LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...
LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ... LETOPIS naučnih radova - Poljoprivredni fakultet - Univerzitet u ...
problema je moguće pravilnim načinom držanja i ishrane životinja, kao i redovnom kontrolom zdravstvenog stanja krava. Uloga cinka je u rastu ćelija i tkiva, ćelijskoj replikaciji, formiranju kostiju, očuvanju integriteta kože, procesima keratinizacije, celularnom imunitetu i uopšte u odbrani organizma (Griffith et al., 2007). Mlečnoj žlezdi kao organu koji predstavlja derivat kože, za razvoj je neophodan cink (Tomlison et al., 2004, 2008), zbog formiranja keratinskog sloja u ductus papillaris-u. Vrlo je malo literaturnih podataka o uticaju cinka iz hrane na zdravlje mlečne žlezde krava. Ipak je nekoliko studija objavljeno o uticaju dodataka cinka u hrani na broj somatskih ćelija u mleku krava. U proseku je dodatak cinka u hrani bio oko 360 mg/kg po danu. U istraživanjima, Kellogg (1990) uočava da je dodavanje cinka u hrani, dovelo do pada broja somatskih ćelija u mleku krava. Isti rezultat je dobijen u istraživanju Tomlinson et al. (2002). U istraživanju Whitaker et al. (1997) je dodavano 390 mg Zn/kg hrane na dan visoko-mlečnim krava. Kao rezultat istraživanja nije uočen: pad infekcija mlečne žlezde krava, smanjenje incidenca kliničkih mastitisa i pad broja somatskih ćelija u mleku krava. Cope et al. (2009) u istraživanju dodataka 36 mg Zn/kg hrane dnevno visoko-mlečnim kravama u periodu od 14 nedelja je ustanovljeno da dodaci cinka u hrani visoko-mlečnim kravama daju pozitivan efekat, jer dolazi do redukovanja incidence subkliničkih mastitisa. Do istog zaključka su, statističkom analizom podataka, godinu dana kasnije došli Rabiee et al. (2010), koji su visokomlečnim kravama u hranu dodavali miks organskog oblika mikroelementata, gde je jedan od mikroelemenata bio cink. Adekvatana koncentracija cinka u hrani i u krvi visoko-mlečnih krava, pozitivno utiče na pravilan imunološki odgovor, dok deficit cinka dovodi do nepravilnog funkcionisanja imunološkog sistema i nepravilne keratinizacije (Hutcheson, 1989; Reddy and Frey, 1990). Cilj rada je da se ispita uticaj cinka na očuvanje zdravlja mlečne žlezde odnosno njegov uticaj na broj somatskih ćelija u mleku krava i histološki odrede vrednosti leukocitnog infiltrata parenhima mlečne žlezde. MATERIJAL I METOD Ispitivanje je sprovedeno na 30 visoko-mlečnim kravama, Holštajn-frizijske rase, držane u štalskim uslovima. Krave su bile stare pet godina, imale su ujednačenu telesnu masu, približne kondicije i davale su približno istu količinu mleka. Za vreme eksperimenta krave su imale vodu za piće na raspologanju 24 časa dnevno i hranjene su silažom, senom i koncentratom. Ogled je počeo u periodu zasušenja krava, kada im je uzeta krv iz repne vene radi dobijanja podataka o koncentraciji cinka u krvnom serumu, a zatim su krave podeljene u dve grupe po 15 krava. Prva grupa je bila kontrolna i nije tretirana tokom ogleda, dok je druga grupa dobijala u hrani 240 mg Zn/ kg hrane dnevno. Uzorci krvi su uzimani na početku ogleda i 150. dana laktacije, iz repne vene (vena coccygea) uz primenu principa antisepse i sepse, u jutarnjim časovima posle muže. Uzorci su sakupljani u vakutajner epruvetama od 10 ml sa dodatkom antikoagulansa K3E. Zatim su uzorci u laboratoriji Poljoprivrednog fakulteta centrifugovani na 1500 118
obrtaja u minuti da bi se serum u potpunosti izdvojio. Izdvojeni serumi su zamrzavani na temperaturi –20 o C do dalje analize. Laboratorijskom metodom atomske apsorpcione spektrometrije (AAS) krvnog seruma na aparatu Perkin Elmer Elan 6100 ICPMS (Massachusetts, USA), dobijen je nivo cinka u uzorcima kontrolne i ogledne grupe krava. Uzorci mleka su uzimani stopedesetog dana laktacije u vreme jutarnje muže. Iz svake četvrti vimena je uzeto po 10 ml mleka za određivanje broja somatskih ćelija. Broj somatskih ćelija u mleku krava kontrolne i ogledne grupe je dobijen pomoću Draminski aparata, koji je bio indikator za otkrivanje subkliničkih mastitisa krava. Posle 150. dana laktacije, od 15 krava kontrolne grupe, na ekonomsko iskorišćavanje su poslate 3 krave, a od 15 krava ogledne grupe su poslate 2 krave. Nakon klanja sa trupa krava su oštrim mesarskim nožem odstranjena vimena, koja su pakovana u sterilne plastične vreće i transportovane u salu za patološku morfologiju Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Za histološko ispitivanje je korišćeno 20 četvrti vimena krava, kojima je histološki ispitivan leukocitni infiltrat parenhima. Od svake četvrti vimena krava uzeti su uzorci veličine 1 cm 3 iz samog parenhima mlečne žlezde. Uzorci parenhima su uzimani uz izbegavanje masnog tkiva mlečne žlezde. Svi uzorci su fiksirani u puferizovanom 10% rastvoru formalina, potom dehidrirani kroz seriju etanola rastuće koncentracije i prožeti ksilolom kao medijumom za uvođenje parafinskog voska- sredstva za kalupljenje. Napravljeni parafinski kalupi su sečeni na mikrotonu debljine 5 µm, deparafinisani i bojeni hematoksilin-eozinom (HE). Statističkom analizom korelacije utvrđen je odnos koncentracije cinka u krvnom serumu sa brojem somatskih ćelija u mleku i leukocitnim infiltratom u parenhimu mlečne žlezde krava kontrolne i ogledne grupe. REZULTATI Na početku istraživanja, koji je bio u periodu zasušenja krava, uzimani su uzorci krvi radi dobijanja vrednosti cinka krvnog seruma krava kontrolne i ogledne grupe. Merenjem vrednosti cinka u krvnom serumu kontrone grupe krava na početku istraživanja, tj. u zasušenom periodu, uočeno je da se koncentracija cinka krvnog seruma kretala u rasponu od 4,95 do 16,75 µmol/l, dok se koncentracija cinka krvnog seruma krava ogledne grupe kretala u rasponu od 4,55 do 11,51 µmol/l. Rezultati vrednosti koncentracija cinka u krvnom serumu krava kontrolne i ogledne grupe su prikazani u tabeli 1. 119
- Page 67 and 68: Vrednosti obeležene različitim ve
- Page 69 and 70: tretmanu (1157 mg NO3 kg⁻¹ svež
- Page 71 and 72: THE INFLUENCE OF THE MINERAL FERTIL
- Page 73 and 74: UVOD Imajući u vidu dominantan uti
- Page 75 and 76: sa srednjim dozama sva tri hraniva
- Page 77 and 78: azota, dok je efekat pojedinačne p
- Page 79 and 80: LITERATURA 1. Blue, E.N., et al. (1
- Page 81 and 82: Letopis naučnih radova Godina 36 (
- Page 83 and 84: Pored adekvatne mineralne ishrane,
- Page 85 and 86: 0,01 0,21 0,19 0,13 0,39 0,34 0,22
- Page 87 and 88: manji broj biljaka/izdanaka po jedi
- Page 89 and 90: was positively correlated with nitr
- Page 91 and 92: proizvodnja kukuruza šećerca, koj
- Page 93 and 94: Tabela 1. Uticaj različitih koncen
- Page 95 and 96: 9. Pajić, Z., Srdić, J., Filipovi
- Page 97 and 98: pomoć energije svetlosti sintetiš
- Page 99 and 100: desetinama i stotinama miliona (tab
- Page 101 and 102: Letopis naučnih radova Godina 36 (
- Page 103 and 104: DNK MARKERI U OPLEMENJIVANJU KONJA
- Page 105 and 106: Tabela 2: Primeri DNA markera i nji
- Page 107 and 108: Tabela 5: Broj markera po hromozomu
- Page 109 and 110: Letopis naučnih radova Godina 36 (
- Page 111 and 112: MATERIJAL I METODE RADA U ogled je
- Page 113 and 114: metabolita u mlečnoj žlezdi. To n
- Page 115 and 116: 15. Kadzere C.T., Murphy M.R., Sila
- Page 117: Letopis naučnih radova Godina 36 (
- Page 121 and 122: Tabela 2. Vrednosti koncentracije c
- Page 123 and 124: Tabela 4. Vrednosti testa korelacij
- Page 125 and 126: LITERATURA 1. Cope C.M., Mackenzie
- Page 127 and 128: Letopis naučnih radova Godina 36 (
- Page 129 and 130: Tabela 2. Broj leukocita u krvi hro
- Page 131 and 132: Slika 1. Razmaz krvi Picture 1. Blo
- Page 133 and 134: Letopis naučnih radova Godina 36 (
- Page 135 and 136: azličitim često suprotnim i neodr
- Page 137 and 138: LITERATURA 1. Arab A. Equine serolo
- Page 139 and 140: FINDING OF ANTIBODIES AGAINST THE V
- Page 141 and 142: (sindrom insuficijencije jetre) su:
- Page 143 and 144: Tabela 1. Prosečne vrednosti ispit
- Page 145 and 146: njegovog izlivanja nakon povrede me
- Page 147 and 148: 11. Gieger, T.L., Hosgood, G., Tabo
- Page 149 and 150: Letopis naučnih radova Godina 36 (
- Page 151 and 152: MATERIJAL I METODE RADA Zelene rezn
- Page 153 and 154: i Kolasinski (2002), prema kojima s
- Page 155 and 156: 18. Reich L. (1991): Cornelian Cher
- Page 157 and 158: koja je nešto manje bujna, ali ni
- Page 159 and 160: Tab. 2. Visina sadnice (cm) ispitiv
- Page 161 and 162: CHERRY CULTIVARS (Prunus avium L.)
- Page 163: CIP - Каталогизација
problema je moguće pravilnim načinom držanja i ishrane životinja, kao i redovnom<br />
kontrolom zdravstvenog stanja krava.<br />
Uloga cinka je u rastu ćelija i tkiva, ćelijskoj replikaciji, formiranju kostiju,<br />
očuvanju integriteta kože, procesima keratinizacije, celularnom imunitetu i uopšte u<br />
odbrani organizma (Griffith et al., 2007). Mlečnoj žlezdi kao organu koji predstavlja<br />
derivat kože, za razvoj je neophodan cink (Tomlison et al., 2004, 2008), zbog<br />
formiranja keratinskog sloja u ductus papillaris-u.<br />
Vrlo je malo literaturnih podataka o uticaju cinka iz hrane na zdravlje mlečne<br />
žlezde krava. Ipak je nekoliko studija objavljeno o uticaju dodataka cinka u hrani na<br />
broj somatskih ćelija u mleku krava. U proseku je dodatak cinka u hrani bio oko 360<br />
mg/kg po danu. U istraživanjima, Kellogg (1990) uočava da je dodavanje cinka u hrani,<br />
dovelo do pada broja somatskih ćelija u mleku krava. Isti rezultat je dobijen u<br />
istraživanju Tomlinson et al. (2002). U istraživanju Whitaker et al. (1997) je dodavano<br />
390 mg Zn/kg hrane na dan visoko-mlečnim krava. Kao rezultat istraživanja nije uočen:<br />
pad infekcija mlečne žlezde krava, smanjenje incidenca kliničkih mastitisa i pad broja<br />
somatskih ćelija u mleku krava. Cope et al. (2009) u istraživanju dodataka 36 mg Zn/kg<br />
hrane dnevno visoko-mlečnim kravama u periodu od 14 nedelja je ustanovljeno da<br />
dodaci cinka u hrani visoko-mlečnim kravama daju pozitivan efekat, jer dolazi do<br />
redukovanja incidence subkliničkih mastitisa. Do istog zaključka su, statističkom<br />
analizom podataka, godinu dana kasnije došli Rabiee et al. (2010), koji su visokomlečnim<br />
kravama u hranu dodavali miks organskog oblika mikroelementata, gde je<br />
jedan od mikroelemenata bio cink.<br />
Adekvatana koncentracija cinka u hrani i u krvi visoko-mlečnih krava,<br />
pozitivno utiče na pravilan imunološki odgovor, dok deficit cinka dovodi do<br />
nepravilnog funkcionisanja imunološkog sistema i nepravilne keratinizacije<br />
(Hutcheson, 1989; Reddy and Frey, 1990).<br />
Cilj rada je da se ispita uticaj cinka na očuvanje zdravlja mlečne žlezde<br />
odnosno njegov uticaj na broj somatskih ćelija u mleku krava i histološki odrede<br />
vrednosti leukocitnog infiltrata parenhima mlečne žlezde.<br />
MATERIJAL I METOD<br />
Ispitivanje je sprovedeno na 30 visoko-mlečnim kravama, Holštajn-frizijske<br />
rase, držane u štalskim uslovima. Krave su bile stare pet godina, imale su ujednačenu<br />
telesnu masu, približne kondicije i davale su približno istu količinu mleka. Za vreme<br />
eksperimenta krave su imale vodu za piće na raspologanju 24 časa dnevno i hranjene su<br />
silažom, senom i koncentratom. Ogled je počeo u periodu zasušenja krava, kada im je<br />
uzeta krv iz repne vene radi dobijanja podataka o koncentraciji cinka u krvnom serumu,<br />
a zatim su krave podeljene u dve grupe po 15 krava.<br />
Prva grupa je bila kontrolna i nije tretirana tokom ogleda, dok je druga grupa<br />
dobijala u hrani 240 mg Zn/ kg hrane dnevno.<br />
Uzorci krvi su uzimani na početku ogleda i 150. dana laktacije, iz repne vene (vena<br />
coccygea) uz primenu principa antisepse i sepse, u jutarnjim časovima posle muže.<br />
Uzorci su sakupljani u vakutajner epruvetama od 10 ml sa dodatkom antikoagulansa<br />
K3E. Zatim su uzorci u laboratoriji Poljoprivrednog <strong>fakultet</strong>a centrifugovani na 1500<br />
118