INFO_02b j.qxd - Bosnalijek dd

More documents

Recommendations

Info

Savjetovanje Lijek put d Uvodnim izlaganjima najprije su se obratili: Zdravko [urlan, generalni sekretar Internacionalne lige humanista, Edin Arslanagi},generalni direktor Bosnalijeka, akademik Seid Hukovi}, predsjednik ANU BIH, dr Bakir Naka{, pomo}nik ministra zdravstva u Vladi F BiH, prof.dr Arif Smajki}, direktor Zavoda za zdravstvenu za{titu BiH, prof.dr Nedàd Mulabegovi}, rektor Univerziteta u Sarajevu, prof.dr Irfan Zuli}, direktor Instituta za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu, prof.dr Sabira Hadòvi}, dekan Farmaceutskog fakulteta, u svojstvu predsjednika Dru{tva farmaceuta F BiH, prof.dr Mustafa Imamovi}, redovni profesor Univerziteta u Zenici i Senad Dizdarevi}, direktor marketinga veledrogerije Zefarm iz Zenice. Ve}ina imenovanih u~estvovala je i u raspravi, a u~esnici su bili i: Nikola Felak, direktor Belupa iz Koprivnice, Zahid Beganovi}, direktor Kantonalne bolnice Zenica, Ahmed @ali}, zamjenik direktora Saniteksa iz Velike Kladu{e, prim. dr Mustafa Be~irevi}, Alija Omerovi}, prim.dr Refik Tatli} i drugi. Gospodin Zdravko [urlan, generalni sekretar Internacionalne lige humanista, otvaraju}i savjetovanje i pozdravljaju}i ugledne zvani~nike, goste i sve prisutne, posebno se zahvalio Bosnalijeku {to je prihvatio poziv Lige da aktivno u~estvuje u realizaciji projekta “Kuda vodi put do zdravlja?” i da u okviru tih aktivnosti bude suorganizator savjetovanja LIJEK - PUT DO ZDRAVLJA, kao sastavnog dijela pripreme Svjetskog kongresa jedinstva humanista. Prenije}emo najprije dijelove uvodnih izlaganja, a potom dati izvode iz obra- }anja drugih u~esnika ovog skupa. Neprocjenjiv doprinos Bosnalijeka za{tititi zdravlje na{ih ljudi. U pripremi Svjetskog kongresa jedinstva humanista (Sarajevo, 23-25. maja o.g.) u organiz vjetovanje na temu LIJEK - PUT DO ZDRAVLJA. Cilj savjetovanja bio je da, slijede}i istraìv podstakne procese ostvarivanja cjelovite i kvalitetn Zdravko [urlan, generalni sekretar Internacionalne lige humanista: - Za{to smo odabrali Bosnalijek da radimo zajedno? U toku najve}e agresije na Bosnu i Hercegovinu, opsade Sarajeva, kada se najvi- {e razaralo i ratovalo, Bosnalijek je radio, proizvodio lijekove po sopstvenim programima. Bosnalijek je tada davao, a i danas daje neprocjenjiv doprinos za{titi zdravlja na{ih ljudi. Posebno bih htio ista}i da su u jeku najè{}e borbe i agresije proizveli dvadeset~etiri nova medikamenta iz porodice esencijalnih lijekova. Govoriti o zna~aju te proizvodnje suvi- {no je, razumljivo je da je od neprocjenjive va`nosti, kao i ~injenica da je Bosnalijek otvoren prema svijetu, budu}nosti, novim spoznajama, prema najnovijim farmaceutskih tehnologijama i saradnji sa prosperitetnim farmaceutskim kompanijama. Uvijek im je bilo na prvom mjestu zdravlje ~ovjeka. Svojom poslovno{}u, svojom kreativno{}u, ljudi Bosnalijeka uspjeli su da stvore, diljem zemlje i svijeta mnoge saradnike i prijatelje. Na taj na~in oni grade puteve mira, povjerenja, tolerancije, humanizma. Danas, mi smo postavili jedno zna~ajno pitanje, jedan problem. Kuda vodi put do zdravlja? Vode}i humanisti svijeta kad govore o izgradnji humane civilizacije, o izgradnji mira, o ~ovjeku i njegovom dostojanstvu, na prvo mjesto stavljaju njegovo zdravlje. Mi trenutno nemamo dovoljno ni mira, ni slobode, a ni zdravlja. Cilj nam je da na|emo put i na~in da svaki na{ ~ovjek, ostvari pravo na zdravstvenu za{titu, da do|e do pravog lijeka, da osiguramo da u 21. vijek u|emo {to zdraviji. Lijek nije roba u klasi~nom smislu rije~i Edin Arslanagi}, generalni direktor Bosnalijeka: - Participacija Bosnalijeka u aktivnostima Lige, konkretno u organizaciji ovog savjetovanja prihva}ena je sa najve}im odu{evljenjem, jer smatramo da je jedan od elemenata ili faktora ìvljenja lijek kojeg mi proizvodimo i koji treba da obogati kvalitetu ìvota oboljelog tj. da ga {to prije vrati u normalan tok ìvljenja. Mi iz Bosnalijeka u suradnji sa Ligom poku{ali smo ovaj skup u~initi internacionalnim sa aspekta prozvo|a~a lijekova. Pozvali smo sve direktore farmaceutskih ku}a sa prostora ex Yu. Odazvao se samo gospodin Felak, direktor Belupa. Ja mu se zahvaljujem. Tema ovog skupa zasluùje punu pa`nju svih nas. Zdravstvo i zdravstvena za{tita uvijek su bili u ìì interesovanja i predmet stru~nog, nau~nog, privrednog i op}enito dru{tvenog razmatranja i valorizovanja. U zdravstvu i privredi svake dràve farmaceutska industrija je vaàn segment i to kako u miru, jo{ vi{e u ratu. Me|utim, mora se stalno imati u vidu da lijek nije roba u klasi~nom smislu rije~i, pa kad se radi o proizvodnji lijekova, profitabilnost ne mora biti jedini kriterij opravdanosti te proizvodnje. Principi humanosti i etike se ne smiju zanemarivati, zapravo morali bi se podrazumjevati. Istovremeno, prozvodnja lijekova danas u sferi je najvi{ih nau~nih i tehnolo{kih dostignu}a, traì visokosofisticirane stru~njake i istraìva~e sa specifi~nim iskustvom u farmaceutskoj industriji, a uz to adekvatne uslove proizvodnje po svjetskim normativima. I bez obzira na te visoke zahtjeve, mi u Bosnalijeku smo svjesni ~injenice da je proizvodnja lijekova strate{ka industrija za svaku dràvu. Od bosanskohercegova~kog proizvo|a~a lijekova koji je do agresije imao 90 odsto licencnog programa, za {est godina smo uspjeli da na bazi vlastite tehnologije radimo 90 odsto proizvoda. Time doprinosimo da lijek bude jeftiniji ne samo pacijentima ve} i dru{tvu u cjelini. U situaciji smo da zahvaljuju}i dostigutoj kvaliteti osvajamo i druga trì{ta. Mnogo, me|utim, govori ~injenica da smo u Hrvatskoj za tri godine uspjeli registrovati svega dva lijeka, a tre}i je ve} godinu i po u procesu registracije. I u Sloveniju smo do sada u{li sa svega dva na{a lijeka. Restriktivnim pravilima kontrole lijekova, dràve tako {tite ne samo svoje pacijente ve} i interese svojih preduze}a. Budu}i lijekovi ima}e zadatak za unapre|uju zdravlje Akademik Seid Hukovi}, predsjednik ANU BIH: - Budu}nost zdravstva su promocije zdravlja i prevencija bolesti, a dana{nje doba moè se nazvati dobom lijekova. Ono {to je evidentno jeste da su oni nu`ni tek onda kad o~uvanju zdravlja nije pomogao nijedan drugi elemenat prevencije. Isto tako jasno je da je kvalitetan lijek mnogima neophodan za ìvljenje. êtiri su elementa po kojima se danas procjenjuje zdravstvena za{tita: efikasnost, ekonomi~nost, jednakost, dostupnost. Ako po tom principu procjenjujemo lijekove onda se moè re}i da su oni stvarno efikasni, djelotvorni, istovremeno najjeftiniji vid zdravstvene za{tite, da su dostupni, da omogu}uju jednakost. Budu}i lijekovi ima}e zadatak da unapre|uju zdravlje, da zdrav bude jo{ zdraviji, sposobniji, pametniji, a oni koji preveniraju bolest mora}e imati najvi{e kvalitete. Ja se nadam da }emo mi imati sve te kvalitete u na{em Bosnalijeku.
do zdravlja izaciji Internacionalne lige humanista i Bosnalijeka, 9. i 10. aprila o.g. organizovano je sava~ko-edukativni projekat lige “Kuda vodi put do zdravlja?” raspravom o nazna~enoj temi ne zdravstvene za{tite u BiH, uklju~uju}i i put lijeka. Zakon promovira primarnu zdravstvenu za{titu i porodi~nog ljekara Dr Bakir Naka{, pomo}nik ministra zdravstva uVladi F BiH: - Zanimljivo je da se u okviru Dejtonskog sporazuma pravo na zdravlje ne spominje posebno ve} u okviru prava na ìvot. Regulisanje prava iz oblasti zdravstva tako|e Dejtonskim sporazumom u nadle`nosti je entiteta i kantona, {to i jeste razlog da je ovo pravo kod nas regulisano u ~ak 38 razli~itih akata: 14 ustava po~ev od dràvnog, entitetskih i kantonalnih, ~etiri osnovna zakona o zdravstvenoj za{titi i zdravstvenom osiguranju, te drugim kantonalnim zakonima. Njima bi za gra|ane F BiH i RS trebalo da je regulisana zdravstvena za{tita gra|ana unutar dràve BiH. Istina, krajem decembra '97. usvojen je Zakon o zdravstvenoj za{titi, ali jedno je napisati, a drugo sprovesti. Ve} imamo prolongiranje odre|enih termina. Vrlo zna~ajna komponenta zdravstvenog osiguranja su sredstva. Ukoliko nisu obezbje|ena, bilo kakva mreà, bilo kakav plan zdravstvene za{tite ne}e dati rezultate. Zna~ajno je ista}i da novi Zakon o zdravstvenoj za{titi promovira, primarnu zdravstvenu za{titu i da ima za cilj da se od skupih bolni~kih sistema, dijagnosti~kih i dugih titularnih specijalisti~kih slu`bi okrenemo porodi~nom ljekaru koji bi trebalo da zadovolji 85% potreba stanovni{tva na jednom mjestu. To naravno zahtjeva edukaciju korisnika tih usluga, da prakti~no spoznaju da je neophodna briga o zdravlju, o~uvanju zdravlja, popularisanjem zdravih stilova ìvota. Time im ne oduzimamo pravo na lijek, zapravo intervenisa}emo kad drugim mjerama nismo uspjeli da preveniramo bolest, da je onemogu}imo. Kad je bolest ve} na terenu naravno lijek je vrlo zna~ajan i postaje bitna komponenta lije~enja. Integriraju}i faktor u svakoj zemlji su i esencijalne potrebe u zdravstvenoj za{titi Prof.dr Arif Smajki}, direktor Zavoda za zdravstvenu za{titu BIH: - Strategijom “Zdravlje za sve do 2000.godine” koja je cilj Svjetske zdravstvene organizacije, a preuzela ju je i na{a zemlja, teì se uravnoteènju zdravstvene za{tite u pojedinim oblastima i pribliàvanju nivoa u pojedinim dràvama. Znam da su neka dogovaranja o saradnji u ovoj djelatnosti izme- |u entiteta obavljena, ali je nedopustivo da se u javnosti o tome ni{ta ne zna. Ukoliko se podijelimo u sferi zdravstvene za{tite, ne samo da }emo se udaljiti od svjetskih stremljenja ve} i poja~ati razlike u mogu}nosti lije~enja ovisno od npr. mjesta ìvljenja. âk dvadesetdva me|unarodna zakonska atributa nas kao zemlju obavezuju da izgra|ujemo zdravstveni sistem koji }e biti sli~an, a ne razli~it od sistema na{ih susjeda. Zapreke su u kaosu, zbrci u politi~kim intrigama, u konfuznoj zakonskoj regulativi. Rje{enja su u stvaranju, u o~avanju zajedni~kih interesa zemlje, zemlje kao cjeline prema me|unarodnoj zajednici. Prednost je u ~injenici {to i svijet to èli, ali na drugoj strani su oni koji imaju suprotne tendencije. Integriraju}i faktor u svakoj zemlji su interesi za sigurnost, bezbjednost, slobodu kretanja, elementarna ljudska prava, prava na socijalnu egzistenciju, esencijalne potrebe u zdravstvenoj za{titi. Trebamo tako razmi{ljati i pona{ati se u interesu svih nas, da ove zajedni~ke ljudske potrebe usaglasimo, {to je mogu}e brè. To }e biti i poziv me|unarodnoj zajednici za ve}i respekt i podr{ku integraciji Bosne i Hercegovine u svjetsku zajednicu. U sistemu zdravstvene edukacije nema edukacione vertikale Prof. dr Nedàd Mulabegovi}, rektor Univerziteta u Sarajevu: - Na{ obrazovni sistem i kad je rije~ o zdravstvenoj edukaciji ne prati suvremene trendove razvoja. Mnogo vi{e vremena poklanja onome {to se zove teroija, a mnogo manje onome {to se zove vje- {tina, praksa.U nastavnim planovima i programima ta bi komponenta morala biti dominantnija, dakle komponenta vje{tine, a ne teorijskog znanja. Drugo, u sistemu zdravstvene edukacije nemamo takozvane edukacione vertikale. Nemamo povezanosti izme|u edukacije u srednjim {kolama sa edukacijom na nivou univerziteta, {to onda stvara odre|enu disharmoniju, koliziju i naravno najvi{e optere}uje mlade ljude odnosno potencijalne studente. Zato ih mi opet vra}amo na biologiju, hemiju, fiziku itd., gubimo vrijeme i sve ostalo i naravno izlaèmo ih nepotrebnim dodatnim naporima. Tre}e, u sada{njem, aktuelnom zdravstvenom sistemu ne pridajemo dovoljno pa`nje niti profesionalnom niti dru{tvenom aspektu, uslovno govore}i, filozofije medicinskog mi{ljenja koje treba da angaùje sva na{a potencijalna znanja i vje{tine kada je to neophodno. To je poseban na~in rezoniranja i zaklju~ivanja. U sada{njem sistemu edukacije ne razvijamo ni ekonomski aspekt u dovoljnoj mjeri, jedan odnos koji }e rezultirati racionalnim pona{anjem, racionalnim kori{tenjem svih raspoloìvih resursa bez obzira ko je u pitanju, od medicinske sestre do ljekara specijaliste i na kraju klinika i drugih medicinskih ustanova. Vrlo je te{ko radikalno mjenjati obrazovni sistem, ali je o~ito da mi to moramo raditi, po{tivati i usvojiti propisane evropske standarde u tom obrazovanju, ali i u zdravstvu. U tom procesu jako je va`no da i kapaciteti na{ih zdravstvenih institucija moraju biti u srazmjeri sa na{im potrebama. Moramo razmi{ljati racionalno i tako se i pona{ati i kad su i institucije i kadrovi u pitanju. To zna~i da ne}emo imati paralelizam, tri ili ~etiri instituta za recimo epidemiologiju ili kontrolu lijekova, nego }emo se truditi da unutra{njom integracijom dobijemo kriti~ne mase neophodne za kvalitetnu edukaciju ili kvalitetan znanstveno-istraìva~ki rad. To traì anga`man svih nas. Mislim da }e jedan od najzna~ajnijih trendova na kojima }emo mi koji se bavimo zdravstvenom edukacijom istrajavati, biti uvezivanje edukacionih procesa, znanstvenih, istraìva~kih i visokodiferenciranih stru~nih ekspertnih aktivnosti na nivou institucija koje zadovoljavaju internacionalne standarde. To moramo ako èlimo sutra biti dio savremenog svijeta, ako èlimo da obezbjedimo uslove mladim generacijama da smisao i svoje profesionalne aktivnosti, svoje edukacije i svoje egzistencije na|u na prostorima Bosne i Hercegovine. 19
Page 1 and 2: info danas No2
Page 3 and 4: Uvodnik Zlato humanizma Na prijedlo
Page 5 and 6: Moj prvi kontakt sa Bosnalijekom, a
Page 7 and 8: Novo tabletno Na izlo`bi - Sarajevo
Page 9 and 10: Modra Perla - planeta Zemlja Okolin
Page 11 and 12: Inspekcija PSF-a Povjerenje s razlo
Page 13 and 14: Novartis Istog dana potpisan je i p
Page 15 and 16: U pripremi dokumentacije za registr
Page 17: nomskim, dru{tvenim i kulturolo{kim
Page 21 and 22: Moè se vrlo argumentovano govoriti
Page 23 and 24: Osiguranje kvaliteta Svi smo u "igr
Page 25 and 26: Edukacija prema ISO 9000 Zna~ajan k
Page 27 and 28: U slici i rije~i Radne posjete Dele
Page 29 and 30: Drugi o nama "Poslovne Novine " , m
Page 31 and 32: WHO Op{ta zdravstvena situacija i t
Page 33 and 34: Samire, ~estitamo ! Zahvaljuju}i zn
Page 35 and 36: IMPRESIJ GODINA I - 1998. Broj 1 Iz

INFO_02b j.qxd - Bosnalijek dd

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?