Životne priče žena sa invaliditetom u Vojvodini - centar živeti uspravno
Životne priče žena sa invaliditetom u Vojvodini - centar živeti uspravno
Životne priče žena sa invaliditetom u Vojvodini - centar živeti uspravno
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Brigita (1950), Apatin<br />
Ispričajte nešto o svom detinjstvu.<br />
Zovem se Brigita Ćiraković. Rođena <strong>sa</strong>m dvadeset<br />
osmog aprila hiljadu devetsto pedesete godine u Apatinu.<br />
Čula <strong>sa</strong>m do druge godine, pa <strong>sa</strong>m se penjala <strong>sa</strong>ma<br />
na drvo, ljuljala se i pala, pa <strong>sa</strong>m oštetila sluh. Posle toga<br />
<strong>sa</strong>m poslata u bolnicu. Bilo je jako kritično, ali su uspeli<br />
da me izleče, <strong>sa</strong>mo je ostalo oštećenje sluha. Prvo <strong>sa</strong>m<br />
bila nagluva. Išla <strong>sa</strong>m u školu u Subotici i tamo <strong>sa</strong>m učila<br />
azbuku, učila <strong>sa</strong>m da pričam, učila <strong>sa</strong>m govor. Tamo <strong>sa</strong>m<br />
rasla. Više <strong>sa</strong>m bila u školi u Subotici, nego što <strong>sa</strong>m bila<br />
<strong>sa</strong> roditeljima kod kuće. Kada <strong>sa</strong>m završila osnovnu školu,<br />
osmi razred, upi<strong>sa</strong>la <strong>sa</strong>m srednju školu u fabrici štofa<br />
u Kuli. Onda <strong>sa</strong>m upoznala Marka, brzo <strong>sa</strong>m se udala.<br />
Imala <strong>sa</strong>m malo problema <strong>sa</strong> roditeljima, pa <strong>sa</strong>m morala<br />
da pobegnem. Trebalo je da se zaposlim, međutim, ostala<br />
<strong>sa</strong>m u drugom stanju. Pa, kada <strong>sa</strong>m se porodila, počela<br />
<strong>sa</strong>m da tražim ovde po<strong>sa</strong>o, i zaposlila <strong>sa</strong>m se u DES -u.<br />
Tekst je nastao na osnovu razgovora vođenog na znakovnom<br />
jeziku (vidi CD), uz neophodno prilagođavanje pravilima pi<strong>sa</strong>nog<br />
jezika.<br />
U Subotici je u to vreme postojao Zavod za gluvu decu<br />
koji se bavio opismenjavanjem dece <strong>sa</strong> oštećenim sluhom tokom<br />
osmogodišnjeg obrazovanja. (Prim. intervjuerke; izvor: Svetozar<br />
Rogač, Organizacija gluvih i nagluvih Novi Sad : 1946-1996, Novi Sad,<br />
1997.)<br />
DES – značenje ove skraćenice je doslovno „defektni<br />
sluhom“, termin za osobe <strong>sa</strong> oštećenjem sluha nastao neposredno<br />
posle Drugog svetskog rata. Tada je (1945) na inicijativu Udruženja<br />
gluvonemih radnika i radnica Srbije osnovan Savez defektnih sluhom<br />
„DES“ Jugoslavije. Odbori na nivou Pokrajine Vojvodine i gradova<br />
osnivaju zanatske radionice gde se zapošljavaju osobe <strong>sa</strong> oštećenim<br />
sluhom i govorom. U prvih nekoliko godina postojanja, pojedinačne<br />
radionice ujedinjuju se u privredna preduzeća Saveza za pojedine<br />
gradove. Danas ovo preduzeće opstaje u sličnoj organizacionoj<br />
strukturi kao i poslednjih šezdeset godina, a poznato je pod nazivom<br />
DES (prim. intervjuerke; izvor: isto).