Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
������ �� �������� ����� ���� �����<br />
•
3 Usvojeni planovi za 2007.<br />
4 Nova ~lanica – Betonmix<br />
5 Zaklju~ena Javna ponuda dioni~arima<br />
Kozaraputeva<br />
6 Novi mlin cementa – visoka usmjerenost<br />
potrebama kupaca<br />
7 Koncesija za skupljanje i oporabu guma<br />
ISO 14001:2004 certifikat u rukama<br />
Na{icecementa d.d. Na{ice<br />
8 Sudionici skupa Hungeo 2006. posjetili<br />
Na{icecement<br />
11 Nove investicije u proizvodnju betona<br />
12 TOS na{ao svoj put do kupaca<br />
13 Stra`ilovo obilje`ilo 83. godi{njicu<br />
postojanja<br />
14 Odr`an MECC 06.<br />
Posjetili smo...<br />
15 Stru~ni tekst: Kako se pravi teniski teren?<br />
16 Kupci prepoznali kvalitetu i dizajn<br />
Poletovih plo~ica<br />
18 Sigurnost i zdravlje na radu<br />
Znanjem do top-forme<br />
19 Zavr{ena nagradna igra “Sliku po{alji i<br />
otputuj na Bali”<br />
20 Dan otvorenih vrata u Na{icecementu<br />
22 Potpisan ugovor o nastavku gradnje<br />
autoceste Zenica – Sarajevo<br />
23 Sru{ena stara {kola<br />
24 50. obljetnica rada Luke Tranzit<br />
26 Na{i~ki autocentar vlasnik ISO certifikata<br />
27 I <strong>Nexe</strong> grupa ima svoju Gazelu!<br />
28 Gro`|e za vrhunska vina<br />
Sinergija FeraVina i Podravke<br />
29 Kapica – kapljica<br />
30 Glavni cilj: strategija ljudskih resursa<br />
31 Novi diplomci na GMP-u Poslovne {kole<br />
Bled<br />
32 Jesenske radionice u vrti}ima<br />
33 Zavr{en projekt Turisti~ke afirmacije Park<br />
{ume Jankovac<br />
34 Natje~aj za donacije 2006.<br />
Zadovoljstvo je pomagati<br />
36 Knin, [ibenik, nacionalni parkovi,...<br />
Odr`ana 7. skup{tina SGH<br />
Sindikat Poleta najavljuje<br />
37 Pismo na{eg umirovljenika<br />
38 Vodi~ kroz sajmove<br />
39 Trenuta~no slobodna radna mjesta<br />
Dragi na{i,<br />
nakon kra}e stanke, ponovno su pred Vama na{e <strong>Nexe</strong> novosti.<br />
Ne, nismo Vas zaboravili, ali zbog mno{tva doga|anja<br />
odlu~ili smo ovaj put izi}i s dvobrojem. Osim toga, bli`i se kraj<br />
jo{ jedne (uspje{ne) poslovne godine, bo`i}ni i novogodi{nji<br />
praznici, pa }ete zasigurno ipak imati malo vi{e vremena<br />
provjeriti {to je novo u <strong>Nexe</strong> grupi.<br />
U dvobroju <strong>Nexe</strong> novosti koje su pred Vama obilje je pregleda<br />
doga|aja i aktivnosti koje su za nama, donosimo i razgovor<br />
s novom direktoricom Sektora za ljudske resurse, {efom<br />
proizvodnje TOS-a, niz aktualnosti, ali i ponekih najava.<br />
Jesen je u <strong>Nexe</strong> grupi bila sve~arska, pa donosimo reporta`e s<br />
proslave 50. obljetnice Luke Tranzit i otvorenja betonare u<br />
Osijeku, sve~anog pu{tanja u rad Mlina cementa 3 u Na{icecementu,<br />
sve~anosti u povodu obilje`avanja 83. obljetnice<br />
Stra`ilova a.d. Sremski Karlovci, prilog sa sve~anog potpisivanja<br />
ugovora o nastavku gradnje autoceste Zenica – Sarajevo na<br />
kojem sudjeluje na{a ~lanica GP Put d.d. Sarajevo.<br />
Posjetili su nas i sudionici skupa Hungeo 2006. Naime, Hrvatski<br />
geolo{ki institut (HGI) iz Zagreba u suradnji s Geografskim<br />
dru{tvom Hrvatske organizirao je 24. i 25. kolovoza stru~nu<br />
geolo{ko-geografsku ekskurziju za sudionike skupa HUN-<br />
GEO 2006. tijekom koje je organiziran posjet Na{icecementu.<br />
A na{i, pak, in`enjeri i geolozi bili su sudionici tre}e Europske<br />
konferencije o glinama – MECC 06. koja je u rujnu<br />
odr`ana u Opatiji, te time jo{ vi{e obogatili svoje stru~no<br />
znanje.<br />
Za na{e kupce plo~ica donosimo tekst o kvaliteti na{ih podnih<br />
i zidnih plo~ica, potaknuti, na `alost, raznim lo{im kopijama<br />
plo~ica koje se pojavljuju na tr`i{tu.<br />
U ovom broju <strong>Nexe</strong> novosti provjerite i tko je poslao sliku, pa<br />
se pakira na Bali, kako s Kapicom – kapljicom do vrijednih nagrada<br />
FeraVina, tko je <strong>Nexe</strong>ova Gazela, tko su na{i najnoviji<br />
diplomci na GMP-u poslovne {kole IEDC Bled, kako je pro{ao<br />
prvi Dan otvorenih vrata u Na{icecementu i jo{ mnogo toga...<br />
I na kraju, na posljednjim stranicama na{ih <strong>Nexe</strong> novosti<br />
mo`ete pro~itati pismo na{eg umirovljenika, gospodina Ive Juri}a,<br />
koji je svoj radni vijek proveo u Dilju. Zahvaljujemo gospodinu<br />
Juri}u na iskrenim, toplim i lijepim rije~ima, na pohvalama<br />
i `eljama, a mi mu `elimo svako dobro, mnogo zdravlja i<br />
lijepih umirovljeni~kih dana!<br />
A vama, dragi na{i ~itatelji, `elimo sretne bo`i}ne i novogodi{nje<br />
praznike, uspje{nu novu 2007. godinu, jo{ jednu stepenicu<br />
na putu do sretnih i zadovoljnih umirovljeni~kih dana, ba{<br />
kakve provodi gospodin Juri}!<br />
Uredni{tvo<br />
NEXE NOVOSTI, List <strong>Nexe</strong> grupe d.d. Našice<br />
Glavna i odgovorna urednica: SILVIJA TOMLJANOVIÆ<br />
Ureðivaèki odbor: RENATA BUNJEVAC-TURALIJA, KSENIJA PAPA,<br />
MIRELA PAPKOVIÆ, NELA PREVIŠIÆ, SLAÐANA ŠIJAN<br />
Adresa uredništva: Braæe Radiæa 200, 31500 Našice<br />
Telefon uredništva: 031/227-372<br />
Web-stranica: www.nexe.hr<br />
E-mail: silvija.tomljanovic@nexe.hr<br />
List se besplatno dostavlja zaposlenima u <strong>Nexe</strong> grupi i poslovnim partnerima<br />
Priprema i tisak: Glas Slavonije d.d. Osijek
Pod “kapom” Sektora za<br />
strate{ko planiranje i kontroling,<br />
zavr{eno je definiranje<br />
i usvajanje gospodarskih<br />
planova za 2007.<br />
poslovnu godinu za 24<br />
tvrtke ~lanice <strong>Nexe</strong> grupe.<br />
Kao i svake godine, Sektor za strate{ko<br />
planiranje i kontroling sredinom je rujna<br />
svim ~lanicama uputio zahtjev za dostavom<br />
podataka za izradu gospodarskih<br />
planova za 2007. godinu. Na temelju<br />
predmetnog zahtjeva, sve procjene koje<br />
su poslu`ile kao podloga pri izradi pojedina~nih<br />
planova u okviru globalnog<br />
plana dru{tva kao cjeline i planskog<br />
bud`etiranja, dostavljene su Sektoru do<br />
kraja rujna, nakon ~ega su obavljene sve<br />
ostale radnje, naknadna uskla|ivanja i<br />
potpuna izrada Prijedloga gospodarskog<br />
plana za 2007. godinu.<br />
Cjelokupni proces planiranja ove je godine<br />
obuhva}ao i dvije radionice, od kojih<br />
je prva odr`ana sredinom listopada,<br />
a druga od 29. studenoga do 4. prosinca<br />
2006. godine.<br />
- Zadovoljan sam suradnjom stru~nih<br />
suradnika u mom Sektoru s direktorima<br />
tvrtki i direktorima sektora potpore, ali<br />
i mene osobno. Ova je suradnja i potpora<br />
iz godine u godinu sve bolja, {to je<br />
vrlo va`no, jer znamo da je <strong>Grupa</strong> po<br />
broju ~lanica iz godine u godinu sve<br />
ve}a i da nije lako u prvim godinama od<br />
preuzimanja uklju~iti bilo koju tvrtku i<br />
prilagoditi je Grupinim korporativnim<br />
pravilima planiranja. Ve} od sljede}e<br />
godine o~ekujemo izmjenu i u dijelu<br />
procesa planiranja na nivou Grupe, gdje<br />
}emo uvesti neke nove momente u planiranju<br />
kroz ne{to ve}i broj klju~nih pokazatelja<br />
uspje{nosti u dijelovima pro-<br />
cesa kod kojih oni dosad u toj mjeri nisu<br />
bili uklju~eni. Stoga za sljede}u godinu<br />
o~ekujemo jo{ vi{e posla, pa time i jo{<br />
vi{e nu`ne zajedni~ke suradnje u svim<br />
poslovnim procesima – istaknuo je direktor<br />
Sektora strate{kog planiranja i<br />
kontrolinga Krunoslav Bogdani}.
NOVA<br />
^LANICA –<br />
BETONMIX<br />
Krajem srpnja 2006. godine<br />
u Zagrebu je potpisan ugovor<br />
o prijenosu poslovnih<br />
udjela u dru{tvu Betonmix-<br />
Zagreb d.o.o. Sesvete. Potpisom<br />
ovog ugovora, Na{icecement<br />
d.d. Na{ice stekao<br />
je 51 posto udjela u ovom<br />
zagreba~kom dru{tvu,<br />
a vrijednost transakcije je sedam<br />
milijuna kuna<br />
Osnovna djelatnost dru{tva Betonmix-Zagreb d.o.o. Sesvete je proizvodnja raznih<br />
marki betona, te tako predstavlja jednog od zna~ajnijih dobavlja~a ove vrste proizvoda<br />
za gra|evinska poduze}a zagreba~ke regije. U dru{tvu je zaposleno 30 osoba.<br />
Stjecanjem ovog udjela, <strong>Nexe</strong> grupa pove}ala je svoj udio na tr`i{tu betona grada<br />
Zagreba. Uz ve} postoje}e postrojenje za proizvodnju betona u Zagrebu na dvije<br />
lokacije – Trstenik i Blato, koja proizvodi godi{nje oko 150.000 m³ betona, te uz<br />
70.000 m³ betona koje godi{nje mo`e proizvesti i plasirati Betonmix-Zagreb d.o.o.<br />
Sesvete, <strong>Nexe</strong> grupa dodatno je u~vrstila svoju poziciju na tr`i{tu betona. Kako je<br />
strate{ki cilj <strong>Nexe</strong> grupe aktivniji ulazak na tr`i{te betona kroz akvizicije, otvaranje<br />
novih betonara ili partnerski odnos, Betonmix-Zagreb d.o.o. Sesvete bio je odli~na<br />
prilika za novi iskorak.<br />
Ina~e, NC Betonproizvod d.o.o. Zagreb – tvrtka kroz koju su organizirana ve} spomenuta<br />
postrojenja za proizvodnju <strong>Nexe</strong> betona u Zagrebu na lokacijama Trstenik i<br />
Blato – unatrag dvije godine bilje`i iznimne rezultate. U prvom polugodi{tu 2006.<br />
godine tr`i{tu je isporu~eno vi{e od 90.000 m³ betona, {to je za 35 posto vi{e nego u<br />
istom razdoblju pro{le godine, te 39 posto vi{e od plana. Zahvalju}i ulaganjima u<br />
modernu opremu i mehanizaciju, NC Betonproizvod d.o.o. Zagreb sve je ~e{}i<br />
odabir izvo|a~a radova na zagreba~kom tr`i{tu. Primjerice, ove je godine u NC Betonproizvodu<br />
d.o.o. investirano u kupnju jedine takve u Hrvatskoj 46-metarske<br />
pumpe marke Putzmaister vrijedne 500.000 eura.<br />
U sastavu <strong>Nexe</strong> grupe poseban je segment proizvodnje <strong>Nexe</strong> betona u kojem djeluju<br />
postrojenja za proizvodnju betona u Na{icama, Vinkovcima, \akovu, Zagrebu<br />
(Blato i Trstenik, te Betonmix), Sisku, Sarajevu i Osijeku.
Posljednjom kupnjom dionica (458.594<br />
dionica ili 7,0506 posto udjela u vlasni{tvu)<br />
Na{icecement d.d. Na{ice stekle<br />
su 58,0506 posto vlasni{tva Kozaraputeva<br />
a.d. Ukupan broj dionica koje posjeduje<br />
Na{icecement d.d. iznosi<br />
3,775.788. Cijena po Javnoj ponudi iznosila<br />
je 1,533 KM, {to zna~i da je ovaj<br />
ste~eni udjel po JP vrijedan 703,024,60<br />
KM ili 359.450,77 eura, dok je, podsjetimo,<br />
ljetos za kupnju 51 posto udjela na<br />
burzi pla}eno 2,6 milijuna eura.<br />
Ukupno 102 dioni~ara poduze}a Kozaraputevi a. d. Banja<br />
Luka pozitivno su odgovorila na Javnu ponudu za<br />
otkup dionica upu}en od Na{icecementa d.d. Na{ice<br />
Uprava Na{icecementa d.d. je u objavljenoj<br />
Javnoj ponudi istaknula svoje planove<br />
da se u sljede}em razdoblju u Kozaraputevima<br />
a.d. osiguraju sve potrebne<br />
pretpostavke za uspje{no obavljanje<br />
osnovne djelatnosti preduze}a, modernizaciju<br />
i pove}anje profitabilnosti ukupnog<br />
poslovanja.<br />
Od trenutnih aktivnosti, isti~emo zavr-<br />
{etak izrade poslovnog plana za 2007.<br />
godinu i strategije kompanije za petogodi{nje<br />
razdoblje. Osim toga, nedavno je<br />
usvojena i nova organizacija Dru{tva, te<br />
su definirane potrebe za visokoobrazovanim<br />
kadrom. Tako je u planu zapo{ljavanje<br />
{efa prodaje, stru~nog suradnika u<br />
nabavi, vi{e diplomiranih ekonomista, diplomiranih<br />
in`enjera gra|evinarstva i rudarstva.<br />
Osim visokoobrazovnih kadrova, trenutno<br />
su otvorena radna mjesta za laboranta,<br />
informati~ara i ra~unovo|u (s<br />
licencom).
U Na{icecementu d.d. Na{ice — najve}oj<br />
~lanici <strong>Nexe</strong> grupe — 19. listopada 2006.<br />
godine sve~ano je u rad pu{ten Mlin cementa<br />
3. Postrojenje je u rad pustio gospodin<br />
Stjepan Mesi}, predsjednik Republike<br />
Hrvatske.<br />
Naime, tijekom ove godine u Na{icecementu<br />
d.d. Na{ice provedeno je zna~ajno<br />
investicijsko ulaganje u izgradnju novog<br />
Mlina cementa 3, investicije ukupne vrijednosti<br />
66,5 milijuna kuna. Ovim projektom<br />
do{lo je do pove}anja kapaciteta<br />
mljevenja, ~ime su stvorene jo{ bolje mogu}nosti<br />
za brzu i kvalitetnu isporuku cementa<br />
u sezoni kada je pove}ana potra`nja<br />
za dnevnom otpremom. Naime, u<br />
dosada{njem procesu proizvodnje s dva<br />
postoje}a mlina, u sezoni se ote`ano pratila<br />
dinamika potreba tr išta, a sa novim<br />
Mlinom cementa 3, Na{icecement d.d.<br />
Na{ice }e u svakom trenutku mo}i proizvesti<br />
potrebne koli~ine i asortiman koji<br />
tra`i tr`i{te.<br />
Mlin cementa ima kapacitet 100 t/h, uklju~uju}i<br />
sustav za pro~i{}avanje zraka od<br />
krutih ~estica. Sam upravlja~ki sustav procesa<br />
mljevenja s vizualizacijom predstavlja<br />
najmodernije tehni~ko rje{enje te vrste.<br />
Iza ovog projekta stoji tim ljudi koji su<br />
sudjelovali u njegovoj realizaciji kako djelatnika<br />
Na{icecementa, tako i tvrtke Eko-<br />
nerg d.o.o. Zagreb (izra|iva~ projektne<br />
dokumentacije), Christian Pfeiffer (isporu~itelj<br />
opreme), te izvo|a~i radova \uro<br />
\akovi} Monta`a d.d. Slavonski Brod,<br />
\uro \akovi} Elektromont d.d. Slavonski<br />
Brod i Na{i~ki interijer d.o.o. Na{ice.<br />
Ugra|ena je suvremena oprema svjetski<br />
priznatih dobavlja~a u cementoj industriji,<br />
~ime je zajam~en visok stupanj za{tite<br />
okoli{a u radu ovog postrojenja.<br />
Sva mjesta emisije pra{ine su otpra{ivana<br />
vre}astim otpra{iva~ima najnovije tehnologije,<br />
~ime je emisija pra{ine u okoli{<br />
znatno ispod zakonski dozvoljenih granica.<br />
Osim toga, u okviru projekta za{tite<br />
od buke, ugra|eni su prigu{iva~i buke,<br />
~ime je jo{ vi{e smanjen utjecaj postrojenja<br />
na okoli{.<br />
Na{icecement d.d. Na{ice ovom je investicijom<br />
jo{ jednom potvrdio svoju visoku<br />
usmjerenost potrebama kupaca, ali i okolini<br />
u kojoj djeluje. S godi{njom proizvodnjom<br />
od 950.000 tona cementa i Namala,<br />
Na{icecement d.d. Na{ice druga je po veli~ini<br />
tvornica cementa u RH. Za 2007. godinu<br />
u planu su daljnja investicijska ulaganja,<br />
prije svega u sustav za zbrinjavanje otpadnih<br />
guma i otpadnog ulja, silose cementa,<br />
prvu fazu izgradnje industrijskog<br />
kolosijeka, silos pepela, nova mehanizacija,<br />
ure|enje laboratorija i novi rendgenski<br />
analizator za krute i teku}e materijale.
Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama jedan je u nizu<br />
pravilnika koji propisuju gospodarenje posebnim vrstama otpada.<br />
Ovim pravilnikom i Zakonom o otpadu detaljno je propisan<br />
na~in postupanja s otpadnim gumama, kao i svi uvjeti koje<br />
pravna osoba koja se `eli baviti djelatno{}u skupljanja i oporabe<br />
otpadnih guma mora ispunjavati.<br />
Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva<br />
u lipnju je raspisalo natje~aj za dodjelu koncesije za<br />
skupljanje i oporabu otpadnih guma na koji se prijavio i<br />
Na{icecement. Kao odgovor na to, uslijedilo je potpisivanje<br />
ugovora s Ministarstvom za{tite okoli{a, prostornog ure|enja<br />
i graditeljstva 1. rujna 2006. godine o koncesiji za obavljanje<br />
djelatnosti skupljanja i oporabe otpadnih guma. Koncesija za<br />
Na{icecement d.d. prvi je put postao<br />
vlasnikom ovakvog certifikata u lipnju<br />
2004. godine, tada jo{ prema staroj normi<br />
ISO 14001:1996. Stupanjem na snagu<br />
nove norme u svibnju ove godine, sve<br />
tvrtke koje su posjedovale certifikat po<br />
staroj normi morale su napraviti “prijelaz”<br />
na novu normu i to dokazati<br />
vanjskom prosuditelju.<br />
Provjeru uskla|enosti uvedenog Sustava<br />
za{tite okoli{a sa zahtjevima nove norme<br />
u Na{icecementu je obavila renominirana<br />
tvrtka Lloyd’s Register Quality Assurance<br />
(LRQA). Osim ove izvanredne<br />
provjere uskla|enosti, obavljaju se i redovne<br />
provjere uskla|enosti svakih {est<br />
mjeseci. Ove provjere isto tako obavlja<br />
certificiraju}a ku}a LRQA, a sljede}i takav<br />
posjet o~ekujemo u sije~nju 2007.<br />
godine.<br />
Nova norma mnogo detaljnije propisuje<br />
odre|ene zahtjeve, {to zapravo zna~i da<br />
su se kriteriji postro`ili. Najva`nije izmjene,<br />
a koje su donijele ve}e promjene<br />
u sustavu Na{icecementa, vezane su uz<br />
aspekte okoli{a, odnos s dobavlja~ima te<br />
vrjednovanje uskla|enosti sa zakonskim<br />
zahtjevima. Odnos s dobavlja~ima npr.<br />
podrazumijeva da svaki vanjski izvo|a~<br />
radova koji }e provoditi ugovoren po-<br />
sao, u krugu tvornice, pro|e osposobljavanje<br />
za za{titu okoli{a i za{titu na radu.<br />
Pri tome se dogovara postupanje s otpadom<br />
koji mo`e nastati te druge mjere<br />
za{tite okoli{a i pravila pona{anja u krugu<br />
tvornice.<br />
Na{icecement posjeduje i certifikat za<br />
Sustav upravljanja kvalitetom, koji je u<br />
skupljanje otpadnih guma dodijeljena je na pet godina, a vrijedi<br />
za podru~je Osje~ko-baranjske i Brodsko-posavske `upanije.<br />
Koncesija za oporabu otpadnih guma u energetske svrhe je<br />
dodijeljena na deset godina, a vrijedi za podru~je cijele Republike<br />
Hrvatske.<br />
Me|unarodno priznati certifikat za za{titu okoli{a prema<br />
normi ISO 14001: 2004 od 10. kolovoza 2006. godine<br />
zaslu`eno se nalazi i u rukama Na{icecementa<br />
prolje}e ove godine do`ivio drugu recertifikaciju,<br />
a u tijeku je i uvo|enje Sustava<br />
upravljanja zdravljem i sigurno{}u<br />
na radu prema normi ISO 18001:1999<br />
koji bi u cijelosti trebao biti uveden i primijenjen<br />
do kraja 2007. godine. Time }e<br />
tvrtka Na{icecement zaokru`iti svoj sustav<br />
upravljanja u jedinstvenu cjelinu.
Hrvatski geolo{ki institut (HGI) iz<br />
Zagreba u suradnji s Geografskim<br />
dru{tvom Hrvatske organizirao je<br />
24. i 25. kolovoza stru~nu geolo{ko-geografsku<br />
ekskurziju za sudionike<br />
skupa HUNGEO 2006.<br />
Ekskurzija je koncipirana tako da je<br />
s “na{e strane” trebalo pokazati<br />
ma|arskim stru~njacima zna~ajne<br />
geolo{ke lokalitete, naselja bogate<br />
kulture i povijesne tradicije te najljep{e<br />
krajobraze slavonskih planina<br />
(Krndije i Papuka) i Kalni~kog gorja.<br />
Ukupan broj sudionika ekskurzije s<br />
ma|arske strane bio je 66, te osam<br />
geolo{kih stru~njaka i jedan geografski<br />
stru~njak iz Hrvatske u funkciji<br />
doma}ina i stru~nih voditelja.<br />
HUNGEO je organizacija koja okuplja<br />
geoznanstvenike ma|arske<br />
nacionalnosti iz cijelog svijeta. Osnovana<br />
je 1996. godine, pod okriljem<br />
Ma|arskog geolo{kog dru-<br />
{tva, udru`enog s Asocijacijom ma-<br />
|arskih geofizi~ara, Ma|arskom<br />
akademijom za znanost, Ma|arskog<br />
geofizi~kog dru{tva, Ma|arskog<br />
meteorolo{kog dru{tva, Ma-<br />
|arskog dru{tva za kartografiju i<br />
Ma|arskog dru{tva za istra`ivanje<br />
kr{a i {pilja.<br />
Organizacija HUNGEO ima svoj<br />
statut prema kojemu djeluje, a<br />
osnovni su joj ciljevi:<br />
- pru`iti mogu}nost znanstvenicima<br />
u domovini i znanstvenicima u dijaspori,<br />
po cijelom svijetu, da se upoznaju,<br />
sura|uju i podupiru<br />
- promocija interdisciplinarne suradnje<br />
(razli~itih geodisciplina izme|u<br />
sebe) i suradnje izme|u regija<br />
- razvoj jedinstvene ma|arske geoznanstvene<br />
terminologije i usvajanje<br />
novih znanstveno-obrazovnih<br />
programa<br />
- podupiranje kongresnih okupljanja<br />
mladih te publiciranje njihovih<br />
radova.<br />
Za geografski dio programa bio je<br />
zadu`en prof. dr. sc. Andrija Bognar,<br />
redoviti profesor Prirodoslovno-matemati~kog<br />
fakulteta iz<br />
Zagreba, i dr. Kocsis Károly, profesor<br />
iz Budimpe{te. Za geolo{ki dio<br />
ekskurzije bili su zadu`eni dr. Domagoj<br />
Jami~i}, znanstveni savjetnik,<br />
dr. Davor Vrsaljko, znanstveni suradnik,<br />
dr. Marijan Kova~i}, znanstveni<br />
suradnik, dr. Marija Horvat,<br />
vi{i asistent, mr. Radovan Avani},<br />
stru~ni suradnik, dipl. in`enjer Mir- SUDIONICI SKUPA HUNGEO 2006.
POSJETILI NA[ICECEMENT<br />
jana Mikni}, stru~ni suradnik (svi zaposlenici<br />
HGI-ja iz Zagreba), dr.<br />
Vesnica Gara{i}, docentica na Rudarsko-geolo{ko-naftnom<br />
fakultetu<br />
u Zagrebu, te dipl. in`enjer @eljko<br />
Bortek iz Na{icecementa d.d. Na-<br />
{ice.<br />
Do~ek ma|arskih gostiju organiziran<br />
je u Na{icama, pri ~emu su<br />
prvu, doma}insku dobrodo{licu<br />
pru`ili ravnateljica Zavi~ajnog muzeja,<br />
mr. sc. Silvija Lu~evnjak, i mr.<br />
sc. Branko Kranj~ev, profesor u mirovini,<br />
kojima treba zahvaliti na<br />
svesrdnoj potpori i pomo}i.<br />
Prva to~ka ove dvodnevne eskurzije<br />
bila je posjet tvornici cementa<br />
Na{icecementa d.d. u Zoljanu. Nakon<br />
pozdravnih rije~i in`enjera<br />
Borteka, sudionici ekskurzije uputili<br />
su se prema jednom od geolo{kih<br />
izdanaka, tj. zasjeka za budu}u prugu,<br />
a u dijelu kopa Bukova glava. Tu<br />
ih je s geologijom miocenskih naslaga<br />
upoznao dr. Davor Vrsaljko. Na<br />
ma|arski jezik prevodila je Marija<br />
Horvat. Gostima je bilo dopu{teno<br />
uzimanje uzoraka stijena i fotografiranje<br />
sedimenata. Nakon uvodnog<br />
izlaganja razvile su se stru~no-znanstvene<br />
diskusije gosta i doma}ina: s<br />
kolegama mr. Radovanom Avani}em<br />
i dr. Marijanom Kova~i}em iz<br />
podru~ja sedimentologije; s dipl.<br />
in`enjerom geologije Mirjanom<br />
Mikni} iz podru~ja mikropaleontologije<br />
i dr. Davorom Vrsaljkom iz<br />
domene makropaleontologije, te s<br />
in`enjerom @eljkom Bortekom o<br />
tehnologiji prerade sirovine. Prilo`ene<br />
fotografije govore same za<br />
sebe o atmosferi u okviru obilaska<br />
tvornice cementa.<br />
Gostima je tako|er podijeljen prospektno-promid`beni<br />
materijal <strong>Nexe</strong><br />
grupe, a prire|eno je i osvje`enje<br />
u kantini tvornice. Nakon obilaska<br />
Na{icecementa ekskurzija je<br />
nastavila dalje u smjeru Zagreba,<br />
preko Krndije i Papuka, uz kra}a<br />
zaustavljanja na odabranim geolo{kim<br />
i geografskim lokalitetima.<br />
Za kraj valja naglasiti da smo se svi<br />
mi (i) ovaj put uspje{no “obranili”<br />
od “ma|arske konjice”, te vjerujemo<br />
da smo odli~no predstavili bar<br />
dio na{ih prirodnih i drugih bogatstava,<br />
a zasigurno (kao i uvijek) kao<br />
dobri doma}ini i pravi budu}i europejci.<br />
Pripremili: dr. D. Vrsaljko & dr. M. Horvat
Samo dan prije sve~anog pu{tanja u rad Mlina cementa 3 u<br />
Na{icecementu d.d. Na{ice, <strong>Nexe</strong> grupa u Osijeku je 18. listopada,<br />
na lokaciji Luke Tranzit d.o.o. Osijek, na prigodnoj<br />
sve~anosti u rad pustila postrojenje za proizvodnju betona<br />
<strong>Nexe</strong> beton u Osijeku.<br />
Postrojenje za proizvodnju betona u rad je pustio gospodin<br />
Kre{imir Bubalo, `upan Osje~ko-baranjske `upanije, a isto<br />
predstavlja investiciju vrijednu ne{to vi{e od 7,5 milijuna kn. Postrojenje<br />
sadr`i elektroni~ke ure|aje za vaganje agregata, cementa,<br />
vode i aditiva, a ukupno zapo{ljava 10 radnika. Kapacitet<br />
postrojenja je 60m 3 svje`eg betona na sat. Proizvodnja betona,<br />
od doziranja svih sastojaka do ispu{tanja gotovog svje`eg betona<br />
vr{i se u zatvorenom prostoru, koje je opremljeno radnim<br />
platformama, za{titnim ogradama, sigurnosnim sklopkama i<br />
isklju~iva~ima, kako bi {to bolje pridonijeli za{titi na radu. Ot-<br />
pra{ivanje postrojenja vr{i se nepropusnim sustavom AIR BAG,<br />
koji sprje~ava {irenje cementne i kamene pra{ine izvan prostora<br />
gdje se vr{i proizvodnja svje`eg betona.<br />
Postrojenje je u potpunosti u skladu sa zakonskim propisima<br />
koje mora zadovoljavati proizvodnja i isporuka transportnih betona.<br />
Kompletno proizvodno postrojenje je najmodernije kompjutorizirano,<br />
te toplinski i zvu~no izolirano od vanjskog utjecaja<br />
termoizolacijskim panelima, a samim tim je emisija buke smanjena<br />
na najmanju mogu}u mjeru.<br />
U cilju prevencije nastanka otpadnih voda iz postupka pranja<br />
automje{alica, ugra|en je i ure|aj za recikla`u. Ure|aj slu`i za<br />
ponovno izdvajanje pijeska i {ljunka iz zaostalog betona i potpuno<br />
iskori{tavanje cementne vode (recikla`a), ~ime se eliminiraju<br />
emisije otpadnih voda.
Kraj 2006. godine ujedno<br />
je i zavr{etak prve<br />
poslovne godine Tvornice<br />
opeke d.o.o. Sarajevo,<br />
u kojoj je, zahvaljuju}i<br />
realiziranim investicijama,<br />
proizvodnja<br />
bila mogu}a tijekom cijele<br />
poslovne godine.<br />
Ovo je bio povod za razgovor<br />
s Adnanom Aganovi}em,<br />
{efom proizvodnje<br />
TOS-a<br />
TOS trenuta~no ima 65 zaposlenih, od<br />
~ega je {est s visokom i vi{om stru~nom<br />
spremom. Radnici u proizvodnji raspore|eni<br />
su u tri divizije koje rade u dvije<br />
smjene. Prema rije~ima {efa proizvodnje<br />
Aganovi}a, javlja se potreba za jo{ jednim<br />
diplomiranim in`enjerom elektrotehnike,<br />
te u skorijoj budu}nosti i za jednim<br />
diplomiranim in`enjerom rudarstva.<br />
Na pitanje koje su aktivnosti u tvornici u<br />
tijeku, te {to je do sada od investicijskog<br />
projekta realizirano, na{ sugovornik<br />
isti~e: - Od radova vezanih uz obnovu i<br />
revitalizaciju Tvornice opeke d.o.o. Sarajevo<br />
najva`nije je ista}i kako je montirana<br />
kompletna proizvodno-tehnolo{ka<br />
linija s opremom proizvo|a~a Sabo i Bedeschi<br />
i zapo~eta proizvodnja. Izvr{en je<br />
popravak postoje}eg objekta glavne hale<br />
i unutar njega sagra|ena je nova su{ara i<br />
modificirana tunelska pe}, te izvr{ene<br />
ostale modifikacije nu`ne za uvo|enje<br />
najsuvremenije tehnologije. Od novih<br />
objekata sagra|eni su vanjsko odle`avali{te,<br />
unutra{nje odle`avali{te, objekt primarne<br />
prerade, aneks za pomo}ni kolosjek,<br />
objekt za dodavanje i skladi{tenje<br />
piljevine, nadstre{nice, te kotlovnica i<br />
skladi{te rezervnih dijelova, a saniran je i<br />
put prema glini{tu.<br />
Trenuta~no je u fazi realizacije i montiranje<br />
opreme u unutra{njem odle`avali{tu,<br />
te zavr{etak radova na platou veza-<br />
nih za ki{nu kanalizaciju – dodaje Aganovi}.<br />
U planu za idu}u, 2007. godinu su<br />
zavr{etak, odnosno asfaltiranje deponije<br />
finalnih proizvoda. Tvornica, zajedno s<br />
glini{tem i velikim vanjskim prostorom<br />
za skladi{tenje gotovih proizvoda, pokriva<br />
povr{inu od 150.000 m2 , {to ukazuje<br />
na ~injenicu da je potrebno {to prije poraditi<br />
na asfaltiranju, ogra|ivanju i izradi<br />
vanjske rasvjete. Prema rije~ima Adnana<br />
Aganovi}a, to }e biti glavni zadatak za<br />
idu}u godinu.<br />
Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo ima kapacitet<br />
od 110 milijuna JNF-a. U svom<br />
proizvodnom asortimanu nudi tri vrste<br />
programa: klasi~ni program, termoprogram,<br />
te stropnu ispunu. Kao novi proizvo|a~i<br />
cigle na ovom tr`i{tu, mo`emo se<br />
pohvaliti da smo zadovoljni kvalitetom<br />
proizvoda i da je proizvod kao takav za<br />
kratko vrijeme na{ao svoj put do kupaca<br />
koji su u Tvornici opeke d.o.o. Sarajevo i<br />
njezinim proizvodima prepoznali optimalni<br />
odnos kvalitete i cijene. Tako su se<br />
na{i proizvodi cijenom i kvalitetom probili<br />
na tr`i{ta Bosne i Hercegovine, Crne<br />
Gore i Srbije.<br />
Proizvodi su atestirani za bosansko-hercegova~ko,<br />
crnogorsko, srpsko i hrvatsko<br />
tr`i{te. U planu je atestiranje proizvoda<br />
za slovensko tr`i{te, ~ime se ostvaruje<br />
mogu}nost ulaska na tr`i{te EU-a,<br />
zaklju~uje {ef proizvodnje TOS-a.
Industrija gra|evinskog materijala Stra-<br />
`ilovo a.d. Sremski Karlovci, obilje`ila je<br />
83. godi{njicu postojanja, kojim su povodom,<br />
na prigodnoj sve~anosti 01. 12.<br />
2006. godine, dodijeljene jubilarne nagrade<br />
dugogodi{nim zaposlenicima Dru-<br />
{tva.<br />
Stra`ilovo je osnovano kao akcionarsko<br />
dru{tvo 1923. godine i od tada uspje{no<br />
posluje. Od 2003. godine nalazi se u poslovnom<br />
sustavu <strong>Nexe</strong> grupe iz Na{ica,<br />
od kada je u modernizaciju tvornice<br />
ulo`eno vi{e od milijun eura.<br />
Poslovna 2006. godina uspje{no se privodi<br />
kraju, planovi proizvodnje i prodaje<br />
bit }e ispunjeni. Prodaja u 2006. godi-<br />
ni bila je izuzetno dobra, tako da zaliha<br />
gotovo i nema. Rezultati poslovanja za<br />
prvih deset mjeseci pokazuju da je prodaja<br />
za 7 posto ve}a u odnosu na isto razdoblje<br />
pro{le godine. Ostvareni su prihodi<br />
za 20 posto ve}i nego u istom razdoblju<br />
2005. godine i 8 posto ve}i od plana.<br />
U tijeku su pripreme za rekonstrukciju<br />
pogona I u kojem }e se proizvoditi ter-<br />
moblokovi koji }e predstavljati novitet<br />
na tr`i{tu Srbije. Ovom investicijom<br />
Stra`ilovo a.d. Sremski Karlovci postat<br />
}e najve}i proizvo|a~ opeke, te prvi<br />
proizvo|a~ Euroformata u Srbiji. Zavr-<br />
{etkom ovog investicijskog ulaganja, kapacitet<br />
tvornice pove}at }e se s trenuta~nih<br />
60 milijuna JNF na 135 do 140 milijuna<br />
JNF.
U Opatiji je od 18. do 23. rujna 2006.<br />
godine, odr`ana tre}a Europska<br />
konferencija o glinama – MECC 06.<br />
Konferencija o glinama osnovana je<br />
1999. godine u Poljskoj<br />
Na ovogodi{njoj konferenciji obra|ene su sljede}e<br />
teme:<br />
� fizi~ka i kemijska svojstva glina<br />
� struktura i kemizam kristala<br />
� glina i za{tita `ivotne sredine<br />
� glina u industriji<br />
� glina kroz povijest ~ovjeka<br />
� geologija glina i podudarnih minerala<br />
Uz ove obra|ene i prezentirane teme, rad Konferencije<br />
odvijao se i na terenu. Sudionici Konferencije,<br />
njih 180, obi{lo je nekoliko interesantnih lokacija:<br />
� klizi{te u Slanom potoku<br />
� le`i{te opekarskih glina Re~ica tvornice Ilovac-Winerberger-Karlovac<br />
� le`i{te kerami~kih glina Vojni}<br />
� na Brijunima profil “Tera Rosa”<br />
<strong>Nexe</strong> grupu su na ovoj profesionalno i zanimljivo<br />
ograniziranoj konferenciji predstavljali Katica<br />
Popov, dipl. ing. geol. iz IGK Polet a.d. Novi<br />
Be~ej, Lidija Bo{njakovi}, dipl.ing. i Josip Martin~evi}<br />
dipl.ing. iz IGM Slavonije d.d. Na{ice i<br />
Ivo ^ingel, rud.teh. iz IGM Dilja d.o.o. Vinkovci.<br />
U Italiji su se krajem rujna i po~etkom listopada odr`avala dva sajma, a u posjetu njima bili su<br />
zaposlenici Poleta. Me|unarodni specijalizirani sajam za kerami~ke plo~ice i sanitarije “Cersai”<br />
u Bologni posjetila je grupa iz prodaje. Kako su Talijani poznati kao veliki proizvo|a~i<br />
kerami~kih plo~ica bio je to jedan od najboljih specijaliziranih sajmova u ovoj bran{i u Europi<br />
i svijetu. Drugi sajam, Me|unarodni sajam “Tecnargilla” – sajam opreme za proizvodnju<br />
gra|evinskog materijala, prvenstveno kerami~kih plo~ica u Riminiju posjetila je grupa iz tehnike-proizvodnje.<br />
Posjeti ovim sajmovima bili su izvrsna prilika za zajedni~ko dru`enje, ali i<br />
upoznavanje novih poslovnih prilika i mogu}nosti.
Stru~ni tekst:<br />
Poletov proizvod Tenis pod, proizvod<br />
je od pe~ene gline, granulacije do 2 mm,<br />
kemijski stabilan i otporan na atmosferske<br />
utjecaje. Sama konstrukcija terena<br />
za tenis zavisi od karakteristika podloge,<br />
odnosno je li pjeskovito–{ljunkovita<br />
ili glinovita, zbog dreniranja konstrukcije.<br />
Ako je glinovita, potrebno je napraviti<br />
drena`u prema tehni~kom uputstvu<br />
izrade drena`e.<br />
Konstrukciju terena za tenis treba izvesti<br />
na sljede}i na~in: na pripremljenu<br />
podlogu, koja treba biti dobro nabijena i<br />
ocije|ena, nanosi se drena`ni nose}i<br />
sloj od {ljunka ili lomljenog kamena,<br />
granulacije 10 do 30 mm. Debljina ovog<br />
sloja je od 15 do 20 cm u uvaljanom<br />
stanju, a valjanje se vr{i valjkom od dvije<br />
tone.<br />
Preko ovoga nose}eg sloja nanosi se<br />
drugi sloj od mljevene pe~ene gline ili<br />
prosijanog {ljunka, granulacije 5-8 mm,<br />
debljine 6-8 cm u uvaljanom stanju. Valjanje<br />
vr{imo valjkom od 500 kg.<br />
Na ovakvo pripremljenu podlogu, pola`e<br />
se “Tenis pod” s dodatkom 10 posto<br />
ilova~e ili sitne`i za ceste kao veziv-<br />
Pripremio: Trifunjagi} Petko, dipl. ing. Polet a.d. Novi Be~ej<br />
no sredstvo. Ovaj zavr{ni sloj debljine je<br />
tri cm u uvaljanom stanju. Valjanje se<br />
vr{i valjkom od 100 kg uz povremeno<br />
polijevanje.<br />
Ovako izra|en teren treba biti ogra|en<br />
betonskim ivi~njakom u istoj razini. Popre~an<br />
nagib terena treba biti 0,5 posto.
Polet a.d. Novi Be~ej, osim {to je me|u vode}im<br />
proizvo|a~ima crijepa, jedan je od najzna~ajnijih<br />
proizvo|a~a gra|evinske keramike<br />
u Srbiji i regiji. Polet danas, s kapacitetom od<br />
tri milijuna m 2 kerami~kih plo~ica godi{nje, pored<br />
doma}ih, ulazi i u brojne domove izvan<br />
Srbije<br />
Proizvodnja kerami~kih plo~ica u Poletu po~ela je 1980. godine.<br />
Kapacitet tada{nje tvornice bio je oko 1.000.000 m2 kerami~kih<br />
plo~ica. Tvornica je Poletu trebala osigurati osvajanje doma}eg<br />
tr`i{ta i uklju~enje na me|unarodno tr`i{te finog gra|evinskog<br />
materijala.<br />
Ubrzanim razvojem tehnologije u proizvodnji kerami~kih materijala,<br />
nametnula se potreba rekonstrukcije postoje}e tvornice.<br />
Polet a.d. je u ljeto 2000. godine pustio u rad liniju za proizvodnju<br />
zidnih presanih kerami~kih plo~ica “Standard plus”, po najmodernijoj<br />
tehnologiji brzog dvostrukog pe~enja talijanske firme<br />
S.I.T.I. Tvornica tada godi{nje proizvodi 1.600.000 m2 kerami~kih<br />
plo~ica za unutra{nje oblaganje.<br />
Tri godine nakon potpisivanja ugovora o kupovini ve}inskog udjela<br />
u Poletu, <strong>Nexe</strong> grupa uspje{no je provela sve planirane investicije.<br />
Jedna od zna~ajnih investicija bila je i linija za proizvodnju<br />
podnih kerami~kih plo~ica.<br />
U rujnu 2005. godine s radom je po~ela linija za proizvodnju<br />
podnih kerami~kih plo~ica, ~ime je zaokru`en proizvodni program<br />
kerami~kih plo~ica “Standard plus” i postignuta visoka<br />
usugla{enost dizajna zidnih, podnih i specijalno dekoriranih<br />
plo~ica – bordura.<br />
Instalirana je oprema vode}ih talijanskih proizvo|a~a kapaciteta<br />
4.000 m2 na dan, odnosno 1.400.000 m2 godi{nje, osnovnog<br />
formata 33cm x 33cm. Osim osnovnog formata, linija proizvodi<br />
i podne kerami~ke plo~ice od formata 20cm x 20cm do formata<br />
40cm x 40 cm prema standardima JUS EN 14411 prilog H.<br />
Plo~ice se proizvode prema tehnologiji jednostrukog brzog<br />
pe~enja – “monocutura”, na temperaturi od ~ 1190ºC.<br />
Polet a.d. je sa svojim programom kerami~kih plo~ica prisutan<br />
na tr`i{tima Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Ma|arske,<br />
Hrvatske, Rumunjske, a u pripremi je i izvoz za [vedsku,<br />
Rusiju, Cipar...<br />
Industrija gra|evinske keramike Polet iz Novog Be~eja, ovim je<br />
posljednjim investicijskim zahvatom u potpunosti uhvatila korak<br />
sa svjetskim trendovima u proizvodnji kerami~kih plo~ica u kvaliteti,<br />
ali i dizajnu proizvoda
Te`nja da se opstane u surovim konkurentskim odnosima i<br />
sa~uvaju tr`i{ne pozicije, dovodi nas do problema kopiranja dizajna.<br />
Problem krivotvorenja problem je s kojim se suo~ava<br />
cjelokupna industrija, pa tako i kerami~arska industrija u Srbiji.<br />
Kvalitetu mora imati svaki proizvo|a~ da bi opstao na tr`i{tu, a<br />
dizajn je presudan element za kup~ev izbor. Svaki proizvo|a~<br />
kerami~kih plo~ica trudi se prona}i svoj prepoznatljivi stil u dizajnu<br />
koji se posti`e pra}enjem svjetskih trendova i njihovim<br />
usugla{avanjem sa specifi~nostima odre|enih tr`i{ta.<br />
Na `alost, u tr`i{noj borbi ~esto nema pravila, pa neki konkurenti<br />
kopiraju dizajn proizvo|a~a ~iji su proizvodi poznati i priznati<br />
na tr`i{tu.<br />
Dizajn nastaje:<br />
– vlasitim snagama u tvrtki, {to je u na{im uvjetima vrlo<br />
te{ko, jer iziskuje zna~ajna ulaganja u opremu i odgovaraju}e<br />
ljudske resurse<br />
– kupovinom dekora od tvrtki specijaliziranih za tu svrhu<br />
– dobijanjem dekora od isporu~itelja repromaterijala, {to je<br />
najjeftiniji i naj~e{}i na~in<br />
Isporu~itelji repromaterijala, u zavisnosti od prodane koli~ine<br />
robe, daju besplatno odre|en broj dekora. Uz dekore pru`aju i<br />
svu potrebnu tehni~ku podr{ku – kompletne recepture za proizvodnju,<br />
a rade i poluindustrijske i industrijske probe s tehni~kim<br />
osobljem kupca na uvo|enju dekora u proizvodnju.<br />
Osnovni vid kopiranja dizajna obavlja se preko isporu~itelja repromaterijala,<br />
jer isti mogu slu~ajno ili namjerno jedan dekor<br />
ponuditi razli~itim kupcima. Dakle, u slu~aju nabave dekora od<br />
isporu~itelja repromaterijala, od istog se mora zahtijevati visoko<br />
po{tovanje poslovne etike, ~ime su se i obvezali pri sklapanju<br />
Ugovora o kuporodaji repromaterijala. U ovim slu~ajevima mora<br />
uvijek va`iti pravilo: JEDAN DEKOR - JEDNOM KUPCU.<br />
Drugom vidu kopiranja dizajna pribjegavaju trgovci kerami~kim<br />
plo~icama. Oni plo~icu koja im je tr`i{no interesantna, kompjuterski<br />
skeniraju i dostavljaju proizvo|a~u koji potom po proizvoljnoj<br />
recepturi proizvodi kopiranu plo~icu, {to je svakako te`i,<br />
ali ipak mogu} put da kopija bude vjerna originalu.<br />
Za{titu dekora nemogu}e je potpuno provesti, ali je svakako<br />
najsigurniji na~in ako se dekor kupi od specijaliziranih poduze}a<br />
i za{titi Ugovorom.<br />
Polet a.d. Novi Be~ej ~lan je Udru`enja kerami~ara Srbije.<br />
Namjera Udru`enja kerami~ara nije sprje~avanje uvoza kvalitetnog<br />
asortimana kerami~kih plo~ica i slobodnog prometa robe<br />
na tr`i{tu, niti za{tita od slobodne konkurencije. Svojom najva`nijom<br />
ulogom Udru`enje smatra nu`nost iskorjenjivanja ove<br />
neposlovne pojave – kopiranja dekora. Udru`enje smatra da<br />
va`nu ulogu u cijelom ovom procesu trebaju odigrati dr`avne<br />
institucije propisivanjem odre|enih standardnih normi i kontrole<br />
kvalitete uvoznih plo~ica, a ukoliko je potrebno i uvo|enjem<br />
antidampin{kih mjera.<br />
U Poletu su, ipak, uvjereni da kontinuitet ulaganja u tehnolo{ke<br />
procese i ljudske resurse, uz odgovaraju}i odnos prema prirodi,<br />
zaslu`eno daje Poletu imid` pouzdanog partnera – proizvo|a~a<br />
kerami~kih plo~ica.
U Republici Srbiji krajem 2005. godine<br />
stupio je na snagu “Zakon o bezbednosti<br />
i zdravlju na radu”. Promjenama<br />
se vr{i uskla|ivanje dosada{njeg zakonodavstva<br />
iz djelokruga za{tite na radu<br />
sa zakonima Europske unije i Me|unarodne<br />
organizacije rada (MOR).<br />
Najzna~ajnije odredbe koje su uvedene<br />
ovim zakonom su:<br />
– obveza poslodavca da donese akt o<br />
procjeni rizika za sva radna mjesta<br />
Polet a.d. Novi Be~ej u suradnji s Adizes Southeast Europe,<br />
sa sjedi{tem u Novom Sadu, 18.-19. listopada 2006. i<br />
23.-24. listopada 2006. godine organizirali su seminar u<br />
ugodnom okru`enju dvorca Fantast u blizini Be~eja.<br />
Dvije grupe vi{eg i srednjeg managementa i predani<br />
stru~njak Boris Vuki} razgovarali su o temi »Upravljanje<br />
organizacijskim promjenama«.<br />
Svoje iskustvo i sustavno znanje stru~njak Adizesa pretvorio<br />
je u potporu boljem shva}anju neizbje`nosti<br />
promjena i izazova koje nose, te spremnosti zaposlenih<br />
da se suo~e s tim promjenama.<br />
Cilj je bio i da se manageri osposobe i ovladaju tehnikama<br />
i upravlja~kim alatima koji }e im pomo}i da tvrtku<br />
vode k dugoro~nom uspjehu.<br />
– upravljanje rizikom<br />
– preciznije utvr|ene obveze kako poslodavca<br />
tako i zaposlenih<br />
– sudjelovanje zaposlenih u organiziranju<br />
i provo|enju politike sigurnosti i<br />
zdravlja na radu<br />
– aktivno uklju~ivanje slu`be medicine<br />
rada u proizvodni proces kroz procjenu<br />
rizika i drugih aktivnosti<br />
– uvo|enje vi{e mogu}nosti organiziranja<br />
stru~nih poslova iz djelokruga sigurnosti<br />
i zdravlja na radu<br />
Zakonom se uvodi obvezno osiguranje<br />
zaposlenih radi naknade {tete nastale u<br />
slu~aju ozljede na radu ili profesionalnih<br />
oboljenja; obveza aktivnog osposobljavanja<br />
zaposlenih za siguran rad; bolja informiranost<br />
zaposlenih o svim elementi-<br />
ma koji utje~u na sigurnost i zdravlje na<br />
radu.<br />
Uvo|enje principa primjene preventivnih<br />
mjera predstavlja su{tinsku promjenu<br />
putem aktivnog poduzimanja svih<br />
mjera u cilju otklanjanja rizika od mogu}ih<br />
ozljeda ili profesionalnih oboljenja.<br />
Poseban zna~aj pridaje se kolektivnoj<br />
za{titi u odnosu na osobnu za{titu pri radu.<br />
Polet a.d. Novi Be~ej ve} je po~eo s<br />
primjenom nekih od novih vidova za{tite<br />
na radu. Postavljene su za{titne ograde<br />
sa sigurnosnim bravama i za{tita putem<br />
svjetlosnog snopa u pogonu C-3 i pogonu<br />
za proizvodnju specijalnih elemenata<br />
crijepa.<br />
Polet bilje`i, u odnosu na prethodnu godinu,<br />
tendenciju smanjenja ozljeda na radu.<br />
Sve ozljede u Poletu bile su lak{eg tipa<br />
uzrokovane nepa`njom, brzim tempom<br />
rada i nepravilnim na~inom rada od<br />
strane zaposlenih.<br />
Postojanje ambulante u krugu tvornice,<br />
predstavlja preventivnu mjeru za{tite i<br />
omogu}ava br`u dostupnost radnicima<br />
i br`e intervencije u slu~aju ozljeda na<br />
radu.<br />
Novi pristup za{tite zaposlenih na radu<br />
treba karakterizirati savjesniji i odgovor-<br />
niji odnos prema radu, a samim tim i sigurniji<br />
i kvalitetniji rad koji }e svesti broj<br />
ozljeda na radu i broj profesionalnih<br />
oboljenja u svezi s radom na minimum, a<br />
pove}ati produktivnost i kvalitetu proizvoda.<br />
Polet a.d. Novi Be~ej i Centar za transfuziju<br />
krvi iz Zrenjanina organizirali su ove<br />
godine dvije humanitarne akcije dobrovoljnog<br />
davanja krvi, a sudjelovalo je 104<br />
zaposlenika Poleta. I ovaj humani ~in<br />
potvr|uje osvije{tenost zaposlenih u o~uvanju<br />
zdravlja i ljudskih `ivota.
Divizija za ciglu i crijep za svoje je kupce organizirala<br />
nagradnu igru pod sloganom “SLIKU PO[ALJI I<br />
OTPUTUJ NA BALI”. Nagradna igra organizirana je<br />
po dr`avama – u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od<br />
1. rujna 2006. do 31. listopada 2006. godine, a u<br />
Srbiji u razdoblju od 11. rujna do 11. studenoga<br />
2006. godine.<br />
Za sudjelovanje u nagradnoj igri trebalo je fotografirati<br />
vlastiti krov s <strong>Nexe</strong> crijepom proizvo|a~a Dilja<br />
d.o.o. ili Poleta a.d. Novi Be~ej.<br />
Izvla~enje imena dobitnika nagradne igre odr`ano je<br />
6. studenoga 2006. u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini,<br />
a u Srbiji 17. studenoga 2006. godine.<br />
Sretni dobitnici vrijednih nagrada su:<br />
1. nagrada: putovanje na Bali za dvije<br />
osobe u trajanju od 10 dana:<br />
� Goran Juri{i}, Zadar, RH<br />
� Mirsad [abi}, Gra~anica, BiH<br />
� Katarina Gruji}, Takovo, Srbija<br />
2. nagrada: prijenosno ra~unalo<br />
HP Compaq NX 6125<br />
� Melita i Ivica Berand, Gornja Rijeka, RH<br />
� D`ejna Bajramovi}, Zenica, BiH<br />
� Branko Kne`evi}, Zemun, Srbija<br />
3. nagrada: digitalni fotoaparat Olympus<br />
� Sandi Erde{i, Na{ice, RH<br />
� Ivica Jovi}, Na{ice, RH<br />
� Ivica Grubi{i}, ^a~inci, RH<br />
� Amira Bjeli}, Zavidovi}i, BiH<br />
� Mediha Vlahovljak, Sarajevo, BiH<br />
� Vojo Lubura, Isto~no Sarajevo, BiH<br />
� Robert ^anji, Novi Be~ej, Srbija<br />
� Miodrag Kuzmanovi}, Zaje~ar, Srbija<br />
� Miodrag Ra{i}, Um~ari, Srbija<br />
Za sve detaljnije informacije posjetite na{u Internet<br />
stranicu www.nexe.hr, a sretnim dobitnicima ~estitamo!<br />
Bernard Luciæ, Osijek, RH<br />
Bo idar Novak, Prelog, RH<br />
Dra en Grašiæ, Mala Subotica, RH
Dana 25. listopada 2006., prvi put, Na{icecement d.d. Na{ice<br />
— ~lanica <strong>Nexe</strong> grupe — otvorila je svoja vrata svim sudionicima<br />
zajednice u kojoj djeluje. Naime, toga je dana prvi put<br />
odr`an doga|aj pod nazivom Dan otvorenih vrata, gdje su svi<br />
zainteresirani gra|ani mogli do}i i posjetiti tvornicu. Cilj ovog<br />
doga|aja je upoznati sugra|ane s aktivnostima Na{icecementa<br />
d.d. Na{ice i uspostaviti jo{ kvalitetniju komunikaciju s lokalnom<br />
zajednicom.<br />
Dan otvorenih vrata doga|aj je u sklopu Programa komunikacije<br />
s lokalnom zajednicom koji se u Na{icecementu d.d.<br />
Na{ice odr`ava od 2004. godine. Program obuhva}a predavanja<br />
osnovno{kolcima i srednjo{kolcima na{i~kog kraja o temi<br />
proizvodnog procesa i sustava za{tite okoli{a, zatim organizirane<br />
stru~ne posjete djece vrti}ke dobi, osnovno{kolaca i<br />
srednjo{kolaca tvornici, te razli~ite radionice s temom proizvodnje<br />
i upotrebe cementa.<br />
Svake godine zavr{etak ovog programa podrazumijeva natje~aj<br />
za odabir najboljih likovnih i literarnih radova na zadanu<br />
temu, te dodjelom nagrada najboljim u~enicima i {kolama.
Primjerice, tijekom pro{le godine u programu je direktno sudjelovalo<br />
oko 550 djece vrti}a i {kola i 35 djelatnika vrti}a i {kola,<br />
dok je informacija o ovim aktivnostima Na{icecementa<br />
doprla do pribli`no 5.000 ljudi, uklju~uju}i roditelje i rodbinu<br />
djece, sudionike u ostvarenju.<br />
Ovogodi{nji Program zapo~eo je radionicama u dje~jim<br />
vrti}ima 17. i 18. listopada 2006. godine, nastavio se Danom<br />
otvorenih vrata 25. listopada 2006. godine, te nizom radionica<br />
i predavanja tijekom studenog i prosinca, a zavr{ava sve~anom<br />
dodjelom nagrada u travnju 2007. godine.<br />
Za ovogodi{nji je Program komunikacije s lokalnom zajednicom<br />
izdvojeno ne{to vi{e od 460.000 kn, od ~ega 220.000 kn<br />
za donacije ekolo{kim projektima, ne{to vi{e od 70.000 kn za<br />
tro{kove radionica i nagrada u~enicima i {kolama, 85.000 kn<br />
za organizaciju Dana otvorenih vrata, te 90.000 kn za izradu i<br />
tisak bro{ure s likovnim i literarnim radovima vrti}anaca i<br />
u~enika.
GP Put d.d. Sarajevo –<br />
~lanica <strong>Nexe</strong> grupe – kao<br />
lider konzorcija, potpisao<br />
ugovor o nastavku gradnje<br />
autoceste Zenica –<br />
Sarajevo<br />
U Sarajevu je 15. studenog 2006. godine,<br />
u prostorijama zgrade Vlade Federacije<br />
BiH, na prigodnoj sve~anosti potpisan<br />
ugovor za nastavak izgradnje autoceste<br />
Zenica – Sarajevo, dionica Kakanj – Visoko,<br />
poddionica II Dobrinje – Visoko u<br />
du`ini od 7,6 km. Uz nazo~nost premijera<br />
Vlade Federacije BiH, dr. Ahmeta<br />
Had`ipa{i}a, ugovor je, u ime investitora<br />
– Vlade Federacije BiH, potpisao federalni<br />
ministar prometa i komunikacija,<br />
mr. Ned`ad Brankovi}.<br />
Ugovor u vrijednosti od 30.983.704,13<br />
KM za izvo|enje radova na trasi potpisan<br />
je s konzorcijem koji ~ine:<br />
� GP PUT d.d. Sarajevo, lider konzorcija<br />
� Asfaltgradnja d.d. Visoko<br />
� Integral In`injering d.o.o. Lakta{i<br />
� BBM Amfibolit d.o.o. Vare{<br />
Ugovor u vrijednosti od 18.221.545,71<br />
KM za izvo|enje radova na mostovima<br />
potpisan je s tvrtkom GP @GP d.d. Sarajevo.<br />
Planirani rok za zavr{etak ugovorenih<br />
radova je 12 mjeseci od datuma po~etka<br />
radova.<br />
Potpisivanju ugovora nazo~ili su i predstavnici<br />
Federalnog ministarstva prometa<br />
i komunikacija, JP Direkcije cesta BiH,<br />
koja je implementator ovoga projekta, i<br />
novoosnovane Federalne direkcije za izgradnju,<br />
upravljanje i odr`avanje autocesta.<br />
U ime svih ~lanica konzorcija, koji ~ine<br />
GP Put d.d. Sarajevo, koji je ujedno i lider<br />
konzorcija, te Asfaltgradnja d.d. Visoko,<br />
Integral In`injering d.o.o. Lakta{i i<br />
BBM Amfibolit d.o.o. Vare{, na iskazanom<br />
povjerenju pri dodjeljivanju ugovora<br />
za izgradnju nastavka autoceste Zeni-<br />
ca – Sarajevo, poddionice Dobrinje - Visoko,<br />
u du`ini od 7,6 km, zahvalio je gospodin<br />
Admir Eminovi}, direktor GP Puta<br />
d.d. Sarajevo, te predsjednik konzorcija<br />
izvo|a~a.<br />
GP Put d.d. Sarajevo – ~lanica <strong>Nexe</strong> grupe<br />
– ve} je sudjelovala u projektu izgradnje<br />
autoceste Zenica – Sarajevo kao izvo|a~<br />
na dionici Podlugovi – Visoko, u<br />
du`ini od 8,5 km. Predmetna je dionica<br />
pu{tena u promet po~etkom srpnja<br />
2006. godine. Iza GP Puta d.d. Sarajevo,<br />
~lanice <strong>Nexe</strong> grupe i lidera konzorcija, u<br />
vi{e od 55 godina rada stoje izgra|eni<br />
mnogi kilometri najmodernijih prometnica<br />
na tri kontinenta, od dalekog Pakistana,<br />
preko Kenije, Ugande, Libije, do<br />
Bosne i Hercegovine.
Od 09. do 27. listopada 2006. godine trajalo je ru{enje Gra-<br />
|anske i ni`e pu~ke {kole u Na{icama (stara {kola). Za investitora<br />
<strong>Nexe</strong> grupu d.d. Na{ice radove ru{enja izvela je tvrtka<br />
Na{i~ki interijer d.o.o. Na{ice, kao glavni izvo|a~ radova, a<br />
koja je za spomenute radove anga`irala podizvo|a~a.<br />
Podsjetimo, <strong>Nexe</strong> grupa staru je {kolu kupila sredinom 2004.<br />
godine, a namjera je <strong>Nexe</strong> grupe na predmetnoj lokaciji izgraditi<br />
novu Upravnu zgradu <strong>Nexe</strong> grupe na ukupno 13.300 m 2<br />
BRP-a od ~ega se 9.400 m 2 odnosi na nadzemne urede i prate}e<br />
sadr`aje (konferencijske dvorane, dvorane za sastanke,<br />
prostorije za arhivu poslovne dokumentacije, razne pomo}ne<br />
prostorije ...), a 3.900 m 2 na podzemni gara`ni prostor. Investicija<br />
predvi|a i izmje{tanje teniskih terena i prate}ih objekata<br />
na novu lokaciju kod na{i~kog nogometnog kluba, a isto bi se<br />
obavilo do po~etka izgradnje.
Na prigodnoj sve~anosti 18. listopada 2006. godine, obilje`ena je 50. obljetnica rada<br />
Luke Tranzit d.o.o. Osijek — najve}e rije~ne luke u Republici Hrvatskoj po instaliranim<br />
kapacitetima i skladi{nom prostoru<br />
Luka Tranzit d.o.o. Osijek osnovana je<br />
1956. godine kao tvrtka za obavljanje<br />
pretovarnih usluga u pristani{tima. Iako<br />
se, dakle, godinom osnutka smatra<br />
1956. godina, sami po~eci se`u jo{ i ranije,<br />
u vrijeme prije Prvog svjetskog rata<br />
kada se na ovoj lokaciji vr{ilo uskladi{tenje<br />
uvezene robe prije carinjenja.<br />
Dopuna registracije 1973. godine s prodajom<br />
gra|evinskih materijala, izgradnja<br />
terminala za pretovar `eljezne ruda~e<br />
1974. godine te otvaranje rijeke Drave<br />
kao me|unarodnog plovnog puta od<br />
u{}a u Dunav kod Aljma{a do Osijeka<br />
1975. godine, uvjetovali su da se promet<br />
u Luci Tranzit Osijek iz godine u<br />
godinu pove}avao te da je prostor na sada{njoj<br />
lokaciji postao usko grlo. Stoga
je na desnoj obali rijeke Drave od km 12+650 m do km<br />
16+000 m nastala nova lokacija Luke povr{ine 174 ha.<br />
1983. godine Luka Tranzit Osijek je zapo~ela s pretovarom roba<br />
u kontejnerima na posebno odre|enom prostoru za kontejnerski<br />
terminal, a u narednom razdoblju intenzivno se radilo na<br />
realizaciji projekata razvoja Slobodne zone Osijek i izgradnje<br />
robno-distributivnih centara.<br />
Luka Tranzit Osijek danas je najve}a rije~na luka u Hrvatskoj po<br />
instaliranim kapacitetima i skladi{nom prostoru (otvoreni i zatvoreni).<br />
Povoljan zemljopisni polo`aj, instalirani lu~ki kapaciteti, iskustvo<br />
pretovara gotovo svih vrsta roba, `eljezni~ki kolosijeci kao i blizina<br />
kargo zra~ne luke omogu}avaju Luci Tranzit Osijek kontinuiran<br />
rast i razvoj. Najzna~ajniji je proizvo|a~ pijeska u regiji, a<br />
obavlja i druge djelatnosti kao {to su skladi{tenje, rije~ni promet<br />
i trgovina gra|evnim materijalima.<br />
Od 1997. godine u funkciji je i Slobodna zona Osijek, suosniva~<br />
koje je Luka Tranzit Osijek, a kojoj je cilj pokretanje novih proizvodnih<br />
i gospodarskih kapaciteta, privla~enje stranog kapitala,<br />
otvaranje novih radnih mjesta, kao i proizvodnja uz porezne<br />
olak{ice.<br />
Luka Tranzit Osijek je od 29.12.2004. godine ~lanica <strong>Nexe</strong><br />
grupe.<br />
Osnovna djelatnost Luke Tranzit Osijek jesu pretovar, skladi{tenje<br />
i ostali lu~ki poslovi. Uz to, bavi se i eksploatacijom i<br />
prodajom prirodnog pijeska iz rijeke Drave (0 — 2 mm), ~ija je<br />
proizvodnja pod stalnim nadzorom Instituta gra|evinarstva<br />
Hrvatske d.d. Zagreb.<br />
I u budu}nosti se u Luci Tranzit Osijek daje veliki zna~aj poslovima<br />
pretovara kao osnovnoj djelatnosti pa je, u tu svrhu, strategijom<br />
Dru{tva za razdoblje 2006.-2010. godine planirano 15<br />
%-tno godi{nje pove}anje pretovara u odnosu na 2006. godinu<br />
kada je planiran pretovar u koli~ini 920.000 t.<br />
Tako|er bi se u skoroj budu}nosti trebao realizirati projekt<br />
preseljenja stare luke na prostor nove luke, {to bi zna~ilo izgradnju<br />
terminala za rasute terete, izgradnju vertikalne obale<br />
260 m, nabavku novih dizalica 16/32 i 10/32 t, te nabavka novog<br />
broda gura~a a {to bi zasigurno pove}alo prekrcaj rije~nog tereta.
19. listopada 2006. godine u Na{i~kom autocentru d.o.o.<br />
Na{ice proveden je certificiraju}i audit prema ISO 9001:2000.<br />
Za tvrtku auditora TUV Management Servise GmbH Munchen,<br />
audit je proveo g. Goran Frankovi}.<br />
Predmet audita i certificiranja bila su slijede}a poslovna podru~ja<br />
Na{i~kog autocentra:<br />
� VW osobna vozila — prodaja<br />
� VW postprodaja — PKV i NFZ<br />
� VW servis — PKV i NFZ<br />
Stupanj zadovoljenja bio je vi{e nego odli~an. Naime, dok je<br />
minimalni postotak zadovoljenja zahtjeva prema normi za VW<br />
75%, Na{i~ki autocentar ostvario je 94%-tni stupanj zadovoljenja<br />
za VW osobna vozila, a za VW gospodarska vozila stupanj<br />
zadovoljenja je 95%.<br />
Cjelokupni proces dobivanja ISO certifikata prema normi<br />
9001:2000 jo{ je jednom potvrdio visoku usmjerenost<br />
Na{i~kog autocentra d.o.o. Na{ice potrebama svojih klijenata.
U organizaciji poslovnog tjednika Business.hr od ove se godine u Hrvatskoj provodi<br />
projekt Business.hr Gazele, analiza kojoj je cilj na temelju podataka iz godi{njih financijskih<br />
izvje{}a rangirati male i srednje tvrtke prema stopi rasta prihoda u 2005. u odnosu<br />
na 2003. godinu od 20 ili vi{e posto. U Hrvatskoj je prema ovom kriteriju ukupno rangirano<br />
oko 1300 poduze}a.<br />
Osnovi su kriteriji najmanje {est zaposlenih, ostvarena kumulativna dobit od 2003. do<br />
2005. godine, te prihod ostvaren u 2005. godini koji je najmanje 6, a najvi{e 500 milijuna<br />
kuna.<br />
Upravo ove kriterije ispunila je i ~lanica <strong>Nexe</strong> grupe — Na{i~ki autocentar d.o.o.<br />
Na{ice. Sa stopom rasta prihoda od 192% u 2005. godini u odnosu na 2003. godinu,<br />
Na{i~ki autocentar d.o.o. Na{ice zauzeo je 7. mjesto na listi deset prvorangiranih gazela<br />
Slavonije i Baranje. Slavonsko-baranjskim gazelama iz tri slavonske `upanije<br />
(Osje~ko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske) nagrade su uru~ene<br />
na prigodnoj sve~anosti odr`anoj 16. studenog u Hotelu Osijek. Nagradu je u ime<br />
Na{i~kog autocentra d.o.o. Na{ice primila direktorica Nata{a Ibriks, ing.
Zadovoljstvo i ponos obuzimali su vinare<br />
FeraVina kada su tijekom jeseni obilazili<br />
planta`e na ukupno 150 ha rodnih<br />
vinograda. Zrelo gro`|e i ugodni mirisi<br />
najavili su jo{ jednu uspje{nu berbu. A<br />
kada su za nekoliko dana nakon berbe<br />
zlatne kapi mo{ta potekle, kro~ili smo<br />
na pravi put da usje{no odgovorimo<br />
zahtjevima vinoljubaca, izbirljivog i zahtjevnog<br />
tr`i{ta Dionizijevog napitka.<br />
Zbog netipi~nih vremenskih uvjeta tijekom<br />
vegetacije, vinogradarska 2006.<br />
godina vrlo je neobi~na, ali je i relativno<br />
povoljna i lagana u odnosu prema mno-<br />
go zahtjevnijoj 2005. godini, a prije svega<br />
u za{titi vinograda.<br />
Na svim na{im vinogradarskim lokalitetima:<br />
Srednjaku, Bo`ilovcu, Gove|oj<br />
glavi, Matarugama, Zoljanu i Ceremo{njaku,<br />
ve} od same rezidbe u sije~nju,<br />
po~elo je razdoblje povoljnog<br />
suhog vremena.<br />
Odgovornost i pa`nja, pravovremena<br />
kontrola, za{tita i svi drugi radovi obavljeni<br />
su na vrijeme. Malih vremenskih<br />
problema bilo je tek u periodu cvatnje<br />
ranih sorata, ali se to nije ja~e odrazilo<br />
na urod i kakvo}u gro`|a. Vinogradi su<br />
se potom odli~no ponijeli i stalno bili u<br />
odli~noj kondiciji. Procjene su kako }e<br />
2006. biti jedna od najboljih godina. Na<br />
135 ha rodnih nasada ostvareni su prinosi<br />
od 140 vagona gro`|a.<br />
U FeraVinu je i ove godine posa|eno 5<br />
ha novog nasada sorti Gamay (Game) i<br />
Syraha. Mladi nasadi su u odli~nom<br />
stanju i razvijaju se prema proizvodnom<br />
planu, a sa 14 ha mladih vinograda frankovke,<br />
zasa|enih prije 3 godine, ove je<br />
godine do{ao i prvi urod.<br />
SINERGIJA FERAVINA<br />
I PODRAVKE<br />
Za FeraVino d.o.o. Feri~anci:<br />
Miroslav Ivankovi}, dipl. ing.<br />
Glavni enolog<br />
15. rujna 2006. godine u edukativno-ugodnoj posjeti FeraVinu<br />
bila je prodajna operativa Podravke d.d. Koprivnica. Posjet<br />
je organiziran s ciljem pobolj{anja suradnje koja traje od<br />
2005. godine, a zasniva se na distribuciji proizvoda FeraVina<br />
u segmentu ugostiteljstva koju vr{i Podravka. Posjet je uklju~ivao<br />
radni dio tijekom kojeg je prodajnoj operativi Podravke<br />
prezentiran novi pristup u suradnji baziran na marketin{kim<br />
aktivnostima i nagradnoj igri «Kapica-kapljica» koji bi<br />
trebali rezultirati pove}anjem prodaje prema krajnjim kupcima<br />
proizvoda FeraVina. Uveden je i sustav stimulacija prodajnog<br />
osoblja Podravke. U nastavku posjete, prodajna operativa<br />
Podravke obi{la je vinograde FeraVina i podrum, te je<br />
odr`ana degustacija vina, a sve u cilju pribli`avanja proizvoda<br />
prodajnim predstavnicima.<br />
Uz postoje}u suradnju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, suradnja<br />
Podravke i FeraVina ostvarena je i za tr`i{te Srbije,<br />
gdje je izme|u FeraVina i Podravke Srbija ugovorena distribucija<br />
proizvoda za sve prodajne kanale. Tako je prva isporuka<br />
robe izvr{ena u rujnu, te se sada proizvodi FeraVina mogu<br />
kupiti i u Srbiji (kontakt: Podravka Srbija, Simina 18, 11000<br />
Beograd, telefon 011/2184-703).
Nagradnu igru pod nazivom “KAPICA – KAPLJICA” organiziralo je FeraVino u svrhu promid`be svojih proizvoda.<br />
U nagradnu igru uklju~eni su slijede}i proizvodi: Frankovka, Frankovka barrique, Zweigelt, Bijeli pinot, Bijeli pinot barrique,<br />
Rajski rizling, Gra{evina, Gra{evina izborna berba bobica i Gra{evina izborna berba prosu{enih bobica.<br />
Nagradna igra traje od 15.listopada 2006. godine do 15. sije~nja 2007. godine.<br />
U`ivajte u na{em vinu, skupite i po{aljite 10 PVC kapica sa ~epa bilo kojih boca FareVina i postanite sretni dobitnik vrijednih<br />
nagrada.
Od 1. rujna 2006.<br />
Sektor za ljudske resurse<br />
ima novu direktoricu<br />
– Renatu Bunjevac<br />
Turalija, dipl. ing.<br />
Bio je to povod za razgovor<br />
o trenuta~nim<br />
aktivnostima tog sektora<br />
Upoznavanje sa suradnicima u <strong>Nexe</strong> grupi, zadacima i aktivnostima<br />
koji se obavljaju unutar sektora bio je prvi zadatak nove<br />
direktorice Sektora za ljudske resurse. No, teku}a problematika,<br />
kao i projekti koji su bili pokrenuti tra`ili su da vrijeme za<br />
prilago|avanje za rad na novoj funkciji bude vrlo kratko.<br />
U popisu aktivnosti isti~e se velik broj zahtjeva za zapo{ljavanje<br />
u brzorastu}oj <strong>Nexe</strong> grupi – trenuta~no je u tijeku selekcijski<br />
postupak za tridesetak radnih mjesta u ~lanicama unutar<br />
Grupe, zatim aktivnosti za unapre|ivanje i pobolj{anje postoje}ih<br />
procesa u Sektoru za ljudske resurse – prije svega projekti<br />
s konzultantskom tvrtkom KPMG s ciljem izrade podloga<br />
za izbor novog informacijskog sustava, izrada prijedloga nove<br />
organizacije <strong>Nexe</strong> grupe, prijedlog sustava za nagra|ivanje i<br />
priprema za provo|enje godi{njih razgovora s ciljem ocjenjivanja<br />
ostvarenja ciljeva za 2006. i postavljanje ciljeva za 2007.<br />
- Osim toga, jesen je i doba izrade planova za 2007. godinu, pa<br />
je, u koordinaciji sa svakom ~lanicom, izra|en plan zapo{ljavanja<br />
i plan obrazovanja za 2007. godinu – dodaje Renata Bunjevac<br />
Turalija.<br />
Isto tako, po divizijama se radi na izradi strate{kog plana za zapo{ljavanje<br />
za idu}ih pet godina prema va`e}im strategijama, a<br />
kako bi se na vrijeme i kvalitetno osigurao nu`ni resurs za<br />
ostvarivanje predvi|enih razvojnih planova i investicijskih ulaganja<br />
– ljudi.<br />
- Dana 15. studenoga 2006. godine odr`an je sastanak sa svim<br />
zaposlenima u Sektoru ljudskih resursa na razini cijele Grupe,<br />
ponajprije radi boljeg me|usobnog upoznavanja i radi definiranja<br />
osnovnih postavki i po~etnih koraka za ujedna~avanje<br />
ve} postoje}ih izvje{}a i uvo|enja novih evidencija i sustava<br />
pra}enja raznih pokazatelja vezanih uz ljudske resurse na razini<br />
Grupe. Postoje}e evidencije, uz uvo|enje novih, podi}i }e<br />
se na vi{u razinu u smislu da daju podatke i alate za bolje, lak{e,<br />
efikasnije upravljanje i pra}enje rada ljudi te pove}anja obostranog<br />
zadovoljstva - i zaposlenih i poslodavca.<br />
- Izme|u ostalog, na sastanku je zaklju~eno da kadrovska funkcija<br />
postoji u svim tvrtkama Grupe, no na razvoju funkcije<br />
upravljanja ljudskim resursima treba jo{ dosta raditi, jer obuhva}a<br />
mnogo {iri niz procesa nego {to je to sama kadrovska evidencija<br />
i ispunjavanje zakonskih zahtjeva u ovom podru~ju.<br />
Prema tome, jedan od na{ih osnovnih i prioritetnih zadataka je<br />
izraditi strategiju Sektora za ljudske resurse kojom }e se definirati<br />
i postaviti sustav i standardi za provo|enje svih procesa i<br />
aktivnosti Sektora na razini cijele <strong>Nexe</strong> grupe – isti~e direktorica<br />
Sektora.
Na poslovnoj {koli IEDC Bled u Sloveniji<br />
pro{log su mjeseca tri mlada zaposlenika<br />
<strong>Nexe</strong> grupe uspje{no diplomirala u<br />
sklopu General Management Programa<br />
– GMP. Ovogodi{nji polaznici bili su direktor<br />
FeraVina d.o.o. Feri~anci Slaven<br />
Posavec, {ef Slu`be odr`avanja u Dilju<br />
d.o.o. Vinkovci Sini{a Bukvi} i voditelj<br />
Odjela nabave usluga i proizvoda za<br />
odr`avanje u Sektoru nabave <strong>Nexe</strong> grupe<br />
d.d. Na{ice Josip Juri}.<br />
GMP – General Management Program<br />
– petotjedni je program obrazovanja<br />
koji se sastoji od dva modula uklju~uju}i<br />
i rad na projektu koji polaznik sam odabere.<br />
Prvi modul u trajanju od tri tjedna obuhva}a<br />
teme: Ra~unovodstveni i kontrolni<br />
sustavi, Kupci i tr`i{te, Vo|enje ljudi,<br />
Poslovna izvrsnost, Informacijske tehnologije<br />
i Korporativne financije. Drugi<br />
modul u trajanju od dva tjedna obuhva}a<br />
sljede}e teme: Strategija, Me|unarodni<br />
management, Upravljanje promjenama,<br />
Korporativno upravljanje, Poslovna<br />
etika i Prezentacija projekata.<br />
Program podrazumijeva i nagla{ava aktivno<br />
u~enje koje uklju~uje kombinaciju<br />
studija slu~ajeva i raspravu o njima te<br />
timski rad, u kojem svaki pojedinac polaznik<br />
preuzima odgovornost za svoj<br />
osobni razvoj.<br />
Po zavr{etku modula svaki polaznik<br />
prezentira svoj rad na kojem je radio tijekom<br />
trajanja studija te ga razvijao<br />
uva`avaju}i ste~ena iskustva i znanja tijekom<br />
Programa. Predstavnici <strong>Nexe</strong><br />
grupe svoje su radove prezentirali 26.<br />
listopada 2006., a na prezentaciji su bili<br />
predsjednik Uprave <strong>Nexe</strong> grupe Ivan<br />
Ergovi} i direktorica Sektora za ljudske<br />
resurse Renata Bunjevac-Turalija.<br />
Slaven Posavec prezentirao je rad pod<br />
nazivom “Internacionalizacija kao mogu}nost<br />
za rast Feravina”, Sini{a Bukvi}<br />
“Definiranje poslovnih procesa i organizacije<br />
u In`enjeringu i Odjelu odr`avanja”,<br />
a Josip Juri} “Strategija nabave”.<br />
A {to ka`u sudionici?<br />
“GMP je izvrsna vrsta poslovne {kole,<br />
posebice za neekonomske managere.<br />
Daje kompletnu sliku o svim dijelovima<br />
poslovanja jedne tvrtke, a strani predava~i<br />
dodaju te`inu programu koja polaznicima<br />
daje okvirni uvid u globalne<br />
trendove u poslovanju. Najve}a vrijednost<br />
koja trajno ostaje nakon programa<br />
su ljudi koje se tamo upozna. Mali broj<br />
tvrtki u Hrvatskoj razumije va`nost ulaganja<br />
u znanje i edukaciju svojih ljudi.<br />
Sretan sam {to je <strong>Nexe</strong> grupa jedna od<br />
rijetkih.”<br />
Slaven Posavec<br />
“GMP je izuzetno kvalitetan, jezgrovit,<br />
razumljiv i bogat sadr`ajem bez obzira<br />
na prethodno znanje i iskustvo, te poti~e<br />
na kontinuiranu edukaciju i<br />
usavr{avanje. Upravo takav oblik edukacije<br />
pro{irio je moja znanja i pomogao<br />
mi da ovladam novim vje{tinama upravljanja<br />
i organizacije na pristupa~an i<br />
primjenjiv na~in.”<br />
Josip Juri}<br />
“GMP na najbolji na~in oboga}uje profesionalna<br />
i poslovna iskustva dodatnim<br />
znanjima koja pokrivaju sve glavne funkcije<br />
i procese u poduze}u. Timskim radom,<br />
otvorenim raspravama, stru~nim<br />
predavanjima i analizama slu~ajeva iz<br />
stvarnog `ivota nastoji se opisati te cijeli<br />
poslovni proces pribli`iti polaznicima<br />
{kole. Nove spoznaje kroz relevantno<br />
poslovanje rezultiraju prihvatljivije i radikalnije<br />
sisteme tvrtke u cjelini.”<br />
Sini{a Bukvi}
[TO JE TO CEMENT I KAKO GA<br />
PROIZVODIMO? - naziv je radionica<br />
koje je ove godine organizirao i proveo<br />
Na{icecement d.d., u vrti}ima<br />
grada Na{ica i ~etvrtim razredima<br />
osnovnih {kola Dore Peja~evi} i Kralja<br />
Tomislava.<br />
Zapo~eli smo s dje~jim vrti}em Bubamara,<br />
zatim smo posjetili vrti} u Donjoj<br />
Moti~ini, a zavr{ili s dvije radionice<br />
u dje~jem vrti}u Zvon~i}. Znati`eljne<br />
o~i vjerno su upijale svaki pokret predava~a,<br />
a iz njihovih rukica samo su izlazile<br />
razne figurice brodova, `ivotinja,<br />
kamiona...<br />
Ni{ta manje zanimljivo nije bilo ni u<br />
{kolama. Na{i mali-veliki mudro su<br />
pratili predavanja, a na poziv za sudjelovanje<br />
u mije{anju betona, svi su pohrlili<br />
na barem jedan “|ir”. Oni iskusniji<br />
(~iji roditelji rade u Na{icecementu),<br />
podu~avali su ostale, ne sakrivaju}i<br />
svoj ponos.<br />
Budu}i da vjerojatno ve} znate, ove<br />
radionice dio su Programa komunikacije<br />
s lokalnom zajednicom i samo su<br />
jedna u nizu aktivnosti koje smo<br />
odlu~ili provesti. Trenuta~no su u tijeku<br />
dva natje~aja: za vrti}ance i za<br />
u~enike ~etvrtih razreda. Ove godine<br />
provest }emo jo{ i sve~anu dodjelu nagrada.<br />
Samo }emo {apnuti – svi nagra|eni<br />
dobit }e bloki}e, bojice i slatki{,<br />
a na{i nagra|eni i romobile.
JU Park prirode Papuk se i ove godine kandidirala za donacije<br />
<strong>Nexe</strong> grupe te osvojila komisiju svojim segmentom projekta<br />
Turisti~ke afirmacije Park {ume Jankovac. Ovaj segment projekta<br />
je obuhva}ao izradu informacijskog centra (suvenirnice)<br />
Jankovac koja je neophodna, kako isti~u u PP Papuk, za kvalitetan<br />
prihvat posjetitelja i promociju kroz suvenire i tiskane<br />
materijale. Prihodi ostvareni prodajom iskoristit }e se za odr-<br />
`avanje i smje{taj nadzorne slu`be Parka ~ija je funkcija<br />
sprje~avanje devastacije Parka.<br />
Va`nost ovog projekta je u promicanju vrijednosti i potrebitosti<br />
o~uvanja prirode.<br />
Segment ovog projekta bio je i na Natje~aju za donacije i u<br />
2005. godini kada je financirana gradnja mosta u iznosu od<br />
15.000 kn. Za potrebu provedbe projekta u 2006. godini dodijeljen<br />
je iznos od 30.000 kn.<br />
Informacijski centar – suvenirnica – mala je drvena ku}ica koja<br />
plijeni pozornost i savr{eno se uklapa u krajolik, a izvadak iz<br />
bro{ure Park-{uma Jankovac govori o ljepoti tog krajolika te<br />
ukazuje na neophodnost financiranja ovakvih projekata:<br />
“O Jankovcu se, zbog iznimne ljepote prirode, govori kao o biseru<br />
Slavonije. Opravdano, jer }e posjetitelju zastati dah dok<br />
bude gledao obru{avanja vode niz trideset metara visoku liticu,<br />
a romanti~ni ugo|aj ponudit }e mu {etnja uz tiha jezera<br />
gdje samo pastrva naru{ava mir staklaste povr{ine vode.<br />
Oslu{kuju}i {u{tanje li{}a pod kro{njama stoljetnih stabala<br />
bukve, koje pru`aju splet svojih korijenja po plitkom humusnom<br />
sloju, u~vr{}uju}i se za stijene {to pamte najstarije dane<br />
ovoga kraja, i posjetitelj }e biti op~injen tim trajanjem. @ubor<br />
potoka i pjev ptica bit }e umilna glazba za u{i svakog zaljubljenika<br />
u prirodu. Tek kad sve to osjeti, shvatit }e odluku grofa<br />
Jankovi}a, koji je ovdje odlu~io `ivjeti i ovo mjesto odabrao za<br />
svoj kona~ni smiraj.”<br />
Dana 8. rujna 2006. godine i slu`beno je otvorena pou~na<br />
“Grofova staza” u Park-{umi Jankovac, ~ime je u cijelosti<br />
zavr{en ovaj trogodi{nji projekt.
U ovom broju predstavljamo korisnike sredstava putem Natje~aja za donacije u kategorijama<br />
Kultura i umjetnost, te Obrazovanje i znanost.<br />
KULTURA I UMJETNOST NAZIV PROJEKTA<br />
Kulturni centar Pe{~enica, Zagreb Razvoj kazali{ta Knap<br />
HNK Osijek Premijera obnove opere Ero s onoga<br />
svijeta<br />
Dr`avna ergela lipicanaca \akovo Obilje`avanje 500 godina ergele i 200<br />
g. uzgoja<br />
Knji`nica Lovas (ogranak Gradske<br />
knji`nice Vukovar)<br />
Nabavka knji`nog fonda<br />
KUD [okadija Stari Mikanovci Nabavka `enskih narodnih no{nji<br />
Dje~je kazali{te Osijek Premijerna predstava “Po{tarska<br />
bajka”<br />
Muzej Slavonije Osijek Izlo`ba kasnoanti~ka nekropola<br />
Zmajevac<br />
KUD Bizovac Monografija “Bizova~ka narodna<br />
no{nja”<br />
Udruga Potklani~ki plemenita{i,<br />
Gornja Rijeka<br />
Dani plemstva 2006.<br />
Udruga modnih dizajnera Zagreba~ke<br />
`upanije<br />
Sel’omode haute couture<br />
Udruga ljubitelja likovnih umjetnosti<br />
Erdut<br />
Likovna kolonija 2006.<br />
Mu{ka pjeva~ka grupa Lipa Vinkovci Nosa~ zvuka<br />
Udruga Hrvatski suvenir Zagreb Organizacija hrvatskog sajma suvenira<br />
ZAKUD Vukovarsko srijemske<br />
`upanije, Vinkovci<br />
Vinkova~ke jeseni<br />
Udruga “Modni inkubator” Osijek Osijek fasion incubator prolje}e 2006.<br />
OBRAZOVANJE I ZNANOST NAZIV PROJEKTA<br />
Savez Dru{tava na{a djeca Hrvatske<br />
Zagreb<br />
Dani obitelji u Hrvatskoj 2006.<br />
Udruga PUT Osijek Dokum. film “7 najznamenitijih<br />
gra|evina na{i~kog kraja”<br />
Pravni fakultet Osijek Pravna klinika<br />
O[ Zrinskih Nu{tar Nabavka lektirnih knjiga<br />
IAESTE Hrvatska, Lokalni odbor<br />
Osijek<br />
Dan me|unarodne razmjene<br />
studenata<br />
Umjetni~ka akademija Osijek Kupovina audio-videostupa<br />
O[ Bartola Ka{i}a Vinkovci Suvremeni pristup u~enju<br />
O[ Ivana Gorana Kova~i}a Vinkovci Popuna knji`nog fonda<br />
[esta O[ Vukovar Ra~unala i Internet u u~ionice<br />
RGN Fakultet Zagreb, Zavod za<br />
mineralogiju, petrol. i min. sir.<br />
Opremanje laboratorija za studentske<br />
vje`be<br />
Dje~ji vrti} Gustav Krklec Krapina Djecu odgajamo danas - za sutra<br />
Udru`enje za unaprje|ivanje<br />
obrazovanja slijepih i slabovidnih Zg<br />
Hrvatska udruga gluhoslijepih DODIR,<br />
Zagreb<br />
Ud`benici na brajici za slijepe<br />
srednjo{kolce<br />
Prona|i me, nau~i me - usre}i me<br />
Ekonomski fakultet u Osijeku Opremanje jezi~ne u~ionice<br />
Polet a.d. Novi Be~ej<br />
Zadovoljstvo<br />
je pomagati<br />
Sponzorstva i donacije bitan<br />
su segment dru{tveno<br />
odgovornog poslovanja <strong>Nexe</strong><br />
grupe. Polet a.d. kontinuirano<br />
podr`ava projekte iz<br />
razli~itih podru~ja dru{tvenog<br />
`ivota zajednice u kojoj<br />
djeluje.<br />
Tijekom 2006. godine Polet a.d. tradicionalno<br />
je podr`ao manifestaciju<br />
solo pjesme 14. Obzorja na Tisi –<br />
“Dani Josifa Marinkovi}a” posve}enu<br />
skladatelju Josifu Marinkovi}u.<br />
Ve} petu godinu zaredom Polet a.d.<br />
je donator Velikogospojinskih dana u<br />
Novom Be~eju. Ta manifestacija, ~iji<br />
je sredi{nji doga|aj Revija paradnih<br />
zaprega, obuhva}a i doga|aje kazali{nog,<br />
likovnog i zabavnog karaktera.<br />
Ove godine pomogli smo obnovu rimokatoli~ke<br />
crkve u Novom Be~eju i<br />
srpske pravoslavne crkvene op{tine u<br />
Bo~aru donacijom u Poletovim proizvodima.<br />
Najvi{e donacija u okviru lokalne zajednice<br />
Polet je pru`io sportskim<br />
udru`enjima. Ko{arka{ki klub Jedinstvo,<br />
Novobe~ejski kugla{ki klub,<br />
Hrva~ki klub, Nogometni klub, [ahovski<br />
klub, svi sa zavidnim rezultatima<br />
u okviru svojih natjecateljskih rangova.<br />
Polet a.d. od 2003. godine do danas<br />
pru`io je pomo} lokalnoj zajednici u<br />
vrijednosti od 100.000 USD godi{nje,<br />
a {to predstavlja i obvezu sukladno<br />
Ugovoru o kupoprodaji dru{tvenog<br />
kapitala sklopljenom s Agencijom za<br />
privatizaciju Republike Srbije.<br />
Iako je ova obveza zavr{etkom ove<br />
poslovne godine prestala postojati,<br />
Polet a.d. }e i u 2007. godini nastaviti<br />
s provo|enjem ovakvog oblika poslovne<br />
politike jer zadovoljstvo je pomagati<br />
svojim radom i njegovim rezultatima.
Ve} tradiconalni godi{nji izlet `ena zaposlenica Na{icecementa<br />
i ostalih “na{i~kih” ~lanica u sastavu <strong>Nexe</strong><br />
grupe, odr`an je od 6. do 8. listopada 2006. godine. Na<br />
izlet je krenulo 40-ak na{ih zaposlenica, a izlet je organizirala<br />
SGH - Sindikalna podru`nica Na{icecement<br />
uz pomo} Panturista d.d. Osijek i financijsku potporu<br />
<strong>Nexe</strong> grupe. Ove godine odredi{te je bio Knin, zatim<br />
NP Krka, [ibenik, a u povratku i NP Plitvi~ka jezera.<br />
Prva postaja ovog izleta bila je grad Knin sa svojom<br />
tvr|avom. Sljede}e odredi{te bilo je Nacionalni park<br />
Krka, gdje je posebni do`ivljaj bila vo`nja brodicom i<br />
posjet oto~i}u Visovac. U [ibeniku su izletnici razgledali<br />
stari gradski dio s katedralom sv. Jakova.<br />
Nacionalni park Plitvi~ka jezera odu{evio je sve sudionike<br />
izleta. U`ivanje uz prelijepe slapove i vo`nju po jezeru<br />
Kozjak bio je pun pogodak. Boravak i povratak<br />
ku}i protekao je u veselom dru`enju. U autobusu se<br />
orila pjesma cijelim putem!<br />
Od 28. do 30. rujna 2006. godine u [ibeniku, u hotelskom naselju<br />
Solaris, odr`ana je 7. skup{tina Sindikata Graditeljstva<br />
Hrvatske. Na Skup{tini su sudjelovali i delegati iz tvrtki ~lanica<br />
<strong>Nexe</strong> grupe: Marijan Indir (IGMA d.o.o. Koprivnica), Stevo<br />
Kubica (Na{i~ki interijer d.o.o. Na{ice), Slavko Jankovi} (Slavonija<br />
IGM d.d. Na{ice), Dra`en [pac (Slavonija IGM d.d.<br />
Na{ice), Ivan Strunje (Dilj d.o.o. Vinkovci), Ivan Cindri} (Dilj<br />
d.o.o.Vinkovci), Franjo Jakobek (Na{icecement d.d. Na{ice),<br />
@eljko Tomac (Na{icecement d.d. Na{ice), Branko Pavi}<br />
(Na{icecement d.d. Na{ice), Marjan Ga{parovi} (Na{icecement<br />
d.d. Na{ice) i Mile Serdar (Na{icecement d.d. Na{ice).<br />
Za predsjednika Sindikata Graditeljstva Hrvatske izabran je<br />
Mirko [torga, dosada{nji tajnik u SGH-u. U Glavni odbor iz<br />
~lanica <strong>Nexe</strong> grupe izabrani su Ivan Strunje iz Dilj d.o.o. Vinkovci<br />
i Franjo Jakobek iz Na{icecementa d.d. Na{ice. Sindikatu<br />
Graditeljstva Hrvatske `elimo uspjeh u radu!<br />
U organizaciji Sindikata AD Polet IGK, ve} tradicionalno, kraj godine obilje`avaju tri doga|aja.<br />
Tako }e Polet 20. prosinca 2006. godine ugostiti svoje umirovljenike. Ljudi koji su gradili Polet, upoznat<br />
}e se s radom Poleta u protekloj godini i planovima za idu}e razdoblje.<br />
Nagrade za dugogodi{nju vjernost rada u Poletu ove godine dobit }e 111 radnika. Sve~ani doga|aj<br />
predvi|en je 28. prosinca 2006. godine, u Hotelu Tiski cvet.<br />
Najmla|i, djeca radnika Poleta, uz novogodi{nju kazali{nu predstavu i Djeda Mraza preuzet }e svoje<br />
novogodi{nje paketi}e 23. prosinca 2006. godine.
Nisam mogao a da ne pi{em o svom poduze}u iz kojeg sam<br />
oti{ao u mirovinu. U mirovinu sam oti{ao 1999., s 39 godina i<br />
tri mjeseca radnog sta`a, i sada dok {e}em pokraj biv{eg poduze}a,<br />
sam sa sobom pri~am i mislim za{to tako nije bilo kada<br />
sam ja radio, isto je bilo novca. Molio bih umirovljenike “Dilja”<br />
ako nisu bili u Dilju posljednje ~etiri godine, neka do|u. Ne}e<br />
mo}i prepoznati “Dilj”. To sada izgleda kao rekreacijski centar,<br />
preporu~io bih gra|anima Vinkovaca da malo pro{etaju do<br />
Dilja pa da vide {to zna~i prava firma i, iako je privatna, neka vide<br />
kako ljudi na rukovode}im mjestima ipak vode brigu o firmi<br />
i radnicima. Uprava im sada izgleda kao konstrukcijski biro,<br />
milina vidjeti. I u proizvodnji je sve modernizirano, radnici imaju<br />
odijela, dobivaju za Bo`i} i Uskrs neku prehranu, redovite su<br />
i pla}e, takve su bile i kada sam ja radio, ali, {to je va`no, nisu<br />
nikoga otpustili. Jedino ako je netko htio sam oti}i. U ono vrijeme,<br />
kada sam ja radio, bilo je - ako ti se ne svi|a, evo ti knji`ica<br />
pa idi. Ja sam oti{ao u vojsku s tri godine radnog sta`a a knji`ica<br />
ostala u Dilju. Kada sam do{ao iz vojske, nisu me primili, dali su<br />
mi knji`icu i poslali na biro.<br />
Samo `elim re}i da je i onda bilo nepravde, a ne samo sada. Dilj<br />
je uvijek dobro stajao, ali su radnici imali male pla}e. Ja sam s<br />
2.500 – 2.700 oti{ao u mirovinu i dobio mirovine 1.540 kuna, a<br />
Dilj je uvijek dobro stajao i uvijek su govorili: Treba ~uvati za<br />
crne dane. Tako da su uvijek bili crni dani.<br />
I sada kada vidim tu ljepotu, divim se tom vodstvu kako lijepo<br />
vodi firmu. Velike ~estitke i pohvale.<br />
Ivo Juri} iz Vinkovaca
<strong>Nexe</strong> grupa bila je predstavljena i na Me|unarodnom tehni~kom sajmu u Plovdivu. Sajam<br />
se odr`avao u razdoblju od 25. do 30. rujna 2006. godine, a na njemu su svoje proizvode<br />
izlagale ~lanice Divizije za ciglu i crijep. Slavonija IGM izlagala je klasi~ni program<br />
cigle, Stra`ilovo termo program, a tako|er su bili izlo`eni i crjepovi Dilja i Poleta.<br />
Za na{e ~lanice sajam je bio uspje{an, zadovoljne su iskazanim interesom za na{e<br />
proizvode, kako od distributera, tako i od krajnjih korisnika.<br />
U isto vrijeme odr`avao se i 28. sajam gra|evinarstva u organizaciji Jadranskog sajma u<br />
Budvi (Crna Gora). Sajam je organiziran kao neposredna prezentacija proizvoda i usluga<br />
koje ~ine gra|evinarstvo kao cjelinu – od projektiranja i izgradnje, preko gra|evinskih<br />
materijala, strojeva i alata, do opremanja objekata i eksterijera. Sajam je do sada<br />
imao najve}u posje}enost, a na njemu su svoje proizvode uspje{no izlo`ile i na{e ~lanice<br />
Polet, Jelen Do i Bilokalnik Drvo.<br />
Divizija za ciglu i crijep predstavila je <strong>Nexe</strong> grupu i na 11. jubilarnom me|unarodnom<br />
sajmu SASO u organizaciji Sajma Split. Sajam se odr`avao od 25. do 29. listopada 2006.<br />
godine. U sklopu sajma SASO osim Sajma graditeljstva, na kojem smo mi izlagali, mogli<br />
ste posjetiti i Sajam drvne industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, a prvi put ove godine<br />
i Sajam financija.<br />
Ovaj poslovni doga|aj ujedno je bio i posljednji nastup na{ih ~lanica na sajmovima ove<br />
godine.
1. Direktor divizije za graditeljstvo<br />
– visoka stru~na sprema<br />
– odli~no znanje rada na ra~unalu<br />
– odli~no znanje engleskog jezika<br />
– 10 godina radnog iskustva na rukovode}im pozicijama<br />
– spremnost na ~esta putovanja<br />
2. Direktor divizije za ostale djelatnosti<br />
– zavr{en ekonomski fakultet (VII. stupanj)<br />
– odli~no znanje rada na ra~unalu<br />
– odli~no znanje engleskog jezika<br />
– 5 godina radnog iskustva na rukovode}im pozicijama<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
3. (Diplomirani) in`enjer gra|evinarstva –<br />
vi{e izvr{itelja<br />
– zavr{en gra|evinski fakultet (VI./VII. stupanj)<br />
– poznavanje rada na ra~unalu<br />
– poznavanje engleskog jezika<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
4. Direktor dru{tva Agregati i Betoni PUT<br />
d.o.o. Sarajevo<br />
– visoka stru~na sprema (VII. stupanj)<br />
– 5 godina radnog iskustva na rukovode}im funkcijama<br />
– poznavanje jednog svjetskog jezika<br />
– dobro poznavanje rada na ra~unalu<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
5. Voditelj prodaje – Agregati i Betoni PUT<br />
d.o.o. Sarajevo<br />
– zavr{ena srednja, vi{a ili visoka stru~na prema<br />
– radno iskustvo u prodaji gra|evinskih materijala<br />
– poznavanje tr`i{te betona i agregata<br />
– odli~no poznavanje rada na ra~unalu<br />
– odli~no znanje engleskog jezika<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
6. Savjetnik za primjenu proizvoda –<br />
Na{icecement d.d. Na{ice<br />
– Gra|evinski fakultet (VII. stupanj)<br />
– odli~no znanje rada na ra~unalu<br />
– odli~no znanje engleskog jezika<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
– spremnost na putovanja<br />
7. Stru~ni suradnik u Sektoru za strate{ko<br />
planiranje i kontroling – <strong>Nexe</strong> grupa d.d.<br />
Na{ice; 1 izvr{itelj za strate{ko planiranje i 1<br />
izvr{itelj za COGNOS<br />
– zavr{en Ekonomski fakultet (VII. stupanj)<br />
– odli~no znanje rada na ra~unalu<br />
– odli~no znanje engleskog jezika<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
8. In`enjer tehni~ke pripreme i odr`avanja<br />
– Tvornica opeke d.o.o. Sarajevo<br />
– zavr{en elektrotehni~ki ili strojarski fakultet<br />
(VI./VII. stupanj)<br />
– odli~no znanje rada na ra~unalu<br />
– znanje engleskog jezika<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
9. Laborant – Tvornica opeke d.o.o.<br />
Sarajevo<br />
– SSS kemijskog ili gra|evinskog smjera<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
– radno iskustvo na sli~nim poslovima (nije<br />
nu`no)<br />
10. Referent za{tite na radu i za{tite okoli{a<br />
– Bilokalnik Drvo d.o.o. Koprivnica<br />
– vi{a ili srednja stru~na sprema tehni~kog smjera<br />
– radno iskustvo na poslovima za{tite na radu<br />
(po`eljno)<br />
– znanje engleskog jezika<br />
– znanje rada na ra~unalu<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
11. Tehnolog energetike i odr`avanja –<br />
Bilokalnik Drvo d.o.o. Koprivnica<br />
– vi{a ili visoka stru~na sprema tehni~kog smjera<br />
– znanje engleskog jezika<br />
– odli~no znanje rada na ra~unalu<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
12. Industrijski dizajner – Bilokalnik Drvo<br />
d.o.o. Koprivnica<br />
– dipl.ing. dizajna ili dipl.ing. arhitekture - po`eljno<br />
ili ing./dipl.ing. {umarstva (drvno-tehnolo{ki<br />
smjer)<br />
– radno iskustvo na sli~nim poslovima<br />
– odli~no znanje engleskog jezika<br />
– odli~no znanje rada na ra~unalu<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
– spremnost na putovanja<br />
13. Direktor sektora proizvodnje –<br />
Bilokalnik Drvo d.o.o. Koprivnica<br />
– [umarski fakultet (VI. ili VII. stupanj) -<br />
drvno-tehnolo{ki smjer - po`eljno ili vi{a ili visoka<br />
stru~na sprema tehni~kog smjera<br />
– znanje rada na ra~unalu<br />
– znanje engleskog jezika<br />
– radno iskustvo na rukovode}im pozicijama<br />
– radno iskustvo u drvnoj industriji<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
14. Prodajni predstavnik – Bilokalnik Drvo<br />
d.o.o. Koprivnica<br />
– Vi{a ili visoka stru~na sprema ekonomskog<br />
smjera<br />
– odli~no znanje rada na ra~unalu<br />
– odli~no znanje engleskog jezika<br />
– po`eljno znanje talijanskog jezika<br />
– radno iskustvo na poslovima prodaje<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
– spremnost na ~esta putovanja<br />
15. [ef prodaje – Kozaraputevi a.d. Banja<br />
Luka<br />
– zavr{en ekonomski fakultet (VII. stupanj)<br />
– radno iskustvo na poslovima prodaje<br />
– radno iskustvo na rukovode}im pozicijama<br />
– poznavanje rada na ra~unalu<br />
– poznavanje engleskog jezika<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
Dodatne informacije: Sektor za ljudske resurse • Telefon +385 31 227 300<br />
16. Diplomirani ekonomist – pripravnik –<br />
Kozaraputevi a.d. Banja Luka (2<br />
izvr{itelja)<br />
– zavr{en ekonomski fakultet (VII. stupanj)<br />
– poznavanje rada na ra~unalu<br />
– poznavanje engleskog jezika<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
17. Ra~unovo|a – Kozaraputevi a.d. Banja<br />
Luka (1 izvr{itelj)<br />
– srednja stru~na sprema ekonomskog smjera<br />
– potrebna licenca za poslove ra~unovodstva<br />
– godinu dana radnog sta`a na poslovima ra~unovodstva<br />
– poznavanje rada na ra~unalu<br />
– poznavanje engleskog jezika<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
18. Diplomirani in`enjer gra|evinarstva –<br />
Kozaraputevi a.d. Banja Luka (1<br />
izvr{itelj pripravnik, 1 izvr{itelj s<br />
iskustvom)<br />
– zavr{en Gra|evinski fakultet (VII. stupanj) -<br />
prednost -smjer: niskogradnja<br />
– radno iskustvo na poslovima niskogradnje<br />
– polo`en dr`avni ispit sa rje{enjem o ovla{tenju<br />
za izvo|enje radova za objekte niskogradnje<br />
– poznavanje rada na ra~unalu<br />
– poznavanje engleskog jezika<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
19. Diplomirani in`enjer rudarstva –<br />
Kozaraputevi a.d. Banja Luka (1<br />
izvr{itelj pripravnik, 1 izvr{itelj s<br />
iskustvom)<br />
– zavr{en rudarski fakultet (VII. stupanj)<br />
– radno iskustvo na poslovima rudarstva<br />
– polo`en dr`avni ispit (licenca)<br />
– poznavanje engleskog jezika<br />
– poznavanje rada na ra~unalu<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
20. Stru~ni suradnik u Sektoru nabave –<br />
Kozaraputevi a.d. Banja Luka<br />
(1 izvr{itelj)<br />
– zavr{en strojarski fakultet (VII. stupanj)<br />
– radno iskustvo na poslovima nabave<br />
– poznavanje engleskog jezika<br />
– poznavanje rada na ra~unalu<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
21. Informati~ar – Kozaraputevi a.d. Banja<br />
Luka<br />
– V[S/SSS tehni~kog ili informati~kog smjera<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
– radno iskustvo na sli~nim poslovima<br />
– odli~no znanje rada na ra~unalu<br />
– odli~no znanje engleskog jezika<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
22. Laborant – Kozaraputevi a.d. Banja Luka<br />
– srednja stru~na sprema kemijsko-tehnolo{kog<br />
smjera<br />
– voza~ka dozvola B kategorije<br />
– radno iskustvo na sli~nim poslovima (nije nu`no)<br />
– poznavanje rada na ra~unalu
Change language