24.02.2013 Views

LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...

LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...

LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Letopis <strong>naučnih</strong> <strong>radova</strong><br />

Godina 36 (2012), Broj 1, strana 149-155<br />

UDK: 582.683.1:582.788.1 Originalni naučni rad<br />

Original scientific paper<br />

UTICAJ IBA NA RIZOGENEZU ZELENIH REZNICA DRENA<br />

(Cornus mas L.)<br />

Sandra Bijelić 1 , Branislava Gološin 1 , Borivoje Bogdanović 1 , Milenko Bojić 2 , Milka Vujaković 2<br />

REZIME<br />

U cilju pospešivanja vegetativnog razmnožavanja drena ispitan je uticaj različitih<br />

koncentracija i formulacija IBA na uspešnost i kvalitet ožiljavanja zelenih reznica u<br />

kontrolisanim uslovima. Zelene reznice su sredinom i krajem juna 2009. god. tretirane<br />

sa IBA u dve koncentracije (0,3% i 0,8%) u formulacijama u vidu praha (IBA03 i<br />

IBA08), u obliku praha sa sistemom za generisanje H2O2 (IBA03p i IBA08p) i u obliku<br />

gela (IBA03H i IBA08H). Ispitan je i uticaj predtretmana zelenih reznica sa 4%<br />

rastvorom H2O2 (IBA03r i IBA08r). Bolji uspeh ožiljavanja postignut je sa većim<br />

koncentracijama IBA. Najveća ujednačena dužina žila (3,75 cm) postignuta je sa<br />

IBA03, IBA03p i IBA08, dok su najveći uspeh ožiljavanja (80%) i najveći broj<br />

korenskih žila (10,68) zabeleženi u drugom terminu sa IBA08p.<br />

Ključne reči: dren (Cornus mas L.), IBA, zelene reznice, ožiljavanje<br />

UVOD<br />

U okviru familije Cornaceae, rod Cornus obuhvata oko 65 vrsta žbunova i<br />

stablašica, od kojih se većina koristi u dekorativne svrhe. Dren (Cornus mas L.) spada<br />

među interesantne voćne vrste, koji je, zahvaljujući sjajnim listovima i obilju cvetova<br />

pogodan i kao hortikulturna vrsta jer postiže veoma interesantan efekat u parkovima i<br />

vrtovima (Tsipouridis i sar., 2000). Takođe, dren je jedna od samoniklih šumskih biljaka<br />

koja se može koristiti kao hrana i lek, a koja u narodnoj tradiciji simbolizuje zdravlje,<br />

čvrstinu duha, otpornost i dugovečnost. Otuda u našem narodu poznata izreka „zdrav<br />

kao dren“.<br />

Zahvaljujući harmoničnom sastavu ploda, drenjina zadovoljava visoke standarde<br />

za upotrebu u ishrani (Celik i sar., 2006; Keserović i sar., 2008; Bijelić 2011a; 2011b),<br />

ali i u medicinske svrhe (Burmistrov 1994), plodovi jedinstvenog ukusa imaju<br />

dijetetskih svojstava (Jia i sar., 2003; Jayaprakasam i sar., 2005), dobro podnosi zimu i<br />

1 Dr Sandra Bijelić, docent, dr Branislava Gološin, red. prof., MSc Borivoje<br />

Bogdanović, asistent, <strong>Univerzitet</strong> u Novom Sadu, <strong>Poljoprivredni</strong> <strong>fakultet</strong>, Departman za<br />

voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu<br />

2 Dipl. ing Milenko Bojić, dr Milka Vujaković, PSS “Poljoprivredna stanica” Novi Sad<br />

149

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!