INFO_02b j.qxd - Bosnalijek dd

info 

danas 

No2

Od svog osnivanja 1951. godine, Bosnalijekova mi- 

sija bila je unapre|enje kvaliteta ìvota. Kao di- 

oni~ari kompanije, menad`ment i radnici dijele 

odgovornost, ali i postignute uspjehe. 

Bosnalijek se zalaè da, ne samo odrì nego i da 

nadi|e svoju misiju proizvodnjom lijekova najvi{eg 

kvaliteta i dodatnih vrijednosti. Prate}i svjetske 

trendove Bosnalijek permanentno uvodi u proizvo- 

dnju nove lijekove primjenjuju}i dosljedno me|u- 

narodne standarde i udovoljavaju}i potrebama 

dru{tva. Proizvodi Bosnalijeka preveniraju, ubla- 

àvaju i lije~e bolesna stanja. 

Slijede}i na{u misiju, nastavljamo raditi svrsisho- 

dno i marljivo, ponose}i se na{om kompanijom, sop- 

stvenim trudom i na{im doprinosom dobrobiti 

ljudskog roda. 

MISIJA KOMPANIJE 

Edin Arslanagi} 

Generalni direktor

Uvodnik 

Zlato humanizma 

Na prijedlog Stalnog komiteta Internacionalne lige humanista, 

na Svjetskom kongresu jedinstva humanista 

odrànom u Sarajevu od 23. do 25. maja ove godine, 

generalnom direktoru Bosnalijeka, Edinu Arslanagi}u 

dodijeljena je Zlatna povelja humanizma. Povelje je 

dobilo jo{ dvadeset istaknutih znanstvenika, privrednika 

i javnih, kultrnih radnika iz trinaest zemalja. 

U obrazloènju stoji da se ovo visoko priznanje gospodinu 

Arslanagi}u dodjeljuje za izuzetan li~ni doprinos 

njegovanju i unapre|enju ideje humanizma, povjerenja 

me|u ljudima i narodima i izgradnji mira na humanisti~kim 

na~elima i moralnim principima. 

I ovom prilikom pridruùjemo se brojnim ~estitkama 

koje su tim povodom stizale gospodinu Arslanagi}u 

od radnika Bosnalijeka, ali i drugih pojedinaca, kolektiva 

i institucija iz zemlje i inostranstva. 

Zlato humanizma ne samo da je posebna ~ast za dobitnika 

ovog odli~ja, ve} i za Bosnalijek, sve nas koji 

smo dio te porodice, ali i obaveza da svojim radom i 

stavom neprestano potvr|ujemo da pripadamo humanistima 

svijeta. 

Za izvanrednu podr{ku u pripremi i odràvanju Svjetskog kongresa 

jedinstva humanista, Stalni komitet Internacionalne lige humanista 

dodijelio je Bosnalijeku Specijalnu zahvalnicu u znak trajne zahvalnosti 

za razumjevanje, pruènu potporu i sudjelovanje u radu Kongresa. 

Drago nam je, bez sumnje, da je Bosnalijek imao priliku i ~ast 

podràti ovaj zna~ajan skup, Svjetski kongres humanista, da smo taj 

poziv blagovremeno prepoznali i iskreno ga prihvatili, ne o~ekuju}i 

zahvalnost za taj ~in. 

Dobra djela ipak, ne ostaju nezapaèna. 

U ime Bosnalijeka, svih nas, zahvaljujemo Humanistima. 

B. A.

4 

Intervju Zoltan Csizer, direktor Sektora UNIDO-a za 

~istu proizvodnju i upravljanje okolinom 

Novo tabletno - moderna 

farmaceutska tvornica 

svjetske klase kvaliteta 

Na{ sagovornik je prvi ~ovjek UN za industrijski 

razvoj (UNIDO) u oblasti hemijske industrije, 

~lan ekspertnog tima UNIDO koji prati realzaciju 

projekta Bosnalijeka Rekonstrukcija i modernizacija 

pogona za proizvodnju ~vrstih 

oralnih formi lijekova, konkretno, daje stru- 

~no-tehni~ku pomo} projektu kod specificiranja 

i odabira procesne opreme 

U pro{lom broju Infa vrlo detaljno 

smo pisali o ovom projektu. Podsje- 

}amo da je finansiran donacijom 

Vlade Japana uz posredovanje i tehni~ku 

pomo} UNIDO-a i UNDP-a 

(Razvojni program Ujedinjenih nacija) 

u iznosu od 1.861.000 US$ za 

nabavku procesne opreme, donacijom 

u opremi Islamske banke za razvoj 

u iznosu od 500.000 DEM, kreditom 

Visokog saudijskog komiteta 

u iznosu od 2.000.000 US$, kreditom 

Vlade Kantona Sarajevo u iznosu 

od 600.000 DEM i angaòvanjem 

vlastitih sredstava u iznosu od 

1.500.000 DEM. 

Projekat je ra|en prema zahtjevima 

vaè}eg GMP/FDA odnosno FS 

209E, a predmet rekonstrukcije bilo 

je 650 m2 korisnog proizvodnog 

prostora i isto toliko prate}eg tehni- 

~kog prostora. 

Realizacija projekta te~e po planu. 

Slika se mijenja iz dana u dan, a 

okon~anje radova o~ekuje se 30. avgusta 

ove godine. 

Gospodin Csizer je koncem maja 

boravio u Bosnalijeku. Vrlo ljubazno 

se odazvao na{oj molbi da za 

Info Bosnalijek odgovori na nekoli- 

ko pitanja. 

UNIDO pridaje izuzetan zna~aj 

za{titi okoline 

U uvodu ovog intervjua mi smo Vas 

predstavili sa onoliko informacija o Vama 

koliko smo ih imali. Mislimo da to 

ipak nije dovoljno. Zato Vas molimo 

da se Vi li~no predstavite na{im ~itaocima. 

Porijeklom sam Ma|ar. To Vam govorim 

zato {to imam i kanadsko 

dràvljanstvo. Prije moje karijere u 

UNIDO-u imao sam oko 20 godina 

iskustva u farmaceutskoj industriji 

u Ma|arskoj, u vrijeme komunisti- 

~og sistema kao i u jednoj multinacionalnoj 

kompaniji u Kanadi. Interesantna 

je stvar da, iako sam doktor 

medicine po struci, radio sam 

samo u proizvodnom dijelu farmaceutske 

industrije, ne u laboratorijama 

za istraìvanje niti u kontroli 

kvaliteta. U Kanadi sam imenovan 

za direktora Razvoja, ali je to bio 

tzv. Proizvodni razvoj, {to zna~i 

projekti poput va{eg - uvo|enje novih 

proizvodnih kapaciteta za farmaceutske 

proizvode. 

Dolaskom u Ujedinjene Nacije ja 

sam prvo radio samo u farmaceutskoj 

industriji, a kasnije se moje zaduènje 

pro{irilo na ~itav sektor hemijske 

industrije. Upravo ove godine 

nakon jedne ve}e reforme u 

UNIDO-u imenovan sam za direktora 

~iste proizvodnje i rukovo|enja 

za{titom okoline. Na{a organizacija 

pridaje izuzetan zna~aj veoma 

sloènim i zahtjevnim projektima 

za{tite okoline. 

Ina~e, radio sam za UNIDO u vi{e 

arapskih zemalja, Egiptu, Sudanu, 

Siriji, Iraku, zatim Burmi, Mongoliji, 

Ju`noj Africi, Bocuani i jo{ ~itavom 

nizu zemalja. 

Vlada Japana obezbjedila je 

sredstva za procesnu opremu 

Moglo bi se re}i da ste upravo Vi inicirali 

uklju~ivanje UNIDO-a u realizaciju 

projekta Bosnalijeka Rekonstrukcija i 

modernizacija pogona ~vrstih oralnih 

formi lijekova, a onda i ostali uz taj 

projekat u funkciji eksperta UNIDO-a. 

Moète li re}i ne{to o tome uklju~uju}i i 

Va{u ocjenu opredjeljenja Bosnalijeka za 

ovu investiciju?

Moj prvi kontakt sa Bosnalijekom, 

ako se dobro sje}am, bio je krajem 

1992.godine kada sam saznao da 

zbog ratne situacije prozvodnja farmaceutskih 

preparata postaje sve 

oteànija. Pojavilo se pitanje da li bi 

UNIDO kroz humanitarnu pomo} 

trebalo da pomogne ili ne.I ba{ tada 

stupio sam u kontakt sa prof. [~edrovom 

koga poznajem jo{ od 

1983.godine, a budu}i da je Bosnalijek 

ve} od ranije poznavao prof. 

[~edrova, pomislio sam da bi on 

bio veoma va`na veza za uspostavu 

me|usobnog povjerenja i sigurnosti 

bez kojih se ne bi moglo sara|ivati, 

niti bi se jedan ovakav projekat mogao 

realizovati. Prof. [~edrov je posjetio 

kompaniju Bosnalijek. Pripremljen 

je prvi projektni dokumenat 

koji je kasnije pretrpio neke promjene. 

Nakon detaljnog analiziranja mi 

smo sa Vladom Japana postigli dogovor 

da ona finansira ovaj projekat 

obezbje|ivanjem sredstava za procesnu 

opremu. 

Da najvi{e rukovodstvo 

Bosnalijeka nije imalo razumjevanja 

za tehni~ke potrebe 

ovog projekta, on nikad ne bi 

bio uspje{an 

Moram naglasiti da smo mi od samog 

po~etka znali da ta sredstva ne- 

}e biti dovoljna, zapravo Vlada Japana 

prihvatila je da finansira jednu 

tre}inu projekta kroz opremu, a 

druge dvije tre}ine trebalo je da na- 

|e va{a kompanija. @elim posebno 

ista}i veliki doprinos rukovodstva 

Bosnalijeka u ovom poslu. UNIDO 

je imao va`nu ulogu, ali je to ipak 

uloga manjeg partnera u ~itavom 

projektu. Da najvi{e rukovodstvo 

Idete ukorak sa svijetom 

Za izjavu smo zamolili i 

prof.dr Olega [~edrova, saradnika 

gospodina Csizera, 

~lana ekspertnog tima UNI- 

DO-a: 

'Potpuno se slaèm sa ocjenama 

gospodina Csizera. 

Imate tim vrhunskih rukovodilaca. 

U tehni~kom dijelu 

inènjer Hrasnica je du{a 

tvornice. Drago mi je da se 

on ovdje slu{a. Izuzetna je 

to li~nost i dobro i sretno 

rje{enje za vas. 

Bosnalijeka nije imalo razumjevanja 

za tehni~ke potrebe ovog projekta, 

on nikad ne bi bio uspje{an. Dok je 

ovdje bjesnio rat, farmaceutska industrija 

u svijetu zna~ajno je dalje 

napredovala, tehni~ki zahtjevi su 

postali tako rigorozni i strogi da se 

va{a kompanija morala suo~iti sa jednom 

veoma va`nom odlukom, da 

li novom pogonu dati nivo kvaliteta 

svjetske klase ili ga ostaviti na nivou 

jednostavnog radnog pogona koji }e 

samo presovati tablete za Bosnu i 

Hercegovinu. Rukovodstvo kompanije 

odlu~ilo se za uvo|enje nivoa 

kvaliteta svjetske klase kojim bi se 

eventualno moglo efikasno konkurisati 

na me|unarodnom trì{tu. 

Dugoro~no gledano, tu odluku cijenim 

jako va`nom. 

Dodatna sredstva za ovaj tip projekta 

su, kao {to znate obezbje|ena, zahvaljuju}i 

izuzetnom anga`manu ~elnih ljudi 

kompanije. Vi pratite realizaciju. Jeste li 

zadovoljni? Vjerovatno ste vidjeli i Pogon 

ampuliranih lijekova, pa Vas molimo 

za Va{e ocjene i jednog i drugog? 

Pogon ampuliranih lijekova vidio 

sam kada je bio u manje odmakloj 

fazi izgradnje nego {to je danas Tabletni 

pogon. Ovo govorim na 

osnovu veoma kratke posjete u kojoj 

iz u~tivosti nisam postavljao ni 

mnogo pitanja. Treba re}i da je veoma 

te{ko kreirati ne{to {to odgovara 

me|unarodnim standardima u 

starom gra|evinskom objektu. 

Ovaj drugi pogon, Tabletno, je druga~iji. 

Prvo bio je i ve}i objekat, a 

kao {to smo vidjeli na video snimku 

ostrugan je do samog skeleta i 

sada je sve potpuno novo. To je skoro 

kao da ste potpuno novu gra|evinu 

postavili na zelenoj livadi. I 

naravno, ono {to sam vidio meni se 

veoma dopada. Bi}e to moderna far- 

Povodom ovog projekta, Rekonstrukcija 

i modernizacija 

pogona ~vrstih oralnih formi 

lijekova do{ao sam u Sarajevu 

'95.godine, jo{ su padale 

granate. Samo {to sam se 

smjestio u hotel Holidey in 

imao sam priliku li~no ih 

doìvjeti. Sre}a, taj stra{ni 

rat je iza nas. Ina~e, ja i Bosnalijek 

smo stari znanci, 

{to bi se reklo. Prvi put sam 

bio u Bosnalijeku 1953.godine. 

Na Univerzitetu u Tuzli 

bio sam 12 godina profesor 

maceutska tvornica svjetske klase 

kvaliteta. 

Kako vidite Bosnalijek sutra, imate li 

nekih sugestija u tom pravcu? 

Ne èlim nikoga ni bodriti ni obeshrabrivati, 

ali budu}nost ne}e biti 

laka. Ja li~no vjerujem da to dobro 

zna i veoma sposobno rukovodstvo 

Bosnalijeka. Na osnovu onog {to 

sam vidio u zadnjih nekoliko godina, 

a gotovo da sam se sprijateljio 

sa mnogim rukovodiocima kompanije, 

mogu prosuditi da oni donose 

veoma mudre i pametne odluke. Jedna 

od najzna~ajnijih bila je da se 

vi{e ne vra}aju na kemijsku sintezu. 

Jer, moramo se suo~iti s ~injenicom 

da je Bosnalijek za sada mala kompanija, 

a realan cilj svake male kompanije 

moè i treba da bude da radi 

samo onaj dio proizvodnje koji donosi 

najve}i profit. 

Radite generike ~ija je patentna 

za{tita istekla i poku{ajte 

izvoziti 

Kad se radi o budu}im odlukama, 

èlio bih Vam savjetovati da sve dok 

se zakonski u zemlji tome daje prioritet 

idete sa formulacijama nekih 

modernih generi~kih lijekova ~ija je 

patentna za{tita upravo istekla. Uz 

takav pristup }ete imati uspjeha i 

veoma dobar profit {to i jeste krajnji 

cilj svake kompanije. Ovdje treba 

imati odre|eni nivo saradnje sa nekim 

drugim kompanijama u svijetu. 

A Bosnalijek ve} uspostavlja saradnju 

takvog tipa, izme|u ostalih i 

sa Slovenijom. Znam da dio tehnolo{kog 

know-howua za ovaj novi 

projekat dolazi iz LEK-a. 

I posljednje {to bih èlio istaknuti, 

a znam da Va{a kompanija dovoljno 

radi i na tome, je da je doma}e trì- 

{te veoma malo, pa je te{ko povje- 

biohemije i jedno vrijeme 

~lan Nau~nog savjeta Bosnalijeka. 

Za UNIDO radim od 

1983.godine. 

Va{a nova tvornica, koja }e 

uskoro biti u funkciji, dokaz 

je da ste se opredjelili za 

put progresa, da èlite i}i 

ukorak sa svijetom. Ja vjerujem 

da }ete uspjeti u va{im 

nakanama. Ja to Bosnalijeku 

iskreno èlim.” 

rovati da bi, gledano dugoro~no, 

ova kompanija mogla uspje{no funkcionisati 

uz tako malo doma}e trì- 

{te. ûo sam da Bosnalijek poku{ava 

izvoziti u Ukrajinu, zapravo postoji 

interes tamo. Imaju}i u vidu politi~ku 

situaciju, mislim da Ukrajina 

ne bi bila sretna kad bi morala sve 

svoje lijekove kupovati od Rusije. To 

je prilika za Va{u kompaniju. Bi}e ih 

jo{, izvjesno. Treba raditi na tome, a 

Vi u Bosnalijeku znate da je tako. 

Razgovarale: 

A. Kapi} 

i B. Avdibegovi} 

Prof.dr Oleg [~edrov 

5

6 

Razvoj 

Uspje{no realiziramo 

strategijski cilj Bosnalijeka 

Posljednjih godina uvo|enjem ~itavog 

niza novih lijekova u proizvodnju, 

Bosnalijek realizira svoj strategijski 

cilj: pro{irenje asortimana i 

zadovoljenje cca 60% potreba stanovni{tva 

BiH, ~ime Bosnalijek postaje 

vode}i snabdijeva~ ovoga trì{ta lijekovima 

Veliki doprinos 

ovome dao je i 

sektor Razvoj 

(R & D) koji u 

skladu sa vrlo 

strogim internacionalnim 

standardima razvoja, ispituje i uvodi 

u proizvodnju lijekove u formi 

tableta, kapsula, sirupa, suspenzija, 

masti, krema, èlea, injekcionih 

otopina itd. 

Realizacija razvoja novog lijeka odvija 

se u specijaliziranim laboratorijama: 

- laboratoriji farmaceutske 

tehnologije 

- analiti~ki laboratorij 

- laboratorij za ispitivanje stabilnosti. 

Aktivnosti razvoja su: 

- formulisanje lijekova 

- definisanje teholo{kih procesa i 

postupaka 

- validacione aktivnosti 

- uvo|enje novih lijekova 

u proizvodni proces 

- prenos know - how 

- razvoj novih i pobolj{anj 

postoje}ih procesa i tehologija 

- razvoj analiti~kih metoda 

- ispitivanje pakovnih materijala 

- pra}enje stabilnosti i kompatibilnosti 

gotovog proizvoda u odre|enom 

pakovanju i pri odre|enim 

uslovima 

- priprema i izrada registracionih dokumentacija 

Kontinuirana edukacija u inostranstvu 

(poha|anje simpozijuma, konresa, 

kurseva), razmjena profesionalnih 

informacija i iskustava sa ino partnerima 

(Lilly, Novartis, Biochemie, API, 

JMP, Fisiopharma, PHARCO ...) s ciljem 

pobolj{anja kvaliteta i uvo|enja 

novih znanja za budu}e programe, 

kao i napredovanje kroz postdiplomske 

studije i specijalizacije, garancija 

su realizacije strategijski zacrtanih ciljeva 

kompanije. 

Potporu ovome daje Stru~ni savjet 

Bosnalijeka (~ine ga stru~njaci razli- 

~itih profila), kao i Nau~ni savjet kojeg 

~ine istaknuti profesori iz oblasti 

medicine, farmacije, hemije. 

Najve}a poenta data je na razvoj lijekova 

iz grupe: 

antiinfektiva, kardiovaksularnih lijekova, 

digestiva, psihofarmaka, oftalmika, 

dermatika 

Razvoj generi~kog lijeka - 

sloèn i dug put 

Bosnalijek je prevashodno generi~ka 

kompanija, tj. ne bavimo se fundamentalnim 

hemijskim istraìvanjima 

u potrazi za novim hemijskim jedinjenjima 

koja }e biti potencijalna terapeutska 

sredstva. Ta privilegija pripada 

bogatim multinacionalnim 

kompanijama koje mogu izdvojiti vi- 

{e stotina miliona dolara i minimum 

deset godina nau~no istraìva- 

~kog rada, a da opet nisu sigurni da 

}e ispitivani spoj zadovoljiti sve kriterije 

koje mora zadovoljiti jedan lijek 

da bi se pustio u promet. 

Me|utim, to ne zna~i da je razvoj 

generi~kog lijeka jednostavan. Naprotiv, 

on je izuzetno sloèn i dug. 

Zahtijeva anga`man stru~njaka razli- 

~itih profila i timski rad. 

Ve} dugi niz godina postoje utvr|eni 

op{te poznati kriteriji kvaliteta 

koje moraju ispuniti generi~ki lijekovi. 

Brzina osloba|anja lijeka, djelotvornost 

i podno{ljivost generika 

moraju biti uporedivi sa istim parametrima 

originalnog lijeka. Iz ovoga 

je jasno da bez izrazito jasnog know 

- how nije mogu} razvoj i proizvodnja 

kvalitativno visoko vrijednih 

generika. 

Prvi korak u realizaciji nekog novog 

projekta je da se za kandidirani lijek 

pripreme i defini{u: medicinski 

oportunitet (medicinska opravdanost 

uvo|enja novog lijeka na trì- 

{te), marketin{ki oportunitet (ekonomska 

isplativost), tehni~ko - teholo{ko 

- analiti~ki oportunitet (na{e 

mogu}osti da lijek, u odre|enoj formi 

moèmo napraviti u laboratorijskim 

i poslije proizvoditi u proizvodnim 

uslovima). 

Nakon ovoga pristupa se nabavci potrebnih 

sirovina neophodnih u predformulacijskim 

i formulacijskim 

ispitivanjima. Dugo vremena smatralo 

se da farmaceutska tehologija 

predstavlja “vje{tinu” izrade ljekovitih 

pripravaka, dok danas ona povezuje 

fizi~ko hemijska svojstva s oblikovanjem, 

pripremom i vrednovanjem 

ljekovitih oblika. Iz ovoga slijedi 

da se savremeno oblikovanje lijekova 

zasniva na biofarmaciji i farmakokinetici. 

U samoj formulaciji djelatna i pomo}ne 

komponente lijeka moraju 

biti kompatibilne, a pravilan izbor 

hemijskog i fizi~kog oblika djelatne 

komponente u mogome odre|uje 

farmakokinetska svojstva lijeka. 

Naime, pogre{an izbor hemijske soli, 

kristalne forme ili polimorfa moè 

lijek u~initi manje ili potpuno nedjelotvornim, 

tj. moè se bitno smanjiti 

apsorpcija i bioraspoloìvost lijeka. 

Uporedo sa ovim aktivnostima u 

vlastitim laboratorijama se razvijaju i 

validiraju analiti~ke metode za sirovi- 

ne, me|uproizvode i gotove proizvode. 

Odabire se prikladna primarna 

ambalaà, a stres postupkom stabilnosti 

(na povi{enim temperaturama) 

biraju se one formulacije i oni pakovni 

materijali koji su pokazali najve- 

}u postojanost i kompatibilnost. 

U slijede}oj fazi obavljaju se testovi 

kratkotrajne i dugotrajne stabilnosti 

koji defini{u rok trajanja lijeka. U 

tom definisanom roku trajanja, lijek 

mora zadovoljavati sve u toku razvoja 

definisane karakteristike i kvalitet. 

Cilj svih ovih istraìvanja je da se 

dobije i pacijentu ponudi kvalitetan, 

siguran i efikasan lijek. 

Za potvrdu ovoga, mi u Bosnalijeku 

prakticiramo izvo|enje komparativnih 

in vitro ispitivanja brzine osloba|anja 

djelatne komponente iz lijeka. 

U testiranju koristimo brand name 

lijekove, kao i paralelne lijekove 

prozvo|a~a iz ex Jugoslavije. Rezultati 

koje posjedujemo potvr|uju visok 

kvalitet na{ih lijekova. 

Nakon svih eksperimentalnih istraìvanja, 

pristupa se kompletiranju 

registracione dokumentacije. Mi 

smo ve} 1994.godine prihvatili smjernice 

EU koje defini{u sadràj i kvalitet 

dokumentacije lijeka i od tada ih 

primjenjujemo. 

U nadle`nim dràvnim institucijama 

obavlja se registracija lijeka ~ime se 

zavr{ava razvojni put novog lijeka. 

Slijede}a stepenica je uvo|enje lijeka 

u proizvodni proces, nakon ~ega slijedi 

distribucija lijeka. 

Midhat Vehabovi}, mr.ph.spec.

Novo 

tabletno Na izlo`bi - Sarajevo 

- bilo, jeste i bi}e 

Tabletno, jedan od 

Predsjednik 

Unesena je kompletna tehnolo{ka 

oprema, u toku je pozicioniranje 

i montaà 

tri kapitalna 

projekta Kantona 

Sarajevo u '98. 

iz oblasti privrede 

Ministarstvo za obnovu, razvoj i 

za{titu okoline Kantona Sarajevo, 

na izlo`bi SARAJEVO - BILO, 

JESTE I BI]E, koju je realizovalo 

11. maja o.g. u Collegiumu artisticumu, 

predstavilo je vi{e od 40 kapitalnih 

objekata koje }e se graditi 

ili se ve} grade na podru~ju Kantona 

u 1998.godini. 

Projekat Bosnalijeka Rekonstrukcija 

i modernizacija pogona ~vrstih 

oralnih oblika lijekova jedan je od 

samo tri projekta iz oblasti privre- 

Zavr{etak radova koncem avgusta 

Planska dinamikarekonstrukcije 

pogona Tabletno 

bi}e 

ispo{tovana. Do 

sada je realizovano 

oko 90% 

svih aktivnosti. Zavr{etak radova 

planira se za konac avgusta 

ove godine. 

Postavljanje pregradnih zidova i 

stropova u zavr{noj je fazi, a bi- 

}e okon~ano po zavr{etku montaè 

tehnolo{ke opreme. Zapo- 

~eto je podno polaganje PVC, a 

na HVAC jedinice povezuju se cijevi 

za dovod i odvod potrebnih 

Federacije BiH dr Ejup Gani} u razgovoru sa 

generalnim direktorom Bosnalijeka, Edinom Arslanagi}em 

de koji su kao kapitalni prezentirani 

na ovoj izlo`bi na prijedlog 

Ministarstva privrede Kantona, a 

zastupljeni su bili i kultura, sport, 

zdravstvo, prostorno ure|enje, saobra}aj 

i obrazovanje. 

Izlo`bu je otvorio guverner Kantona 

Sarajevo, prof.dr Midhat Hara~i}, 

a sve~anom otvaranju 

izlo`be, pored predstavnika Kantona 

kao doma}ina prisustvovali 

su i predsjednik Federacije BiH dr 

Ejup Gani}, potom predsjednik 

medija. U neposrednoj blizini 

objekta instalirani su odgovaraju}i 

rashladni ure|aji. U toku je 

njihovo povezivanje cijevima za 

klima ure|aje. Ura|en je razvod 

komprimiranog zraka i montaà 

filterskih jedinica, a u zavr{noj 

je fazi cijevni razvod centralnog 

vakum sistema, centralnog lokalnog 

odsisa i demi vode u 

objektu. 

Unesena je kompletna tehnolo- 

{ka oprema, u toku je pozicioniranje 

i montaà. Elektri~na energija 

je u objektu, a uskoro }e biti 

okon~an razvod do krajnjih potro{a~a. 

Vlade F BiH Edhem Bi~ak~i}, te 

predstavnici diplomatskog kora i 

brojni javni i kulturni radnici 

Kantona Sarajevo. 

Dr Ejup Gani}, se pored brojnih 

gostiju i li~no zanimao za na{ 

projekat, kao {to se vidi na fotosu 

kojim je zabiljeèn trenutak kada 

ispred na{ih izlo`benih panoa razgovara 

sa gospodinom Edinom 

Arslanagi}em, generlanim direktorom 

Bosnalijeka. 

B.A 

Vode se uùrbane aktivnosti na 

dovo|enju energetskih medija 

do tehnolo{ke opreme da bi se 

blagovremeno izvr{ile probe 

odnosno napravila kvalifikacija. 

Sve aktivnosti su vrlo sinhronizovane, 

pa je za o~ekivati kako 

je i najavljeno, da ovaj pogon 

u cijelosti bude zavr{en do konca 

avgusta. 

Akif Mujezin, mr.ph.,

8 

Eko ciljevi 

Zapaèn nastup Bosnalijeka 

Konferenciju je organizovala Evropska 

komisija, Izvr{ni organ Evropske unije 

pod pokroviteljstvom pokrajine [tajerska 

i grada Graca, a doma}in je bio 

gradona~elnik Graca, gospodin Alfred 

Stigle koji je pozdravnim govorom 

otvorio Konferenciju. 

Prvog dana rada govorili su predstavnici 

organizatora: FGG - Dru{tvo za finansijske 

garancije iz Austrije, BANK 

Austrije, EIF - Evropski investicioni 

fond i EIB - Evropska invest banka. 

Evropska unija je otvorena za saradnju 

po principu feet beck tzv. povratnih 

informacija u zapostavljeim regijama i 

preko tzv. interprise partnera izvan 

granica Austrije koji }e biti koordinatori 

za ulaganje sredstava isklju~ivo namjenjenih 

rje{avanju ekolo{kih problema. 

Za sve poslove koji }e se u budu- 

}nosti sklapati na ovaj na~in bi}e vrlo 

izvjesna podr{ka austrijskih banaka. 

Dru{tvo za finansijske garancije iz 

Austrije (FGG) podrà}e kredite Evrop- 

ODR@IVI RAZVOJ 

Na zemlji se razvijaju 

dva sistema: 

prirodni i 

dru{tveni. 

Dru{tveni sistem 

se razvija kori{tenjem 

resursa prirode 

i vra}anjem prirodi svega onoga 

{to mu je nepotrebno. Pri ovome 

se prirodni sistem razvija spontano, 

samoreguli{u}i se, dok se dru{tvo 

razvija svjesno. 

Priroda se moè razvijati bez ~ovjekovog 

prisustva, dok se dru{tvo ne 

moè razvijati bez prirodne baze. 

Kriza se pojavljuje u ciljevima ~ovjekove 

aktivnosti i na~inu kako ~ovjek 

prirodni kapital (prirodne vrijednosti) 

pretvara u svoj kapital (vrijednost 

proizvodnje i ~ovjekovo zdravlje, 

zadovoljstvo i osposobljenost). 

Problem se naziva ekolo{ki, po `rtvi 

(eko sistem planete i njegovi podsistemi), 

a ne po po~iniocu ekolo{ki 

negativnih djela dru{tvu. 

Prvi pristupi za{titi okoline industrijskog 

dru{tva sastojali su se u 

ograni~avanju emisija zaga|uju}ih 

materija iz postrojenja u okolinu, 

Interprise Ecobussines konferencija 

UGracu, od 24. do 26. maja na Interprise Ecobusiness 

konferenciji, na kojoj je u~estvovalo 

preko 200 firmi iz 17 zemalja, bio je zapaèn i 

nastup Bosnalijeka 

ske unije, zapravo opet projekte koji 

sadrè elemente za{tite ~ovjekove okoline, 

davanjem bankovnih garancija za 

privredni rizik ~ime }e preuzimati garancije 

za kompletne projekte. 

Drugog i tre}eg dana Konferencija je 

radila bilateralno zapravo prema interesu 

u~esnika organizirani su neposredni 

kontakti zainteresovanih strana. 

Od svih BiH predstavnika samo su 

Bosnalijek i Energoinvest imali potpuno 

ispunjenu listu sastanaka. 

Za kontakte sa Bosnalijekom, koji su i 

realizovani, najprije su se javile firme: 

EKOTUOTANTE OY AB - Finska, AL- 

LPLAN GmbH - Austrija, AUSTRIAN 

RESEARCH CENTER SEIBERSDORF 

DIVISION OF PROCESS AND ENVI- 

RONMETAL TECHNOLOGIES (AR- 

CS) - Austrija, JOSEPH EGLI ITALIA 

SRL, ACTEA, GRUPPONYMCO, 

TECHNOSINT SRL- Italija, CAMPO- 

VERDE SRL - Italija, ER-MG-Bt - Ma- 

|arska, FGG GARANTIRANE FI- 

te se takva za{tita sastojala u korekciji 

industrijskog razvoja i 

odre|enom usmjeravanju tehnolo- 

{kog razvoja. Cilj je bio da se snizi 

zaga|ivanje po jedinici mase dimnih 

plinova ili otpadnih voda. 

Drugom generacijom pristupa okolini 

nastoje se odrediti problemi koji 

mogu nastati u bliskoj budu}nosti. 

Vr{i se predvi|anje uticaja i usagla- 

{avanje razvoja pojedinih industrija 

kod gradnje novih postrojenja. Ova 

generacija pristupa okolini je karakteristi~na 

za period 1970. - 

1990.godina. 

Razvoj na ekolo{kim osnovama 

zamisao je dru{tvenog i privrednog 

razvoja gdje su tokovi materije 

i energije uklju~eni u prirodne 

tokove i procese u takvim 

koli~inama i koncentracijama da 

se ne mijenjaju karakteristike 

prirode i da se koriste isklju~ivo 

obnovljivi resursi. Me|utim, i danas 

se u privredi prete`no koriste 

neobnovljivi resursi, te je stoga 

o~ito da je pristup razvoju koji 

bi se potpuno zasnivao ne ekolo{kim 

osnovama jo{ uvijek ne- 

NANSIE - Austrija i niz drugih. 

Projekat rje{avanja otpadnih voda u 

Bosnalijeku pobudio je interesovanje 

pa je za o~ekivati da se neki kontakti 

nastave, intenziviraju, a potom i rezultiraju 

konkretnim dogovorima. 

Eduard Kin~i}, dipl.ing.chem. 

Dr Nermin Zup~evi} 

ostvariv. Isto tako je o~ito da se 

razvoj vi{e ne moè ostvarivati 

na principima neograni~ene potro{nje 

resursa i neograni~enih 

asimilacionih sposobnosti prirode 

za prihvat emisija materija i 

energije. 

Pristup odrìvom razvoju, mada 

mu nije cilj samo da se razrje{ava 

problematika prekomjernog zaga|ivanja 

okoline i iscrpljivanja 

resursa, moè biti vi|en kao pristup 

tre}e generacije upravljanja 

okolinom, koji pokazuje da je 

mogu}e u dru{tveni i tehnolo{ki 

razvoj unijeti zna~ajne promjene 

koje su u korist prirode, ali i 

dru{tvenog i ekonomskog razvoja. 

Odrìvi razvoj se jo{ naziva 

uravnoteèni razvoj, {to podrazumjeva 

da privredni razvoj sa svojim 

neposrednim ciljevima istovremeno 

sadrì i zahtjev za o~uvanje 

kvaliteta okoline. 

Definicije odrìvog razvoja su date 

na vi{e svjetskih skupova. 

Svjetska komisija za okolinu i razvoj 

UN op}i princip odrìvog razvoja zasniva 

na o~uvanju ili pove}anju vri-

Modra Perla - planeta Zemlja 

Okolinska usmjerenja kompanije Bosnalijek 

Mi smo svjesni okolinskog 

uticaja na{ih aktivnosti 

Shvatamo da svoje poslovne ciljeve moèmo posti}i 

ako po{tujemo okolinske standarde koje postavlja 

dru{tvo. Bosnalijek je svjestan da su glavni 

uticaji njegovih proizvoda i usluga na 

okoli{ kroz njihov ìvotni ciklus. Zaposleni razumiju 

svoju odgovornost i uzimaju u obzir okolinske 

probleme u toku rada. 

Mi stalno pobolj{avamo 

na{u radnu praksu 

Investicije u tehnologiju, obuku i pobolj{anje radne 

prakse zasnivanju se na iskustvu razli~itih 

interesnih grupa i na kompanijinim postupcima 

sistemskog pra}enja. Okolinski uticaj operacija 

smanjuje se primjenom najboljih, dostupnih tehnolo{kih 

rje{enja i prihvatanjem zakonskih i 

slu`benih zahtjeva kao minimuma standarda 

kojima ti postupci udovoljavaju. 

Mi ekonomi~no 

koristimo resurse 

Prirodni izvori, sirovine i energija koriste se 

{tedljivo. U svim aspektima kompanijinih 

postupaka postepeno }emo pobolj{avati za{titu 

okoline i smanjivati nastanak otpada 

unutar preduze}a. Razvija}emo postupke reciklaè 

i u svakom slu~aju brinuti za siguran 

na~in odlaganja neupotrebljivog otpada da bi 

izbjegli nepoèljan dugoro~ni negativan uticaj 

na okolinu. Nastavi}emo razvoj nisko-emisionih 

tehnologija istovremeno pove}avaju}i kori{tenje 

obnovljenih energetskih izvora. 

jednosti sveukupnog kapitala 

dràve u toku vremena. Pod sveukupnim 

kapitalom se podrazumjevaju: 

proizvodna sredstva (ma{ine, fabrike, 

ceste ...), ljudski kapital 

(zdravlje, znanje, obu~enost ...), 

okolinsi kapital ({ume, kvalitet 

zraka, vode, tla ...). 

Samit o Zemlji UN, 1992.godine u 

Agendi 21 (Program za 21. vijek) 

okarakterisao je odrìvi razvoj 

kao dru{tveno odgovoran razvoj 

uz istovremenu za{titu prirodne 

osnove i okoline za dobrobit budu}ih 

generacija. 

U suvremenom ekolo{kom poslovanju 

koje je komplementarno 

zahtjevima normativa ISO 9000, 

nedvosmisleno su istaknuti sljede}i 

eko ciljevi: 

pridobijanje naklonosti ekolo{kih 

ulaga~a, izjedna~avanje ekolo{ke i 

poslovne efikasnosti, zagovaranje 

ispitivanja ekolo{ke podobnosti 

proizvodnih programa, permanentno 

utvr|ivanje sastava sistema ekolo- 

{kih kriterija, informacije o ekolo- 

{kom ugledu proizvoda - kao eti~ki 

aspekt trì{nog pona{anja, edukaci- 

Mi podràvamo suradnju na 

problemima za{tite okoli{a 

Kompanija se trudi da osigura da cijeli lanac 

snabdijevanja udovoljava standarde jasno utvr|ene 

kvalitete. Iz tog razloga podràva snabdjeva~e 

i partnera u razvoju njihovih postupaka 

da udovolje visokim okolinskim standardima 

koje sam Bosnalijek koristi. 

ju iz za{tite okoline treba smatrati 

kao dio proizvodnje. 

Strategija preduze}a u upravljanju 

okolinom utvr|uje se na osnovu 

osmi{ljenih sektorskih lista 

koje sadrè: 

motivaciju za upravljanjem za{titom 

okoline (sastavni element upravljanja 

kvalitetom), ciljeve i strategiju 

za{tite okoline firme, osposobljavanje 

zaposlenih, savjetovali{te za za- 

{titu okoline, u{tedu energije i vode, 

upravljanje materijalima i sirovinama, 

recikliranje i postupanje s 

otpadom, gradnju vlastitih objekata, 

zakonodavstvo i interne propise, 

me|unarodne odnose, mjere sveukupne 

za{tite, radne uvjete i za{titu 

pri radu, prehranu u preduze}u, 

proizvodni razvoj, prozvodne tehnologije, 

vozila preduze}a, financiranje 

mjera i aktivnosti za{tite okoline, 

djelovanje na javnost, uskla|enost s 

ISO 9000 / 14000 

U pogledu uvaàvanja ekolo{kih i 

tehni~kih prioriteta, lista privrednih 

aktivnosti u suvremenim firmama s 

ekolo{ki usmjerenim poslovanjem 

sadrì sljede}e: 

Mi smo otvoreni u na{im 

aktivnostima 

Kompanija komunicira otvoreno i slobodno u 

vezi svojih ciljeva, aktivnosti i uticaja na okoli{. 

Odràva se konstruktivan, stalan dijalog sa 

uklju~ivim stranama. Kompanija aktivnom praksom 

doprinosi i podràva razvoj za{tite okoli{a. 

otklanjanje akutnih u~inaka po 

zdravlje, u{tedu energije, vode, sirovina 

i ambalaè, upotrebu ekolo{ki 

podobnih materijala i procesa, spre- 

~avanje razvoja i upotrebe tehologija 

koje sadrè {tetne tvari i spre~avanje 

buke na izvoru, davanje vlastitog 

primjera u provedbi mjera za{tite, 

te zbrinjavanje i recikliranje 

otpada, zapo~injanje s "pravim” ljudima, 

"pravim” organizacijskim jedinicama 

i "pravim” obrazovnim programom. 

Osnovni moto ekolo{ki usmjerenog 

poslovanja je da se provedbom mjera 

za{tite pridonosi pove}anju profita, 

{to }e biti obaveza i za nas ako 

se èlimo uklju~iti u suvremene 

svjetske trendove i trì{ta. 

Mi smo se kao firma ve} odredili 

prema ovoj problematici i definirali 

na{a opredjeljenja. 

9 

Eduard Kin~i} 

dipl. ing. chem.

10 

Na{i lijekovi 

Najvi{eg kvaliteta i 

dodatnih vrijednosti 

Govoriti o lijekovima 

Bosnalijeka 

danas, uvaàvaju- 

}i principe znanstvenosti 

i prakti- 

~ne medicinskofarmakolo{keobjektivnosti, 

zna~i govoriti o apsolutno 

kvalitetnim i aktuelnim lijekovima. 

Lijekovi Bosnalijeka naj~e{}e su lijekovi 

zadnje generacije, dakle visoko 

selektivnog djejstva, moderni, kurentni 

predstavnici aktuelne farmaceutske 

misli, istinski i kvalitativan 

pomak u tretmanu, prevenciji i lije- 

~enju raznolikih oboljenja. 

LOPRIL, generi~ki lizinopril, antihipertenziv, 

ACE inhibitor 3. generacije 

pruà visokokvalitetne mogu}nosti 

provo|enja antihipertenzivne terapije 

hipertenzije, jedne od najaktuelnijih 

bolesti dana{njice. 

BOSOPTIN, generi~ki verapamil, blokator 

je Ca kanala, a iz iste grupe je 

NIFEPIN, generi~ki nifedipin. 

LODIX, generi~ki furosemid, vrlo mo- 

}an je diuretik. NITROGLICEROL 

RETARD, generi~ki glicerol trinitrat, 

je antianginik, a LANIBOS, generi~ki 

digoksin, glikozidni je kardiotonik. 

THIORILL, BOSNYL i LEPONEX su 

visokoselektivni atipi~ni antipsihotici 

bipolarnog karaktera, najuzbudljivija 

dostignu}a klini~ke farmakologije. 

Thiorill, generi~ki tioridazin i Bosnyl, 

generi~ki sulpirid, djeluju visoko selektivno 

na limbi~ki sistem, znani kao 

centar du{e, centar emocija, a 

OXETIN, generi~ki fluoksetin, analog 

ameri~kom Prozak-u, vode}i je antidepresiv 

zadnje generacije. 

BOSAURIN, generi~ki dijazepam, Bosnalijekov 

sedativ, lijek je o kome se gotovo 

sve zna, ali treba ista}i da u odnosu 

na konkurenciju ima kvalitet vi{e, ne 

dovodi do pojave ovisnosti, djelovanje 

je dugo i poluìvot mu je duì. 

Razli~iti bolni sindromi, akutni i hroni~ni, 

uspje{no se kupiraju Bosnalijekovim 

analgeticima: BOSPIRIN, NI- 

BOL, BOSALGIN, KOFADON, PARA- 

CETAMOL, AVAKAN i AVAFORTAN. 

TEGREBOS, generi~ki karbamazepin, 

centralni analgetik, je antiepileptik i 

ujedno lijek nove, alternativne farmakoterapije 

manije. 

Thiorill, Bosnyl, Tegrebos i Oxetin 

imaju direktno analgetsko djejstvo, a 

indirektno kroz uticaj na afektivnu 

komponentu boli u smislu afektivnog 

distanciranja. 

I u preporuci Svjetske zdravstvene organizacije 

(WHO) ovi lijekovi su visokokvalitetna 

alternativna terapija boli, 

prevashodno zbog toga {to opijatski 

klasi~ni analgetici, imaju niz neèljenih 

sporednih efekata. 

DIFEN, generi~ki diklofenak i KETO- 

BOS, ketoprofen su lijekovi sa u~inkom 

na ko{tano mi{i}ni sistem, a KAN- 

FART krema lokalni antireumatik. 

Treba re}i da savremeni tretman ulkusne 

bolesti nije mogu}e zamisliti niti 

adekvatno provoditi bez Bosnalijekovih 

prepoznatljivih preparata RANI- 

BOSA, generi~ki ranitidin, MALOX-a, 

generi~ki Al, Mg hydroxide, 

AMOXIBOSA, generi~ki amoxicilina i 

BOSNYLA, generi~ki sulpirida. 

U gastrointestinalnoj paleti Bosnalijeka 

posebno se isti~e, u svjetskim razmjerama 

visokokvalitetan, selektivni i 

potentni gastroprokinetik SEPRID, generi~ki 

cisaprid, za adekvatan tretman 

niza gastri~nih i intestinalnih smetnji, 

a bez sporednih neèljenih efekata, 

koji su bivali te{ki i morbidni kod starijih 

farmakolo{kih formulacija. 

AMOXIBOS, generi~ki amoxicilin, 

AMPIBOS, generi~ki ampicilin, CE- 

FABOS, generi~ki cefalexin, ESBE- 

SUL, generi~ki cotrimoxazol i GENTA- 

MICIN, generi~ki gentamycin, poznati 

Bosnalijekovi antimikrobici uspje{no 

lije~e sistemske infekcije. Standardnog 

su kvaliteta i djeluju visokoselektivno 

~uvaju}i sve bakterije koje su prijatelji 

na{eg organizma, izuzev 14 patolo{kih 

mikroorganizama, koje nemilosrdno i 

efektno uni{tavaju. ûvanje normalne 

bakterijske flore je bitno iz razloga {to 

je na{ organizam treba uvijek i svuda 

za reabsorbciju vode, za produkciju vitamina 

K, za glutamin produkciju, za 

kontrolu abnormalnih bakterija, kao i 

za neutraliziranje antibiotika. 

Da se zaklju~iti da Bosnalijekova paleta 

lijekova na ~elu sa njenim najzna- 

~ajnijim predstavnicima osigurava apsolutno 

kvalitetan tretman bez sporednih 

neèljenih efekata, {to i jeste zahtjev 

savremene farmakoterapije. 

Bez sumnje, veliki je izazov proizvoditi 

sigurne, visokokvalitetne lijekove kakvi 

su lijekovi Bosnalijeka, a kad ih 

ve} imamo, onda je uspjeh takva, doma}a 

fabrika lijekova. Jer, u zdravstvu 

i privredi svake zemlje farmaceutska 

industrija je od strate{kog zna~aja. 

Mi u Bosnalijeku smo ponosni na 

tu ~injenicu, ali i svjesni teìne zadatka 

i istovremeno istrajni ne samo 

da ostanemo na tom putu nego i da 

nadi|emo svoju misiju proizvodnjom 

lijekova najvi{eg kvaliteta i 

dodatnih vrijednosti. 

Dr Nermin Selman, 

spec. neuropsihijatar

Inspekcija PSF-a 

Povjerenje s razlogom 

S ciljem da vi{e sazna o tehni- 

~kim kapacitetima Bosnalijeka, 

posebno usagla{enosti sistema 

dokumentacije sa GMP, a u 

namjeri da sa Bosnalijekom 

uspostavi ~vr{}u saradnju, 

koncem 1997.godine PSF (Farmaceuti 

bez granica) izvr{io 

je inspekciju proizvodnih pogona 

i kontrolnih laboratorija 


Uslijedio je izvje{taj i certifikati 

za na{e lijekove iz laboratorija 

u Francuskoj koji su potvrdili 

njihov visoki kvalitet. 

Potom, PSF se opredjelio da 

Bosnalijek bude njihov stalni 

snabdjeva~ zna~ajnom koli~inom 

lijekova za vi{e indikacionih 

podru~ja, koje oni {alju 

u cijeli svijet. 

Ina~e, da podsjetimo, PSF, Farmaceuti 

bez granica sa sjedi{tem u Clermont 

Feranu u Francuskoj internacionalna je 

nevladina organizacija ~ija je osnovna 

djelatnost distribucija lijekova na svih 

pet kontinenata u podru~ja ugroèna 

ratom ili ekonomski ugroèna. 

Preko svojih punktova, nacionalnih 

udruènja PSF-a Belgije, Kanade, 

Francuske, Maroka, Holandije, Poljske, 

[vajcarske, Tunisa, [panije, 

Gr~ke, Italije, Luksemburga, Bosne i 

Hercegovine, Farmaceuti bez granica 

komuniciraju sa svijetom. 

U rezimeu Izvje{taja gospodina Christopha 

Abellija, glavnog inspektora 

PSF-a, nakon posjete Bosnalijeku, 

izme|u ostalog se konstatuje: 

1. Mnogo se ulaè u modernizaciju 

pogona Bosnalijeka. 

2. Sirovine se nabavljaju od 2 do 3 

dugogodi{nja snabdijeva~a i sve imaju 

registracione certifikate (u Evropi 

(DMF). 

3. Odjeljenje za sterilne ampule ispunjava 

sve zahtjeve GMP specifikacije. 

4. U Tabletnom i Kapsulnom odjeljenju, 

mada su dugo u upotrebi, zahvaljuju}i 

dosljednom sprovo|enju smjernica 

QA ne postoji ni najmanji potencijalni 

rizik za proizvod. 

5. Kontrola kvaliteta je dobro opremljena 

analiti~kim instrumentima, u 

to se u Bosnalijeku najprije ulagalo. 

6. Osiguranje kvaliteta primjenjuje se 

na svakom koraku proizvodnje. 

7. Kompletno osoblje uklju~eno je u 

sistem QA. 

8. Veze sa poznatim svjetskim farmaceutskim 

kompanijama omogu}uju 

visok nivo informiranja. 

9. Bosnalijek danas ima sve pretpostavke 

za kvalitetnu proizvodnju. 

Evo jo{ nekih detalja 

iz Izvje{taja: 

· Kontrola kvaliteta i Osiguranje 

kvaliteta organizacijski su neovisni 

o proizvodnji. Ta struktura jasno 

diferencira odgovornost osoblja. 

· GMP i GLP edukacijom obuhva- 

}eni su svi zaposleni kako kroz 

posjete partnerskim kompanijama, 

tako i internom edukacijom koju 

organizira QA. 

- Vode se evidencije o validaciji, 

kolibraciji, odràvanju i ~i{}enju 

aparata. 

· Test metode i procedure uzorkovanja 

odgovaraju kao i etiketiranje 

reagenasa i otopina. 

· Pravilno se vode referentne supstance 

koje se nabavljaju od WHO 

i USP. 

· Validiraju se analiti~ke test metode. 

· In procesna kontrola odgovara 

zahtjevima GMP kao i validacija 

proizvodnog procesa. 

· Zapisnici o svakoj seriji su odgovaraju}i 

i kompjuterizovani. 

· Uslovi skladi{tenja su dobri. 

Na 104 stranice Izvje{taja komentarisani 

su i glavni dokumenti: standardi 

kvaliteta za aktivne komponente, 

finalne proizvode, pakovni 

materijal, proizvodni proces, proces 

pakovanje i radni: izvje{taji o 

seriji i izvje{taji o pakovanju. 

Rezultat je, kao {to smo rekli, na 

po~etku ovog teksta, opredjeljenje 

PSF da njihov stalni snabdjeva~ 

bude i Bosnalijek. Dakle, tamo 

gdje interven{e PSF tu su i lijekovi 


Mi u Bosnalijeku ovo povjerenje 

doìvljavamo kao podstrek da, 

kao {to stoji u misiji na{e kompanije, 

nastavimo proizvoditi lijekove 

najvi{eg kvaliteta i dodatnih 

vrijednosti. 

11 

B.A.

Analytica '98 Na{i stru~njaci 

gosti firmi 

Shimadzu i 

Erweka 

Kao gosti firme SHIMADZU, u 

svjetskim razmjerama poznatog 

proizvo|a~a analiti~kih instrumenata 

i laboratorijske opreme koji 

se koriste u preko 70 zemalja i u 

laboratorijama farmaceutskih 

kompanija kao {to su Bayer - 

Njema~ka, Astra - [vedska, Novartis 

- [vicarska, Rhone Poulenc 

- Francuska, Synthe libo - Francuska, 

Pfizer - Velika Britanija, 

Eli Lilly - USA, Mihneta Buturovi}, 

direktor Kontrole kvaliteta, 

Midhat Vehabovi}, direktor Razvoja 

i Anesa Dizdarevi}, odgovorni 

saradnik za nove tehologije 

i instrumentacijske metode, posjetili 

su u Minhenu, aprila o.g., Internacionalni 

sajam analiti~ke 

opreme ANALYTICA '98. 

Mihnetu Buturovi}, mr.hem.nauka, 

direktora Kontrole kvaliteta zamolili 

smo za izvje{taj sa ovog skupa: 

- "Bili smo u prilici da nam se demonstrira 

rad i mogu}nosti najnovijih 

modela analiti~kih instrumenata 

i laboratorijske opreme, da 

ostvarimo kontakt sa predstavni- 

cima proizvo|a~a i da sa njima 

defini{emo najpovoljnije mogu- 

}nosti za instalaciju, validaciju i 

servisiranje opreme za koju smo 

zainteresovani kao i da dogovorimo 

edukaciju kadrova. 

Prisustvovali smo prezentaciji 

HPLC sa raznim detektorima i 

mogu}nostima vezivanja sa automatskom 

disolucijom, zatim GC, 

UV-VIS Spektrofotometra sa automatskom 

disolucijom, TOC analizatora, 

tester materijala (EZ 

test), vaga, titratora, instrumenata 

za odre|ivanje vlage, Karl Fischer 

titratora, softwra za upravljanje 

vi{e analiti~kih instrumenata 

sa jednog mjesta, automatska disolucija 

uvezana sa UV-VIS i 

HPLC (bez perilstalti~ke pumpe), 

i opreme za TLC: nanomata, linomata, 

automatskog TLC semplera, 

komora za automatsko razvijanje, 

TLC skenera proizvo{a~a 

Shimadzu, Metler Toleda, Hewlett 

Packarda, Variana, Perkin Elmera, 

Watersa, Camaga. 

Bili su tu sistemi za disoluciju sa 

kadom, testeri za habanje, tvrdo- 

}u, debljinu, raspadljivost, sistem 

za disoluciju (zagrijavanje 

direktno sa grija~ima - bez kade 

sa vodom) od firmi Vankel, 

Erweka, Distek, zatim polarimetri, 

viskozimetri, pe}i za àrenje 

centrifuge, komore za studije 

stabilnosti, su{nice Steeg & Reutera, 

Brookfielda, Naber Therma, 

Sanyoa, Sigmae. 

Firme PBI, Zirbus, La Calhene i Microflow 

izloìli su opremu za mikrobiolo{ka 

ispitivanja: biohazard 

za{titne kabinete, autoklave, uzorkova~e 

zraka, friìdere, frizere, inkuba- 

tore, izolatore (apsolut barier tehnologija) 

i laminar flow sisteme. 

Imali smo priliku da vidimo i najnovije 

modele laboratorijskog namje{taja 

firme Kottermann, Wazdner, 

sisteme za ventilaciju, ma{ine 

za pranje lab. su|a firme Miele, Hamo 

kao i generatore za vodonik, 

azot, super ~isti zrak firme Claind. 

Donijeli smo veliki broj najnovijih 

~asopisa, kataloga, prospekata, CD. 

Na poziv vlasnika firme Erweka 

po zavr{etku "Analytica 98” posjetili 

smo fabriku Erweka za proizvodnju 

laboratorijske opreme i 

opreme za in proces kontrolu, koja 

pokriva 50% evropskog i 35% 

svjetskog trì{ta. Direktni kontakt 

sa Erwekom bio je od velikog zna- 

~aja za Bosnalijek, jer smo mi potencijalni 

kupci njihove in procesne 

i druge laboratorijske opreme, 

a u direktnom susretu detaljno 

smo razmotrili sve opcije i sada 

su nam mnoge stvari bliè i jasnije, 

u odnosu na ono {to se vidi iz 

prospektnog materijala i postoje- 

}ih ponuda. Nedavno su sklopili 

poslovni ugovor sa Shimadzuom. 

Naime, jedan od svojih udarnih 

proizvoda (automatska disolucija) 

veù za Shimadzuov UV spektrofotometar. 

U oktobru o.g. taj }e 

ure|aj uvezati i za Shimadzuov 

HPLC (on line). 

Nadamo se da }emo, nakon svega 

{to smo vidjeli, svojim prijedlozima, 

mo}i doprinijeti da Kontrola 

kvaliteta i Razvoj (QC i R&D) 

permanentno budu na{e kreativno 

produktivno okruènje, kaè 

Mihneta Buturovi}.

Novartis 

Istog dana potpisan je i poslovni 

ugovor sa Novartisom, drugom 

kompanijom u svijetu u ovoj djelatnosti, 

koja je nastala spajanjem 

SANDOZ-a i Ciba-Geigy. Sa Sandozom 

Bosnalijek je imao tridesetgodi{nju 

uspje{nu saradnju i kvalitetne 

odnose, {to je otvorilo mogu}nost 

da za samo dva dana sa 

novom firmom Novartis, sa~ini 

povoljan protokol o namjerama, 

~ime je Bosnalijeku ukazano veliko 

povjerenje. 

Partnerstvo 

Eli Lilly 

Bosnalijek sklopio dva izuzetno zna~ajna poslovna aran`mana, sa ameri~kom 

kompanijom Eli Lilly i {vajcarskom Novartis 

Nakon potpisivanja Ugovora sa Eli Lillyem, 

12. marta o. g., zabiljeìli smo slijede}e 

izjave: 

Edin Arslanagi}, generalni direktor Bosnalijeka: 

- Moram izraziti zadovoljstvo {to smo 

nakon 8 mjeseci pregovaranja potpisali 

ovaj ugovor koji }e rezultirati na{om 

bogatijom ponudom. Bi}e to upravo 

ono {to je nedostajalo ovom trì{tu. 

Novartis ima takvu paletu lijekova, 

da ih u svakom trenutku traè 

sa svih strana svijeta. 

Ilustracije radi, bez njihovih lijekova 

nije mogu}e izvr{iti niti jednu 

transplantaciju bilo kog organa. 

Ovim anga`manom Bosnalijek je 

eliminisao posrednike za veliki 

broj farmaceutskih proizvoda. 

Koliko bude osvajao trì{te i rastao, 

u toj mjeri, postepeno, Bosnalijek 

}e uvoditi u proizvodnji ove 

lijekove. 

B.A. 

Biochemie 

Biochemie (Kundl) Austrija, je 

jo{ jedna u nizu poznatih farmaceutskih 

kompanija sa kojim 

Bosnalijek gradi partnerske 

odnose. Biochemie je najve}a 

farmaceutska kompanija 

u Austriji, a internacionalnu 

reputaciju u svijetu stekla je 

svojom {irokom paletom ß laktamskih 

antibiotika, njihovih 

intermedijera kao i gotovih an- 

Posebno isti~em humane inzuline. 

Na{ cilj je, kao {to je poznato, da Bosnalijek 

postane lider u snabdijevanju lijekovima 

bosansko-hercegova~kog trì{ta. Na 

ovaj na~in }emo to brè ostvariti. 

Ugovor je na 5 godina, a rije~ je o 33 

nova veoma kvalitetna lijeka, {to }e 

na{ asortiman uve}ati za 20%. Mislim 

da je ovo samo I faza na{e saradnje, zapravo 

o~ekujem da }e Bosnalijek i Eli 

Lilly na}i i druge puteve da jo{ kvalitetnije 

rade zajedno. 

Eberhard Ludewigs, generalni direktor Eli 

Lillya za Ma|arsku, Sloveniju, Hrvatsku 

i Bosnu i Hercegovinu: 

- U zemljama u kojima do sada nismo 

bili prisutni traìmo najbolje partnere. 

Na{ asortiman pokriva 5 osnovnih 

terapeutskih podru~ja: endokrinologija, 

prvenstveno sa proizvodima 

inzulina, zatim imamo {irok asortiman 

antibiotika za oralnu upotrebu i 

u formi ampula, proizvode ze kardiovaskularna 

oboljenja, zatim one koji 

tiinfektivnih lijekova. Svoje 

proizvode plasiraju u formi 

djelatnih sirovina - in bulk kao 

i gotovih lijekova. 

O kakvoj se kompaniji radi 

najbolje govori podatak da je 

od 1997.god. Biochemie u 

sastavu Novartisa svjetskog 

lidera u prozvodnji lijekova. 

U svijetlu produbljivanja partnerskih 

odnosa na relaciji Bi- 

se koriste protiv kancera, kao i proizvode 

za lije~enje oboljenja centralnog 

nervnog sistema. 

To su podru~ja lije~enja u kojma u svijetu 

Eli Lilly ima prednost nad ostalim 

kompanijama. Sve te oblasti, sve pomenute 

lijekove uklju~ili smo u ovaj 

ugovor. 

I, kao {to je rekao gospodin Arslanagi}, 

mi }emo uz to praviti planove kako 

da zajedni~ki nastupamo na trì{tu. 

Te poslove }emo koordinirati na najbolji 

mogu}i na~in. 

Prim.dr Ibrahim Rami}, zamjenik ministra 

zdravstva u Vladi F BiH: 

- Bosnalijek proizvodi lijekove najvi{eg 

kvaliteta i vrlo je bitno da saradnja sa 

ino-partnerima zadovoljava te kriterije, 

{to }e re}i da to budu najzna~ajnije 

svjetske firme u ovoj djelatnosti. To se 

upravo desilo. Bosnalijek ulazi u partnerstvo 

sa vode}im proizvo|a~em inzulina 

u svijetu. êstitam u ime Ministarstva 

zdravstva. Ovo je zna~ajan 

korak u pobolj{anju opskrbe ovog trì- 

{ta neophodim lijekovima. 

Za Novartis ugovor je potpisao Gospodin Franz X X Soland, generalni 

direktor Novartisa za Isto~nu Evropu 

ochemie - Bosnalijek je i posjeta 

koju su djelatnici Bosnalijeka 

na ~elu sa generalnim 

direktorom uprili~ili ovoj kompaniji. 

U septembru se o~ekuje 

uzvratna posjeta. 

Midhat Vehabovi}, 

mr. ph. spec. 

13

14 

Marketin{ke aktivnosti 

Kongresi, specijalisti~ki 

simpozijumi, promocije... 

Internacionalni kurs - Fetus kao pacijent 

Prof.dr Asim Kurjak sa saradnicima Bosnalijeka 

i drugim u~esnicima i organizatorima 

kursa 

Promocija na{ih novih 

lijekova Oxetina i Seprida 

organizovana je 

osim u Sarajevu i u Unsko-sanskom 

i Tuzlansko-podrinjskom 

kantonu, u Biha}u, 

Sedra, 2. juna, a u Tuzli 26. juna 

o.g. 

Marketing Bosnalijeka bio je u 

svojstvu sudionika, suorganizatora 

ili sponzora 11. Internacionalnog 

kursa Fetus kao pacijent (Sarajevo, 

2-4. aprila '98.), Me|unarodnog simpozija 

Opekotinske povrede (Sarajevo, 

8. i 9. maja '98.), I Kongresa 

kardiologa BiH (Sarajevo, 28-30. 

maja '98.), XVI Oftalmolo{kih dana 

(Zenica, 8. i 9. maja '98.), sastanak 

Udruènja radiologa BiH (Biha}, Sedra 

5. i 6. juna '98.), Simpozijuma 

dje~ijih hirurga (Mostar, 5. i 6. juna 

'98.), Nacionalnog programa imunizacije 

(Sarajevo, 2. jula '98.), II 

Stru~nog sastanka gastroenterologa 

BiH (Travnik, 2. jula '98.). 

U organizaciji sektora Marketing u 

radnoj posjeti Bosnalijeku bili su direktori 

i osoblje Doma zdravlja Zenica, 

Doma zdravlja Gora`de, Bolnice 

Podhrastovi, JU Apoteke Zenica, 

Gradskih apoteka Tuzla, Glavne sestre 

Klini~kog centra Ko{evo i drugi 

brojni gosti. 

Husein [ehovi} 

Uperiodu izme|u dva broja Info-Bosnalijek, 

Marketing je imao vrlo intenzivne aktivnosti: 

promocije na{ih novih lijekova, u~e{}a na 

kongresima, specijalisti~kim simpozijumima, 

sastancima ljekara, a u Bosnalijeku bio je 

doma}in brojnim gostima iz vi{e domova 

zdravlja, bolnica, apoteka 

Unsko-sanski kanton 

BOSNALIJEK 

RESPEKTABILAN 

PARTNER 

Maj i juni su bili 

period velikih aktivnosti 


na podru~ju Unsko-sanskogkantona. 

Brojna ekipa 

stru~nih saradnika na ~elu sa direktorom 

Marketinga Dr Abdul Umidom 

[alakom i direktorom Medicinsko-informativnog 

sektora Dr Nerminom 

Selmanom realizirala je ~itav niz vrlo 

zapaènih akcija. 

U organizaciji Kantonalne bolnice 

Biha} i na~elnika Urolo{kog odjela 

prim.dr Hasana Jusi}a, u hotelu 

Sedra, 30. maja, odràn je stru~ni 

sastanak urologa F BiH. Skupu je 

prisustvovalo oko 40 urologa iz 

svih centara F BiH. Uz stru~ne teme 

eminentnih predava~a, Bosnalijek 

je imao zapaènu stru~nu i 

sponzorsku ulogu. Prezentirali smo 

liniju na{ih antimikrobika. Temu je 

obradila i vrlo uspje{no prezentirala 

dr Nada Kisi}, uz podr{ku mr. 

ph. Almira Ibi{evi}a. Ispred na{e 

kompanije skup je pozdravio lider 

kantona [efket \apo, te prisutne 

upoznao sa ju~e, danas i sutra Bosnalijeka. 

I na{a sponzorska uloga 

nai{la je na vrlo topao prijem kod 

organizatora i u~esnika skupa, {to 

je posebno istakao predsjednik vla- 

de USK gospodin Esad Brkovi}, 

kao i direktor Kantonalne bolnice 

prim. dr Hilmija Sulji}. 

Stru~ni saradnici MIS-a odràli su 2. 

juna zapaènu promociju na{a dva 

nova proizvoda - Oxetina i Seprida, 

lijekova koji su razvijeni i plasirani u 

saradnji sa na{im partnerom, kompanijom 

The Jordanian Pharmaceutical 

Manufacturing Co. Promotori ovih 

proizvoda bili su ugledni nau~nici 

sarajevskog Univerziteta, prof.dr Irfan 

Zuli}, akademik prof. dr Slobodan 

Loga, te predstavnik JPM-a za 

BiH, dr Naser Nabil. Skupu su prisustvovali, 

kao i svaki put kad je Bosnalijek 

u pitanju, gotovo svi ljekari 

i farmaceuti sa podru~ja USK. Promocija 

je izazvala veliku pozornost 

javnosti i medija i dokazala da je Bosnalijek 

postao respektabilan partner 

kantonalnog zdravstva. To je posebno 

istakao i ministar zdravstva 

USK, prim.dr Mustafa Rami}. 

Od 5. do 7. juna, u biha}kom Domu 

Armije i u hotelu Sedra, odràn je 4. 

stru~ni sastanak Udruènja radiologa 

F BiH i godi{nja Konferencija ovog 

udruènja, uz u~e{}e stotinjak ljekara 

ove specijalnosti. Na{a kompanija bila 

je generalni sponzor ovih skupova, 

za {ta smo dobili posebno priznanje 

predsjednika Udruènja, prof. dr 

Faruka Dalagije i Doc.dr Dèmile 

]ati}, te organizatora i medijatora 

dr Mirsada Seferovi}a. 

[efket \apo, dipl.ing.chem.

U pripremi dokumentacije 

za registracijuRanibosa 

u Hrvatskoj, 

izrada studije 

o biolo{koj 

raspoloìvosti i 

bioekvivalenciji povjerena je 

Zavodu za klini~ku farmakologiju 

Klini~kog bolni~kog centra - 

Zagreb koji je kadrovski, stru- 

~no i materijalno osposobljen 

za ovaj posao. 

Stru~ne studije ovaj Zavod 

je radio i radi i za druge 

proizvo|a~e lijekova, a iste 

su priznate i odobrene od 

strane FDA. 

Na ~elu stru~nog tima ovih 

Iz aktivnosti na{eg Predstavni{tva u Zagrebu 

Povratak Bosnalijeka na hrvatsko trì{te 

Predstavni{tvo Bosnalijeka 

u Zagrebu 

osnovano je 1970.godine. 

Do 1992.godine 

upo{ljavao je 14 

stru~nih saradnika 

koji su obra|ivali 

trì{ta Hrvatske i 

Slovenije. Kontinuitet rada je prekinut 

po~etkm rata u BiH. Svi biv{i djelatnici 

su oti{li, a Predstavni{tvo je i formalno-pravno 

prestalo postojati od juna 

1992.godine u skladu sa zakonom 

Republike Hrvatske. Po okon~anju rata 

u BiH Ministarstvu trgovine Hrvatske 

podnijeli smo molbu za registraciju i 

evo Predstavni{tvo je ponovo u funkciji 

od oùjka 1996.godine. Upo{ljava tri 

saradnika: Marinu Terzi}, Zorana 

Grgureva i [efketa Dàpu, s tim {to je 

[efket zaduèn za obradu trì{ta Unsko-sanskog 

kantona (BiH). 

Va`no je naglasiti da je Predstavni{tvo 

svo vrijeme rata bilo u vezi sa Bosnalijekom 

i djelovalo u skladu sa instrukcijama 

i nalozima rukovodstva iz Sarajeva. 

Predstavni{tvo je tada odigralo 

bitnu informacijsku, financijsku i logisti~ku 

ulogu. 

Trì{te lijekovima u Hrvatskoj je zna- 

~ajno. Godi{nja potro{nja je cca 800 

milijuna DEM. Naàlost, Bosnalijek 

je, iako sa prepoznatljivom i priznatom 

paletom lijekova, 7 godina bio 

odsutan sa ovog trì{ta. U me|uvreme- 

nu vode}e farmaceutske kompanije svijeta 

otvorile su vlastita predstavni{tva 

u Zagrebu i samostalno registrirale ve- 

}inu lijekova. Vratiti se, odnosno ponovno 

osvojiti neko trì{te, izuzetno je 

te{ko pogotovo ako je konkurencija velika. 

Stoga, najva`nije aktivnosti Predstavni{tva 

danas, su registracija novih i 

promocija ve} registriranih lijekova. 

Sama procedura registracije, ako je sva 

dokumentacija pripremljena, traje jednu 

do jednuipol godinu dana. Do sada 

smo uspjeli registrirati Kofan i Pilfud, 

a u postupku su Ranibos i Enterofuril. 

Do 2000.godine planirano je 

registriranje jo{ desetak novih lijekova. 

Ina~e, osim spomenutoga, aktivnosti 

Predstavni{tva su raznorodne. Npr: 

prikupljamo i {aljemo svu potrebnu 

stru~nu literaturu; pribavljamo razli~ite 

ponude za sirovine, pakovni materijal, 

tehni~ku i laboratorijsku opremu; 

ostvarujemo i iniciramo kontakte sa 

drugim tvrtkama (Smith-Kline Beatcham, 

Ely Lilly, Biochemie, Merck, Fischer 

ch., B.M.P., Belupo, Oktal Pharma, 

Romaco, UNIDO, Merie itd.); 

u~estvujemo u prikupljanju i reeksportiranju 

svih Bosnalijekovih roba iz Zagreba 

za Sarajevo i obratno. Sve na{e 

aktivnosti odvijaju se u suradnji sa razli~itim 

odjelima u Bosnalijeku, a naro~ito 

sa sektorom Vanjska trgovina, 

odjelom za registraciju, nabavu, bibliotekom, 

Razvojem, Kontrolom kvalite- 

Potvr|en visok kvalitet 

RANIBOSA 

ispitivanja bio je uvaèni profesor 

Boìdar dr Vrhovac, pro- 

~elnik Zavoda za klini~ku farmakologiju. 

Obzirom da su ispitivanja za Ranibos 

okon~ana zamolili smo profesora 

Vrhovaca da za Info Bosnalijek komentari{e 

ta ispitivanja. Evo te izjave: 

"Ranibos je ispitan u tipi~nom 

pokusu bioekvivalencije na 26 zadanih 

dragovoljaca, kako to traì 

posebna uputa Svjetske zdravstvene 

organizacije (WHO). 

Usporedni lijek bio je ranitidin - 

Zantac - originalnog proizvo|a~a 

"Glaxo”. U ovom pokusu potvr|ena 

je terapijska jednakovrijednost 

oba preparata koja se nisu razlikovala 

u bitnim farmakokinet- 

ta, Marketingom... Posebno moramo 

naglasiti dobru suradnju sa dr 

Nedàdom Ke~om, koji nas je stru~no 

podu~io marketin{kom planiranju. 

Za 1998.godinu planirana je prodaja 

cca 20.000 kutija Pilfuda i cca 60.000 

kutija Kofana. Da bi se planirano i ostvarilo 

poduzeli smo niz promotivnih 

aktivnosti. Spomenut }emo samo najbitnije. 

Pro{le godine u~estvovali smo 

na Me|unarodnom dermatolo{kom 

kongresu odrànom u bolnicama KBC 

Dubrava i Naftalan. Organizirali smo 

i sponzorirali okupljanje dalmatinske 

sekcije Hrvatskog lije~ni~kog zbora u 

Splitu i Zadru, gdje se okupilo oko 

dvije stotine lije~nika. Nastupili smo 

na 1. Hrvatskom dermatolo{kom kongresu 

u Zagrebu i bili nazo~ni na sajmu 

Medicine i tehnike. Tako|er smo 

poslali pisma-letke svim ljekarnama, 

zdravstvenim ustanovama i privatnim 

ordinacijama. Ovim promotivnim 

akcijama ne samo da smo reklamirali 

na{e lijekove nego i najavili povratak 

Bosnalijeka na ovo trì{te. Dosada{nja 

iskustva i dojmovi govore da se svi 

rado sje}aju Bosnalijeka, da nije zaboravljen 

i da je dobrodo{ao. Nadamo se 

da }e i na{i rezultati to potvrditi. 

Zoran Grgurev, dipl.ing.chem. 

skim parametrima. Vrijednosti povr{ine 

ispod koncentracijske krivulje 

iznosile su ng h/mL 531,7 

±136,8 za referentni, a 54,7 

±120,9 za ispitivani pripravak. 

Ranibos je pokazao ~ak kra}e vrijeme 

do postizanja vr{ne koncentracije! 

Vr{ne koncentracije nisu bile razli- 

~ite (referentni pripravak ng/mL 

139,9 ±,a ispitivani 131,9 ± 50,18). 

Prema danas vrijede}im propisima 

ocjenjuje se da su oba preparata jednake 

terapijske vrijednosti.” 

Marina Terzi}, prof. 

15

16 

Promocija Oxetin i Seprid, 

na{i novi lijekovi 

Dr Umid [alaka, direktor 

Marketinga Bosnalijeka 

pozdravio je preko tri stotine 

u~esnika ove promocije 

Rezultat uspje{ne poslovne 

saradnje Bosnalijeka 

i The JordanianPharmaceuticalManufacturing 

C.O. LTD. (JPM) 

su na ovom trì{tu, 

novi visokokvalitetni 

lijekovi, antidepresiv 

OXETIN - generi~ki 

fluoxetin i prokinetik 

SEPRID - generi~ki 

cisaprid, ~ija je promocija 

bila 14. maja 

1998.godine u Sarajevu, 

u Domu Armije 

O farmakologiji farmakologiji i klini~koj klini~koj upotrebi upotrebi novih novih lijekova, lijekova, govorili govorili su 

prof prof dr Irfan Irfan Zuli}, Zuli}, prof prof dr Slobodan Slobodan Loga, Loga, prof prof dr Mehmed Mehmed 

Gribaj~evi} Gribaj~evi} i prof prof dr Nedàd Nedàd Mulabegovi} 

Mulabegovi} 

To su vrlo ekskluzivni lijekovi III 

generacije koji se u svjetskim razmjerama 

svrstavaju u posljednje iskorake 

farmaceutske i medicinske 

misli. 

U ime kompanije Bosnalijek i u 

ime generalnog direktora gospodina 

Edina Arslanagi}a, prisutne je 

najprije pozdravio direktor Marketinga 

Bosnalijeka Umid dr [alaka 

isti~u}i, izme|u ostalog, da je Bosnalijek 

u periodu 1992-’98.godina 

uveo u proizvodnju 29 novih lijekova, 

te da su ova dva posljednja 

potvrda opredjeljenosti Bosnalijeka 

da u svojoj bran{i prati svijet, 

ali i da tom cilju prilagodi uslove 

proizvodnje moderniziraju}i proizvodne 

pogone i uvode}i u proizvodnju 

najsavremenija tehnolo- 

{ka rje{enja. 

Potom se prisutnima obratio direktor 

Marketinga JPM-a gospodin 

Zijad dr Shadfan i izme|u ostalog 

rekao: 

- Zahvaljujem se radnicima i rukovodiocima 

Bosnalijeka, posebno 

gospodinu Edinu Arslanagi}u, generalnom 

direktoru, koji su nam 

omogu}ili ovu priliku i {irom 

otvorili vrata zajedni~ke saradnje. 

Mi u JPM-u vjerujemo da je ljudsko 

bi}e najve}e civilizacijsko bogatstvo 

i stoga je imperativ sa~uvati 

mu dobro zdravlje i osigurati 

mu adekvatno obrazovanje, kako 

bi mogao u~estvovati u daljoj izgradnji 

civilizacije i napretka, kako 

na lokalnom tako i na svjetskom 

nivou. 

Napredak u pruànju zdravstvene 

usluge, uporedo sa ukupnim eko-

nomskim, dru{tvenim i kulturolo{kim 

razvojem, koji je uzeo 

maha danas u svijetu, zahtjeva 

kontinuirano pove}anje neophodnog 

kvaliteta lijekova i isto tako 

kontinuirani porast kvaliteta lijekova 

koji se primjenjuju, a sve 

to stvorilo je u na{em regionu 

izvanredne {anse za uspjeh farmaceutske 

industrije i istovremeno 

stavilo pred tu industriju veliki 

izazov da se kontinuirano usavr{ava. 

Oxetin i Seprid su rezultat 

te orijentacije. 

@elim Vam svima da Vam dragi 

Bog podari snagu i mo} da izgradite 

savremenu, nezavisnu BiH, na 

zajedni~ko zadovoljstvo svih njenih 

naroda. 

Bosnalijeku i JPM-u èlim da sara- 

|uju svakim danom uspje{nije u 

obostranom interesu, rekao je na 

kraju gospodin Shadfan. 

U radnom dijelu promocije o 

OXETINU, farmakologiji i klini- 

~koj upotrebi govorili su prof.dr Ir- 

II Stru~ni sastanak gastroenterologa BiH 

U Travniku, u sve~anoj sali 

hotela Orijent, 2. jula o.g. 

odràn je II Stru~ni sastanak 

gastroenterologa BiH. Sastanku 

je prisustvovalo oko 

100 ljekara, uvaènih internista 

- gastroenterologa iz ~itave 

Bosne i Hercegovine. Organizacioni 

odbor sa~injavali 

su: prim.dr Nedàd Hadì}, 

predsjednik, prim.dr Azra Idrizbegovi}, 

ministar zdravstva 

SBK, prim.dr Mirsad Granov, 

direktor Kantonalne bolnice 

Travnik, prof.dr Kasim Muminhodì}, 

predsjednik 

Udruènja gastroenterologa i 

prof.dr Mehmed Gribaj~evi}, 

ministar zdravstva Sarajevskog 

kantona. 

Problematika kojom se skup 

bavio bila su maligna oboljenja 

gastrointestinalnog tra- 

fan Zuli} i akademik, prof.dr Slobodan 

Loga, a o SEPRIDU prof.dr 

Nedàd Mulabegovi} i prof.dr Mehmed 

Gribaj~evi}. 

Ova prezentacija je pobudila veliki 

interes ciljanog auditorija, 

Dr Zijad Shadfan, direktor Marketinga 

JPM-a: "Vjerujem u uspje{nu saradnju" 

Bosnalijeku zahvalnost i ~estitke 

kta, sa posebnim akcentom 

na prevenciju istih (rana dijagnostika 

- endoskopija). Zaklju~eno 

je da se prezentirani 

radovi objave u Medicinskom 

arhivu, a da ovakva godi{nja, 

stru~na i prijateljska druènja 

gastroenterologa BiH prerastu 

u tradicionalnu manifestaciju 

koja bi se odràvala u 

Travniku mjeseca maja. 

Sa posebnim zadovoljstvom 

kao predsjednik Organizacionog 

odbora isti~em anga`man 

Bosnalijeka u svojstvu 

generalnog sponzora i 

suorganizatora. 

U stru~nom dijelu sastanka 

Bosnalijek je imao vrlo uspje{nu 

prezentaciju svoje palete. 

Prim.dr Nedàd Hadì} 

ljekara i farmaceuta kojih je bilo 

vi{e od tri stotine. 

N.Selman 

spec. neuropsihijatar 

Prim. dr. Azra Idrizbegovi}, 

ministar zdravstva SBK 

17

Savjetovanje Lijek put d 

Uvodnim izlaganjima najprije 

su se obratili: Zdravko 

[urlan, generalni sekretar 

Internacionalne lige 

humanista, Edin Arslanagi},generalni 

direktor Bosnalijeka, akademik Seid 

Hukovi}, predsjednik ANU BIH, dr Bakir 

Naka{, pomo}nik ministra zdravstva u 

Vladi F BiH, prof.dr Arif Smajki}, direktor 

Zavoda za zdravstvenu za{titu 

BiH, prof.dr Nedàd Mulabegovi}, rektor 

Univerziteta u Sarajevu, prof.dr Irfan 

Zuli}, direktor Instituta za farmakologiju 

i toksikologiju Medicinskog 

fakulteta u Sarajevu, prof.dr Sabira 

Hadòvi}, dekan Farmaceutskog fakulteta, 

u svojstvu predsjednika Dru{tva 

farmaceuta F BiH, prof.dr Mustafa 

Imamovi}, redovni profesor Univerziteta 

u Zenici i Senad Dizdarevi}, direktor 

marketinga veledrogerije Zefarm iz Zenice. 

Ve}ina imenovanih u~estvovala je i u 

raspravi, a u~esnici su bili i: Nikola Felak, 

direktor Belupa iz Koprivnice, Zahid 

Beganovi}, direktor Kantonalne 

bolnice Zenica, Ahmed @ali}, zamjenik 

direktora Saniteksa iz Velike Kladu{e, 

prim. dr Mustafa Be~irevi}, Alija Omerovi}, 

prim.dr Refik Tatli} i drugi. 

Gospodin Zdravko [urlan, generalni sekretar 

Internacionalne lige humanista, 

otvaraju}i savjetovanje i pozdravljaju}i 

ugledne zvani~nike, goste i sve prisutne, 

posebno se zahvalio Bosnalijeku 

{to je prihvatio poziv Lige da aktivno 

u~estvuje u realizaciji projekta “Kuda 

vodi put do zdravlja?” i da u okviru tih 

aktivnosti bude suorganizator savjetovanja 

LIJEK - PUT DO ZDRAVLJA, kao 

sastavnog dijela pripreme Svjetskog 

kongresa jedinstva humanista. 

Prenije}emo najprije dijelove uvodnih 

izlaganja, a potom dati izvode iz obra- 

}anja drugih u~esnika ovog skupa. 

Neprocjenjiv doprinos Bosnalijeka 

za{tititi zdravlje 

na{ih ljudi. 

U pripremi Svjetskog kongresa jedinstva humanista (Sarajevo, 23-25. maja o.g.) u organiz 

vjetovanje na temu LIJEK - PUT DO ZDRAVLJA. Cilj savjetovanja bio je da, slijede}i istraìv 

podstakne procese ostvarivanja cjelovite i kvalitetn 

Zdravko [urlan, generalni 

sekretar Internacionalne 

lige humanista: 

- Za{to smo odabrali Bosnalijek da radimo 

zajedno? 

U toku najve}e agresije na Bosnu i Hercegovinu, 

opsade Sarajeva, kada se najvi- 

{e razaralo i ratovalo, Bosnalijek je radio, 

proizvodio lijekove po sopstvenim 

programima. Bosnalijek je tada davao, a 

i danas daje neprocjenjiv doprinos za{titi 

zdravlja na{ih ljudi. Posebno bih htio ista}i 

da su u jeku najè{}e borbe i agresije 

proizveli dvadeset~etiri nova medikamenta 

iz porodice esencijalnih lijekova. 

Govoriti o zna~aju te proizvodnje suvi- 

{no je, razumljivo je da je od neprocjenjive 

va`nosti, kao i ~injenica da je 

Bosnalijek otvoren prema svijetu, budu}nosti, 

novim spoznajama, prema 

najnovijim farmaceutskih tehnologijama 

i saradnji sa prosperitetnim farmaceutskim 

kompanijama. Uvijek im je 

bilo na prvom mjestu zdravlje ~ovjeka. 

Svojom poslovno{}u, svojom kreativno{}u, 

ljudi Bosnalijeka uspjeli su da 

stvore, diljem zemlje i svijeta mnoge 

saradnike i prijatelje. Na taj na~in oni 

grade puteve mira, povjerenja, tolerancije, 

humanizma. 

Danas, mi smo postavili jedno zna~ajno 

pitanje, jedan problem. Kuda vodi 

put do zdravlja? 

Vode}i humanisti svijeta kad govore o 

izgradnji humane civilizacije, o izgradnji 

mira, o ~ovjeku i njegovom dostojanstvu, 

na prvo mjesto stavljaju njegovo 

zdravlje. Mi trenutno nemamo dovoljno 

ni mira, ni slobode, a ni zdravlja. 

Cilj nam je da na|emo put i na~in da 

svaki na{ ~ovjek, ostvari pravo na 

zdravstvenu za{titu, da do|e do pravog 

lijeka, da osiguramo da u 21. vijek 

u|emo {to zdraviji. 

Lijek nije roba u 

klasi~nom smislu rije~i 

Edin Arslanagi}, generalni 

direktor Bosnalijeka: 

- Participacija Bosnalijeka u aktivnostima 

Lige, konkretno u organizaciji ovog savje- 

tovanja prihva}ena je sa najve}im odu{evljenjem, 

jer smatramo da je jedan od elemenata 

ili faktora ìvljenja lijek kojeg mi 

proizvodimo i koji treba da obogati kvalitetu 

ìvota oboljelog tj. da ga {to prije 

vrati u normalan tok ìvljenja. 

Mi iz Bosnalijeka u suradnji sa Ligom 

poku{ali smo ovaj skup u~initi internacionalnim 

sa aspekta prozvo|a~a lijekova. 

Pozvali smo sve direktore farmaceutskih 

ku}a sa prostora ex Yu. 

Odazvao se samo gospodin Felak, direktor 

Belupa. Ja mu se zahvaljujem. 

Tema ovog skupa zasluùje punu 

pa`nju svih nas. Zdravstvo i zdravstvena 

za{tita uvijek su bili u ìì interesovanja 

i predmet stru~nog, nau~nog, 

privrednog i op}enito dru{tvenog razmatranja 

i valorizovanja. 

U zdravstvu i privredi svake dràve farmaceutska 

industrija je vaàn segment 

i to kako u miru, jo{ vi{e u ratu. 

Me|utim, mora se stalno imati u vidu da 

lijek nije roba u klasi~nom smislu rije~i, 

pa kad se radi o proizvodnji lijekova, profitabilnost 

ne mora biti jedini kriterij 

opravdanosti te proizvodnje. Principi humanosti 

i etike se ne smiju zanemarivati, 

zapravo morali bi se podrazumjevati. 

Istovremeno, prozvodnja lijekova danas 

u sferi je najvi{ih nau~nih i tehnolo{kih 

dostignu}a, traì visokosofisticirane 

stru~njake i istraìva~e sa specifi~nim iskustvom 

u farmaceutskoj industriji, a uz 

to adekvatne uslove proizvodnje po svjetskim 

normativima. I bez obzira na te visoke 

zahtjeve, mi u Bosnalijeku smo 

svjesni ~injenice da je proizvodnja lijekova 

strate{ka industrija za svaku dràvu. 

Od bosanskohercegova~kog proizvo|a~a 

lijekova koji je do agresije imao 90 odsto 

licencnog programa, za {est godina smo 

uspjeli da na bazi vlastite tehnologije radimo 

90 odsto proizvoda. Time doprinosimo 

da lijek bude jeftiniji ne samo 

pacijentima ve} i dru{tvu u cjelini. U situaciji 

smo da zahvaljuju}i dostigutoj 

kvaliteti osvajamo i druga trì{ta. Mnogo, 

me|utim, govori ~injenica da smo u 

Hrvatskoj za tri godine uspjeli registrovati 

svega dva lijeka, a tre}i je ve} godinu i 

po u procesu registracije. I u Sloveniju 

smo do sada u{li sa svega dva na{a lijeka. 

Restriktivnim pravilima kontrole lijekova, 

dràve tako {tite ne samo svoje pacijente 

ve} i interese svojih preduze}a. 

Budu}i lijekovi ima}e zadatak 

za unapre|uju zdravlje 

Akademik Seid Hukovi}, predsjednik 

ANU BIH: 

- Budu}nost zdravstva su promocije 

zdravlja i prevencija bolesti, a dana{nje 

doba moè se nazvati dobom lijekova. 

Ono {to je evidentno jeste da su oni 

nu`ni tek onda kad o~uvanju zdravlja nije 

pomogao nijedan drugi elemenat prevencije. 

Isto tako jasno je da je kvalitetan 

lijek mnogima neophodan za ìvljenje. 

êtiri su elementa po kojima se danas 

procjenjuje zdravstvena za{tita: efikasnost, 

ekonomi~nost, jednakost, dostupnost. 

Ako po tom principu procjenjujemo 

lijekove onda se moè re}i da su oni 

stvarno efikasni, djelotvorni, istovremeno 

najjeftiniji vid zdravstvene za{tite, da 

su dostupni, da omogu}uju jednakost. 

Budu}i lijekovi ima}e zadatak da unapre|uju 

zdravlje, da zdrav bude jo{ zdraviji, 

sposobniji, pametniji, a oni koji 

preveniraju bolest mora}e imati najvi{e 

kvalitete. Ja se nadam da }emo mi imati 

sve te kvalitete u na{em Bosnalijeku.

do zdravlja 

izaciji Internacionalne lige humanista i Bosnalijeka, 9. i 10. aprila o.g. organizovano je sava~ko-edukativni 

projekat lige “Kuda vodi put do zdravlja?” raspravom o nazna~enoj temi 

ne zdravstvene za{tite u BiH, uklju~uju}i i put lijeka. 

Zakon promovira primarnu 

zdravstvenu za{titu i porodi~nog 

ljekara 

Dr Bakir Naka{, pomo}nik 

ministra zdravstva uVladi F BiH: 

- Zanimljivo je da se u okviru Dejtonskog 

sporazuma pravo na zdravlje ne spominje 

posebno ve} u okviru prava na ìvot. Regulisanje 

prava iz oblasti zdravstva tako|e 

Dejtonskim sporazumom u nadle`nosti je 

entiteta i kantona, {to i jeste razlog da je 

ovo pravo kod nas regulisano u ~ak 38 razli~itih 

akata: 14 ustava po~ev od dràvnog, 

entitetskih i kantonalnih, ~etiri 

osnovna zakona o zdravstvenoj za{titi i 

zdravstvenom osiguranju, te drugim kantonalnim 

zakonima. Njima bi za gra|ane 

F BiH i RS trebalo da je regulisana zdravstvena 

za{tita gra|ana unutar dràve BiH. 

Istina, krajem decembra '97. usvojen je Zakon 

o zdravstvenoj za{titi, ali jedno je napisati, 

a drugo sprovesti. Ve} imamo prolongiranje 

odre|enih termina. Vrlo zna~ajna 

komponenta zdravstvenog osiguranja 

su sredstva. Ukoliko nisu obezbje|ena, bi- 

lo kakva mreà, bilo kakav plan zdravstvene 

za{tite ne}e dati rezultate. 

Zna~ajno je ista}i da novi Zakon o zdravstvenoj 

za{titi promovira, primarnu zdravstvenu 

za{titu i da ima za cilj da se od 

skupih bolni~kih sistema, dijagnosti~kih i 

dugih titularnih specijalisti~kih slu`bi 

okrenemo porodi~nom ljekaru koji bi trebalo 

da zadovolji 85% potreba stanovni{tva 

na jednom mjestu. To naravno zahtjeva 

edukaciju korisnika tih usluga, da prakti~no 

spoznaju da je neophodna briga o 

zdravlju, o~uvanju zdravlja, popularisanjem 

zdravih stilova ìvota. Time im ne 

oduzimamo pravo na lijek, zapravo intervenisa}emo 

kad drugim mjerama nismo 

uspjeli da preveniramo bolest, da je onemogu}imo. 

Kad je bolest ve} na terenu 

naravno lijek je vrlo zna~ajan i postaje bitna 

komponenta lije~enja. 

Integriraju}i faktor u svakoj 

zemlji su i esencijalne potrebe 

u zdravstvenoj za{titi 

Prof.dr Arif Smajki}, direktor Zavoda 

za zdravstvenu za{titu BIH: 

- Strategijom “Zdravlje za sve do 

2000.godine” koja je cilj Svjetske zdravstvene 

organizacije, a preuzela ju je i 

na{a zemlja, teì se uravnoteènju 

zdravstvene za{tite u pojedinim oblastima 

i pribliàvanju nivoa u pojedinim 

dràvama. Znam da su neka dogovaranja 

o saradnji u ovoj djelatnosti izme- 

|u entiteta obavljena, ali je nedopustivo 

da se u javnosti o tome ni{ta ne 

zna. Ukoliko se podijelimo u sferi 

zdravstvene za{tite, ne samo da }emo 

se udaljiti od svjetskih stremljenja ve} i 

poja~ati razlike u mogu}nosti lije~enja 

ovisno od npr. mjesta ìvljenja. 

âk dvadesetdva me|unarodna zakonska 

atributa nas kao zemlju obavezuju 

da izgra|ujemo zdravstveni sistem koji 

}e biti sli~an, a ne razli~it od sistema 

na{ih susjeda. 

Zapreke su u kaosu, zbrci u politi~kim 

intrigama, u konfuznoj zakonskoj regulativi. 

Rje{enja su u stvaranju, u o~avanju 

zajedni~kih interesa zemlje, zemlje 

kao cjeline prema me|unarodnoj 

zajednici. Prednost je u ~injenici {to i 

svijet to èli, ali na drugoj strani su 

oni koji imaju suprotne tendencije. Integriraju}i 

faktor u svakoj zemlji su interesi 

za sigurnost, bezbjednost, slobodu 

kretanja, elementarna ljudska prava, 

prava na socijalnu egzistenciju, esencijalne 

potrebe u zdravstvenoj za{titi. 

Trebamo tako razmi{ljati i pona{ati se 

u interesu svih nas, da ove zajedni~ke 

ljudske potrebe usaglasimo, {to je mogu}e 

brè. To }e biti i poziv me|unarodnoj 

zajednici za ve}i respekt i podr{ku 

integraciji Bosne i Hercegovine 

u svjetsku zajednicu. 

U sistemu zdravstvene edukacije 

nema edukacione vertikale 

Prof. dr Nedàd Mulabegovi}, rektor 

Univerziteta u Sarajevu: 

- Na{ obrazovni sistem i kad je rije~ o 

zdravstvenoj edukaciji ne prati suvremene 

trendove razvoja. Mnogo vi{e vremena 

poklanja onome {to se zove teroija, 

a mnogo manje onome {to se zove vje- 

{tina, praksa.U nastavnim planovima i 

programima ta bi komponenta morala 

biti dominantnija, dakle komponenta 

vje{tine, a ne teorijskog znanja. 

Drugo, u sistemu zdravstvene edukacije 

nemamo takozvane edukacione vertikale. 

Nemamo povezanosti izme|u 

edukacije u srednjim {kolama sa edukacijom 

na nivou univerziteta, {to onda 

stvara odre|enu disharmoniju, koliziju 

i naravno najvi{e optere}uje mlade 

ljude odnosno potencijalne studente. 

Zato ih mi opet vra}amo na biologiju, 

hemiju, fiziku itd., gubimo vrijeme 

i sve ostalo i naravno izlaèmo ih 

nepotrebnim dodatnim naporima. 

Tre}e, u sada{njem, aktuelnom zdravstvenom 

sistemu ne pridajemo dovoljno 

pa`nje niti profesionalnom niti dru{tvenom 

aspektu, uslovno govore}i, filozofije 

medicinskog mi{ljenja koje treba da 

angaùje sva na{a potencijalna znanja i 

vje{tine kada je to neophodno. To je poseban 

na~in rezoniranja i zaklju~ivanja. 

U sada{njem sistemu edukacije ne razvijamo 

ni ekonomski aspekt u dovoljnoj 

mjeri, jedan odnos koji }e rezultirati racionalnim 

pona{anjem, racionalnim kori{tenjem 

svih raspoloìvih resursa bez 

obzira ko je u pitanju, od medicinske 

sestre do ljekara specijaliste i na kraju 

klinika i drugih medicinskih ustanova. 

Vrlo je te{ko radikalno mjenjati obrazovni 

sistem, ali je o~ito da mi to moramo 

raditi, po{tivati i usvojiti propisane 

evropske standarde u tom obrazovanju, 

ali i u zdravstvu. 

U tom procesu jako je va`no da i kapaciteti 

na{ih zdravstvenih institucija 

moraju biti u srazmjeri sa na{im potrebama. 

Moramo razmi{ljati racionalno 

i tako se i pona{ati i kad su i institucije 

i kadrovi u pitanju. 

To zna~i da ne}emo imati paralelizam, 

tri ili ~etiri instituta za recimo epidemiologiju 

ili kontrolu lijekova, nego 

}emo se truditi da unutra{njom integracijom 

dobijemo kriti~ne mase neophodne 

za kvalitetnu edukaciju ili kvalitetan 

znanstveno-istraìva~ki rad. To 

traì anga`man svih nas. 

Mislim da }e jedan od najzna~ajnijih 

trendova na kojima }emo mi koji se bavimo 

zdravstvenom edukacijom istrajavati, 

biti uvezivanje edukacionih procesa, 

znanstvenih, istraìva~kih i visokodiferenciranih 

stru~nih ekspertnih aktivnosti 

na nivou institucija koje zadovoljavaju 

internacionalne standarde. To moramo 

ako èlimo sutra biti dio savremenog svijeta, 

ako èlimo da obezbjedimo uslove 

mladim generacijama da smisao i svoje 

profesionalne aktivnosti, svoje edukacije i 

svoje egzistencije na|u na prostorima 

Bosne i Hercegovine. 

19

Savjetovanje 

Nedostaju nam referalne institucije 

koje bi uvezivale sve 

aktivnosti u vezi sa lijekom i 

propisivale {ta je ~iji posao 

Prof.dr Irfan Zuli}, direktor Instituta 

za farmakologiju i toksikologiju 

Medicinskog fakulteta u Sarajevu: 

- Pri~a o lijekovima uvijek je po~injala 

sa dva zahtjeva, da budu efikasni i sigurni. 

Nakon nekih mojih uvida u doga|anja 

u posljednje vrijeme u sferi lijekova, 

ja bih to obrnuo. Jer, desila se 

prava provala generi~kih lijekova, a s 

tim i ne{to {to se naziva napast, violencija 

lijekova. U toj enormnoj produkciji 

doga|a se da se u lijekovima na|e premalo, 

ili {to je jo{ gore, previ{e osnovne 

supstance, zna~i ne onoliko koliko 

je propisano. Ne moè svako proizvoditi 

lijekove, to je ozbiljan posao, to mogu 

samo ozbiljne firme koje, da tako 

kaèm, imaju posadu koja je to u stanju 

napraviti, koja je u stanju provjeriti 

kvalitetu svake supstance pa tek onda je 

uklju~iti u proizvodni proces lijeka. 

Dakle, u dana{njim uvjetima lijek prvo 

mora biti siguran, proizveden i kontroliran 

po propisima, a tek potom }emo 

govoriti o njegovoj efikasnosti, rizicima 

primjene i korisnosti te primjene. 

U ime Komisije za lijekove mogu re}i 

da, upravo imaju}i u vidu sve naprijed 

re~eno, kod registracije traìmo mnogo 

vi{e kad su u pitanju generici, nego u 

slu~ajevima kad se nude “svoji” lijekovi. 

Zakon o lijekovima imamo, ali treba 

najmanje dvadesetak pravilnika koji 

prate taj zakon. Ko }e ih pripremiti, 

ako ne svi mi koji smo ovdje. 

Nemamo prave inspekcije u prometu lijekova, 

{to nam izuzetno nedostaje, one 

inspekcije u toku. Doga|alo se, zbog 

toga {to to ne funkcioni{e na pravi na- 

~in, niz propusta, {to je nedopustivo. 

Nedostaju nam referalne institucije koje 

bi te i sve druge aktivnosti u vezi sa 

lijekom uvezivale i popisivale {ta je ~iji 

posao. Ne mogu se istim poslom i na 

isto kvalitetan na~in baviti ustanove sa 

50 godina iskustva, sa dvadeset profesora 

i asistenata i ona recimo koja ima 

jednog honorarnog docenta i koja je 

osnovana ju~e, da tako kaèm. Mora se 

znati kome treba dati pravo da bude 

ne{to, a ako toga nema onda imamo 

nered, onda imamo multipliciranje 

funkcija neuporedivog nivoa kvaliteta. 

Farmaceut treba i da educira 

korisnika lijeka 

Prof.dr Sabira Hadòvi}, dekan Farmaceutkog 

fakulteta, u svojstvu predsjednika 

Dru{tva farmaceuta BiH: 

-Federacija nacionalnih farmaceutskih 

dru{tava u Evropi osnovana je 1992.godine 

pod nazivom “Europharm forum” 

s ciljem da prati i studira razvoj farmaceutske 

struke. Njihova istraìvanja su 

pokazala da farmaceut kao zdravstveni 

radnik moè mogo da doprinese pobolj{anju 

zdravlja stanovni{tva. 

Na 46.sjednici Svjetske zdravstvene organizacije 

odrànoj u Kopenhagenu 

1996.godine na temu “Apotekarstvo, 

sada{nji razvoj i budu}i izazov” donesen 

je cijeli niz zaklju~aka koji ukazuju 

na ulogu farmaceuta u promociji 

zdravlja, prevenciji bolesti i lije~enju. 

Ovi novi pogledi razvili su novu 

oblast farmacije, socijalnu farmaciju, 

kroz instituciju porodi~ni farmaceut. 

Farmaceut ne samo da treba da izdaje 

lijek ili ga pravi, ve} i da informi{e i 

educira korisnike lijekova. Pacijent ne 

treba znati smo kad treba uzeti lijek 

ve} i razumjeti rizike neuzimanja i 

prednosti uzimanja lijeka. 

Zato je neophodno da se u programe 

edukacije farmaceuta uklju~i klini~ka 

farmakologija sa terapijom, socijalna 

farmacija, ekonomija koji }e ih usmjeravati 

da na pravi na~in promoviraju 

zdravlje i preveniraju bolesti. 

I jo{ ne{to, Federacija BiH prihvatila je 

raniji Zakon o prometu lijekova kojim 

je ta~no regulirano kada se i pod kojim 

uslovima neki lijek moè staviti u 

promet. Da se pridràvamo njegovih 

odredbi ne bi se de{avalo ono {to se 

de{ava, da je u prometu lijek koji nije 

ispo{tovao sve te norme. Treba nam i 

kvalitetna slu`ba za kontrolu lijekova, 

ali ne na nivou entiteta ili na jo{ 

nièm nivou, ve} na nivou BiH. Moramo 

zaustaviti razgradnju sistema 

zdravstvene za{tite, zapravo u~initi ga 

jedinstvenim. To i svijet od nas traì, a 

to bi morao biti i na{ interes. 

Deponije otrova 

Prof.dr Mustafa Imamovi}, redovni 

profesor univerziteta u Zenici: 

- U Ekonomistu je nedavno objavljena 

procjena da je od ukupno doniranih 

38.000 tona lijekova ispravno bilo samo 

oko 20% ili 7.000 tona ili 80% bi- 

lo je za deponiju. Dakle, stanovni{tvu 

u deset kantona u Federaciji, te u RS 

prijeti opasnost od oko 30 hiljada tona 

otrova deponovanog u lijekovima. 

Podjednako je ugroèn svaki kanton. 

Oteàvaju}e je {to BiH nema adekvatne 

pe}i za uni{tavanje tih lijekova, a 

niti mogu}nosti da ih ponovo transportuje 

u mjesta kojih su stigli. 

Imam podatak da uni{tavanje 1 tone takvih 

lijekova ko{ta ~ak i do 50.000 DEM. 

Moramo ne{to poduzeti. Mi koji se bavimo 

ovom problematikom dobili smo prije 

2 godine zahtjev ANU BiH da kao prilog 

procesima revitalizacije i razvoja BiH 

ponudimo strategiju za{tite okoline. To 

smo uradili. AMV (Alternativno Ministarsko 

vije}e) je ponovo pokrenulo taj problem 

sa stanovi{ta odrìvog razvoja koji 

moramo prihvatiti ako èlimo u Evropu. 

Ova studija je u toku izrade, vrlo ozbiljno 

se pristupilo poslu. Dostavi}emo je 

Ministarskom vije}u, zatim Ministarstvu 

za prostorno ure|enje i okoli{ i Ministarstvu 

zdravstva, a Vas sve molim da se 

aktivno uklju~ite u raspravu o Zakonu o 

za{titi ~ovjekove okoline, da ovu prolematiku 

na najbolji na~in reguli{emo, na nivou 

BiH, zakoni koji se donose u ovoj 

oblasti na nivou entiteta nisu dovoljni. 

Obzirom da je tema skupa lijekovi, nisam 

govorio o drugim ekolo{kim problemima. 

Re}i }u jo{ da BiH prijeti da 

ostane i bez vode, jer samo na podru~ju 

Federacije radi 650 pilana, a prema informacijama 

koje imamo iz RS, tamo je 

stanje jo{ gore. Gubitkom {uma BiH bi 

prakti~no izgubila i vodu, dakle resurs 

koji je izuzetno vaàn kad je u pitanju 

zdravlje. Ja se nadam da }emo mi ipak i 

od ovog trenutka imati ozbiljniji pristup 

ekoproblematici. 

Nelegalna ponuda lijekova zahtjeva 

hitnu akciju nadle`nih 

Senad Dizdarevi}, direktor marketinga 

veledrogerije Zefarm iz Zenice: 

- Ovdje smo ve} ~uli da je Zakon o stavljanju 

lijekova u promet biv{e dràve 

prakti~no preuzet 1992.godine i time je 

postao vaè}i zakon na podru~ju BiH. 

Okolnosti su me|utim gotovo potpuno 

izmjenjene, dru{tvene, politi~ke, pravne, 

ekonomske i druge, po~ev od ~injenice 

da je BiH postala samostalna dràva. Zakon 

u pravnom smislu tek ograni~eno 

djeluje, a postojanje odre|enih pravnih 

praznina doprnjelo je stvaranju prili~nog 

nereda na trì{tu lijekovima, dovelo do 

pojave crnih kanala distribucije, {verca i 

svega onoga {to ide s tim.

Moè se vrlo argumentovano govoriti 

i o odsustvu profesionalne etike. Previ- 

{e se prostora otvorilo ljudima koji su 

do{li u ovu bran{u u namjeri da se za 

kratko vrijeme obogate, a ne da rade 

po{teno i tako stvaraju ambijent za generacije 

koje }e tek do}i. 

Nelegalna ponuda lijekova postaje elemenat 

konkurentnosti. Lijekovi koji su 

nekad bili registrovani na ovom trì- 

{tu, ~ija je registracija istekla, ko zna 

kakvim putevima su opet ovdje. Zapravo 

ima drogerija koje su pristale da 

vr{e takvu nelegalnu distribuciju, ali i 

{efova apoteka koji zahtjevaju ba{ te lijekove. 

I kad im kaète da taj program 

nemate, jer ga ne moète legalno uvesti, 

onda Vam kaù da ima drugih koji 

to mogu. Istovremeno, prometom lijekova 

se bave firme koje uop}e nisu registrovane 

za taj posao, zapravo granapi 

koji su produèna ruka nekih veledrogerija 

sa drugih prostora. 

Ove stvari su manje vi{e poznate, ali nema 

akcije da se stanje izmjeni. Moè se 

govoriti o potencijalnom ugroàvanju 

zdravlja stanovni{tva nabavkama neispitanih 

lijekova, pa i otvaranju prostora 

za subverzivno djelovanje itd. Na pijaci 

moète kupiti andola, kafetina i drugih 

lijekova koliko ho}ete. Stvara se trajno 

nestabilno trì{te zbog nemogu}nosti 

lojalnih prometnika da prate nelojalne. 

U ovom poslu jedan od elemenata konkurentnosti 

je cijena, a cijena u koju 

nisu uklju~ene da`bine prema dràvi, 

UMJESTO ZAKLJU^KA 

Cilj savjetovanja bio je da podsjeti 

na probleme u zdravstvu u cjelini i 

upozori javnost, prije ostalih sve faktore 

koji uti~u na politiku zdravstvene 

za{tite, da stanje u ovoj 

oblasti zahtjeva hitne promjene. 

Najprije je ukazano na ~injenicu da 

je Dejtonskim sporazumom zdravstvena 

za{tita data u nadle`nost entiteta 

i kantona. Takvih primjera u 

svijetu nema. To je imalo za posljedicu 

da su prava i obaveze iz ove 

oblasti regulisana u ~ak 38 razli~itih 

akata. Od toga 14 ustava po~ev od 

dràvnog, entitetskih, kantonalnih. 

To je proizvelo pravu zbrku, konfuziju, 

{umu nerje{enih problema. 

Krajem '97. usvojen je Zakon o 

zdravstvenoj za{titi, ali se jo{ nisu 

osigurali uslovi da se on primjenjuje. 

Rje{enje je u stvaranju, o~uvanju zajedni~kih 

interesa zemlje u ovoj 

oblasti, {to, kad je BiH u pitanju i svijet 

èli, a integriraju}i faktor u svakoj 

zemlji pored ostalih su i esencijalne 

potrebe u zdravstvenoj za{titi. 

Bosna i Hercegovina kao ~lanica 

Svjetske zdravstvene organizacije u 

obavezi je da primjenjuje najmanje 

20 me|unarodnih dokumenata u 

oblasti zdravstva, me|u kojima je 

carina, porez itd. svakako je nià. 

Sve ovo se de{ava bez ikakve dru{tvene 

kontrole i taj proces moramo {to prije 

zaustaviti. Neophodno je dalje izgra|ivati 

institucije dràve BiH i F BiH, radi 

stvaranja adekvatnog pravnog ambijenta 

posebno kroz ja~anje inspekcijskih 

i carinskih organa. Rigoroznija 

pravila prometovanja omogu~ila bi samo 

ozbiljnim subjektima bavljenje 

ovim poslom. Bilo bi neophodno u 

Privrednoj komori BiH imati 

udruènja ovih prometnika, tu uklju- 

~ujem i proizvo|a~e svakako. Situacija 

je takva da probleme ne bi smjeli vi{e 

samo konstatovati, nego hitno i zajedni~ki 

djelovati da ih prevazi|emo. 

Jedni drugima moèmo pomo}i 

Nikola Felak, direktor Belupa iz 

Koprivnice: 

- Po~a{}en sam {to sam pozvan na ovo 

savjetovanje od na{eg dragog, poslovnog 

i intimnog prijatelja direktora Bosnalijeka. 

Belupo je ne{to mla|i od Bosnalije- 

trenutno najbitnije provo|enje strategije 

"Zdravlje za sve do 2000”. Te 

obaveze samo nagla{avaju potrebu 

da se u sferi zdravstva djeluje organizovanije 

i hitno. 

Zakon o stavljanju lijekova u promet 

se ne primjenjuje. Zna~ajne koli~ine 

lijekova nelegalno ulaze na 

ove prostore i nelegalno se distribuiraju, 

{to zna~i da nisu ni registrovani 

za ovo trì{te. 

To stanje najprije zahtjeva odgovornost 

za izbjegavanje zakonskih obaveza, 

dosljednu primjenu Zakona, rigoroznija 

pravila prometovanja i puni 

anga`man inspekcijskih i carinskih 

organa. Neopodno je izgra|ivanje 

institucija dràve u tom segmentu 

uklju~uju}i i osnivanje udruènja 

prometnika lijekova i proizvo|a~a 

pri Privrednoj komori BiH. 

Restriktivnim pravilima kontrole lijekova, 

svaka dràva {titi najprije svoje 

pacijente, a potom i svoje proizvo|a~e, 

{to bi trebalo da bude pravilo 

i ovdje, jer farmaceutska industrija 

je od strate{kog interesa za 

svaku dràvu. 

Nedostaju nam referalne institucije 

u zdravstvenoj oblasti, da se zna ko 

{ta radi i za {ta ko odgovara. Zavod 

za lijekove trebao bi da ima atribute 

dràve, a ne entiteta. 

ka, rekao bih u onim lijepim tridesetim. 

Osnovani smo 1970.godine, a danas zapo{ljavamo 

814 djelatnika, od toga preko 

200 ljudi sa fakultetskom naobrazbom. 

Pro{li smo bez direktnih ratnih 

{teta, jer smo bili prili~no udaljeni od 

rati{ta. Pomagali smo koliko smo mogli 

i va{im ljudima u Posavini. Od srca 

smo to u~inili i za Bosnalijek kad nam 

se obratio za pomo} vezano za prozvodnju 

u tim ratnim uslovima. 

Po{tuju}i va{u legislativu, mi }emo 

obnoviti registraciju na{eg asortimana 

ovdje uz pomo} Bosnalijeka, a mi }emo 

to isto uraditi njima u Hrvatskoj. 

Mi poku{avamo pomo}i jedni drugima. 

Imamo sli~nih problema. Trì{te 

Hrvatske i Bosne i Hercegovine ima 

stanovnika koliko ima, zapravo mala 

su to trì{ta. Osje}amo potrebu da zajedni~kim 

koordiniranim radom na 

tom planu. Nadopunom asortimana jedni 

drugima moèmo puno pomo}i u 

izvozu. Naravno, mi sara|ujemo na vi- 

{e nivoa, u kontrolnim procesima, u 

procesima registracije, u razvojnim programima, 

marketingu posebno. 

Belupo ima jedan dio licencne proizodnje, 

bez toga mi smatramo da je nemogu}e. 

@elim re}i da smo od tih partnera 

mnogo nau~ili, posebno od 

Merka. Na{i ljudi tokom godine odlaze 

tamo na izobrazbu. 

Pozivam Vas sve, jer smo svi otprilike 

istih struka, da se navratite nama u 

Koprivnicu. Te komunikacije su nam 

sada mogu}e, a i neophodne da bismo 

i{li brè naprijed. 

Stanje kakvo jeste zahtjeva reinènjering 

zdravstvenog sistema u 

cjelini po~ev od zakonske regulative 

koja bi trebalo da odraàva zajedni- 

~ke interese i potrebe svih u BiH, ali 

i da zaìvi, obrazovnog sistema u 

zdravstvu koji bi morao slijediti 

evropske i svjetske standarde, kao i 

apotekarstvo kroz edukaciju korisnika, 

zatim ve}e dru{tvene kontrole 

prometa lijekova, za{tite ~ovjekove 

okoline od strane svih u~esnika u 

zdravstvenoj za{titi, kapaciteta 

zdravstvenih institucija koje bi morale 

biti u srazmjeri sa na{im potrebama, 

ali i krajnje racionalnog pona- 

{anja kad su kadrovi u pitanju i bez 

multipliciranja funkcija. 

Moè se re}i da je savjetovanje 

opravdalo o~ekivanja. Organizatorima, 

Ligi i Bosnalijeku svi u~esnici 

izrazili su zahvalnost {to su inicirali 

i realizovali ovo okupljanje i raspravu, 

a zamjerke su uputili onima koji 

se nisu odazvali pozivu. 

Za o~ekivati je da stanje u zdravstvu, 

a lijek posebno, krenu pravim 

putem. 

Pripremila B.A. 

21

22 

INDOK 

Cilj - elektronsko 

upravljanje 

dokumentacijom 

Stru~njaci u razvoju i operativi, istraìva~i, menadèri i rukovodioci 

Bosnalijeka u svakodnevnom radu trebaju raznovrsne stru~ne, nau- 

~ne i poslovne informacije i to po mogu}nosti odmah nakon {to su 

spoznali potrebu o njima 

Biblioteka klasi- 

~nog tipa takve 

zahtjeve ne uspijeva 

zadovoljiti, jer su 

osnovni predmet 

njenog rada publikacije, 

a ne informacije, 

a i zbog eksponencijalnog rasta 

broja novih informacija. Razvoj informacijske 

tehnologije, uvo|enje novih medija 

(diskete, CD-ROM), novih tehnika (on-line) 

i globalne komunikacijske mreè (IN- 

TERNET) uslovljava i name}e potrebu 

osnivanja Bosnalijekovog Centra za informacije 

i dokumentaciju kao posrednika 

izme|u korisnika informacija i informacijskih 

izvora. Pored pruànja pravovremenih 

pouzdanih i ta~nih informacija, 

{to je od zna~aja za funkcionisanje svakog 

sistema, savremeno organizovan Centar 

za informacije i dokumentaciju postao 

bi centralno mjesto gdje se arhiviraju, 

stru~no obra|uju i prate svi dokumenti 

vezani za djelatnosti kompanije. 

Ideja o formiranju INDOK-a u Bosnalijeku 

prisutna je jo{ od 1985. Budu}i da 

je osnov za razvoj INDOK-a dobro organizovana 

i opremljena biblioteka u 

tom periodu su pored angaòvanja adekvatnog 

stru~nog kadra u biblioteku 

uloèna i zna~ajna finansijska sredstva 

tako da je pred rat biblioteka raspolagala 

sa oko 2300 knjiga i 158 naslova ~asopisa. 

U toku rata knji`ni fond je u znatnoj 

mjeri o{te}en tako da sada na{a biblioteka 

raspolaè sa oko 1450 knjiga, a 

pretpla}eni smo na 16 stranih ~asopisa 

iz oblasti farmacije. U predratnom periodu 

pored ulaganja u biblioteku pokrenuta 

je inicijativa da se razvojem metodologije 

rada INDOK-a i odgovaraju- 

}im kadrovskim rje{enjima stvore uslovi 

za preno{enje obaveza u vezi sa dokumentacijom 

u ovu slu`bu. 

Godine ratnih razaranja prekidaju navedene 

aktivnosti, dok sasvim razumljivo i 

opravdano poslijeratni period karakteri{u 

prioritetna ulaganja u sanaciju, rekonstrukciju 

i modernizaciju proizvodnih pogona 

i oìvljavanje vlastite proizvodnje kao 

imperativa opstanka Bosnalijeka, jedinog 

industrijskog proizvo|a~a lijekova u BiH. 

Brojne investicione aktivnosti, obnova 

i pu{tanje u rad pogona ampuliranih 

lijekova, modernizacija kapaciteta za 

proizvodnju ~vrstih oralnih formi lijekova, 

opremanje laboratorija za razvoj 

i kontrolu kvaliteta, aktuelni razvojni 

program (prioritetni lijekovi masovne 

terapijske primjene, antibiotici, infuzione 

otopine, trì{no orjentisani marketing) 

uslovljavaju i name}u neophodnost 

ja~anja i osamostaljivanja IN- 

DOK-a, ~emu u prilog idu i zaklju~ci 

Kolegija generalnog direktora. 

Svjesni da INDOK u narednom periodu 

mora da preuzme dio odgovornosti 

i obaveza u realizaciji planiranih 

razvojnih ciljeva, pokrenuli smo 

izradu prijedloga organizacije Centra 

za informacije i dokumentaciju sa jasnim 

definisanjem ciljeva i osnovnih 

djelatnosti, mjesta u organizacionoj {emi, 

sredstava, prostora, opreme i izvr{ilaca 

neophodnih za efikasno i racionalno 

funkcionisanje. Prijedlog }e u 

realnom vremenskom periodu biti ponu|en 

na razmatranje i usvajanje. 

Namjera mi je da u narednom tekstu 

ukratko obavijestim o planiranim aktivnostima 

~iji je cilj uspostavljanje takvog 

Centra za informacije i dokumentaciju 

koji }e, prilago|en na{im uslovima 

i potrebama obezbijediti slijede}e: 

· uspostavljanje sistema obavezuju}eg 

protoka stru~nih i nau~nih informacija 

i upravljanje dokumentacijom na nivou 


· formiranje interne baze i selektivna 

diseminacija internih informacija (registar 

vlastitih lijekova s osnovnim farmakoinformati~im 

podacima, tehnolo- 

{ka dokumentacija, za{tita prava industrijskog 

vlasni{tva, projektna dokumentacija, 

autorski i predmetni katalozi 

bibliotekarskog fonda) 

· povezivanje s kvalitetnim vanjskim 

izvorima informacija (globalna komunikacijska 

mreà, on-line) i analiti~ki 

pristup dobivenim informacijama sa 

stanovi{ta Bosnalijeka i selektivna diseminacija 

informacija. 

Postavljanje ovako visokih kriterija je 

neophodno da bismo dostigli i odràli 

korak sa veoma brzim promjenama koje 

se de{avaju u farmaceutskoj industriji 

u svijetu, a opseàn je i dugotrajan proces 

koji }e se odvijati po etapama. 

Cilj kome teìmo je elektronsko upravljanje 

dokumentacijom, a ono {to prethodi 

ostvarenju tog cilja je potpuno ovladavanje 

{tampanim verzijama dokumenata, 

revizijama SOP-ova za teholo{ku dokumentaciju 

koji }e pored potpunosti i blagovremenosti 

komunikacija obezbjediti 

kontrolu raspolaganja dokumentima i 

vo|enje potpuno vaè}ih dosijea u skladu 

sa zahtjevima kvaliteta postavljenim u 

registracionoj dokumentaciji. 

Donacije u knjigama i ~asopisima dobivene 

angaòvanjem na{eg bibliotekara 

cijenimo i od velike su nam pomo- 

}i, ali nisu trajno rje{enje. 

Ciljevi kojima teìmo su: 

· planska kontinuirana nabavka ~asopisa i 

knjiga uskla|ena sa zahtjevima korisnika 

· izgradnja i organizacija informacijske 

slu`be u biblioteci: bilteni prinova, selektivna 

diseminacija informacija prema 

stru~nom profilu korisnika, osnivanje 

referalne slu`be, pretraìvanje baza 

podataka pomo}u ra~unara na 

CD-ROM-u i krajnji cilj, on-line povezivanje 

sa udaljenim hostovima. 

Ljiljana Piri}, mr.ph.spec.

Osiguranje 

kvaliteta Svi smo u "igri" 

Kvalitet na{ih proizvoda rezultat je dugotrajnih i organizovanih akcija 

svih nas u Bosnalijeku. Inicira ih sektor Osiguranje kvaliteta, a promovira 

menad`ment kompanije po linijama rukovo|enja do svakog radnika 

To zna~i da smo 

svi "u igri”, u 

funkciji osiguranja 

kvaliteta, u 

svim dijelovima 

Bosnalijeka i na 

svim nivoima. 

Treba re}i da odgovornost za kvalitet 

lijekova predpostavlja razvijenu svijest 

o pripadnosti firmi, korektno 

ispunjavanje radnih zadataka, timski 

rad i saradnju svih segmenata Bosnalijeka 

kao i svijest o odnosu prema 

materijalnim dobrima, okoli{u i dr. 

Vrijeme i energija koji se tro{e u 

Osiguranju kvaliteta na ukazivanje 

i otklanjanje problema realno prisutnih, 

mogu se ublaìti korektnijim 

pristupom svih nas svakodnevnim 

obavezama. 

Radnici na rukovodnim funkcijama 

du`ni su filozofiju kvaliteta 

primjenjivati dosljedno u domenu 

svojih zaduènja i autoritativno djelovati 

na sve koji ne uvi|aju 

va`nost ove filozofije. 

Na taj na~in }emo i svijest ostalih 

brè podizati na ve}i nivo. 

Svaki ~ovjek sebi postavlja cilj u 

ìvotu i radu ovisno o stepenu 

obrazovanja, ali samo dobre procjene 

i opredjeljenost na cilj mogu dati 

rezultat. 

U na{em slu~aju razmi{ljanje i permanentno 

djelovanje u pravcu potpunog 

osiguranja kvaliteta izvjesno 

je da }e podi}i rejting na{e kompanije, 

na{e proizvode u~initi jo{ 

traènijim, prepoznatljivijim i tako 

i kompaniji i nama obezbjediti pretpostavke 

za realizaciju planirane 

proizvodnje i prodaje, bolji poslovni 

rezultat, a time i ve}i standard 

svakog od nas ponaosob. 

Jo{ uvijek, ~ini se, ima mjesta pitanju: 

jesmo li dovoljno svjesni da 

najve}im dijelom od nas samih ovisi 

kako i koliko }emo napredovati 

u svim smjerovima. 

Nazna~ajniji zadatak Osiguranja 

kvaliteta i u narednom periodu bi- 

}e educiranje svih radnika Bosnalijeka 

o kvalitetu, ulozi kvaliteta 

(smanjenju tro{kova koje }e se ostvariti 

ako se filozofija kvaliteta dosljedno 

primjeni), nu`nosti sprovo- 

SVEOBUHVATNA INFORMATIZACIJA 

Analizomopravdanosti 

uvo- 

|enja 

informacijskih 

tehnologija, te snimkom 

informacijskog stanja 

na{e firme, kao i definisanjem 

svih postoje}ih funkcija, 

procesa i aktivosti 

zapo~eta je prva faza sveobuhvatne 

informatizacije. 

Prevazi|ene su nedoumice 

oko definisanja i 

uspostavljanja poslovnog 

informacijskog sistema, 

organizacije informatike 

kao dijela tog sistema, te 

nabavke gotovih rje{enja 

ili izrade vlastitih. Danas 

je informati~ka tehnologija 

zastupljena za oko 50% 

vi{e nego prije dvije godine. 

Njen kvalitet iz dana u 

dan raste. Svakodnevni su 

kontakti sa informati~kim 

ku}ama kod nas i u svijetu. 

Predstavljeno je nekoliko 

prezentacija, prikupljeno 

nekoliko demo verzija 

softverskih programa, 

sve nove informacije se 

dobijaju preko Interneta. 

Najvi{e rukovodstvo firme 

je svojim stavovima, pona- 

{anjem, kontinuiranom 

uklju~eno{}u i podr{kom 

postavilo za cilj izgradnju 

integralnog informacionog 

sistema primjenom najsavremenijih 

tehnologija. 

Svima ovdje jasno je da 

uvo|enje softvera predstavlja 

zna~ajan korak u 

unapre|enju poslovanja 

firme i da njegova implementacija 

i kori{tenje zahtijevaju 

savjestan, ozbiljan 

rad i napor svih uklju- 

~enih struktura. 

Stoga ne}e biti te{ko slijediti 

osnovnu filozofiju 

na{e ku}e kad je o informatici 

rije~ da informati- 

|enja GMP i GLP propisa, validacije, 

postojanja i primjenjivanja standardnih 

operativnih postupaka 

(SOP) kao i za{tite na radu i za{tite 

~ovjekove okoline. 

Svaki radnik }e biti obuhva}en edukacijom 

bez obzira da li je u nekom 

ranijem ciklusu pro{ao tu 

obuku da bi se isklju~ilo nepoznavanje 

osnovnih na~ela o pona{anju 

u radnoj sredini, poznavanju proizvoda 

koje radimo. 

Samo tako "u igri” }emo biti zaista 

svi, a ako neko od nas svjesno ili 

nesvjesno, ne po{tuje usvojene principe 

i norme, eliminisa}emo ga iz 

ekipe. Ne}emo dozvoliti da se minimiziraju 

napori i rad nas ostalih. 

Evo i na{ list Info-Bosnalijek dobra 

je prilika za nas iz Osiguranja kvaliteta 

da djelujemo edukativno. 

Dr Nermin Zub~evi} 

zacija ne podrazumijeva 

postojanje gotovog, zavr{enog, 

zaokruènog organizacijskog 

sistema firme, 

ve} vi{e svijest o zna- 

~enju i potrebi njegovog 

logi~nog uspostavljanja uz 

adekvatnu kompjutersku 

podr{ku. Ta svijest je sve 

prisutnija, a sveobuhvatna 

informatizacija Bosnalijeka 

sve izvjesnija i blià. 

23 

Amela Hasovi}, 

dipl.ing.ma{.

24 

Edukacija 

S 

Eli Lilly i... 

tru~ni saradnici sektora Marketing imali su jedinstvenu priliku da u samo 

mjesec dana prisustvuju visoko kvalitetnim edukacionim programima 

koje su organizovale farmaceutske kompanije ELI LILLY iz Sjedinjenih 

Ameri~kih Dràva, JPM iz Jordana i Bosnalijek 

Edukacioni treninziorganizovani 

su kao vrlo 

intenzivna predavanja 

od po 

tri dana, gdje 

smo, uz u~e{}e 

najboljih stru~njaka edukatora dr 

Lazla Linga iz kompanije Eli Lilly i 

mr.ph. Rube Jaber iz JPM, saznali i 

mnogo dragocjenih informacija o 

konkretnim lijekovima, ali i kako 

najbolje prodati lijek. 

Prvi edukacioni trening (28- 

30.04.98.) odràn je u organizaciji 

Eli Lilly-a i Bosnalijek-a. Edukacija 

je bila posve}ena inzulinima koje 

proizvodi ova renomirana ameri- 

~ka farmaceutska kompanija. Uz 

edukativni program organizirana je 

i opse`nija diskusija na temu dijabetesa 

u svijetlu suvremenog pristupa 

lije~enju humaim insulinima - 

Humulin i Humalog. 

Stru~ni saradnici Marketinga kroz 

ovaj edukativni program stekli su 

prakti~na saznanja o na~inu pre- 

Dr Lazlo Ling vodio je 

edukacioni trening Eli Lilly-a 

zentacije lijeka, opho|enju sa kupcima 

i kona~no - kako na osnovu 

svega toga prodati lijek. 

Drugi edukacioni trening organizovali 

su JPM - Jordan i Bosnalijek. 

Edukacija je trajala 3 dana, a bila je 

posve}ena lijekovima SEPRID i 

OXETIN. Uz neophodan nivo medicinske 

edukacije stru~ni saradnici 

Marketinga stekli su nova saznanja o 

marketin{kom pristupu prodaji lijeka, 

koja su se u odre|enim segmentima 

razlikovala od pristupa istom 

problemu kompanije Eli Lilly. Pomenuto 

je veoma zna~ajno, jer podrazumjeva 

dva, umnogome razli~ita, pristupa 

suvremenom marketin{kom poslovanju 

- danas u svijetu, {to nam 

otvara razli~it dijapazon mogu~nosti 

implikacije vlastitih iskustava i znanja 

o navedenom na~inu poslovanja. 

Tre}i edukacioni trening ponovo je 

organizovan u saradnji Eli Lilly-a i 

Bosnalijek-a. Kao i prethodna dva, 

trajao je tri dana, a bio je posve}en 

novim lijekovima iz grupe antibiotika 

- CEFALOSPORINA I i II 

GENERACIJE i lijeku iz grupe kardiovaskularnih 

- DOBUTREX. U 

interaktivnom radu u~esnici edukacije 

pozvani su da iznesu vlastita is- 

kustva u pristupu kupcima i prodaji 

f armaceutskih proizvoda, te 

je na tu temu vo|ena izuzetno zanimljiva 

diskusija. 

Cijene}i visoku profesionalnost 

predava~a, kao i veoma dobru kooperativnost 

u~esnika, njihov jasno 

iskazani interes za predmetnu problematiku, 

moè se zaklju~iti da su 

provedeni edukacioni programi bili 

izuzetno korisni. 

Cijeli edukativni program protekao 

je u radnoj, srda~noj atmosferi i lijepom 

druènju. 

Dr Nada [ujica Kisi}, 

spec.mikrobiolog

Edukacija prema ISO 9000 

Zna~ajan korak ka standardizaciji 

edukacije u Kontroli 

kvaliteta ostvaren je zahvaljuju}i 

mr Mihneti Buturovi} 

i Anesi Dizdrevi}, 

dipl.ing.chem. koje su izradile 

Trening {emu za edukaci- 

...JPM 

Ruba Dàber 

edukator JPM-a 

ju prema zahtjevima ISO 

9000. Ubudu}e, sve edukacije 

u Kontroli kvaliteta: edukacija 

pripravnika, edukacija 

za GLP i primjenu SOP-ova, 

edukacija za rad sa analiti- 

~kim instrumentima, eduka- 

Edukacija jeste na{ izbor, ali i put razumijevanja i druènja 

Stru~nim saradnicima sektora 

Marketing koji su poha|ali edukativni 

trening JPM-a (20 polaznika) 

menad`ment kompanije 

priredio je prijatno iznena|enje 

~inom uru~ivanja certifikata 

JPM-a. To je u~inio generalni direktor 

na{e kompanije, gospodin 

Edin Arslanagi}, ~ovjek koji ina- 

~e neprestano podsti}e, a ~esto i 

inicira edukacije stru~nih saradnika, 

{to je svakako sretna okolnost 

za ovu ku}u. 

Istina je zapravo da posao kojim 

se bavi Bosnalijek traì na svakom 

mjestu educiranog izvr{ioca, a na 

ve}ini mjesta i one koji su spremni 

da se permanentno educiraju 

i na taj na~in drè korak sa veoma 

brzim razvojem farmaceutske industrije 

u svijetu. 

cija iz oblasti informatike i 

druge realizovat }e se u 

skladu sa ovom trening {emom 

{to }e sigurno doprinijeti 

pove}anju nivoa upravljanja 

kvalitetom. 

U tom smislu bilo je i ovo obra- 

}anje gospodina Arslanagi}a prisutnima 

uz obe}anje da }e ovakva 

prakti~na vrednovanja ne~ega {to 

je iskorak ne samo sektora Marketing 

nego i Bosnalijeka u cjelini, 

postati tradicionalnim, a insistira- 

}e se na tome i zato {to je to put 

da budemo bliì jedni drugima, 

da se bolje razumijemo i druìmo 

i bez velikih povoda, jer je to onda 

i pretpostavka da }emo i u poslovima 

zajedno biti jo{ uspje{niji. 

Uz zaista prijatan razgovor i 

druènje, u subotu 4. jula, proveli 

smo vi{e sati sa na{im generalnim 

direktorom i njegovim najbliìm 

saradnicima, na zadovoljstvo 

svih nas. 

N.Kisi} 

25

2. Nastavak 

26 

Privatizacija 

Potrebe i ciljevi 

privatizacije 

Pi{e: Mihret Dizdar, ~lan 

Ekspertnog tima 

FBiH za privatizaciju 

Tipièan problem biv{ih socijalistièkih 

zemalja na poèetku privatizacije 

bio je nedostatak efektivne domaæe 

tra`nje, odnosno kupovna i plate`na 

nesposobnost stanovni{tva i domaæih 

investitora za prihvatanje velike 

ponude preduzeæa i druge imovine u 

relativno kratkom periodu. Uz to, 

kod nas je istovremeno prisutna visoka 

meðusobna zaduènost preduzeæa, 

banaka i dràve, kao i znaèajne 

obaveze dràve prema graðanima. 

Nadalje, prethodno zapoèeta privatizacija 

pojedinih preduzeæa otkupom 

"internih dionica” oèigledno se ne 

moè nastaviti na istom principu, a 

treba je uskladiti novim rje{enjima za 

daljnji proces konaène i sveobuhvatne 

privatizacije. Poseban je problem 

{to se projekat privatizacije i ukupne 

ekonomske transformacije priprema 

i provodi u uslovima politièke nestabilnosti, 

istovremeno sa izgradnjom 

potpuno novog ustavnog-pravnog, 

ekonomskog, politièkog i socijalnog 

poretka. 

Ogromne politièke i ekonomske promjene 

desile su se u posljednjih sedam 

godina u na{em okruènju, tako 

da BiH posljednja (ili meðu par posljednjih 

zemalja) ulazi u proces tranzicije. 

Eventualna utje{na korist iz toga 

mogla bi se izvuæi ukoliko budemo 

dovoljno sposobni da uoèimo i 

primijenimo tuða dobra iskustva, a 

izbjegnemo njihove gre{ke. 

Iz svega izloènog moglo bi se zakljuèiti 

da se sami po sebi nameæu neki 

prioriteti meðu ciljevima i efektima 

koje privatizacija u BiH treba da postigne 

ili podrì, na putu do izgradnje 

trì{ne privrede zasnovane na domi- 

naciji privatnog vlasni{tva, kao nespornog 

krajnjeg cilja sveukupne ekonomske 

transfromacije. U najkraæem, 

ti na{i prioritetni, odnosno zadati 

ciljevi su obnova i brzi privredni 

oporavak zemlje, uz urgentno zapo{ljavanje, 

te likvidacija unutarnjih i 

vanjskih dugova preduzeæa, banaka i 

dràve. 

U takvom kontekstu, osnovni zakoni 

o privatizaciji u Federaciji BiH pripremani 

su kao cjelovit koncept sa meðusobno 

usklaðenim rje{enjima za: 

denacionalizaciju (restituciju), privatizaciju 

stanova, preduzeæa i banaka i likvidaciju 

unutarnjih dugova. 

Uèesnici u privatizaciji zaposleni, 

ali i svi gra|ani 

Premda je proces privatizacije preduzeæa 

u BiH tokom 1991. godine zapoèeo 

na modelu unutarnjeg povla{tenog 

otkupa dionica od strane zaposlenih 

u preduzeæu, tuða iskustva i 

naroèito na{e objektivne okolnosti 

upuæuju na opravdanost rje{enja koje 

ne predviða povla{teni unutarnji 

otkup i prioritetnu neposrednu zamjenu 

vlasnièkih certifikata zaposlenih 

za dionice njihovog preduzeæa. 

Pri tome, Zakon ne iskljuèuje niti 

sprijeèava moguænost da se zaposleni 

organizuju i kupovinom dionica za 

certifikate ili novac preuzmu kontrolu 

nad preduzeæem, ali bez dodatnih 

povlastica u proceduri otvorenoj za 

sve graðane. 

Pored naèelne potrebe obezbjeðenja 

jednakog tretmana svih graðana u distribuciji 

i realizaciji prava na udio u 

dràvnom/dràvnom kapitalu, saglasno 

principima praviènosti, konkurentnosti 

i javnosti, postoje i ozbiljni 

dodatni razlozi za ovakvo rje{enje. 

Prije svega, za razliku od Slovenije, Èe- 

{ke ili bilo koje treæe zemlje u tranziciji, 

mi smo nakon rata suoèeni sa 

problemom drastiène promjene identiteta 

sada{nje personalne strukture 

preduzeæa u odnosu na onu s kojom 

je preduzeæe u{lo ili namjeravalo da 

uðe u transformaciju po "Markoviæevom 

zakonu”. Uz to, imperativ opstanka 

preduzeæa je svoðenje broja zaposlenih 

na tehnolo{ki i ekonomski 

prihvatljiv nivo, koji je u prosjeku 

znatno ispod broja radnika koji su sada 

formalno u radnom odnosu, a faktièki 

ne rade. Ukoliko bi se po bilo 

kom osnovu uèe{æe u privatizaciji nekog 

preduzeæa vezalo za svojstvo zaposlenog, 

to bi multipliciralo veæ evidentan 

problem diskontinuiteta personalne 

strukture, te selekcije i 

zadràvanja statusa zaposlenih u preduzeæu 

u odnosu na one koji æe za 

izvjesno vrijeme morati biti na staranju 

socijalnih fondova. 

Nadalje, na{oj javnosti do sada nisu 

dovoljno predoèena pravila i iskustva 

disperzije rizika, po kojima je za pojedinca 

nerazumno da sve svoje rizike 

veè za jedno preduzeæe. To se de{ava 

kada radnik sve svoje investicione potencijale, 

makar bili iskazani u certifikatima 

(vauèerima) uloì u preduzeæe 

u kojem radi. U sluèaju lo{eg poslovanja 

tog preduzeæa, radnik nije samo 

ugroèn u pogledu plaæe i zaposlenja, 

nego gubi i, makar skromni, alternativni 

materijalni oslonac u dionicama, 

jer one ne donose dividendu niti 

ih moè povoljno prodati. Jo{ ako su 

dva ili vi{e èlanova iste porodice vezana 

za jedno preduzeæe, kako je to kod 

nas èesto sluèaj, takva odluka ukazuje 

se nepodno{ljivo riziènom. S druge 

strane, iz iskustava zemalja u tranziciji, 

veæ je poznato da privatizirana preduzeæa 

u kojima kontrolu imaju 

unutarnji vlasnici zaostaju za preduzeæima 

kojima upravljaju vanjski vlasnici, 

u pogledu rasta proizvodnje i 

profita, poveæanja trì{nog uèe{æa i 

izvoza, obima investicija. Ne samo da 

su preduzeæa kojim upravljaju vanjski 

vlasnici efikasnija od onih èiji su 

dionièari veæinom zaposleni, nego su 

preduzeæa u kojim su stranci veæinski 

vlasnici uspje{nija od preduzeæa 

pod kontrolom domaæih vanjskih 

vlasnika. 

(nastavit }e se)

U slici i rije~i 

Radne posjete 

Delegacija Saudijskog Fonda za 

razvoj u posljednjoj nedjelji maja 

bila je u radnoj posjeti Bosni 

i Hercegovini. Cilj posjete bio je 

da se obi|u mjesta radova na kojima 

se danas izvode projekti donirani 

iz sredstava ovog Fonda i da 

se odrede i defini{u prioritetni 

projekti za preostali dio kredita. 

Visoka delegacija koju su ~inili mr. 

Ahmed Al - Ghannam, ing Mansour 

Al - Zeghaibi, mr. Mansour 

Prof.dr Zehra Dizdarevi}, direktor 

Bolnice za plu}ne bolesti 

Podrhrastovi sa saradnicima, ljekarima 

ove bolnice 7. jula posjetila 

je Bosnalijek. Cilj posjete, kako 

je ocjenjeno je ispunjen. Gosti su 

Al - Madi, mr. Mohamed Al - Dalilan, 

mr. Mohamed Al - Ghofaili 

i mr. Abdulmohsin Al - Khayyal, 

26. maja boravila je u Bosnalijeku, 

kako je i bilo planirano. 

Tom prilikom gosti su imali uvid 

u realizaciju projekta Rekonstrukcija 

i modernizacija pogona za 

proizvodnju ~vrstih oralnih formi 

lijekova za koji su angaòvana i 

sredstva ovog Fonda. Bili su vrlo 

zadovoljni vi|enim i ura|enim. 

se detaljnije upoznali sa trenutnim 

proizvodnim programom Bosnalijeka, 

a sa jo{ ve}om pa`njom pratili 

su izlaganje direktora Marketinga, 

Umida dr [alake o razvojnim 

planovima ove ku}e. 

U radnoj posjeti Bosnalijeku 2. 

aprila ove godine bila je i delegacija 

Zeni~ko-dobojskog kantona koju 

je predvodio Premijer Vlade gospodin 

Vehid [ahinovi}. U delegaciji 

su bili ministar zdravstva 

prim.dr Vedad Gradin~i} i generalni 

direktor Vispaka Visoko, gospodin 

Delegacija Ministarstva zdravstva 

Bosansko-podrinjskog kantona u~inila 

je zvani~nu posjetu Bosnalijeku 

16. juna ove godine. 

Delegaciju je predvodio ministar 

zdravlja kantona, dr Fadil Jahi}, a u 

Dèmal âbaravdi}. U toku boravka 

u Bosnalijeku delegaciji se pridruìo 

zamjenik ministra trgovine u 

Vladi F BiH, gospodin Amir Zuki}. 

Iako je dosada{nja saradnja Bosnalijeka 

i ZE-DO kantona ocjenjena 

uspje{nom, iskazan je obostrani interes 

da se ona i dalje unapre|uje. 

delegiciji su bili direktor Doma 

zdravlja i oko ~etrdeset ljekara ove 

zdravstvene ustanove iz Gora`da. 

I gosti i doma}ini ocijenili su ovakve 

kontakte zanimljivim i neophodnim 

za bolje upoznavanje i razumjevanje. 

27

Summary 

Pages 4 and 5 

Interview 

Zoltan Csizer, 

UNIDO Director of Cleaner 

Production and Enviromental 

Managment Branch 

New tablets plant - a modern 

world class quality 

pharmaceutical plant 

Additional funds for this type of project 

have, as you know, been provided 

thanks to extremley high engagment 

of the company’s top managment. 

You are following its implementation. 

Are you satisfied? 

You have proably seen the Injectables 

Plant too. We shall appreciate to hear 

your assessment for both? 

I have seen the Injectables Plants 

when it was in less advanced construc- 

Page 6 

A heavy task 

R & D is successfully 

reaching 

the strategic goal 

of bosnalijek 

In recent years, through introduction 

of the whole range of 

new drugs in production, 

Bosnalijek is realizing its strategic 

goal: expand its products 

range and meeting about 60% of 

B-H populations demands, thus 

Page 9 

Partnership * foreign contacts 

Eli Lilly 

Middle of Marchthis year Bosnalijek 

has concluded two extraordinary significant 

business arrangements with 

American company Eli Lilly, the following 

statements were released: 

Edin Arslanagi}, General Manager 

of Bosnalijek: 

- I must express my satisfaction that 

after 8 month of negotiations, we 

managed to execute this agreement 

tion stage than the Tablets Plant is 

Today. I am telling this based on a 

very short visit where I was polite 

enough not to put many questions. I 

would say that it is extremley difficult 

to create something new wich meets 

the international standards in an 

building structure. 

The other facility, the Tablets 

Production Plant is different. First, 

that was a larger building and as we 

saw from the video it was scaled 

dowwn up to the skeleton of the 

building and everything is quite 

brand new now. That almost a green 

field new construction. And of course, 

what I have seen I like very much. 

That will be a modern, world class 

quality, new pharmaceutical plant. 

How do you see Bosnalijek tomorrow, 

do you hav some suggestion in that 

respect? 

I don’t want to encourage or discourage 

anybody, but the future of 

Bosnalijek is not going to be easy. I 

personally belive that the very capable 

making Bosnalijek the leading 

drug supplier of this market. 

Great contribution here was 

given by R & D Division which, 

in accordance with very strict 

international standards of development, 

its testing and introducing 

drugs in production in form 

of tablets, capsules,syrups, suspensions, 

ointaments, creams, 

jellies, injections solutions, etc. 

Implementation of a new drug 

development is running in specilized 

laboratories: 

which will result in our better bids. 

It will be just that what this market 

was missing. I am particulary pointing 

out to human insulins. 

Our goal is, as known, to make 

Bosnalijek leader in supplying 

Bosna-Hercegovina market with 

drugs. In this way the goal will be 

easier of attainment. The agreement 

is made for 5 years period and will 

encompass 33 new drugs of very 

good quality, thus expanding our 

product range by 20%. I think that 

it is only the first phase of our 

cooperation. In fact, I am expecting 

Bosnalijek and Eli Lilly to find out 

managment of Bosnalijek knows that 

well. But what I have seen in the last 

couple of years, and I became almost 

friend to many of the high managers 

of the company, that after long they 

bring very wise and smart decision. 

One of the most important decisions 

was not to move back for chemical 

synthesis. And we should face the fact 

that for time being Bosnalijek is 

small company and realistic target of 

a small company can be and shall be 

only to make that part of production 

which has the highest profit. As for 

the future decisions, I would like to 

advise you that as long as the country 

has get the priorites through the law 

you should go for some modern 

generics formulations wich are just 

out from the patent protection. With 

this approach you will have success 

and make a very important to get 

some sort of cooperation with some 

other companies in the outside world. 

And up to now Bosnalijek has already 

made this type of effort, among other 

- pharmaceutical technology laoratories 

- analytic laboratory 

- stability tests laoratory 

Contiuous training aboard 

(attending symposia, congresses, 

courses) exchange of professional 

information and experience with 

foreign partners (Lilly, novartis, 

Biochemie, API, IMP 

Fisiopharma, PHARCO,...). for 

the purpose of improvment of 

quality and introduction of new 

knowledge for the future programs, 

as well as advanced train- 

some other ways of their mutual 

performance in even better quality. 

Eberhard Ludewigs, General manager 

of Eli Lilly in charge of Hungary, 

Slovenia, Croatia an Bosnia- 

Hercegovina: 

- In countries in which we ha not 

een present so far we are searching 

for the best partners. Our products 

range covers five therapeutic areas: 

endocrinology, mainly with insulin 

products, then we have wide range of 

antibiotics for oral administration 

and in form of ampoules, products 

countries specifically with Slovenia. I 

know that a part of technological 

know-how for this new project is 

coming from LEK. 

And the last point whichI would like 

to emphasize and I know that the 

company did enough in this issue, is 

that the local market is so small that 

it would be so difficult to belive in 

the long run this company can function 

with such a small local market. i 

have heard that Bosnalijek is trying to 

make export to Ukraina, in fact there 

is interest there. Considering the 

political situation, I presume that 

Ukraina would not be too happy if 

they would need to buy all their 

drugs from Russia. That gives a good 

opportunity for the company. They 

will certanly be numerous. That 

should be dealt with, and you in 

Bosnalijek know how to proceed. 

Interviewers: 

A. Kapi} and 

B. Avdiegovi} 

ing through post-graduate studies 

and specialist training, is 

guaranty for realization of strategic 

goas of the company. 

This supported by the Expert 

Committee (composed of different 

profile experts), as well as 

Scientific Council composed of 

prominent professors in areas of 

medecine, pharmacy, chemistry. 

Midhat Vehabovi}, 

B. S. Pharm. Spec. 

for cardiovascular diseases, anticancer 

products as well as products 

for treatment of central nervous system 

diseases. 

These are treatment areas in the 

world in wich Eli Lillyhas advantage 

over other companies. All these 

areas, all these drugs, are covered by 

this agreement. 

Along with these activities, as said 

Mr. Arslanagi}, we shall be making 

plans for our mutual approach to 

the market. These activities will be 

coordinated in the best possible way.

Drugi o nama 

"Poslovne Novine " , 

mart/april 1998. 

"ONASA" , 

23.07.1998.g. 

"Oslobo|enje" , petak, 13.03.1998.godine. 

"Zajednica" 

april, 1998.godine.

Kupili smo: 

1. Tranzicija i okolina - Sarajevo: Fondako, 

1996. 2. Okolinski 

te~ajevi (knjiga I i II) - Sarajevo: Ceteor, 

1997. 3. Savremena 

klasifikacija lijekova ATC/DDD/Armin 

[krbo - Sarajevo: Farmacon, 1997. 

4. Mikrobiologija 

/ Fahrija Ba{i}, Edina Be{lagi} - 

Sarajevo: Medicinski fakultet, 1998. 

5. Stability testing of drug products / 

Wolfgang Grimm. - Stutgart: Wissenschaftliche 

Werlagsgesellschaft, 1987. 

6. Controlled 

drug delivery / Bernd Müller - Stutgart: 

Wissenschaftliche Werlagsgesellschaft 

1987. 

7. Percutaneous penetration enharcers 

/ Eric W.Smith - Boca Raton: CRC 

Press, 1995. 

8.Priru~nik o amortizaciji i nomenklaturi 

stalnih sredstava / Ljubo Todorovi} 

- Sarajevo: Finex, 1997. 

9. Zbirka pitanja i odgovora / Ljubo 

Todorovi} - Sarajevo: Finex, 1998. 

10. Priru~nik o porezima i doprinosima 

/ Ljubo Todorovi} - Sarajevo: Finex, 

1998. 

11. Zbirka registara / Ljubo Todorovi} 

- Sarajevo: NIP Privredna {tampa, 

1997. 

12. Merck Index Twelfth edition / Merck 

& Co., Inc. - New Jersey: Whitehouse 

Station, NJ, 1996. 

13. CRC Handbook of chemistry and 

phisics / David R. Lide - Boca Raton: 

CRC Press, 1997. 

14. Accreditation and quality assurance 

in analytical chemistry / Helmut 

Günzler - Berlin: Springer-Verlag, 1994. 

15. Rote Liste 

98 - Frankfurt/Main: Editio Cantor, 

1997. 

16. Toksikologija / Ibro Pa{i}, Teufik 

Tulumovi}, Senaid Trna~evi} - Tuzla: 

Univerzitet u Tuzli, Univerzitetski klini- 

~ki centar Tuzla, 1998. 

Na{a biblioteka 

Nove knjige 

i ~asopisi 

Uprvom polugodi{tu 1998.godine fond biblioteke je oboga}en novim knjigama 

i ~asopisima. 

Dobili kroz 

donacije: 

HUSEIN ÎZMI], 

USA: 

1. DRUG INFOR- 

MATION FOR THE HEALTH CARE 

PROFESSIONAL (USP DI) Vol. I, 16 

th EDITION - ROCKVILLE, 1996 

2. ADVICE FOR THE PATIENT-DRUG 

INFORMATION IN LAY LANGUAGE 

(USP DI) Vol. II, 16 th EDITION - 

ROCKVILLE, 1996 

3. APPROVED DRUG PRODUCTS 

AND LEGAL REQUIREMENTS (USP 

DI) Vol. III, 16 th EDITION - ROC- 

KVILLE, 1996 

4. THE PILL BOOK / HAROLD M. 

SILVERMAN - NEW YORK, 1979 

5. HAYES DRUGGIST DIRECTORY / 

EDWARD N. HAYES - NEWPORT BE- 

ACH, 1986 

6. CONSUMER DRUG DIGEST / 

NEW YORK, 1982 

7. APPLETON & LANGE´S REVIEW 

OF PHARMACY 

8. PROFESSIONAL GUIDE TO 

DRUGS 

9. THE PSHYSICAN´S AND PHAR- 

MACISTS´GUIDE TO YOUR MEDICI- 

NES / NEW YORK, 1985 

10. THE MELATONIN MIRACLE / 

WALTER PIERPAOLI - NEW YORK, 

1995 

11.THE ESSENTIAL GUIDE TO 

PRESCRIPTION DRUGS / JAMES 

LONG - NEW YORK, 1985 

12. THE BEST MEDICINE / KURT 

BUTLER - SAN FRANCISKO, 1985 

13. PHARMACY - CERTIFIED - TEC- 

HNICIAN 

14. THE DOCTORS AND PATIENTS 

HANDBOOK OF MEDICINES AND 

DRUGS / PETER PARI - NEW 

YORK, 1977 15. INSTRUC- 

TIONS FOR PATIENTS / HENRY 

WINTER - PHILADELPHIA, 1982 

16. PHARMACOLOGY AND THERA- 

PEUTICS IN EMERGENCY CARE / 

STEPHEN MARGOLIS - DENVER, 

1982 

17. PHARMACEUTICAL BIOTEC- 

HNOLOGY A PROGRAMMED TEXT / 

WILLIAM S.ZITO - LANCASTER, 

1992 

18. FINANCIAL MANAGEMENT FOR 

PHARMACISTS A DECISION-MA- 

KING APPROACH / NORMAN V. CA- 

ROL - LONDON, 1991 

19. RETURN GOODS POLICY MA- 

NUAL - TOPEKA, 1993 20. NUR- 

SING DRUG REFERENCE 

21. FIELD DRUG REFERENCE FOR 

EMERGENCY CARE PROVIDES 

22. NURSES IV DRUG MANUAL 

23. THE PEDIATRIC DRUG HANDBO- 

OK 24. PHYSICI- 

ANS´ 1996 - DRUG HANDBOOK 

25. THE FAMILY CON- 

TEXT OF ADOLESCENT DRUG USE 

26. USP, SUPPLEMENT / THE UNI- 

TED STATES PHARMACOPEIAL 

CONVENTION - ROCKVILLE 1998 

27. COPING WITH TE- 

ENAGE SEX, DRUGS, TV, AND 

ROCK N ROLL 

28. COMPLETE GUIDE TO PRES- 

CRIPTION & NONPRESCRIPTION 

DRUGS / H.WINTER GRIFFITH - 


29. MARKETING PHARMACEUTICAL 

SERVICE, PATRON LOYALITY, SATI- 

SFACTION, AND PREFERENCES 

30. MEDICAL PHRASE INDEX A 

ONE STEP REFERENCE TO THE 

TERMINOLOGY OF MEDICINE / JE- 

AN A. LORENZINI - NEW JERSEY, 

1989 

31. PHYSICIANS´DESK REFEREN- 

CE 1996 50 ed. - MONTVALE, 1996 

32. THE PEOPLE´S PHARMACY, 

THE RUNAWAY BESTSELLER / JOE 

GRAEDON - NEW YORK, 1996 

33. CONSUMER GUIDE - PRES- 

CRIPTION DRUGS 34. 

THE NEW HANDBOOK OF PRES- 

CRIPTION DRUGS / RICHARD BU- 

RACK - NEW YORK, 1976 

35. A LIFESAVING GUIDE TO COR- 

RECT USE-UNDERSTANDING PRESS 

DRUGS / DOROTHY L. SMITH - 


36. POCKET MANUAL OF DRUG 

USE IN CLINICAL MEDICINE 

37. DIABETES 101: A PURE AND 

SIMPLE GUIDE FOR PEOPLE WHO 

USE INSULIN 

38. HOW TO FORM YOUR OWN 

CORPORATION WITHOUT A 

LAWWYER FOR UNDER S75.00 

39. IT´S TIME TO LEARN ABOUT 

DIABETES, A WORKBOOK ON DI- 

ABETES FOR CHILDRE 

40. FAMILY COREGIVER´S GUIDE- 

ANEASY STEP-BY-STEP GUIDE TO 

CARING FOR A PATIENT AT HOME / 

JOAN ELLEN FOYDER - CINCINNATI, 

1986 41. PRES- 

CRIPTION DRUGS 

41. POLICIES AND OPERATIONAL 

PROCEDURES FOR COMMUNITY 

PHARMACY MANAGERS LEE E. 

EILER - MEMPHIS, 1973 

BRITANSKI SAVJET: 

1. THE 90 DAY ISO 9000 / JAMES. 

R. STEWART - LONDON, 1996 

2. ISO 9000 IMPLEMENTATION / 

JAMSES. R. STEWART - LONDON, 

1996 

3. BRITISCH MEDICAL JOURNAL 

(BMJ) 1998 (izlazi sedmi~no) 

Britanska Ambasada je donirala 

kompjuter biblioteci. 

FRANCUSKA AMBASADA: 

Obnovila pretplatu na ~asopis 

"ANNALES PHARMACEUTIQUES 

FRANCAISES” za '98.god. 

DRU[TVO BIBLIOTEKARA FRAN- 

CUSKE: 

1. VIDAL 1998 SA DODATCIMA: IN- 

TERACTIONS MEDICAMENTEUSES I 

MISES A JOUR CUMULATIVES (janokt. 

1998) - PARIS, 1998 

2. VIDAL 1997 GUIDE NATIONAL 

DE PRESCRIPTION - PARIS, 1997 

3. HERBAL MEDICINE / CAROL A. 

NEWALL - LONDON, 1998 

4. TRAITE DE BIOPHARMACIE ET 

PHARMACOCINETIQUE / PIERRE- 

PAUL LEBLANC - PARIS, 1997 

DR@AVNA BOLNICA SARAJEVO: 

NEW ENGLAND JOURNAL OF MEDI- 

CINE 1996 (izlazi sedmi~no) 

JAMA 1997 (izlazi sedmi~no) 

ARHIV ZA FARMACIJU - STARA IZ- 

DANJA 1980-1988 

PHYSICIANS DESK REFERENCE 

1995 

PHYSICIANS DESK REFERENCE 

1997 

Pripremila: 

Srebrenka îzmi},dipl.ing.chem.

WHO Op{ta zdravstvena 

situacija i trendovi 

Iz Izvje{taja Svjetske Zdravstvene Organizacije za 1998. godinu 

Populacija 

Ukupna populacija 

je porasla sa 2,8 

milijardi ljudi 1955. 

na 5,8 milijardi 

sada. Ocekuje se 

da ce ona rasti za 

skoro 80 miliona ljudi godišnje, da bi 

ukupan broj ljudi na Zemlji premašio 

brojku od 8 milijardi do 2025.godine. 

U 1997.godini svaki dan je bilo rodeno 

oko 365.000 beba, a oko 140.000 ljudi 

je umiralo, dajuci prirodni priraštaj od 

oko 220.000 ljudi dnevno. 

Današnju populaciju cine: više od 613 

miliona djece do 5 godina starosti; 1,7 

milijardi djece i adolescenata starosti 5- 

19 godina; 3,1 milijarda odraslih izmedu 

20-64 godine starosti i 390 miliona ljudi 

starijih od 65 godina. 

Broj stanovnika starijih od 65 godina 

ce porasti sa sadašnjih 390 miliona na 

800 miliona 2025.godine, kada ce ciniti 

10% ukupne populacije. 

Prosjecan broj djece po èni u generativnoj 

dobi je u padu, sa 5,0 1955., 

preko 2,9 u 1995. do, ocekuje se, 2,3 

djeteta u 2025 godini. 

Ocekivana duìna ìvota 

Prosjecna ocekivana duìna ìvota pri 

porodu 1955.godine bila je samo 48 

Bolnica Albert Schweitzer u Lambareni - Gabon 

osnovana 1913.g. i danas u funkciji 

godina, u 1995. iznosila je 65 godina, a 

2025. godine ocekuje se da premaši 73 

godine. 

Do 2025.godine ocekuje se da nece biti 

zemlje sa ocekivanom duìnom ìvota 

ispod 50 godina. 

Hiljade ljudi koji ce se roditi ove 

godine ìvjece tokom 21. stoljeca i 

doìvjeti nastup 22. stoljeca. Dok je 

1955.godine u Francuskoj bilo tek 200 

stogodišnjaka, predvida se da ce ih 

2050.godine biti više od 150.000 - 

porast od 750 puta za 100 godina. 

Vodeci uzroci op{te smrtnosti 

U 1997.godini, od ukupno 52,2 miliona 

umrlih, 17,3 miliona ljudi umrlo 

je od infektivnih i parazitarnih oboljenja; 

15,3 miliona od oboljenja cirkulatornog 

sistema; 6,2 miliona od karcinoma; 

2,9 miliona od respiratornih 

oboljenja, uglavnom hronicnih 

opstruktivnih bolesti pluca, a 3,6 miliona 

je umrlo u perinatalnom periodu. 

Vodeci uzroci smrti od infektivnih oboljenja 

bile su akutne infekcije donjeg respiratornog 

trakta (3,7 miliona umrlih), 

tuberkuloza (2,9 miliona), dijareja (2,5 

miliona), HIV/AIDS (2,3 miliona i 

malarija (1,7-2,7 miliona umrlih). 

Najveci uzrok smrtnosti kod cirkulatornih 

bolesti cini koronarna srcana 

bolest (7,2 miliona smrti), cerebrovaskularna 

oboljenja (4,6 miliona), 

te ostala srcana oboljenja (3 miliona). 

Vodeci uzrok smrti kod karcinom cini 

karcinom pluca (1,1 milion), èluca 

(0,77 miliona), kolona i rektuma (0,53 

miliona), jetre (0,5 miliona) i dojke 

(0,4 miliona). 

Zdravlje dojencadi i male djece 

Znacajan napredak u reduciranju mortaliteta 

u populaciji ispod 5 godina 

starosti postignut u posljednjih nekoliko 

dekada ce se nastaviti. U 1997.godini 

u ovoj grupi je smrtnost bila 10 

miliona, u poredenju sa 21 milion 

1955.godine. 

U 2025.godini još uvijek ce biti 5 miliona 

umrlih u populacijskoj grupi do 5 

godina strosti - 97% njih u zemljama u 

razvoju i najveci dio od infektivnih 

oboljenja kao što su pneumonia i 

dijareja, kombinovane sa malnutricijom. 

Najmanje 2 miliona umrle djece godišn- 

je, starosti do 5 godina, moè se prevenirati 

postojecim vakcinama. Najveci 

dio ostalih uzroka smrti moè se prevenirati 

drugim mjerama. 

Zdravlje starije djece i adolescenata 

Jedan od najvecih rizika 21. stoljeca za 

djecu ce biti nastavak širenja 

HIV/AIDS. U 1997.godini 590.000 

djece do 15 godina zaraèno je sa HIV. 

Ovo oboljenje moè unazaditi neka od 

vecih dostignuca u zaštiti zdravlja 

djece, postignutih u posljednjih 50 

godina. 

Prelazak iz djetinjstva u odraslo doba 

ce u nastupajucim godinama biti obiljeèno 

potencijalno smrtonosnim 

“stopama prolaza” kao što su nasilje, 

delikvencija, droga, alkohol, saobracajne 

nesrece i seksualni rizici kao što su 

HIV i druge seksualno prenosive 

bolesti. Oni koji odrastaju u siromašnim 

urbanim sredinama imaju izglede 

da budu izloèni vecem riziku. 

Zdravlje odraslih 

Infektivna oboljenja još uvijek ce biti 

dominantna u zemljama u razvoju, 

kako privreda u ovim zemljama raste, 

nezarazna oboljenja ce imati povecanu 

prevalencu. Ovome ce biti razlog povecani 

prelazak na zapadni stil ìvota i 

riziko-faktori udruèni sa tim - pušenje, 

ishrana sa puno masti, povecana 

tjelesna teìna i nedostatak kretanja 

(vje`be). 

Oko 1,8 miliona odraslih je umrlo od 

AIDS u 1997.godini, a godišnja smrtnost 

ce vjerovatno nastaviti da raste 

kroz nekoliko godina. 

Više ce se nego udvostruciti slucajevi 

dijabetesa ko odraslih (sa 143 miliona 

u 1997. na 300 miliona u 2025.godini), 

uglavnom zbog dijetetskih i drugih 

faktora ìvotnog stila. 

Karcinom ce i dalje biti jedan od vodecih 

uzroka smrtnosti širom svijeta. 

Samo jedna trecina svih karcinoma 

moè biti lijecenja zahvaljujuci ranoj 

detekciji kombinovanoj sa efektivnim 

tretmanom. 

Pripremio: 

Dr Nedàd Ke~o

32 

Prijedlozi, 

kritike, pohvale... 

Zili} Lejla, mr.ph. i Kari} 

Adnan farm.tehn., uveli su 

novu metodu za odre|ivanje 

codein fosfata u COFADON 

tabletama za koju nismo 

imali literaturne podatke. 

U Cofadon tabletama potrebno 

je analiti~ki odrediti 

sadràj ~etiri aktivne komponente: 

paracetamola, kofeina, 

propifenazona koje 

su se odre|ivale gasnom 

kromatografijom i kodein 

fosfatom ~iji sadràj se 

odre|ivao spektrofotometrijski 

nakon mukotrpnog 

procesa spaljivanjem sa 

sumpornom kiselinom. Na{i 

mladi stru~njaci razvili su, 

validirali i uveli u standardni 

postupak metodu kojom 

se sve ~etiri komponente 

odre|uju gasnom 

kromatografijom {to olak{ava 

postupak i skra}uje 

vrijeme odre|ivanja. 

Usvojenom metodom konkurisali 

su za u~e{}e na 

"Internacionalnom simpoziju 

hromatografskih i kombinovanih 

tehnika” koji }e se 

odràti na Bledu u oktobru 

ove godine. 

Mladi se isti~u 

Lejla Mujki} i Nermina Ma{ovi}, 

mladi diplomirani 

inènjeri hemije razradile su 

i validirale, u odnosu na selektivnost, 

ta~nost, linearnost, 

preciznost i reproducibilnosti, 

HPLC test metodu 

za odre|ivanje sadràja sulpirida 

u preparatu Bosnyl sirup 

za koji nema podataka u 

poznatim svjetskim farmakopejama, 

{to }e zna~ajno doprinjeti 

unapre|enju preciznosti, 

efikasnosti i pouzdanosti 

na{ih ispitivanja a istovremeno 

izvr{ili su kvalitetne 

pripreme za obnovu registracije 

Bosnyla 

Stru~ni saradnici u odjeljenu 

Mikrobiologija, Olivera Ni{i}, 

Na|a êngi},Mirjana Ma{i} i 

Senada âklovica u saradnji 

sa Fatimom âluk iz sektora 

Informatika, razradili su i 

usvojili unos svih mjerenih 

vrijednosti odre|ivanja 

sadràja vitamina, antibiotika 

i heparina i sporu i komplikovanu 

statisti~ku obradu 

rezultata analize, koriste}i 

ra~unare, svele na brz, rutinski 

postupak.

Samire, ~estitamo ! 

Zahvaljuju}i znanju i zalaganju 

na{ih stru~njaka, kakav je 

Samir Agi},dipl.ing.ma{. razvijamo 

LIMS po vlastitoj 

zamisli, potpuno prilago|en 

na{im potrebama. 

Po~etkom ove godine u KK po~eli 

su sa razvojem i uvo|enjem softverskog 

paketa: Knjiga sirovina i knjiga 

gotovih proizvoda ra|enog u Microsoft 

Access 97. Zahtjeve za ovaj softverski 

paket su specificirale: Varnica 

Hatidà,dipl.ing.chem., {ef F-H ispitivanja: 

Procesne kontrole, Hajra êngi},dipling.chem., 

odgovorni saradnik 

za GLP i Senada Bi{~evi}, farmac.tehn., 

administrator u KK. Softverski 

paket je uradio Samir 

Agi},dipl.ing.ma{., samostalni stru~ni 

saradnik u sektoru Informatika i 

svojim sugestijama doprinjeo ostvarenju 

osnovnog cilja - pouzdanog i efi- 

kasnog sistema. Ovaj paket obuhvata 

unos podataka o kontroli kvaliteta 

polaznih materijala, intermedijera i 

gotovih proizvoda, a ima mogu}nost 

velikog broja pregleda i izvje{taja prema 

rezultatima analize, vrsti analize, 

seriji, RN, proizvodnom odjeljenju, 

dobavlja~u, izvr{ocima i njihovoj 

spremi, vremenskom periodu zavr{etka 

analize. Softverski paket daje mogu}nost 

uvezivanja vi{e PC u LAN te 

unos i pregled podataka na vi{e mjesta. 

Mogu se dobiti i automatski isprintani 

certifikati na formularima 

koji odgovaraju formularima za manuelnu 

izradu certifikata, na bosanskom 

i engleskom jeziku. Ovih dana 

radi se na pro{irenju softverskog paketa 

automatskim preuzimanjem parametara 

za ispitivanje granica iz baze 

podataka koju je pripremila Saliha 

Kara~i}, saradnik za ra~unarsku 

obradu podataka. 

Za kori{tenje ovog paketa obu}ene su 

radnice: Senada Bi{~evi}, Sumedija 

Salki}, Nermina Hromadì}, koje za 

sada vr{e unos podataka na ra~unaru 

u Informati~kom sektoru, a ~im 

Iako sa znatnim zaka{njenjem, a u namjeri 

da ipak ostane u Infu zapisano i kod Vas 

memorisano, podsje}amo da je u periodu 

od ratne 1993. do danas vi{e na{ih radnih 

kolega i saradnika steklo zvanja specijalista. 

Ljiljana Piri},mr.ph. od 4.juna 1993. specijalista 

je farmaceutske informatike, Midhat 

Vehabovi},mr.ph. od 12.septembra 

1996. specijalista je farmaceutske tehnologije, 

Berina Pilipovi},mr.ph. od 25.februara 

1997. tako|e je specijalista farmaceutske 

tehnologije, Azra Bajraktarevi}, 

mr.ph. od 4.decembra 1997. specijalista je 

klini~ke farmacije, Elvedina Vranje{, 

mr.ph. od 16.decembra 1997. specijalista 

je ispitivanja kontrole lijekova i Nedàd dr 

Ke~o, od 12.marta 1998. specijalista je klini~ke 

farmakologije. 

êstitke one oficijelne ve} su primili, a mi 

im ~estitamo radinost, istrajnost, prvo 

znanja, pa onda zvanja. 

Na ovom mjestu ~estitamo tako|e na{im 

radnim kolegama koji su izabrani u nastavni~ki 

kadar Sarajevskog univerziteta, koji 

svoje radne obaveze u Bosnalijeku uspje- 

{no uskla|uju sa ovim drugim na fakultetu. 

Aida Dizdarevi},dipl.ing.chem. analiti~ar u 

sektoru Razvoj asistent je na Farmaceutskom 

fakultetu na analiti~koj i anorganskoj 

hemiji, Amina Junuzovi},dipl.ing.chem. 

tako|e analiti~ar u Ra- 

se steknu uslovi, licenciranje potrebnog 

softvera i nabavka hardvera, paket 

}e koristiti svi saradnici u KK, a 

dugoro~no gledano i svi korisnici 

usluga KK u Bosnalijeku. 

Va`no je naglasiti da se u ovom projektu 

implementiraju i zahtjevi ISO 

9000 zahvaljuju}i anga`manu Anese 

Dizdarevi},dipl.ing.chem., koja je bila 

na specijalizaciji "Standardizacije i 

sistema kvaliteta” i Samira Agi}a, 

dipl.ing.ma{. koji je uspje{no radio 

na uvo|enju programa za ISO 9002 

u Tvornici armatura Sarajevo. 

Navedene aktivnosti vode realizaciji 

projekta "LIMS u Kontroli kvaliteta 

Bosnalijeka” na kojem se planski i 

sistemati~no radi od po~etka 

1995.godine. Zahvaljuju}i znanju i 

zalaganju na{ih stru~njaka u Kontroli 

kvaliteta i sektoru Informatika 

sami razvijemo LIMS po vlastitoj zamisli, 

potpuno prilago|en na{im 

potrebama i zahtjevima i istovremeno 

ostvarujemo zna~ajne u{tede (cijena 

gotovog LIMSA na trì{tu je 

200.000 DM). 

Znanja i zvanja 

zvoju, asistent je na istom fakultetu na fizikalnoj 

hemiji, a Midhat Vehabovi}, 

mr.ph.spec. direktor Razvoja, asistent je 

na predmetu farmaceutska tehnologija II, 

tako|e na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu. 

I opet se moè re}i preko znanja do zvanja, 

ali i konstatovati, na veliko zadovoljstvo 

svih nas u Bosnalijeku, da su na{i kadrovi 

dovoljno educirani da mogu uspje{no 

educirati i druge i to upravo one koji sti~u 

akademska zvanja {to je, sloì}ete se sa 

nama, jo{ zahtjevnije. 

Midhat Vehabovi},mr.ph.spec., direktor Razvoja 

u saradnji sa kolegama sa Farmaceutskoj 

fakulteta u Be~u, odjeljenja farmaceutske 

tehnologije, koautor je nau~nog 

rada pod nazivom: 

"Synthesis and Evaluation of Lysozyme 

Derivates Exhibiting an 

Enhanced Antimicrobial Action” 

Autori su jo{: Andreas Bernkop - 

Schnürch, Sabine Krist, Claudia Valenta. 

Rad }e biti objavljen (in press) u European 

Journal of Pharmaceuticals Sciences. 

Svima njima jo{ jedanput 

iskrene ~estitke ! 

Redakcija 

33

34 

Astra ([vedska) investira 

1.9 milijardi 

Skr. u nove 

proizvodne pogone 

u [vedskoj i 

Kini. 

Prodaja Losec-a (omeprazola) u 

vrijednosti od 21,8 milijardi Skr. 

~ini 49% ukupne prodaje proizvoda 

Astre. 

(PJ, 1998; 260:402) 

Novoodobreni lijekovi (FDA) 

FDA odobrila clopidogrel kao antitrombotsko 

sredstvo... 

Sanofi je dobio odobrenje od US 

FDA za Clopidogrel, novi antitrombotski 

lijek. 

Lijek je registriran za smanjenje 

aterosklerotskih doga|anja (infarkt 

miokarda, kap), kod pacijenata sa 

aterosklerozom. 

Svijet 

farmaceutike Novosti 

Zyprexa dobitnik 

Prix Galien UK za 

1998.godinu 

Zyprexa (olanzapine), Eli Lilly-jev 

atipi~ni antipsihotik, dobitnik je 

Prix Galien UK za 1998.godinu. 

Prof. Michael Rawlins (predsjednik 

Komiteta za Sigurnost lijekova i 

predsjednik ìrija za dodjelu ove nagrade) 

je izjavio: "Zyprexa je novi i 

sigurniji lijek za oboljele od shizophreniae, 

uàsnog i onesposobljavaju}eg 

stanja. Ve}ina raspoloìvih lijekova 

su nezadovoljavaju}i, kontroliraju 

samo pozitivne simptome 

ovog oboljenja”. 

"Zyprexa, kojim se postiè bolja 

kontrola i manje nuspojava, ne samo 

da }e pomo}i oboljelima da ìve 

potpunije svoj ìvot, nego }e tako|e 

pomo}i dru{tvu da vidi ovu bolest u 

mnogo pozitivnijem svijetlu.” 

U najuèm izboru pored Zyprexa, bili 

su CAMPRAL (acamprostate calcium) 

kompanije LIPHA, lijek za 

odràvanje abstinencije u alkoholnoj 

ovisnosti, i ARICEPT (donepezil) 

zajedni~ki proizvod EISAI & PFIZER 

za tretman blage i umjerene demencije 

kod Alzheimerove bolesti. 

(PJ, 1998; 260:156) 

Kombinacija Warfarina i male doze 

aspirina pokazala se djelotvornijom 

od jednog ili drugog lijeka (ponaosob) 

u reduciranju Ishemi~ne bolesti 

srca (IHD), prema novom ispitivanju 

primarne prevencije. 

Ispitivanje u op{toj praksi proveo je 

UK Medical Research Council a rezultati 

studije objavljeni su u Lancet-u. 

Ispitivanje je obuhvatilo 

5.085 pacijenata izme|u 45 i 69 godina 

starosti sa stanjem visokog rizika 

od IHD. 

(Lancet 1998; 351:233) 

Prvi u novoj grupi 

antikoagulansa 

Prvi u novoj grupi antikoagulansa je 

na britanskom trì{tu. Lepirudin (Refludan) 

iz Hoechts Marion Roussela, 

je rekombinantni hirudin registriran 

za upotrebu kod pacijenata sa 

heparin-povezanom trombocitopenijom 

tip II (HAT II) koja zahtjeva parenteralnu 

antitrombotsku terapiju. 

Hirudin je direktno djeluju}i antitrombotski 

lijek koji djeluje neovisno 

od antitrombina III (AT III). On inhibira 

trombin kataliziranu aktivaciju faktora 

V, VIII i XIII i trombin induciranu 

aktivaciju trombocita. 

Hirudin je lijek koji je originalno izolovan 

iz pijavice (Hirudo medicinalis). 

(PJ, 1998; 260:363) 

Pijavica (Hirudo medicinalis) 

Clopidogrel je otkrio Sanofi, a zajedno 

sa Bristol-Myers Squibb-om 

ga je razvio. Marketirat }e ga zajedno, 

obje kompanije, pod imenom 

PLAVIX. Kompanije su podnijele 

zahtjev za registraciju EMEA-i i 

nadaju se da }e ga mo}i lansirati u 

EU i UK polovinom ove godine i 

Finasterid za gubitak kose. FDA je 

tako|e odobrila marketiranje Finasterida 

za lije~enje }elavosti kod 

mu{karaca. Lijek }e biti na trì{tu 

za ovu upotrebu, u oralnoj formulaciji 

(PROPECIA), a sadràva 1 

mg finasterida. Finasteride (Merck) 

u formulaciji od 5 mg upotrebljava 

se u lije~enju uve~anja prostate. 

Prema FDA, studije su pokazale 

porast kose kod }elavih mu- 

{karaca sa pove}anjem broja dlaka 

u prednje-srednjem dijelu vlasi{ta i 

Novi tretman narkolepsije 

Narkolepsija izaziva ekcesivnu 

dnevnu pospanost koja dovodi do 

nekontroliranih napada sna {to 

ima utjecaja na kvalitet ìvljenja, 

do stepena sli~nog onom kod 

epilepsije. 

Napadi sna prouzrokovani narkolepsijom 

se mogu javiti u bilo koje 

vrijeme, ~esto uzrokuju}i nezgode. 

U UK oko 2.500 ljudi su dijagnosticirani 

bolesnici i nalaze se pod tretmanom, 

dok postoji sigurno ve}i 

broj ljudi koji pate od narkolepsije i 

ostaju nedijagnosticirani. Dijagnoza 

stanja je te{ka jer mnogi pacijenti izbjegavaju 

konsultacije o ovome sa 

svojim ljekarom iz bojazni da bi bili 

obiljeèni kao ljenjivci. 

Kada se uspostavi dijagnoza, medikacija 

koja reducira napade sna i 

pove}ava budnost, moè 

se propisati. 

U martu ove godine, lansiran 

je na britanskom trì{tu MO- 

DAFINIL (PROVIGIL) lijek kompanije 

Cephalon UK, Ltd. koji 

pretstavlja prvu registriranu 

alternativu deksamfetamina 

za tretman narkolepsije. 

Aktivacija nervnog sistema 

izazvana modafinilom je 

mnogo specifi~nija od one 

izazvane amfetaminima i javlja 

se primarno u hipotala- 

prema vratu. Nuspojave su rijetke 

i odnose se na seksualnu funkciju. 

Lijek ne}e biti marketiran za ènsku 

}elavost. 

(PJ, 1998; 260:9) 

Zeneca Pharmaceuticals je podnijela 

zahtjev US FDA-u da odobri 

marketiranje tamoxifena (Nolvadex) 

za primjenu u prevenciji karcinoma 

dojke kod èna sa pove}anim 

rizikom od ove bolesti. Ova 

akcija je uslijedila nakon objavljivanja 

studija u USA o prevenciji 

karcinoma dojke i uspje{ne primjene 

tamoxifena. Zeneca izjavljuje 

da za sada nije donijela odluku 

o podno{enju zahtjeva za ovakvu 

registraciju izvan USA. 

(PJ; 1998; 260:692) 

Napad sna izazvan narkolepsijom 

musu, dijelu mozga odgovornom za 

budnost, izjavljuju predstavnici Cephalon 

UK-a. 

(PJ, 1998; 260:331) 

Priprema: 

Dr. Husein [ehovi}

IMPRESIJ 

GODINA I - 1998. Broj 1 

Izdava~: 

Bosnalijek DD Sarajevo, 

Juki}eva 55 

Ure|uje: 

Redakcijski kolegij 

Glavni i odgovorni urednik: 

Bahrija Avdibegovi} 

Redakcijski kolegij: 

Akif Mujezin, Mihneta Buturovi}, 

Mithat Vehabovi}, Umid [alaka, 

Husein [ehovi}, Ljiljana Tubi}- 

Kamberovi}, Feriha [arenkapa, 

Nedàd Ke~o, Dènana Beltram, 

Nermin Zub~evi} 

Engleski prevod: 

Almasa Kapi} 

Fotografija: 

Dàna Hodì} 

Sekretarica redakcije 

Mirsada Idrizovi} 

Oblikovanje i teni~ka izvedba: 

Fabrika d.o.o. 

U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, list "BOSNALIJEK danas" upisan je 

u evidenciji javnih glasila pod rednim brojem 747 od 12.1.1998.godine. 

Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta BiH, broj 

08-651-13-4/98 od 12.1.1998.godine - ova publikacija oslobo|ena je poreza na promet.

Po~eci proizvodnje lijekova u ampulama: 

Bosnalijek 1957.

INFO_02b j.qxd - Bosnalijek dd

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?