INFO_02b j.qxd - Bosnalijek dd

More documents

Recommendations

Info

Savjetovanje Nedostaju nam referalne institucije koje bi uvezivale sve aktivnosti u vezi sa lijekom i propisivale {ta je ~iji posao Prof.dr Irfan Zuli}, direktor Instituta za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu: - Pri~a o lijekovima uvijek je po~injala sa dva zahtjeva, da budu efikasni i sigurni. Nakon nekih mojih uvida u doga|anja u posljednje vrijeme u sferi lijekova, ja bih to obrnuo. Jer, desila se prava provala generi~kih lijekova, a s tim i ne{to {to se naziva napast, violencija lijekova. U toj enormnoj produkciji doga|a se da se u lijekovima na|e premalo, ili {to je jo{ gore, previ{e osnovne supstance, zna~i ne onoliko koliko je propisano. Ne moè svako proizvoditi lijekove, to je ozbiljan posao, to mogu samo ozbiljne firme koje, da tako kaèm, imaju posadu koja je to u stanju napraviti, koja je u stanju provjeriti kvalitetu svake supstance pa tek onda je uklju~iti u proizvodni proces lijeka. Dakle, u dana{njim uvjetima lijek prvo mora biti siguran, proizveden i kontroliran po propisima, a tek potom }emo govoriti o njegovoj efikasnosti, rizicima primjene i korisnosti te primjene. U ime Komisije za lijekove mogu re}i da, upravo imaju}i u vidu sve naprijed re~eno, kod registracije traìmo mnogo vi{e kad su u pitanju generici, nego u slu~ajevima kad se nude “svoji” lijekovi. Zakon o lijekovima imamo, ali treba najmanje dvadesetak pravilnika koji prate taj zakon. Ko }e ih pripremiti, ako ne svi mi koji smo ovdje. Nemamo prave inspekcije u prometu lijekova, {to nam izuzetno nedostaje, one inspekcije u toku. Doga|alo se, zbog toga {to to ne funkcioni{e na pravi na- ~in, niz propusta, {to je nedopustivo. Nedostaju nam referalne institucije koje bi te i sve druge aktivnosti u vezi sa lijekom uvezivale i popisivale {ta je ~iji posao. Ne mogu se istim poslom i na isto kvalitetan na~in baviti ustanove sa 50 godina iskustva, sa dvadeset profesora i asistenata i ona recimo koja ima jednog honorarnog docenta i koja je osnovana ju~e, da tako kaèm. Mora se znati kome treba dati pravo da bude ne{to, a ako toga nema onda imamo nered, onda imamo multipliciranje funkcija neuporedivog nivoa kvaliteta. Farmaceut treba i da educira korisnika lijeka Prof.dr Sabira Hadòvi}, dekan Farmaceutkog fakulteta, u svojstvu predsjednika Dru{tva farmaceuta BiH: -Federacija nacionalnih farmaceutskih dru{tava u Evropi osnovana je 1992.godine pod nazivom “Europharm forum” s ciljem da prati i studira razvoj farmaceutske struke. Njihova istraìvanja su pokazala da farmaceut kao zdravstveni radnik moè mogo da doprinese pobolj{anju zdravlja stanovni{tva. Na 46.sjednici Svjetske zdravstvene organizacije odrànoj u Kopenhagenu 1996.godine na temu “Apotekarstvo, sada{nji razvoj i budu}i izazov” donesen je cijeli niz zaklju~aka koji ukazuju na ulogu farmaceuta u promociji zdravlja, prevenciji bolesti i lije~enju. Ovi novi pogledi razvili su novu oblast farmacije, socijalnu farmaciju, kroz instituciju porodi~ni farmaceut. Farmaceut ne samo da treba da izdaje lijek ili ga pravi, ve} i da informi{e i educira korisnike lijekova. Pacijent ne treba znati smo kad treba uzeti lijek ve} i razumjeti rizike neuzimanja i prednosti uzimanja lijeka. Zato je neophodno da se u programe edukacije farmaceuta uklju~i klini~ka farmakologija sa terapijom, socijalna farmacija, ekonomija koji }e ih usmjeravati da na pravi na~in promoviraju zdravlje i preveniraju bolesti. I jo{ ne{to, Federacija BiH prihvatila je raniji Zakon o prometu lijekova kojim je ta~no regulirano kada se i pod kojim uslovima neki lijek moè staviti u promet. Da se pridràvamo njegovih odredbi ne bi se de{avalo ono {to se de{ava, da je u prometu lijek koji nije ispo{tovao sve te norme. Treba nam i kvalitetna slu`ba za kontrolu lijekova, ali ne na nivou entiteta ili na jo{ nièm nivou, ve} na nivou BiH. Moramo zaustaviti razgradnju sistema zdravstvene za{tite, zapravo u~initi ga jedinstvenim. To i svijet od nas traì, a to bi morao biti i na{ interes. Deponije otrova Prof.dr Mustafa Imamovi}, redovni profesor univerziteta u Zenici: - U Ekonomistu je nedavno objavljena procjena da je od ukupno doniranih 38.000 tona lijekova ispravno bilo samo oko 20% ili 7.000 tona ili 80% bilo je za deponiju. Dakle, stanovni{tvu u deset kantona u Federaciji, te u RS prijeti opasnost od oko 30 hiljada tona otrova deponovanog u lijekovima. Podjednako je ugroèn svaki kanton. Oteàvaju}e je {to BiH nema adekvatne pe}i za uni{tavanje tih lijekova, a niti mogu}nosti da ih ponovo transportuje u mjesta kojih su stigli. Imam podatak da uni{tavanje 1 tone takvih lijekova ko{ta ~ak i do 50.000 DEM. Moramo ne{to poduzeti. Mi koji se bavimo ovom problematikom dobili smo prije 2 godine zahtjev ANU BiH da kao prilog procesima revitalizacije i razvoja BiH ponudimo strategiju za{tite okoline. To smo uradili. AMV (Alternativno Ministarsko vije}e) je ponovo pokrenulo taj problem sa stanovi{ta odrìvog razvoja koji moramo prihvatiti ako èlimo u Evropu. Ova studija je u toku izrade, vrlo ozbiljno se pristupilo poslu. Dostavi}emo je Ministarskom vije}u, zatim Ministarstvu za prostorno ure|enje i okoli{ i Ministarstvu zdravstva, a Vas sve molim da se aktivno uklju~ite u raspravu o Zakonu o za{titi ~ovjekove okoline, da ovu prolematiku na najbolji na~in reguli{emo, na nivou BiH, zakoni koji se donose u ovoj oblasti na nivou entiteta nisu dovoljni. Obzirom da je tema skupa lijekovi, nisam govorio o drugim ekolo{kim problemima. Re}i }u jo{ da BiH prijeti da ostane i bez vode, jer samo na podru~ju Federacije radi 650 pilana, a prema informacijama koje imamo iz RS, tamo je stanje jo{ gore. Gubitkom {uma BiH bi prakti~no izgubila i vodu, dakle resurs koji je izuzetno vaàn kad je u pitanju zdravlje. Ja se nadam da }emo mi ipak i od ovog trenutka imati ozbiljniji pristup ekoproblematici. Nelegalna ponuda lijekova zahtjeva hitnu akciju nadle`nih Senad Dizdarevi}, direktor marketinga veledrogerije Zefarm iz Zenice: - Ovdje smo ve} ~uli da je Zakon o stavljanju lijekova u promet biv{e dràve prakti~no preuzet 1992.godine i time je postao vaè}i zakon na podru~ju BiH. Okolnosti su me|utim gotovo potpuno izmjenjene, dru{tvene, politi~ke, pravne, ekonomske i druge, po~ev od ~injenice da je BiH postala samostalna dràva. Zakon u pravnom smislu tek ograni~eno djeluje, a postojanje odre|enih pravnih praznina doprnjelo je stvaranju prili~nog nereda na trì{tu lijekovima, dovelo do pojave crnih kanala distribucije, {verca i svega onoga {to ide s tim.
Moè se vrlo argumentovano govoriti i o odsustvu profesionalne etike. Previ- {e se prostora otvorilo ljudima koji su do{li u ovu bran{u u namjeri da se za kratko vrijeme obogate, a ne da rade po{teno i tako stvaraju ambijent za generacije koje }e tek do}i. Nelegalna ponuda lijekova postaje elemenat konkurentnosti. Lijekovi koji su nekad bili registrovani na ovom trì- {tu, ~ija je registracija istekla, ko zna kakvim putevima su opet ovdje. Zapravo ima drogerija koje su pristale da vr{e takvu nelegalnu distribuciju, ali i {efova apoteka koji zahtjevaju ba{ te lijekove. I kad im kaète da taj program nemate, jer ga ne moète legalno uvesti, onda Vam kaù da ima drugih koji to mogu. Istovremeno, prometom lijekova se bave firme koje uop}e nisu registrovane za taj posao, zapravo granapi koji su produèna ruka nekih veledrogerija sa drugih prostora. Ove stvari su manje vi{e poznate, ali nema akcije da se stanje izmjeni. Moè se govoriti o potencijalnom ugroàvanju zdravlja stanovni{tva nabavkama neispitanih lijekova, pa i otvaranju prostora za subverzivno djelovanje itd. Na pijaci moète kupiti andola, kafetina i drugih lijekova koliko ho}ete. Stvara se trajno nestabilno trì{te zbog nemogu}nosti lojalnih prometnika da prate nelojalne. U ovom poslu jedan od elemenata konkurentnosti je cijena, a cijena u koju nisu uklju~ene da`bine prema dràvi, UMJESTO ZAKLJU^KA Cilj savjetovanja bio je da podsjeti na probleme u zdravstvu u cjelini i upozori javnost, prije ostalih sve faktore koji uti~u na politiku zdravstvene za{tite, da stanje u ovoj oblasti zahtjeva hitne promjene. Najprije je ukazano na ~injenicu da je Dejtonskim sporazumom zdravstvena za{tita data u nadle`nost entiteta i kantona. Takvih primjera u svijetu nema. To je imalo za posljedicu da su prava i obaveze iz ove oblasti regulisana u ~ak 38 razli~itih akata. Od toga 14 ustava po~ev od dràvnog, entitetskih, kantonalnih. To je proizvelo pravu zbrku, konfuziju, {umu nerje{enih problema. Krajem '97. usvojen je Zakon o zdravstvenoj za{titi, ali se jo{ nisu osigurali uslovi da se on primjenjuje. Rje{enje je u stvaranju, o~uvanju zajedni~kih interesa zemlje u ovoj oblasti, {to, kad je BiH u pitanju i svijet èli, a integriraju}i faktor u svakoj zemlji pored ostalih su i esencijalne potrebe u zdravstvenoj za{titi. Bosna i Hercegovina kao ~lanica Svjetske zdravstvene organizacije u obavezi je da primjenjuje najmanje 20 me|unarodnih dokumenata u oblasti zdravstva, me|u kojima je carina, porez itd. svakako je nià. Sve ovo se de{ava bez ikakve dru{tvene kontrole i taj proces moramo {to prije zaustaviti. Neophodno je dalje izgra|ivati institucije dràve BiH i F BiH, radi stvaranja adekvatnog pravnog ambijenta posebno kroz ja~anje inspekcijskih i carinskih organa. Rigoroznija pravila prometovanja omogu~ila bi samo ozbiljnim subjektima bavljenje ovim poslom. Bilo bi neophodno u Privrednoj komori BiH imati udruènja ovih prometnika, tu uklju- ~ujem i proizvo|a~e svakako. Situacija je takva da probleme ne bi smjeli vi{e samo konstatovati, nego hitno i zajedni~ki djelovati da ih prevazi|emo. Jedni drugima moèmo pomo}i Nikola Felak, direktor Belupa iz Koprivnice: - Po~a{}en sam {to sam pozvan na ovo savjetovanje od na{eg dragog, poslovnog i intimnog prijatelja direktora Bosnalijeka. Belupo je ne{to mla|i od Bosnalije- trenutno najbitnije provo|enje strategije "Zdravlje za sve do 2000”. Te obaveze samo nagla{avaju potrebu da se u sferi zdravstva djeluje organizovanije i hitno. Zakon o stavljanju lijekova u promet se ne primjenjuje. Zna~ajne koli~ine lijekova nelegalno ulaze na ove prostore i nelegalno se distribuiraju, {to zna~i da nisu ni registrovani za ovo trì{te. To stanje najprije zahtjeva odgovornost za izbjegavanje zakonskih obaveza, dosljednu primjenu Zakona, rigoroznija pravila prometovanja i puni anga`man inspekcijskih i carinskih organa. Neopodno je izgra|ivanje institucija dràve u tom segmentu uklju~uju}i i osnivanje udruènja prometnika lijekova i proizvo|a~a pri Privrednoj komori BiH. Restriktivnim pravilima kontrole lijekova, svaka dràva {titi najprije svoje pacijente, a potom i svoje proizvo|a~e, {to bi trebalo da bude pravilo i ovdje, jer farmaceutska industrija je od strate{kog interesa za svaku dràvu. Nedostaju nam referalne institucije u zdravstvenoj oblasti, da se zna ko {ta radi i za {ta ko odgovara. Zavod za lijekove trebao bi da ima atribute dràve, a ne entiteta. ka, rekao bih u onim lijepim tridesetim. Osnovani smo 1970.godine, a danas zapo{ljavamo 814 djelatnika, od toga preko 200 ljudi sa fakultetskom naobrazbom. Pro{li smo bez direktnih ratnih {teta, jer smo bili prili~no udaljeni od rati{ta. Pomagali smo koliko smo mogli i va{im ljudima u Posavini. Od srca smo to u~inili i za Bosnalijek kad nam se obratio za pomo} vezano za prozvodnju u tim ratnim uslovima. Po{tuju}i va{u legislativu, mi }emo obnoviti registraciju na{eg asortimana ovdje uz pomo} Bosnalijeka, a mi }emo to isto uraditi njima u Hrvatskoj. Mi poku{avamo pomo}i jedni drugima. Imamo sli~nih problema. Trì{te Hrvatske i Bosne i Hercegovine ima stanovnika koliko ima, zapravo mala su to trì{ta. Osje}amo potrebu da zajedni~kim koordiniranim radom na tom planu. Nadopunom asortimana jedni drugima moèmo puno pomo}i u izvozu. Naravno, mi sara|ujemo na vi- {e nivoa, u kontrolnim procesima, u procesima registracije, u razvojnim programima, marketingu posebno. Belupo ima jedan dio licencne proizodnje, bez toga mi smatramo da je nemogu}e. @elim re}i da smo od tih partnera mnogo nau~ili, posebno od Merka. Na{i ljudi tokom godine odlaze tamo na izobrazbu. Pozivam Vas sve, jer smo svi otprilike istih struka, da se navratite nama u Koprivnicu. Te komunikacije su nam sada mogu}e, a i neophodne da bismo i{li brè naprijed. Stanje kakvo jeste zahtjeva reinènjering zdravstvenog sistema u cjelini po~ev od zakonske regulative koja bi trebalo da odraàva zajedni- ~ke interese i potrebe svih u BiH, ali i da zaìvi, obrazovnog sistema u zdravstvu koji bi morao slijediti evropske i svjetske standarde, kao i apotekarstvo kroz edukaciju korisnika, zatim ve}e dru{tvene kontrole prometa lijekova, za{tite ~ovjekove okoline od strane svih u~esnika u zdravstvenoj za{titi, kapaciteta zdravstvenih institucija koje bi morale biti u srazmjeri sa na{im potrebama, ali i krajnje racionalnog pona- {anja kad su kadrovi u pitanju i bez multipliciranja funkcija. Moè se re}i da je savjetovanje opravdalo o~ekivanja. Organizatorima, Ligi i Bosnalijeku svi u~esnici izrazili su zahvalnost {to su inicirali i realizovali ovo okupljanje i raspravu, a zamjerke su uputili onima koji se nisu odazvali pozivu. Za o~ekivati je da stanje u zdravstvu, a lijek posebno, krenu pravim putem. Pripremila B.A. 21
Page 1 and 2: info danas No2
Page 3 and 4: Uvodnik Zlato humanizma Na prijedlo
Page 5 and 6: Moj prvi kontakt sa Bosnalijekom, a
Page 7 and 8: Novo tabletno Na izlo`bi - Sarajevo
Page 9 and 10: Modra Perla - planeta Zemlja Okolin
Page 11 and 12: Inspekcija PSF-a Povjerenje s razlo
Page 13 and 14: Novartis Istog dana potpisan je i p
Page 15 and 16: U pripremi dokumentacije za registr
Page 17 and 18: nomskim, dru{tvenim i kulturolo{kim
Page 19: do zdravlja izaciji Internacionalne
Page 23 and 24: Osiguranje kvaliteta Svi smo u "igr
Page 25 and 26: Edukacija prema ISO 9000 Zna~ajan k
Page 27 and 28: U slici i rije~i Radne posjete Dele
Page 29 and 30: Drugi o nama "Poslovne Novine " , m
Page 31 and 32: WHO Op{ta zdravstvena situacija i t
Page 33 and 34: Samire, ~estitamo ! Zahvaljuju}i zn
Page 35 and 36: IMPRESIJ GODINA I - 1998. Broj 1 Iz

INFO_02b j.qxd - Bosnalijek dd

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?