LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...
LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...
LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ojnost ove grupe mikroorganizama je bila najveća u površinskom sloju od 0-5 cm<br />
dubine. Kolonije cijanobakterija iz dubljih slojeva 5-30 cm i 30-60 cm su mrke i<br />
tamnomrke boje što ukazuje na prilagođavanje cijanobakterija prema nepovoljnim<br />
uslovima sredine.<br />
Tabela 2. Ukupan broj azotofiksirajućih cijanobakterija (10 2 /g zemljišta)<br />
Table 2. Total number of nitrogen-fixing cyanobacteria (10 2 /g soil)<br />
Tipovi zemljišta<br />
0-5<br />
Dubina (cm)<br />
5-30 30-60<br />
Arenosol 6,329 1,416 0,704<br />
Solonjec 1016,39 37,08 190,80<br />
Ritska crnica 92,131 9,443 4,276<br />
Černozem 154,160 35,073 14,046<br />
Fluvisol 573,579 66,091 31,546<br />
Prisustvo ovih mikroorganizama u zemljištu je izuzetno važno. Cianobakterije<br />
su značajni producenti biološki aktivnih materija te utiču na rast i razviće biljaka, a sa<br />
svojim egzopolisaharidima poboljšavaju strukturu zemljišta (Falchini et al., 1996).<br />
Gantar i sar. (1991) su utvrdili da se brojnost azotofiksirajućih cijanobakterija u<br />
zemljištu Vojvodine može porediti sa brojnošću ovih organizama u zemljištu pirinčanih<br />
polja.<br />
Alge predstavljaju značajan deo zemljišne mikroflore, čine do 27% od ukupne<br />
mikrobne biomase (Mallavarapu, 2001). Prisustvo algi u obradivim zemljištima je<br />
važno jer povoljno utiču na strukturu zemljišta, naročito u površinskom sloju gde su i<br />
najbrojnije. U ovim istraživanjima brojnost algi bila je najveća u površinskom sloju<br />
zemljišta ( 0-5 cm) što je i razumljivo jer su alge su fotoautotrofni mikroorganizmi<br />
(Tab. 3). Posebno visoka brojnost u površinskom sloju utvrđena je u fluvisolu, dok je u<br />
černozemu brojnost visoka čak i na dubini od 60 cm. Slične rezultate utvrdio je i Fojkar<br />
(2000) gde se navodi da je veoma velik broj algi bio u fluvisolu, ritskoj crnici i<br />
černozemu. Za razliku od naših razultata isti autor je konstatovao visok broj algi u<br />
arenosolu a nizak u solonjecu.<br />
Tabela 3. Ukupan broj algi (10 2 /g zemljišta)<br />
Table 3. Total number of algae (10 2 /g soil)<br />
Tipovi zemljišta<br />
0-5<br />
Dubina (cm)<br />
5-30 30-60<br />
Arenosol 386,070 72,309 32,413<br />
Solonjec 750,970 13,184 2,478<br />
Ritska crnica 753,230 300,510 11,976<br />
Černozem 986,960 121,167 109,240<br />
Fluvisol 1459,21 294,63 49,25<br />
Ukupan broj bakterija, kao i kod prethodnih mikroorganizama, zavisio je od<br />
tipa zemljišta i dubine profila. U svim zemljištima broj je bio visok i kretao se u u<br />
98