LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...
LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...
LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Letopis <strong>naučnih</strong> <strong>radova</strong><br />
Godina 36 (2012), Broj 1, strana 96-100<br />
UDC 561.23:658.2 Originalni naučni rad<br />
Original scientific paper<br />
ZASTUPLJENOST CIJANOBAKTERIJA, ALGI I BAKTERIJA U<br />
RAZLIČITIM TIPOVIMA ZEMLJIŠTA<br />
Mirjana Jarak 1 , Oliver Fojkar 2 , Timea Hajnal-Jafari 1 , Simonida Đurić 1 , Dragana Stamenov 1 , Josip Čolo 3<br />
REZIME<br />
U radu je ispitivana brojnost azotofiksirajućih cijanobakterija, algi i ukupan<br />
broj bakterija u pet tipova zemljišta sa različitih lokaliteta u Vojvodini. Uzorci<br />
zemljišta su uzimani sa tri dubine: 0-5 cm, 5-30 cm i 30-60 cm. Brojnost ispitivanih<br />
grupa mikroorganizama je varirala u zavisnosti od tipa zemljišta i dubine profila.<br />
Najveća brojnost azotofiksirajućih cijanobakterija bila je u solonjecu a najmanja<br />
brojnost je bila u arenosolu u površinskom sloju dubine 0-5 cm. Najveća brojnost algi<br />
bila je u površinskom sloju zemljišta od 0-5 cm. Najveća brojnost bakterija je bila u<br />
solonjecu, a sa povećanjem dubine sloja brojnost se smanjivala kod solonjeca,<br />
černozema i fluvisola.<br />
Ključne reči: cijanobakterije, alge, bakterije, zemljište, brojnost.<br />
UVOD<br />
Mikroorganizmi su živi deo zemljišta. U zemljištu sa oformljenim profilom,<br />
mikroorganizmi održavaju njegovu strukturu, nivo organske materije i stabilnost svih<br />
drugih svojstava. Bakterije su jednoćelijski organizmi prokariotske građe, koji su<br />
najstariji i najbrojniji organizmi na našoj planeti. Cijanobakterije su prvi fotosintetski<br />
organizmi na zemlji i deo su carstva bakterija. Mnoge vrste cijanobakterija imaju<br />
sposobnost vezivanja atmosferskog azota i njegovog izlučivanja u spoljašnju sredinu.<br />
One poseduju specijalne ćelije-heterociste u kojima je smešten enzim nitrogenaza<br />
pomoću koga vrše azotofiksaciju. Sposobnost azotofiksacije i fotosinteze, zastupljene<br />
istovremeno, omogućavaju cijanobakterijama veliku sposobnost adaptacije na različite<br />
ekološke uslove (Venkataraman, 1972). Najvažniji rodovi cijanobakterija su<br />
Chroococcum, Lyngbia, Oscillatoria, Anabaena, Nostoc (Jarak i Govedarica, 2003).<br />
Alge su fotosintetički eukariotski mikroorganizmi. One iz ugljen-dioksida i vode uz<br />
1 Dr Mirjana Jarak, redovni profesor; dr Simonida Đurić, docent; dr Timea Hajnal-<br />
Jafari, istražicač saradnik; mr Dragana Stamenov, stipendista-doktorant, <strong>Univerzitet</strong> u<br />
Novom Sadu, <strong>Poljoprivredni</strong> <strong>fakultet</strong>, Trg Dositeja Obradovića 8, Novi Sad; 2 mr Oliver<br />
Fojkar, načelnik Odeljenja za promociju, edukaciju i odnose sa javnošću, Pokrajinski<br />
zavod za zaštitu prirode, Radnička 20a, Novi Sad; 3 dr Josip Čolo, vanredni profesor<br />
Poljoprivredno prehrambeni <strong>fakultet</strong>, Zmaja od Bosne 8, Sarajevo, Bosna i<br />
Hercegovina.<br />
96