24.02.2013 Views

LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...

LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...

LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

ojnost ove grupe mikroorganizama je bila najveća u površinskom sloju od 0-5 cm<br />

dubine. Kolonije cijanobakterija iz dubljih slojeva 5-30 cm i 30-60 cm su mrke i<br />

tamnomrke boje što ukazuje na prilagođavanje cijanobakterija prema nepovoljnim<br />

uslovima sredine.<br />

Tabela 2. Ukupan broj azotofiksirajućih cijanobakterija (10 2 /g zemljišta)<br />

Table 2. Total number of nitrogen-fixing cyanobacteria (10 2 /g soil)<br />

Tipovi zemljišta<br />

0-5<br />

Dubina (cm)<br />

5-30 30-60<br />

Arenosol 6,329 1,416 0,704<br />

Solonjec 1016,39 37,08 190,80<br />

Ritska crnica 92,131 9,443 4,276<br />

Černozem 154,160 35,073 14,046<br />

Fluvisol 573,579 66,091 31,546<br />

Prisustvo ovih mikroorganizama u zemljištu je izuzetno važno. Cianobakterije<br />

su značajni producenti biološki aktivnih materija te utiču na rast i razviće biljaka, a sa<br />

svojim egzopolisaharidima poboljšavaju strukturu zemljišta (Falchini et al., 1996).<br />

Gantar i sar. (1991) su utvrdili da se brojnost azotofiksirajućih cijanobakterija u<br />

zemljištu Vojvodine može porediti sa brojnošću ovih organizama u zemljištu pirinčanih<br />

polja.<br />

Alge predstavljaju značajan deo zemljišne mikroflore, čine do 27% od ukupne<br />

mikrobne biomase (Mallavarapu, 2001). Prisustvo algi u obradivim zemljištima je<br />

važno jer povoljno utiču na strukturu zemljišta, naročito u površinskom sloju gde su i<br />

najbrojnije. U ovim istraživanjima brojnost algi bila je najveća u površinskom sloju<br />

zemljišta ( 0-5 cm) što je i razumljivo jer su alge su fotoautotrofni mikroorganizmi<br />

(Tab. 3). Posebno visoka brojnost u površinskom sloju utvrđena je u fluvisolu, dok je u<br />

černozemu brojnost visoka čak i na dubini od 60 cm. Slične rezultate utvrdio je i Fojkar<br />

(2000) gde se navodi da je veoma velik broj algi bio u fluvisolu, ritskoj crnici i<br />

černozemu. Za razliku od naših razultata isti autor je konstatovao visok broj algi u<br />

arenosolu a nizak u solonjecu.<br />

Tabela 3. Ukupan broj algi (10 2 /g zemljišta)<br />

Table 3. Total number of algae (10 2 /g soil)<br />

Tipovi zemljišta<br />

0-5<br />

Dubina (cm)<br />

5-30 30-60<br />

Arenosol 386,070 72,309 32,413<br />

Solonjec 750,970 13,184 2,478<br />

Ritska crnica 753,230 300,510 11,976<br />

Černozem 986,960 121,167 109,240<br />

Fluvisol 1459,21 294,63 49,25<br />

Ukupan broj bakterija, kao i kod prethodnih mikroorganizama, zavisio je od<br />

tipa zemljišta i dubine profila. U svim zemljištima broj je bio visok i kretao se u u<br />

98

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!