INFO_02b j.qxd - Bosnalijek dd
INFO_02b j.qxd - Bosnalijek dd
INFO_02b j.qxd - Bosnalijek dd
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
info<br />
danas<br />
No2
Od svog osnivanja 1951. godine, <strong>Bosnalijek</strong>ova mi-<br />
sija bila je unapre|enje kvaliteta `ivota. Kao di-<br />
oni~ari kompanije, menad`ment i radnici dijele<br />
odgovornost, ali i postignute uspjehe.<br />
<strong>Bosnalijek</strong> se zala`e da, ne samo odr`i nego i da<br />
nadi|e svoju misiju proizvodnjom lijekova najvi{eg<br />
kvaliteta i dodatnih vrijednosti. Prate}i svjetske<br />
trendove <strong>Bosnalijek</strong> permanentno uvodi u proizvo-<br />
dnju nove lijekove primjenjuju}i dosljedno me|u-<br />
narodne standarde i udovoljavaju}i potrebama<br />
dru{tva. Proizvodi <strong>Bosnalijek</strong>a preveniraju, ubla-<br />
`avaju i lije~e bolesna stanja.<br />
Slijede}i na{u misiju, nastavljamo raditi svrsisho-<br />
dno i marljivo, ponose}i se na{om kompanijom, sop-<br />
stvenim trudom i na{im doprinosom dobrobiti<br />
ljudskog roda.<br />
MISIJA KOMPANIJE<br />
Edin Arslanagi}<br />
Generalni direktor
Uvodnik<br />
Zlato humanizma<br />
Na prijedlog Stalnog komiteta Internacionalne lige humanista,<br />
na Svjetskom kongresu jedinstva humanista<br />
odr`anom u Sarajevu od 23. do 25. maja ove godine,<br />
generalnom direktoru <strong>Bosnalijek</strong>a, Edinu Arslanagi}u<br />
dodijeljena je Zlatna povelja humanizma. Povelje je<br />
dobilo jo{ dvadeset istaknutih znanstvenika, privrednika<br />
i javnih, kultrnih radnika iz trinaest zemalja.<br />
U obrazlo`enju stoji da se ovo visoko priznanje gospodinu<br />
Arslanagi}u dodjeljuje za izuzetan li~ni doprinos<br />
njegovanju i unapre|enju ideje humanizma, povjerenja<br />
me|u ljudima i narodima i izgradnji mira na humanisti~kim<br />
na~elima i moralnim principima.<br />
I ovom prilikom pridru`ujemo se brojnim ~estitkama<br />
koje su tim povodom stizale gospodinu Arslanagi}u<br />
od radnika <strong>Bosnalijek</strong>a, ali i drugih pojedinaca, kolektiva<br />
i institucija iz zemlje i inostranstva.<br />
Zlato humanizma ne samo da je posebna ~ast za dobitnika<br />
ovog odli~ja, ve} i za <strong>Bosnalijek</strong>, sve nas koji<br />
smo dio te porodice, ali i obaveza da svojim radom i<br />
stavom neprestano potvr|ujemo da pripadamo humanistima<br />
svijeta.<br />
Za izvanrednu podr{ku u pripremi i odr`avanju Svjetskog kongresa<br />
jedinstva humanista, Stalni komitet Internacionalne lige humanista<br />
dodijelio je <strong>Bosnalijek</strong>u Specijalnu zahvalnicu u znak trajne zahvalnosti<br />
za razumjevanje, pru`enu potporu i sudjelovanje u radu Kongresa.<br />
Drago nam je, bez sumnje, da je <strong>Bosnalijek</strong> imao priliku i ~ast<br />
podr`ati ovaj zna~ajan skup, Svjetski kongres humanista, da smo taj<br />
poziv blagovremeno prepoznali i iskreno ga prihvatili, ne o~ekuju}i<br />
zahvalnost za taj ~in.<br />
Dobra djela ipak, ne ostaju nezapa`ena.<br />
U ime <strong>Bosnalijek</strong>a, svih nas, zahvaljujemo Humanistima.<br />
B. A.
4<br />
Intervju Zoltan Csizer, direktor Sektora UNIDO-a za<br />
~istu proizvodnju i upravljanje okolinom<br />
Novo tabletno - moderna<br />
farmaceutska tvornica<br />
svjetske klase kvaliteta<br />
Na{ sagovornik je prvi ~ovjek UN za industrijski<br />
razvoj (UNIDO) u oblasti hemijske industrije,<br />
~lan ekspertnog tima UNIDO koji prati realzaciju<br />
projekta <strong>Bosnalijek</strong>a Rekonstrukcija i modernizacija<br />
pogona za proizvodnju ~vrstih<br />
oralnih formi lijekova, konkretno, daje stru-<br />
~no-tehni~ku pomo} projektu kod specificiranja<br />
i odabira procesne opreme<br />
U pro{lom broju Infa vrlo detaljno<br />
smo pisali o ovom projektu. Podsje-<br />
}amo da je finansiran donacijom<br />
Vlade Japana uz posredovanje i tehni~ku<br />
pomo} UNIDO-a i UNDP-a<br />
(Razvojni program Ujedinjenih nacija)<br />
u iznosu od 1.861.000 US$ za<br />
nabavku procesne opreme, donacijom<br />
u opremi Islamske banke za razvoj<br />
u iznosu od 500.000 DEM, kreditom<br />
Visokog saudijskog komiteta<br />
u iznosu od 2.000.000 US$, kreditom<br />
Vlade Kantona Sarajevo u iznosu<br />
od 600.000 DEM i anga`ovanjem<br />
vlastitih sredstava u iznosu od<br />
1.500.000 DEM.<br />
Projekat je ra|en prema zahtjevima<br />
va`e}eg GMP/FDA odnosno FS<br />
209E, a predmet rekonstrukcije bilo<br />
je 650 m2 korisnog proizvodnog<br />
prostora i isto toliko prate}eg tehni-<br />
~kog prostora.<br />
Realizacija projekta te~e po planu.<br />
Slika se mijenja iz dana u dan, a<br />
okon~anje radova o~ekuje se 30. avgusta<br />
ove godine.<br />
Gospodin Csizer je koncem maja<br />
boravio u <strong>Bosnalijek</strong>u. Vrlo ljubazno<br />
se odazvao na{oj molbi da za<br />
Info <strong>Bosnalijek</strong> odgovori na nekoli-<br />
ko pitanja.<br />
UNIDO pridaje izuzetan zna~aj<br />
za{titi okoline<br />
U uvodu ovog intervjua mi smo Vas<br />
predstavili sa onoliko informacija o Vama<br />
koliko smo ih imali. Mislimo da to<br />
ipak nije dovoljno. Zato Vas molimo<br />
da se Vi li~no predstavite na{im ~itaocima.<br />
Porijeklom sam Ma|ar. To Vam govorim<br />
zato {to imam i kanadsko<br />
dr`avljanstvo. Prije moje karijere u<br />
UNIDO-u imao sam oko 20 godina<br />
iskustva u farmaceutskoj industriji<br />
u Ma|arskoj, u vrijeme komunisti-<br />
~og sistema kao i u jednoj multinacionalnoj<br />
kompaniji u Kanadi. Interesantna<br />
je stvar da, iako sam doktor<br />
medicine po struci, radio sam<br />
samo u proizvodnom dijelu farmaceutske<br />
industrije, ne u laboratorijama<br />
za istra`ivanje niti u kontroli<br />
kvaliteta. U Kanadi sam imenovan<br />
za direktora Razvoja, ali je to bio<br />
tzv. Proizvodni razvoj, {to zna~i<br />
projekti poput va{eg - uvo|enje novih<br />
proizvodnih kapaciteta za farmaceutske<br />
proizvode.<br />
Dolaskom u Ujedinjene Nacije ja<br />
sam prvo radio samo u farmaceutskoj<br />
industriji, a kasnije se moje zadu`enje<br />
pro{irilo na ~itav sektor hemijske<br />
industrije. Upravo ove godine<br />
nakon jedne ve}e reforme u<br />
UNIDO-u imenovan sam za direktora<br />
~iste proizvodnje i rukovo|enja<br />
za{titom okoline. Na{a organizacija<br />
pridaje izuzetan zna~aj veoma<br />
slo`enim i zahtjevnim projektima<br />
za{tite okoline.<br />
Ina~e, radio sam za UNIDO u vi{e<br />
arapskih zemalja, Egiptu, Sudanu,<br />
Siriji, Iraku, zatim Burmi, Mongoliji,<br />
Ju`noj Africi, Bocuani i jo{ ~itavom<br />
nizu zemalja.<br />
Vlada Japana obezbjedila je<br />
sredstva za procesnu opremu<br />
Moglo bi se re}i da ste upravo Vi inicirali<br />
uklju~ivanje UNIDO-a u realizaciju<br />
projekta <strong>Bosnalijek</strong>a Rekonstrukcija i<br />
modernizacija pogona ~vrstih oralnih<br />
formi lijekova, a onda i ostali uz taj<br />
projekat u funkciji eksperta UNIDO-a.<br />
Mo`ete li re}i ne{to o tome uklju~uju}i i<br />
Va{u ocjenu opredjeljenja <strong>Bosnalijek</strong>a za<br />
ovu investiciju?
Moj prvi kontakt sa <strong>Bosnalijek</strong>om,<br />
ako se dobro sje}am, bio je krajem<br />
1992.godine kada sam saznao da<br />
zbog ratne situacije prozvodnja farmaceutskih<br />
preparata postaje sve<br />
ote`anija. Pojavilo se pitanje da li bi<br />
UNIDO kroz humanitarnu pomo}<br />
trebalo da pomogne ili ne.I ba{ tada<br />
stupio sam u kontakt sa prof. [~edrovom<br />
koga poznajem jo{ od<br />
1983.godine, a budu}i da je <strong>Bosnalijek</strong><br />
ve} od ranije poznavao prof.<br />
[~edrova, pomislio sam da bi on<br />
bio veoma va`na veza za uspostavu<br />
me|usobnog povjerenja i sigurnosti<br />
bez kojih se ne bi moglo sara|ivati,<br />
niti bi se jedan ovakav projekat mogao<br />
realizovati. Prof. [~edrov je posjetio<br />
kompaniju <strong>Bosnalijek</strong>. Pripremljen<br />
je prvi projektni dokumenat<br />
koji je kasnije pretrpio neke promjene.<br />
Nakon detaljnog analiziranja mi<br />
smo sa Vladom Japana postigli dogovor<br />
da ona finansira ovaj projekat<br />
obezbje|ivanjem sredstava za procesnu<br />
opremu.<br />
Da najvi{e rukovodstvo<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a nije imalo razumjevanja<br />
za tehni~ke potrebe<br />
ovog projekta, on nikad ne bi<br />
bio uspje{an<br />
Moram naglasiti da smo mi od samog<br />
po~etka znali da ta sredstva ne-<br />
}e biti dovoljna, zapravo Vlada Japana<br />
prihvatila je da finansira jednu<br />
tre}inu projekta kroz opremu, a<br />
druge dvije tre}ine trebalo je da na-<br />
|e va{a kompanija. @elim posebno<br />
ista}i veliki doprinos rukovodstva<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a u ovom poslu. UNIDO<br />
je imao va`nu ulogu, ali je to ipak<br />
uloga manjeg partnera u ~itavom<br />
projektu. Da najvi{e rukovodstvo<br />
Idete ukorak sa svijetom<br />
Za izjavu smo zamolili i<br />
prof.dr Olega [~edrova, saradnika<br />
gospodina Csizera,<br />
~lana ekspertnog tima UNI-<br />
DO-a:<br />
'Potpuno se sla`em sa ocjenama<br />
gospodina Csizera.<br />
Imate tim vrhunskih rukovodilaca.<br />
U tehni~kom dijelu<br />
in`enjer Hrasnica je du{a<br />
tvornice. Drago mi je da se<br />
on ovdje slu{a. Izuzetna je<br />
to li~nost i dobro i sretno<br />
rje{enje za vas.<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a nije imalo razumjevanja<br />
za tehni~ke potrebe ovog projekta,<br />
on nikad ne bi bio uspje{an. Dok je<br />
ovdje bjesnio rat, farmaceutska industrija<br />
u svijetu zna~ajno je dalje<br />
napredovala, tehni~ki zahtjevi su<br />
postali tako rigorozni i strogi da se<br />
va{a kompanija morala suo~iti sa jednom<br />
veoma va`nom odlukom, da<br />
li novom pogonu dati nivo kvaliteta<br />
svjetske klase ili ga ostaviti na nivou<br />
jednostavnog radnog pogona koji }e<br />
samo presovati tablete za Bosnu i<br />
Hercegovinu. Rukovodstvo kompanije<br />
odlu~ilo se za uvo|enje nivoa<br />
kvaliteta svjetske klase kojim bi se<br />
eventualno moglo efikasno konkurisati<br />
na me|unarodnom tr`i{tu.<br />
Dugoro~no gledano, tu odluku cijenim<br />
jako va`nom.<br />
Dodatna sredstva za ovaj tip projekta<br />
su, kao {to znate obezbje|ena, zahvaljuju}i<br />
izuzetnom anga`manu ~elnih ljudi<br />
kompanije. Vi pratite realizaciju. Jeste li<br />
zadovoljni? Vjerovatno ste vidjeli i Pogon<br />
ampuliranih lijekova, pa Vas molimo<br />
za Va{e ocjene i jednog i drugog?<br />
Pogon ampuliranih lijekova vidio<br />
sam kada je bio u manje odmakloj<br />
fazi izgradnje nego {to je danas Tabletni<br />
pogon. Ovo govorim na<br />
osnovu veoma kratke posjete u kojoj<br />
iz u~tivosti nisam postavljao ni<br />
mnogo pitanja. Treba re}i da je veoma<br />
te{ko kreirati ne{to {to odgovara<br />
me|unarodnim standardima u<br />
starom gra|evinskom objektu.<br />
Ovaj drugi pogon, Tabletno, je druga~iji.<br />
Prvo bio je i ve}i objekat, a<br />
kao {to smo vidjeli na video snimku<br />
ostrugan je do samog skeleta i<br />
sada je sve potpuno novo. To je skoro<br />
kao da ste potpuno novu gra|evinu<br />
postavili na zelenoj livadi. I<br />
naravno, ono {to sam vidio meni se<br />
veoma dopada. Bi}e to moderna far-<br />
Povodom ovog projekta, Rekonstrukcija<br />
i modernizacija<br />
pogona ~vrstih oralnih formi<br />
lijekova do{ao sam u Sarajevu<br />
'95.godine, jo{ su padale<br />
granate. Samo {to sam se<br />
smjestio u hotel Holidey in<br />
imao sam priliku li~no ih<br />
do`ivjeti. Sre}a, taj stra{ni<br />
rat je iza nas. Ina~e, ja i <strong>Bosnalijek</strong><br />
smo stari znanci,<br />
{to bi se reklo. Prvi put sam<br />
bio u <strong>Bosnalijek</strong>u 1953.godine.<br />
Na Univerzitetu u Tuzli<br />
bio sam 12 godina profesor<br />
maceutska tvornica svjetske klase<br />
kvaliteta.<br />
Kako vidite <strong>Bosnalijek</strong> sutra, imate li<br />
nekih sugestija u tom pravcu?<br />
Ne `elim nikoga ni bodriti ni obeshrabrivati,<br />
ali budu}nost ne}e biti<br />
laka. Ja li~no vjerujem da to dobro<br />
zna i veoma sposobno rukovodstvo<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a. Na osnovu onog {to<br />
sam vidio u zadnjih nekoliko godina,<br />
a gotovo da sam se sprijateljio<br />
sa mnogim rukovodiocima kompanije,<br />
mogu prosuditi da oni donose<br />
veoma mudre i pametne odluke. Jedna<br />
od najzna~ajnijih bila je da se<br />
vi{e ne vra}aju na kemijsku sintezu.<br />
Jer, moramo se suo~iti s ~injenicom<br />
da je <strong>Bosnalijek</strong> za sada mala kompanija,<br />
a realan cilj svake male kompanije<br />
mo`e i treba da bude da radi<br />
samo onaj dio proizvodnje koji donosi<br />
najve}i profit.<br />
Radite generike ~ija je patentna<br />
za{tita istekla i poku{ajte<br />
izvoziti<br />
Kad se radi o budu}im odlukama,<br />
`elio bih Vam savjetovati da sve dok<br />
se zakonski u zemlji tome daje prioritet<br />
idete sa formulacijama nekih<br />
modernih generi~kih lijekova ~ija je<br />
patentna za{tita upravo istekla. Uz<br />
takav pristup }ete imati uspjeha i<br />
veoma dobar profit {to i jeste krajnji<br />
cilj svake kompanije. Ovdje treba<br />
imati odre|eni nivo saradnje sa nekim<br />
drugim kompanijama u svijetu.<br />
A <strong>Bosnalijek</strong> ve} uspostavlja saradnju<br />
takvog tipa, izme|u ostalih i<br />
sa Slovenijom. Znam da dio tehnolo{kog<br />
know-howua za ovaj novi<br />
projekat dolazi iz LEK-a.<br />
I posljednje {to bih `elio istaknuti,<br />
a znam da Va{a kompanija dovoljno<br />
radi i na tome, je da je doma}e tr`i-<br />
{te veoma malo, pa je te{ko povje-<br />
biohemije i jedno vrijeme<br />
~lan Nau~nog savjeta <strong>Bosnalijek</strong>a.<br />
Za UNIDO radim od<br />
1983.godine.<br />
Va{a nova tvornica, koja }e<br />
uskoro biti u funkciji, dokaz<br />
je da ste se opredjelili za<br />
put progresa, da `elite i}i<br />
ukorak sa svijetom. Ja vjerujem<br />
da }ete uspjeti u va{im<br />
nakanama. Ja to <strong>Bosnalijek</strong>u<br />
iskreno `elim.”<br />
rovati da bi, gledano dugoro~no,<br />
ova kompanija mogla uspje{no funkcionisati<br />
uz tako malo doma}e tr`i-<br />
{te. ^uo sam da <strong>Bosnalijek</strong> poku{ava<br />
izvoziti u Ukrajinu, zapravo postoji<br />
interes tamo. Imaju}i u vidu politi~ku<br />
situaciju, mislim da Ukrajina<br />
ne bi bila sretna kad bi morala sve<br />
svoje lijekove kupovati od Rusije. To<br />
je prilika za Va{u kompaniju. Bi}e ih<br />
jo{, izvjesno. Treba raditi na tome, a<br />
Vi u <strong>Bosnalijek</strong>u znate da je tako.<br />
Razgovarale:<br />
A. Kapi}<br />
i B. Avdibegovi}<br />
Prof.dr Oleg [~edrov<br />
5
6<br />
Razvoj<br />
Uspje{no realiziramo<br />
strategijski cilj <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
Posljednjih godina uvo|enjem ~itavog<br />
niza novih lijekova u proizvodnju,<br />
<strong>Bosnalijek</strong> realizira svoj strategijski<br />
cilj: pro{irenje asortimana i<br />
zadovoljenje cca 60% potreba stanovni{tva<br />
BiH, ~ime <strong>Bosnalijek</strong> postaje<br />
vode}i snabdijeva~ ovoga tr`i{ta lijekovima<br />
Veliki doprinos<br />
ovome dao je i<br />
sektor Razvoj<br />
(R & D) koji u<br />
skladu sa vrlo<br />
strogim internacionalnim<br />
standardima razvoja, ispituje i uvodi<br />
u proizvodnju lijekove u formi<br />
tableta, kapsula, sirupa, suspenzija,<br />
masti, krema, `elea, injekcionih<br />
otopina itd.<br />
Realizacija razvoja novog lijeka odvija<br />
se u specijaliziranim laboratorijama:<br />
- laboratoriji farmaceutske<br />
tehnologije<br />
- analiti~ki laboratorij<br />
- laboratorij za ispitivanje stabilnosti.<br />
Aktivnosti razvoja su:<br />
- formulisanje lijekova<br />
- definisanje teholo{kih procesa i<br />
postupaka<br />
- validacione aktivnosti<br />
- uvo|enje novih lijekova<br />
u proizvodni proces<br />
- prenos know - how<br />
- razvoj novih i pobolj{anj<br />
postoje}ih procesa i tehologija<br />
- razvoj analiti~kih metoda<br />
- ispitivanje pakovnih materijala<br />
- pra}enje stabilnosti i kompatibilnosti<br />
gotovog proizvoda u odre|enom<br />
pakovanju i pri odre|enim<br />
uslovima<br />
- priprema i izrada registracionih dokumentacija<br />
Kontinuirana edukacija u inostranstvu<br />
(poha|anje simpozijuma, konresa,<br />
kurseva), razmjena profesionalnih<br />
informacija i iskustava sa ino partnerima<br />
(Lilly, Novartis, Biochemie, API,<br />
JMP, Fisiopharma, PHARCO ...) s ciljem<br />
pobolj{anja kvaliteta i uvo|enja<br />
novih znanja za budu}e programe,<br />
kao i napredovanje kroz postdiplomske<br />
studije i specijalizacije, garancija<br />
su realizacije strategijski zacrtanih ciljeva<br />
kompanije.<br />
Potporu ovome daje Stru~ni savjet<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a (~ine ga stru~njaci razli-<br />
~itih profila), kao i Nau~ni savjet kojeg<br />
~ine istaknuti profesori iz oblasti<br />
medicine, farmacije, hemije.<br />
Najve}a poenta data je na razvoj lijekova<br />
iz grupe:<br />
antiinfektiva, kardiovaksularnih lijekova,<br />
digestiva, psihofarmaka, oftalmika,<br />
dermatika<br />
Razvoj generi~kog lijeka -<br />
slo`en i dug put<br />
<strong>Bosnalijek</strong> je prevashodno generi~ka<br />
kompanija, tj. ne bavimo se fundamentalnim<br />
hemijskim istra`ivanjima<br />
u potrazi za novim hemijskim jedinjenjima<br />
koja }e biti potencijalna terapeutska<br />
sredstva. Ta privilegija pripada<br />
bogatim multinacionalnim<br />
kompanijama koje mogu izdvojiti vi-<br />
{e stotina miliona dolara i minimum<br />
deset godina nau~no istra`iva-<br />
~kog rada, a da opet nisu sigurni da<br />
}e ispitivani spoj zadovoljiti sve kriterije<br />
koje mora zadovoljiti jedan lijek<br />
da bi se pustio u promet.<br />
Me|utim, to ne zna~i da je razvoj<br />
generi~kog lijeka jednostavan. Naprotiv,<br />
on je izuzetno slo`en i dug.<br />
Zahtijeva anga`man stru~njaka razli-<br />
~itih profila i timski rad.<br />
Ve} dugi niz godina postoje utvr|eni<br />
op{te poznati kriteriji kvaliteta<br />
koje moraju ispuniti generi~ki lijekovi.<br />
Brzina osloba|anja lijeka, djelotvornost<br />
i podno{ljivost generika<br />
moraju biti uporedivi sa istim parametrima<br />
originalnog lijeka. Iz ovoga<br />
je jasno da bez izrazito jasnog know<br />
- how nije mogu} razvoj i proizvodnja<br />
kvalitativno visoko vrijednih<br />
generika.<br />
Prvi korak u realizaciji nekog novog<br />
projekta je da se za kandidirani lijek<br />
pripreme i defini{u: medicinski<br />
oportunitet (medicinska opravdanost<br />
uvo|enja novog lijeka na tr`i-<br />
{te), marketin{ki oportunitet (ekonomska<br />
isplativost), tehni~ko - teholo{ko<br />
- analiti~ki oportunitet (na{e<br />
mogu}osti da lijek, u odre|enoj formi<br />
mo`emo napraviti u laboratorijskim<br />
i poslije proizvoditi u proizvodnim<br />
uslovima).<br />
Nakon ovoga pristupa se nabavci potrebnih<br />
sirovina neophodnih u predformulacijskim<br />
i formulacijskim<br />
ispitivanjima. Dugo vremena smatralo<br />
se da farmaceutska tehologija<br />
predstavlja “vje{tinu” izrade ljekovitih<br />
pripravaka, dok danas ona povezuje<br />
fizi~ko hemijska svojstva s oblikovanjem,<br />
pripremom i vrednovanjem<br />
ljekovitih oblika. Iz ovoga slijedi<br />
da se savremeno oblikovanje lijekova<br />
zasniva na biofarmaciji i farmakokinetici.<br />
U samoj formulaciji djelatna i pomo}ne<br />
komponente lijeka moraju<br />
biti kompatibilne, a pravilan izbor<br />
hemijskog i fizi~kog oblika djelatne<br />
komponente u mogome odre|uje<br />
farmakokinetska svojstva lijeka.<br />
Naime, pogre{an izbor hemijske soli,<br />
kristalne forme ili polimorfa mo`e<br />
lijek u~initi manje ili potpuno nedjelotvornim,<br />
tj. mo`e se bitno smanjiti<br />
apsorpcija i bioraspolo`ivost lijeka.<br />
Uporedo sa ovim aktivnostima u<br />
vlastitim laboratorijama se razvijaju i<br />
validiraju analiti~ke metode za sirovi-<br />
ne, me|uproizvode i gotove proizvode.<br />
Odabire se prikladna primarna<br />
ambala`a, a stres postupkom stabilnosti<br />
(na povi{enim temperaturama)<br />
biraju se one formulacije i oni pakovni<br />
materijali koji su pokazali najve-<br />
}u postojanost i kompatibilnost.<br />
U slijede}oj fazi obavljaju se testovi<br />
kratkotrajne i dugotrajne stabilnosti<br />
koji defini{u rok trajanja lijeka. U<br />
tom definisanom roku trajanja, lijek<br />
mora zadovoljavati sve u toku razvoja<br />
definisane karakteristike i kvalitet.<br />
Cilj svih ovih istra`ivanja je da se<br />
dobije i pacijentu ponudi kvalitetan,<br />
siguran i efikasan lijek.<br />
Za potvrdu ovoga, mi u <strong>Bosnalijek</strong>u<br />
prakticiramo izvo|enje komparativnih<br />
in vitro ispitivanja brzine osloba|anja<br />
djelatne komponente iz lijeka.<br />
U testiranju koristimo brand name<br />
lijekove, kao i paralelne lijekove<br />
prozvo|a~a iz ex Jugoslavije. Rezultati<br />
koje posjedujemo potvr|uju visok<br />
kvalitet na{ih lijekova.<br />
Nakon svih eksperimentalnih istra`ivanja,<br />
pristupa se kompletiranju<br />
registracione dokumentacije. Mi<br />
smo ve} 1994.godine prihvatili smjernice<br />
EU koje defini{u sadr`aj i kvalitet<br />
dokumentacije lijeka i od tada ih<br />
primjenjujemo.<br />
U nadle`nim dr`avnim institucijama<br />
obavlja se registracija lijeka ~ime se<br />
zavr{ava razvojni put novog lijeka.<br />
Slijede}a stepenica je uvo|enje lijeka<br />
u proizvodni proces, nakon ~ega slijedi<br />
distribucija lijeka.<br />
Midhat Vehabovi}, mr.ph.spec.
Novo<br />
tabletno Na izlo`bi - Sarajevo<br />
- bilo, jeste i bi}e<br />
Tabletno, jedan od<br />
Predsjednik<br />
Unesena je kompletna tehnolo{ka<br />
oprema, u toku je pozicioniranje<br />
i monta`a<br />
tri kapitalna<br />
projekta Kantona<br />
Sarajevo u '98.<br />
iz oblasti privrede<br />
Ministarstvo za obnovu, razvoj i<br />
za{titu okoline Kantona Sarajevo,<br />
na izlo`bi SARAJEVO - BILO,<br />
JESTE I BI]E, koju je realizovalo<br />
11. maja o.g. u Collegiumu artisticumu,<br />
predstavilo je vi{e od 40 kapitalnih<br />
objekata koje }e se graditi<br />
ili se ve} grade na podru~ju Kantona<br />
u 1998.godini.<br />
Projekat <strong>Bosnalijek</strong>a Rekonstrukcija<br />
i modernizacija pogona ~vrstih<br />
oralnih oblika lijekova jedan je od<br />
samo tri projekta iz oblasti privre-<br />
Zavr{etak radova koncem avgusta<br />
Planska dinamikarekonstrukcije<br />
pogona Tabletno<br />
bi}e<br />
ispo{tovana. Do<br />
sada je realizovano<br />
oko 90%<br />
svih aktivnosti. Zavr{etak radova<br />
planira se za konac avgusta<br />
ove godine.<br />
Postavljanje pregradnih zidova i<br />
stropova u zavr{noj je fazi, a bi-<br />
}e okon~ano po zavr{etku monta`e<br />
tehnolo{ke opreme. Zapo-<br />
~eto je podno polaganje PVC, a<br />
na HVAC jedinice povezuju se cijevi<br />
za dovod i odvod potrebnih<br />
Federacije BiH dr Ejup Gani} u razgovoru sa<br />
generalnim direktorom <strong>Bosnalijek</strong>a, Edinom Arslanagi}em<br />
de koji su kao kapitalni prezentirani<br />
na ovoj izlo`bi na prijedlog<br />
Ministarstva privrede Kantona, a<br />
zastupljeni su bili i kultura, sport,<br />
zdravstvo, prostorno ure|enje, saobra}aj<br />
i obrazovanje.<br />
Izlo`bu je otvorio guverner Kantona<br />
Sarajevo, prof.dr Midhat Hara~i},<br />
a sve~anom otvaranju<br />
izlo`be, pored predstavnika Kantona<br />
kao doma}ina prisustvovali<br />
su i predsjednik Federacije BiH dr<br />
Ejup Gani}, potom predsjednik<br />
medija. U neposrednoj blizini<br />
objekta instalirani su odgovaraju}i<br />
rashladni ure|aji. U toku je<br />
njihovo povezivanje cijevima za<br />
klima ure|aje. Ura|en je razvod<br />
komprimiranog zraka i monta`a<br />
filterskih jedinica, a u zavr{noj<br />
je fazi cijevni razvod centralnog<br />
vakum sistema, centralnog lokalnog<br />
odsisa i demi vode u<br />
objektu.<br />
Unesena je kompletna tehnolo-<br />
{ka oprema, u toku je pozicioniranje<br />
i monta`a. Elektri~na energija<br />
je u objektu, a uskoro }e biti<br />
okon~an razvod do krajnjih potro{a~a.<br />
Vlade F BiH Edhem Bi~ak~i}, te<br />
predstavnici diplomatskog kora i<br />
brojni javni i kulturni radnici<br />
Kantona Sarajevo.<br />
Dr Ejup Gani}, se pored brojnih<br />
gostiju i li~no zanimao za na{<br />
projekat, kao {to se vidi na fotosu<br />
kojim je zabilje`en trenutak kada<br />
ispred na{ih izlo`benih panoa razgovara<br />
sa gospodinom Edinom<br />
Arslanagi}em, generlanim direktorom<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a.<br />
B.A<br />
Vode se u`urbane aktivnosti na<br />
dovo|enju energetskih medija<br />
do tehnolo{ke opreme da bi se<br />
blagovremeno izvr{ile probe<br />
odnosno napravila kvalifikacija.<br />
Sve aktivnosti su vrlo sinhronizovane,<br />
pa je za o~ekivati kako<br />
je i najavljeno, da ovaj pogon<br />
u cijelosti bude zavr{en do konca<br />
avgusta.<br />
Akif Mujezin, mr.ph.,
8<br />
Eko ciljevi<br />
Zapa`en nastup <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
Konferenciju je organizovala Evropska<br />
komisija, Izvr{ni organ Evropske unije<br />
pod pokroviteljstvom pokrajine [tajerska<br />
i grada Graca, a doma}in je bio<br />
gradona~elnik Graca, gospodin Alfred<br />
Stigle koji je pozdravnim govorom<br />
otvorio Konferenciju.<br />
Prvog dana rada govorili su predstavnici<br />
organizatora: FGG - Dru{tvo za finansijske<br />
garancije iz Austrije, BANK<br />
Austrije, EIF - Evropski investicioni<br />
fond i EIB - Evropska invest banka.<br />
Evropska unija je otvorena za saradnju<br />
po principu feet beck tzv. povratnih<br />
informacija u zapostavljeim regijama i<br />
preko tzv. interprise partnera izvan<br />
granica Austrije koji }e biti koordinatori<br />
za ulaganje sredstava isklju~ivo namjenjenih<br />
rje{avanju ekolo{kih problema.<br />
Za sve poslove koji }e se u budu-<br />
}nosti sklapati na ovaj na~in bi}e vrlo<br />
izvjesna podr{ka austrijskih banaka.<br />
Dru{tvo za finansijske garancije iz<br />
Austrije (FGG) podr`a}e kredite Evrop-<br />
ODR@IVI RAZVOJ<br />
Na zemlji se razvijaju<br />
dva sistema:<br />
prirodni i<br />
dru{tveni.<br />
Dru{tveni sistem<br />
se razvija kori{tenjem<br />
resursa prirode<br />
i vra}anjem prirodi svega onoga<br />
{to mu je nepotrebno. Pri ovome<br />
se prirodni sistem razvija spontano,<br />
samoreguli{u}i se, dok se dru{tvo<br />
razvija svjesno.<br />
Priroda se mo`e razvijati bez ~ovjekovog<br />
prisustva, dok se dru{tvo ne<br />
mo`e razvijati bez prirodne baze.<br />
Kriza se pojavljuje u ciljevima ~ovjekove<br />
aktivnosti i na~inu kako ~ovjek<br />
prirodni kapital (prirodne vrijednosti)<br />
pretvara u svoj kapital (vrijednost<br />
proizvodnje i ~ovjekovo zdravlje,<br />
zadovoljstvo i osposobljenost).<br />
Problem se naziva ekolo{ki, po `rtvi<br />
(eko sistem planete i njegovi podsistemi),<br />
a ne po po~iniocu ekolo{ki<br />
negativnih djela dru{tvu.<br />
Prvi pristupi za{titi okoline industrijskog<br />
dru{tva sastojali su se u<br />
ograni~avanju emisija zaga|uju}ih<br />
materija iz postrojenja u okolinu,<br />
Interprise Ecobussines konferencija<br />
UGracu, od 24. do 26. maja na Interprise Ecobusiness<br />
konferenciji, na kojoj je u~estvovalo<br />
preko 200 firmi iz 17 zemalja, bio je zapa`en i<br />
nastup <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
ske unije, zapravo opet projekte koji<br />
sadr`e elemente za{tite ~ovjekove okoline,<br />
davanjem bankovnih garancija za<br />
privredni rizik ~ime }e preuzimati garancije<br />
za kompletne projekte.<br />
Drugog i tre}eg dana Konferencija je<br />
radila bilateralno zapravo prema interesu<br />
u~esnika organizirani su neposredni<br />
kontakti zainteresovanih strana.<br />
Od svih BiH predstavnika samo su<br />
<strong>Bosnalijek</strong> i Energoinvest imali potpuno<br />
ispunjenu listu sastanaka.<br />
Za kontakte sa <strong>Bosnalijek</strong>om, koji su i<br />
realizovani, najprije su se javile firme:<br />
EKOTUOTANTE OY AB - Finska, AL-<br />
LPLAN GmbH - Austrija, AUSTRIAN<br />
RESEARCH CENTER SEIBERSDORF<br />
DIVISION OF PROCESS AND ENVI-<br />
RONMETAL TECHNOLOGIES (AR-<br />
CS) - Austrija, JOSEPH EGLI ITALIA<br />
SRL, ACTEA, GRUPPONYMCO,<br />
TECHNOSINT SRL- Italija, CAMPO-<br />
VERDE SRL - Italija, ER-MG-Bt - Ma-<br />
|arska, FGG GARANTIRANE FI-<br />
te se takva za{tita sastojala u korekciji<br />
industrijskog razvoja i<br />
odre|enom usmjeravanju tehnolo-<br />
{kog razvoja. Cilj je bio da se snizi<br />
zaga|ivanje po jedinici mase dimnih<br />
plinova ili otpadnih voda.<br />
Drugom generacijom pristupa okolini<br />
nastoje se odrediti problemi koji<br />
mogu nastati u bliskoj budu}nosti.<br />
Vr{i se predvi|anje uticaja i usagla-<br />
{avanje razvoja pojedinih industrija<br />
kod gradnje novih postrojenja. Ova<br />
generacija pristupa okolini je karakteristi~na<br />
za period 1970. -<br />
1990.godina.<br />
Razvoj na ekolo{kim osnovama<br />
zamisao je dru{tvenog i privrednog<br />
razvoja gdje su tokovi materije<br />
i energije uklju~eni u prirodne<br />
tokove i procese u takvim<br />
koli~inama i koncentracijama da<br />
se ne mijenjaju karakteristike<br />
prirode i da se koriste isklju~ivo<br />
obnovljivi resursi. Me|utim, i danas<br />
se u privredi prete`no koriste<br />
neobnovljivi resursi, te je stoga<br />
o~ito da je pristup razvoju koji<br />
bi se potpuno zasnivao ne ekolo{kim<br />
osnovama jo{ uvijek ne-<br />
NANSIE - Austrija i niz drugih.<br />
Projekat rje{avanja otpadnih voda u<br />
<strong>Bosnalijek</strong>u pobudio je interesovanje<br />
pa je za o~ekivati da se neki kontakti<br />
nastave, intenziviraju, a potom i rezultiraju<br />
konkretnim dogovorima.<br />
Eduard Kin~i}, dipl.ing.chem.<br />
Dr Nermin Zup~evi}<br />
ostvariv. Isto tako je o~ito da se<br />
razvoj vi{e ne mo`e ostvarivati<br />
na principima neograni~ene potro{nje<br />
resursa i neograni~enih<br />
asimilacionih sposobnosti prirode<br />
za prihvat emisija materija i<br />
energije.<br />
Pristup odr`ivom razvoju, mada<br />
mu nije cilj samo da se razrje{ava<br />
problematika prekomjernog zaga|ivanja<br />
okoline i iscrpljivanja<br />
resursa, mo`e biti vi|en kao pristup<br />
tre}e generacije upravljanja<br />
okolinom, koji pokazuje da je<br />
mogu}e u dru{tveni i tehnolo{ki<br />
razvoj unijeti zna~ajne promjene<br />
koje su u korist prirode, ali i<br />
dru{tvenog i ekonomskog razvoja.<br />
Odr`ivi razvoj se jo{ naziva<br />
uravnote`eni razvoj, {to podrazumjeva<br />
da privredni razvoj sa svojim<br />
neposrednim ciljevima istovremeno<br />
sadr`i i zahtjev za o~uvanje<br />
kvaliteta okoline.<br />
Definicije odr`ivog razvoja su date<br />
na vi{e svjetskih skupova.<br />
Svjetska komisija za okolinu i razvoj<br />
UN op}i princip odr`ivog razvoja zasniva<br />
na o~uvanju ili pove}anju vri-
Modra Perla - planeta Zemlja<br />
Okolinska usmjerenja kompanije <strong>Bosnalijek</strong><br />
Mi smo svjesni okolinskog<br />
uticaja na{ih aktivnosti<br />
Shvatamo da svoje poslovne ciljeve mo`emo posti}i<br />
ako po{tujemo okolinske standarde koje postavlja<br />
dru{tvo. <strong>Bosnalijek</strong> je svjestan da su glavni<br />
uticaji njegovih proizvoda i usluga na<br />
okoli{ kroz njihov `ivotni ciklus. Zaposleni razumiju<br />
svoju odgovornost i uzimaju u obzir okolinske<br />
probleme u toku rada.<br />
Mi stalno pobolj{avamo<br />
na{u radnu praksu<br />
Investicije u tehnologiju, obuku i pobolj{anje radne<br />
prakse zasnivanju se na iskustvu razli~itih<br />
interesnih grupa i na kompanijinim postupcima<br />
sistemskog pra}enja. Okolinski uticaj operacija<br />
smanjuje se primjenom najboljih, dostupnih tehnolo{kih<br />
rje{enja i prihvatanjem zakonskih i<br />
slu`benih zahtjeva kao minimuma standarda<br />
kojima ti postupci udovoljavaju.<br />
Mi ekonomi~no<br />
koristimo resurse<br />
Prirodni izvori, sirovine i energija koriste se<br />
{tedljivo. U svim aspektima kompanijinih<br />
postupaka postepeno }emo pobolj{avati za{titu<br />
okoline i smanjivati nastanak otpada<br />
unutar preduze}a. Razvija}emo postupke recikla`e<br />
i u svakom slu~aju brinuti za siguran<br />
na~in odlaganja neupotrebljivog otpada da bi<br />
izbjegli nepo`eljan dugoro~ni negativan uticaj<br />
na okolinu. Nastavi}emo razvoj nisko-emisionih<br />
tehnologija istovremeno pove}avaju}i kori{tenje<br />
obnovljenih energetskih izvora.<br />
jednosti sveukupnog kapitala<br />
dr`ave u toku vremena. Pod sveukupnim<br />
kapitalom se podrazumjevaju:<br />
proizvodna sredstva (ma{ine, fabrike,<br />
ceste ...), ljudski kapital<br />
(zdravlje, znanje, obu~enost ...),<br />
okolinsi kapital ({ume, kvalitet<br />
zraka, vode, tla ...).<br />
Samit o Zemlji UN, 1992.godine u<br />
Agendi 21 (Program za 21. vijek)<br />
okarakterisao je odr`ivi razvoj<br />
kao dru{tveno odgovoran razvoj<br />
uz istovremenu za{titu prirodne<br />
osnove i okoline za dobrobit budu}ih<br />
generacija.<br />
U suvremenom ekolo{kom poslovanju<br />
koje je komplementarno<br />
zahtjevima normativa ISO 9000,<br />
nedvosmisleno su istaknuti sljede}i<br />
eko ciljevi:<br />
pridobijanje naklonosti ekolo{kih<br />
ulaga~a, izjedna~avanje ekolo{ke i<br />
poslovne efikasnosti, zagovaranje<br />
ispitivanja ekolo{ke podobnosti<br />
proizvodnih programa, permanentno<br />
utvr|ivanje sastava sistema ekolo-<br />
{kih kriterija, informacije o ekolo-<br />
{kom ugledu proizvoda - kao eti~ki<br />
aspekt tr`i{nog pona{anja, edukaci-<br />
Mi podr`avamo suradnju na<br />
problemima za{tite okoli{a<br />
Kompanija se trudi da osigura da cijeli lanac<br />
snabdijevanja udovoljava standarde jasno utvr|ene<br />
kvalitete. Iz tog razloga podr`ava snabdjeva~e<br />
i partnera u razvoju njihovih postupaka<br />
da udovolje visokim okolinskim standardima<br />
koje sam <strong>Bosnalijek</strong> koristi.<br />
ju iz za{tite okoline treba smatrati<br />
kao dio proizvodnje.<br />
Strategija preduze}a u upravljanju<br />
okolinom utvr|uje se na osnovu<br />
osmi{ljenih sektorskih lista<br />
koje sadr`e:<br />
motivaciju za upravljanjem za{titom<br />
okoline (sastavni element upravljanja<br />
kvalitetom), ciljeve i strategiju<br />
za{tite okoline firme, osposobljavanje<br />
zaposlenih, savjetovali{te za za-<br />
{titu okoline, u{tedu energije i vode,<br />
upravljanje materijalima i sirovinama,<br />
recikliranje i postupanje s<br />
otpadom, gradnju vlastitih objekata,<br />
zakonodavstvo i interne propise,<br />
me|unarodne odnose, mjere sveukupne<br />
za{tite, radne uvjete i za{titu<br />
pri radu, prehranu u preduze}u,<br />
proizvodni razvoj, prozvodne tehnologije,<br />
vozila preduze}a, financiranje<br />
mjera i aktivnosti za{tite okoline,<br />
djelovanje na javnost, uskla|enost s<br />
ISO 9000 / 14000<br />
U pogledu uva`avanja ekolo{kih i<br />
tehni~kih prioriteta, lista privrednih<br />
aktivnosti u suvremenim firmama s<br />
ekolo{ki usmjerenim poslovanjem<br />
sadr`i sljede}e:<br />
Mi smo otvoreni u na{im<br />
aktivnostima<br />
Kompanija komunicira otvoreno i slobodno u<br />
vezi svojih ciljeva, aktivnosti i uticaja na okoli{.<br />
Odr`ava se konstruktivan, stalan dijalog sa<br />
uklju~ivim stranama. Kompanija aktivnom praksom<br />
doprinosi i podr`ava razvoj za{tite okoli{a.<br />
otklanjanje akutnih u~inaka po<br />
zdravlje, u{tedu energije, vode, sirovina<br />
i ambala`e, upotrebu ekolo{ki<br />
podobnih materijala i procesa, spre-<br />
~avanje razvoja i upotrebe tehologija<br />
koje sadr`e {tetne tvari i spre~avanje<br />
buke na izvoru, davanje vlastitog<br />
primjera u provedbi mjera za{tite,<br />
te zbrinjavanje i recikliranje<br />
otpada, zapo~injanje s "pravim” ljudima,<br />
"pravim” organizacijskim jedinicama<br />
i "pravim” obrazovnim programom.<br />
Osnovni moto ekolo{ki usmjerenog<br />
poslovanja je da se provedbom mjera<br />
za{tite pridonosi pove}anju profita,<br />
{to }e biti obaveza i za nas ako<br />
se `elimo uklju~iti u suvremene<br />
svjetske trendove i tr`i{ta.<br />
Mi smo se kao firma ve} odredili<br />
prema ovoj problematici i definirali<br />
na{a opredjeljenja.<br />
9<br />
Eduard Kin~i}<br />
dipl. ing. chem.
10<br />
Na{i lijekovi<br />
Najvi{eg kvaliteta i<br />
dodatnih vrijednosti<br />
Govoriti o lijekovima<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a<br />
danas, uva`avaju-<br />
}i principe znanstvenosti<br />
i prakti-<br />
~ne medicinskofarmakolo{keobjektivnosti,<br />
zna~i govoriti o apsolutno<br />
kvalitetnim i aktuelnim lijekovima.<br />
Lijekovi <strong>Bosnalijek</strong>a naj~e{}e su lijekovi<br />
zadnje generacije, dakle visoko<br />
selektivnog djejstva, moderni, kurentni<br />
predstavnici aktuelne farmaceutske<br />
misli, istinski i kvalitativan<br />
pomak u tretmanu, prevenciji i lije-<br />
~enju raznolikih oboljenja.<br />
LOPRIL, generi~ki lizinopril, antihipertenziv,<br />
ACE inhibitor 3. generacije<br />
pru`a visokokvalitetne mogu}nosti<br />
provo|enja antihipertenzivne terapije<br />
hipertenzije, jedne od najaktuelnijih<br />
bolesti dana{njice.<br />
BOSOPTIN, generi~ki verapamil, blokator<br />
je Ca kanala, a iz iste grupe je<br />
NIFEPIN, generi~ki nifedipin.<br />
LODIX, generi~ki furosemid, vrlo mo-<br />
}an je diuretik. NITROGLICEROL<br />
RETARD, generi~ki glicerol trinitrat,<br />
je antianginik, a LANIBOS, generi~ki<br />
digoksin, glikozidni je kardiotonik.<br />
THIORILL, BOSNYL i LEPONEX su<br />
visokoselektivni atipi~ni antipsihotici<br />
bipolarnog karaktera, najuzbudljivija<br />
dostignu}a klini~ke farmakologije.<br />
Thiorill, generi~ki tioridazin i Bosnyl,<br />
generi~ki sulpirid, djeluju visoko selektivno<br />
na limbi~ki sistem, znani kao<br />
centar du{e, centar emocija, a<br />
OXETIN, generi~ki fluoksetin, analog<br />
ameri~kom Prozak-u, vode}i je antidepresiv<br />
zadnje generacije.<br />
BOSAURIN, generi~ki dijazepam, <strong>Bosnalijek</strong>ov<br />
sedativ, lijek je o kome se gotovo<br />
sve zna, ali treba ista}i da u odnosu<br />
na konkurenciju ima kvalitet vi{e, ne<br />
dovodi do pojave ovisnosti, djelovanje<br />
je dugo i polu`ivot mu je du`i.<br />
Razli~iti bolni sindromi, akutni i hroni~ni,<br />
uspje{no se kupiraju <strong>Bosnalijek</strong>ovim<br />
analgeticima: BOSPIRIN, NI-<br />
BOL, BOSALGIN, KOFADON, PARA-<br />
CETAMOL, AVAKAN i AVAFORTAN.<br />
TEGREBOS, generi~ki karbamazepin,<br />
centralni analgetik, je antiepileptik i<br />
ujedno lijek nove, alternativne farmakoterapije<br />
manije.<br />
Thiorill, Bosnyl, Tegrebos i Oxetin<br />
imaju direktno analgetsko djejstvo, a<br />
indirektno kroz uticaj na afektivnu<br />
komponentu boli u smislu afektivnog<br />
distanciranja.<br />
I u preporuci Svjetske zdravstvene organizacije<br />
(WHO) ovi lijekovi su visokokvalitetna<br />
alternativna terapija boli,<br />
prevashodno zbog toga {to opijatski<br />
klasi~ni analgetici, imaju niz ne`eljenih<br />
sporednih efekata.<br />
DIFEN, generi~ki diklofenak i KETO-<br />
BOS, ketoprofen su lijekovi sa u~inkom<br />
na ko{tano mi{i}ni sistem, a KAN-<br />
FART krema lokalni antireumatik.<br />
Treba re}i da savremeni tretman ulkusne<br />
bolesti nije mogu}e zamisliti niti<br />
adekvatno provoditi bez <strong>Bosnalijek</strong>ovih<br />
prepoznatljivih preparata RANI-<br />
BOSA, generi~ki ranitidin, MALOX-a,<br />
generi~ki Al, Mg hydroxide,<br />
AMOXIBOSA, generi~ki amoxicilina i<br />
BOSNYLA, generi~ki sulpirida.<br />
U gastrointestinalnoj paleti <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
posebno se isti~e, u svjetskim razmjerama<br />
visokokvalitetan, selektivni i<br />
potentni gastroprokinetik SEPRID, generi~ki<br />
cisaprid, za adekvatan tretman<br />
niza gastri~nih i intestinalnih smetnji,<br />
a bez sporednih ne`eljenih efekata,<br />
koji su bivali te{ki i morbidni kod starijih<br />
farmakolo{kih formulacija.<br />
AMOXIBOS, generi~ki amoxicilin,<br />
AMPIBOS, generi~ki ampicilin, CE-<br />
FABOS, generi~ki cefalexin, ESBE-<br />
SUL, generi~ki cotrimoxazol i GENTA-<br />
MICIN, generi~ki gentamycin, poznati<br />
<strong>Bosnalijek</strong>ovi antimikrobici uspje{no<br />
lije~e sistemske infekcije. Standardnog<br />
su kvaliteta i djeluju visokoselektivno<br />
~uvaju}i sve bakterije koje su prijatelji<br />
na{eg organizma, izuzev 14 patolo{kih<br />
mikroorganizama, koje nemilosrdno i<br />
efektno uni{tavaju. ^uvanje normalne<br />
bakterijske flore je bitno iz razloga {to<br />
je na{ organizam treba uvijek i svuda<br />
za reabsorbciju vode, za produkciju vitamina<br />
K, za glutamin produkciju, za<br />
kontrolu abnormalnih bakterija, kao i<br />
za neutraliziranje antibiotika.<br />
Da se zaklju~iti da <strong>Bosnalijek</strong>ova paleta<br />
lijekova na ~elu sa njenim najzna-<br />
~ajnijim predstavnicima osigurava apsolutno<br />
kvalitetan tretman bez sporednih<br />
ne`eljenih efekata, {to i jeste zahtjev<br />
savremene farmakoterapije.<br />
Bez sumnje, veliki je izazov proizvoditi<br />
sigurne, visokokvalitetne lijekove kakvi<br />
su lijekovi <strong>Bosnalijek</strong>a, a kad ih<br />
ve} imamo, onda je uspjeh takva, doma}a<br />
fabrika lijekova. Jer, u zdravstvu<br />
i privredi svake zemlje farmaceutska<br />
industrija je od strate{kog zna~aja.<br />
Mi u <strong>Bosnalijek</strong>u smo ponosni na<br />
tu ~injenicu, ali i svjesni te`ine zadatka<br />
i istovremeno istrajni ne samo<br />
da ostanemo na tom putu nego i da<br />
nadi|emo svoju misiju proizvodnjom<br />
lijekova najvi{eg kvaliteta i<br />
dodatnih vrijednosti.<br />
Dr Nermin Selman,<br />
spec. neuropsihijatar
Inspekcija PSF-a<br />
Povjerenje s razlogom<br />
S ciljem da vi{e sazna o tehni-<br />
~kim kapacitetima <strong>Bosnalijek</strong>a,<br />
posebno usagla{enosti sistema<br />
dokumentacije sa GMP, a u<br />
namjeri da sa <strong>Bosnalijek</strong>om<br />
uspostavi ~vr{}u saradnju,<br />
koncem 1997.godine PSF (Farmaceuti<br />
bez granica) izvr{io<br />
je inspekciju proizvodnih pogona<br />
i kontrolnih laboratorija<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a.<br />
Uslijedio je izvje{taj i certifikati<br />
za na{e lijekove iz laboratorija<br />
u Francuskoj koji su potvrdili<br />
njihov visoki kvalitet.<br />
Potom, PSF se opredjelio da<br />
<strong>Bosnalijek</strong> bude njihov stalni<br />
snabdjeva~ zna~ajnom koli~inom<br />
lijekova za vi{e indikacionih<br />
podru~ja, koje oni {alju<br />
u cijeli svijet.<br />
Ina~e, da podsjetimo, PSF, Farmaceuti<br />
bez granica sa sjedi{tem u Clermont<br />
Feranu u Francuskoj internacionalna je<br />
nevladina organizacija ~ija je osnovna<br />
djelatnost distribucija lijekova na svih<br />
pet kontinenata u podru~ja ugro`ena<br />
ratom ili ekonomski ugro`ena.<br />
Preko svojih punktova, nacionalnih<br />
udru`enja PSF-a Belgije, Kanade,<br />
Francuske, Maroka, Holandije, Poljske,<br />
[vajcarske, Tunisa, [panije,<br />
Gr~ke, Italije, Luksemburga, Bosne i<br />
Hercegovine, Farmaceuti bez granica<br />
komuniciraju sa svijetom.<br />
U rezimeu Izvje{taja gospodina Christopha<br />
Abellija, glavnog inspektora<br />
PSF-a, nakon posjete <strong>Bosnalijek</strong>u,<br />
izme|u ostalog se konstatuje:<br />
1. Mnogo se ula`e u modernizaciju<br />
pogona <strong>Bosnalijek</strong>a.<br />
2. Sirovine se nabavljaju od 2 do 3<br />
dugogodi{nja snabdijeva~a i sve imaju<br />
registracione certifikate (u Evropi<br />
(DMF).<br />
3. Odjeljenje za sterilne ampule ispunjava<br />
sve zahtjeve GMP specifikacije.<br />
4. U Tabletnom i Kapsulnom odjeljenju,<br />
mada su dugo u upotrebi, zahvaljuju}i<br />
dosljednom sprovo|enju smjernica<br />
QA ne postoji ni najmanji potencijalni<br />
rizik za proizvod.<br />
5. Kontrola kvaliteta je dobro opremljena<br />
analiti~kim instrumentima, u<br />
to se u <strong>Bosnalijek</strong>u najprije ulagalo.<br />
6. Osiguranje kvaliteta primjenjuje se<br />
na svakom koraku proizvodnje.<br />
7. Kompletno osoblje uklju~eno je u<br />
sistem QA.<br />
8. Veze sa poznatim svjetskim farmaceutskim<br />
kompanijama omogu}uju<br />
visok nivo informiranja.<br />
9. <strong>Bosnalijek</strong> danas ima sve pretpostavke<br />
za kvalitetnu proizvodnju.<br />
Evo jo{ nekih detalja<br />
iz Izvje{taja:<br />
· Kontrola kvaliteta i Osiguranje<br />
kvaliteta organizacijski su neovisni<br />
o proizvodnji. Ta struktura jasno<br />
diferencira odgovornost osoblja.<br />
· GMP i GLP edukacijom obuhva-<br />
}eni su svi zaposleni kako kroz<br />
posjete partnerskim kompanijama,<br />
tako i internom edukacijom koju<br />
organizira QA.<br />
- Vode se evidencije o validaciji,<br />
kolibraciji, odr`avanju i ~i{}enju<br />
aparata.<br />
· Test metode i procedure uzorkovanja<br />
odgovaraju kao i etiketiranje<br />
reagenasa i otopina.<br />
· Pravilno se vode referentne supstance<br />
koje se nabavljaju od WHO<br />
i USP.<br />
· Validiraju se analiti~ke test metode.<br />
· In procesna kontrola odgovara<br />
zahtjevima GMP kao i validacija<br />
proizvodnog procesa.<br />
· Zapisnici o svakoj seriji su odgovaraju}i<br />
i kompjuterizovani.<br />
· Uslovi skladi{tenja su dobri.<br />
Na 104 stranice Izvje{taja komentarisani<br />
su i glavni dokumenti: standardi<br />
kvaliteta za aktivne komponente,<br />
finalne proizvode, pakovni<br />
materijal, proizvodni proces, proces<br />
pakovanje i radni: izvje{taji o<br />
seriji i izvje{taji o pakovanju.<br />
Rezultat je, kao {to smo rekli, na<br />
po~etku ovog teksta, opredjeljenje<br />
PSF da njihov stalni snabdjeva~<br />
bude i <strong>Bosnalijek</strong>. Dakle, tamo<br />
gdje interven{e PSF tu su i lijekovi<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a.<br />
Mi u <strong>Bosnalijek</strong>u ovo povjerenje<br />
do`ivljavamo kao podstrek da,<br />
kao {to stoji u misiji na{e kompanije,<br />
nastavimo proizvoditi lijekove<br />
najvi{eg kvaliteta i dodatnih<br />
vrijednosti.<br />
11<br />
B.A.
Analytica '98 Na{i stru~njaci<br />
gosti firmi<br />
Shimadzu i<br />
Erweka<br />
Kao gosti firme SHIMADZU, u<br />
svjetskim razmjerama poznatog<br />
proizvo|a~a analiti~kih instrumenata<br />
i laboratorijske opreme koji<br />
se koriste u preko 70 zemalja i u<br />
laboratorijama farmaceutskih<br />
kompanija kao {to su Bayer -<br />
Njema~ka, Astra - [vedska, Novartis<br />
- [vicarska, Rhone Poulenc<br />
- Francuska, Synthe libo - Francuska,<br />
Pfizer - Velika Britanija,<br />
Eli Lilly - USA, Mihneta Buturovi},<br />
direktor Kontrole kvaliteta,<br />
Midhat Vehabovi}, direktor Razvoja<br />
i Anesa Dizdarevi}, odgovorni<br />
saradnik za nove tehologije<br />
i instrumentacijske metode, posjetili<br />
su u Minhenu, aprila o.g., Internacionalni<br />
sajam analiti~ke<br />
opreme ANALYTICA '98.<br />
Mihnetu Buturovi}, mr.hem.nauka,<br />
direktora Kontrole kvaliteta zamolili<br />
smo za izvje{taj sa ovog skupa:<br />
- "Bili smo u prilici da nam se demonstrira<br />
rad i mogu}nosti najnovijih<br />
modela analiti~kih instrumenata<br />
i laboratorijske opreme, da<br />
ostvarimo kontakt sa predstavni-<br />
cima proizvo|a~a i da sa njima<br />
defini{emo najpovoljnije mogu-<br />
}nosti za instalaciju, validaciju i<br />
servisiranje opreme za koju smo<br />
zainteresovani kao i da dogovorimo<br />
edukaciju kadrova.<br />
Prisustvovali smo prezentaciji<br />
HPLC sa raznim detektorima i<br />
mogu}nostima vezivanja sa automatskom<br />
disolucijom, zatim GC,<br />
UV-VIS Spektrofotometra sa automatskom<br />
disolucijom, TOC analizatora,<br />
tester materijala (EZ<br />
test), vaga, titratora, instrumenata<br />
za odre|ivanje vlage, Karl Fischer<br />
titratora, softwra za upravljanje<br />
vi{e analiti~kih instrumenata<br />
sa jednog mjesta, automatska disolucija<br />
uvezana sa UV-VIS i<br />
HPLC (bez perilstalti~ke pumpe),<br />
i opreme za TLC: nanomata, linomata,<br />
automatskog TLC semplera,<br />
komora za automatsko razvijanje,<br />
TLC skenera proizvo{a~a<br />
Shimadzu, Metler Toleda, Hewlett<br />
Packarda, Variana, Perkin Elmera,<br />
Watersa, Camaga.<br />
Bili su tu sistemi za disoluciju sa<br />
kadom, testeri za habanje, tvrdo-<br />
}u, debljinu, raspadljivost, sistem<br />
za disoluciju (zagrijavanje<br />
direktno sa grija~ima - bez kade<br />
sa vodom) od firmi Vankel,<br />
Erweka, Distek, zatim polarimetri,<br />
viskozimetri, pe}i za `arenje<br />
centrifuge, komore za studije<br />
stabilnosti, su{nice Steeg & Reutera,<br />
Brookfielda, Naber Therma,<br />
Sanyoa, Sigmae.<br />
Firme PBI, Zirbus, La Calhene i Microflow<br />
izlo`ili su opremu za mikrobiolo{ka<br />
ispitivanja: biohazard<br />
za{titne kabinete, autoklave, uzorkova~e<br />
zraka, fri`idere, frizere, inkuba-<br />
tore, izolatore (apsolut barier tehnologija)<br />
i laminar flow sisteme.<br />
Imali smo priliku da vidimo i najnovije<br />
modele laboratorijskog namje{taja<br />
firme Kottermann, Wazdner,<br />
sisteme za ventilaciju, ma{ine<br />
za pranje lab. su|a firme Miele, Hamo<br />
kao i generatore za vodonik,<br />
azot, super ~isti zrak firme Claind.<br />
Donijeli smo veliki broj najnovijih<br />
~asopisa, kataloga, prospekata, CD.<br />
Na poziv vlasnika firme Erweka<br />
po zavr{etku "Analytica 98” posjetili<br />
smo fabriku Erweka za proizvodnju<br />
laboratorijske opreme i<br />
opreme za in proces kontrolu, koja<br />
pokriva 50% evropskog i 35%<br />
svjetskog tr`i{ta. Direktni kontakt<br />
sa Erwekom bio je od velikog zna-<br />
~aja za <strong>Bosnalijek</strong>, jer smo mi potencijalni<br />
kupci njihove in procesne<br />
i druge laboratorijske opreme,<br />
a u direktnom susretu detaljno<br />
smo razmotrili sve opcije i sada<br />
su nam mnoge stvari bli`e i jasnije,<br />
u odnosu na ono {to se vidi iz<br />
prospektnog materijala i postoje-<br />
}ih ponuda. Nedavno su sklopili<br />
poslovni ugovor sa Shimadzuom.<br />
Naime, jedan od svojih udarnih<br />
proizvoda (automatska disolucija)<br />
ve`u za Shimadzuov UV spektrofotometar.<br />
U oktobru o.g. taj }e<br />
ure|aj uvezati i za Shimadzuov<br />
HPLC (on line).<br />
Nadamo se da }emo, nakon svega<br />
{to smo vidjeli, svojim prijedlozima,<br />
mo}i doprinijeti da Kontrola<br />
kvaliteta i Razvoj (QC i R&D)<br />
permanentno budu na{e kreativno<br />
produktivno okru`enje, ka`e<br />
Mihneta Buturovi}.
Novartis<br />
Istog dana potpisan je i poslovni<br />
ugovor sa Novartisom, drugom<br />
kompanijom u svijetu u ovoj djelatnosti,<br />
koja je nastala spajanjem<br />
SANDOZ-a i Ciba-Geigy. Sa Sandozom<br />
<strong>Bosnalijek</strong> je imao tridesetgodi{nju<br />
uspje{nu saradnju i kvalitetne<br />
odnose, {to je otvorilo mogu}nost<br />
da za samo dva dana sa<br />
novom firmom Novartis, sa~ini<br />
povoljan protokol o namjerama,<br />
~ime je <strong>Bosnalijek</strong>u ukazano veliko<br />
povjerenje.<br />
Partnerstvo<br />
Eli Lilly<br />
<strong>Bosnalijek</strong> sklopio dva izuzetno zna~ajna poslovna aran`mana, sa ameri~kom<br />
kompanijom Eli Lilly i {vajcarskom Novartis<br />
Nakon potpisivanja Ugovora sa Eli Lillyem,<br />
12. marta o. g., zabilje`ili smo slijede}e<br />
izjave:<br />
Edin Arslanagi}, generalni direktor <strong>Bosnalijek</strong>a:<br />
- Moram izraziti zadovoljstvo {to smo<br />
nakon 8 mjeseci pregovaranja potpisali<br />
ovaj ugovor koji }e rezultirati na{om<br />
bogatijom ponudom. Bi}e to upravo<br />
ono {to je nedostajalo ovom tr`i{tu.<br />
Novartis ima takvu paletu lijekova,<br />
da ih u svakom trenutku tra`e<br />
sa svih strana svijeta.<br />
Ilustracije radi, bez njihovih lijekova<br />
nije mogu}e izvr{iti niti jednu<br />
transplantaciju bilo kog organa.<br />
Ovim anga`manom <strong>Bosnalijek</strong> je<br />
eliminisao posrednike za veliki<br />
broj farmaceutskih proizvoda.<br />
Koliko bude osvajao tr`i{te i rastao,<br />
u toj mjeri, postepeno, <strong>Bosnalijek</strong><br />
}e uvoditi u proizvodnji ove<br />
lijekove.<br />
B.A.<br />
Biochemie<br />
Biochemie (Kundl) Austrija, je<br />
jo{ jedna u nizu poznatih farmaceutskih<br />
kompanija sa kojim<br />
<strong>Bosnalijek</strong> gradi partnerske<br />
odnose. Biochemie je najve}a<br />
farmaceutska kompanija<br />
u Austriji, a internacionalnu<br />
reputaciju u svijetu stekla je<br />
svojom {irokom paletom ß laktamskih<br />
antibiotika, njihovih<br />
intermedijera kao i gotovih an-<br />
Posebno isti~em humane inzuline.<br />
Na{ cilj je, kao {to je poznato, da <strong>Bosnalijek</strong><br />
postane lider u snabdijevanju lijekovima<br />
bosansko-hercegova~kog tr`i{ta. Na<br />
ovaj na~in }emo to br`e ostvariti.<br />
Ugovor je na 5 godina, a rije~ je o 33<br />
nova veoma kvalitetna lijeka, {to }e<br />
na{ asortiman uve}ati za 20%. Mislim<br />
da je ovo samo I faza na{e saradnje, zapravo<br />
o~ekujem da }e <strong>Bosnalijek</strong> i Eli<br />
Lilly na}i i druge puteve da jo{ kvalitetnije<br />
rade zajedno.<br />
Eberhard Ludewigs, generalni direktor Eli<br />
Lillya za Ma|arsku, Sloveniju, Hrvatsku<br />
i Bosnu i Hercegovinu:<br />
- U zemljama u kojima do sada nismo<br />
bili prisutni tra`imo najbolje partnere.<br />
Na{ asortiman pokriva 5 osnovnih<br />
terapeutskih podru~ja: endokrinologija,<br />
prvenstveno sa proizvodima<br />
inzulina, zatim imamo {irok asortiman<br />
antibiotika za oralnu upotrebu i<br />
u formi ampula, proizvode ze kardiovaskularna<br />
oboljenja, zatim one koji<br />
tiinfektivnih lijekova. Svoje<br />
proizvode plasiraju u formi<br />
djelatnih sirovina - in bulk kao<br />
i gotovih lijekova.<br />
O kakvoj se kompaniji radi<br />
najbolje govori podatak da je<br />
od 1997.god. Biochemie u<br />
sastavu Novartisa svjetskog<br />
lidera u prozvodnji lijekova.<br />
U svijetlu produbljivanja partnerskih<br />
odnosa na relaciji Bi-<br />
se koriste protiv kancera, kao i proizvode<br />
za lije~enje oboljenja centralnog<br />
nervnog sistema.<br />
To su podru~ja lije~enja u kojma u svijetu<br />
Eli Lilly ima prednost nad ostalim<br />
kompanijama. Sve te oblasti, sve pomenute<br />
lijekove uklju~ili smo u ovaj<br />
ugovor.<br />
I, kao {to je rekao gospodin Arslanagi},<br />
mi }emo uz to praviti planove kako<br />
da zajedni~ki nastupamo na tr`i{tu.<br />
Te poslove }emo koordinirati na najbolji<br />
mogu}i na~in.<br />
Prim.dr Ibrahim Rami}, zamjenik ministra<br />
zdravstva u Vladi F BiH:<br />
- <strong>Bosnalijek</strong> proizvodi lijekove najvi{eg<br />
kvaliteta i vrlo je bitno da saradnja sa<br />
ino-partnerima zadovoljava te kriterije,<br />
{to }e re}i da to budu najzna~ajnije<br />
svjetske firme u ovoj djelatnosti. To se<br />
upravo desilo. <strong>Bosnalijek</strong> ulazi u partnerstvo<br />
sa vode}im proizvo|a~em inzulina<br />
u svijetu. ^estitam u ime Ministarstva<br />
zdravstva. Ovo je zna~ajan<br />
korak u pobolj{anju opskrbe ovog tr`i-<br />
{ta neophodim lijekovima.<br />
Za Novartis ugovor je potpisao Gospodin Franz X X Soland, generalni<br />
direktor Novartisa za Isto~nu Evropu<br />
ochemie - <strong>Bosnalijek</strong> je i posjeta<br />
koju su djelatnici <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
na ~elu sa generalnim<br />
direktorom uprili~ili ovoj kompaniji.<br />
U septembru se o~ekuje<br />
uzvratna posjeta.<br />
Midhat Vehabovi},<br />
mr. ph. spec.<br />
13
14<br />
Marketin{ke aktivnosti<br />
Kongresi, specijalisti~ki<br />
simpozijumi, promocije...<br />
Internacionalni kurs - Fetus kao pacijent<br />
Prof.dr Asim Kurjak sa saradnicima <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
i drugim u~esnicima i organizatorima<br />
kursa<br />
Promocija na{ih novih<br />
lijekova Oxetina i Seprida<br />
organizovana je<br />
osim u Sarajevu i u Unsko-sanskom<br />
i Tuzlansko-podrinjskom<br />
kantonu, u Biha}u,<br />
Sedra, 2. juna, a u Tuzli 26. juna<br />
o.g.<br />
Marketing <strong>Bosnalijek</strong>a bio je u<br />
svojstvu sudionika, suorganizatora<br />
ili sponzora 11. Internacionalnog<br />
kursa Fetus kao pacijent (Sarajevo,<br />
2-4. aprila '98.), Me|unarodnog simpozija<br />
Opekotinske povrede (Sarajevo,<br />
8. i 9. maja '98.), I Kongresa<br />
kardiologa BiH (Sarajevo, 28-30.<br />
maja '98.), XVI Oftalmolo{kih dana<br />
(Zenica, 8. i 9. maja '98.), sastanak<br />
Udru`enja radiologa BiH (Biha}, Sedra<br />
5. i 6. juna '98.), Simpozijuma<br />
dje~ijih hirurga (Mostar, 5. i 6. juna<br />
'98.), Nacionalnog programa imunizacije<br />
(Sarajevo, 2. jula '98.), II<br />
Stru~nog sastanka gastroenterologa<br />
BiH (Travnik, 2. jula '98.).<br />
U organizaciji sektora Marketing u<br />
radnoj posjeti <strong>Bosnalijek</strong>u bili su direktori<br />
i osoblje Doma zdravlja Zenica,<br />
Doma zdravlja Gora`de, Bolnice<br />
Podhrastovi, JU Apoteke Zenica,<br />
Gradskih apoteka Tuzla, Glavne sestre<br />
Klini~kog centra Ko{evo i drugi<br />
brojni gosti.<br />
Husein [ehovi}<br />
Uperiodu izme|u dva broja Info-<strong>Bosnalijek</strong>,<br />
Marketing je imao vrlo intenzivne aktivnosti:<br />
promocije na{ih novih lijekova, u~e{}a na<br />
kongresima, specijalisti~kim simpozijumima,<br />
sastancima ljekara, a u <strong>Bosnalijek</strong>u bio je<br />
doma}in brojnim gostima iz vi{e domova<br />
zdravlja, bolnica, apoteka<br />
Unsko-sanski kanton<br />
BOSNALIJEK<br />
RESPEKTABILAN<br />
PARTNER<br />
Maj i juni su bili<br />
period velikih aktivnosti<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a<br />
na podru~ju Unsko-sanskogkantona.<br />
Brojna ekipa<br />
stru~nih saradnika na ~elu sa direktorom<br />
Marketinga Dr Abdul Umidom<br />
[alakom i direktorom Medicinsko-informativnog<br />
sektora Dr Nerminom<br />
Selmanom realizirala je ~itav niz vrlo<br />
zapa`enih akcija.<br />
U organizaciji Kantonalne bolnice<br />
Biha} i na~elnika Urolo{kog odjela<br />
prim.dr Hasana Jusi}a, u hotelu<br />
Sedra, 30. maja, odr`an je stru~ni<br />
sastanak urologa F BiH. Skupu je<br />
prisustvovalo oko 40 urologa iz<br />
svih centara F BiH. Uz stru~ne teme<br />
eminentnih predava~a, <strong>Bosnalijek</strong><br />
je imao zapa`enu stru~nu i<br />
sponzorsku ulogu. Prezentirali smo<br />
liniju na{ih antimikrobika. Temu je<br />
obradila i vrlo uspje{no prezentirala<br />
dr Nada Kisi}, uz podr{ku mr.<br />
ph. Almira Ibi{evi}a. Ispred na{e<br />
kompanije skup je pozdravio lider<br />
kantona [efket \apo, te prisutne<br />
upoznao sa ju~e, danas i sutra <strong>Bosnalijek</strong>a.<br />
I na{a sponzorska uloga<br />
nai{la je na vrlo topao prijem kod<br />
organizatora i u~esnika skupa, {to<br />
je posebno istakao predsjednik vla-<br />
de USK gospodin Esad Brkovi},<br />
kao i direktor Kantonalne bolnice<br />
prim. dr Hilmija Sulji}.<br />
Stru~ni saradnici MIS-a odr`ali su 2.<br />
juna zapa`enu promociju na{a dva<br />
nova proizvoda - Oxetina i Seprida,<br />
lijekova koji su razvijeni i plasirani u<br />
saradnji sa na{im partnerom, kompanijom<br />
The Jordanian Pharmaceutical<br />
Manufacturing Co. Promotori ovih<br />
proizvoda bili su ugledni nau~nici<br />
sarajevskog Univerziteta, prof.dr Irfan<br />
Zuli}, akademik prof. dr Slobodan<br />
Loga, te predstavnik JPM-a za<br />
BiH, dr Naser Nabil. Skupu su prisustvovali,<br />
kao i svaki put kad je <strong>Bosnalijek</strong><br />
u pitanju, gotovo svi ljekari<br />
i farmaceuti sa podru~ja USK. Promocija<br />
je izazvala veliku pozornost<br />
javnosti i medija i dokazala da je <strong>Bosnalijek</strong><br />
postao respektabilan partner<br />
kantonalnog zdravstva. To je posebno<br />
istakao i ministar zdravstva<br />
USK, prim.dr Mustafa Rami}.<br />
Od 5. do 7. juna, u biha}kom Domu<br />
Armije i u hotelu Sedra, odr`an je 4.<br />
stru~ni sastanak Udru`enja radiologa<br />
F BiH i godi{nja Konferencija ovog<br />
udru`enja, uz u~e{}e stotinjak ljekara<br />
ove specijalnosti. Na{a kompanija bila<br />
je generalni sponzor ovih skupova,<br />
za {ta smo dobili posebno priznanje<br />
predsjednika Udru`enja, prof. dr<br />
Faruka Dalagije i Doc.dr D`emile<br />
]ati}, te organizatora i medijatora<br />
dr Mirsada Seferovi}a.<br />
[efket \apo, dipl.ing.chem.
U pripremi dokumentacije<br />
za registracijuRanibosa<br />
u Hrvatskoj,<br />
izrada studije<br />
o biolo{koj<br />
raspolo`ivosti i<br />
bioekvivalenciji povjerena je<br />
Zavodu za klini~ku farmakologiju<br />
Klini~kog bolni~kog centra -<br />
Zagreb koji je kadrovski, stru-<br />
~no i materijalno osposobljen<br />
za ovaj posao.<br />
Stru~ne studije ovaj Zavod<br />
je radio i radi i za druge<br />
proizvo|a~e lijekova, a iste<br />
su priznate i odobrene od<br />
strane FDA.<br />
Na ~elu stru~nog tima ovih<br />
Iz aktivnosti na{eg Predstavni{tva u Zagrebu<br />
Povratak <strong>Bosnalijek</strong>a na hrvatsko tr`i{te<br />
Predstavni{tvo <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
u Zagrebu<br />
osnovano je 1970.godine.<br />
Do 1992.godine<br />
upo{ljavao je 14<br />
stru~nih saradnika<br />
koji su obra|ivali<br />
tr`i{ta Hrvatske i<br />
Slovenije. Kontinuitet rada je prekinut<br />
po~etkm rata u BiH. Svi biv{i djelatnici<br />
su oti{li, a Predstavni{tvo je i formalno-pravno<br />
prestalo postojati od juna<br />
1992.godine u skladu sa zakonom<br />
Republike Hrvatske. Po okon~anju rata<br />
u BiH Ministarstvu trgovine Hrvatske<br />
podnijeli smo molbu za registraciju i<br />
evo Predstavni{tvo je ponovo u funkciji<br />
od o`ujka 1996.godine. Upo{ljava tri<br />
saradnika: Marinu Terzi}, Zorana<br />
Grgureva i [efketa D`apu, s tim {to je<br />
[efket zadu`en za obradu tr`i{ta Unsko-sanskog<br />
kantona (BiH).<br />
Va`no je naglasiti da je Predstavni{tvo<br />
svo vrijeme rata bilo u vezi sa <strong>Bosnalijek</strong>om<br />
i djelovalo u skladu sa instrukcijama<br />
i nalozima rukovodstva iz Sarajeva.<br />
Predstavni{tvo je tada odigralo<br />
bitnu informacijsku, financijsku i logisti~ku<br />
ulogu.<br />
Tr`i{te lijekovima u Hrvatskoj je zna-<br />
~ajno. Godi{nja potro{nja je cca 800<br />
milijuna DEM. Na`alost, <strong>Bosnalijek</strong><br />
je, iako sa prepoznatljivom i priznatom<br />
paletom lijekova, 7 godina bio<br />
odsutan sa ovog tr`i{ta. U me|uvreme-<br />
nu vode}e farmaceutske kompanije svijeta<br />
otvorile su vlastita predstavni{tva<br />
u Zagrebu i samostalno registrirale ve-<br />
}inu lijekova. Vratiti se, odnosno ponovno<br />
osvojiti neko tr`i{te, izuzetno je<br />
te{ko pogotovo ako je konkurencija velika.<br />
Stoga, najva`nije aktivnosti Predstavni{tva<br />
danas, su registracija novih i<br />
promocija ve} registriranih lijekova.<br />
Sama procedura registracije, ako je sva<br />
dokumentacija pripremljena, traje jednu<br />
do jednuipol godinu dana. Do sada<br />
smo uspjeli registrirati Kofan i Pilfud,<br />
a u postupku su Ranibos i Enterofuril.<br />
Do 2000.godine planirano je<br />
registriranje jo{ desetak novih lijekova.<br />
Ina~e, osim spomenutoga, aktivnosti<br />
Predstavni{tva su raznorodne. Npr:<br />
prikupljamo i {aljemo svu potrebnu<br />
stru~nu literaturu; pribavljamo razli~ite<br />
ponude za sirovine, pakovni materijal,<br />
tehni~ku i laboratorijsku opremu;<br />
ostvarujemo i iniciramo kontakte sa<br />
drugim tvrtkama (Smith-Kline Beatcham,<br />
Ely Lilly, Biochemie, Merck, Fischer<br />
ch., B.M.P., Belupo, Oktal Pharma,<br />
Romaco, UNIDO, Merie itd.);<br />
u~estvujemo u prikupljanju i reeksportiranju<br />
svih <strong>Bosnalijek</strong>ovih roba iz Zagreba<br />
za Sarajevo i obratno. Sve na{e<br />
aktivnosti odvijaju se u suradnji sa razli~itim<br />
odjelima u <strong>Bosnalijek</strong>u, a naro~ito<br />
sa sektorom Vanjska trgovina,<br />
odjelom za registraciju, nabavu, bibliotekom,<br />
Razvojem, Kontrolom kvalite-<br />
Potvr|en visok kvalitet<br />
RANIBOSA<br />
ispitivanja bio je uva`eni profesor<br />
Bo`idar dr Vrhovac, pro-<br />
~elnik Zavoda za klini~ku farmakologiju.<br />
Obzirom da su ispitivanja za Ranibos<br />
okon~ana zamolili smo profesora<br />
Vrhovaca da za Info <strong>Bosnalijek</strong> komentari{e<br />
ta ispitivanja. Evo te izjave:<br />
"Ranibos je ispitan u tipi~nom<br />
pokusu bioekvivalencije na 26 zadanih<br />
dragovoljaca, kako to tra`i<br />
posebna uputa Svjetske zdravstvene<br />
organizacije (WHO).<br />
Usporedni lijek bio je ranitidin -<br />
Zantac - originalnog proizvo|a~a<br />
"Glaxo”. U ovom pokusu potvr|ena<br />
je terapijska jednakovrijednost<br />
oba preparata koja se nisu razlikovala<br />
u bitnim farmakokinet-<br />
ta, Marketingom... Posebno moramo<br />
naglasiti dobru suradnju sa dr<br />
Ned`adom Ke~om, koji nas je stru~no<br />
podu~io marketin{kom planiranju.<br />
Za 1998.godinu planirana je prodaja<br />
cca 20.000 kutija Pilfuda i cca 60.000<br />
kutija Kofana. Da bi se planirano i ostvarilo<br />
poduzeli smo niz promotivnih<br />
aktivnosti. Spomenut }emo samo najbitnije.<br />
Pro{le godine u~estvovali smo<br />
na Me|unarodnom dermatolo{kom<br />
kongresu odr`anom u bolnicama KBC<br />
Dubrava i Naftalan. Organizirali smo<br />
i sponzorirali okupljanje dalmatinske<br />
sekcije Hrvatskog lije~ni~kog zbora u<br />
Splitu i Zadru, gdje se okupilo oko<br />
dvije stotine lije~nika. Nastupili smo<br />
na 1. Hrvatskom dermatolo{kom kongresu<br />
u Zagrebu i bili nazo~ni na sajmu<br />
Medicine i tehnike. Tako|er smo<br />
poslali pisma-letke svim ljekarnama,<br />
zdravstvenim ustanovama i privatnim<br />
ordinacijama. Ovim promotivnim<br />
akcijama ne samo da smo reklamirali<br />
na{e lijekove nego i najavili povratak<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a na ovo tr`i{te. Dosada{nja<br />
iskustva i dojmovi govore da se svi<br />
rado sje}aju <strong>Bosnalijek</strong>a, da nije zaboravljen<br />
i da je dobrodo{ao. Nadamo se<br />
da }e i na{i rezultati to potvrditi.<br />
Zoran Grgurev, dipl.ing.chem.<br />
skim parametrima. Vrijednosti povr{ine<br />
ispod koncentracijske krivulje<br />
iznosile su ng h/mL 531,7<br />
±136,8 za referentni, a 54,7<br />
±120,9 za ispitivani pripravak.<br />
Ranibos je pokazao ~ak kra}e vrijeme<br />
do postizanja vr{ne koncentracije!<br />
Vr{ne koncentracije nisu bile razli-<br />
~ite (referentni pripravak ng/mL<br />
139,9 ±,a ispitivani 131,9 ± 50,18).<br />
Prema danas vrijede}im propisima<br />
ocjenjuje se da su oba preparata jednake<br />
terapijske vrijednosti.”<br />
Marina Terzi}, prof.<br />
15
16<br />
Promocija Oxetin i Seprid,<br />
na{i novi lijekovi<br />
Dr Umid [alaka, direktor<br />
Marketinga <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
pozdravio je preko tri stotine<br />
u~esnika ove promocije<br />
Rezultat uspje{ne poslovne<br />
saradnje <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
i The JordanianPharmaceuticalManufacturing<br />
C.O. LTD. (JPM)<br />
su na ovom tr`i{tu,<br />
novi visokokvalitetni<br />
lijekovi, antidepresiv<br />
OXETIN - generi~ki<br />
fluoxetin i prokinetik<br />
SEPRID - generi~ki<br />
cisaprid, ~ija je promocija<br />
bila 14. maja<br />
1998.godine u Sarajevu,<br />
u Domu Armije<br />
O farmakologiji farmakologiji i klini~koj klini~koj upotrebi upotrebi novih novih lijekova, lijekova, govorili govorili su<br />
prof prof dr Irfan Irfan Zuli}, Zuli}, prof prof dr Slobodan Slobodan Loga, Loga, prof prof dr Mehmed Mehmed<br />
Gribaj~evi} Gribaj~evi} i prof prof dr Ned`ad Ned`ad Mulabegovi}<br />
Mulabegovi}<br />
To su vrlo ekskluzivni lijekovi III<br />
generacije koji se u svjetskim razmjerama<br />
svrstavaju u posljednje iskorake<br />
farmaceutske i medicinske<br />
misli.<br />
U ime kompanije <strong>Bosnalijek</strong> i u<br />
ime generalnog direktora gospodina<br />
Edina Arslanagi}a, prisutne je<br />
najprije pozdravio direktor Marketinga<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a Umid dr [alaka<br />
isti~u}i, izme|u ostalog, da je <strong>Bosnalijek</strong><br />
u periodu 1992-’98.godina<br />
uveo u proizvodnju 29 novih lijekova,<br />
te da su ova dva posljednja<br />
potvrda opredjeljenosti <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
da u svojoj bran{i prati svijet,<br />
ali i da tom cilju prilagodi uslove<br />
proizvodnje moderniziraju}i proizvodne<br />
pogone i uvode}i u proizvodnju<br />
najsavremenija tehnolo-<br />
{ka rje{enja.<br />
Potom se prisutnima obratio direktor<br />
Marketinga JPM-a gospodin<br />
Zijad dr Shadfan i izme|u ostalog<br />
rekao:<br />
- Zahvaljujem se radnicima i rukovodiocima<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a, posebno<br />
gospodinu Edinu Arslanagi}u, generalnom<br />
direktoru, koji su nam<br />
omogu}ili ovu priliku i {irom<br />
otvorili vrata zajedni~ke saradnje.<br />
Mi u JPM-u vjerujemo da je ljudsko<br />
bi}e najve}e civilizacijsko bogatstvo<br />
i stoga je imperativ sa~uvati<br />
mu dobro zdravlje i osigurati<br />
mu adekvatno obrazovanje, kako<br />
bi mogao u~estvovati u daljoj izgradnji<br />
civilizacije i napretka, kako<br />
na lokalnom tako i na svjetskom<br />
nivou.<br />
Napredak u pru`anju zdravstvene<br />
usluge, uporedo sa ukupnim eko-
nomskim, dru{tvenim i kulturolo{kim<br />
razvojem, koji je uzeo<br />
maha danas u svijetu, zahtjeva<br />
kontinuirano pove}anje neophodnog<br />
kvaliteta lijekova i isto tako<br />
kontinuirani porast kvaliteta lijekova<br />
koji se primjenjuju, a sve<br />
to stvorilo je u na{em regionu<br />
izvanredne {anse za uspjeh farmaceutske<br />
industrije i istovremeno<br />
stavilo pred tu industriju veliki<br />
izazov da se kontinuirano usavr{ava.<br />
Oxetin i Seprid su rezultat<br />
te orijentacije.<br />
@elim Vam svima da Vam dragi<br />
Bog podari snagu i mo} da izgradite<br />
savremenu, nezavisnu BiH, na<br />
zajedni~ko zadovoljstvo svih njenih<br />
naroda.<br />
<strong>Bosnalijek</strong>u i JPM-u `elim da sara-<br />
|uju svakim danom uspje{nije u<br />
obostranom interesu, rekao je na<br />
kraju gospodin Shadfan.<br />
U radnom dijelu promocije o<br />
OXETINU, farmakologiji i klini-<br />
~koj upotrebi govorili su prof.dr Ir-<br />
II Stru~ni sastanak gastroenterologa BiH<br />
U Travniku, u sve~anoj sali<br />
hotela Orijent, 2. jula o.g.<br />
odr`an je II Stru~ni sastanak<br />
gastroenterologa BiH. Sastanku<br />
je prisustvovalo oko<br />
100 ljekara, uva`enih internista<br />
- gastroenterologa iz ~itave<br />
Bosne i Hercegovine. Organizacioni<br />
odbor sa~injavali<br />
su: prim.dr Ned`ad Had`i},<br />
predsjednik, prim.dr Azra Idrizbegovi},<br />
ministar zdravstva<br />
SBK, prim.dr Mirsad Granov,<br />
direktor Kantonalne bolnice<br />
Travnik, prof.dr Kasim Muminhod`i},<br />
predsjednik<br />
Udru`enja gastroenterologa i<br />
prof.dr Mehmed Gribaj~evi},<br />
ministar zdravstva Sarajevskog<br />
kantona.<br />
Problematika kojom se skup<br />
bavio bila su maligna oboljenja<br />
gastrointestinalnog tra-<br />
fan Zuli} i akademik, prof.dr Slobodan<br />
Loga, a o SEPRIDU prof.dr<br />
Ned`ad Mulabegovi} i prof.dr Mehmed<br />
Gribaj~evi}.<br />
Ova prezentacija je pobudila veliki<br />
interes ciljanog auditorija,<br />
Dr Zijad Shadfan, direktor Marketinga<br />
JPM-a: "Vjerujem u uspje{nu saradnju"<br />
<strong>Bosnalijek</strong>u zahvalnost i ~estitke<br />
kta, sa posebnim akcentom<br />
na prevenciju istih (rana dijagnostika<br />
- endoskopija). Zaklju~eno<br />
je da se prezentirani<br />
radovi objave u Medicinskom<br />
arhivu, a da ovakva godi{nja,<br />
stru~na i prijateljska dru`enja<br />
gastroenterologa BiH prerastu<br />
u tradicionalnu manifestaciju<br />
koja bi se odr`avala u<br />
Travniku mjeseca maja.<br />
Sa posebnim zadovoljstvom<br />
kao predsjednik Organizacionog<br />
odbora isti~em anga`man<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a u svojstvu<br />
generalnog sponzora i<br />
suorganizatora.<br />
U stru~nom dijelu sastanka<br />
<strong>Bosnalijek</strong> je imao vrlo uspje{nu<br />
prezentaciju svoje palete.<br />
Prim.dr Ned`ad Had`i}<br />
ljekara i farmaceuta kojih je bilo<br />
vi{e od tri stotine.<br />
N.Selman<br />
spec. neuropsihijatar<br />
Prim. dr. Azra Idrizbegovi},<br />
ministar zdravstva SBK<br />
17
Savjetovanje Lijek put d<br />
Uvodnim izlaganjima najprije<br />
su se obratili: Zdravko<br />
[urlan, generalni sekretar<br />
Internacionalne lige<br />
humanista, Edin Arslanagi},generalni<br />
direktor <strong>Bosnalijek</strong>a, akademik Seid<br />
Hukovi}, predsjednik ANU BIH, dr Bakir<br />
Naka{, pomo}nik ministra zdravstva u<br />
Vladi F BiH, prof.dr Arif Smajki}, direktor<br />
Zavoda za zdravstvenu za{titu<br />
BiH, prof.dr Ned`ad Mulabegovi}, rektor<br />
Univerziteta u Sarajevu, prof.dr Irfan<br />
Zuli}, direktor Instituta za farmakologiju<br />
i toksikologiju Medicinskog<br />
fakulteta u Sarajevu, prof.dr Sabira<br />
Had`ovi}, dekan Farmaceutskog fakulteta,<br />
u svojstvu predsjednika Dru{tva<br />
farmaceuta F BiH, prof.dr Mustafa<br />
Imamovi}, redovni profesor Univerziteta<br />
u Zenici i Senad Dizdarevi}, direktor<br />
marketinga veledrogerije Zefarm iz Zenice.<br />
Ve}ina imenovanih u~estvovala je i u<br />
raspravi, a u~esnici su bili i: Nikola Felak,<br />
direktor Belupa iz Koprivnice, Zahid<br />
Beganovi}, direktor Kantonalne<br />
bolnice Zenica, Ahmed @ali}, zamjenik<br />
direktora Saniteksa iz Velike Kladu{e,<br />
prim. dr Mustafa Be~irevi}, Alija Omerovi},<br />
prim.dr Refik Tatli} i drugi.<br />
Gospodin Zdravko [urlan, generalni sekretar<br />
Internacionalne lige humanista,<br />
otvaraju}i savjetovanje i pozdravljaju}i<br />
ugledne zvani~nike, goste i sve prisutne,<br />
posebno se zahvalio <strong>Bosnalijek</strong>u<br />
{to je prihvatio poziv Lige da aktivno<br />
u~estvuje u realizaciji projekta “Kuda<br />
vodi put do zdravlja?” i da u okviru tih<br />
aktivnosti bude suorganizator savjetovanja<br />
LIJEK - PUT DO ZDRAVLJA, kao<br />
sastavnog dijela pripreme Svjetskog<br />
kongresa jedinstva humanista.<br />
Prenije}emo najprije dijelove uvodnih<br />
izlaganja, a potom dati izvode iz obra-<br />
}anja drugih u~esnika ovog skupa.<br />
Neprocjenjiv doprinos <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
za{tititi zdravlje<br />
na{ih ljudi.<br />
U pripremi Svjetskog kongresa jedinstva humanista (Sarajevo, 23-25. maja o.g.) u organiz<br />
vjetovanje na temu LIJEK - PUT DO ZDRAVLJA. Cilj savjetovanja bio je da, slijede}i istra`iv<br />
podstakne procese ostvarivanja cjelovite i kvalitetn<br />
Zdravko [urlan, generalni<br />
sekretar Internacionalne<br />
lige humanista:<br />
- Za{to smo odabrali <strong>Bosnalijek</strong> da radimo<br />
zajedno?<br />
U toku najve}e agresije na Bosnu i Hercegovinu,<br />
opsade Sarajeva, kada se najvi-<br />
{e razaralo i ratovalo, <strong>Bosnalijek</strong> je radio,<br />
proizvodio lijekove po sopstvenim<br />
programima. <strong>Bosnalijek</strong> je tada davao, a<br />
i danas daje neprocjenjiv doprinos za{titi<br />
zdravlja na{ih ljudi. Posebno bih htio ista}i<br />
da su u jeku naj`e{}e borbe i agresije<br />
proizveli dvadeset~etiri nova medikamenta<br />
iz porodice esencijalnih lijekova.<br />
Govoriti o zna~aju te proizvodnje suvi-<br />
{no je, razumljivo je da je od neprocjenjive<br />
va`nosti, kao i ~injenica da je<br />
<strong>Bosnalijek</strong> otvoren prema svijetu, budu}nosti,<br />
novim spoznajama, prema<br />
najnovijim farmaceutskih tehnologijama<br />
i saradnji sa prosperitetnim farmaceutskim<br />
kompanijama. Uvijek im je<br />
bilo na prvom mjestu zdravlje ~ovjeka.<br />
Svojom poslovno{}u, svojom kreativno{}u,<br />
ljudi <strong>Bosnalijek</strong>a uspjeli su da<br />
stvore, diljem zemlje i svijeta mnoge<br />
saradnike i prijatelje. Na taj na~in oni<br />
grade puteve mira, povjerenja, tolerancije,<br />
humanizma.<br />
Danas, mi smo postavili jedno zna~ajno<br />
pitanje, jedan problem. Kuda vodi<br />
put do zdravlja?<br />
Vode}i humanisti svijeta kad govore o<br />
izgradnji humane civilizacije, o izgradnji<br />
mira, o ~ovjeku i njegovom dostojanstvu,<br />
na prvo mjesto stavljaju njegovo<br />
zdravlje. Mi trenutno nemamo dovoljno<br />
ni mira, ni slobode, a ni zdravlja.<br />
Cilj nam je da na|emo put i na~in da<br />
svaki na{ ~ovjek, ostvari pravo na<br />
zdravstvenu za{titu, da do|e do pravog<br />
lijeka, da osiguramo da u 21. vijek<br />
u|emo {to zdraviji.<br />
Lijek nije roba u<br />
klasi~nom smislu rije~i<br />
Edin Arslanagi}, generalni<br />
direktor <strong>Bosnalijek</strong>a:<br />
- Participacija <strong>Bosnalijek</strong>a u aktivnostima<br />
Lige, konkretno u organizaciji ovog savje-<br />
tovanja prihva}ena je sa najve}im odu{evljenjem,<br />
jer smatramo da je jedan od elemenata<br />
ili faktora `ivljenja lijek kojeg mi<br />
proizvodimo i koji treba da obogati kvalitetu<br />
`ivota oboljelog tj. da ga {to prije<br />
vrati u normalan tok `ivljenja.<br />
Mi iz <strong>Bosnalijek</strong>a u suradnji sa Ligom<br />
poku{ali smo ovaj skup u~initi internacionalnim<br />
sa aspekta prozvo|a~a lijekova.<br />
Pozvali smo sve direktore farmaceutskih<br />
ku}a sa prostora ex Yu.<br />
Odazvao se samo gospodin Felak, direktor<br />
Belupa. Ja mu se zahvaljujem.<br />
Tema ovog skupa zaslu`uje punu<br />
pa`nju svih nas. Zdravstvo i zdravstvena<br />
za{tita uvijek su bili u `i`i interesovanja<br />
i predmet stru~nog, nau~nog,<br />
privrednog i op}enito dru{tvenog razmatranja<br />
i valorizovanja.<br />
U zdravstvu i privredi svake dr`ave farmaceutska<br />
industrija je va`an segment<br />
i to kako u miru, jo{ vi{e u ratu.<br />
Me|utim, mora se stalno imati u vidu da<br />
lijek nije roba u klasi~nom smislu rije~i,<br />
pa kad se radi o proizvodnji lijekova, profitabilnost<br />
ne mora biti jedini kriterij<br />
opravdanosti te proizvodnje. Principi humanosti<br />
i etike se ne smiju zanemarivati,<br />
zapravo morali bi se podrazumjevati.<br />
Istovremeno, prozvodnja lijekova danas<br />
u sferi je najvi{ih nau~nih i tehnolo{kih<br />
dostignu}a, tra`i visokosofisticirane<br />
stru~njake i istra`iva~e sa specifi~nim iskustvom<br />
u farmaceutskoj industriji, a uz<br />
to adekvatne uslove proizvodnje po svjetskim<br />
normativima. I bez obzira na te visoke<br />
zahtjeve, mi u <strong>Bosnalijek</strong>u smo<br />
svjesni ~injenice da je proizvodnja lijekova<br />
strate{ka industrija za svaku dr`avu.<br />
Od bosanskohercegova~kog proizvo|a~a<br />
lijekova koji je do agresije imao 90 odsto<br />
licencnog programa, za {est godina smo<br />
uspjeli da na bazi vlastite tehnologije radimo<br />
90 odsto proizvoda. Time doprinosimo<br />
da lijek bude jeftiniji ne samo<br />
pacijentima ve} i dru{tvu u cjelini. U situaciji<br />
smo da zahvaljuju}i dostigutoj<br />
kvaliteti osvajamo i druga tr`i{ta. Mnogo,<br />
me|utim, govori ~injenica da smo u<br />
Hrvatskoj za tri godine uspjeli registrovati<br />
svega dva lijeka, a tre}i je ve} godinu i<br />
po u procesu registracije. I u Sloveniju<br />
smo do sada u{li sa svega dva na{a lijeka.<br />
Restriktivnim pravilima kontrole lijekova,<br />
dr`ave tako {tite ne samo svoje pacijente<br />
ve} i interese svojih preduze}a.<br />
Budu}i lijekovi ima}e zadatak<br />
za unapre|uju zdravlje<br />
Akademik Seid Hukovi}, predsjednik<br />
ANU BIH:<br />
- Budu}nost zdravstva su promocije<br />
zdravlja i prevencija bolesti, a dana{nje<br />
doba mo`e se nazvati dobom lijekova.<br />
Ono {to je evidentno jeste da su oni<br />
nu`ni tek onda kad o~uvanju zdravlja nije<br />
pomogao nijedan drugi elemenat prevencije.<br />
Isto tako jasno je da je kvalitetan<br />
lijek mnogima neophodan za `ivljenje.<br />
^etiri su elementa po kojima se danas<br />
procjenjuje zdravstvena za{tita: efikasnost,<br />
ekonomi~nost, jednakost, dostupnost.<br />
Ako po tom principu procjenjujemo<br />
lijekove onda se mo`e re}i da su oni<br />
stvarno efikasni, djelotvorni, istovremeno<br />
najjeftiniji vid zdravstvene za{tite, da<br />
su dostupni, da omogu}uju jednakost.<br />
Budu}i lijekovi ima}e zadatak da unapre|uju<br />
zdravlje, da zdrav bude jo{ zdraviji,<br />
sposobniji, pametniji, a oni koji<br />
preveniraju bolest mora}e imati najvi{e<br />
kvalitete. Ja se nadam da }emo mi imati<br />
sve te kvalitete u na{em <strong>Bosnalijek</strong>u.
do zdravlja<br />
izaciji Internacionalne lige humanista i <strong>Bosnalijek</strong>a, 9. i 10. aprila o.g. organizovano je sava~ko-edukativni<br />
projekat lige “Kuda vodi put do zdravlja?” raspravom o nazna~enoj temi<br />
ne zdravstvene za{tite u BiH, uklju~uju}i i put lijeka.<br />
Zakon promovira primarnu<br />
zdravstvenu za{titu i porodi~nog<br />
ljekara<br />
Dr Bakir Naka{, pomo}nik<br />
ministra zdravstva uVladi F BiH:<br />
- Zanimljivo je da se u okviru Dejtonskog<br />
sporazuma pravo na zdravlje ne spominje<br />
posebno ve} u okviru prava na `ivot. Regulisanje<br />
prava iz oblasti zdravstva tako|e<br />
Dejtonskim sporazumom u nadle`nosti je<br />
entiteta i kantona, {to i jeste razlog da je<br />
ovo pravo kod nas regulisano u ~ak 38 razli~itih<br />
akata: 14 ustava po~ev od dr`avnog,<br />
entitetskih i kantonalnih, ~etiri<br />
osnovna zakona o zdravstvenoj za{titi i<br />
zdravstvenom osiguranju, te drugim kantonalnim<br />
zakonima. Njima bi za gra|ane<br />
F BiH i RS trebalo da je regulisana zdravstvena<br />
za{tita gra|ana unutar dr`ave BiH.<br />
Istina, krajem decembra '97. usvojen je Zakon<br />
o zdravstvenoj za{titi, ali jedno je napisati,<br />
a drugo sprovesti. Ve} imamo prolongiranje<br />
odre|enih termina. Vrlo zna~ajna<br />
komponenta zdravstvenog osiguranja<br />
su sredstva. Ukoliko nisu obezbje|ena, bi-<br />
lo kakva mre`a, bilo kakav plan zdravstvene<br />
za{tite ne}e dati rezultate.<br />
Zna~ajno je ista}i da novi Zakon o zdravstvenoj<br />
za{titi promovira, primarnu zdravstvenu<br />
za{titu i da ima za cilj da se od<br />
skupih bolni~kih sistema, dijagnosti~kih i<br />
dugih titularnih specijalisti~kih slu`bi<br />
okrenemo porodi~nom ljekaru koji bi trebalo<br />
da zadovolji 85% potreba stanovni{tva<br />
na jednom mjestu. To naravno zahtjeva<br />
edukaciju korisnika tih usluga, da prakti~no<br />
spoznaju da je neophodna briga o<br />
zdravlju, o~uvanju zdravlja, popularisanjem<br />
zdravih stilova `ivota. Time im ne<br />
oduzimamo pravo na lijek, zapravo intervenisa}emo<br />
kad drugim mjerama nismo<br />
uspjeli da preveniramo bolest, da je onemogu}imo.<br />
Kad je bolest ve} na terenu<br />
naravno lijek je vrlo zna~ajan i postaje bitna<br />
komponenta lije~enja.<br />
Integriraju}i faktor u svakoj<br />
zemlji su i esencijalne potrebe<br />
u zdravstvenoj za{titi<br />
Prof.dr Arif Smajki}, direktor Zavoda<br />
za zdravstvenu za{titu BIH:<br />
- Strategijom “Zdravlje za sve do<br />
2000.godine” koja je cilj Svjetske zdravstvene<br />
organizacije, a preuzela ju je i<br />
na{a zemlja, te`i se uravnote`enju<br />
zdravstvene za{tite u pojedinim oblastima<br />
i pribli`avanju nivoa u pojedinim<br />
dr`avama. Znam da su neka dogovaranja<br />
o saradnji u ovoj djelatnosti izme-<br />
|u entiteta obavljena, ali je nedopustivo<br />
da se u javnosti o tome ni{ta ne<br />
zna. Ukoliko se podijelimo u sferi<br />
zdravstvene za{tite, ne samo da }emo<br />
se udaljiti od svjetskih stremljenja ve} i<br />
poja~ati razlike u mogu}nosti lije~enja<br />
ovisno od npr. mjesta `ivljenja.<br />
^ak dvadesetdva me|unarodna zakonska<br />
atributa nas kao zemlju obavezuju<br />
da izgra|ujemo zdravstveni sistem koji<br />
}e biti sli~an, a ne razli~it od sistema<br />
na{ih susjeda.<br />
Zapreke su u kaosu, zbrci u politi~kim<br />
intrigama, u konfuznoj zakonskoj regulativi.<br />
Rje{enja su u stvaranju, u o~avanju<br />
zajedni~kih interesa zemlje, zemlje<br />
kao cjeline prema me|unarodnoj<br />
zajednici. Prednost je u ~injenici {to i<br />
svijet to `eli, ali na drugoj strani su<br />
oni koji imaju suprotne tendencije. Integriraju}i<br />
faktor u svakoj zemlji su interesi<br />
za sigurnost, bezbjednost, slobodu<br />
kretanja, elementarna ljudska prava,<br />
prava na socijalnu egzistenciju, esencijalne<br />
potrebe u zdravstvenoj za{titi.<br />
Trebamo tako razmi{ljati i pona{ati se<br />
u interesu svih nas, da ove zajedni~ke<br />
ljudske potrebe usaglasimo, {to je mogu}e<br />
br`e. To }e biti i poziv me|unarodnoj<br />
zajednici za ve}i respekt i podr{ku<br />
integraciji Bosne i Hercegovine<br />
u svjetsku zajednicu.<br />
U sistemu zdravstvene edukacije<br />
nema edukacione vertikale<br />
Prof. dr Ned`ad Mulabegovi}, rektor<br />
Univerziteta u Sarajevu:<br />
- Na{ obrazovni sistem i kad je rije~ o<br />
zdravstvenoj edukaciji ne prati suvremene<br />
trendove razvoja. Mnogo vi{e vremena<br />
poklanja onome {to se zove teroija,<br />
a mnogo manje onome {to se zove vje-<br />
{tina, praksa.U nastavnim planovima i<br />
programima ta bi komponenta morala<br />
biti dominantnija, dakle komponenta<br />
vje{tine, a ne teorijskog znanja.<br />
Drugo, u sistemu zdravstvene edukacije<br />
nemamo takozvane edukacione vertikale.<br />
Nemamo povezanosti izme|u<br />
edukacije u srednjim {kolama sa edukacijom<br />
na nivou univerziteta, {to onda<br />
stvara odre|enu disharmoniju, koliziju<br />
i naravno najvi{e optere}uje mlade<br />
ljude odnosno potencijalne studente.<br />
Zato ih mi opet vra}amo na biologiju,<br />
hemiju, fiziku itd., gubimo vrijeme<br />
i sve ostalo i naravno izla`emo ih<br />
nepotrebnim dodatnim naporima.<br />
Tre}e, u sada{njem, aktuelnom zdravstvenom<br />
sistemu ne pridajemo dovoljno<br />
pa`nje niti profesionalnom niti dru{tvenom<br />
aspektu, uslovno govore}i, filozofije<br />
medicinskog mi{ljenja koje treba da<br />
anga`uje sva na{a potencijalna znanja i<br />
vje{tine kada je to neophodno. To je poseban<br />
na~in rezoniranja i zaklju~ivanja.<br />
U sada{njem sistemu edukacije ne razvijamo<br />
ni ekonomski aspekt u dovoljnoj<br />
mjeri, jedan odnos koji }e rezultirati racionalnim<br />
pona{anjem, racionalnim kori{tenjem<br />
svih raspolo`ivih resursa bez<br />
obzira ko je u pitanju, od medicinske<br />
sestre do ljekara specijaliste i na kraju<br />
klinika i drugih medicinskih ustanova.<br />
Vrlo je te{ko radikalno mjenjati obrazovni<br />
sistem, ali je o~ito da mi to moramo<br />
raditi, po{tivati i usvojiti propisane<br />
evropske standarde u tom obrazovanju,<br />
ali i u zdravstvu.<br />
U tom procesu jako je va`no da i kapaciteti<br />
na{ih zdravstvenih institucija<br />
moraju biti u srazmjeri sa na{im potrebama.<br />
Moramo razmi{ljati racionalno<br />
i tako se i pona{ati i kad su i institucije<br />
i kadrovi u pitanju.<br />
To zna~i da ne}emo imati paralelizam,<br />
tri ili ~etiri instituta za recimo epidemiologiju<br />
ili kontrolu lijekova, nego<br />
}emo se truditi da unutra{njom integracijom<br />
dobijemo kriti~ne mase neophodne<br />
za kvalitetnu edukaciju ili kvalitetan<br />
znanstveno-istra`iva~ki rad. To<br />
tra`i anga`man svih nas.<br />
Mislim da }e jedan od najzna~ajnijih<br />
trendova na kojima }emo mi koji se bavimo<br />
zdravstvenom edukacijom istrajavati,<br />
biti uvezivanje edukacionih procesa,<br />
znanstvenih, istra`iva~kih i visokodiferenciranih<br />
stru~nih ekspertnih aktivnosti<br />
na nivou institucija koje zadovoljavaju<br />
internacionalne standarde. To moramo<br />
ako `elimo sutra biti dio savremenog svijeta,<br />
ako `elimo da obezbjedimo uslove<br />
mladim generacijama da smisao i svoje<br />
profesionalne aktivnosti, svoje edukacije i<br />
svoje egzistencije na|u na prostorima<br />
Bosne i Hercegovine.<br />
19
Savjetovanje<br />
Nedostaju nam referalne institucije<br />
koje bi uvezivale sve<br />
aktivnosti u vezi sa lijekom i<br />
propisivale {ta je ~iji posao<br />
Prof.dr Irfan Zuli}, direktor Instituta<br />
za farmakologiju i toksikologiju<br />
Medicinskog fakulteta u Sarajevu:<br />
- Pri~a o lijekovima uvijek je po~injala<br />
sa dva zahtjeva, da budu efikasni i sigurni.<br />
Nakon nekih mojih uvida u doga|anja<br />
u posljednje vrijeme u sferi lijekova,<br />
ja bih to obrnuo. Jer, desila se<br />
prava provala generi~kih lijekova, a s<br />
tim i ne{to {to se naziva napast, violencija<br />
lijekova. U toj enormnoj produkciji<br />
doga|a se da se u lijekovima na|e premalo,<br />
ili {to je jo{ gore, previ{e osnovne<br />
supstance, zna~i ne onoliko koliko<br />
je propisano. Ne mo`e svako proizvoditi<br />
lijekove, to je ozbiljan posao, to mogu<br />
samo ozbiljne firme koje, da tako<br />
ka`em, imaju posadu koja je to u stanju<br />
napraviti, koja je u stanju provjeriti<br />
kvalitetu svake supstance pa tek onda je<br />
uklju~iti u proizvodni proces lijeka.<br />
Dakle, u dana{njim uvjetima lijek prvo<br />
mora biti siguran, proizveden i kontroliran<br />
po propisima, a tek potom }emo<br />
govoriti o njegovoj efikasnosti, rizicima<br />
primjene i korisnosti te primjene.<br />
U ime Komisije za lijekove mogu re}i<br />
da, upravo imaju}i u vidu sve naprijed<br />
re~eno, kod registracije tra`imo mnogo<br />
vi{e kad su u pitanju generici, nego u<br />
slu~ajevima kad se nude “svoji” lijekovi.<br />
Zakon o lijekovima imamo, ali treba<br />
najmanje dvadesetak pravilnika koji<br />
prate taj zakon. Ko }e ih pripremiti,<br />
ako ne svi mi koji smo ovdje.<br />
Nemamo prave inspekcije u prometu lijekova,<br />
{to nam izuzetno nedostaje, one<br />
inspekcije u toku. Doga|alo se, zbog<br />
toga {to to ne funkcioni{e na pravi na-<br />
~in, niz propusta, {to je nedopustivo.<br />
Nedostaju nam referalne institucije koje<br />
bi te i sve druge aktivnosti u vezi sa<br />
lijekom uvezivale i popisivale {ta je ~iji<br />
posao. Ne mogu se istim poslom i na<br />
isto kvalitetan na~in baviti ustanove sa<br />
50 godina iskustva, sa dvadeset profesora<br />
i asistenata i ona recimo koja ima<br />
jednog honorarnog docenta i koja je<br />
osnovana ju~e, da tako ka`em. Mora se<br />
znati kome treba dati pravo da bude<br />
ne{to, a ako toga nema onda imamo<br />
nered, onda imamo multipliciranje<br />
funkcija neuporedivog nivoa kvaliteta.<br />
Farmaceut treba i da educira<br />
korisnika lijeka<br />
Prof.dr Sabira Had`ovi}, dekan Farmaceutkog<br />
fakulteta, u svojstvu predsjednika<br />
Dru{tva farmaceuta BiH:<br />
-Federacija nacionalnih farmaceutskih<br />
dru{tava u Evropi osnovana je 1992.godine<br />
pod nazivom “Europharm forum”<br />
s ciljem da prati i studira razvoj farmaceutske<br />
struke. Njihova istra`ivanja su<br />
pokazala da farmaceut kao zdravstveni<br />
radnik mo`e mogo da doprinese pobolj{anju<br />
zdravlja stanovni{tva.<br />
Na 46.sjednici Svjetske zdravstvene organizacije<br />
odr`anoj u Kopenhagenu<br />
1996.godine na temu “Apotekarstvo,<br />
sada{nji razvoj i budu}i izazov” donesen<br />
je cijeli niz zaklju~aka koji ukazuju<br />
na ulogu farmaceuta u promociji<br />
zdravlja, prevenciji bolesti i lije~enju.<br />
Ovi novi pogledi razvili su novu<br />
oblast farmacije, socijalnu farmaciju,<br />
kroz instituciju porodi~ni farmaceut.<br />
Farmaceut ne samo da treba da izdaje<br />
lijek ili ga pravi, ve} i da informi{e i<br />
educira korisnike lijekova. Pacijent ne<br />
treba znati smo kad treba uzeti lijek<br />
ve} i razumjeti rizike neuzimanja i<br />
prednosti uzimanja lijeka.<br />
Zato je neophodno da se u programe<br />
edukacije farmaceuta uklju~i klini~ka<br />
farmakologija sa terapijom, socijalna<br />
farmacija, ekonomija koji }e ih usmjeravati<br />
da na pravi na~in promoviraju<br />
zdravlje i preveniraju bolesti.<br />
I jo{ ne{to, Federacija BiH prihvatila je<br />
raniji Zakon o prometu lijekova kojim<br />
je ta~no regulirano kada se i pod kojim<br />
uslovima neki lijek mo`e staviti u<br />
promet. Da se pridr`avamo njegovih<br />
odredbi ne bi se de{avalo ono {to se<br />
de{ava, da je u prometu lijek koji nije<br />
ispo{tovao sve te norme. Treba nam i<br />
kvalitetna slu`ba za kontrolu lijekova,<br />
ali ne na nivou entiteta ili na jo{<br />
ni`em nivou, ve} na nivou BiH. Moramo<br />
zaustaviti razgradnju sistema<br />
zdravstvene za{tite, zapravo u~initi ga<br />
jedinstvenim. To i svijet od nas tra`i, a<br />
to bi morao biti i na{ interes.<br />
Deponije otrova<br />
Prof.dr Mustafa Imamovi}, redovni<br />
profesor univerziteta u Zenici:<br />
- U Ekonomistu je nedavno objavljena<br />
procjena da je od ukupno doniranih<br />
38.000 tona lijekova ispravno bilo samo<br />
oko 20% ili 7.000 tona ili 80% bi-<br />
lo je za deponiju. Dakle, stanovni{tvu<br />
u deset kantona u Federaciji, te u RS<br />
prijeti opasnost od oko 30 hiljada tona<br />
otrova deponovanog u lijekovima.<br />
Podjednako je ugro`en svaki kanton.<br />
Ote`avaju}e je {to BiH nema adekvatne<br />
pe}i za uni{tavanje tih lijekova, a<br />
niti mogu}nosti da ih ponovo transportuje<br />
u mjesta kojih su stigli.<br />
Imam podatak da uni{tavanje 1 tone takvih<br />
lijekova ko{ta ~ak i do 50.000 DEM.<br />
Moramo ne{to poduzeti. Mi koji se bavimo<br />
ovom problematikom dobili smo prije<br />
2 godine zahtjev ANU BiH da kao prilog<br />
procesima revitalizacije i razvoja BiH<br />
ponudimo strategiju za{tite okoline. To<br />
smo uradili. AMV (Alternativno Ministarsko<br />
vije}e) je ponovo pokrenulo taj problem<br />
sa stanovi{ta odr`ivog razvoja koji<br />
moramo prihvatiti ako `elimo u Evropu.<br />
Ova studija je u toku izrade, vrlo ozbiljno<br />
se pristupilo poslu. Dostavi}emo je<br />
Ministarskom vije}u, zatim Ministarstvu<br />
za prostorno ure|enje i okoli{ i Ministarstvu<br />
zdravstva, a Vas sve molim da se<br />
aktivno uklju~ite u raspravu o Zakonu o<br />
za{titi ~ovjekove okoline, da ovu prolematiku<br />
na najbolji na~in reguli{emo, na nivou<br />
BiH, zakoni koji se donose u ovoj<br />
oblasti na nivou entiteta nisu dovoljni.<br />
Obzirom da je tema skupa lijekovi, nisam<br />
govorio o drugim ekolo{kim problemima.<br />
Re}i }u jo{ da BiH prijeti da<br />
ostane i bez vode, jer samo na podru~ju<br />
Federacije radi 650 pilana, a prema informacijama<br />
koje imamo iz RS, tamo je<br />
stanje jo{ gore. Gubitkom {uma BiH bi<br />
prakti~no izgubila i vodu, dakle resurs<br />
koji je izuzetno va`an kad je u pitanju<br />
zdravlje. Ja se nadam da }emo mi ipak i<br />
od ovog trenutka imati ozbiljniji pristup<br />
ekoproblematici.<br />
Nelegalna ponuda lijekova zahtjeva<br />
hitnu akciju nadle`nih<br />
Senad Dizdarevi}, direktor marketinga<br />
veledrogerije Zefarm iz Zenice:<br />
- Ovdje smo ve} ~uli da je Zakon o stavljanju<br />
lijekova u promet biv{e dr`ave<br />
prakti~no preuzet 1992.godine i time je<br />
postao va`e}i zakon na podru~ju BiH.<br />
Okolnosti su me|utim gotovo potpuno<br />
izmjenjene, dru{tvene, politi~ke, pravne,<br />
ekonomske i druge, po~ev od ~injenice<br />
da je BiH postala samostalna dr`ava. Zakon<br />
u pravnom smislu tek ograni~eno<br />
djeluje, a postojanje odre|enih pravnih<br />
praznina doprnjelo je stvaranju prili~nog<br />
nereda na tr`i{tu lijekovima, dovelo do<br />
pojave crnih kanala distribucije, {verca i<br />
svega onoga {to ide s tim.
Mo`e se vrlo argumentovano govoriti<br />
i o odsustvu profesionalne etike. Previ-<br />
{e se prostora otvorilo ljudima koji su<br />
do{li u ovu bran{u u namjeri da se za<br />
kratko vrijeme obogate, a ne da rade<br />
po{teno i tako stvaraju ambijent za generacije<br />
koje }e tek do}i.<br />
Nelegalna ponuda lijekova postaje elemenat<br />
konkurentnosti. Lijekovi koji su<br />
nekad bili registrovani na ovom tr`i-<br />
{tu, ~ija je registracija istekla, ko zna<br />
kakvim putevima su opet ovdje. Zapravo<br />
ima drogerija koje su pristale da<br />
vr{e takvu nelegalnu distribuciju, ali i<br />
{efova apoteka koji zahtjevaju ba{ te lijekove.<br />
I kad im ka`ete da taj program<br />
nemate, jer ga ne mo`ete legalno uvesti,<br />
onda Vam ka`u da ima drugih koji<br />
to mogu. Istovremeno, prometom lijekova<br />
se bave firme koje uop}e nisu registrovane<br />
za taj posao, zapravo granapi<br />
koji su produ`ena ruka nekih veledrogerija<br />
sa drugih prostora.<br />
Ove stvari su manje vi{e poznate, ali nema<br />
akcije da se stanje izmjeni. Mo`e se<br />
govoriti o potencijalnom ugro`avanju<br />
zdravlja stanovni{tva nabavkama neispitanih<br />
lijekova, pa i otvaranju prostora<br />
za subverzivno djelovanje itd. Na pijaci<br />
mo`ete kupiti andola, kafetina i drugih<br />
lijekova koliko ho}ete. Stvara se trajno<br />
nestabilno tr`i{te zbog nemogu}nosti<br />
lojalnih prometnika da prate nelojalne.<br />
U ovom poslu jedan od elemenata konkurentnosti<br />
je cijena, a cijena u koju<br />
nisu uklju~ene da`bine prema dr`avi,<br />
UMJESTO ZAKLJU^KA<br />
Cilj savjetovanja bio je da podsjeti<br />
na probleme u zdravstvu u cjelini i<br />
upozori javnost, prije ostalih sve faktore<br />
koji uti~u na politiku zdravstvene<br />
za{tite, da stanje u ovoj<br />
oblasti zahtjeva hitne promjene.<br />
Najprije je ukazano na ~injenicu da<br />
je Dejtonskim sporazumom zdravstvena<br />
za{tita data u nadle`nost entiteta<br />
i kantona. Takvih primjera u<br />
svijetu nema. To je imalo za posljedicu<br />
da su prava i obaveze iz ove<br />
oblasti regulisana u ~ak 38 razli~itih<br />
akata. Od toga 14 ustava po~ev od<br />
dr`avnog, entitetskih, kantonalnih.<br />
To je proizvelo pravu zbrku, konfuziju,<br />
{umu nerje{enih problema.<br />
Krajem '97. usvojen je Zakon o<br />
zdravstvenoj za{titi, ali se jo{ nisu<br />
osigurali uslovi da se on primjenjuje.<br />
Rje{enje je u stvaranju, o~uvanju zajedni~kih<br />
interesa zemlje u ovoj<br />
oblasti, {to, kad je BiH u pitanju i svijet<br />
`eli, a integriraju}i faktor u svakoj<br />
zemlji pored ostalih su i esencijalne<br />
potrebe u zdravstvenoj za{titi.<br />
Bosna i Hercegovina kao ~lanica<br />
Svjetske zdravstvene organizacije u<br />
obavezi je da primjenjuje najmanje<br />
20 me|unarodnih dokumenata u<br />
oblasti zdravstva, me|u kojima je<br />
carina, porez itd. svakako je ni`a.<br />
Sve ovo se de{ava bez ikakve dru{tvene<br />
kontrole i taj proces moramo {to prije<br />
zaustaviti. Neophodno je dalje izgra|ivati<br />
institucije dr`ave BiH i F BiH, radi<br />
stvaranja adekvatnog pravnog ambijenta<br />
posebno kroz ja~anje inspekcijskih<br />
i carinskih organa. Rigoroznija<br />
pravila prometovanja omogu~ila bi samo<br />
ozbiljnim subjektima bavljenje<br />
ovim poslom. Bilo bi neophodno u<br />
Privrednoj komori BiH imati<br />
udru`enja ovih prometnika, tu uklju-<br />
~ujem i proizvo|a~e svakako. Situacija<br />
je takva da probleme ne bi smjeli vi{e<br />
samo konstatovati, nego hitno i zajedni~ki<br />
djelovati da ih prevazi|emo.<br />
Jedni drugima mo`emo pomo}i<br />
Nikola Felak, direktor Belupa iz<br />
Koprivnice:<br />
- Po~a{}en sam {to sam pozvan na ovo<br />
savjetovanje od na{eg dragog, poslovnog<br />
i intimnog prijatelja direktora <strong>Bosnalijek</strong>a.<br />
Belupo je ne{to mla|i od Bosnalije-<br />
trenutno najbitnije provo|enje strategije<br />
"Zdravlje za sve do 2000”. Te<br />
obaveze samo nagla{avaju potrebu<br />
da se u sferi zdravstva djeluje organizovanije<br />
i hitno.<br />
Zakon o stavljanju lijekova u promet<br />
se ne primjenjuje. Zna~ajne koli~ine<br />
lijekova nelegalno ulaze na<br />
ove prostore i nelegalno se distribuiraju,<br />
{to zna~i da nisu ni registrovani<br />
za ovo tr`i{te.<br />
To stanje najprije zahtjeva odgovornost<br />
za izbjegavanje zakonskih obaveza,<br />
dosljednu primjenu Zakona, rigoroznija<br />
pravila prometovanja i puni<br />
anga`man inspekcijskih i carinskih<br />
organa. Neopodno je izgra|ivanje<br />
institucija dr`ave u tom segmentu<br />
uklju~uju}i i osnivanje udru`enja<br />
prometnika lijekova i proizvo|a~a<br />
pri Privrednoj komori BiH.<br />
Restriktivnim pravilima kontrole lijekova,<br />
svaka dr`ava {titi najprije svoje<br />
pacijente, a potom i svoje proizvo|a~e,<br />
{to bi trebalo da bude pravilo<br />
i ovdje, jer farmaceutska industrija<br />
je od strate{kog interesa za<br />
svaku dr`avu.<br />
Nedostaju nam referalne institucije<br />
u zdravstvenoj oblasti, da se zna ko<br />
{ta radi i za {ta ko odgovara. Zavod<br />
za lijekove trebao bi da ima atribute<br />
dr`ave, a ne entiteta.<br />
ka, rekao bih u onim lijepim tridesetim.<br />
Osnovani smo 1970.godine, a danas zapo{ljavamo<br />
814 djelatnika, od toga preko<br />
200 ljudi sa fakultetskom naobrazbom.<br />
Pro{li smo bez direktnih ratnih<br />
{teta, jer smo bili prili~no udaljeni od<br />
rati{ta. Pomagali smo koliko smo mogli<br />
i va{im ljudima u Posavini. Od srca<br />
smo to u~inili i za <strong>Bosnalijek</strong> kad nam<br />
se obratio za pomo} vezano za prozvodnju<br />
u tim ratnim uslovima.<br />
Po{tuju}i va{u legislativu, mi }emo<br />
obnoviti registraciju na{eg asortimana<br />
ovdje uz pomo} <strong>Bosnalijek</strong>a, a mi }emo<br />
to isto uraditi njima u Hrvatskoj.<br />
Mi poku{avamo pomo}i jedni drugima.<br />
Imamo sli~nih problema. Tr`i{te<br />
Hrvatske i Bosne i Hercegovine ima<br />
stanovnika koliko ima, zapravo mala<br />
su to tr`i{ta. Osje}amo potrebu da zajedni~kim<br />
koordiniranim radom na<br />
tom planu. Nadopunom asortimana jedni<br />
drugima mo`emo puno pomo}i u<br />
izvozu. Naravno, mi sara|ujemo na vi-<br />
{e nivoa, u kontrolnim procesima, u<br />
procesima registracije, u razvojnim programima,<br />
marketingu posebno.<br />
Belupo ima jedan dio licencne proizodnje,<br />
bez toga mi smatramo da je nemogu}e.<br />
@elim re}i da smo od tih partnera<br />
mnogo nau~ili, posebno od<br />
Merka. Na{i ljudi tokom godine odlaze<br />
tamo na izobrazbu.<br />
Pozivam Vas sve, jer smo svi otprilike<br />
istih struka, da se navratite nama u<br />
Koprivnicu. Te komunikacije su nam<br />
sada mogu}e, a i neophodne da bismo<br />
i{li br`e naprijed.<br />
Stanje kakvo jeste zahtjeva rein`enjering<br />
zdravstvenog sistema u<br />
cjelini po~ev od zakonske regulative<br />
koja bi trebalo da odra`ava zajedni-<br />
~ke interese i potrebe svih u BiH, ali<br />
i da za`ivi, obrazovnog sistema u<br />
zdravstvu koji bi morao slijediti<br />
evropske i svjetske standarde, kao i<br />
apotekarstvo kroz edukaciju korisnika,<br />
zatim ve}e dru{tvene kontrole<br />
prometa lijekova, za{tite ~ovjekove<br />
okoline od strane svih u~esnika u<br />
zdravstvenoj za{titi, kapaciteta<br />
zdravstvenih institucija koje bi morale<br />
biti u srazmjeri sa na{im potrebama,<br />
ali i krajnje racionalnog pona-<br />
{anja kad su kadrovi u pitanju i bez<br />
multipliciranja funkcija.<br />
Mo`e se re}i da je savjetovanje<br />
opravdalo o~ekivanja. Organizatorima,<br />
Ligi i <strong>Bosnalijek</strong>u svi u~esnici<br />
izrazili su zahvalnost {to su inicirali<br />
i realizovali ovo okupljanje i raspravu,<br />
a zamjerke su uputili onima koji<br />
se nisu odazvali pozivu.<br />
Za o~ekivati je da stanje u zdravstvu,<br />
a lijek posebno, krenu pravim<br />
putem.<br />
Pripremila B.A.<br />
21
22<br />
INDOK<br />
Cilj - elektronsko<br />
upravljanje<br />
dokumentacijom<br />
Stru~njaci u razvoju i operativi, istra`iva~i, menad`eri i rukovodioci<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a u svakodnevnom radu trebaju raznovrsne stru~ne, nau-<br />
~ne i poslovne informacije i to po mogu}nosti odmah nakon {to su<br />
spoznali potrebu o njima<br />
Biblioteka klasi-<br />
~nog tipa takve<br />
zahtjeve ne uspijeva<br />
zadovoljiti, jer su<br />
osnovni predmet<br />
njenog rada publikacije,<br />
a ne informacije,<br />
a i zbog eksponencijalnog rasta<br />
broja novih informacija. Razvoj informacijske<br />
tehnologije, uvo|enje novih medija<br />
(diskete, CD-ROM), novih tehnika (on-line)<br />
i globalne komunikacijske mre`e (IN-<br />
TERNET) uslovljava i name}e potrebu<br />
osnivanja <strong>Bosnalijek</strong>ovog Centra za informacije<br />
i dokumentaciju kao posrednika<br />
izme|u korisnika informacija i informacijskih<br />
izvora. Pored pru`anja pravovremenih<br />
pouzdanih i ta~nih informacija,<br />
{to je od zna~aja za funkcionisanje svakog<br />
sistema, savremeno organizovan Centar<br />
za informacije i dokumentaciju postao<br />
bi centralno mjesto gdje se arhiviraju,<br />
stru~no obra|uju i prate svi dokumenti<br />
vezani za djelatnosti kompanije.<br />
Ideja o formiranju INDOK-a u <strong>Bosnalijek</strong>u<br />
prisutna je jo{ od 1985. Budu}i da<br />
je osnov za razvoj INDOK-a dobro organizovana<br />
i opremljena biblioteka u<br />
tom periodu su pored anga`ovanja adekvatnog<br />
stru~nog kadra u biblioteku<br />
ulo`ena i zna~ajna finansijska sredstva<br />
tako da je pred rat biblioteka raspolagala<br />
sa oko 2300 knjiga i 158 naslova ~asopisa.<br />
U toku rata knji`ni fond je u znatnoj<br />
mjeri o{te}en tako da sada na{a biblioteka<br />
raspola`e sa oko 1450 knjiga, a<br />
pretpla}eni smo na 16 stranih ~asopisa<br />
iz oblasti farmacije. U predratnom periodu<br />
pored ulaganja u biblioteku pokrenuta<br />
je inicijativa da se razvojem metodologije<br />
rada INDOK-a i odgovaraju-<br />
}im kadrovskim rje{enjima stvore uslovi<br />
za preno{enje obaveza u vezi sa dokumentacijom<br />
u ovu slu`bu.<br />
Godine ratnih razaranja prekidaju navedene<br />
aktivnosti, dok sasvim razumljivo i<br />
opravdano poslijeratni period karakteri{u<br />
prioritetna ulaganja u sanaciju, rekonstrukciju<br />
i modernizaciju proizvodnih pogona<br />
i o`ivljavanje vlastite proizvodnje kao<br />
imperativa opstanka <strong>Bosnalijek</strong>a, jedinog<br />
industrijskog proizvo|a~a lijekova u BiH.<br />
Brojne investicione aktivnosti, obnova<br />
i pu{tanje u rad pogona ampuliranih<br />
lijekova, modernizacija kapaciteta za<br />
proizvodnju ~vrstih oralnih formi lijekova,<br />
opremanje laboratorija za razvoj<br />
i kontrolu kvaliteta, aktuelni razvojni<br />
program (prioritetni lijekovi masovne<br />
terapijske primjene, antibiotici, infuzione<br />
otopine, tr`i{no orjentisani marketing)<br />
uslovljavaju i name}u neophodnost<br />
ja~anja i osamostaljivanja IN-<br />
DOK-a, ~emu u prilog idu i zaklju~ci<br />
Kolegija generalnog direktora.<br />
Svjesni da INDOK u narednom periodu<br />
mora da preuzme dio odgovornosti<br />
i obaveza u realizaciji planiranih<br />
razvojnih ciljeva, pokrenuli smo<br />
izradu prijedloga organizacije Centra<br />
za informacije i dokumentaciju sa jasnim<br />
definisanjem ciljeva i osnovnih<br />
djelatnosti, mjesta u organizacionoj {emi,<br />
sredstava, prostora, opreme i izvr{ilaca<br />
neophodnih za efikasno i racionalno<br />
funkcionisanje. Prijedlog }e u<br />
realnom vremenskom periodu biti ponu|en<br />
na razmatranje i usvajanje.<br />
Namjera mi je da u narednom tekstu<br />
ukratko obavijestim o planiranim aktivnostima<br />
~iji je cilj uspostavljanje takvog<br />
Centra za informacije i dokumentaciju<br />
koji }e, prilago|en na{im uslovima<br />
i potrebama obezbijediti slijede}e:<br />
· uspostavljanje sistema obavezuju}eg<br />
protoka stru~nih i nau~nih informacija<br />
i upravljanje dokumentacijom na nivou<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a<br />
· formiranje interne baze i selektivna<br />
diseminacija internih informacija (registar<br />
vlastitih lijekova s osnovnim farmakoinformati~im<br />
podacima, tehnolo-<br />
{ka dokumentacija, za{tita prava industrijskog<br />
vlasni{tva, projektna dokumentacija,<br />
autorski i predmetni katalozi<br />
bibliotekarskog fonda)<br />
· povezivanje s kvalitetnim vanjskim<br />
izvorima informacija (globalna komunikacijska<br />
mre`a, on-line) i analiti~ki<br />
pristup dobivenim informacijama sa<br />
stanovi{ta <strong>Bosnalijek</strong>a i selektivna diseminacija<br />
informacija.<br />
Postavljanje ovako visokih kriterija je<br />
neophodno da bismo dostigli i odr`ali<br />
korak sa veoma brzim promjenama koje<br />
se de{avaju u farmaceutskoj industriji<br />
u svijetu, a opse`an je i dugotrajan proces<br />
koji }e se odvijati po etapama.<br />
Cilj kome te`imo je elektronsko upravljanje<br />
dokumentacijom, a ono {to prethodi<br />
ostvarenju tog cilja je potpuno ovladavanje<br />
{tampanim verzijama dokumenata,<br />
revizijama SOP-ova za teholo{ku dokumentaciju<br />
koji }e pored potpunosti i blagovremenosti<br />
komunikacija obezbjediti<br />
kontrolu raspolaganja dokumentima i<br />
vo|enje potpuno va`e}ih dosijea u skladu<br />
sa zahtjevima kvaliteta postavljenim u<br />
registracionoj dokumentaciji.<br />
Donacije u knjigama i ~asopisima dobivene<br />
anga`ovanjem na{eg bibliotekara<br />
cijenimo i od velike su nam pomo-<br />
}i, ali nisu trajno rje{enje.<br />
Ciljevi kojima te`imo su:<br />
· planska kontinuirana nabavka ~asopisa i<br />
knjiga uskla|ena sa zahtjevima korisnika<br />
· izgradnja i organizacija informacijske<br />
slu`be u biblioteci: bilteni prinova, selektivna<br />
diseminacija informacija prema<br />
stru~nom profilu korisnika, osnivanje<br />
referalne slu`be, pretra`ivanje baza<br />
podataka pomo}u ra~unara na<br />
CD-ROM-u i krajnji cilj, on-line povezivanje<br />
sa udaljenim hostovima.<br />
Ljiljana Piri}, mr.ph.spec.
Osiguranje<br />
kvaliteta Svi smo u "igri"<br />
Kvalitet na{ih proizvoda rezultat je dugotrajnih i organizovanih akcija<br />
svih nas u <strong>Bosnalijek</strong>u. Inicira ih sektor Osiguranje kvaliteta, a promovira<br />
menad`ment kompanije po linijama rukovo|enja do svakog radnika<br />
To zna~i da smo<br />
svi "u igri”, u<br />
funkciji osiguranja<br />
kvaliteta, u<br />
svim dijelovima<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a i na<br />
svim nivoima.<br />
Treba re}i da odgovornost za kvalitet<br />
lijekova predpostavlja razvijenu svijest<br />
o pripadnosti firmi, korektno<br />
ispunjavanje radnih zadataka, timski<br />
rad i saradnju svih segmenata <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
kao i svijest o odnosu prema<br />
materijalnim dobrima, okoli{u i dr.<br />
Vrijeme i energija koji se tro{e u<br />
Osiguranju kvaliteta na ukazivanje<br />
i otklanjanje problema realno prisutnih,<br />
mogu se ubla`iti korektnijim<br />
pristupom svih nas svakodnevnim<br />
obavezama.<br />
Radnici na rukovodnim funkcijama<br />
du`ni su filozofiju kvaliteta<br />
primjenjivati dosljedno u domenu<br />
svojih zadu`enja i autoritativno djelovati<br />
na sve koji ne uvi|aju<br />
va`nost ove filozofije.<br />
Na taj na~in }emo i svijest ostalih<br />
br`e podizati na ve}i nivo.<br />
Svaki ~ovjek sebi postavlja cilj u<br />
`ivotu i radu ovisno o stepenu<br />
obrazovanja, ali samo dobre procjene<br />
i opredjeljenost na cilj mogu dati<br />
rezultat.<br />
U na{em slu~aju razmi{ljanje i permanentno<br />
djelovanje u pravcu potpunog<br />
osiguranja kvaliteta izvjesno<br />
je da }e podi}i rejting na{e kompanije,<br />
na{e proizvode u~initi jo{<br />
tra`enijim, prepoznatljivijim i tako<br />
i kompaniji i nama obezbjediti pretpostavke<br />
za realizaciju planirane<br />
proizvodnje i prodaje, bolji poslovni<br />
rezultat, a time i ve}i standard<br />
svakog od nas ponaosob.<br />
Jo{ uvijek, ~ini se, ima mjesta pitanju:<br />
jesmo li dovoljno svjesni da<br />
najve}im dijelom od nas samih ovisi<br />
kako i koliko }emo napredovati<br />
u svim smjerovima.<br />
Nazna~ajniji zadatak Osiguranja<br />
kvaliteta i u narednom periodu bi-<br />
}e educiranje svih radnika <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
o kvalitetu, ulozi kvaliteta<br />
(smanjenju tro{kova koje }e se ostvariti<br />
ako se filozofija kvaliteta dosljedno<br />
primjeni), nu`nosti sprovo-<br />
SVEOBUHVATNA <strong>INFO</strong>RMATIZACIJA<br />
Analizomopravdanosti<br />
uvo-<br />
|enja<br />
informacijskih<br />
tehnologija, te snimkom<br />
informacijskog stanja<br />
na{e firme, kao i definisanjem<br />
svih postoje}ih funkcija,<br />
procesa i aktivosti<br />
zapo~eta je prva faza sveobuhvatne<br />
informatizacije.<br />
Prevazi|ene su nedoumice<br />
oko definisanja i<br />
uspostavljanja poslovnog<br />
informacijskog sistema,<br />
organizacije informatike<br />
kao dijela tog sistema, te<br />
nabavke gotovih rje{enja<br />
ili izrade vlastitih. Danas<br />
je informati~ka tehnologija<br />
zastupljena za oko 50%<br />
vi{e nego prije dvije godine.<br />
Njen kvalitet iz dana u<br />
dan raste. Svakodnevni su<br />
kontakti sa informati~kim<br />
ku}ama kod nas i u svijetu.<br />
Predstavljeno je nekoliko<br />
prezentacija, prikupljeno<br />
nekoliko demo verzija<br />
softverskih programa,<br />
sve nove informacije se<br />
dobijaju preko Interneta.<br />
Najvi{e rukovodstvo firme<br />
je svojim stavovima, pona-<br />
{anjem, kontinuiranom<br />
uklju~eno{}u i podr{kom<br />
postavilo za cilj izgradnju<br />
integralnog informacionog<br />
sistema primjenom najsavremenijih<br />
tehnologija.<br />
Svima ovdje jasno je da<br />
uvo|enje softvera predstavlja<br />
zna~ajan korak u<br />
unapre|enju poslovanja<br />
firme i da njegova implementacija<br />
i kori{tenje zahtijevaju<br />
savjestan, ozbiljan<br />
rad i napor svih uklju-<br />
~enih struktura.<br />
Stoga ne}e biti te{ko slijediti<br />
osnovnu filozofiju<br />
na{e ku}e kad je o informatici<br />
rije~ da informati-<br />
|enja GMP i GLP propisa, validacije,<br />
postojanja i primjenjivanja standardnih<br />
operativnih postupaka<br />
(SOP) kao i za{tite na radu i za{tite<br />
~ovjekove okoline.<br />
Svaki radnik }e biti obuhva}en edukacijom<br />
bez obzira da li je u nekom<br />
ranijem ciklusu pro{ao tu<br />
obuku da bi se isklju~ilo nepoznavanje<br />
osnovnih na~ela o pona{anju<br />
u radnoj sredini, poznavanju proizvoda<br />
koje radimo.<br />
Samo tako "u igri” }emo biti zaista<br />
svi, a ako neko od nas svjesno ili<br />
nesvjesno, ne po{tuje usvojene principe<br />
i norme, eliminisa}emo ga iz<br />
ekipe. Ne}emo dozvoliti da se minimiziraju<br />
napori i rad nas ostalih.<br />
Evo i na{ list Info-<strong>Bosnalijek</strong> dobra<br />
je prilika za nas iz Osiguranja kvaliteta<br />
da djelujemo edukativno.<br />
Dr Nermin Zub~evi}<br />
zacija ne podrazumijeva<br />
postojanje gotovog, zavr{enog,<br />
zaokru`enog organizacijskog<br />
sistema firme,<br />
ve} vi{e svijest o zna-<br />
~enju i potrebi njegovog<br />
logi~nog uspostavljanja uz<br />
adekvatnu kompjutersku<br />
podr{ku. Ta svijest je sve<br />
prisutnija, a sveobuhvatna<br />
informatizacija <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
sve izvjesnija i bli`a.<br />
23<br />
Amela Hasovi},<br />
dipl.ing.ma{.
24<br />
Edukacija<br />
S<br />
Eli Lilly i...<br />
tru~ni saradnici sektora Marketing imali su jedinstvenu priliku da u samo<br />
mjesec dana prisustvuju visoko kvalitetnim edukacionim programima<br />
koje su organizovale farmaceutske kompanije ELI LILLY iz Sjedinjenih<br />
Ameri~kih Dr`ava, JPM iz Jordana i <strong>Bosnalijek</strong><br />
Edukacioni treninziorganizovani<br />
su kao vrlo<br />
intenzivna predavanja<br />
od po<br />
tri dana, gdje<br />
smo, uz u~e{}e<br />
najboljih stru~njaka edukatora dr<br />
Lazla Linga iz kompanije Eli Lilly i<br />
mr.ph. Rube Jaber iz JPM, saznali i<br />
mnogo dragocjenih informacija o<br />
konkretnim lijekovima, ali i kako<br />
najbolje prodati lijek.<br />
Prvi edukacioni trening (28-<br />
30.04.98.) odr`an je u organizaciji<br />
Eli Lilly-a i <strong>Bosnalijek</strong>-a. Edukacija<br />
je bila posve}ena inzulinima koje<br />
proizvodi ova renomirana ameri-<br />
~ka farmaceutska kompanija. Uz<br />
edukativni program organizirana je<br />
i opse`nija diskusija na temu dijabetesa<br />
u svijetlu suvremenog pristupa<br />
lije~enju humaim insulinima -<br />
Humulin i Humalog.<br />
Stru~ni saradnici Marketinga kroz<br />
ovaj edukativni program stekli su<br />
prakti~na saznanja o na~inu pre-<br />
Dr Lazlo Ling vodio je<br />
edukacioni trening Eli Lilly-a<br />
zentacije lijeka, opho|enju sa kupcima<br />
i kona~no - kako na osnovu<br />
svega toga prodati lijek.<br />
Drugi edukacioni trening organizovali<br />
su JPM - Jordan i <strong>Bosnalijek</strong>.<br />
Edukacija je trajala 3 dana, a bila je<br />
posve}ena lijekovima SEPRID i<br />
OXETIN. Uz neophodan nivo medicinske<br />
edukacije stru~ni saradnici<br />
Marketinga stekli su nova saznanja o<br />
marketin{kom pristupu prodaji lijeka,<br />
koja su se u odre|enim segmentima<br />
razlikovala od pristupa istom<br />
problemu kompanije Eli Lilly. Pomenuto<br />
je veoma zna~ajno, jer podrazumjeva<br />
dva, umnogome razli~ita, pristupa<br />
suvremenom marketin{kom poslovanju<br />
- danas u svijetu, {to nam<br />
otvara razli~it dijapazon mogu~nosti<br />
implikacije vlastitih iskustava i znanja<br />
o navedenom na~inu poslovanja.<br />
Tre}i edukacioni trening ponovo je<br />
organizovan u saradnji Eli Lilly-a i<br />
<strong>Bosnalijek</strong>-a. Kao i prethodna dva,<br />
trajao je tri dana, a bio je posve}en<br />
novim lijekovima iz grupe antibiotika<br />
- CEFALOSPORINA I i II<br />
GENERACIJE i lijeku iz grupe kardiovaskularnih<br />
- DOBUTREX. U<br />
interaktivnom radu u~esnici edukacije<br />
pozvani su da iznesu vlastita is-<br />
kustva u pristupu kupcima i prodaji<br />
f armaceutskih proizvoda, te<br />
je na tu temu vo|ena izuzetno zanimljiva<br />
diskusija.<br />
Cijene}i visoku profesionalnost<br />
predava~a, kao i veoma dobru kooperativnost<br />
u~esnika, njihov jasno<br />
iskazani interes za predmetnu problematiku,<br />
mo`e se zaklju~iti da su<br />
provedeni edukacioni programi bili<br />
izuzetno korisni.<br />
Cijeli edukativni program protekao<br />
je u radnoj, srda~noj atmosferi i lijepom<br />
dru`enju.<br />
Dr Nada [ujica Kisi},<br />
spec.mikrobiolog
Edukacija prema ISO 9000<br />
Zna~ajan korak ka standardizaciji<br />
edukacije u Kontroli<br />
kvaliteta ostvaren je zahvaljuju}i<br />
mr Mihneti Buturovi}<br />
i Anesi Dizdrevi},<br />
dipl.ing.chem. koje su izradile<br />
Trening {emu za edukaci-<br />
...JPM<br />
Ruba D`aber<br />
edukator JPM-a<br />
ju prema zahtjevima ISO<br />
9000. Ubudu}e, sve edukacije<br />
u Kontroli kvaliteta: edukacija<br />
pripravnika, edukacija<br />
za GLP i primjenu SOP-ova,<br />
edukacija za rad sa analiti-<br />
~kim instrumentima, eduka-<br />
Edukacija jeste na{ izbor, ali i put razumijevanja i dru`enja<br />
Stru~nim saradnicima sektora<br />
Marketing koji su poha|ali edukativni<br />
trening JPM-a (20 polaznika)<br />
menad`ment kompanije<br />
priredio je prijatno iznena|enje<br />
~inom uru~ivanja certifikata<br />
JPM-a. To je u~inio generalni direktor<br />
na{e kompanije, gospodin<br />
Edin Arslanagi}, ~ovjek koji ina-<br />
~e neprestano podsti}e, a ~esto i<br />
inicira edukacije stru~nih saradnika,<br />
{to je svakako sretna okolnost<br />
za ovu ku}u.<br />
Istina je zapravo da posao kojim<br />
se bavi <strong>Bosnalijek</strong> tra`i na svakom<br />
mjestu educiranog izvr{ioca, a na<br />
ve}ini mjesta i one koji su spremni<br />
da se permanentno educiraju<br />
i na taj na~in dr`e korak sa veoma<br />
brzim razvojem farmaceutske industrije<br />
u svijetu.<br />
cija iz oblasti informatike i<br />
druge realizovat }e se u<br />
skladu sa ovom trening {emom<br />
{to }e sigurno doprinijeti<br />
pove}anju nivoa upravljanja<br />
kvalitetom.<br />
U tom smislu bilo je i ovo obra-<br />
}anje gospodina Arslanagi}a prisutnima<br />
uz obe}anje da }e ovakva<br />
prakti~na vrednovanja ne~ega {to<br />
je iskorak ne samo sektora Marketing<br />
nego i <strong>Bosnalijek</strong>a u cjelini,<br />
postati tradicionalnim, a insistira-<br />
}e se na tome i zato {to je to put<br />
da budemo bli`i jedni drugima,<br />
da se bolje razumijemo i dru`imo<br />
i bez velikih povoda, jer je to onda<br />
i pretpostavka da }emo i u poslovima<br />
zajedno biti jo{ uspje{niji.<br />
Uz zaista prijatan razgovor i<br />
dru`enje, u subotu 4. jula, proveli<br />
smo vi{e sati sa na{im generalnim<br />
direktorom i njegovim najbli`im<br />
saradnicima, na zadovoljstvo<br />
svih nas.<br />
N.Kisi}<br />
25
2. Nastavak<br />
26<br />
Privatizacija<br />
Potrebe i ciljevi<br />
privatizacije<br />
Pi{e: Mihret Dizdar, ~lan<br />
Ekspertnog tima<br />
FBiH za privatizaciju<br />
Tipièan problem biv{ih socijalistièkih<br />
zemalja na poèetku privatizacije<br />
bio je nedostatak efektivne domaæe<br />
tra`nje, odnosno kupovna i plate`na<br />
nesposobnost stanovni{tva i domaæih<br />
investitora za prihvatanje velike<br />
ponude preduzeæa i druge imovine u<br />
relativno kratkom periodu. Uz to,<br />
kod nas je istovremeno prisutna visoka<br />
meðusobna zadu`enost preduzeæa,<br />
banaka i dr`ave, kao i znaèajne<br />
obaveze dr`ave prema graðanima.<br />
Nadalje, prethodno zapoèeta privatizacija<br />
pojedinih preduzeæa otkupom<br />
"internih dionica” oèigledno se ne<br />
mo`e nastaviti na istom principu, a<br />
treba je uskladiti novim rje{enjima za<br />
daljnji proces konaène i sveobuhvatne<br />
privatizacije. Poseban je problem<br />
{to se projekat privatizacije i ukupne<br />
ekonomske transformacije priprema<br />
i provodi u uslovima politièke nestabilnosti,<br />
istovremeno sa izgradnjom<br />
potpuno novog ustavnog-pravnog,<br />
ekonomskog, politièkog i socijalnog<br />
poretka.<br />
Ogromne politièke i ekonomske promjene<br />
desile su se u posljednjih sedam<br />
godina u na{em okru`enju, tako<br />
da BiH posljednja (ili meðu par posljednjih<br />
zemalja) ulazi u proces tranzicije.<br />
Eventualna utje{na korist iz toga<br />
mogla bi se izvuæi ukoliko budemo<br />
dovoljno sposobni da uoèimo i<br />
primijenimo tuða dobra iskustva, a<br />
izbjegnemo njihove gre{ke.<br />
Iz svega izlo`enog moglo bi se zakljuèiti<br />
da se sami po sebi nameæu neki<br />
prioriteti meðu ciljevima i efektima<br />
koje privatizacija u BiH treba da postigne<br />
ili podr`i, na putu do izgradnje<br />
tr`i{ne privrede zasnovane na domi-<br />
naciji privatnog vlasni{tva, kao nespornog<br />
krajnjeg cilja sveukupne ekonomske<br />
transfromacije. U najkraæem,<br />
ti na{i prioritetni, odnosno zadati<br />
ciljevi su obnova i brzi privredni<br />
oporavak zemlje, uz urgentno zapo{ljavanje,<br />
te likvidacija unutarnjih i<br />
vanjskih dugova preduzeæa, banaka i<br />
dr`ave.<br />
U takvom kontekstu, osnovni zakoni<br />
o privatizaciji u Federaciji BiH pripremani<br />
su kao cjelovit koncept sa meðusobno<br />
usklaðenim rje{enjima za:<br />
denacionalizaciju (restituciju), privatizaciju<br />
stanova, preduzeæa i banaka i likvidaciju<br />
unutarnjih dugova.<br />
Uèesnici u privatizaciji zaposleni,<br />
ali i svi gra|ani<br />
Premda je proces privatizacije preduzeæa<br />
u BiH tokom 1991. godine zapoèeo<br />
na modelu unutarnjeg povla{tenog<br />
otkupa dionica od strane zaposlenih<br />
u preduzeæu, tuða iskustva i<br />
naroèito na{e objektivne okolnosti<br />
upuæuju na opravdanost rje{enja koje<br />
ne predviða povla{teni unutarnji<br />
otkup i prioritetnu neposrednu zamjenu<br />
vlasnièkih certifikata zaposlenih<br />
za dionice njihovog preduzeæa.<br />
Pri tome, Zakon ne iskljuèuje niti<br />
sprijeèava moguænost da se zaposleni<br />
organizuju i kupovinom dionica za<br />
certifikate ili novac preuzmu kontrolu<br />
nad preduzeæem, ali bez dodatnih<br />
povlastica u proceduri otvorenoj za<br />
sve graðane.<br />
Pored naèelne potrebe obezbjeðenja<br />
jednakog tretmana svih graðana u distribuciji<br />
i realizaciji prava na udio u<br />
dr`avnom/dr`avnom kapitalu, saglasno<br />
principima praviènosti, konkurentnosti<br />
i javnosti, postoje i ozbiljni<br />
dodatni razlozi za ovakvo rje{enje.<br />
Prije svega, za razliku od Slovenije, Èe-<br />
{ke ili bilo koje treæe zemlje u tranziciji,<br />
mi smo nakon rata suoèeni sa<br />
problemom drastiène promjene identiteta<br />
sada{nje personalne strukture<br />
preduzeæa u odnosu na onu s kojom<br />
je preduzeæe u{lo ili namjeravalo da<br />
uðe u transformaciju po "Markoviæevom<br />
zakonu”. Uz to, imperativ opstanka<br />
preduzeæa je svoðenje broja zaposlenih<br />
na tehnolo{ki i ekonomski<br />
prihvatljiv nivo, koji je u prosjeku<br />
znatno ispod broja radnika koji su sada<br />
formalno u radnom odnosu, a faktièki<br />
ne rade. Ukoliko bi se po bilo<br />
kom osnovu uèe{æe u privatizaciji nekog<br />
preduzeæa vezalo za svojstvo zaposlenog,<br />
to bi multipliciralo veæ evidentan<br />
problem diskontinuiteta personalne<br />
strukture, te selekcije i<br />
zadr`avanja statusa zaposlenih u preduzeæu<br />
u odnosu na one koji æe za<br />
izvjesno vrijeme morati biti na staranju<br />
socijalnih fondova.<br />
Nadalje, na{oj javnosti do sada nisu<br />
dovoljno predoèena pravila i iskustva<br />
disperzije rizika, po kojima je za pojedinca<br />
nerazumno da sve svoje rizike<br />
ve`e za jedno preduzeæe. To se de{ava<br />
kada radnik sve svoje investicione potencijale,<br />
makar bili iskazani u certifikatima<br />
(vauèerima) ulo`i u preduzeæe<br />
u kojem radi. U sluèaju lo{eg poslovanja<br />
tog preduzeæa, radnik nije samo<br />
ugro`en u pogledu plaæe i zaposlenja,<br />
nego gubi i, makar skromni, alternativni<br />
materijalni oslonac u dionicama,<br />
jer one ne donose dividendu niti<br />
ih mo`e povoljno prodati. Jo{ ako su<br />
dva ili vi{e èlanova iste porodice vezana<br />
za jedno preduzeæe, kako je to kod<br />
nas èesto sluèaj, takva odluka ukazuje<br />
se nepodno{ljivo riziènom. S druge<br />
strane, iz iskustava zemalja u tranziciji,<br />
veæ je poznato da privatizirana preduzeæa<br />
u kojima kontrolu imaju<br />
unutarnji vlasnici zaostaju za preduzeæima<br />
kojima upravljaju vanjski vlasnici,<br />
u pogledu rasta proizvodnje i<br />
profita, poveæanja tr`i{nog uèe{æa i<br />
izvoza, obima investicija. Ne samo da<br />
su preduzeæa kojim upravljaju vanjski<br />
vlasnici efikasnija od onih èiji su<br />
dionièari veæinom zaposleni, nego su<br />
preduzeæa u kojim su stranci veæinski<br />
vlasnici uspje{nija od preduzeæa<br />
pod kontrolom domaæih vanjskih<br />
vlasnika.<br />
(nastavit }e se)
U slici i rije~i<br />
Radne posjete<br />
Delegacija Saudijskog Fonda za<br />
razvoj u posljednjoj nedjelji maja<br />
bila je u radnoj posjeti Bosni<br />
i Hercegovini. Cilj posjete bio je<br />
da se obi|u mjesta radova na kojima<br />
se danas izvode projekti donirani<br />
iz sredstava ovog Fonda i da<br />
se odrede i defini{u prioritetni<br />
projekti za preostali dio kredita.<br />
Visoka delegacija koju su ~inili mr.<br />
Ahmed Al - Ghannam, ing Mansour<br />
Al - Zeghaibi, mr. Mansour<br />
Prof.dr Zehra Dizdarevi}, direktor<br />
Bolnice za plu}ne bolesti<br />
Podrhrastovi sa saradnicima, ljekarima<br />
ove bolnice 7. jula posjetila<br />
je <strong>Bosnalijek</strong>. Cilj posjete, kako<br />
je ocjenjeno je ispunjen. Gosti su<br />
Al - Madi, mr. Mohamed Al - Dalilan,<br />
mr. Mohamed Al - Ghofaili<br />
i mr. Abdulmohsin Al - Khayyal,<br />
26. maja boravila je u <strong>Bosnalijek</strong>u,<br />
kako je i bilo planirano.<br />
Tom prilikom gosti su imali uvid<br />
u realizaciju projekta Rekonstrukcija<br />
i modernizacija pogona za<br />
proizvodnju ~vrstih oralnih formi<br />
lijekova za koji su anga`ovana i<br />
sredstva ovog Fonda. Bili su vrlo<br />
zadovoljni vi|enim i ura|enim.<br />
se detaljnije upoznali sa trenutnim<br />
proizvodnim programom <strong>Bosnalijek</strong>a,<br />
a sa jo{ ve}om pa`njom pratili<br />
su izlaganje direktora Marketinga,<br />
Umida dr [alake o razvojnim<br />
planovima ove ku}e.<br />
U radnoj posjeti <strong>Bosnalijek</strong>u 2.<br />
aprila ove godine bila je i delegacija<br />
Zeni~ko-dobojskog kantona koju<br />
je predvodio Premijer Vlade gospodin<br />
Vehid [ahinovi}. U delegaciji<br />
su bili ministar zdravstva<br />
prim.dr Vedad Gradin~i} i generalni<br />
direktor Vispaka Visoko, gospodin<br />
Delegacija Ministarstva zdravstva<br />
Bosansko-podrinjskog kantona u~inila<br />
je zvani~nu posjetu <strong>Bosnalijek</strong>u<br />
16. juna ove godine.<br />
Delegaciju je predvodio ministar<br />
zdravlja kantona, dr Fadil Jahi}, a u<br />
D`emal ^abaravdi}. U toku boravka<br />
u <strong>Bosnalijek</strong>u delegaciji se pridru`io<br />
zamjenik ministra trgovine u<br />
Vladi F BiH, gospodin Amir Zuki}.<br />
Iako je dosada{nja saradnja <strong>Bosnalijek</strong>a<br />
i ZE-DO kantona ocjenjena<br />
uspje{nom, iskazan je obostrani interes<br />
da se ona i dalje unapre|uje.<br />
delegiciji su bili direktor Doma<br />
zdravlja i oko ~etrdeset ljekara ove<br />
zdravstvene ustanove iz Gora`da.<br />
I gosti i doma}ini ocijenili su ovakve<br />
kontakte zanimljivim i neophodnim<br />
za bolje upoznavanje i razumjevanje.<br />
27
Summary<br />
Pages 4 and 5<br />
Interview<br />
Zoltan Csizer,<br />
UNIDO Director of Cleaner<br />
Production and Enviromental<br />
Managment Branch<br />
New tablets plant - a modern<br />
world class quality<br />
pharmaceutical plant<br />
A<strong>dd</strong>itional funds for this type of project<br />
have, as you know, been provided<br />
thanks to extremley high engagment<br />
of the company’s top managment.<br />
You are following its implementation.<br />
Are you satisfied?<br />
You have proably seen the Injectables<br />
Plant too. We shall appreciate to hear<br />
your assessment for both?<br />
I have seen the Injectables Plants<br />
when it was in less advanced construc-<br />
Page 6<br />
A heavy task<br />
R & D is successfully<br />
reaching<br />
the strategic goal<br />
of bosnalijek<br />
In recent years, through introduction<br />
of the whole range of<br />
new drugs in production,<br />
<strong>Bosnalijek</strong> is realizing its strategic<br />
goal: expand its products<br />
range and meeting about 60% of<br />
B-H populations demands, thus<br />
Page 9<br />
Partnership * foreign contacts<br />
Eli Lilly<br />
Mi<strong>dd</strong>le of Marchthis year <strong>Bosnalijek</strong><br />
has concluded two extraordinary significant<br />
business arrangements with<br />
American company Eli Lilly, the following<br />
statements were released:<br />
Edin Arslanagi}, General Manager<br />
of <strong>Bosnalijek</strong>:<br />
- I must express my satisfaction that<br />
after 8 month of negotiations, we<br />
managed to execute this agreement<br />
tion stage than the Tablets Plant is<br />
Today. I am telling this based on a<br />
very short visit where I was polite<br />
enough not to put many questions. I<br />
would say that it is extremley difficult<br />
to create something new wich meets<br />
the international standards in an<br />
building structure.<br />
The other facility, the Tablets<br />
Production Plant is different. First,<br />
that was a larger building and as we<br />
saw from the video it was scaled<br />
dowwn up to the skeleton of the<br />
building and everything is quite<br />
brand new now. That almost a green<br />
field new construction. And of course,<br />
what I have seen I like very much.<br />
That will be a modern, world class<br />
quality, new pharmaceutical plant.<br />
How do you see <strong>Bosnalijek</strong> tomorrow,<br />
do you hav some suggestion in that<br />
respect?<br />
I don’t want to encourage or discourage<br />
anybody, but the future of<br />
<strong>Bosnalijek</strong> is not going to be easy. I<br />
personally belive that the very capable<br />
making <strong>Bosnalijek</strong> the leading<br />
drug supplier of this market.<br />
Great contribution here was<br />
given by R & D Division which,<br />
in accordance with very strict<br />
international standards of development,<br />
its testing and introducing<br />
drugs in production in form<br />
of tablets, capsules,syrups, suspensions,<br />
ointaments, creams,<br />
jellies, injections solutions, etc.<br />
Implementation of a new drug<br />
development is running in specilized<br />
laboratories:<br />
which will result in our better bids.<br />
It will be just that what this market<br />
was missing. I am particulary pointing<br />
out to human insulins.<br />
Our goal is, as known, to make<br />
<strong>Bosnalijek</strong> leader in supplying<br />
Bosna-Hercegovina market with<br />
drugs. In this way the goal will be<br />
easier of attainment. The agreement<br />
is made for 5 years period and will<br />
encompass 33 new drugs of very<br />
good quality, thus expanding our<br />
product range by 20%. I think that<br />
it is only the first phase of our<br />
cooperation. In fact, I am expecting<br />
<strong>Bosnalijek</strong> and Eli Lilly to find out<br />
managment of <strong>Bosnalijek</strong> knows that<br />
well. But what I have seen in the last<br />
couple of years, and I became almost<br />
friend to many of the high managers<br />
of the company, that after long they<br />
bring very wise and smart decision.<br />
One of the most important decisions<br />
was not to move back for chemical<br />
synthesis. And we should face the fact<br />
that for time being <strong>Bosnalijek</strong> is<br />
small company and realistic target of<br />
a small company can be and shall be<br />
only to make that part of production<br />
which has the highest profit. As for<br />
the future decisions, I would like to<br />
advise you that as long as the country<br />
has get the priorites through the law<br />
you should go for some modern<br />
generics formulations wich are just<br />
out from the patent protection. With<br />
this approach you will have success<br />
and make a very important to get<br />
some sort of cooperation with some<br />
other companies in the outside world.<br />
And up to now <strong>Bosnalijek</strong> has already<br />
made this type of effort, among other<br />
- pharmaceutical technology laoratories<br />
- analytic laboratory<br />
- stability tests laoratory<br />
Contiuous training aboard<br />
(attending symposia, congresses,<br />
courses) exchange of professional<br />
information and experience with<br />
foreign partners (Lilly, novartis,<br />
Biochemie, API, IMP<br />
Fisiopharma, PHARCO,...). for<br />
the purpose of improvment of<br />
quality and introduction of new<br />
knowledge for the future programs,<br />
as well as advanced train-<br />
some other ways of their mutual<br />
performance in even better quality.<br />
Eberhard Ludewigs, General manager<br />
of Eli Lilly in charge of Hungary,<br />
Slovenia, Croatia an Bosnia-<br />
Hercegovina:<br />
- In countries in which we ha not<br />
een present so far we are searching<br />
for the best partners. Our products<br />
range covers five therapeutic areas:<br />
endocrinology, mainly with insulin<br />
products, then we have wide range of<br />
antibiotics for oral administration<br />
and in form of ampoules, products<br />
countries specifically with Slovenia. I<br />
know that a part of technological<br />
know-how for this new project is<br />
coming from LEK.<br />
And the last point whichI would like<br />
to emphasize and I know that the<br />
company did enough in this issue, is<br />
that the local market is so small that<br />
it would be so difficult to belive in<br />
the long run this company can function<br />
with such a small local market. i<br />
have heard that <strong>Bosnalijek</strong> is trying to<br />
make export to Ukraina, in fact there<br />
is interest there. Considering the<br />
political situation, I presume that<br />
Ukraina would not be too happy if<br />
they would need to buy all their<br />
drugs from Russia. That gives a good<br />
opportunity for the company. They<br />
will certanly be numerous. That<br />
should be dealt with, and you in<br />
<strong>Bosnalijek</strong> know how to proceed.<br />
Interviewers:<br />
A. Kapi} and<br />
B. Avdiegovi}<br />
ing through post-graduate studies<br />
and specialist training, is<br />
guaranty for realization of strategic<br />
goas of the company.<br />
This supported by the Expert<br />
Committee (composed of different<br />
profile experts), as well as<br />
Scientific Council composed of<br />
prominent professors in areas of<br />
medecine, pharmacy, chemistry.<br />
Midhat Vehabovi},<br />
B. S. Pharm. Spec.<br />
for cardiovascular diseases, anticancer<br />
products as well as products<br />
for treatment of central nervous system<br />
diseases.<br />
These are treatment areas in the<br />
world in wich Eli Lillyhas advantage<br />
over other companies. All these<br />
areas, all these drugs, are covered by<br />
this agreement.<br />
Along with these activities, as said<br />
Mr. Arslanagi}, we shall be making<br />
plans for our mutual approach to<br />
the market. These activities will be<br />
coordinated in the best possible way.
Drugi o nama<br />
"Poslovne Novine " ,<br />
mart/april 1998.<br />
"ONASA" ,<br />
23.07.1998.g.<br />
"Oslobo|enje" , petak, 13.03.1998.godine.<br />
"Zajednica"<br />
april, 1998.godine.
Kupili smo:<br />
1. Tranzicija i okolina - Sarajevo: Fondako,<br />
1996. 2. Okolinski<br />
te~ajevi (knjiga I i II) - Sarajevo: Ceteor,<br />
1997. 3. Savremena<br />
klasifikacija lijekova ATC/DDD/Armin<br />
[krbo - Sarajevo: Farmacon, 1997.<br />
4. Mikrobiologija<br />
/ Fahrija Ba{i}, Edina Be{lagi} -<br />
Sarajevo: Medicinski fakultet, 1998.<br />
5. Stability testing of drug products /<br />
Wolfgang Grimm. - Stutgart: Wissenschaftliche<br />
Werlagsgesellschaft, 1987.<br />
6. Controlled<br />
drug delivery / Bernd Müller - Stutgart:<br />
Wissenschaftliche Werlagsgesellschaft<br />
1987.<br />
7. Percutaneous penetration enharcers<br />
/ Eric W.Smith - Boca Raton: CRC<br />
Press, 1995.<br />
8.Priru~nik o amortizaciji i nomenklaturi<br />
stalnih sredstava / Ljubo Todorovi}<br />
- Sarajevo: Finex, 1997.<br />
9. Zbirka pitanja i odgovora / Ljubo<br />
Todorovi} - Sarajevo: Finex, 1998.<br />
10. Priru~nik o porezima i doprinosima<br />
/ Ljubo Todorovi} - Sarajevo: Finex,<br />
1998.<br />
11. Zbirka registara / Ljubo Todorovi}<br />
- Sarajevo: NIP Privredna {tampa,<br />
1997.<br />
12. Merck Index Twelfth edition / Merck<br />
& Co., Inc. - New Jersey: Whitehouse<br />
Station, NJ, 1996.<br />
13. CRC Handbook of chemistry and<br />
phisics / David R. Lide - Boca Raton:<br />
CRC Press, 1997.<br />
14. Accreditation and quality assurance<br />
in analytical chemistry / Helmut<br />
Günzler - Berlin: Springer-Verlag, 1994.<br />
15. Rote Liste<br />
98 - Frankfurt/Main: Editio Cantor,<br />
1997.<br />
16. Toksikologija / Ibro Pa{i}, Teufik<br />
Tulumovi}, Senaid Trna~evi} - Tuzla:<br />
Univerzitet u Tuzli, Univerzitetski klini-<br />
~ki centar Tuzla, 1998.<br />
Na{a biblioteka<br />
Nove knjige<br />
i ~asopisi<br />
Uprvom polugodi{tu 1998.godine fond biblioteke je oboga}en novim knjigama<br />
i ~asopisima.<br />
Dobili kroz<br />
donacije:<br />
HUSEIN ^IZMI],<br />
USA:<br />
1. DRUG <strong>INFO</strong>R-<br />
MATION FOR THE HEALTH CARE<br />
PROFESSIONAL (USP DI) Vol. I, 16<br />
th EDITION - ROCKVILLE, 1996<br />
2. ADVICE FOR THE PATIENT-DRUG<br />
<strong>INFO</strong>RMATION IN LAY LANGUAGE<br />
(USP DI) Vol. II, 16 th EDITION -<br />
ROCKVILLE, 1996<br />
3. APPROVED DRUG PRODUCTS<br />
AND LEGAL REQUIREMENTS (USP<br />
DI) Vol. III, 16 th EDITION - ROC-<br />
KVILLE, 1996<br />
4. THE PILL BOOK / HAROLD M.<br />
SILVERMAN - NEW YORK, 1979<br />
5. HAYES DRUGGIST DIRECTORY /<br />
EDWARD N. HAYES - NEWPORT BE-<br />
ACH, 1986<br />
6. CONSUMER DRUG DIGEST /<br />
NEW YORK, 1982<br />
7. APPLETON & LANGE´S REVIEW<br />
OF PHARMACY<br />
8. PROFESSIONAL GUIDE TO<br />
DRUGS<br />
9. THE PSHYSICAN´S AND PHAR-<br />
MACISTS´GUIDE TO YOUR MEDICI-<br />
NES / NEW YORK, 1985<br />
10. THE MELATONIN MIRACLE /<br />
WALTER PIERPAOLI - NEW YORK,<br />
1995<br />
11.THE ESSENTIAL GUIDE TO<br />
PRESCRIPTION DRUGS / JAMES<br />
LONG - NEW YORK, 1985<br />
12. THE BEST MEDICINE / KURT<br />
BUTLER - SAN FRANCISKO, 1985<br />
13. PHARMACY - CERTIFIED - TEC-<br />
HNICIAN<br />
14. THE DOCTORS AND PATIENTS<br />
HANDBOOK OF MEDICINES AND<br />
DRUGS / PETER PARI - NEW<br />
YORK, 1977 15. INSTRUC-<br />
TIONS FOR PATIENTS / HENRY<br />
WINTER - PHILADELPHIA, 1982<br />
16. PHARMACOLOGY AND THERA-<br />
PEUTICS IN EMERGENCY CARE /<br />
STEPHEN MARGOLIS - DENVER,<br />
1982<br />
17. PHARMACEUTICAL BIOTEC-<br />
HNOLOGY A PROGRAMMED TEXT /<br />
WILLIAM S.ZITO - LANCASTER,<br />
1992<br />
18. FINANCIAL MANAGEMENT FOR<br />
PHARMACISTS A DECISION-MA-<br />
KING APPROACH / NORMAN V. CA-<br />
ROL - LONDON, 1991<br />
19. RETURN GOODS POLICY MA-<br />
NUAL - TOPEKA, 1993 20. NUR-<br />
SING DRUG REFERENCE<br />
21. FIELD DRUG REFERENCE FOR<br />
EMERGENCY CARE PROVIDES<br />
22. NURSES IV DRUG MANUAL<br />
23. THE PEDIATRIC DRUG HANDBO-<br />
OK 24. PHYSICI-<br />
ANS´ 1996 - DRUG HANDBOOK<br />
25. THE FAMILY CON-<br />
TEXT OF ADOLESCENT DRUG USE<br />
26. USP, SUPPLEMENT / THE UNI-<br />
TED STATES PHARMACOPEIAL<br />
CONVENTION - ROCKVILLE 1998<br />
27. COPING WITH TE-<br />
ENAGE SEX, DRUGS, TV, AND<br />
ROCK N ROLL<br />
28. COMPLETE GUIDE TO PRES-<br />
CRIPTION & NONPRESCRIPTION<br />
DRUGS / H.WINTER GRIFFITH -<br />
NEW YORK, 1996<br />
29. MARKETING PHARMACEUTICAL<br />
SERVICE, PATRON LOYALITY, SATI-<br />
SFACTION, AND PREFERENCES<br />
30. MEDICAL PHRASE INDEX A<br />
ONE STEP REFERENCE TO THE<br />
TERMINOLOGY OF MEDICINE / JE-<br />
AN A. LORENZINI - NEW JERSEY,<br />
1989<br />
31. PHYSICIANS´DESK REFEREN-<br />
CE 1996 50 ed. - MONTVALE, 1996<br />
32. THE PEOPLE´S PHARMACY,<br />
THE RUNAWAY BESTSELLER / JOE<br />
GRAEDON - NEW YORK, 1996<br />
33. CONSUMER GUIDE - PRES-<br />
CRIPTION DRUGS 34.<br />
THE NEW HANDBOOK OF PRES-<br />
CRIPTION DRUGS / RICHARD BU-<br />
RACK - NEW YORK, 1976<br />
35. A LIFESAVING GUIDE TO COR-<br />
RECT USE-UNDERSTANDING PRESS<br />
DRUGS / DOROTHY L. SMITH -<br />
NEW YORK, 1986<br />
36. POCKET MANUAL OF DRUG<br />
USE IN CLINICAL MEDICINE<br />
37. DIABETES 101: A PURE AND<br />
SIMPLE GUIDE FOR PEOPLE WHO<br />
USE INSULIN<br />
38. HOW TO FORM YOUR OWN<br />
CORPORATION WITHOUT A<br />
LAWWYER FOR UNDER S75.00<br />
39. IT´S TIME TO LEARN ABOUT<br />
DIABETES, A WORKBOOK ON DI-<br />
ABETES FOR CHILDRE<br />
40. FAMILY COREGIVER´S GUIDE-<br />
ANEASY STEP-BY-STEP GUIDE TO<br />
CARING FOR A PATIENT AT HOME /<br />
JOAN ELLEN FOYDER - CINCINNATI,<br />
1986 41. PRES-<br />
CRIPTION DRUGS<br />
41. POLICIES AND OPERATIONAL<br />
PROCEDURES FOR COMMUNITY<br />
PHARMACY MANAGERS LEE E.<br />
EILER - MEMPHIS, 1973<br />
BRITANSKI SAVJET:<br />
1. THE 90 DAY ISO 9000 / JAMES.<br />
R. STEWART - LONDON, 1996<br />
2. ISO 9000 IMPLEMENTATION /<br />
JAMSES. R. STEWART - LONDON,<br />
1996<br />
3. BRITISCH MEDICAL JOURNAL<br />
(BMJ) 1998 (izlazi sedmi~no)<br />
Britanska Ambasada je donirala<br />
kompjuter biblioteci.<br />
FRANCUSKA AMBASADA:<br />
Obnovila pretplatu na ~asopis<br />
"ANNALES PHARMACEUTIQUES<br />
FRANCAISES” za '98.god.<br />
DRU[TVO BIBLIOTEKARA FRAN-<br />
CUSKE:<br />
1. VIDAL 1998 SA DODATCIMA: IN-<br />
TERACTIONS MEDICAMENTEUSES I<br />
MISES A JOUR CUMULATIVES (janokt.<br />
1998) - PARIS, 1998<br />
2. VIDAL 1997 GUIDE NATIONAL<br />
DE PRESCRIPTION - PARIS, 1997<br />
3. HERBAL MEDICINE / CAROL A.<br />
NEWALL - LONDON, 1998<br />
4. TRAITE DE BIOPHARMACIE ET<br />
PHARMACOCINETIQUE / PIERRE-<br />
PAUL LEBLANC - PARIS, 1997<br />
DR@AVNA BOLNICA SARAJEVO:<br />
NEW ENGLAND JOURNAL OF MEDI-<br />
CINE 1996 (izlazi sedmi~no)<br />
JAMA 1997 (izlazi sedmi~no)<br />
ARHIV ZA FARMACIJU - STARA IZ-<br />
DANJA 1980-1988<br />
PHYSICIANS DESK REFERENCE<br />
1995<br />
PHYSICIANS DESK REFERENCE<br />
1997<br />
Pripremila:<br />
Srebrenka ^izmi},dipl.ing.chem.
WHO Op{ta zdravstvena<br />
situacija i trendovi<br />
Iz Izvje{taja Svjetske Zdravstvene Organizacije za 1998. godinu<br />
Populacija<br />
Ukupna populacija<br />
je porasla sa 2,8<br />
milijardi ljudi 1955.<br />
na 5,8 milijardi<br />
sada. Ocekuje se<br />
da ce ona rasti za<br />
skoro 80 miliona ljudi godišnje, da bi<br />
ukupan broj ljudi na Zemlji premašio<br />
brojku od 8 milijardi do 2025.godine.<br />
U 1997.godini svaki dan je bilo rodeno<br />
oko 365.000 beba, a oko 140.000 ljudi<br />
je umiralo, dajuci prirodni priraštaj od<br />
oko 220.000 ljudi dnevno.<br />
Današnju populaciju cine: više od 613<br />
miliona djece do 5 godina starosti; 1,7<br />
milijardi djece i adolescenata starosti 5-<br />
19 godina; 3,1 milijarda odraslih izmedu<br />
20-64 godine starosti i 390 miliona ljudi<br />
starijih od 65 godina.<br />
Broj stanovnika starijih od 65 godina<br />
ce porasti sa sadašnjih 390 miliona na<br />
800 miliona 2025.godine, kada ce ciniti<br />
10% ukupne populacije.<br />
Prosjecan broj djece po `eni u generativnoj<br />
dobi je u padu, sa 5,0 1955.,<br />
preko 2,9 u 1995. do, ocekuje se, 2,3<br />
djeteta u 2025 godini.<br />
Ocekivana du`ina `ivota<br />
Prosjecna ocekivana du`ina `ivota pri<br />
porodu 1955.godine bila je samo 48<br />
Bolnica Albert Schweitzer u Lambareni - Gabon<br />
osnovana 1913.g. i danas u funkciji<br />
godina, u 1995. iznosila je 65 godina, a<br />
2025. godine ocekuje se da premaši 73<br />
godine.<br />
Do 2025.godine ocekuje se da nece biti<br />
zemlje sa ocekivanom du`inom `ivota<br />
ispod 50 godina.<br />
Hiljade ljudi koji ce se roditi ove<br />
godine `ivjece tokom 21. stoljeca i<br />
do`ivjeti nastup 22. stoljeca. Dok je<br />
1955.godine u Francuskoj bilo tek 200<br />
stogodišnjaka, predvida se da ce ih<br />
2050.godine biti više od 150.000 -<br />
porast od 750 puta za 100 godina.<br />
Vodeci uzroci op{te smrtnosti<br />
U 1997.godini, od ukupno 52,2 miliona<br />
umrlih, 17,3 miliona ljudi umrlo<br />
je od infektivnih i parazitarnih oboljenja;<br />
15,3 miliona od oboljenja cirkulatornog<br />
sistema; 6,2 miliona od karcinoma;<br />
2,9 miliona od respiratornih<br />
oboljenja, uglavnom hronicnih<br />
opstruktivnih bolesti pluca, a 3,6 miliona<br />
je umrlo u perinatalnom periodu.<br />
Vodeci uzroci smrti od infektivnih oboljenja<br />
bile su akutne infekcije donjeg respiratornog<br />
trakta (3,7 miliona umrlih),<br />
tuberkuloza (2,9 miliona), dijareja (2,5<br />
miliona), HIV/AIDS (2,3 miliona i<br />
malarija (1,7-2,7 miliona umrlih).<br />
Najveci uzrok smrtnosti kod cirkulatornih<br />
bolesti cini koronarna srcana<br />
bolest (7,2 miliona smrti), cerebrovaskularna<br />
oboljenja (4,6 miliona),<br />
te ostala srcana oboljenja (3 miliona).<br />
Vodeci uzrok smrti kod karcinom cini<br />
karcinom pluca (1,1 milion), `eluca<br />
(0,77 miliona), kolona i rektuma (0,53<br />
miliona), jetre (0,5 miliona) i dojke<br />
(0,4 miliona).<br />
Zdravlje dojencadi i male djece<br />
Znacajan napredak u reduciranju mortaliteta<br />
u populaciji ispod 5 godina<br />
starosti postignut u posljednjih nekoliko<br />
dekada ce se nastaviti. U 1997.godini<br />
u ovoj grupi je smrtnost bila 10<br />
miliona, u poredenju sa 21 milion<br />
1955.godine.<br />
U 2025.godini još uvijek ce biti 5 miliona<br />
umrlih u populacijskoj grupi do 5<br />
godina strosti - 97% njih u zemljama u<br />
razvoju i najveci dio od infektivnih<br />
oboljenja kao što su pneumonia i<br />
dijareja, kombinovane sa malnutricijom.<br />
Najmanje 2 miliona umrle djece godišn-<br />
je, starosti do 5 godina, mo`e se prevenirati<br />
postojecim vakcinama. Najveci<br />
dio ostalih uzroka smrti mo`e se prevenirati<br />
drugim mjerama.<br />
Zdravlje starije djece i adolescenata<br />
Jedan od najvecih rizika 21. stoljeca za<br />
djecu ce biti nastavak širenja<br />
HIV/AIDS. U 1997.godini 590.000<br />
djece do 15 godina zara`eno je sa HIV.<br />
Ovo oboljenje mo`e unazaditi neka od<br />
vecih dostignuca u zaštiti zdravlja<br />
djece, postignutih u posljednjih 50<br />
godina.<br />
Prelazak iz djetinjstva u odraslo doba<br />
ce u nastupajucim godinama biti obilje`eno<br />
potencijalno smrtonosnim<br />
“stopama prolaza” kao što su nasilje,<br />
delikvencija, droga, alkohol, saobracajne<br />
nesrece i seksualni rizici kao što su<br />
HIV i druge seksualno prenosive<br />
bolesti. Oni koji odrastaju u siromašnim<br />
urbanim sredinama imaju izglede<br />
da budu izlo`eni vecem riziku.<br />
Zdravlje odraslih<br />
Infektivna oboljenja još uvijek ce biti<br />
dominantna u zemljama u razvoju,<br />
kako privreda u ovim zemljama raste,<br />
nezarazna oboljenja ce imati povecanu<br />
prevalencu. Ovome ce biti razlog povecani<br />
prelazak na zapadni stil `ivota i<br />
riziko-faktori udru`eni sa tim - pušenje,<br />
ishrana sa puno masti, povecana<br />
tjelesna te`ina i nedostatak kretanja<br />
(vje`be).<br />
Oko 1,8 miliona odraslih je umrlo od<br />
AIDS u 1997.godini, a godišnja smrtnost<br />
ce vjerovatno nastaviti da raste<br />
kroz nekoliko godina.<br />
Više ce se nego udvostruciti slucajevi<br />
dijabetesa ko odraslih (sa 143 miliona<br />
u 1997. na 300 miliona u 2025.godini),<br />
uglavnom zbog dijetetskih i drugih<br />
faktora `ivotnog stila.<br />
Karcinom ce i dalje biti jedan od vodecih<br />
uzroka smrtnosti širom svijeta.<br />
Samo jedna trecina svih karcinoma<br />
mo`e biti lijecenja zahvaljujuci ranoj<br />
detekciji kombinovanoj sa efektivnim<br />
tretmanom.<br />
Pripremio:<br />
Dr Ned`ad Ke~o
32<br />
Prijedlozi,<br />
kritike, pohvale...<br />
Zili} Lejla, mr.ph. i Kari}<br />
Adnan farm.tehn., uveli su<br />
novu metodu za odre|ivanje<br />
codein fosfata u COFADON<br />
tabletama za koju nismo<br />
imali literaturne podatke.<br />
U Cofadon tabletama potrebno<br />
je analiti~ki odrediti<br />
sadr`aj ~etiri aktivne komponente:<br />
paracetamola, kofeina,<br />
propifenazona koje<br />
su se odre|ivale gasnom<br />
kromatografijom i kodein<br />
fosfatom ~iji sadr`aj se<br />
odre|ivao spektrofotometrijski<br />
nakon mukotrpnog<br />
procesa spaljivanjem sa<br />
sumpornom kiselinom. Na{i<br />
mladi stru~njaci razvili su,<br />
validirali i uveli u standardni<br />
postupak metodu kojom<br />
se sve ~etiri komponente<br />
odre|uju gasnom<br />
kromatografijom {to olak{ava<br />
postupak i skra}uje<br />
vrijeme odre|ivanja.<br />
Usvojenom metodom konkurisali<br />
su za u~e{}e na<br />
"Internacionalnom simpoziju<br />
hromatografskih i kombinovanih<br />
tehnika” koji }e se<br />
odr`ati na Bledu u oktobru<br />
ove godine.<br />
Mladi se isti~u<br />
Lejla Mujki} i Nermina Ma{ovi},<br />
mladi diplomirani<br />
in`enjeri hemije razradile su<br />
i validirale, u odnosu na selektivnost,<br />
ta~nost, linearnost,<br />
preciznost i reproducibilnosti,<br />
HPLC test metodu<br />
za odre|ivanje sadr`aja sulpirida<br />
u preparatu Bosnyl sirup<br />
za koji nema podataka u<br />
poznatim svjetskim farmakopejama,<br />
{to }e zna~ajno doprinjeti<br />
unapre|enju preciznosti,<br />
efikasnosti i pouzdanosti<br />
na{ih ispitivanja a istovremeno<br />
izvr{ili su kvalitetne<br />
pripreme za obnovu registracije<br />
Bosnyla<br />
Stru~ni saradnici u odjeljenu<br />
Mikrobiologija, Olivera Ni{i},<br />
Na|a ^engi},Mirjana Ma{i} i<br />
Senada ^aklovica u saradnji<br />
sa Fatimom ^aluk iz sektora<br />
Informatika, razradili su i<br />
usvojili unos svih mjerenih<br />
vrijednosti odre|ivanja<br />
sadr`aja vitamina, antibiotika<br />
i heparina i sporu i komplikovanu<br />
statisti~ku obradu<br />
rezultata analize, koriste}i<br />
ra~unare, svele na brz, rutinski<br />
postupak.
Samire, ~estitamo !<br />
Zahvaljuju}i znanju i zalaganju<br />
na{ih stru~njaka, kakav je<br />
Samir Agi},dipl.ing.ma{. razvijamo<br />
LIMS po vlastitoj<br />
zamisli, potpuno prilago|en<br />
na{im potrebama.<br />
Po~etkom ove godine u KK po~eli<br />
su sa razvojem i uvo|enjem softverskog<br />
paketa: Knjiga sirovina i knjiga<br />
gotovih proizvoda ra|enog u Microsoft<br />
Access 97. Zahtjeve za ovaj softverski<br />
paket su specificirale: Varnica<br />
Hatid`a,dipl.ing.chem., {ef F-H ispitivanja:<br />
Procesne kontrole, Hajra ^engi},dipling.chem.,<br />
odgovorni saradnik<br />
za GLP i Senada Bi{~evi}, farmac.tehn.,<br />
administrator u KK. Softverski<br />
paket je uradio Samir<br />
Agi},dipl.ing.ma{., samostalni stru~ni<br />
saradnik u sektoru Informatika i<br />
svojim sugestijama doprinjeo ostvarenju<br />
osnovnog cilja - pouzdanog i efi-<br />
kasnog sistema. Ovaj paket obuhvata<br />
unos podataka o kontroli kvaliteta<br />
polaznih materijala, intermedijera i<br />
gotovih proizvoda, a ima mogu}nost<br />
velikog broja pregleda i izvje{taja prema<br />
rezultatima analize, vrsti analize,<br />
seriji, RN, proizvodnom odjeljenju,<br />
dobavlja~u, izvr{ocima i njihovoj<br />
spremi, vremenskom periodu zavr{etka<br />
analize. Softverski paket daje mogu}nost<br />
uvezivanja vi{e PC u LAN te<br />
unos i pregled podataka na vi{e mjesta.<br />
Mogu se dobiti i automatski isprintani<br />
certifikati na formularima<br />
koji odgovaraju formularima za manuelnu<br />
izradu certifikata, na bosanskom<br />
i engleskom jeziku. Ovih dana<br />
radi se na pro{irenju softverskog paketa<br />
automatskim preuzimanjem parametara<br />
za ispitivanje granica iz baze<br />
podataka koju je pripremila Saliha<br />
Kara~i}, saradnik za ra~unarsku<br />
obradu podataka.<br />
Za kori{tenje ovog paketa obu}ene su<br />
radnice: Senada Bi{~evi}, Sumedija<br />
Salki}, Nermina Hromad`i}, koje za<br />
sada vr{e unos podataka na ra~unaru<br />
u Informati~kom sektoru, a ~im<br />
Iako sa znatnim zaka{njenjem, a u namjeri<br />
da ipak ostane u Infu zapisano i kod Vas<br />
memorisano, podsje}amo da je u periodu<br />
od ratne 1993. do danas vi{e na{ih radnih<br />
kolega i saradnika steklo zvanja specijalista.<br />
Ljiljana Piri},mr.ph. od 4.juna 1993. specijalista<br />
je farmaceutske informatike, Midhat<br />
Vehabovi},mr.ph. od 12.septembra<br />
1996. specijalista je farmaceutske tehnologije,<br />
Berina Pilipovi},mr.ph. od 25.februara<br />
1997. tako|e je specijalista farmaceutske<br />
tehnologije, Azra Bajraktarevi},<br />
mr.ph. od 4.decembra 1997. specijalista je<br />
klini~ke farmacije, Elvedina Vranje{,<br />
mr.ph. od 16.decembra 1997. specijalista<br />
je ispitivanja kontrole lijekova i Ned`ad dr<br />
Ke~o, od 12.marta 1998. specijalista je klini~ke<br />
farmakologije.<br />
^estitke one oficijelne ve} su primili, a mi<br />
im ~estitamo radinost, istrajnost, prvo<br />
znanja, pa onda zvanja.<br />
Na ovom mjestu ~estitamo tako|e na{im<br />
radnim kolegama koji su izabrani u nastavni~ki<br />
kadar Sarajevskog univerziteta, koji<br />
svoje radne obaveze u <strong>Bosnalijek</strong>u uspje-<br />
{no uskla|uju sa ovim drugim na fakultetu.<br />
Aida Dizdarevi},dipl.ing.chem. analiti~ar u<br />
sektoru Razvoj asistent je na Farmaceutskom<br />
fakultetu na analiti~koj i anorganskoj<br />
hemiji, Amina Junuzovi},dipl.ing.chem.<br />
tako|e analiti~ar u Ra-<br />
se steknu uslovi, licenciranje potrebnog<br />
softvera i nabavka hardvera, paket<br />
}e koristiti svi saradnici u KK, a<br />
dugoro~no gledano i svi korisnici<br />
usluga KK u <strong>Bosnalijek</strong>u.<br />
Va`no je naglasiti da se u ovom projektu<br />
implementiraju i zahtjevi ISO<br />
9000 zahvaljuju}i anga`manu Anese<br />
Dizdarevi},dipl.ing.chem., koja je bila<br />
na specijalizaciji "Standardizacije i<br />
sistema kvaliteta” i Samira Agi}a,<br />
dipl.ing.ma{. koji je uspje{no radio<br />
na uvo|enju programa za ISO 9002<br />
u Tvornici armatura Sarajevo.<br />
Navedene aktivnosti vode realizaciji<br />
projekta "LIMS u Kontroli kvaliteta<br />
<strong>Bosnalijek</strong>a” na kojem se planski i<br />
sistemati~no radi od po~etka<br />
1995.godine. Zahvaljuju}i znanju i<br />
zalaganju na{ih stru~njaka u Kontroli<br />
kvaliteta i sektoru Informatika<br />
sami razvijemo LIMS po vlastitoj zamisli,<br />
potpuno prilago|en na{im<br />
potrebama i zahtjevima i istovremeno<br />
ostvarujemo zna~ajne u{tede (cijena<br />
gotovog LIMSA na tr`i{tu je<br />
200.000 DM).<br />
Znanja i zvanja<br />
zvoju, asistent je na istom fakultetu na fizikalnoj<br />
hemiji, a Midhat Vehabovi},<br />
mr.ph.spec. direktor Razvoja, asistent je<br />
na predmetu farmaceutska tehnologija II,<br />
tako|e na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu.<br />
I opet se mo`e re}i preko znanja do zvanja,<br />
ali i konstatovati, na veliko zadovoljstvo<br />
svih nas u <strong>Bosnalijek</strong>u, da su na{i kadrovi<br />
dovoljno educirani da mogu uspje{no<br />
educirati i druge i to upravo one koji sti~u<br />
akademska zvanja {to je, slo`i}ete se sa<br />
nama, jo{ zahtjevnije.<br />
Midhat Vehabovi},mr.ph.spec., direktor Razvoja<br />
u saradnji sa kolegama sa Farmaceutskoj<br />
fakulteta u Be~u, odjeljenja farmaceutske<br />
tehnologije, koautor je nau~nog<br />
rada pod nazivom:<br />
"Synthesis and Evaluation of Lysozyme<br />
Derivates Exhibiting an<br />
Enhanced Antimicrobial Action”<br />
Autori su jo{: Andreas Bernkop -<br />
Schnürch, Sabine Krist, Claudia Valenta.<br />
Rad }e biti objavljen (in press) u European<br />
Journal of Pharmaceuticals Sciences.<br />
Svima njima jo{ jedanput<br />
iskrene ~estitke !<br />
Redakcija<br />
33
34<br />
Astra ([vedska) investira<br />
1.9 milijardi<br />
Skr. u nove<br />
proizvodne pogone<br />
u [vedskoj i<br />
Kini.<br />
Prodaja Losec-a (omeprazola) u<br />
vrijednosti od 21,8 milijardi Skr.<br />
~ini 49% ukupne prodaje proizvoda<br />
Astre.<br />
(PJ, 1998; 260:402)<br />
Novoodobreni lijekovi (FDA)<br />
FDA odobrila clopidogrel kao antitrombotsko<br />
sredstvo...<br />
Sanofi je dobio odobrenje od US<br />
FDA za Clopidogrel, novi antitrombotski<br />
lijek.<br />
Lijek je registriran za smanjenje<br />
aterosklerotskih doga|anja (infarkt<br />
miokarda, kap), kod pacijenata sa<br />
aterosklerozom.<br />
Svijet<br />
farmaceutike Novosti<br />
Zyprexa dobitnik<br />
Prix Galien UK za<br />
1998.godinu<br />
Zyprexa (olanzapine), Eli Lilly-jev<br />
atipi~ni antipsihotik, dobitnik je<br />
Prix Galien UK za 1998.godinu.<br />
Prof. Michael Rawlins (predsjednik<br />
Komiteta za Sigurnost lijekova i<br />
predsjednik `irija za dodjelu ove nagrade)<br />
je izjavio: "Zyprexa je novi i<br />
sigurniji lijek za oboljele od shizophreniae,<br />
u`asnog i onesposobljavaju}eg<br />
stanja. Ve}ina raspolo`ivih lijekova<br />
su nezadovoljavaju}i, kontroliraju<br />
samo pozitivne simptome<br />
ovog oboljenja”.<br />
"Zyprexa, kojim se posti`e bolja<br />
kontrola i manje nuspojava, ne samo<br />
da }e pomo}i oboljelima da `ive<br />
potpunije svoj `ivot, nego }e tako|e<br />
pomo}i dru{tvu da vidi ovu bolest u<br />
mnogo pozitivnijem svijetlu.”<br />
U naju`em izboru pored Zyprexa, bili<br />
su CAMPRAL (acamprostate calcium)<br />
kompanije LIPHA, lijek za<br />
odr`avanje abstinencije u alkoholnoj<br />
ovisnosti, i ARICEPT (donepezil)<br />
zajedni~ki proizvod EISAI & PFIZER<br />
za tretman blage i umjerene demencije<br />
kod Alzheimerove bolesti.<br />
(PJ, 1998; 260:156)<br />
Kombinacija Warfarina i male doze<br />
aspirina pokazala se djelotvornijom<br />
od jednog ili drugog lijeka (ponaosob)<br />
u reduciranju Ishemi~ne bolesti<br />
srca (IHD), prema novom ispitivanju<br />
primarne prevencije.<br />
Ispitivanje u op{toj praksi proveo je<br />
UK Medical Research Council a rezultati<br />
studije objavljeni su u Lancet-u.<br />
Ispitivanje je obuhvatilo<br />
5.085 pacijenata izme|u 45 i 69 godina<br />
starosti sa stanjem visokog rizika<br />
od IHD.<br />
(Lancet 1998; 351:233)<br />
Prvi u novoj grupi<br />
antikoagulansa<br />
Prvi u novoj grupi antikoagulansa je<br />
na britanskom tr`i{tu. Lepirudin (Refludan)<br />
iz Hoechts Marion Roussela,<br />
je rekombinantni hirudin registriran<br />
za upotrebu kod pacijenata sa<br />
heparin-povezanom trombocitopenijom<br />
tip II (HAT II) koja zahtjeva parenteralnu<br />
antitrombotsku terapiju.<br />
Hirudin je direktno djeluju}i antitrombotski<br />
lijek koji djeluje neovisno<br />
od antitrombina III (AT III). On inhibira<br />
trombin kataliziranu aktivaciju faktora<br />
V, VIII i XIII i trombin induciranu<br />
aktivaciju trombocita.<br />
Hirudin je lijek koji je originalno izolovan<br />
iz pijavice (Hirudo medicinalis).<br />
(PJ, 1998; 260:363)<br />
Pijavica (Hirudo medicinalis)<br />
Clopidogrel je otkrio Sanofi, a zajedno<br />
sa Bristol-Myers Squibb-om<br />
ga je razvio. Marketirat }e ga zajedno,<br />
obje kompanije, pod imenom<br />
PLAVIX. Kompanije su podnijele<br />
zahtjev za registraciju EMEA-i i<br />
nadaju se da }e ga mo}i lansirati u<br />
EU i UK polovinom ove godine i<br />
Finasterid za gubitak kose. FDA je<br />
tako|e odobrila marketiranje Finasterida<br />
za lije~enje }elavosti kod<br />
mu{karaca. Lijek }e biti na tr`i{tu<br />
za ovu upotrebu, u oralnoj formulaciji<br />
(PROPECIA), a sadr`ava 1<br />
mg finasterida. Finasteride (Merck)<br />
u formulaciji od 5 mg upotrebljava<br />
se u lije~enju uve~anja prostate.<br />
Prema FDA, studije su pokazale<br />
porast kose kod }elavih mu-<br />
{karaca sa pove}anjem broja dlaka<br />
u prednje-srednjem dijelu vlasi{ta i<br />
Novi tretman narkolepsije<br />
Narkolepsija izaziva ekcesivnu<br />
dnevnu pospanost koja dovodi do<br />
nekontroliranih napada sna {to<br />
ima utjecaja na kvalitet `ivljenja,<br />
do stepena sli~nog onom kod<br />
epilepsije.<br />
Napadi sna prouzrokovani narkolepsijom<br />
se mogu javiti u bilo koje<br />
vrijeme, ~esto uzrokuju}i nezgode.<br />
U UK oko 2.500 ljudi su dijagnosticirani<br />
bolesnici i nalaze se pod tretmanom,<br />
dok postoji sigurno ve}i<br />
broj ljudi koji pate od narkolepsije i<br />
ostaju nedijagnosticirani. Dijagnoza<br />
stanja je te{ka jer mnogi pacijenti izbjegavaju<br />
konsultacije o ovome sa<br />
svojim ljekarom iz bojazni da bi bili<br />
obilje`eni kao ljenjivci.<br />
Kada se uspostavi dijagnoza, medikacija<br />
koja reducira napade sna i<br />
pove}ava budnost, mo`e<br />
se propisati.<br />
U martu ove godine, lansiran<br />
je na britanskom tr`i{tu MO-<br />
DAFINIL (PROVIGIL) lijek kompanije<br />
Cephalon UK, Ltd. koji<br />
pretstavlja prvu registriranu<br />
alternativu deksamfetamina<br />
za tretman narkolepsije.<br />
Aktivacija nervnog sistema<br />
izazvana modafinilom je<br />
mnogo specifi~nija od one<br />
izazvane amfetaminima i javlja<br />
se primarno u hipotala-<br />
prema vratu. Nuspojave su rijetke<br />
i odnose se na seksualnu funkciju.<br />
Lijek ne}e biti marketiran za `ensku<br />
}elavost.<br />
(PJ, 1998; 260:9)<br />
Zeneca Pharmaceuticals je podnijela<br />
zahtjev US FDA-u da odobri<br />
marketiranje tamoxifena (Nolvadex)<br />
za primjenu u prevenciji karcinoma<br />
dojke kod `ena sa pove}anim<br />
rizikom od ove bolesti. Ova<br />
akcija je uslijedila nakon objavljivanja<br />
studija u USA o prevenciji<br />
karcinoma dojke i uspje{ne primjene<br />
tamoxifena. Zeneca izjavljuje<br />
da za sada nije donijela odluku<br />
o podno{enju zahtjeva za ovakvu<br />
registraciju izvan USA.<br />
(PJ; 1998; 260:692)<br />
Napad sna izazvan narkolepsijom<br />
musu, dijelu mozga odgovornom za<br />
budnost, izjavljuju predstavnici Cephalon<br />
UK-a.<br />
(PJ, 1998; 260:331)<br />
Priprema:<br />
Dr. Husein [ehovi}
IMPRESIJ<br />
GODINA I - 1998. Broj 1<br />
Izdava~:<br />
<strong>Bosnalijek</strong> DD Sarajevo,<br />
Juki}eva 55<br />
Ure|uje:<br />
Redakcijski kolegij<br />
Glavni i odgovorni urednik:<br />
Bahrija Avdibegovi}<br />
Redakcijski kolegij:<br />
Akif Mujezin, Mihneta Buturovi},<br />
Mithat Vehabovi}, Umid [alaka,<br />
Husein [ehovi}, Ljiljana Tubi}-<br />
Kamberovi}, Feriha [arenkapa,<br />
Ned`ad Ke~o, D`enana Beltram,<br />
Nermin Zub~evi}<br />
Engleski prevod:<br />
Almasa Kapi}<br />
Fotografija:<br />
D`ana Hod`i}<br />
Sekretarica redakcije<br />
Mirsada Idrizovi}<br />
Oblikovanje i teni~ka izvedba:<br />
Fabrika d.o.o.<br />
U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, list "BOSNALIJEK danas" upisan je<br />
u evidenciji javnih glasila pod rednim brojem 747 od 12.1.1998.godine.<br />
Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta BiH, broj<br />
08-651-13-4/98 od 12.1.1998.godine - ova publikacija oslobo|ena je poreza na promet.
Po~eci proizvodnje lijekova u ampulama:<br />
<strong>Bosnalijek</strong> 1957.