LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...

LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ... LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...

polj.uns.ac.rs
from polj.uns.ac.rs More from this publisher
24.02.2013 Views

problema je moguće pravilnim načinom držanja i ishrane životinja, kao i redovnom kontrolom zdravstvenog stanja krava. Uloga cinka je u rastu ćelija i tkiva, ćelijskoj replikaciji, formiranju kostiju, očuvanju integriteta kože, procesima keratinizacije, celularnom imunitetu i uopšte u odbrani organizma (Griffith et al., 2007). Mlečnoj žlezdi kao organu koji predstavlja derivat kože, za razvoj je neophodan cink (Tomlison et al., 2004, 2008), zbog formiranja keratinskog sloja u ductus papillaris-u. Vrlo je malo literaturnih podataka o uticaju cinka iz hrane na zdravlje mlečne žlezde krava. Ipak je nekoliko studija objavljeno o uticaju dodataka cinka u hrani na broj somatskih ćelija u mleku krava. U proseku je dodatak cinka u hrani bio oko 360 mg/kg po danu. U istraživanjima, Kellogg (1990) uočava da je dodavanje cinka u hrani, dovelo do pada broja somatskih ćelija u mleku krava. Isti rezultat je dobijen u istraživanju Tomlinson et al. (2002). U istraživanju Whitaker et al. (1997) je dodavano 390 mg Zn/kg hrane na dan visoko-mlečnim krava. Kao rezultat istraživanja nije uočen: pad infekcija mlečne žlezde krava, smanjenje incidenca kliničkih mastitisa i pad broja somatskih ćelija u mleku krava. Cope et al. (2009) u istraživanju dodataka 36 mg Zn/kg hrane dnevno visoko-mlečnim kravama u periodu od 14 nedelja je ustanovljeno da dodaci cinka u hrani visoko-mlečnim kravama daju pozitivan efekat, jer dolazi do redukovanja incidence subkliničkih mastitisa. Do istog zaključka su, statističkom analizom podataka, godinu dana kasnije došli Rabiee et al. (2010), koji su visokomlečnim kravama u hranu dodavali miks organskog oblika mikroelementata, gde je jedan od mikroelemenata bio cink. Adekvatana koncentracija cinka u hrani i u krvi visoko-mlečnih krava, pozitivno utiče na pravilan imunološki odgovor, dok deficit cinka dovodi do nepravilnog funkcionisanja imunološkog sistema i nepravilne keratinizacije (Hutcheson, 1989; Reddy and Frey, 1990). Cilj rada je da se ispita uticaj cinka na očuvanje zdravlja mlečne žlezde odnosno njegov uticaj na broj somatskih ćelija u mleku krava i histološki odrede vrednosti leukocitnog infiltrata parenhima mlečne žlezde. MATERIJAL I METOD Ispitivanje je sprovedeno na 30 visoko-mlečnim kravama, Holštajn-frizijske rase, držane u štalskim uslovima. Krave su bile stare pet godina, imale su ujednačenu telesnu masu, približne kondicije i davale su približno istu količinu mleka. Za vreme eksperimenta krave su imale vodu za piće na raspologanju 24 časa dnevno i hranjene su silažom, senom i koncentratom. Ogled je počeo u periodu zasušenja krava, kada im je uzeta krv iz repne vene radi dobijanja podataka o koncentraciji cinka u krvnom serumu, a zatim su krave podeljene u dve grupe po 15 krava. Prva grupa je bila kontrolna i nije tretirana tokom ogleda, dok je druga grupa dobijala u hrani 240 mg Zn/ kg hrane dnevno. Uzorci krvi su uzimani na početku ogleda i 150. dana laktacije, iz repne vene (vena coccygea) uz primenu principa antisepse i sepse, u jutarnjim časovima posle muže. Uzorci su sakupljani u vakutajner epruvetama od 10 ml sa dodatkom antikoagulansa K3E. Zatim su uzorci u laboratoriji Poljoprivrednog fakulteta centrifugovani na 1500 118

obrtaja u minuti da bi se serum u potpunosti izdvojio. Izdvojeni serumi su zamrzavani na temperaturi –20 o C do dalje analize. Laboratorijskom metodom atomske apsorpcione spektrometrije (AAS) krvnog seruma na aparatu Perkin Elmer Elan 6100 ICPMS (Massachusetts, USA), dobijen je nivo cinka u uzorcima kontrolne i ogledne grupe krava. Uzorci mleka su uzimani stopedesetog dana laktacije u vreme jutarnje muže. Iz svake četvrti vimena je uzeto po 10 ml mleka za određivanje broja somatskih ćelija. Broj somatskih ćelija u mleku krava kontrolne i ogledne grupe je dobijen pomoću Draminski aparata, koji je bio indikator za otkrivanje subkliničkih mastitisa krava. Posle 150. dana laktacije, od 15 krava kontrolne grupe, na ekonomsko iskorišćavanje su poslate 3 krave, a od 15 krava ogledne grupe su poslate 2 krave. Nakon klanja sa trupa krava su oštrim mesarskim nožem odstranjena vimena, koja su pakovana u sterilne plastične vreće i transportovane u salu za patološku morfologiju Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Za histološko ispitivanje je korišćeno 20 četvrti vimena krava, kojima je histološki ispitivan leukocitni infiltrat parenhima. Od svake četvrti vimena krava uzeti su uzorci veličine 1 cm 3 iz samog parenhima mlečne žlezde. Uzorci parenhima su uzimani uz izbegavanje masnog tkiva mlečne žlezde. Svi uzorci su fiksirani u puferizovanom 10% rastvoru formalina, potom dehidrirani kroz seriju etanola rastuće koncentracije i prožeti ksilolom kao medijumom za uvođenje parafinskog voska- sredstva za kalupljenje. Napravljeni parafinski kalupi su sečeni na mikrotonu debljine 5 µm, deparafinisani i bojeni hematoksilin-eozinom (HE). Statističkom analizom korelacije utvrđen je odnos koncentracije cinka u krvnom serumu sa brojem somatskih ćelija u mleku i leukocitnim infiltratom u parenhimu mlečne žlezde krava kontrolne i ogledne grupe. REZULTATI Na početku istraživanja, koji je bio u periodu zasušenja krava, uzimani su uzorci krvi radi dobijanja vrednosti cinka krvnog seruma krava kontrolne i ogledne grupe. Merenjem vrednosti cinka u krvnom serumu kontrone grupe krava na početku istraživanja, tj. u zasušenom periodu, uočeno je da se koncentracija cinka krvnog seruma kretala u rasponu od 4,95 do 16,75 µmol/l, dok se koncentracija cinka krvnog seruma krava ogledne grupe kretala u rasponu od 4,55 do 11,51 µmol/l. Rezultati vrednosti koncentracija cinka u krvnom serumu krava kontrolne i ogledne grupe su prikazani u tabeli 1. 119

problema je moguće pravilnim načinom držanja i ishrane životinja, kao i redovnom<br />

kontrolom zdravstvenog stanja krava.<br />

Uloga cinka je u rastu ćelija i tkiva, ćelijskoj replikaciji, formiranju kostiju,<br />

očuvanju integriteta kože, procesima keratinizacije, celularnom imunitetu i uopšte u<br />

odbrani organizma (Griffith et al., 2007). Mlečnoj žlezdi kao organu koji predstavlja<br />

derivat kože, za razvoj je neophodan cink (Tomlison et al., 2004, 2008), zbog<br />

formiranja keratinskog sloja u ductus papillaris-u.<br />

Vrlo je malo literaturnih podataka o uticaju cinka iz hrane na zdravlje mlečne<br />

žlezde krava. Ipak je nekoliko studija objavljeno o uticaju dodataka cinka u hrani na<br />

broj somatskih ćelija u mleku krava. U proseku je dodatak cinka u hrani bio oko 360<br />

mg/kg po danu. U istraživanjima, Kellogg (1990) uočava da je dodavanje cinka u hrani,<br />

dovelo do pada broja somatskih ćelija u mleku krava. Isti rezultat je dobijen u<br />

istraživanju Tomlinson et al. (2002). U istraživanju Whitaker et al. (1997) je dodavano<br />

390 mg Zn/kg hrane na dan visoko-mlečnim krava. Kao rezultat istraživanja nije uočen:<br />

pad infekcija mlečne žlezde krava, smanjenje incidenca kliničkih mastitisa i pad broja<br />

somatskih ćelija u mleku krava. Cope et al. (2009) u istraživanju dodataka 36 mg Zn/kg<br />

hrane dnevno visoko-mlečnim kravama u periodu od 14 nedelja je ustanovljeno da<br />

dodaci cinka u hrani visoko-mlečnim kravama daju pozitivan efekat, jer dolazi do<br />

redukovanja incidence subkliničkih mastitisa. Do istog zaključka su, statističkom<br />

analizom podataka, godinu dana kasnije došli Rabiee et al. (2010), koji su visokomlečnim<br />

kravama u hranu dodavali miks organskog oblika mikroelementata, gde je<br />

jedan od mikroelemenata bio cink.<br />

Adekvatana koncentracija cinka u hrani i u krvi visoko-mlečnih krava,<br />

pozitivno utiče na pravilan imunološki odgovor, dok deficit cinka dovodi do<br />

nepravilnog funkcionisanja imunološkog sistema i nepravilne keratinizacije<br />

(Hutcheson, 1989; Reddy and Frey, 1990).<br />

Cilj rada je da se ispita uticaj cinka na očuvanje zdravlja mlečne žlezde<br />

odnosno njegov uticaj na broj somatskih ćelija u mleku krava i histološki odrede<br />

vrednosti leukocitnog infiltrata parenhima mlečne žlezde.<br />

MATERIJAL I METOD<br />

Ispitivanje je sprovedeno na 30 visoko-mlečnim kravama, Holštajn-frizijske<br />

rase, držane u štalskim uslovima. Krave su bile stare pet godina, imale su ujednačenu<br />

telesnu masu, približne kondicije i davale su približno istu količinu mleka. Za vreme<br />

eksperimenta krave su imale vodu za piće na raspologanju 24 časa dnevno i hranjene su<br />

silažom, senom i koncentratom. Ogled je počeo u periodu zasušenja krava, kada im je<br />

uzeta krv iz repne vene radi dobijanja podataka o koncentraciji cinka u krvnom serumu,<br />

a zatim su krave podeljene u dve grupe po 15 krava.<br />

Prva grupa je bila kontrolna i nije tretirana tokom ogleda, dok je druga grupa<br />

dobijala u hrani 240 mg Zn/ kg hrane dnevno.<br />

Uzorci krvi su uzimani na početku ogleda i 150. dana laktacije, iz repne vene (vena<br />

coccygea) uz primenu principa antisepse i sepse, u jutarnjim časovima posle muže.<br />

Uzorci su sakupljani u vakutajner epruvetama od 10 ml sa dodatkom antikoagulansa<br />

K3E. Zatim su uzorci u laboratoriji Poljoprivrednog <strong>fakultet</strong>a centrifugovani na 1500<br />

118

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!