, 348<br />
Vinterinci, 69<br />
Vis, 293<br />
Visibaba, 70, 273<br />
Viso~ica, 322<br />
Visoka glava, 122<br />
Visoka glavica, 316<br />
Vi{njica, 116<br />
Vitorog (planina), 67, 68<br />
Vje{ti}a gora, 68, 70, 294<br />
Vlahovi}, 106<br />
Vla{i}, 18, 43, 146<br />
Vodenica, 256, 258<br />
Vodice, 201<br />
Vojni}, 90, 91, 96-99, 106, 111, 133, 138, 159,<br />
168, 170, 206, 244, 264, 320, 321, 334-337,<br />
343, 344, 348<br />
Vojvodina, 39, 224, 422, 423<br />
Volinja, 101, 310<br />
Vrana, 68<br />
Vratnik (prijevoj), 106, 108, 128<br />
Vrba, 67, 68, 126<br />
Vrba selo kod Glamo~a, 67, 68, 126<br />
Vrbas, 43, 422<br />
Vrbica, 252, 271<br />
444<br />
Vrbina, 271<br />
Vrbnik, 68, 73<br />
Vr~evo, 69<br />
Vrela, 86, 95<br />
Vrelo, 95, 258, 345<br />
Vrelo Mre`nice, 93-95<br />
Vrelo Utinje, 345<br />
Vrginmost, 43, 91, 98, 106, 111, 119, 133, 159,<br />
168, 170, 206, 334, 335-337, 348<br />
Vrh [ale, 306<br />
Vrhovine, 82, 83, 85, 86, 159, 206, 318, 348<br />
Vrlika, 69, 72, 73, 207, 306, 347<br />
Vrnogra~, 251, 280, 286, 294<br />
Vrpolje, 72, 348<br />
Vrto~e, 43, 44, 244, 246, 247<br />
Vu~ijak, 256<br />
Vu~jak, 102<br />
Vuja{kovi}i, 344<br />
Vujatovo brdo, 84<br />
Vukmani}, 91, 97<br />
Vukovar, 127, 140, 150, 206, 240, 348<br />
Vuk{i}, 68, 69, 71<br />
W<br />
Washington, 15, 54, 77, 146, 232, 233, 236-238,<br />
240, 400<br />
Z<br />
Zadar, 17, 41, 49, 67-73, 130, 207, 213, 347<br />
Zagorje, 97, 344<br />
Zagreb, 1, 2, 9, 14, 17, 20, 22, 23, 25-27, 30, 33,<br />
36, 37, 39, 40, 41, 43, 48, 50, 53-56, 58-60,<br />
63, 81, 90, 96, 99, 100-119, 131, 132, 134,<br />
135, 137, 138, 140, 146, 147, 149, 150, 151,<br />
157-159, 167, 179, 213, 236, 240, 259, 262,<br />
264, 294, 301, 303, 308, 316, 373, 401, 403,<br />
409, 412, 420<br />
Zalu`nica, 83, 84, 302<br />
Zastinje, 93<br />
Zavalje, 255-258<br />
Zbjegova~ki vrh, 246<br />
Zbori{ta, 306<br />
Ze~ja Varo{, 95<br />
Zelena dolina, 330, 331
Zeleno brdo, 46<br />
Zemunik, 22, 119<br />
Zemunik Gornji, 71, 73<br />
Zloselo, 44, 242<br />
Zrinska gora, 100, 106, 108, 109, 250<br />
Zubar, 84<br />
Zve~eva, 294<br />
Zverinjac, 254, 275<br />
Zvjerinac, 73<br />
@<br />
@a`vi}, 68, 72<br />
@egar, 250, 255-257, 266<br />
@eljava, 123, 244, 255, 256, 258, 275, 30<br />
@eljezno Polje, 257<br />
@eneva, 55, 235, 239, 241, 373, 409<br />
@epa, 18, 19, 318, 405<br />
@irovac, 59, 100, 105-108, 122, 123<br />
@irovec, 120<br />
@itni}, 68, 285<br />
@ivaja, 117, 118<br />
@ivkovi} Kosa, 320<br />
@rvanj, 271, 296<br />
@upanja, 124, 201, 206, 303<br />
@upi}, 101, 104<br />
@upi} brdo, 102, 103<br />
445