24.02.2013 Views

LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...

LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...

LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Letopis <strong>naučnih</strong> <strong>radova</strong><br />

Godina 36 (2012), Broj 1, strana 96-100<br />

UDC 561.23:658.2 Originalni naučni rad<br />

Original scientific paper<br />

ZASTUPLJENOST CIJANOBAKTERIJA, ALGI I BAKTERIJA U<br />

RAZLIČITIM TIPOVIMA ZEMLJIŠTA<br />

Mirjana Jarak 1 , Oliver Fojkar 2 , Timea Hajnal-Jafari 1 , Simonida Đurić 1 , Dragana Stamenov 1 , Josip Čolo 3<br />

REZIME<br />

U radu je ispitivana brojnost azotofiksirajućih cijanobakterija, algi i ukupan<br />

broj bakterija u pet tipova zemljišta sa različitih lokaliteta u Vojvodini. Uzorci<br />

zemljišta su uzimani sa tri dubine: 0-5 cm, 5-30 cm i 30-60 cm. Brojnost ispitivanih<br />

grupa mikroorganizama je varirala u zavisnosti od tipa zemljišta i dubine profila.<br />

Najveća brojnost azotofiksirajućih cijanobakterija bila je u solonjecu a najmanja<br />

brojnost je bila u arenosolu u površinskom sloju dubine 0-5 cm. Najveća brojnost algi<br />

bila je u površinskom sloju zemljišta od 0-5 cm. Najveća brojnost bakterija je bila u<br />

solonjecu, a sa povećanjem dubine sloja brojnost se smanjivala kod solonjeca,<br />

černozema i fluvisola.<br />

Ključne reči: cijanobakterije, alge, bakterije, zemljište, brojnost.<br />

UVOD<br />

Mikroorganizmi su živi deo zemljišta. U zemljištu sa oformljenim profilom,<br />

mikroorganizmi održavaju njegovu strukturu, nivo organske materije i stabilnost svih<br />

drugih svojstava. Bakterije su jednoćelijski organizmi prokariotske građe, koji su<br />

najstariji i najbrojniji organizmi na našoj planeti. Cijanobakterije su prvi fotosintetski<br />

organizmi na zemlji i deo su carstva bakterija. Mnoge vrste cijanobakterija imaju<br />

sposobnost vezivanja atmosferskog azota i njegovog izlučivanja u spoljašnju sredinu.<br />

One poseduju specijalne ćelije-heterociste u kojima je smešten enzim nitrogenaza<br />

pomoću koga vrše azotofiksaciju. Sposobnost azotofiksacije i fotosinteze, zastupljene<br />

istovremeno, omogućavaju cijanobakterijama veliku sposobnost adaptacije na različite<br />

ekološke uslove (Venkataraman, 1972). Najvažniji rodovi cijanobakterija su<br />

Chroococcum, Lyngbia, Oscillatoria, Anabaena, Nostoc (Jarak i Govedarica, 2003).<br />

Alge su fotosintetički eukariotski mikroorganizmi. One iz ugljen-dioksida i vode uz<br />

1 Dr Mirjana Jarak, redovni profesor; dr Simonida Đurić, docent; dr Timea Hajnal-<br />

Jafari, istražicač saradnik; mr Dragana Stamenov, stipendista-doktorant, <strong>Univerzitet</strong> u<br />

Novom Sadu, <strong>Poljoprivredni</strong> <strong>fakultet</strong>, Trg Dositeja Obradovića 8, Novi Sad; 2 mr Oliver<br />

Fojkar, načelnik Odeljenja za promociju, edukaciju i odnose sa javnošću, Pokrajinski<br />

zavod za zaštitu prirode, Radnička 20a, Novi Sad; 3 dr Josip Čolo, vanredni profesor<br />

Poljoprivredno prehrambeni <strong>fakultet</strong>, Zmaja od Bosne 8, Sarajevo, Bosna i<br />

Hercegovina.<br />

96

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!