nis - Magazin Start
nis - Magazin Start
nis - Magazin Start
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
MIRSAD SALIHOVIĆ<br />
Imam sve<br />
al’ <strong>nis</strong>am sretan<br />
30.06.2009. godina XII broj 275 cijena 3 KM<br />
KEMAL KOZARIĆ<br />
BiH ne može<br />
bankrotirati<br />
ALBAN UKAJ<br />
Roditeljska radost<br />
u prašnjavoj ladici<br />
KONAČNO<br />
PRAVNA<br />
DRŽAVA<br />
(nepravomoćno)<br />
ĐUBRENJE ATMOSFERE SVE O ŠLJIVOVICI SARAJEVSKI ATENTAT IRAN IZBORI PSI I BOSANCI BiH TURISTIČKA MEKA
PRIMIJE]ENOST reklamne kampanje<br />
pove}ava se sa 49% na 71% ako se, uz TV,<br />
koriste i PRINTANI OGLASI<br />
...Iako pos toji mi{ ljenje da te levizija ima mnogo ve }i do seg od prin tantih me dija u sta rosnoj sku pini od 18<br />
do 49 go dina ko ja je ogla {iva~ima na jinteresantnija, do seg prin tanih me dija pri bli`no je is ti, a no vine su<br />
op}enito me dij u ko ji gra |ani ima ju naj vi{e po vjerenja. Do kazano je i da se obja vljivanjem ogla sa u vi {e<br />
medija, zna ~ajno po ve}ava nje gova pri mije}enost i uti caj na na mjeru ku pnje, istovremeno ogla {avanje u<br />
printanom mediju si gurno }e mnogo na praviti za ugled i sta tus ogla {iva~a... (Izvor: Cebuco)<br />
UDRU@ENJE IZDAVA^A DNEVNIH NOVINA I MAGAZINA BOSNE I HERCEGOVINE
52 Turizam<br />
SLJEDEĆI<br />
START<br />
IZLAZI<br />
14.07.09.<br />
14<br />
18<br />
22<br />
24<br />
27<br />
32<br />
37<br />
Interview<br />
Oleg Čavka<br />
Javna riječ<br />
Logoraši iz RS-a u lovu na federalne ratne novinare<br />
Pravna čuda BiH<br />
Ustav države krši sam sebe<br />
Dr. Kemal Kozarić, Centralna banka BiH<br />
BiH ne može bankrotirati<br />
„Nova“ Vlada Federacije BiH<br />
Kockari na titaniku<br />
Iran: Sukob konzervativaca<br />
Revolucija je još uvijek gladna<br />
Zaštita i dobrobit životinja na bh. način<br />
Organizirani pokolj mora prestati<br />
54<br />
46<br />
42<br />
58<br />
64<br />
66<br />
70<br />
74<br />
78<br />
SADR#AJ<br />
30.06.2009.<br />
Sjećanje na atentat u Sarajevu, 95. put<br />
Pucaj, bre, kakav si ti to Srbin<br />
33 pitanja<br />
Natali Dizdar<br />
Priča o šljivovici<br />
Za lijeka i bandaka<br />
Alban Ukaj, glumac<br />
Roditeljska radost u<br />
prašnjavoj ladici<br />
Ferida Duraković<br />
Second hand (i) starci<br />
Britanski doktor medicine<br />
Imad Hassan<br />
Charles Darwin<br />
je umro kao musliman<br />
Južna Afrika,<br />
godinu dana prije SP u nogometu<br />
Prvenstvo velike nade, straha i zebnje<br />
Valerijan ŽUJO - Feljton (4)<br />
Bjelave<br />
Ulica<br />
Mrtvačka glava i krst časni<br />
3
PRVA PRI^A<br />
Muhamed Ali Gaši Ademira Lelović<br />
Tasim Kučević Naser Orić<br />
STIGLA<br />
pravna država?!<br />
Čini se da je Muhamed Čengić, biv- biv- tuđih stvari, bespravne gradnje, pra- pra- dant odbrane Srebrenice i poslije- poslije- kaznu u iznosu od 20.000 KM, te<br />
ši političar, imao proročanske vizije nja novca, kamatarenja,... ratni kontroverzni stanovnik ove mu je oduzeta imovinska korist pri-<br />
kada je jednom davno uskliknuo: od Taj pozitivni šok u javnosti uvećan države. Sud ga je oslobodio optužbavljena krivičnim djelom u iznosu<br />
ponedjeljka pravna država! Kakve li je još jednom mjerom što ju je sud be za iznudu, ali ga je maksimalno od 286.440 KM.<br />
sreće, dočeka on i taj trenutak, i to potegnuo - oduzimanjem imovine. kaznio za posjedovanje oružja i ek- E, sada ova priča, što u današnjoj<br />
živ i zdrav. A i mi s njim. Muhamed Ali Gaši ne samo da će 20 sploziva. Naser Orić dobio je dvije i poslijeratnoj Bosni i Hercegovini<br />
Ako ćemo pošteno, pravna država, godina upoznavati novu raju, nego godine zatvora.<br />
izgleda baš kao bajka braće Grim,<br />
ili barem pravni entitet, počela je ra- će ostati i bez dva poslovna prosto- Dva dana poslije (petak 25.juni), ima i drugu stranu, kojoj je suština<br />
diti u ponedjeljak, 21. juna ove gora veličine oko 40 metara kvadrat- još jedan grubijan i makro, Tasim bojazan. Sve presude, izuzme li se<br />
dine. Tog dana pala je dugoiščekivanih, stana u Titovoj ulici u centru Kučević pokajnički se držao pred Kučevićeva za svodništvo, su neprana<br />
presuda za ubistvo maloljetnog Sarajeva, kao i podrumskog prostora sudijama Općinskog suda u Sarajevomoćne. Zato je, zahvaljujući ra-<br />
De<strong>nis</strong>a Mrnjavca. Kantonalni sud od 124 kvadratna metra. I još nešto: vu. Ipak, kajanje mu nije pomoglo. nijim slučajevima, bojazan javnosti<br />
u Sarajevu osudio je Ademira Lelo- Gaši će oštećenima morati isplatiti Sudije su rekle svoje: dvije godine i opravdana, jer bi se ova divna priča<br />
vića na 15, a Berina Talića na četi- punih 406.416, 62 KM! četiri mjeseca zbog kaznenog djela o pravnoj državi nakon žalbi obrari<br />
godine zatvora zbog pomaganja u Kada je sud bio tako velikodušan i nasilničkog ponašanja. Podsjećanja ne mogla rasprsnuti kao mjerhurić<br />
ubistvu. Nermin Sikirić je za ovo hrabar, javnost se nada i da će se i radi, Kučević je 21. aprila ove godi- od sapunice.<br />
ubistvo ranije osuđen na 10 godi- ljudi iz politike, ako ništa, braniti ne u krugu pravosudnih instituci- A ako se to ne desi, a nadamo se da<br />
na zatvora, što je maksimalna kazna pred sudom i nakon presude vratija Bosne i Hercegovine brutalnim neće, pravnu državu čekaju pune ruke<br />
propisana za maloljetnike. ti ono što su stekli na, blago reče- udarcem, pesnicom u lice, oborio posla. Mnogo je još neriješenih uboj-<br />
Sljedećeg dana, država je ponovo no, nelegalan način. Eto, slučajno na tlo Safiju Mahmutović nanijestava, koja su izazvala ogromnu pa-<br />
pokazala svoju moć. Opet je Kan- nam pada na um bivši premijer F viši još lakše tjelesne povrede. Ovo žnju javnosti; Nedžad Ugljen, Jozo<br />
tonalni sud izdavao karte za put iza BiH Nedžad Branković, koji je sa je neuobičajeno visoka kazna za ovo Leutar, Ramiz Delalić Ćelo,...<br />
zatvorskih rešetaka. Prva glava zlo- ostavkom odnio i svu imovinu za kazneno djelo, kazao je sudija pri I, naravno, treba raščistiti još jedčinačke<br />
grupe, kako je sud utvrdio, koju se tvrdilo i tvrdi da je uzeta izricanju kazne, ali je izrečena jer se nu stvar: Za sada, makar i nepra-<br />
Muhamed Ali Gaši poslat je na ro- mimo zakona.<br />
Kučević svojim postupkom narugao vomoćno, funkcioniše pola države<br />
biju dugu 20 godina. Njegove kolege Ali, da se vratimo stvarnim deša- pravosudnome sistemu ove zemlje, a i to onaj dio što se Federacijom zo-<br />
dobile su nešto manje kazne: Mirso vanjima. Još se nije stišala pozitiv- njegovo je ponašanje izazvalo veliko ve. Istok, koji za sebe tvrdi da je bo-<br />
Krasnić, osuđen je na šest, Sinan na bura zbog spomenutih suđenja, uznemirenje javnosti. Tasim Kučelji dio, pravi se da je bezgrešan i pod<br />
Ljuca i Engin Proho na po dvije, a u srijedu (23.juna) bilo je zakavić ranije je pred Sudom BiH osu- tepih trpa slučajeve poput nikada ra-<br />
Muharem Čaušević na godinu, a zano novo pred Općinskim sudom đen na dvanaest godina zatvora za zjašnjenih ubistava: Ljubiše Savića<br />
Aziz Gaši na tri godine i pet mjeseci u Sarajevu. Opet je javnost s ne- krivično djelo organizirani krimi- Mauzera, Srđana Kneževića, Želj-<br />
zatvorske kazne. Njima je sud utvrstrpljenjem osluškivala puls pravnal, u vezi s krivičnim djelom trka Markovića, Riste Jugovića, Radio<br />
da su činili krivična djela iznune države. Na optuženičkoj klupi govina ljudima, te za krivično djetomira Spajića, Milana Vukelića,<br />
de, ugrožavnja sigurnosti, oštećenja sjedio je Naser Orić, ratni komanlo pranje novca. Dobio je i novčanu Borisa Govedarice,... �<br />
5
w w w.startbih.info<br />
NOVINA GODINE U BiH 2002<br />
<strong>Magazin</strong> START BiH je dobitnik<br />
AMNESTY INTERNATIONAL MEDIA AWARDS 2003<br />
I Z D A V A Č<br />
NIK Denameda d.o.o.<br />
M. Šnajdera 5<br />
R E D A K C I J A<br />
La Benevolencije 6, 71000 Sarajevo<br />
T. +387 33 260 210, 260 211, 260 212<br />
F. +387 33 215 321<br />
www.startbih.info<br />
redakcija@startbih.info<br />
D I R E K T O R I G L A V N I U R E D N I K<br />
Dario Novalić<br />
novalich@bih.net.ba<br />
I Z V R Š N I U R E D N I K<br />
Jasmin Maričić<br />
jasmin@startbih.info<br />
R E D A K C I J A<br />
Rubina Čengić, Jasmin Maričić, Midhat Dedić, Dario Novalić,<br />
Nihad Sijerčić, Ekrem Tinjak, Mevlida Novalić (Žena BiH),<br />
Berina Pekmezović, Murisa Dučanović,<br />
S T A L N A S A R A D N J A<br />
Dragutin Hedl (Osijek), Miljenko Jergović (Zagreb), Petar<br />
Luković (Beograd), Saša Rukavina, Goran Todorović, Samir<br />
Šestan, Tim Clancy, Bakir Hadžiomerović, Muhamed Jusić,<br />
Dario Mehmedović, Ferida Duraković<br />
R E D A K T O R<br />
Žana Vukmirović<br />
F O T O G R A F I J A<br />
Haris Čalkić , Dejan Vekić, Amer Kuhinja<br />
D T P<br />
Dražen Musa<br />
D E S I G N<br />
ninAdesign (Aleksandra Nina Knežević)<br />
W E B D E S I G N<br />
Dženan Buzađić<br />
D I R E K T O R M A R K E T I N G A<br />
Mevlida Novalić<br />
start.reklame@gmail.com<br />
T. +387 33 204 060<br />
S E K R E T A R R E D A K C I J E<br />
E<strong>nis</strong>a Mukić, Miroslav Kušević<br />
D I S T R I B U C I J A I P R O D A J A<br />
Mevludin Mekić<br />
Š T A M P A<br />
UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac<br />
ŽIRORAČUNI<br />
140-101-00000447-50 /Volksbank BH d.d./<br />
1610000030070011 /Raiffeisen Bank d.d./<br />
3060510000026862 /Hypo Alpe-Adria Bank/<br />
6<br />
Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini<br />
<strong>Magazin</strong> START je punopravni član Vijeća za štampu u BiH www.vzs.ba<br />
Za sve eventualne primjedbe na pisanje magazina, obratite se VZŠ u BiH<br />
info@vzs.ba tel. + 387 33 272 270 tel/fax +387 33 272 271<br />
Pokretanje magazina je omogućio Fond Otvoreno društvo BiH, njemačka organizacija<br />
za pomoč novinarima JHJ sa sjedištem u Bonu, Stiven i Nancy Chaning, NC.<br />
USA, USAID, PRESS NOW, OSI/BUDAPEST<br />
Sav materijal objavljen u magazinu <strong>Start</strong> BiH podliježe copyrightu i u vlasništvu<br />
je izdavača.<br />
PIŠE: Rubina Čengić<br />
rubina@startbih.info<br />
sa većim primanjima više, a onima<br />
sa manjim manje. Kada ga novinari<br />
pitaju šta to znači, on od<br />
Sreća da je novi premijer njih traži da ne mute vodu! Imao<br />
FBiH Mustafa Mujezino- je i neki recept o volu, šnicli i<br />
vić neki dan morao prepješačiti krompiruši za večeru i valjda mu<br />
200 metara. Naime, u tih dvjesto je zbog tog jela trebala ova čista<br />
metara njega je, kaže, presrelo pet voda.<br />
ljudi i već dvoje od njih je zatra- Da dolaze teška vremena<br />
žilo neku protekciju. Tako je on najavljuju i SDP-ovci, po-<br />
shvatio koliko je to rasprostranjeznati kao ateisti, koji su zbog imena<br />
pojava i odmah je odlučio da novanja zazvali božiju pomoć. (U<br />
kazni sve one koji se tražeći pro- kuloarima se šuška da već sada žatekciju<br />
pozovu na njega, ali i one le za Nedžadom Brankovićem kog<br />
koji naprave protekciju. Tako je su nemilosrdno kritikovali, al’<br />
u FBiH ukinuta protekcija. Brankovića baš briga za to jer trač<br />
Inače, još nije sasvim ja- kaže da je dobio novi posao u nesno<br />
šta će Mujezinović rakoj slovenačkoj kompaniji u koditi<br />
u Vladi FBiH jer u Parlamenjoj ima vlasnički udjel od 15 potu<br />
FBiH nije do kraja pročitao sto koji je, sve po zakonu, kupio<br />
svoj ekspoze - niko ga nije slušao, kada je prodao udjel u preduzeću<br />
pa je on tu radnju prekinuo na- za upavljanje fondom koji posjepola.<br />
Kaže: vidi da nema interesoduje nekoliko procenata BH Tevanja!<br />
Al’ ko će ga slušati kad je lekoma i drugih atraktivnih<br />
predsjednica FBiH Borjana Kri- preduzeća.)<br />
što, čitajući svoju odluku o ime- Zbog zbunjenosti novog<br />
novanju Mujezinovića za premje- premijera ni socijalne kara,<br />
jasno rekla da Vlada FBiH neće tegorije ne znaju šta će dalje. Ne-<br />
biti u stanju da ispuni svoje obaki dan su izašli pred zgradu Vlaveze.<br />
Taj njen stav nimalo ne čude FBiH (odnosno SDP-a) i<br />
di jer Mujezinović djeluje prilič- pjesmom tražili svoja prava, a kano<br />
zbunjeno. Prvo je bio protiv da su krenuli silom, pokaže se da<br />
aranžmana sa MMF-om, pa on- im je Vlada priredila zabavu izneda<br />
za aranžman. Potom je rekao nađenja: iza zatvorenh vrata je bio<br />
da socijalnim kategorijama neće kordon policije sa pancirima i šlje-<br />
smanjivati davanja, ali da će biti movima. No, Vlada je znala da joj<br />
redukcija, te da neće biti smanje- to nije garancija jer i policiji dunja<br />
pojedinačnih davanja, ali da guje plate, pa je požurila da raz-<br />
će ukupni iznos za te namjene biljućene demonstrante umiri obeti<br />
smanjen za 10 posto, no onima ćanjem da je MMF odustao od<br />
Petnaestodnevnik<br />
Bože p<br />
nam B<br />
Ko je sve i zašto zbunjen, ko po Tuzli žene šamara i da li PRUD skraćenica<br />
? – Momčilo s drugog svijeta<br />
svojih zahtjeva za smanjenje socijalnih<br />
davanja. No kako se za samo<br />
par dana pokazalo da to nije<br />
bila istina, prevareni sada smišljaju<br />
nove mjere. Ako se opet odluče<br />
za piknik u Alipašinoj ulici, biće<br />
zanimljivo vidjeti šta će se desiti<br />
jer policija poručuje da ovaj put<br />
neće štiti zgradu.<br />
I svi koji dobivaju platu iz<br />
budžeta FBiH, a takvih je<br />
oko 8.000, su odlučili da 15 dana<br />
štrajkuju po dva sata dnevno i<br />
to zbog najava da će im biti uzeto<br />
10 posto od njihovih primanja.<br />
Zadivljujuća je odlučnost ovih<br />
ljudi koji su jedini među 400.000<br />
zaposlenih u FBiH sa sigurnim<br />
poslom, platom, regresom, toplim<br />
obrokom...<br />
Visoki predstavnik Valentin<br />
Incko je stavio van snage<br />
antidejtonske zaključke Narodne<br />
Skupštine RS protiv prenosa<br />
ovlasti sa RS na državu. Zastupnici<br />
SNSD-a u Parlamentu BiH su<br />
odmah potom, u Sarajevu, u zgradi<br />
državnog Parlamenta i za državnu<br />
platu, sazvali pres i rekli da<br />
su ti zaključci svakako bili njihova<br />
ideja i da će se oni nastaviti ponašati<br />
u skladu s njima, odnosno<br />
da će nastaviti rušiti državu. (Nakon<br />
ovog je i Incko bio zbunjen,<br />
pa je svašta obećao: zatvaranje<br />
OHR-a u oktobru, kanal na hrvatskom<br />
jeziku u BHRT-u, al nije<br />
ni njemu lako jer su mu za vratom<br />
i Solana i Šuvalov, a Barak<br />
Obama ganje muhe u letu.)<br />
www.startbih.info
pomozi, vrati<br />
RANKOVIĆA!<br />
A dok je Dodik na međunarodnom planu<br />
štitio interese RS, na unutrašnjem<br />
planu je to radio Savez logoraša RS sa Branimirom<br />
Dukićem na čelu. Upućeni za Dukića tvrde<br />
da logora nije ni vidio (navodno je imao posebnu<br />
isklaznicu za prelazak između Srba i<br />
Bošnjaka u Hrasnici kod Sarajeva i bio je jedan<br />
od osnivača Srpskog građanskog pokreta, sa Vladimirom<br />
Srebrovom), ali to njemu ne smeta da<br />
novinare iz FBiH optužuje da su podsticali napade<br />
na Srbe tokom rata. Ostaje nejasno samo<br />
kako je on to sve čuo ili vidio u logoru ako ni<br />
oni van logora to <strong>nis</strong>u mogli jer nije bilo<br />
struje?<br />
Još uvijek je mnogo nedodirljivih poput<br />
tuzlanskog SDP-ovca, doktora Refika<br />
Ahmedinovića koji šamara žene po Tuzli. Može<br />
mu se jer njegov predsjednik Zlatko Lagumdžija,<br />
umjesto da se zabavi vlastitim pragom,<br />
ulazi u nepotrebne neodmjerene polemike (Muhameda<br />
Filipovića naziva ontološkim lažovom<br />
No, dok su SNSD-ovci prkosili u Sara- Sara- hić njegov najbolji sagovornik i da je on najvi- i slično). Ako proteklih mjeseci nije uradio ninijevu, a Milorad Dodik iz Banjaluke priše doprinio jačanju RS. Tihić se naljutio i razbio šta drugo, nije trebao ni ovo.<br />
jetio i vrijeđao koga je stigao tvrdeći da je neka- prudsku trojku, čak i prije nego su svi zvanič- Srebreničanke se spremaju 11. jula sada,<br />
prije nego je odrastao, i sam mislio da treba nici međunarodne zajednice u BiH shvatili da hraniti oko 500 ubijenih 1995. godine.<br />
biti mormalan, Boris Tadić je iz Srbije, sasvim riječ PRUD nije skraćenica. Osim tog razbija- U isto vrijeme Momčilo Krajišnik je iz Haga do-<br />
iznenada i nenajavljen, došao u Banjaluku. Tanja, Tihić je stajao skrštenih ruku i pozivao mešao na Pale da posjeti svoju majku. Pustili ga isti<br />
mo se iza zatvorenih vrata sreo sa predstavniciđunarodnu zajednicu da umiri Dodika, pa osta- oni koji kriju dokaze da su institucije Srbije poma<br />
složnih srpskih stranaka, pa je poslije tog saje nejasno da li je zaista moguće da Bošnjaci u činile ratni zločin u BiH. Televizije pokazuju da<br />
stanka Dodik saopštio da je ovo zadnji put da svim institucijama vlasti nemaju nikakav me- se u Palama iskupio komšiluk, a Krajišnikov brat<br />
OHR poništava neku odluku vlasti u RS. Valjda hanizam da zaustave Dodika ako on već tako kaže da je Momčilo došao prvi put nakon deset go-<br />
je time i sebe htio utješiti, a za taj znak razumno- dugo i uporno kroz te iste iste institucije zaudina i k’o sa drugog svijeta... Šta bi srebreničke<br />
sti ga je nagradio i mi<strong>nis</strong>tar vanjskih poslova Srstavlja BiH.<br />
majke, sestre i žene dale da mogu vidjeti svoje<br />
bije Vuk Jeremić rekavši da je način na koji je re- Dragan Čović kaže da se on nikada ne sinove, braću i muževe...<br />
agovala RS, uz punu podršku Srbije, doprineo bi naljutio zbog nečeg što je neko rekao U međuvremenu su umrli Majkl<br />
stabilizaciji prilika.<br />
(Ovim je Tihiću poručio da je maza, a čelnici- Džeksom, Fara Foset, Olja<br />
A ovih dana se svi pitaju šta Dodik zama hrvatskih stranaka koje su odlučile da on ne- Ivanjicki. �<br />
pravo hoće: da ga smijene pa da bježi, ma pravo da kroz prudske razgovore sam zastu-<br />
da osnuje samostalnu državu RS, da se pripopa interese Hrvata u BiH, da ga baš briga za<br />
ji Srbiji i da postane prvi kod svih Srba u svi- njih.) E zbog te bezosjećajnosti mu je propao<br />
jetu ili...? Ali izgleda da ni on baš najbolje ne sastanak proširene prudske trojke koji je želio<br />
zna i djeluje zbunjeno – konačno je nekom udi- organizovati u Mostaru. Sve se vraća, sve se<br />
jelio kompliment. Rekao je da je Sulejman Ti- plaća!<br />
7
8<br />
I N F O<br />
FBiH nema para za<br />
herceptin i glivek<br />
Sarajevski onkolog Semir Bešlija je<br />
podnio ostavku na članstvo u komisiji<br />
koja određuje prioritete među bolesnicama<br />
koje čekaju herceptin, inteligentni<br />
lijek koji smrtnost od raka<br />
dojke umanjuje za 50 posto, jer je trenutno<br />
u FBiH na listi čekanja za ovaj<br />
lijek 87 žena. Iz istog razloga udruženje<br />
Renesansa za 4. juli najavljuje okupljanje<br />
građana koji bi trebali potpisati peticiju sa zahtjevom za hitno<br />
ukidanje liste čekanja za herceptin, ali i za glivek, lijek za oboljele<br />
od leukemije za koji također postoji lista čekanja.<br />
- Smatram da ja nemam ni etičkog ni moralnog prava da određujem<br />
ko će dobiti lijek i to na osnovu parametara koji i ne postoje.<br />
Također smatram da je sramotno da BiH, zemlja u srcu Evrope,<br />
ima listu čekanja za lijek koji za 50 posto smanjuje smrtnost<br />
oboljelih žena – kaže Bešlija koji je inače šef Odjela za onkologiju<br />
u Kliničko-univerzitetskom centru u Sarajevu i u komisiji je bio jedan<br />
od predstavnika struke.<br />
Ovakva lista čekanja u RS-u ne postoji, a u Hrvatskoj je lijek odnedavno<br />
dostupan i za žene u ranoj fazi bolesti. No odgovorni u FBiH<br />
kažu da nema para, čak najavljuju i teže stanje.<br />
- Herceptin se kao i svi drugi skupi lijekovi poput citostatika finansira<br />
iz Fonda solidarnosti FBiH u koji ide devet posto od svih<br />
sredstava prikupljenih po osnovu zdravstevnog osiguranja, ali i<br />
isto toliko novca iz budžeta FBiH, no FBiH nikada nije u cjelosti<br />
ispunila te obaveze prema Fondu. S druge strane, Fond plaća<br />
ogromne iznose za PDV za lijekove i to dodatno opterećuje ovu<br />
instituciju, a liječenje herceptinom za jednu ženu košta 70.000<br />
KM – pojašnjavaju u Fondu.<br />
Nezvanično saznajemo da je među 87 žena koje čekaju lijek i rođaka<br />
mi<strong>nis</strong>tra energetike u Vladi FBiH Vahida Heće i da je na komisiju<br />
vršen protisak da ona dobije lijek preko reda, ali ljekari u komisiji<br />
to <strong>nis</strong>u prihvatili.<br />
I SDA i SDU BiH uglas tvrde:<br />
Tokićevci su došli kod nas!<br />
Iz SDA tvrde da im je pristupilo oko<br />
2.000 bivših članova SDU 2002 iz<br />
Srebrenice, Olova i Sarajeva, a među<br />
njima i Vidosava Nikolić iz Srebrenice,<br />
inače vijećnica u Opštinskom vijeću<br />
Srebrenice i Martin Tais iz Sarajeva.<br />
U SDU BiH, pak, tvrde da SDU 2002<br />
nije ni imala 2.000 članova i da je to mnogo više od ukupnog broja<br />
glasova koje su osvojili na lokalnim izborima, te da su u njihove redove<br />
pristupili svi iz SDU 2002 koji su u Tuzlanskom kantonu ušli u općinska<br />
vijeća: tri vijećnika iz Živinica i po dva iz Kalesije i Kladnja.<br />
Podsjećanja radi, predsjednik SDU 2002 je bio Sejfudin Tokić. Ova<br />
stranka je zbog potpunog izbornog poraza bila prisiljena da prestane<br />
sa radom. Otežavajuća okolnost za njih je to što je SIPA provela istragu<br />
protiv Tokića i utvrdila da je on, dok je bio predsjednik stranke,<br />
prisvojio oko 80.000 KM i državu BiH oštetio za oko 23.000 KM.<br />
Ovaj izvještaj je SIPA proslijedila Tužilaštvu Kantona Sarajevo.<br />
499. Ajvatovica: Promocija<br />
„Pjesama divljih ptica“ dr. Karića<br />
U Pruscu i susjednim gradovima<br />
je u periodu od 15. do 28.<br />
juna održana 499. vjersko-kulturna<br />
manifestacija Dani Ajvatovice<br />
2009. Iako opća finansijska<br />
oskudica nije zaobišla ni ovogodišnju<br />
organizaciju najvećeg skupa<br />
muslimana u Evropi, to se nije<br />
moglo primijetiti po raznolikosti ponuđenih sadržaja, niti kvaliteti<br />
organizacije. S obzirom da su u malim gradovima srednje Bosne u<br />
kojima se odvijaju aktivnosti Ajvatovice ozbiljne kulturne aktivnosti<br />
prava rijetkost, dvije sedmice Ajvatovice dođu za mnoge njihove<br />
građane kao možda i jedina prilika da pogledaju kakvu dobru predstavu,<br />
prisustvuju koncertu Sarajevske filharmonije ili budu svjedoci<br />
promocije neke od novijih knjiga, aktivnosti rezervisanih samo<br />
za sarajevsku kulturnu elitu.<br />
Pored već ustaljenih sadržaja kao što su XI internacionalni karate<br />
kup Dani Ajvatovice 2008 i IX internacionalna smotra folklora u<br />
Bugojnu, Turnir u košarci Street Ball u Donjem Vakufu i Biciklistički<br />
kup Ajvatovica 2009 u Travniku, po prvi put se čula ideja o<br />
brendiranju Prusca. O ovoj ideji su u Pruscu govorili prof. dr. Božo<br />
Skoko i direktor Agencije CMC Nazif Hasanbegović, a uvodničar<br />
je bio Dževdet Šošić. Također, iz mnoštva drugih kulturnih,<br />
naučnih i vjerskih aktivnosti vrijedi izdvojiti promociju romana prvijenca<br />
prof. dr. Enesa Karića Pjesme divljih ptica. O romanu su u<br />
Domu kulture u Pruscu govorili prof. dr. Hilmo Neimarlija, književnik<br />
Hadžem Hajdarević i mr. Nusret Čančar.<br />
S obzirom da je iduća Ajvatovica 500. po redu, muftija travnički<br />
Nusret ef. Abdibegović, inače čovjek bez čijeg entuzijazma i zalaganja<br />
ova manifestacija ne bi dobila karakter koji već sada ima, najavio<br />
je da se od iduće godine mogu očekivati i inovacije kako bi se<br />
čitava manifestacija osvježila i kako bi i dalje nastavila promovisati<br />
vrijednosti koje je naučavao i njen utemeljitelj Ajvaz Dedo.<br />
Pro{lo<br />
je<br />
ve}<br />
5032dana...<br />
www.startbih.info
Ekstremno:<br />
Hidrospeedom niz<br />
Neretvu<br />
Udruženje Kanjon Rakitnice, u saradnji sa Bukovicaraftom<br />
i Red Bulom, 4. jula ove godine održat<br />
će atraktivnu prezentaciju linije opreme za Riverboardnig.<br />
Ujedno je to i prezentacija novog sporta<br />
na vodi, a u cilju promocije i razvoja turizma,<br />
kao i aktivnosti u prirodi.<br />
Tokom prezentacije, posjetioci i gosti imat će priliku<br />
da se okušaju na dvije vrste hidrospeeda. Jedan<br />
je za rekreativno spuštanje niz slapove rijeke<br />
Neretve, a drugi za ekstremne situacije na dijelovima<br />
Neretve koji do sada <strong>nis</strong>u bili ili su bili rijetko<br />
posjećivani.<br />
Linija opreme koja će biti predstavljena je najkvalitetnija<br />
i najsigurnija oprema na svijetu. Posebno<br />
se izdvaja hidrospeed za ekstremno spuštanje<br />
i bordanje na vodi.<br />
Ova promocija je reprezentativna utoliko što<br />
obuhvata cijelu jugoistočnu Evropu, a rijeka Neretva<br />
ima privilegiju da bude domaćin ovom nesvakidašnjem<br />
događaju. Poseban kuriorzitet je<br />
što naša zemlja ima priliku da u ovoj grani sporta<br />
organizuje i takmičenja te okuplja zaljubljenike<br />
sportova na vodi, kao i razvoja turističke ponude<br />
na našim rijekama.<br />
Valter (o)branio<br />
Skenderiju<br />
I N F O<br />
Svaki vakat ima svoga Valtera bio je naziv nedavno<br />
održanog Okruglog stola u ledenoj dvorani<br />
centra Skenderija. Nevolja je navela organizatore<br />
iz Udrženja Rin family da se pozabave okruglim,<br />
a ne švedskim stolom. Rin familiy je udruženje<br />
koje okuplja raznorodne sportske klubove za djecu<br />
i ima oko 2.000 članova.<br />
(Ne)pravna država, kruta i nesenzibilna, zaprijetila<br />
je svoj djeci i Rinovcima da će seliti iz ledene<br />
dvorane jer nemaju 150.000 KM da plate režijske<br />
troškove za ovu godinu.<br />
Na sreću, za okruglim stolom su se našli: savjetnica<br />
premijera Kantona Sarajevo Dijana Simanić,<br />
mi<strong>nis</strong>tar privrede KS Edib Šarić, savjetnik<br />
za mlade predsjednika kantonalne Skupštine Damir<br />
Abdulkerim Mirković, Ćamil Osmanagić<br />
iz Naše stranke, Fikret Musić iz SDP-a i Abdulharis<br />
Šeta iz SDA. Nije, iako je bio pozvan, bilo<br />
Samira Silajdžića iz SBIH.<br />
Uglavnom, prisutni su obećali pred novinarima<br />
i roditeljima djece, da će sistemski riješiti problem<br />
i sarajevsku mladost ostaviti da trenira u<br />
Skenderiji.<br />
Zlatni BAM: Tri nagrade za Raiffeisen<br />
Iako je doba recesije, magazin Banke u BIH je organizovao<br />
tradicionalnu dodjelu nagrada Zlatni BAM.<br />
Zbog poslovanja u prošloj godini nagradom se okitila<br />
Raiffeisen banka d.d. zbog najveće aktive koja je iznosila<br />
4,29 milijardi KM. FIMA banka d.d. dobila je nagradu<br />
zbog najveće stope rasta depozita i to za fascinantnih<br />
153 posto. Bobar banka d.d. je Zlatni BAM je dobila<br />
kao domaća banka sa najboljom aktivom 187,1 miliona<br />
KM, a Zlatni BAM dobile su i Privredna banka<br />
Sarajevo i NLB Razvojna banka a.d.<br />
Za doprinos očuvanju stabilnosti bankarskog sektora<br />
u prošloj i ovoj godini Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, dobio je specijalno priznanje<br />
Zlatni BAM.<br />
Prema riječima jednog od organizatora ovog događaja Mirsada Pehilja, manifestacija, ali i banke, su pokazale<br />
da se može uspješno poslovati i u ozračju recesije.<br />
INFO<br />
Ibrahim Jusufranić, bivši direktor<br />
GRAS-a, ni nakon žalbe<br />
kantonalnom sudu Sarajevo<br />
na prvostepenu odluku Općinskog<br />
suda Sarajevo, nije dobio ono što<br />
je tražio: Od magazina <strong>Start</strong> BiH<br />
10.000 KM za klevetu<br />
i duševnu bol.<br />
Umjesto toga, Jusufranić<br />
će, platiti<br />
troškove suđenja.<br />
Nakon završetka<br />
procesa dokapitalizacije od<br />
strane turske nacionalne aviokompanije,<br />
BH Airlines širi<br />
mrežu destinacija na koje leti.<br />
Tako je, između ostalog, dobio<br />
pravo za uspostavu aviosaobraćaja<br />
između BiH, Crne Gore i Makedonije.<br />
Na liniji Sarajevo - Podgorica<br />
- Skopje naši avioni letjet<br />
će tri puta<br />
sedmično.<br />
Promotivni<br />
let s<br />
novinarima<br />
iz tri države obavljen je karjem<br />
juna.<br />
Prosječna mjesečna isplaćena<br />
neto plaća po zaposlenom<br />
u pravnim subjektima u BiH za<br />
april 2009. iznosila je 794 KM, što pokazuje<br />
nominalni pad za 0,6 posto u<br />
odnosu na decembar prošle godine.<br />
Prema podacima Agencije za statistiku<br />
BiH, prosječna mjesečna isplaćena<br />
neto plaća za april ove godine u odnosu<br />
na isti mjesec lani nominalno je viša<br />
za 7,4 posto. Prosječna mjesečna bruto<br />
plaća po zaposlenom u pravnim subjektima<br />
u BiH za april 2009. iznosila<br />
je 1.210 KM, što pokazuje nominalni<br />
rast za 2,3 posto u odnosu na decembar<br />
lani. Prosječna mjesečna bruto<br />
plaća za april ove godine u odnosu<br />
na isti mjesec prošle godine nominalno<br />
je viša za 10,5 posto.<br />
Kineska firma Industrijske<br />
mašine Sičuan Tangzong neće<br />
kupiti američki brand Hamer<br />
(vojno vozilo koje proizvodi General<br />
Motors) iz ekoloških razloga jer<br />
nije u skladu sa kineskim planovina<br />
za smanjenje zagađenja. GM<br />
je ovom prodajom trebao zaraditi<br />
oko 100 miliona dolara.<br />
9
10<br />
I N F O<br />
Mostar: Milioni za obnovu stanova otišli<br />
za poslovne prostore i nadziđivanje<br />
Dio od 12 miliona KM predviđenih za obnovu oko<br />
400 u ratu devastiranih stanova u 23 zgrade na nekoliko<br />
lokacija u Mostaru je potrošen i za građenje poslovnih<br />
prostora, nadogradnju potkrovlja u kojima je<br />
40-ak ranije nepostojećih stanova, ali i za proširenje<br />
nekih devastiranih, tvrde iz Unije za povratak u BiH,<br />
bivšeg Saveza izbjeglica i raseljenih lica u BiH. Radovi<br />
na ovim zgradama su stali prije dva mjeseca jer je<br />
sav preostali novac blokiran na računu gradske uprave<br />
koja još nije kompletirana i nije usvojila budžet. Ne znamo koliko novca je<br />
otišlo za ove stanove koji ranije <strong>nis</strong>u postojali ili ove poslovne prostore. Iz gradske<br />
Uprave su ranije rekli da je to sve predviđeno za raseljena lica i mi to podržavamo<br />
ako će te stanove dobiti ljudi čije je kuće ili stanove nemoguće obnoviti,<br />
ali sada nemamo koga pitati bilo šta o tome – kaže Muradif Kurtović,<br />
predsjednik udruženja povratnika Moj dom koje je članica Unije.<br />
Esad Pašalić, koji čeka obnovu svog stana u Šantićevoj ulici i zastupa prava<br />
ostalih stanara te zgrade, kaže da je on lično spriječio nadogradnju na<br />
svojoj zgradi.<br />
- Niko ne zna koliko novca je potrošeno, a gradske uprave još nema da bismo<br />
ikoga išta pitali. Mi smo uspjeli interve<strong>nis</strong>ati i spriječiti nadziđivanje<br />
naše zgrade – kaže Pašalić.<br />
Novac za ovu obnovu su obezbijedili grad Mostar, Hercegovačko-neretvanski<br />
kanton, obje entiteske vlade i Mi<strong>nis</strong>tarsvo za izbjeglice u Vijeću mi<strong>nis</strong>tara<br />
BiH. Sav novac je uplaćen na račun Uprave grada Mostara, a iz Unije<br />
za povratak u BiH kažu da su im u Mi<strong>nis</strong>tarstvu za ljudska prava i izbjeglice<br />
u Vijeću mi<strong>nis</strong>tara BiH rekli da su kontrolisali trošenje dijela novca koji<br />
su oni obezbijedili.<br />
Ovim povodom <strong>nis</strong>mo uspjeli razgovarati sa bivšim gradonačelnikom Ljubom<br />
Bešlićem jer je bio zauzet.<br />
Novi medij u RS: O kome će<br />
nego o Dodiku<br />
Anđelko Kozomara, bivši direktor RTRS-a, je pokrenuo sedmičnik<br />
Politika i odmah u prvom broju je objavljen intervju sa<br />
predsjednikom Vlade RS Miloradom Dodikom.<br />
Kozomara tvrdi da je novina profesionalna i kritički orijentisama<br />
prema aktuelnim vlastima, ali oko magazina su odmah<br />
otvorene mnoge priče.<br />
Najzanimljivija je da je novac za pokretanje magazina Kozomara<br />
dobio od Dodika jer se, navodno, Dodik posvađao<br />
sa Željkom Kopanjom, vlasnikom Glasa Srpske i Nezavisnih<br />
novina, ali upućeni tvrde da ovaj dvojac ipak vezuju preveliki<br />
interesi da bi bili u svađi.<br />
- Oni se samo vole nekad više, a nekad manje, a prava ozbiljna<br />
svađa ili razlaz ne dolazi u obzir jer ih povezuju preveliki interesi<br />
– kažu naši sagovornici iz Banjaluke. Oni misli da iza pokretanja<br />
novina stoji Kozomarina ambicija da se vrati na mjesto direktora<br />
RT RS, umjesto Dragana Davidović i da je to razlog što je<br />
u prvom broju napao Davidovića i njegovu suprugu Mirjanu<br />
Kusmuk, glavnu i odgovornu urednicu Glasa Srpske (koje po<br />
Banjaluci u kuloarima zovu bračni par Čauišesku).<br />
- Taj napad na njih dvoje je u isto vrijeme i napad na Kopanju,<br />
što je čudno jer su Kozomara i Kopanja u dobrim odnosima,<br />
ali Kopanja je taj koji je, među ostalim, Davidovića<br />
doveo na čelo RT RS – kažu u Banjaluci.<br />
Sam Kozomara tvrdi da novac za pokretanje Politike nije<br />
dobio od Vlade RS.<br />
- Taj novac još niko nije dobio, a mi<strong>nis</strong>tar obrazovanja u Vladi<br />
RS Anton Kasipović je u našim novinama objasnio da podjela<br />
novca koji je Vlada RS predvidjela za pomoć mnedijima još nije<br />
počela jer još <strong>nis</strong>u utvrđeni kriteriji – kaže Kozomara.<br />
www.startbih.info
I N F O<br />
BIHAMK: Otvoren moderni Tehnički centar u Zenici<br />
Najsavremeniji servisno-dijagnostički centar za motorna vozila u Bosni i Hercegovini počeo je s radom<br />
u Zenici. Novosagrađeni objekat Tehničkog centra Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba smješten<br />
je na lokaciji Blatuša b.b. (kod petlje Blatuša) i u okviru njega vozači mogu obaviti sve admi<strong>nis</strong>trativnotehničke<br />
usluge neophodne za regularno uključenje u promet.<br />
Tehnički pregled i registracija vozila, dijagnostika vozila, optika trapa putničkih i lakih komercijalnih vozila,<br />
zamjena i balansiranje guma, sve vrste mehaničarskih usluga – samo su neke od brojnih usluga koje<br />
pruža Tehnički centar BIHAMK-a u Zenici.<br />
Ovdje se mogu pribaviti i međunarodni vozački dokumenti (međunarodna vozačka dozvola i dozvola<br />
za upravljanje tuđim vozilom u inozemstvu) kao i vinjete za evropske puteve.<br />
Detaljnije informacije mogu se dobiti na telefon: (032) 24 56 76.<br />
U Tehničkom centru BIHAMK-a u Zenici posebne pogodnosti uživaju članovi BIHAMK-a, koji<br />
BESPLATNO mogu obaviti sljedeće usluge:<br />
- kontrola svjetlosne signalizacije<br />
- kontrola donjeg postroja<br />
- kontrola tekućina (ulja i permanta)<br />
- kontrolni tehnički pregled<br />
- kontrola kočnica s valjcima<br />
- kontrola upravljačkog mehanizma na pokretnim pločama<br />
(M.N)<br />
INFO<br />
BiH je u prvih pet mjeseci<br />
ove godine imala najveći<br />
izvoz u Hrvatsku i to<br />
u vrijednosti od 396 miliona<br />
KM, što je 18,9 posto od ukupno<br />
ostvarenog izvoza te u Njemačku<br />
u vrijednosti 315 miliona<br />
KM, odnosno 15,1 posto od<br />
ukupno ostvarenog izvoza. Prema<br />
podacima Agencije za statistiku<br />
BiH, u tom periodu najviše se i<br />
uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti<br />
726 miliona KM, što je 14,8 posto<br />
od ukupno ostvarenog uvoza, i<br />
Njemačke u vrijednosti 554 miliona<br />
KM, odnosno 11,3 posto od<br />
ukupno ostvarenog uvoza.<br />
Prosječna zarada u Srbiji u maju<br />
ove godine je bila oko 465 eura,<br />
što je za 6,2 posto manje nego u<br />
prošlom mjesecu.<br />
Švajcarski avanturist Bertran<br />
Pikar je najavio da će<br />
uskoro pokazati svoj novi<br />
prototip, avion na solarni<br />
pogon sa kojim bi želio obletjeti<br />
svijet. Avion bi trebao imati<br />
raspon krila od 61 metar i biti<br />
težak 1.500 kilograma, a testiranjima<br />
će biti utvrđeno da li<br />
bi mogao da leti i noću. Pikar<br />
vjeruje da će sa ovim avionom<br />
2012. godine preletjeti Atlantik.<br />
Pikar je 1999. godine balonom<br />
preletio svijet.<br />
Uprava za indirektno oporezivanje<br />
u BiH raspolaže<br />
zaplijenjenom imovinom<br />
i robama ukupne vrijednosti<br />
50 miliona KM, a samo za<br />
skladištenje automobila, tekstila,<br />
tehničkih uređaja i drugih roba<br />
vrijednih oko 10 miliona KM<br />
mjesečno plaća desetine hiljada<br />
KM. Među uskladištenom robom<br />
je i 910 automobila starijih<br />
od sedam godina.<br />
U Sokocu pored Sarajeva<br />
je održana osnivačka skupština<br />
Udruženja potomaka i<br />
poštovalaca ratnih dobrovoljaca<br />
od 1912. do 1918. godine.<br />
Udruženje će obilježavati značajne<br />
datume iz Prvog svjetskog rata<br />
i uspostaviti saradnju sa sličnim<br />
udruženjima.<br />
11
ŽIVOT<br />
Uz 11. juli, Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici<br />
Mirsad Salihović, Srebreničanin u Saint Louisu, SAD<br />
Srebreničanin Mirsad Salihović<br />
danas živi u Sent Louisu. Ima ženu,<br />
dvije kćeri i radi kao vozač. Kaže da<br />
ima sve što mu srce poželi, ali da sanja<br />
Srebrenicu.<br />
- Svaki put kada dođem u BiH ja<br />
zaplačem. U Americi imam sve, ali<br />
<strong>nis</strong>am sretan, ne čujem svoj jezik,<br />
nemam komšiluk, nemam s kim sjediti<br />
i pričati iako i tamo ima bosanskih<br />
kafića. Meni je Srebrenica najljepša.<br />
Prije rata ja sam tamo imao<br />
kuću, dobar posao, i to 200 metara<br />
od kuće, i auto. Imao sam prijatelje,<br />
a sada kada se sjetim komšilu-<br />
ka – tamo nema više nikoga, niko<br />
više nije živ. Kada vratim film i sjetim<br />
se koga sve nema, pitam se jesi<br />
li sretnik što si preživio ili si ti taj<br />
koji je nesretnik. U mom komšiluku<br />
u Srebenici nema više nikoga.<br />
A čini mi se da sada cijeli svijet radi<br />
na tome da mi zaboravimo šta<br />
se dogodilo. Ali, ja sam ljut na na-<br />
Svake godine za djecu bez roditelja skupimo 15.000 do 17.000 dolara i p<br />
12<br />
Na dženazu<br />
u Potočare<br />
- Biće nas 30-ak iz SAD-a, a ja<br />
ću učestvovati u maršu mira,<br />
proći ću taj put iako <strong>nis</strong>am najbolji<br />
sa zdravljem, imam šećer,<br />
ali sam se dva mjeseca spremao<br />
za to. Ne bih znao ni objasniti<br />
zašto to radim, ali želim da se<br />
podsjetim kuda smo prošli, iako<br />
još ne mogu pričati o tom putu.<br />
Ipak, mislim, ako prođem ponovo<br />
možda vratim sliku gdje<br />
bi ko mogao biti od ovih koji<br />
više <strong>nis</strong>u s nama.<br />
Imam sve al’ <strong>nis</strong>am sretan<br />
Ne mogu se vratiti ako je načelnik opštine ili policije čovjek koji je tokom rata ubijao ili mu je<br />
brat poginuo ubijajući muslimane – priča Mirsad<br />
PIŠE: Rubina Čengić<br />
Naser heroj<br />
rubina@startbih.info<br />
i žrtva<br />
podmetanja<br />
- On je za neme uvijek bio i ostaće heroj.<br />
Ovo što se sada događa je podmetanje,<br />
jer on nekom smeta – kaže Mirsad<br />
Salihović.<br />
www.startbih.info
še političare, i u BiH i u Srebrenici,<br />
jer je prošlo 14 godina od rata,<br />
a malo se radi na traženju ubijenih<br />
i obnavljanju života u Srebrenici. Ja<br />
dolazim svake godine i uvijek nađem<br />
sve isto kao što sam ostavio,<br />
uhvati me jeza kada pogledam od<br />
žutog mosta, na igralište gdje sam<br />
igrao lopte a gdje su sada mezarluci.<br />
S druge strane, u Saint Louisu<br />
svako jutro nekom moram reći<br />
gud moning, a Amerikanci to baš<br />
i ne vole. Moja namjera je da se<br />
vratim i spreman sam uložiti neka<br />
sredstva, ali neko treba da mi pomogne<br />
da mi bude nadoknađeno<br />
ono što je bilo moje i što je neko<br />
srušio, da mi stvori osnovne uslove<br />
za povratak, ali i da mi obezbijedi<br />
neku sigurnost. Ne mogu se vratiti<br />
ako je načelnik opštine ili policije<br />
čovjek koji je tokom rata ubijao<br />
ili mu je brat poginuo ubijajući<br />
muslimane – priča Mirsad.<br />
Dijelimo se, brate, previše<br />
U Sent Louisu danas živi oko 50.000<br />
Bosanaca. Mirsad kaže da je to Bosna<br />
u malom. On je, inače, i predsjednik<br />
Udruženja Srebrenica 95 koje okuplja<br />
preživjele srebreničkog genocida.<br />
- Možeš doći tamo i uopšte ne biti<br />
stranac, nema institucije u kojoj<br />
neko ne govori naš jezik. Jesmo najbrojnija<br />
zajednica, ali <strong>nis</strong>mo dovoljno<br />
jaki, ljudi gube vjeru, ne vjeruju<br />
sami u sebe. Kada pokrenemo<br />
priču o nekom skupljanju novca,<br />
kažu da su i ranije davali i da niko<br />
ne zna gdje je to otišlo. I dijelimo<br />
se, brate, na Prijedorčane, Zvorničane,<br />
Srerbeničane, a kada bi svako<br />
od nas odvojio po dolar od onog<br />
čeka koji dobiva sedmično ili u 15<br />
dana, mogli bismo uraditi mnogo<br />
– kaže Mirsad.<br />
Ipak, misli da njegovo udruženje ponovo<br />
stiče povjerenje, jer stotinjak ljudi<br />
redovno plaća članarinu, a za akcije<br />
okupi ih se 1.100 do 1.200.<br />
Aktivnosti ovog udruženja počele su<br />
prikupljanjem novca za memorijalni<br />
centar Potočari kada su obezbijedili<br />
više od 30.000 dolara.<br />
- Shvatili smo da moramo pomoći<br />
i na drugi način jer ima ljudi koji<br />
su izginuli a da im nema ko ni mezar<br />
očistiti. Sada skupljamo pare za<br />
stipendiju za djecu u Srebrenici koja<br />
su u ratu ostala bez oba rodite-<br />
ŽIVOT<br />
mo kroz grad, vidimo ljudi sjede u<br />
kafićima, uživaju i mislimo ovdje<br />
se super živi - kaže Mirsad.<br />
lja, a ostalo ih je 527. Svake godigodine za te namjene skupimo između<br />
15 i 17 hiljada dolara i proslijedimo<br />
ih Fondaciji koju vode Hajra<br />
Ćatić i Senad Hadžifejzović. Mi ne<br />
možemo obećati milione, ali možemo<br />
pomoći u slučaju bolesti, li-<br />
Nije zadovoljan ponašanjem samih<br />
Srebreničana.<br />
- Podijeljeni su brate, za sve tražimo<br />
krivce u drugima, a vlastitu kuću<br />
moraš opraviti sam. Istina, neko treba<br />
malo da ti pomognem, ali moraš<br />
i ti doprinijeti – misli Mirsad.<br />
Prodati od svijeta i naših vlasti<br />
Misli da su ljudi u Bosni pomalo li-<br />
jeni i da birkaju hoće li raditi kod Srbina,<br />
Hrvata i Bošnjaka. Priznaje da<br />
dolazak u BiH jeste skup, ali da su i<br />
Bosanci u SAD-u različiti.<br />
- Neko voli popit’, neko imati li-<br />
jepu kuću, a neko voli doći u Bosnu<br />
- objašnjava Mirsad.<br />
Priznaje da u SAD-u ima izbjeglica<br />
iz BiH koji i tamo dobivaju bosanske<br />
penzije ili invalidnine.<br />
- Ima ih mnogo i to se čak i ne kri-<br />
je. To nikako ne mogu da shvatim,<br />
jer nema zemlje koja bi izdržala to<br />
što BiH plaća. Ja bih to sve uklonio,<br />
ali neće niko ni u BiH ni u našoj zazajednici u SAD-u da se prihvati prijavljivanja<br />
tih ljudi, svi prebacuju<br />
lopticu sa jednih na druge. Kažu da<br />
riba smrdi od repa, jer u BiH neko<br />
toleriše te nezakonitosti, a neki ljudi<br />
se i boje da govore o tome.<br />
ječenja ili na druge načine, a mno- Priča da Srebreničani u SAD-u žive Salihović je predsjednik SDA u Sago<br />
je i onih koji mogu pričati kako solidno, ali da i ovi u SAD-u i ovi u int Louisu i nije zadovoljan radom<br />
su dočekani u Sa-<br />
BiH sami kvare<br />
int Louisu, od Su-<br />
Shvatili smo da sliku o sebi.<br />
lejmana Tihića pa<br />
moramo pomoći - Kada neko od<br />
nadalje. Ali loš je i na drugi način jer ima nas dođe u BiH<br />
odnos političara<br />
pohvali se da ima<br />
iz Srebenice pre- ljudi koji su izginuli a da kuću sa bazenom,<br />
ma nama, trebali im nema ko ni mezar dva auta i ko zna<br />
bi se više okrenu- očistiti<br />
šta sve i ljudi miti<br />
dijaspori jer mi<br />
sle da on živi k’o<br />
jesmo otišli, ali donosimo ili šalje- Rokfeler. A on ima kredit koji momno<br />
svjež novac u zemlju, a neko ra vratiti u minutu, mora raditi po<br />
bi se možda i vratio skroz. Da je bo- 14 sati... Da je toliko radio u Bosni<br />
lja komunikacija, mi mogli bismo imao bi dva puta više. A ljudi u Bo-<br />
mnogo više, mogli bismo obezbijesni, opet, kada mi dođemo, urade<br />
diti neki novac pa nekog u Srebre- sve da nas ugoste, da što bolje ponici<br />
i zaposliti – misli Mirsad. jedemo i popijemo. Mi još prođe-<br />
stranke u BiH, ali misli da treba ostati<br />
u stranci i pokušati promijeniti ono<br />
što nije dobro:<br />
- Nisam zadovoljan politikom<br />
stranke, ali mislim da moram biti<br />
negdje ako želim nešto mijenjati<br />
i kada plaćam članarinu imam<br />
osjećaj da imam određena prava.<br />
No mislim da nas u dijaspori ni<br />
SDA ni druge partije i institucije<br />
ne razumiju.<br />
Slaže se s tezom da je Srebrenica<br />
1995. prodata.<br />
- Sto posto je prodata, od cijelog<br />
svijeta i od naših vlasti - kaže<br />
Salihović.<br />
O SDA: Ne šalju ni špijune među raju<br />
Na kraju kaže da u SAD-u ima mno-<br />
go mladih Bosanaca koji jedva čeka-<br />
- Izetbegović je ucjenjivao<br />
da će naspustiti stranku ako<br />
ne bude izabran, a to ne vodi<br />
ničemu. Tihić je nekako zamotan.<br />
Ja bih vlast u stran-<br />
za priču o krađama i malverzacijama,<br />
a koliko god ja ne<br />
vjerujem da je neko sve popljačkao,<br />
siguran sam da je<br />
bilo mahinacija. Jer, ako imadu.<br />
Mene iznenađuje da niko<br />
neće da uđe među raju<br />
ili barem špijuna pošalje,<br />
da čuje o čemu se priča, šta<br />
kome treba, šta kažu ljudi u<br />
ju da dođu u BiH. Jedna od njih je i<br />
njegova 25-ogodišnja kćerka.<br />
- Ona svake godine dolazi u BiH,<br />
nekad i dva puta, a poslije kaže da<br />
ti, babo, samo znaš kako se ja osjeci<br />
najprije dao Terziću, on mi<br />
se čini najboljim, i mislim da<br />
bi vratio povjerenje među<br />
rajom. Izetbegović je sin rahmetli<br />
Alije i odmah se veže<br />
te mnogo, a <strong>nis</strong>te dobili na<br />
lutriji i <strong>nis</strong>u vam djed i pradjed<br />
ostavili, onda ste ukrali.<br />
Nama treba neko ko će<br />
doprinijeti i pomoći naro-<br />
apoteci i u trgovinu i da vidi<br />
šta ih muči. To ja ne mogu<br />
da shvatim, a ja sada radim<br />
14 sati dnevno i znam<br />
šta je i imati i nemati.<br />
ćam kada se tamo probudim. probudim Vje-<br />
rujem da ću se vratiti u BiH, barem<br />
da pola vremena provodim ovdje,<br />
a pola u SAD-u, zbog djece - pri-<br />
ča Mirsad.� Mirsad.<br />
a i proslijedimo ih Fondaciji koju vode Hajra Ćatić i Senad Hadžifejzović<br />
13
INTERVIEW<br />
Oleg Čavka, tužilac Kantonalnog tužilaštva Sarajevo<br />
Na redu su<br />
GAŠIJEVE<br />
političke mecene<br />
Čavka je čovjek koji je, bar do pravomoćne presude Muhamedu Aliju Gašiju i ostalima, popostao heroj koji je vratio malo povjerenja u državu i pravosuđe. Vidno iscrpljen i umoran,<br />
dan poslije velikog procesa, govorio je o sebi i poslu kojim se bavi. Pričao je o Bičakčiću,<br />
Brankoviću, Tasimu Kučeviću, Gašiju, Nedžadu Ugljenu, Miloradu Dodiku,... o prijetnjama,<br />
pritiscima na svjedoke, političkim pritiscima, stresu i relaksaciji, o strahu i oprezu...<br />
I priznao da je mit o Eliotu Nessu izmišljen<br />
Kako se osjećate dan poslije presude<br />
od 20 godina zatvorske kazne<br />
za Muhameda Alija Gašija i<br />
nešto blažih presuda njegovim<br />
saradnicima?<br />
- Umorno i ispražnjeno. Slučaj je<br />
ostavio dosta traga na meni. Ali sam<br />
zadovoljan jer je završen jedan veliki<br />
postupak.<br />
Jeste li svjesni važnosti ovog sudskog<br />
procesa za javnost i građane<br />
Sarajeva?<br />
- Svjestan sam da je bio vrlo važan<br />
i da je odluka suda bila hrabra,<br />
čvrsta, odlučna i pravedna. Možda<br />
je ovo početak boljih dana u<br />
pravosuđu.<br />
Jesu li Vas zaustavljali građani na<br />
ulici i šta su Vas pitali?<br />
- Zaustavljali su i govorili mi: svaka<br />
čast, vraćate nam vjeru u drža-<br />
vu, vjeru u pravdu.<br />
S obzirom da presuda nije pravosnažna,<br />
postoji li bojazan da će doći<br />
do značajnih promjena nakon<br />
žalbi?<br />
- Vjerovatno će u ovom slučaju biti<br />
žalbi i tužilaštva i obrane. Ne mogu<br />
davati nikakve procjene sve dok<br />
ne bude napisana<br />
presuda i dostavljenaTužilaštvu.<br />
Sud tek sada<br />
treba da napiše i<br />
obrazloži svoju odluku.<br />
Gospodine Čavka, uistinu Vam se<br />
može priznati upornost, dva puta<br />
ste podizali optužnicu protiv Gašija<br />
i grupe. Prva je pala, druga je<br />
prošla. Koji motiv Vas je vodio da<br />
istrajete?<br />
- Optužnica protiv Gašija je podignuta<br />
samo jednom. Prvo je vođenja<br />
istraga nakon ubistva Ramiza<br />
Delalića. Tužilaštvo u tom mo-<br />
mentu nije dostavilo dovoljno dokaza<br />
i nije došlo do podizanja optužnice.<br />
Potom je istraga nastavljena<br />
i nakon drugog hapšenja Muhameda<br />
Ali Gašija došlo je do krivičnog<br />
postupka.<br />
Kako komentarišete to što je sud<br />
odbacio optužbe protiv Muhame-<br />
da Alija Gašija<br />
zbog ubistva Ramiza<br />
Delalića?<br />
- Sačekat ću pismenu<br />
presudu i<br />
kada vidim koji su razlozi rukovodili<br />
sud o neprihvatanju tog dijela<br />
optužnice, onda ću se izjasniti. Moguće<br />
je da zaista količina dokaza nije<br />
bila dovoljna za presudu i sud to<br />
objektivnije vidi.<br />
Koliko ste vremena dnevno trošili<br />
na slučaj Gaši i ostali?<br />
- Svakog radnog dana, a posebice<br />
tokom istrage i suđenja, radio<br />
sam na slučaju. Mnogi ostali<br />
predmet su trpjeli zbog<br />
ovog. A to je, opet, problem<br />
organizacione prirode,<br />
svih nas u tužiteljstvu<br />
koji smo pretrpani<br />
predmetima.<br />
Sve vrijeme se u ovom slučaju<br />
pričalo o zločinačkoj<br />
organizaciji i organizovanom<br />
kriminalu. Prema teoriji<br />
kriminalističkih nauka,<br />
slijedeći pojedince iz<br />
mreže organizovanog kriminala<br />
lako se može doći<br />
do bosova, ljudi iz sjene,<br />
uglavnom smještenih u fotelje<br />
vlasti. Da li se to desilo u<br />
ovom slučaju?<br />
- Takvi tragovi su ustanovljeni u<br />
istrazi i Tužilaštvo to provjerava. Mi<br />
nastavljamo s tom istragom. U toku<br />
istrage pokrenute su nove. U jednom<br />
trenutku građani su se ohrabrili<br />
i sami su nam nudili nove činjenice<br />
i dokaze.<br />
L j u d i k o j i s e p r i d r ž a v a j u z a k o n a i r a d e s v o j<br />
14<br />
PIŠE: Ekrem Tinjak ekrem@startbih.info<br />
FOTO: Haris Čalkić<br />
Lično, uglavnom<br />
se grozim svake<br />
izjave Milorada Dodika<br />
Prvo na Sarajevo-x<br />
Šta ste prvo uradili kada ste došli kući nakon<br />
presude Muhamedu Aliju Gašiju?<br />
- Pogledao Sarajevo-x.com<br />
I šta komentari kažu?<br />
- Bili su vrlo pozitivni, što me je prijatno<br />
iznenadilo.<br />
www.startbih.info
Nisam Eliot Ness<br />
INTERVIEW<br />
Kako biste opisali posao tužioca?<br />
- Težak, naporan, stresan, zahtjevan. A to mogu potkrijepiti i dokazima: na svaki konkurs za<br />
tužioca u kantonalnom tužilaštvu javi se samo pet-šest ljudi.<br />
Kako se rješavate stresa?<br />
- Osnovni mehanizam je uredan i kvalitetan porodični život. Moja je sreća da živim u malom<br />
gradu blizu Sarajeva (Breza), na porodičnom imanju, gdje se u okruženju najdražih, supruge<br />
i sina, relaksiram i opustim.<br />
Jeste li imali želju živjeti u Sarajevu?<br />
- Ne.<br />
Da li biste pristali biti advokat, plaćeniji je posao?<br />
- Svaki sudija i tužilac ima opciju da bude advokat. Sada, kad sam vidio ponašanje nekih advokata,<br />
često se dovedem u poziciju da negativno gledam na tu profesiju. Često se i pitam<br />
imaju li pojedini advokati morala. U meni se pojavi strah i dilema da li novac toliko kvari ljude<br />
i da li bih i ja bio takav ako pređem u advokatske redove. Neću reći da nekada u budućnosti<br />
neću biti advokat, ali u ovom momentu to zaista ne želim.<br />
Koji Vam je film u kojem su glavne uloge tužioci najbolji?<br />
- Takve filmove sam gledao u vrijeme kada sam studirao i zaljubljivao se u pravnu profesiju.<br />
Sada su mi ti filmovi dosadni. Eventualno pogledam neku američku seriju kao što su CSI Miami,<br />
CSI New York, i slično.<br />
Neki bi da vas porede s Eliot Nessom. Je li on više legenda ili je stvarno bio nesalomiv?<br />
- Ne mislim da sam Eliot, niti to želim biti. Isto tako, mislim da Eliot Nes nije bio Eliot Ness kakvog<br />
ga mi zamišljamo.<br />
j p o s a o n e t r e b a j u d a s e s k r i v a j u i z a m a s k e<br />
15
INTERVIEW<br />
To znači da bi se mogla potvrditi<br />
spomenuta teorija?<br />
- Mogla bi se potvrditi. Moj<br />
stav je da je dijelom kroz proces i<br />
potvrđena.<br />
Čini se da ste magnet za slučajeve<br />
zanimljive javnosti. Pored spomenutog<br />
tu su Edhem Bičakčić-<br />
Nedžad Branković, potom<br />
eneregetska grupa na čelu s aktualnim<br />
mi<strong>nis</strong>trom industrije Vahidom<br />
Hećom, onda slučaj Tasim Kučević<br />
i brutalni šamar,... U čemu<br />
je tajna: splet okolnosti, Vaš angažman<br />
ili nešto treće?<br />
- Oboje. I splet okolnosti i moj<br />
angažman.<br />
Kad smo spomenuli Kučevića, zašto<br />
<strong>nis</strong>te pristali na nagodbu oko<br />
njegovog puštanja na slobodu na-<br />
kon isteka jednomjesečnog pritvora,<br />
iako je priznao da je pogriješio?<br />
- Smatrao sam da je to slučaj u kojem<br />
zadnju riječ treba reći sud, a ne<br />
tužilaštvo. Mislio sam da slučaj treba<br />
iznijeti sudu, da sudija treba vidjeti<br />
dokaze, da objektivno sagleda<br />
stvar u cijelini i da sud odluči koja<br />
je to krivična sankcija za optuženog.<br />
Ubijeđen sam da je ovo slučaj<br />
gdje Tužilaštvo nije dovoljno relevantno<br />
da odlučuje o takvom pitanju,<br />
prije svega zbog javnosti koja<br />
je bila izuzetno uzburkana i povrijeđena<br />
događajem.<br />
Kako ste Vi kao čovjek reagovali<br />
kada je Tasim Kučević brutalno<br />
ošamario rođaku jedne od njegovih<br />
žrtava?<br />
- Vidio sam to kao i svi na TV-u. I<br />
nakon toga, <strong>nis</strong>am reagirao kao čovjek<br />
nego kao tužilac.<br />
Postoje li Vaše prognoze oko<br />
presude oko dodjele Energoinvestovih<br />
stanova, odnosno to<br />
što je Edhem Bičakčić, kao premijer,<br />
zloupotrijebio položaj kao<br />
i Nedžad Branković nezakonito<br />
dijeleći stanove?<br />
- Ne bih trebao davati prognoze,<br />
jer svaki tužilac smatra da će optužnica<br />
na sudu biti prihvaćena i<br />
da će tuženima biti presuđeno na<br />
onakav način kao što je u optužni-<br />
16<br />
ci napisano.<br />
Da li trebamo biti optimističniji i u<br />
ovom slučaju, a nakon presude Gašiju<br />
i grupi?<br />
- Ta dva slučaja nemaju nekih dodirnih<br />
tačaka i ne bi se mogli dovoditi<br />
u istu ravan.<br />
Stekli ste određene simpatije javnosti<br />
zbog spomenutih sudskih<br />
postupaka; godi li Vam takva vrsta<br />
pažnje?<br />
- Ukoliko je tačno da postoje simpatije<br />
javnosti, svakom normalnom<br />
čovjeku to godi. Negativni aspekt<br />
ovakvih predmeta ne godi i s nekim<br />
stvarima se nije bilo lako nositi.<br />
Je li bilo pritisaka, prijetnji<br />
smrću...?<br />
- Na samom početku bilo je pritisaka<br />
o kojima danas ne želim govo-<br />
riti i gotovo da ih se ne želim sjećati.<br />
Kada je predmet osnažen, kada<br />
je Vrhovni sud grupi produžio pritvor,<br />
tada je postalo evidentno da<br />
je ovo jedan čvrst krivični predmet<br />
i više <strong>nis</strong>am imao pritisaka te vrste.<br />
Prijetnji sam imao tokom cijelog<br />
suđenja.<br />
Kakve vrste prijetnji?<br />
- Različitih, i dolazile su iz kriminalnih<br />
krugova. Ne bih o tome previše<br />
govorio.<br />
Je li Vas bilo strah?<br />
- Ja nijednog trenutka <strong>nis</strong>am vjerovao<br />
da su to bile ozbiljne prijetnje.<br />
Smatrao sam da je svaka prijetnja samo<br />
pokušaj da budem uplašen. Zato<br />
to i nije bio klasičan strah. Pojačanog<br />
opreza je bilo. Porodičan sam<br />
čovjek, i nije neugodno samo meni,<br />
nego i porodici.<br />
Jeste li imali policijsko<br />
obezbjeđenje?<br />
- Na inicijativu policije, jedno kratko<br />
vrijeme, čuvali su me. I prestali<br />
su kada sam im rekao da nema potrebe<br />
za tim. Moju porodici policija<br />
još čuva.<br />
Da li je bilo pritiska iz političkih<br />
krugova na Tužilaštvo, prije svega<br />
zbog slučajeva Bičakčić- Branković<br />
ili slučaja energetske grupe?<br />
- U slučaju Gaši, na početku, bilo<br />
je i pokušaja političkih pritisaka u<br />
njegovu korist...<br />
Odakle su dolazili?<br />
- Neću vam reći. Ali već sam rekao da<br />
će se Tužilaštvo baviti korijenima političkih<br />
podržavalaca ove grupe. U predmetu<br />
optužnice Bičakčić- Branković<br />
<strong>nis</strong>am imao nikakvih pritisaka.<br />
A mi<strong>nis</strong>tar Hećo i energetska<br />
grupa?<br />
- Ako je bilo pritisaka, onda bih<br />
rekao bilo je to preko pisanja lobističkih<br />
medija.<br />
Je li bilo pritisaka na svjedoke<br />
iz bilo kojeg od spomenutih<br />
slučajeva?<br />
- Bilo je u slučaju Gaši. Tokom suđenja<br />
jasno je bilo da se svjedoci boje. Neki su,<br />
otvoreno, u sudnici rekli da im je nu-<br />
đen novac, da im je prijećeno. Neki su<br />
se nećkali, neki su mijenjali iskaze, neki<br />
su se bojali, a neki ostali čvrsti.<br />
Kada je priveden Muhamed Ali Gaši<br />
i njegova grupa rekli ste: Ovoliko<br />
prisustvo policije, specijalaca<br />
sa maskama na licima, prenaglašeno<br />
je. Ne vidim razlog za toliko<br />
skrivanje ako ja mogu bez maske<br />
raditi svoj posao. Ne vidim razlog<br />
njihovog skrivanja. Jesu li Vam<br />
zamjerili policajci ili neko drugi?<br />
- Ne vjerujem da su mi policajci<br />
zamjerili. Ali, ja isto mislim i danas.<br />
Ljudi koji se pridržavaju zakona<br />
i rade svoj posao ne trebaju da<br />
se skrivaju iza maske.<br />
Kako komentarišete činjenice da<br />
na većim nivoima tužilaštva, poput<br />
federalnog, pa i državnog,<br />
izuzmemo li ratne zločine, nema<br />
O p t u ž n i c a p r o t i v B r a n k o v i ć a i B i č a k č i ć a u z n a č a j n o m d<br />
www.startbih.info
velikih slučajeva?<br />
- Ne bih se složio s tim. Mi imamo<br />
nesretno zakonsko rješenje u odnosu<br />
na Federalno tužilaštvo kada je<br />
u pitanju prvostepena nadležnost.<br />
Naprimjer, tužioci mogu zastupati<br />
optužnice pred sudom, samo ako<br />
to žele i pokažu interes za tako nešto.<br />
Teško je očekivati u današnjem<br />
društvu da neko sam hoće raditi ovakve<br />
stvari. Tužilaštvo BiH ima uistinu<br />
mnogo jakih predmeta iz oblasti<br />
organizovanog kriminala poput:<br />
predmeta Ferid Okić, braća Dacić,<br />
vlasnika hotela Exsclusive, to je veliki<br />
predmet...<br />
Ali, slučaj Tasim Kučević kaže drugačije:<br />
relativno mala zatvorska<br />
kazna i ono što je posebno revoltiralo<br />
javnost bilo je puštanje na<br />
slobodu do odabira mjesta služe-<br />
nja kazne?<br />
- Sistem nije savršen i desi se da zakaže.<br />
Pitanje je da li se mogao predvidjeti<br />
incident ispred suda. Ali, pravosudni<br />
sistem je nakon toga pravilno<br />
reagovao i ispravio grešku.<br />
Koja je, prema Vašem mišljenju,<br />
najslabija karika u lancu<br />
policija-tužilaštvo-sud?<br />
- Institucionalne slabe karike nema.<br />
Ali, sve tri imaju problem u svojim<br />
redovima. Na prvom mjestu to je<br />
način organizacije policije, tužilaštva,<br />
pa i suda. Uslovljen je složenom<br />
strukturom zemlje i otežano funkcioniše.<br />
Drugi objektivan problem,<br />
moje je mišljenje, je kadar. Možda je<br />
oštra ocjena, ali ja smatram da nemamo<br />
dovoljno kvalitetnih policajaca,<br />
tužilaca i sudija.<br />
Kakva je razlika između našeg i<br />
evropskog pravosuđa?<br />
- Tamo pravosuđe djeluje u stabilinim,<br />
jakim i državama sa državnom<br />
i pravosudnom tradicijom.<br />
BiH je čudna tvorevina, koja teško<br />
funkcioniše i kada su najednostavnija<br />
pitanja u pitanju.<br />
Imate li saznanja koliko tužilac<br />
iz neke od zemalja Evropske unije<br />
godišnje ima slučajeva, a koliko<br />
ste ih imali Vi u prošloj godini?<br />
- Nemam tačan podatak, ali imam<br />
oko 600 živih predmeta. Slično je i u<br />
drugim zemljama, jer je stopa kriminaliteta<br />
u BiH na evropskom nivou.<br />
Zbog sređenog zakonskog ambijenta<br />
pravosuđe je tamo brže.<br />
Kolika je Vaša plaća i je li vrijedna<br />
angažmana u ovako teškim<br />
slučajevima?<br />
Branko Šljivar: Koji Čavka?<br />
Koristeći upute pres službe<br />
Kantonalnog tužilaštva Sarajevo<br />
za intervju s Olegom<br />
Čavkom tražili smo odobrenje<br />
od glavnog tužioca Branka<br />
Šljivara. I na naše iznenađenje,<br />
na neobjašnjiv način<br />
nas je odbio. U elektronskoj<br />
prepisci, prvo je tražio da<br />
preciziramo slučajeve da bi<br />
glavni tužilac mogao da se pri-<br />
premi za eventualni odgovor.<br />
Kada smo percizirali slučajeve<br />
i naznačili da ne želimo<br />
Često se spominje da je i pravosuđe<br />
sklono korupciji, jeste li i Vi<br />
uvjereni u to?<br />
- Ubijeđen sam da u svakoj državnoj<br />
instituciji ima korupcije pa ne<br />
bih izdvojio pravosuđe. Možda malo<br />
manje zbog snažnih reformi koje<br />
smo imali. Ali, teško je tu korupci-<br />
inetrvju sa g. Šljivarom, već<br />
sa Čavkom, dobili smo odgovor<br />
kako je o postupcima Gaši<br />
i Bičakčić javnost dovoljno<br />
upoznata. Šljivar je dodao i<br />
sljedeće: Mislim da nema nikakve<br />
potrebe da se obavlja<br />
intervju sa tužiocem Čavka<br />
Olegom, a sem toga ima i<br />
drugih tužilaca koji rade na<br />
teškim predmetima.<br />
ju dokazati. Najavljeno smanjivanje<br />
plata tužiocima i sudijama svakako<br />
može uticati na povećan nivo<br />
korupcije.<br />
Kako komentarišete pritiske koji<br />
dolaze uglavnom iz Republike Srpske<br />
da treba ukinuti strane tužioce<br />
i sudije?<br />
- U skladu s kodeksom ponašanja,<br />
tužilac ne smije iznositi političke stavove<br />
i baviti se političkim pitanjima<br />
na javan način. No, <strong>nis</strong>am tužilac<br />
u Tužilaštvu BiH i ne zanima<br />
me to pitanje previše.<br />
Grozite li se izjave Milorada Dodika<br />
da on ne prihvata da mu sude,<br />
vjerovatno i da ga tuže, Bošnjaci?<br />
- Grozim se svake izjave bilo ko-<br />
- Sretna okolnost je što potičem iz jeg čovjeka u kojoj se sugeriše nanasituirane porodice koja je, relativcionalizam i spominje nacionalnst<br />
no, uvijek dobro živjela. Zato pla- na negativan način. A lično, uglavta<br />
nije presudna. Suština je kako se nom se grozim svake izjave Milo-<br />
radi posao jer je bilo vremena kada<br />
se radilo za manje pare. Ali, zbog<br />
rada Dodika.<br />
javnosti koja misli da su naše pla- U medijima se često iznose tvrdte<br />
visoke, dobro je reći da plata tunje o kriminalnim radnjama gožioca<br />
iznosi 2.500 KM. U današtovo u svim segmentima društva,<br />
njim uslovima kada pogledate plate ali čini se da nema znatnog anga-<br />
ostalih, jedina smo kategorija zapožmana pravosudnih organa, prislenika<br />
na državnom budžetu koje svega tužilaštava. Javnost se s<br />
joj se ne plaća prevoz na posao, niti pravom pita: Zašto neko ne završi<br />
topli obrok, a po zakonu ne može- iza rešetaka: oni o kojima se piše<br />
mo raditi druge poslove u slobod- ili oni koji pišu?<br />
no vrijeme.<br />
- Novinari svašta pišu. I nerijetko<br />
INTERVIEW<br />
riješe predmet i prije tužilaštva i policije.<br />
Ima i obrnutih slučajeva. Kod<br />
nas ne postoji apsolutno nezavisno<br />
novinarstvo. Svi mediji, pa i najsnažniji,<br />
su pod nečijim uticajem. Ja najčešće,<br />
čast izuzecima, vidim glasila<br />
pojedinih interesnih skupina. Zbog<br />
toga je na osnovu takvih izvještavanja<br />
policajcima i tužiocima teško<br />
odvojiti istinu od laži. Ali, isto tako<br />
je neosporna činjenica da su mediji<br />
objavili brojne priče koje su rezultirale<br />
krivičnim prijavama.<br />
Koliko puta ste Vi pokrenuli neki<br />
slučaj koristeći se informacijama<br />
iz medija?<br />
- Optužnica protiv Brankovića i<br />
Bičakčića u značajnom dijelu je<br />
podignuta na osnovu informacija<br />
iz medija.<br />
Koji su Vama najzanimljiviji sluča-<br />
d i j e l u j e p o d i g n u t a n a o s n o v u i n f o r m a c i j a i z m e d i j a<br />
Aziz Gaši opravdano<br />
na slobodi<br />
Prije pre -<br />
sude Gašiju<br />
i grupi, tražili<br />
ste da se<br />
Aziz Gaši pusti<br />
na slobodu<br />
do izdržavanja<br />
kazne.<br />
Zašto?<br />
- Zato što preciziranom kvalifikacijom<br />
iz optužnice, za Aziza se realno nije mogla<br />
očekivati neka oštra sankcija. Mjera<br />
pritvora nije kazna nego mjera koja obezbjeđuje<br />
prisustvo suđenju. Kazna koju je<br />
izrekao sud pokazala je da je moja procjena<br />
bila opravdana.<br />
jevi koje ste pokrenuli, ali iz određenih<br />
razloga <strong>nis</strong>u stigli do suda?<br />
- Mnogo ih je. To su predmeti<br />
koji su još u istrazi, tako da se o<br />
njima danas ne može previše govoriti.<br />
Učestovao sam u jednom<br />
predmetu koji još nije rasvijetljen<br />
i nikad nije došao do suda. A<br />
to je ubistvo Nedžada Ugljanina.<br />
Bio bih sretan kada bi u tom<br />
predmetu došli do nekog konkretnog<br />
rezultata.<br />
Već su se pojavili zlobni komentari<br />
da ste se Vi angažovali na velikim<br />
slučajevima jer se ove godine<br />
bira glavni kantonalni tužilac.<br />
Ima li taj angažman ikakve veze s<br />
izborima?<br />
- Apsolutno ne. Činjenica je da<br />
će se ove godine izabrati novi glavni<br />
tužilac. Činjenica je i da sam ja<br />
kandidat. Ali, dajem podršku dosadašnjem<br />
glavnom tužiocu Branku<br />
Šljivaru, jer je za njegovog mandata,<br />
u nezahvalnom vremenu, u vrijeme<br />
reformi, pokrenuo nešto što<br />
je nakon godinu-dvije imalo pozitivne<br />
i dobre efekte. On je svoj posao<br />
radio dobro.<br />
Kakav je Vaš odnos sa Brankom<br />
Šljivarom?<br />
- Veoma profesionalan i na svakom<br />
predmetu koji sam radio imao sam<br />
njegovu punu podršku. �<br />
17
JAVNA RIJE^<br />
Logoraši iz RS-a u lovu na federalne ratne zločince-novinare<br />
Đubrenje<br />
atmosfere<br />
netrpeljivosti<br />
18<br />
www.startbih.info
PRIPREMIO: Tim novinara <strong>Magazin</strong>a <strong>Start</strong><br />
Borka Rudić, generalna tajnica<br />
udruženja BH Novinar i prvooptužena:<br />
Niđe veze, osim s predsednikom!<br />
- Kada najave tužbi promatram<br />
na ličnom planu,<br />
u kontekstu imena koja je<br />
predsjednik logoraša RS<br />
izdvojio u masi novinara<br />
koji su radili tokom rata,<br />
mislim da to predstavlja<br />
tipičan primjer političkog<br />
obračuna sa novinarima<br />
koji govore i pišu protiv<br />
predsednika u ovom vremenu.<br />
Budući da predsednik<br />
i njegove sluge u medijima<br />
i raznim savezima<br />
u RS nemaju argumente<br />
protiv onoga što ja govorim<br />
ili Senad Pećanin piše,<br />
onda se izmišljaju krivice<br />
iz prošlosti i vodi se prava<br />
hajka protiv nas dvoje. Ali<br />
što bi rekli moji Konjičani:<br />
Niđe veze! Dakle, umjesto<br />
što izmišlja o nama novinarima<br />
i svom tamnovanju<br />
u logorima, gospodin<br />
Dukić bi javnosti RS-a<br />
i tamošnjim medijima mogao<br />
objasniti šta je on radio<br />
u periodu od 92. do<br />
95. u Hrasnici pored Sarajeva,<br />
koja je bila pod kontrolom<br />
Armije BiH, koliko<br />
je puta ušao u opkoljeno<br />
Sarajevo sa posebnom<br />
propusnicom i tako dalje.<br />
U kontekstu kompletne debate<br />
o pokretanju istraga<br />
o ulozi novinara u ratu, a<br />
povodom otvaranja istrage<br />
u Beogradu, izjava predsjednika<br />
logoraša RS-a je<br />
opasna iz najmanje tri razloga.<br />
Prvi je što se ovom<br />
izjavom pokušava relativizirati<br />
istraga koju pokreće<br />
Beograd, te političkim igrama,<br />
lažima, insinuacijama<br />
skrenuti pažnja sa jednih<br />
novinara na druge ili sa<br />
naših na njihove. Druga<br />
opasnost leži u činjenici<br />
da se kroz Dukićevu izjavu<br />
ponovno iz RS-a pokušava<br />
napraviti ravnoteža u<br />
zločinima i pokazati da su<br />
Vildana Selimbegović, glavna<br />
i odgovorna urednica Oslobođenja:<br />
Nije to ekskluzivitet RS-a<br />
- U priči o najavama ove<br />
tužbe je dovoljno citirati<br />
samog Dukića koji je u izjavi<br />
Oslobođenju, na novinarsko<br />
pitanje hoće li podnositi<br />
krivčne prijave i protiv novinara<br />
iz RS-a, rekao: Pa dobro,<br />
ja neću reći da su oni svi bili<br />
čisti, ali oni ne rade kao ovi iz<br />
FBiH, jer vidite li šta oni sada<br />
pišu o našem premijeru. Time<br />
je Dukić objasnio motive za<br />
ovu tužbu. S druge strane,<br />
mislim da je posebno degutantno<br />
Senada Pećanina<br />
braniti od optužbi da je skrivao<br />
istinu o Kazanima ako<br />
su Dani još u ratu skrenuli<br />
pažnju na ono što se dešava<br />
na teritoriji pod kontro-<br />
lom Armije BiH i, uostalom,<br />
prvi u svijetu to objavili. Ne<br />
mislim da je ovakvo ponašanje<br />
ekskluzivitet RS-a, jer su<br />
nevladine organizacije često<br />
pod kontrolom politike,<br />
pa su tako nedavno u FBiH<br />
udruženja zlatnih ljiljana bila<br />
protiv podizanja bilo kakve<br />
optužnice protiv Nedžada<br />
Brankovića.<br />
- Što se tiče istraga o pisanju<br />
srbijanskih novinara<br />
tokom rata, koje se sada<br />
pokreću u Srbiji, mislim<br />
da je to proces koji je trebao<br />
davno početi, ali s obzirom<br />
na dimne bombe poput<br />
ove iz RS-a, čini mi se da<br />
je moguće očekivati da se u<br />
svi jednako odgovorni. I na<br />
koncu, ovom se izjavom na<br />
veoma perfidan način odgovornost<br />
glavnih aktera<br />
rata, komandanata, tobdžija,<br />
silovatelja, upravnika<br />
logora i drugih još uvijek<br />
neosuđenih i slobodnih<br />
ljudi, pokušava natovariti<br />
na leđa novinarima. Uopšte<br />
ne mislim kako ne treba<br />
otvarati pitanje uloge<br />
novinara u ratu, ali, bojim<br />
se da će delegiranja krivice<br />
novinarima biti sve više,<br />
ne samo iz RS-a, već i<br />
iz FBiH, Srbije, Hrvatske.<br />
Uostalom, Irfan Ajanović,<br />
zastupnik u Parlamentu<br />
FBiH je prije mjesec dana<br />
u Parlamentu rekao da su<br />
novinari odgovorni za 70<br />
% onoga što nam se dogodilo<br />
u prošlom ratu. S druge<br />
strane, mislim da su<br />
ove najave tužbi i udar na<br />
udruženje BH novinar,i jer<br />
se najava tužbe desila u<br />
tri dana u kojima je bilo i<br />
drugih izjava o mojoj poziciji<br />
u Udruženju i o stavovima<br />
Udruženje.<br />
ovoj stvari uskoro i u Srbiji i<br />
u Hrvatskoj odmaknemo od<br />
suštine. Ja bih u ovom času<br />
radije poredala prioritete<br />
i počela sa ratnim zločincima,<br />
pa na kraju i do<br />
novinara, zašto ne, ali da ti<br />
procesi budu zasnovani na<br />
činjenicama.<br />
JAVNA RIJE^<br />
Savez logoraša RS sa Bra<strong>nis</strong>lavom Dukićem<br />
na čelu je od nadležnih institucija<br />
BiH i RS zatražilo istragu protiv novinara<br />
Borke Rudić, Senada Pećanina<br />
i Edine Latif, ali i protiv nekih drugih,<br />
koji su tokom proteklog rata svojim<br />
neobjektivnim izvještavanjem doprinijeli<br />
stradanju srpskih civila.<br />
Pećanina optužuju da je bio portparol<br />
MUP-a RBiH i da je podstrekavao<br />
na ratne zločine protiv Srba, a Rudić<br />
je, kao dopisnik Radija BiH iz Konjica<br />
prikrivala ratne zločine nad Srbima,<br />
kao i zločine počinjene u logoru<br />
Ćelebići.<br />
Zvonimir Jukić, novinar FTV-a:<br />
Skretanje pažnje s<br />
pjevača Dragana<br />
- To je klasična zamjena teza i skretanje pažnje<br />
sa činjenice da direktor RTRS-a Dragan Davidović<br />
ne samo da pjeva fašističke pjesme, nego i<br />
podržava tu ideologiju. Pogotovo to zvuči nevjerovatno<br />
kada se zna da je Senad Pećanin prvi<br />
pisao o zločinima počinjenim na prostoru Kazana.<br />
To što ta priča počinje iz Banje Luke, krajnje<br />
je nemoralna kada se zna da je iz tog grada<br />
protjerano preko 20.000 Hrvata i Bošnjaka.<br />
I srbijansko tužilaštvo kao počinje istrage protiv<br />
novinara i to na način kao malo ćemo svoje,<br />
a onda ćemo preko Drine.<br />
19
JAVNA RIJE^<br />
20<br />
Muhamed Džemidžić, novinar i direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH:<br />
Stavljam se u odbranu kolega<br />
-Bio bi čisti sadizam nasjesti na<br />
još jednu kvarnu provokaciju koja<br />
stiže iz udruženja čiji su se lideri,<br />
poput kolega im sa viših instanci,<br />
odavno etablirali kao najsnažniji<br />
emiteri poruka mržnje. Kontinuirano<br />
đubriti atmosferu netrpeljivosti<br />
i straha, po cijenu korištenja<br />
falsifikata i iznošenje neistina, pri<br />
tome bezočno zloupotrebljavajući<br />
udruženje i muku njegovih čla-<br />
- Valjda laži političara i oficira koje<br />
su novinari kao transmisija do javnog<br />
mnjenja prenosili javnosti treba<br />
da imaju prioritet u suđenjima<br />
za podstrekavanja i prikrivanja zločina.<br />
Ipak, smatram da svako individualno<br />
treba da odgovara za svoj<br />
profesionalni kredibilitet, a najbolji<br />
način je da javnosti prezentuje<br />
svoj rad i stavi tačku na manipulacije<br />
svake vrste. Nažalost o radu kolega<br />
u FBiH tokom rata nemam mnogo<br />
informacija i ne znam mnogo o<br />
tome kako su i o čemu izvještavali.<br />
Što se tiče činjenice da inicijative<br />
za tužbe dolaze iz RS, smatram da<br />
svako u demokratskom društvu ima<br />
pravo da pokrene incijativu. Uosta-<br />
nova, je nešto na što su akteri ove<br />
priče javnost već navikli. S druge<br />
strane, pravo je, a i višestruka obaveza,<br />
svakoga ko ima bilo kakva saznanja<br />
o činjenju zločina da o tome<br />
izvijesti pravosuđe, ali jednako<br />
tako i ja imam pravo da ne prihvatim<br />
ulogu inferiorca i u ovoj prilici<br />
se stavljam u odbranu mojih cijenjenih<br />
kolega. Ne želim ponižavati<br />
ni njih, ni sebe. Što se tiče istraga<br />
Mirjana Kusmuk, glavna<br />
i odgovorna urednica Glasa Srpske:<br />
Kad može protiv Obame zbog muve...<br />
lom, <strong>nis</strong>u li nedavno u SAD zaštitnici<br />
životinja pokrenuli inicijativu<br />
protiv amričkog predsjednika Baraka<br />
Obame jer je ubio muvu u jednom<br />
TV intervjuu. A, ako govorimo<br />
o istragama u Srbiji koje se bave radom<br />
novinara tokom rata, koliko je<br />
meni poznato, ova najava odnosi se<br />
na istragu uloge novinara vezano<br />
za zločine u Zvorniku i na Ovčari,<br />
a temelji se na iskazima osuđenih<br />
za te zločine koji su tokom procesa<br />
izjavili da su izvještaji uticali na<br />
njih da počine zločin. Smatram da<br />
u medijima RS, izuzev nekoliko<br />
krajnje neprofesionalnih primjera<br />
(Risto Đogo, bacanje djece lavovima),<br />
nije bilo drastičnih kršenja pro-<br />
protiv novinara u Srbiji, koliko je<br />
meni poznato, tamo je formirana<br />
neka komisija sastavljena od kompetentnih<br />
ljudi koji će prvo izanalizirati<br />
rad i ulogu medija i medijskih<br />
uposlenika u predratnim i<br />
ratnim vremenima. Tek po okončanju<br />
tog posla moguće je očekivati<br />
konkretnije p®ozivanje na odgovornost.<br />
Nema nikakve sumnje<br />
da dio medija i medijskih radnika<br />
fesionalnih<br />
standarda.<br />
K o l i k o j e<br />
meni poznato, a može se provjeriti<br />
uvidom u arhive agencije Srna,<br />
Glasa Srpske, tadašnje Srpske<br />
televizije, u izvještajima velike većine<br />
novinara nije bilo korištenja<br />
pogrdnih imena (ustaše, balije i slično)<br />
i poziva na zločin, a informacije<br />
su prenošene onako kako su ih<br />
prezentovali odgovorni. I u ovom<br />
slučaju smatram da svako individualno<br />
treba da odgovara za svoj<br />
profesionalni kredibilitet, a najbolji<br />
način je da javnosti prezentuje<br />
svoj rad i stavi tačku na manipulacije<br />
svake vrste.<br />
Dejan Jazvić, novinar Večernjeg lista:<br />
Pogrešna meta<br />
Ne smatram da novinare treba amnestirati od odgovornosti za ono što su radili<br />
u ratu, posebno ako znamo da su mediji imali predvodničku ulogu u sijanju mržnje<br />
i straha. Nije mi poznato kakve argumente Savez logoraša RS-a ima za svoje<br />
tvrdnje, ali ono što ja znam o ratnom angažmanu spomenutih kolega govori da<br />
su tužbom ipak naciljali pogrešnu metu.To što najava takve tužbe dolazi iz Banje<br />
Luke za mene je periferna stvar, jer ne mislim da bilo tko ima veće ili manje pravo<br />
na ovakve poteze. Ipak, činjenica da se srpski logoraši u RS-u <strong>nis</strong>u sjetili medijskih<br />
huškača na svojoj strani možda i najbolje otkriva politikantsku pozadinu cijele<br />
ideje o tužbi.<br />
Najava iz Beograda mnogo je ozbiljnija od one iz Banje Luke i to ne samo zbog<br />
činjenice da dolazi od pravosudnih tijela a ne od politički prilično instrumentalizirane<br />
nevladine udruge. Uz to, Beograd je po mnogo čemu najbolje mjesto za<br />
procesuiranje novinara ratnih huškača. Prvenstveno zbog toga što su upravo iz<br />
Beograda emitirani prvi TV prilozi začinjeni jezikom mržnje. Smatram to važnim i<br />
zbog potrebe da se srbijanska javnost i na ovaj način suoči s medijskom mašinerijom<br />
laži kojoj je godinama vjerovala. Što se tiče novinara iz BiH i Hrvatske, utvrđivnjem<br />
njihove eventualne kaznene odgovornosti trebala bi se također baviti<br />
nacionalna pravosuđa.<br />
Igor Gajić, glavni i odgovorni<br />
urednik magazina Reporter:<br />
Logoraši imaju<br />
pametnijeg posla<br />
na prostoru bivše Jugoslavije nosi<br />
veliku odgovornost za poticanje<br />
međunacionalne mržnje i podstrekavanja<br />
ratnih opcija i krvoprolića<br />
i svjedoci vremena, naravno<br />
oni kojima je istina bliska, nemaju<br />
problema da se prisjete medija<br />
i novinara koji su prednjačili u<br />
tom prljavom poslu. Na kraju, postoje<br />
snimci, postoje novine i zapisi<br />
iz kojih se sve da iščitati.<br />
- Oni imaju mnogo pametnijih<br />
poslova oko<br />
utvrđivanja zločina nego<br />
da se bave novinarima<br />
ili pokušavaju uraditi bilo<br />
šta po pitanju medijskih<br />
sloboda u bilo kojem slučaju<br />
i bilo kojem vremenu.<br />
Udruženje logoraša se<br />
treba baviti drugim stvarima,<br />
a ne novinarima. Ne<br />
smatram da ta inicijativa<br />
treba da krene iz RS prema<br />
FBiH, niti iz FBiH prema RS, a ako ćemo poštovati neke medijske<br />
slobode, bile one pod nekim režimima ili ne bile, moramo pustiti<br />
medije da rade. Mediji sami sebi daju regulativu. To je pitanje<br />
morala i profesionalizma, a ne politike.<br />
www.startbih.info
POLITIKA<br />
Pravna čuda BiH<br />
Ustav države krši sam sebe<br />
Dom naroda Parlamenta BiH se sastoji od 15 delegata i to po pet Bošnjaka i Hrvata iz FBiH i pet SrSrba iz RS-a, dok srpski član Predsjedništva BiH može biti isključivo Srbin iz RS-a, a hrvatski i bošnjački<br />
isključivo Hrvat i Bošnjak iz FBiH, što direktno krši prava Bošnjaka i Hrvata iz RS-a i Srba iz FBiH<br />
U F B i H u s t a v p r a k t i č n o n e p o s t o j i , k a ž e A n t o Č o l a k ,<br />
22<br />
www.startbih.info
PIŠE: Rubina Čengić<br />
rubina@startbih.info<br />
Iako su u svim državama svijeta ustav<br />
i porez najveće svetinje, u BiH je gotovo<br />
normalno da se porez ne plaća i<br />
da se ustav krši, a najčešći kršioci ustava<br />
su državne institucije, upravo one<br />
koje bi ih trebale najjače štititi. Istovremeno,<br />
ustavni sudovi koji su zaduženi<br />
za zaštitu ustava u BiH nemaju<br />
ovlasti da samoinicijativno reaguju<br />
kada uoče kršenje.<br />
No, o poštivanju ustava govori i poštivanje<br />
presuda ustavnih sudova. U<br />
BiH su ti brojevi poražavajući: samo<br />
kod Tužilaštva BiH ima 96 prijava<br />
za neprovedbu odluka Ustavnog suda<br />
BiH ili Komisije za ljudska prava,<br />
ali je nekoliko istraga obustavljeno, a<br />
u nekoliko izdata naredba o neprovođenju<br />
istrage jer je nemoguće utvrditi<br />
ko je kriv.<br />
- Ustavni sud BiH u svojim odlukama<br />
navodi instituciju, a najčešće<br />
entitet ili državu kao odogovorne za<br />
provedbu odluke, no da bi Tužilaštvo<br />
BiH provelo istragu i utvrdilo krivicu<br />
mora biti određen odgovorni pojedinac<br />
– pojašnjava Boris Grubešić,<br />
portparol Tužilaštva BiH. (U Ustavu<br />
BiH piše samo da su odluke Ustavnog<br />
suda BiH konačne i obavezujuće za razliku<br />
od Ustava FBiH koji precizira da<br />
je za provedbu odluka Ustavnog suda<br />
odgovoran premijer FBiH.)<br />
U BiH je u ovom trenutku najrasprostranjenije<br />
kršenje svih ustava kroz nepoštivanje<br />
jednakopravnosti pripadnika<br />
sva tri većinska naroda na cijelom teritoriju<br />
BiH. Podsjećanja radi, ova konstitutivnost<br />
Srba, Hrvata i Bošnjaka na<br />
cijelom teritoriju BiH proizilazi iz izmjena<br />
Ustava BiH koje je nametnuo<br />
OHR i s kojima su morali biti usklađeni<br />
i entitetski ustavi.<br />
No, ovo nije jedini oblik kršenja.<br />
Državni nivo: Katastrofalno<br />
U Ustavnom sudu BiH registrar Zvonko<br />
Mijan kaže da je svako kršenje ljudskih<br />
prava kršenje Ustava BiH.<br />
- Mi ne pravimo analize kršenja<br />
ustava, osim po zahtjevu za ocjenu<br />
ustavnosti zakona ili presuda<br />
nižih sudova, ali analiziramo provedbe<br />
naših presuda i za sada dostupni<br />
podaci pokazuju da je više<br />
provedenih nego neprovedenih<br />
POLITIKA<br />
Srpska ne može biti republika,<br />
a ni ostatak federacija<br />
-Teško je dati konkretan odgovor o<br />
ukupnom poštivanju Ustava FBiH,<br />
ali ako govorimo o našim odlukama<br />
mislim da je više ispoštovanih nego<br />
neispoštovanih, no mi smo nedavno<br />
pisali premijeru FBiH upozoravajući<br />
ga da je trenutno više od 15 presuda<br />
ovog suda neprovedeno - ka-<br />
že Senjak. Napomije da je US FBiH<br />
od Parlamenta FBiH zatražio proširenje<br />
svojih ovlasti na način da na povrede<br />
Ustava FBiH mogu reagovati i<br />
samoinicijativno, te da javna preduzeća<br />
dođu pod ingerencije ovog suda,<br />
ali i proširenje kruga ljudi koji se mogu<br />
obratiti US FBiH kako bi u ovoj<br />
Ćazim Sadiković cijeni da su ustavi države BiH i oba entiteta prava lakrdija jer su<br />
nedorečeni.<br />
- Ne znam kako se neko uopšte usudio da Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma<br />
nazove ustavom jer je pun nedorečenosti i šupljina. U Ustavu BiH nije defi<strong>nis</strong>ano<br />
šta su entiteti, jer sama riječ entitet u pravu ne znači ništa i zbog toga je trebalo<br />
oblasti bila izjednačena prava građana<br />
FBiH i RS-a.<br />
Čolak mnogo očekuje od ovih izmjena<br />
Ustava FBiH jer bi na taj način Ustavni<br />
sud FBiH dobio pravo i da ocjenju-<br />
odrediti da li je to kanton, region, provincija ili nešto drugo. U ovim odnosima RS ne<br />
može biti republika, a FBiH ne može biti federacija jer <strong>nis</strong>u Livno ili Orašje države pa<br />
da čine federaciju – pojašnjava Sadiković i napominje da je dobro da je aneksom 10<br />
je ustavnost zakona i odluka donijetih<br />
na nižim nivoima vlasti.<br />
DMS OHR jedni finalni tumač Ustava BiH.<br />
RS: Diskriminacija jezika<br />
Potpredsjednik RS-a Adil Osma-<br />
presuda – kaže Mijan.<br />
obnaša ulogu zakonodavca i donosi nović cijeni da je najizraženije krše-<br />
No, bivši sudija Ustavnog suda BiH uredbe sa zakonskom snagom i odnje Ustava RS u nejednakopravnosti<br />
Ćazim Sadiković, sada savjetnik luke; Parlament ne radi u radnim ti- Srba, Hrvata i Bošnjaka.<br />
Ustavno-pravne komisije Parlamenjelima, nego se sve završava na pre- - Osim nezastupljenosti sva tri nata<br />
FBiH, kaže da Ustav BiH krši sam mijer je zamolio; predsjednici partija roda u javnim institucijama i orga-<br />
sebe. (Dom naroda Parlamenta BiH su vlasnici partija, a zastupnici munima, paradoks je da u Ustavu RS<br />
se sastoji od 15 delegata i to po pet tanti koji samo dižu ruku; pošto ne- piše da su službeni jezici srpski, bo-<br />
Bošnjaka i Hrvata iz FBiH i pet Srba ma prenosa sjednica javnost ne zna sanski i hrvatski, a u svim instituci-<br />
iz RS-a, dok srpski član Predsjedniš- ko je ko u ovoj priči, pa oni koji prijama je sve napisano isključivo na<br />
tva BiH može biti isključivo Srbin iz sežu na Ustav FBiH budu prvi ko- srpskom i ni u jednom podzakon-<br />
RS-a, a hrvatski i bošnjački isključiji ga krše – kaže Anto Čolak, zastuskom aktu nema naziva bosanskog<br />
vo Hrvat i Bošnjak iz FBiH, što dipnik u PFBiH i član Ustavno-pravne jezika – kaže Osmanović. Upozorektno<br />
krši prava Bošnjaka i Hrvata komisije. Pojašnjava da gotovo svake rava da je diskriminacija prisutna u<br />
iz RS-a i Srba iz FBiH.)<br />
godine bude prekršen Ustav FBiH u obrazovanju jer u naseljima sa veli-<br />
- Trebalo ga je mijenjati onaj dan dijelu koji kaže da predsjednik FBiH kim brojem povratnika nema nacio-<br />
kada je donijet, jer<br />
Ustav BiH sadrži<br />
Evropsku konvenciju<br />
o ljudskim pravima<br />
koja je iznad<br />
svih domaćih zako-<br />
Malo nade za 96<br />
krivičnih prijava<br />
za nepoštivanje Ustava<br />
u BiH<br />
raspušta oba doma<br />
Parlamenta kad ne<br />
uspiju usvojiti proračun<br />
FBiH prije<br />
početka proračunske<br />
godine i za najnalne<br />
grupe predmeta.<br />
Zastupnik u NS RS Tomislav Tomljenović<br />
smatra da je dodatni problem<br />
i neprovedba Ustava RS.<br />
- Osim neravnopravnosti jezika i<br />
nejednakosti naroda u skladu sa odna<br />
i iznad Ustava, a onda u samom jočitijem kršenje sa raspodjelom šest lukom o konstitutivnosti, lokalna<br />
Ustavu BiH postoje ograničenja ve- ključnih funkcija u FBiH (predsjed- vlast gotovo nigdje nije formirana u<br />
zana za pravo građana da biraju i nici FBiH i Vlade FBiH, predsjednici skladu sa Ustavom RS koji kaže da<br />
budu birani i to je katastrofalno – Ustavnog i Vrhovnog suda FBiH, te čelnici opštine i opštinskog vijeća<br />
kaže Sadiković.<br />
predsjedavajući oba doma Parlamenta ne mogu biti iz istog naroda osim<br />
FBiH: Zastupnici mutanti<br />
FBiH trebali bi biti imenovani tako<br />
da sva tri naroda imaju po dva pred-<br />
ako taj narod u toj opštini ima više<br />
od 50 posto stanovnika. Najoči-<br />
Pojedinci iz političke opozicije cijene stavnika, a trenutno Hrvati i Bošnjatiji primjer je Bosanski Brod – ka-<br />
da u FBiH čak i nema ustava. ci drže po tri pozicije).<br />
že Tomljenović i dodaje da ni odluke<br />
- Ma, u FBiH ustav praktično ne No, predsjednica Ustavnog suda FBiH Ustavnog suda BiH <strong>nis</strong>u ispoštovane<br />
postoji. Tridesetak odluka Ustavnog Kata Senjak kaže da ne može dati ocje- jer još uvijek na najmanje deset mjesta<br />
suda FBIH nije provedeno; Vlada nu poštivanja Ustava FBiH. piše Srpski Brod. �<br />
k , z a s t u p n i k u P F B i H i č l a n U s t a v n o - p r a v n e k o m i s i j e<br />
23
EKONOMIJA<br />
Dr. Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH<br />
BiH NE MOŽE<br />
bankrotirati<br />
Ja sam po prirodi optimista, ali sada sam veoma zabrinut jer kod nas politička situacija nikako<br />
da se stabilizuje i nikako da se prepozna koncept kompozicije BiH. Zbog toga je prisutna stalna<br />
nervoza kod političkih faktora. Uz to, kao mala ekonomija izloženi smo eksternim šokovi-<br />
ma i vrlo smo ranjivi<br />
Kako je u vremenu finansijske krize<br />
poslovala CBBiH?<br />
- CBBiH je osnovana prije 12 godina<br />
i mi od osnivanja radimo u valutnom<br />
odboru, modelu koji se i projicira<br />
za nestabilna okruženja, za loš<br />
makroekonomski okvir. Kada se oktobra<br />
prošle godine desio prvi udar<br />
na naš finansijski sektor, u kojem 90postotno<br />
dominira bankarski sektor,<br />
mi se jesmo našli u novoj situaciji. Iako<br />
<strong>nis</strong>mo imali sličnih iskustava, odmah<br />
smo prepoznali dvije stvari: da<br />
bankarski sektor mora ostati likvidan<br />
i u kapacitetu da odgovori obavezama<br />
prema klijentima. Zbog toga<br />
smo bankama tri puta smanjivali<br />
obaveznu rezervu, sa prvobitnih 18<br />
na 14 posto na kratkoročne izvore<br />
i sedam posto na dugoročne, čime<br />
smo uspjeli održati likvidnost kompletnog<br />
sektora. Postojala je tada potencijalna<br />
opasnost da se, ukoliko samo<br />
jedna banka postane nesolventna,<br />
desi razarajući domino efekat. Također,<br />
održali smo i monetarniu stabilnost.<br />
Znate šta se desilo u Mađarskoj,<br />
Poljskoj, Srbiji... gdje je domaća valuta<br />
devalvirala nakon čega su poskupjeli<br />
krediti, smanjila se vrijednost<br />
plata i mnoge druge loše stvari. Kod<br />
nas je KM ostala stabilna i vezana za<br />
euro i u tome nije bilo iznenađenja.<br />
Treći zadatak, krucijalni, bila je briga<br />
o rezervama. Šest mjeseci prije prvog<br />
kriznog udara, uočivši turbulencije<br />
na tržištu, mi smo naše devizne<br />
rezerve iz komercijalnih banaka prebacili<br />
u centralne banke država EU<br />
i u BIS Basel. One<br />
danas iznose oko tri<br />
milijarde eura i nalaze<br />
se u centralnim<br />
bankama Njemačke,<br />
Francuske, Luksemburga<br />
i u BIS Basel.<br />
Zbog toga <strong>nis</strong>mo<br />
imali gubitaka niti jednog feninga,<br />
dapače, u prošloj godini smo zaradili<br />
220 miliona KM, što je bio najveći<br />
profit od osnivanja CB BiH.<br />
Koje su konkretno negativne posljedice<br />
krize?<br />
- Finansijska kriza je prešla na realni<br />
sektor. Prošle godine smo imali rast<br />
GDP-a od 5,5 posto, a ove godine<br />
projekcija je minus tri, što govori da<br />
je radna aktivnost manja za gotovo<br />
deset posto. Otpušteno je 20 hiljada<br />
radnika, banke su smanjile kreditnu<br />
aktivnost, pooštrile su kriterije i nešto<br />
povećale kamatne stope. Znači,<br />
kapital je postao skuplji, nedostupniji.<br />
S druge strane, strane investicije<br />
u prvom kvartalu ove godine su<br />
jako male i bilježe značajan pad. In-<br />
vestitori kao da su se prepali i kao da<br />
čekaju ishod krize. Pored toga i doznake<br />
iz inostranstva kojih je bilo<br />
oko dvije milijarde eura sada su manje<br />
za oko 20 posto. Dakle, svi izvori<br />
iz inostranstva su smanjeni i sada<br />
bilježemo problem oko finansiranja<br />
deficita. Najnoviji<br />
podaci kažu da<br />
je naš izvoz manji<br />
za 23 posto, a<br />
uvoz za 25 posto.<br />
Zbog svega pomenutog<br />
mi bilježimo<br />
i pad rezervi<br />
za oko 500 miliona KM, sa 6,2 na<br />
5,7 milijardi KM. To je, istina, bilo i<br />
očekivano jer smo smanjili obavezne<br />
rezerve bankama, pa se dio tih sredstava<br />
sada koristi za plaćanje obaveza<br />
prema vani.<br />
Problemi su veliki, budžeti prazni.<br />
Može li se reći da je BiH pred<br />
bankrotom?<br />
- Ne bih ja koristio taj termin. Mislim<br />
da se BiH ne može desiti bankrot.<br />
Daleko od toga. Budžetski kapaciteti<br />
u BiH su nekih devet milijardi KM,<br />
kada se u obzir uzmu svi budžeti od<br />
državnog preko entitetskih do kantonalnih,<br />
a govori se o nedostatku nekih<br />
700 budžetskih miliona. To nije<br />
ugrožavajuće po njih. Problem je<br />
u padu ekonomske aktivnosti subje-<br />
kata zbog kojeg su budžetski prihodi<br />
u prvom kvartalu smanjeni za 12 posto,<br />
pa nije slučajno da se traži smanjene<br />
budžetske potrošnje baš od 10<br />
posto. Breme krize moramo pravedno<br />
rasporediti. Oni koji imaju više trebaju<br />
podnijeti veći teret, oni ugroženiji<br />
manji. Tu je umjetnost prilagođavanja.<br />
Međutim, jedno je jasno<br />
- 44 posto učešća javne potrošnje u<br />
GDP-u je neizdrživo za ovako slabu<br />
ekonomiju kakva je naša.<br />
Ima li političkih pritisaka s ciljem da<br />
se promijeni politika poslovanja CB<br />
BiH, posebno kada je riječ o neangažovanim<br />
deviznim rezervama?<br />
- Prvo moramo objasniti šta su devizne<br />
rezerve. Od pomenute sume 3,5<br />
milijarde je monetarna pasiva kojom<br />
se pokriva svaki fening koji je u prometu.<br />
Drugi dio su obavezne rezerve<br />
komercijalnih banaka, a to su sredstva<br />
preduzeća i privatnih lica, koja<br />
se ne mogu koristiti.<br />
Da, ali postoji dio iznad toga, slobodne<br />
devizne rezerve od nekih 500<br />
miliona KM?<br />
- U pravu ste, postoji 490 miliona,<br />
ali njihova upotreba zakonom nije<br />
dozvoljena. Ta sredstva su neka vrsta<br />
osigurača currency boarda. Da bi se<br />
to moglo koristiti, morao bi se promijeniti<br />
zakon, koji nam zabranjuje<br />
kreditiranje i države i komercijalnih<br />
J a s n o j e d a j e 4 4 p o s t o u č e š ć a j av n e p o t r o š n j e u G D P- u<br />
24<br />
RAZGOVARAO: Jasmin Maričić jasmin@startbih.info<br />
FOTO: Haris Čalkić<br />
Mi se ponekadgledamo<br />
u iskrivljenom<br />
ogledalu i mislimo<br />
da smo zdravi i<br />
sposobni<br />
www.startbih.info
Doktorat<br />
i Zlatni BAM<br />
Kemal Kozarić je 11. februara ove godine<br />
doktorirao na temu Uticaj kreditnog<br />
rasta na ekonomski razvoj zemalja<br />
u tranziciji, a sredinom juna je od<br />
magazina Banke u BiH dobio nagradu<br />
Zlatni BAM za doprinos očuvanju<br />
stabilnosti bankarskog sektora u prošloj<br />
i ovoj godini.<br />
EKONOMIJA<br />
Pomaci i u<br />
danima krize<br />
Najveća dobit je što su sve banke uvele<br />
odjeljenja za upravljanje rizicima, pa<br />
je filozofija da se što više zaradi zamijenjena<br />
filozofijom da se što manje izgubi.<br />
Procjenjuju se i kreditni, valutni i<br />
operativni rizici. Također, ljudi se vraćaju<br />
tradicionalniom bankarstvu. Baloni<br />
i virtualni papiri su prošlost, polazi<br />
se od postulata da se može trošiti<br />
samo koliko se ima. Nije sve crno, pa<br />
tako neće biti propast i ako ne dobijemo<br />
kredit od MMF-a. Mi imamo resursa<br />
koji se mogu iskoristiti, samo ne<br />
smije sve ići u potrošnju.<br />
- u n e i z d r ž i vo z a ova ko s l a b u e ko n o m i j u k a k va j e n a š a<br />
25
EKONOMIJA<br />
banaka. Zbog toga i nema pritisaka.<br />
Kada se završi poslovna godina<br />
mi 60 posto naših prihoda dajemo<br />
državi. Ove godine je prebačno 120<br />
miliona KM.<br />
Kako su se komercijalne banke ponašale<br />
u uslovima krize? Da li su<br />
iskoristile sve pogodnosti koje ste<br />
im omogućili?<br />
- Naše banke su 84 posto u stranom<br />
vlasništvu, iako ih tretiramo kao domaće<br />
sa stranim kapitalom, i činjenica<br />
je da mi nemamo nekog uticaja<br />
na njihovo ponašanje. Strateške odluke<br />
ipak se donose u Milanu, Ljubljani,<br />
Beču... To je i logično jer, radi<br />
se o tržišnoj ekonomiji u kojoj oni<br />
procjenjuju svoje interese. Međutim,<br />
nedavna Bečka inicijativa i njeno potpisivanje<br />
od strane šest banaka majki<br />
koje djeluju kod nas, jasno govori<br />
da su one opredijeljene da ostanu<br />
ovdje, a imaju s nama zajednički interes.<br />
Druga je stvar što te banke<br />
majke više <strong>nis</strong>u u mogućnosti da širokogrudo<br />
podržavaju svoje kćerke,<br />
koje su se sada morale okrenuti domaćim<br />
izvorima, koji su skuplji od<br />
onih vanjskih. Zbog toga je došlo da<br />
blagog povećanja kamatnih stopa. Ja<br />
smatram da postoji prostor da se one<br />
smanje kroz selektivni pristup prema<br />
proizvodima i klijentima. Kreditni rizik<br />
u zemlji se povećava, pa je izuzetno<br />
važno da se ostvari stand by aranžman<br />
sa MMF-om. To bi bila poruka<br />
stranim investitorima i bankama da<br />
je država prihvatila veću budžetsku<br />
disciplinu.<br />
Kakav je odnos EBRD-a prema BiH?<br />
26<br />
- EBRD je u BiH najviše investirao<br />
posljednje dvije godine. Oni su ostali<br />
pri opredjeljenju da prate i koridor<br />
Vc i projekte iz energetskog sektora,<br />
ali i komercijalne banke. Ali, i<br />
EBRD želi da vidi kako BiH ispunjava<br />
uslove iz MMF-ovog stand-by<br />
aranžmana.<br />
Kakav je trenutno kreditni rejting<br />
BiH?<br />
- U ovoj krizi smo uspjeli zadržati<br />
isti rejting, a ako uspijemo ispuniti<br />
uslove MMF-a, on bi mogao biti<br />
čak i bolji. U suprotnom, ko zna...<br />
Mi se ponekad gledamo u iskrivljenom<br />
ogledalu i mislimo da smo zdravi<br />
i sposobni. Međutim, loša politička<br />
situacija, kao i složena kompozicija<br />
BiH i brojna otvorena pitanja utiču<br />
na kreditni rejting, koji je kod nas još<br />
špekulativan.<br />
Da li ćemo s kreditom MMF-a, uko-<br />
liko ga dobijemo,<br />
dugoročnije riješiti<br />
probleme ili<br />
ćemo ubrzo ponovo<br />
zakucati na<br />
njihova vrata?<br />
- Aranžman je na tri<br />
godine i neće nam<br />
dati sve odjednom već u tranšama,<br />
po trećinu. A kasnije, ko zna. Pojavljuju<br />
se znaci oporavka, ali su oni pomiješani<br />
s upozorenjima da kriza nije<br />
prošla, da slijedi njena treća faza,<br />
kako kažu iz Svjetske banke.<br />
Postajemo li s tim eventualnim zaduženjem<br />
prezadužena zemlja?<br />
- Jeste to milijarda KM, ali kada po-<br />
gledate Hrvatsku i njenih 30 milijardi<br />
eura duga ili Srbiju sa 15 milijardi,<br />
mi smo daleko od te kvalifikacije. Mi<br />
smo najmanje zaduženi od svih zemalja<br />
bivše SFRJ. Međutim, planirati<br />
razvoj iz sopstvene akumulacija<br />
nije realno i on bi tada tekao izuzetno<br />
sporo. Bez povoljnih kredita mi<br />
ne možemo naprijed. Naravno, nikada<br />
nije dobro uzimati kredit, ali<br />
ako morate i ako on ide u razvoj, to<br />
je uredu. Ako ide na plate i potrošnju,<br />
to nije dobro.<br />
Razvojne banke u BiH su česta<br />
tema medija. Ne zbog dobrog<br />
poslovanja...<br />
- Ideja razvojne banke je veoma dobra,<br />
jer te banke mogu biti korektivni<br />
faktor na tržištu i dobrodošle su.<br />
Ali, one moraju imati transparentne<br />
kriterije, jednak pristup svima i svoje<br />
kapacitete moraju staviti u funkciju<br />
razvoja. Sve ovo što se sada dešava je<br />
produkt toga što<br />
se nije radilo transparentno,<br />
što nije<br />
bilo jasnih kriterija<br />
na koji način se<br />
mogu dobiti krediti.<br />
Mi nemamo<br />
puno podataka o<br />
poslovanjima Razvojne banke FBiH<br />
jer ona prima sopstveni zakon.<br />
U prošloj godini<br />
smo zaradili<br />
220 miliona KM, što je<br />
bio najveći profit od<br />
osnivanja<br />
Možete li nam reći kakve su Vaše<br />
prognoze unutar finansijskog i bankarskog<br />
sektora BiH?<br />
- Prognoze je sada veoma teško davati,<br />
posebno kod nas. Ja sam po prirodi<br />
optimista, ali sada sam veoma zabrinut<br />
jer kod nas nikako da se stabili-<br />
zuje politička situacija i nikako da se<br />
prepozna koncept kompozicije BiH.<br />
Zbog toga je prisutna stlana nervoza<br />
kod političkih faktora. Uz to, kao<br />
mala ekonomija smo izloženi eksternim<br />
šokovima i vrlo smo ranjivi. Poremećaj<br />
cijena nafte i hrane uzrokovao<br />
je prošle godine inflaciju od skoro<br />
10 posto. Pa sada ova velika fina<strong>nis</strong>ijska<br />
kriza, koja nas je, po nekima, trebala<br />
mimoići. Ipak, ja se nadam da<br />
ćemo svi zajedno, i FBiH i RS i državni<br />
novo, smoći snage i prebroditi<br />
probleme.<br />
Kakva je uloga medija?<br />
- Mediji imaju društvenu odgovornost<br />
u svemu što nas je snašlo. Uprkos<br />
tome, plasira se puno poluinformacija<br />
i dezinformacija. Evo, sada<br />
u Beču, mi smo vodili pregovore sa<br />
šest komercijalnih banaka i samo smo<br />
iskoristili prisustvo Kostasa Kristoua,<br />
šefa misije MMF-a za BiH, da<br />
se konsultiramo i razmijenimo nove<br />
informacije. Nikakvih pregovora nije<br />
bilo iz prostog razloga što su oni<br />
okončani mjesec dana prije, a naslovi<br />
su bili: Propali pregovori, MMF nas<br />
odbio, Zašto je propao aranžman... A<br />
on uopšte nije propao, rečeno nam<br />
je da kad god ispunimo postavljene<br />
uslove da se javimo, naredna sjednica<br />
Boarda je početkom jula, ako ne<br />
stignemo, sljedeća je u septembru. A<br />
da li ćemo mi uspjeti udovoljiti zahtjevima,<br />
to je drugo pitanje.<br />
Ipak, govori se o smanjenju iznosa?<br />
- Ne. On je regulisan protokolom.<br />
Samo, nije isto danas dobiti 400 miliona<br />
KM i iduće godine.�<br />
www.startbih.info
„NOVA“ VLADA FEDERACIJE BiH<br />
KRIMINAL<br />
Kockari na<br />
TITANIKU<br />
Upravo je beskrupuloznost, egoističnost, glupost, nemoralnost i otsustvo odgovornosti predstavnika<br />
vlasti (uz nerad i nesposobnost istih) uzrok trenutnog vala protesta, demonstracija i<br />
štrajkova u Federaciji. Protesta čija je opravdanost, zapravo, u principu, upitna. I čiji je jedini<br />
ozbiljan argument u pohlepi, drskosti, licemjerju i pljačkaškom mentalitetu vlasti<br />
PIŠE: Samir Šestan<br />
„Moj Bože / koliko demagogije<br />
/ sustavno poređane u artiljerijske<br />
salve / koliko pokradenih misli<br />
/ iza kojih ne stoji ništa osim<br />
mržnje, sujete i vlasti / i koliko<br />
pokvarenosti treba da se izlije<br />
pred naše noge / i kako je do<br />
neprepoznavanja dovedena suština<br />
prevare“.<br />
Ove Johnnyjeve stihove, u zemlji<br />
kao što je naša, čovjek bi trebao da<br />
ponavlja kao mantru, umjesto 5 namaza<br />
dnevno, zdravomarije i očenaša.<br />
Kao metadonsku terapiju za nacionalističkim<br />
i vjerskim opijumom<br />
omamljenu masu.<br />
Bogat kulturni život u<br />
Federaciji<br />
Beskonačnom nizu prevara kojima<br />
su izloženi građani Bosne i Hercegovine,<br />
ovih se dana, neposredno nakon<br />
završetka cirkusa oko izbora novog<br />
predsjednika SDA, pridružio cirkus<br />
oko izbora novog premijera Vlade<br />
Federacije BiH, kojim ova stranka<br />
pokušava naših 10 najtežih godina<br />
s Njima pretvoriti u vremenski nelimitiran<br />
horor.<br />
Dva mjeseca kongresnog propagandnog<br />
ispiranja mozga (kome su<br />
svoj nesebičan doprinos dali gotovo<br />
svi ovdašnji mediji), u kome je, kao<br />
u nekoj perverznoj latinoameričkoj<br />
političkoj sapunici, fokusiranjem na<br />
izbor lika na čelu Stranke (i stvaranjem<br />
imbecilnog dramskog zapleta<br />
od izbora između lošeg i goreg), na<br />
volšeban način zaboravljen sav politički,<br />
ekonomski, socijalni i kulturni<br />
užas za koji je ta stranka odgovorna,<br />
nastavljena su farsom od „promjena“<br />
u Vladi Federacije BiH.<br />
U omiljenom igrokazu ovdašnjih<br />
vladajućih nacionalista i mafije, u<br />
kome oni, za svoju imbecilnu glasačku<br />
publiku, sami sebi povremeno<br />
odglume opoziciju, žestoko se<br />
iskritikuju, smjene i dovedu „novu“<br />
vlast, „novi“ lider stranke doveo<br />
je novu marionetu na čelo Vlade a<br />
onda je upriličeno javno kolektivno<br />
pranje ruku od kretena koji je<br />
tu ulogu igrao do sada.<br />
Javnost se, pritom, (a rezultati dosadašnjih<br />
izbora govore u prilog tome<br />
da je to sasvim opravdano), s<br />
krajnjim nipodaštavanjem, tretira<br />
kao masa imbecila kojima je moguće<br />
„prodati“ bilo šta, pa tako i uvjeriti<br />
je da je za katastrofu kroz koju<br />
prolazi ovaj dio zemlje, a koja direktno<br />
utiče i na slabost integrističkih<br />
snaga u zemlji a jačanje separatista,<br />
odgovoran – bivši premijer. I<br />
niko drugi!<br />
Ne, dakle, Vlada, u kojoj je taj premijer<br />
bio samo „prvi među jednakima“,<br />
ne stranka čije je interese<br />
zastupao, koja ga je na taj položaj<br />
postavila i kojoj je jedino odgova-<br />
27
28<br />
KRIMINAL<br />
rao, ne parlament, koji je dužan da<br />
prati i koriguje rad vlade, ne vladajuća<br />
koalicija, čija je to Vlada i parlamentarna<br />
većina. Ne, kriv je Komedijaš,<br />
koji voli, umjesto sličica,<br />
da skuplja stambene objekte, i to<br />
„po zakonu“.<br />
Hajmo, razlaz!<br />
Nevladina organizacija Centri civilnih<br />
inicijativa odlučno je odbacila takvo<br />
postavljanje stvari i, predočivši<br />
javnosti rezultate svog monitoringa<br />
rada aktuelne Federalne vlasti od početka<br />
mandata (koji jasno pokazuju<br />
da je stanje u kome se nalazi ovaj entitet<br />
logična posljedica nerada i nesposobnosti<br />
vlasti), iznijela stav da je<br />
za efikasno suočavanje sa krizom i<br />
zaustavljanje propadanja u bezdan,<br />
umjesto kozmetičkih zahvata, nužan<br />
ozbiljan pristup i značajne promjene,<br />
uključujući i radikalne izmjene<br />
u sastavu Vlade, ozbiljne promjene u<br />
ponašanju i odgovornosti Parlamenta<br />
i, kao preduslov svega – da stranke<br />
vladajuće koalicije sjednu za sto<br />
i utvrde: da li one mogu raditi zajedno<br />
u interesu građana ovog entiteta<br />
ili ne. „Ako mogu, neka i rade,<br />
ako ne – neka se odmah(!) raziđu i<br />
otvore mjesto novim mogućnostima.<br />
I neka nas sve zajedno prestanu<br />
patiti i držati kao taoce svojih<br />
stranačkih razračunavanja i liderskih<br />
sujeta.”<br />
No, kao elementarni preduslov bilo<br />
kakvih pozitivnih promjena naveli su<br />
priznanje najodgovornijih za stanje<br />
u Federaciji – od kompletne Vlade,<br />
preko Parlamenta, do vladajuće koalicije<br />
– svog dijela odgovornosti.<br />
Centri civilnih inicijativa, savršeno<br />
detektujući bit problema, odaslali su<br />
prema Parlamentu usamljeni poziv<br />
da se prekine s farsom i odbije postavljanje<br />
za Premijera kandidata koji<br />
Parlamentu i javnosti ne predoči<br />
svoj program rada, i kandidata koji<br />
nema potvrđenu saglasnost parlamentarne<br />
većine za sprovođenje tog<br />
programa i nužnih promjena u sastavu<br />
Vlade. „Bez novog programa,<br />
bez saglasnosti za promjene unutar<br />
Vlade, bez većine koja će te promjene<br />
podržati, ništa se neće promijeniti.<br />
Neće biti raskida sa dosadašnjom<br />
praksom rada Vlade. I neće biti nužnih<br />
promjena u društvu. Bez toga, mi<br />
pristajemo da više vjerujemo onima<br />
koji tvrde da je Vlada i do sada radila<br />
dobro, nego svojim očima, ušima<br />
i stomaku.“<br />
I pored upozorenja da za političke<br />
igre, naprosto, nema više vremena,<br />
stranačka mašina vladajuće koalicije<br />
je odradila posao rutinski, vodeći<br />
se interesima sačuvanja svog uticaja<br />
i komada vlasti, i kao kockari<br />
na Titaniku, potpuno ignorišući<br />
stvarnost, nastavili igru kao da se<br />
ništa ne dešava.<br />
Ko, zapravo, stvara haos u<br />
zemlji<br />
Sama atmosfera na sjednici Parlamenta<br />
na kojoj je potvrđeno imenovanje<br />
novog premijera govorila je sve<br />
i o tom parlamentu i o novom premijeru<br />
i o ozbiljnosti koju vladajuća<br />
koalicija pridaje tom činu. Ne samo<br />
da je izabran premijer koji nema<br />
Praktično je nemoguće promijeniti išta ako se ne promijeni sve. Izbori su jedini legitimni nač<br />
nikakav program i koji se, umjesto<br />
ozbiljnim reformskim zahvatima,<br />
primjerenim trenutku, krizi misli suprotstaviti<br />
sa par tragikomičnih floskula<br />
i verbalnih poštapalica, koje ga<br />
prokazuju kao samo jednog u beskonačnom<br />
nizu ispraznih demagoga,<br />
nego ni njega ni taj čin Parlament<br />
nije shvatio ni toliko ozbiljno da sasluša<br />
bar njegov ekspoze, nego ga je<br />
ovaj upola, sa obrazloženjem da vidi<br />
da to nikog ne interesuje – prekinuo.<br />
I na taj prvorazredni skandal se, pritom,<br />
niko nije ni osvrnuo.<br />
A iz onoga što je uspio reći, vidljivo<br />
je da, osim što nema pojma kako<br />
će se suprotstaviti krizi, novi premijer,<br />
zapravo, ne shvata neke elementarne<br />
stvari.<br />
Tako je najavio „socijalni dijalog<br />
i razgovore sa svim sindikatima i<br />
udruženjima, uz uvjerenje da se dogovor<br />
može postići, kako bi se spriječilo<br />
stvaranje haosa“. No, upravo<br />
je Parlament, odnosno njegova vladajuća<br />
većina, taj s kojim treba razgovarati<br />
i postići dogovor. Dogovor<br />
o vraćanju njihovih primanja na nivo<br />
prije posljednjeg astronomskog<br />
povećanja. Što je preduslov bilo kakvog<br />
drugog razgovora i dogovora.<br />
I socijalnog mira. Ili bar primirja.<br />
Jer, oni koji su stvorili i koji stvaraju<br />
haos u zemlji su u Vladi i Parlamentu,<br />
a ne na ulici, u sindikatima<br />
i udruženjima građana.<br />
Radikalno kresanje primanja i privilegija<br />
vlasti i rasprodaja njihovih<br />
statusnih simbola osnovni je preduslov<br />
za uspostavljanje prekinutog<br />
kontakta vlasti sa građanima<br />
ove zemlje. Argument da bi to bile<br />
samo simbolične uštede, kojim<br />
vlast pravda svoje odbijanje „kresanja“,<br />
osim što ponovo potcrtava<br />
njihovu socijalnu neosjetljivost, je<br />
i beskrajno glup. Značaj tog čina,<br />
naime, nije u materijalnim efektima<br />
(mada ni oni <strong>nis</strong>u zanemarivi).<br />
Vlast, koja se odrodila od naroda i<br />
sama sebi postala svrha, mora poslati<br />
jasnu poruku građanima. Poruku<br />
da je spremna na promjenu i<br />
svjesna da ovaj put mora podnijeti<br />
najveću cijenu, dati pozitivan lični<br />
primjer, za razliku od dosadašnjeg<br />
demonstriranja pohlepe i socijalno<br />
neosjetljivosti, da bi povratila izgubljeno<br />
povjerenje građana, koje je<br />
u procesu stabilizacije zemlje (koje<br />
nužno podrazumijeva solidarnost,<br />
samoodricanje i rad na opštem dobru,<br />
svih) neophodno.<br />
Glavni problem ove vlasti je nevjerodostojnost.<br />
Kako vlast koja je sebi<br />
koliko juče enormno povećala plate,<br />
danas može od građana zahtjevati<br />
mjere štednje?<br />
No, izgleda da toga ova vlast uopšte<br />
nije svjesna. A i da jeste tu velike<br />
pomoći ne bi bilo. Radi se, naime,<br />
o vlasti iz čije je parlamentarne<br />
većine, na svojevremeno javno zamjeranje<br />
zbog pokazane socijalne<br />
neosjetljivosti pri povećanju svojih<br />
primanja, odgovoreno: „Ta javnost<br />
treba imati senzibilitet prema nama.<br />
Ako javnost nema senzibilitet prema<br />
nama koji donosimo zakone u ovom<br />
Parlamentu i koji stvaramo uvjete da<br />
država funkcionira, onda ne moramo<br />
ni mi o nekom drugom bilo kom<br />
senzibilitetu razmišljati.“<br />
Pripreme za igranku nad vlastitim<br />
grobom<br />
I upravo je ovakva beskrupuloznost,<br />
egoističnost, glupost, nemoralnost i<br />
otsustvo odgovornosti predstavnika<br />
vlasti (uz nerad i nesposobnost istih)<br />
uzrok trenutnog vala protesta, demonstracija<br />
i štrajkova u Federaciji.<br />
Protesta čija je opravdanost, zapravo,<br />
u principu, upitna. I čiji je<br />
jedini ozbiljan argument u pohlepi,<br />
drskosti, licemjerju i pljačkaškom<br />
mentalitetu vlasti.<br />
Zašto bi bilo ko bio razuman, odmjeren,<br />
imao u vidu tešku situaciju<br />
u zemlji, vodio računa i o drugima<br />
a ne samo o sebi, kad mu vlast, i to<br />
u trenutku kad je objavljen budžetski<br />
manjak od 400 miliona(!) maraka<br />
i nemogućnost isplate firmama<br />
za urađene naručene poslove i<br />
podmirivanja određenih socijalnih<br />
davanja i najavljena još veća kriza<br />
– sebi povećava plate. I to do astro-<br />
www.startbih.info
nomskih visina.<br />
I još se pritom radi o definitivno najneefikasnijim<br />
institucijama vlasti u<br />
BiH, od Dejtona do danas. Vladi koja<br />
se bavi sama sobom i svjedočanstvo<br />
je nefunkcionalnosti vladajuće koalicije.<br />
I Parlamentu koji je za dvije i<br />
po godine aktuelnog mandata usvojio<br />
tek svaki peti zakon iz Programa<br />
rada Vlade u ovom periodu.<br />
Neodgovorna vlast, koja je zarad<br />
kupovine izborne pobjede obećala<br />
(pa se još na to obećanje i zakonom<br />
obavezala) masi ljudi primanja<br />
u potpunom neskladu sa mogućnostima,<br />
što sada, bukvalno, uništava<br />
ovaj entitet (i koja je od Federacije<br />
uspjela učiniti gori dio zemlje), odbija<br />
čak i priznati grešku i ispraviti je<br />
(nego, krajnje nemoralno, kurvinjski,<br />
odgovornost nastoji kolektivizirati<br />
i podijeliti sa opozicijom), grčevito<br />
braneći svoje pozicije i brinući<br />
samo o tome kako ih zadržati, čitavu<br />
državu i njene građane gura u novu<br />
katastrofu.<br />
Najcrnji populizam, politički kukavičluk<br />
i izostanak bilo kakve strategije,<br />
dugoročnih ciljeva i odnosa<br />
prema državi. Kratkovida, sebična<br />
i destruktivna borba za političko<br />
preživljavanje na uštrb kolektivnih<br />
interesa.<br />
Očito je da u vladajućoj koaliciji<br />
imamo stranke koje će rađe gledati<br />
kako država i narod propadaju, ali s<br />
njima na vlasti, nego da bez njih dobiju<br />
šansu da prežive i da se dignu.<br />
Naprosto se ne radi o odgovornim<br />
ljudima, nego o egoističnoj bagri,<br />
gladnoj vlasti, koja od svog interesa<br />
dalje ne vidi.<br />
Otuda i aktuelna situacija masovnih<br />
priprema za kolektivnu igranku nad<br />
vlastitim otvorenim grobom (koja ne<br />
bi trebala da čudi ni MMF ni bilo<br />
koga drugog). Neodgovorna, sebična,<br />
pohlepna, bešćutna vlast, stvo-<br />
rila je iste takve građane. A ceh neneće platiti ni Onaj Što Je Otišao Na<br />
Godišnji, ni ostali (su)odgovorni za<br />
uništenje sna o Zapadnoj Njemačkoj<br />
na tlu (Federalnog dijela) BiH. Ceh<br />
će, kao i uvijek do sada, platiti oni<br />
koji su za sve najmanje krivi.<br />
Perverzije na sećiji<br />
Recidiv postdejtonskog jaranskog<br />
nacionalističkog vladanja zemljom,<br />
mafijaškom podjelom teritorija, s autoritarnim,<br />
vaninstitucionalnim unutarnacionalnim<br />
konceptom upravljanja,<br />
u kome su zakoni i ustavni<br />
ukvir bili tek provizorij, zarobljenost<br />
je građana u kafkijanski sistem<br />
iz koga je nemoguće naći institucionalni<br />
izlaz.<br />
Praktično je nemoguće promijeniti<br />
išta ako se ne promijeni sve. Izbo-<br />
ri su jedini legitimni način za pro-<br />
mjenu (što se, sa<br />
ovakvim glasačkim<br />
tijelom, svodi<br />
na tek formalnu<br />
mogućnost).<br />
Između njih dešava<br />
se perverzna devijacija<br />
i ismijavanje<br />
demokratije.<br />
Kako se čitavo vrijeme<br />
od obnovljenog<br />
višestranačja<br />
na ovim prostorima,<br />
početkom<br />
90-ih godina, u<br />
zemlji sve važne<br />
odluke donose u<br />
neformalnim centrima moći (čime<br />
se ona, uzgred, razgrađuje, ne tako<br />
adrenalinski atraktivno ali mnogo<br />
opasnije i efikasnije nego separatističkim<br />
javnim trabunjanjem i patetičnim<br />
gestama malih diktatora)<br />
i kako u ovoj zemlji institucije koje<br />
su karakteristika demokratskih si-<br />
stema i njihovi stubovi, postoje tek<br />
kao forma (čemu služe parlamenti u<br />
ovoj zemlji? za uhljebljavanje odanih<br />
stranačkih kadrova?), sistem je<br />
ostao potpuno neizgrađen.<br />
Upravo zato se nalazimo u situaciji<br />
talačke krize (na svim nivoima). Građani<br />
su bukvalno zarobljeni od strane<br />
nesposobne, nefunkcionalne, korumpirane<br />
vlasti, koju na okupu drži<br />
samo pohlepa i grčevito nastojanje da<br />
se zadrži svoj dio pljačkaškog plijena<br />
i učešće u nastavku pljačke.<br />
Vlade su, umjesto efikasnih izvršnih<br />
tijela koje sprovode jasne programske<br />
ciljeve, pretvorene u svojevrsne<br />
mini-parlamente izbornih<br />
pobjednika, koji se popunjavaju po<br />
delegatskom principu i čiji članovi<br />
ne odgovaraju ni premijeru, ni parlamentu,<br />
ni građanima, nego isključivo<br />
svojim partijskim liderima (čiji<br />
su, zapravo, delegati u tom tijelu).<br />
Pri tome se vlast dijeli mafijaškom<br />
podjelom „teritorija“, uz prećutni<br />
dogovor da se niko nikom ne miješa<br />
u „njegovo“.<br />
Složna braća kuću grade<br />
Zato i imamo apsurdnu situaciju da<br />
premijera polovine zemlje i dvije trećine<br />
njenih stanovnika bira lider ili<br />
uski krug čelnika jedne stranke, ne<br />
pokazujući čak ni elementarnu političku<br />
pristojnost,<br />
da sazove sastanak<br />
vladajuće koalicije,<br />
i, bar formalno,<br />
upozna koalicione<br />
partnere<br />
sa svojim prijedlogom<br />
i upita ih<br />
za mišljenje.<br />
Zato i imamo si-<br />
tuaciju da je nemogućepromijeniti<br />
bilo kog<br />
mi<strong>nis</strong>tra, ma kako<br />
katastrofalni<br />
mu bili rezultati<br />
rada, osim ako<br />
tu promjenu ne inicira i na nju se<br />
odluči onaj čiji je dotični mi<strong>nis</strong>tar<br />
vlasništvo(!). A i tad ne može, osim<br />
ako se s tim konsensualno ne slože<br />
svi koji drže poluge vlasti.<br />
Jedna od devijacija postojećeg sistema<br />
je da je čak i premijera koji je<br />
podnio ostavku nemoguće s tog mje-<br />
Javnost se, s krajnjimnipodaštavanjem,<br />
tretira kao masa<br />
imbecila kojima je<br />
moguće „prodati“ bilo<br />
šta, pa tako i uvjeriti je<br />
da je za katastrofu kroz<br />
koju prolazi ovaj dio zemlje,<br />
a koja direktno utiče<br />
i na slabost integrističkih<br />
snaga u zemlji a jačanje<br />
separatista, odgovoran<br />
– bivši premijer<br />
KRIMINAL<br />
sta ukloniti bez saglasnosti svih(!) u<br />
lancu odlučivanja. I da je samo jedna<br />
od stranačkih marioneta iz predsjedničko-potpredsjedničkog<br />
trojca<br />
Federacije, na mig svog lidera, mogla<br />
blokirati čitav proces i Federaciju<br />
dovesti u stanje krajnjeg apsurda.<br />
S ozbiljnim posljedicama. Bar<br />
po zdravlje onih koji nas posmatraju<br />
sa strane, a koji bi mogli umrijeti<br />
od smijeha.<br />
Upravo zato što vlada nije integralno<br />
tijelo, sa zajedničkim ciljem, nego<br />
mehanički skup separatnih stranačkih<br />
interesa, što je vladajuća koalicija<br />
sastavljena na neprirodan način,<br />
od suprotstavljenih opcija koje su u<br />
koaliciju natjerane, mi<strong>nis</strong>tri ne funkcionišu<br />
kao dijelovi vlade, nego kao<br />
dijelovi propagandnih stožera svojih<br />
stranaka, što, pokazalo se, onemogućava<br />
da se bilo šta značajno uradi.<br />
Svaki dobar projekat ne posma-<br />
način za promjenu (što se, sa ovakvim glasačkim tijelom, svodi na tek formalnu mogućnost)<br />
tra se sa stanovištva interesa zemlje i<br />
građana, nego se sagledava kroz stranačku<br />
pripadnost mi<strong>nis</strong>tra u okviru<br />
čijeg mi<strong>nis</strong>tarstva se projekat pojavljuje<br />
i mjere politički poeni koje ta<br />
stranka može dobiti na tome, ako je<br />
se ne zaustavi.<br />
Čitav sistem je, naprosto, sjeban.<br />
Pritom, da podsjetim još jednom na<br />
nešto što glupu i kratkovidu Federalnu<br />
vlast (i njene stranačke lidere) očito<br />
ne brine – izborom Bošnjaka za premijera<br />
Vlade FBiH, uz zadržavanje 2<br />
druge funkcije iz ustavne kvote od 6<br />
mjesta, za koje Ustav predviđa da ni<br />
jedna nacionalna grupacija ili „ostali“<br />
ne mogu zauzimati više od 2, u sjeni<br />
Dodikovog primitivizma i siledžijstva,<br />
Federalna nacionalistička vlast<br />
radi identičnu stvar kao i republičkosrpski<br />
vožd - ignorišu odluke Visokog<br />
predstavnika i krše Ustav.<br />
P.S.<br />
„Šta se događa / kad mrtvi fazani<br />
lete / kad mrtvi fazani lete / a nijedan<br />
ne pada?“ pitao se Johnny. E,<br />
pa, vi imate priliku da gledate odgovor<br />
na to pitanje. A za cjepidlake,<br />
koji će potrčati da kažu da je<br />
jedan ipak pao: Ne, nije pao, samo<br />
je (privremeno) odletio iz jata.<br />
U jedno od svojih luksuznih<br />
gnijezda, koje je napravio našim<br />
parama. �<br />
29
KRIZA<br />
Savjetnik za nezaposlene<br />
SJEDI, RAZMISLI-<br />
nije kraj svijeta<br />
Kada neko izgubi posao najvažnije je<br />
da traži novi, poručuju iz Udruženja<br />
nezaposlenih, sindikata i organizacija<br />
za zaštitu ljudskih prava.<br />
- Građani ne poznaju dovoljno<br />
svoja prava, ali onaj ko ostane bez<br />
posla mora iskoristiti sve raspoložive<br />
pravne lijekove, od žalbe ili<br />
prigovora, preko obavještavanja<br />
organizacija koje prate poštivanje<br />
ljudskih prava, kao što je Helsinški<br />
komitet BiH, pa do tužbe,<br />
30<br />
ali se i obavezno javiti na biro za<br />
zapošljavanje - kaže Branka Inić<br />
iz HKLJP BiH.<br />
Cijeni da građani ne poznaju svoja<br />
prava, a poslodavci<br />
ne razumiju preporuke<br />
organizacija<br />
za zaštitu ljudskih<br />
prava koje su najprije<br />
dobronamjerne prema njima,<br />
jer ih spašavaju sudskih postupaka,<br />
kazni i sudskih troškova.<br />
Tranzicijska socijalna<br />
sigurnost<br />
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata<br />
BiH Edhem<br />
Biber kaže da Sin-<br />
dikat radi na tome<br />
da nezaposleni<br />
dobiju status kakav<br />
im zakonom pripada.<br />
- Pokušavamo da obezbijedimo<br />
tranzicijsku socijalnu sigurnost<br />
Pregovori o defi<strong>nis</strong>anju<br />
ličnog<br />
bankrota<br />
koja znači materijalnu naknadu<br />
za vrijeme nezaposlenosti u trajanju<br />
od tri do 24 mjeseca, te zdravstveno<br />
i socijalno osiguranje. Ali,<br />
najvažnije je da ljudi ne prestaju<br />
tražiti posao, kaže Biber. Najavljuje<br />
da SSS BiH sa Ekonomsko-socijalnim<br />
vijećem FBiH ulazi u pregovore<br />
o defi<strong>nis</strong>anju ličnog bankrota, kako<br />
bi ljudi koji ostanu bez posla, a<br />
imaju kredit ili neke druge obaveze,<br />
izvršavanje tih obaveza na zako-<br />
www.startbih.info
Zloupotrebe:<br />
Probni rad na tri dana<br />
Prema dostupnim podacima, vlasnici velikih trgovinskih<br />
preduzeća zloupotrebljavaju zakonsku mogućnost<br />
besplatnog probnog rada od tri dana tokom kojih<br />
angažuju nezaposlene ljude za istovar i slaganje<br />
robe i onda ih otpuštaju. (Nezvanično saznajemo da<br />
za ovom mjerom u Sarajevu najčešće posežu iz prodavnice<br />
odjeće Teranova.)<br />
- Znamo za tu pojavu i ona pokazuje da smo postali<br />
eksperti za zloupotrebe prava i zakona. Poslodavci<br />
su spremni da zaposlenim ogule kožu s leđa i<br />
bace ih kao potrošenu krpu, a tu bi morao reagovati<br />
zakonodavac – kaže Edhem Biber.<br />
- To je negativna pojava i nije važno da li je česta ili<br />
rijetka, ona je prisutna i tu mora reagovati inspekcija,<br />
ali mora postojati prijava, dakle onaj ko je iskorišten<br />
to mora prijaviti - kaže Branka Inić.<br />
U Zavodu za zapošljavanje u FBiH kažu da znaju za takvu<br />
pojavu, ali da ona nije masovna.<br />
- Prestanite pušiti<br />
- Ne očajavajte predugo<br />
nit način odgodili za bolja vremena. davci i ljudi koji traže posao. na još nije počela.)<br />
- Potražite i pomoć psihijatra, ako ne ide<br />
Smatra da to pitanje treba da inici- - U RS ima veliki broj nepopu- Osoba koja ostane bez posla u FBiH drugačije<br />
raju mi<strong>nis</strong>tarstva za rad.<br />
U Udruženju nezaposlenih BiH<br />
Mehmed Hasanović smatra da su<br />
mladi ljudi naučeni da ne rade.<br />
- Niko ko ostane bez posla neće<br />
da se prihvati zemljoradnje ili da<br />
njenih radnih mjesta i to zbog to- ima pravo na novčanu naknadu uko-<br />
ga što nema adekvatnih kadrova, liko je poslodavac redovno uplaćivao<br />
a to znači da nije<br />
doprinose i ako se<br />
sve na poslodav- poslodav-<br />
Mladi ljudi nau- Zavodu prijavi u<br />
cima – kaže Mičeni<br />
da ne rade roku od 30 dana<br />
roslavVukajlo- Vukajlo-<br />
od dana prestan-<br />
- Pokušajte pokriti minus u banci i kreditne<br />
kartice<br />
mjeseca, zavisno od vremena proprovedenog na radu.<br />
Prema podacima Zavoda za zapo-<br />
se vrati u svoje mjesto, a problem vić, , direktor Agencije.<br />
ka radnog odnosa. Naknada iznosi šljavanje FBiH, od početka ove godi-<br />
nezaposlenosti bi mogao biti rije- (U FBiH je zakon o privatnim agen- 40 posto prosječne plate u FBiH u ne bez posla je ostalo 20.436 osoba,<br />
šen ako se oduzme sva nezakonito cijama za posredovanje pri zapošlja- tri mjeseca prije odjave, a nezapo- od čega 1.088 zbog stečaja, likvida-<br />
stečena imovina i novac od nje- vanju tek usvojen i njegova primje- primje- sleni je mogu dobivati od tri do 24 cije, restrukturiranja ili privatizacine<br />
prodaje uloži u privredu i industriju<br />
- kaže Hasanović. Za stečaj zrelo 70 posto preduzeća<br />
je preduzeća, ali se u istom periodu<br />
zaposlilo 14.794 osobe, kaže Omer<br />
Na internet strani posao.ba (a in-<br />
Korjenić iz ovog Zavoda.<br />
ternet je sada dostupan i u nekim<br />
kafićima) su raspisani konkursi za<br />
oko 600 radnih mjesta, navedeni<br />
su savjeti kao napisati CV i kako<br />
se pripremiti za intervju, a moguće<br />
je i prikačiti CV, što nije bez<br />
veze jer ovu stranu gledaju ljudi iz<br />
Prema analizama Svjetske<br />
banke, u BiH je oko 70 posto<br />
preduzeća sazrelo za stečaj,<br />
ukupna dugovanja privrede<br />
prema državi su oko 779 miliona<br />
KM, a između 40.000 i<br />
90.000 radnika bi moglo<br />
ostati bez posla. Ekonomi- stečaj može biti novi život za<br />
se sudovi koji daju nalog<br />
za stečaj ne ponašaju kooperativno<br />
nego isključivo i<br />
one koji traže reorganizaciju<br />
tretiraju kao maloljetnika<br />
koji želi da kupi cigarete<br />
iako je to zabranjeno<br />
– kaže Muratović. Upozora-<br />
Prema anketi koju je ZZZ FBiH<br />
krajem prošle godine proveo među<br />
2.185 poslodavaca, ove godine<br />
bi moglo biti otvoreno 4.314 radnih<br />
mjesta, najviše za KV radnike i<br />
one sa visokom stručnom spremom,<br />
ali i otpušteno 950 ljudi, a među<br />
7.500 preduzeća. No i sa ovog portala<br />
upozoravaju da je potražnja za<br />
radnicima opala za 36 posto u odnosu<br />
na juni prošle godine.<br />
Nema adekvatnih kadrova<br />
U banjalučkoj Agenciji Spektar, koja<br />
sti upozoravaju da se u BiH<br />
ne provode Zakoni o stečaju<br />
te upozoravaju da je kod prebacivanja<br />
platnog prometa<br />
na banke nelikvidno bilo oko<br />
11.000 preduzeća, no stečaj<br />
u njima nije proveden.<br />
Predsjednik Udruženja ste-<br />
preduzeće.<br />
- Stečaj mogu da pokrenu<br />
povjerioci ili dužnik i<br />
postoje dvije vrste stečaja:<br />
likvidacija i reorganizacija,<br />
a o tome koja vrsta će<br />
biti izabrana odlučuje odbor<br />
povjerilaca. Ali, ako je<br />
va da greške prave i vlasnici<br />
i povjerioci, ali da je problemi<br />
to što se povjerioci mogu<br />
namiriti i bez stečajnog<br />
postupka.<br />
- U stečajnom postupku<br />
se svi namiruju grupno i<br />
podjednako, a u izvršnom<br />
njima najviše NK i KV radnika.<br />
- Poslodavci kojima nedostaje upo-<br />
slenika tvrde da je problem nedovoljna<br />
kvalifikacija kanidadata,<br />
nezadovoljavanje interpersonalnih<br />
vještina poput komunikativnosti,<br />
fleksibilnosti, spremnosti<br />
je privatni posrednik u zapošljavanju,<br />
cijene da je u BiH mnogo onih koji<br />
ne žele da rade ništa i da je pokretljivost<br />
radne snage zanemariva, ali da<br />
agencije za posredovanje mogu uraditi<br />
mnogo jer im se obraćaju i posločajnih<br />
upravnika u BiH Hamdija<br />
Muratović podsjeća da<br />
svako preduzeće koje 30 dana<br />
bez prestanka ne može<br />
izvršavati obaveze plaćanja<br />
treba da ide u stečaj, ali da<br />
dužnik ispunio sve potrebne<br />
uslove, onda on lako<br />
može ubijediti povjerioce<br />
da odaberu reorganizaciju<br />
i to je taj drugi život za preduzeće.<br />
No problem je što<br />
prvi pokupi sve odjednom.<br />
Najčešće se banke namiruju<br />
kroz izvršni postupak i<br />
one su te koje potrgaju firme<br />
i tjeraju ih u stečaj – pojašnjava<br />
Muratović.<br />
na timski rad i slično, ali i nedostatak<br />
posebnih znanja i vještina<br />
– kaže Korjenić.<br />
Poslodavci nove radnike traže ogla-<br />
šavanjem putem medija, preko ZZZ<br />
FBiH, ličnih poznanstava.�<br />
poznanstava.<br />
KRIZA<br />
Praktični savjeti<br />
za otpuštene<br />
(iz drugih medija):<br />
- Prihvatite bilo kakav posao i neka vam to<br />
ne bude poniženje<br />
- Prijateljima i rodbini plačite na ramenu, ali<br />
neka vam pomognu tražiti posao<br />
- Razmišljajte o prekvalifikaciji, ali i o znanjima<br />
i vještinama koje do sada <strong>nis</strong>te koristili<br />
(možda imate iz zabave završen kurs<br />
za somelijera)<br />
- Ne zaboravite: nema brze i lake zarade<br />
- Ne dajite krov nad glavom pod hipoteku<br />
za pokretanje biz<strong>nis</strong>a<br />
- Počnite da štedite, ako to <strong>nis</strong>te radili ranije:<br />
automobil zamijenite jeftinijim, manje<br />
telefonirajte, prestanite pušiti…<br />
- Ne pravite nove dugove<br />
31
SVIJET<br />
Iran: Sukob konzervativaca<br />
Politički sukob u Iranu nije između reformista<br />
i konzervativaca, nego između ultrakonzervativaca<br />
i pragmatičnih konzervativaca. Mir Musavi<br />
svojom kampanjom i predizbornim obećanjima<br />
samo je uspio na svoju stranu pridobiti<br />
reformističke struje unutar iranskog političkog<br />
spektra koji bi radije njega vidjeli na čelu države<br />
nego Mahmuda Ahmadinedžada<br />
U posljednjim danima dosta tinte,<br />
ali i krvi, prosuto je zbog sporenja<br />
oko regularnosti nedavnih predsjedničkih<br />
izbora u Iranu. Iako se izljev<br />
nezadovoljstva koje na ulicama Teherana<br />
i nekih drugih većih gradova<br />
pokazuju pristaše, barem prema<br />
zvanično objavljenim podacima,<br />
poraženog predsjedničkog kandidata<br />
Mir Hoseina Musavija prikazuje,<br />
naročito u nekim američkim<br />
medijima, kao kontrarevolucija koja<br />
će, ako uspije, za sva vremena iz<br />
Irana protjerati tekovine Homeinijeve<br />
islamske revolucije, situacija na<br />
terenu je sasvim drugačija.<br />
Prije će biti da veća opasnost stabilnosti<br />
Irana i poretku Islamske Republike<br />
prijeti od insistiranja Mahmuda<br />
Ahmadinedžada da po svaku<br />
cijenu osigura još jedan mandat, nego<br />
od njegovih političkih protivnika<br />
koje trenutno simbolizuje Mir Hosein<br />
Musavi.<br />
Pometeni moder<strong>nis</strong>ti i<br />
reformisti<br />
Treba imati na umu da politički sukob<br />
u Iranu nije između reformista<br />
i konzervativaca nego između ultrakonzervativaca<br />
i pragmatičnih konzervativaca.<br />
Tačno je da je Mir Musavi<br />
uspio svojom kampanjom i predizbornim<br />
obećanjima na svoju stranu<br />
pridobiti reformističke struje unutar<br />
iranskog političkog spektra koji bi radije<br />
njega vidjeli na čelu države nego<br />
Mahmuda Ahmadinedžada, ali reformisti<br />
<strong>nis</strong>u uspjeli istaknuti svog kandidata<br />
nakon što je bivši predsjednik<br />
Mohamad Katami odbio kandidaturu<br />
na proteklim izborima. Razlog<br />
zbog čega moder<strong>nis</strong>ti i reformisti vi-<br />
še <strong>nis</strong>u značajan faktor u iranskoj politici,<br />
iako uživaju značajnu podršku<br />
naročito među mladim<br />
i dobro obrazovanim Irancima,<br />
krije se prvenstveno<br />
u pravu veta na kandidovanje<br />
za mjesto u parlamentu<br />
i drugim državnim pozicijama<br />
koje ima Savjet čuvara<br />
revolucije. Ovo tijelo koje<br />
obnaša funkciju najsličniju<br />
onoj ustavnog suda u drugim<br />
državama samo sa daleko<br />
većim ovlaštenjima je<br />
godinama sistematski istinskim<br />
reformistima, a o sekularnim<br />
ili antiislamističkim<br />
elementima da i ne govorimo,<br />
uskraćivalo pravo kandidovanja<br />
na izborima, zbog<br />
čega su ovi pometeni sa iranske<br />
političke scene.<br />
Represivnom kontrolom medija i<br />
javnosti onemogućeno je stasavanje<br />
bilo kakve ozbiljne opozicije koja bi<br />
u pitanje dovela same principe islamske<br />
republike. I dok je antiislamističke<br />
političke elemente bilo lako držati<br />
van političkih tokova jer ih se<br />
u javnosti moglo lako satanizirati,<br />
proglasiti neustavnim i kontrarevolucionarnim,<br />
pravi izazov su bili<br />
i ostali moder<strong>nis</strong>ti i reformisti koji<br />
se <strong>nis</strong>u borili protiv islamskog poretka<br />
nego su bili njegovi strastveni zagovornici,<br />
ali na sasvim drugačijim<br />
principima od onih koje su naučavali<br />
konzervativni ajatullasi.<br />
Prema priznanju brojnih režimskih<br />
autora, sukob konzervativnog i moder<strong>nis</strong>tičkog<br />
islamističkog modela<br />
je u Iranu aktuelan od prvih dana<br />
revolucije i on je bio istinski izazov<br />
čak i za imama Ruholaha Homeinija.<br />
Tako u specijalnom izdanju<br />
REVOL<br />
je još uvije<br />
časopisa Beharistan povodom 30. moder<strong>nis</strong>tima odmah nakon svrsvrgodišnjice Islamske revolucije kogavanja šaha sa vlasti. U vezi s tim,<br />
jeg izdaje Kulturni centar Ambasa- autor u kontekstu rasprave o tome<br />
de Islamske Republike Iran u Sara- da li je moguća islamska republika<br />
jevu u prilogu autora Jahje Fevzija (značajan broj moder<strong>nis</strong>ta u to vri-<br />
čitamo kako su imam Homeini i jeme je smatrao da se radi o sum-<br />
mnogi vodeći šiitski autoriteti i fanjivoj konstrukciji, kovanici jedne<br />
kihi (pravnici), zagovarajući ide- tradicionalne i jedne moderne rijeju<br />
islamske republike ušli u spor s či koje su po smislu posve oprečne<br />
Nakon što je revolucija „pojela“ sve one iz reda prozapadne inteligencije koji su bili protiv uređenja drža<br />
32<br />
PIŠE: Muhamed Jusić<br />
Mir Hosein Musavi<br />
www.startbih.info
Mahmud Ahmadinedžad<br />
ali na nekim principima koji su bliži islamskom revolucijom zbačen, poposavremenom poimanju države i inbjegao iz zemlje. Neposredno nakon<br />
dividulnih sloboda, na red su došli toga je osnovana Stranka Islamske<br />
reformisti koji su taj sistem pokuša- Republike. Musavi je bio urednik<br />
li popraviti iznutra, a ovo što vidimo novina te stranke, sve dok nije ime-<br />
danas je razračunavanje i sa samom novan za mi<strong>nis</strong>tra vanjskih poslova.<br />
UCIJA<br />
djecom revolucije iz reda konzervati- Kada je predsjednik Mohamad Ali<br />
vaca koji su nezadovoljni trenutnim Radžai ubijen 1981. u bombaškom<br />
stanjem, a koji su u potpunosti odani napadu, Ajatolah Ali Hamnei je po-<br />
tekovinama revolucije, ali se ne slažu stao predsjednik, a Mir Hosein Mu-<br />
sa onim što smatraju da je radikalna i savi je imenovan za premijera. On<br />
kontraproduktivna politika Mahmu- je obavljao tu funkciju tokom osam<br />
da Ahmedinedžada. I kao toliko pu- godina dugog iransko-iračkog rata.<br />
ta u historiji, ponovo se pokazala tač- Borio se da ojača ekonomiju i smanom<br />
ona tvrdnja o tome kako svaka nji inflaciju, nacionalizirajući najveći<br />
ek gladna<br />
revolucija jede svoju djecu. dio privatnog sektora. Godine 1988.<br />
Iran je prihvatio primirje kojem su<br />
Inflacija izborni adut posredovali Ujedinjeni narodi. Go-<br />
A Mir Hosein Musavi je, bez sumnje, dinu dana kasnije ajatolah Home-<br />
dijete revolucije. On je bivši iranski ini je umro, a ajatolah Hamnei je<br />
premijer (dok je ta funkcija još po- postao vrhovni lider. Pozicija predstojala)<br />
i to za vrijeme iračko-iransjednika i premijera je ujedinjena, a<br />
i međusobno suprotstavljene) pre- pre- republiku koja će opet biti posve za- za- skog rata, i iako je izvan političke Ali Akbar Hašemi Rafsandžani je<br />
nosi riječi Homeinija koji je kritipadnjački obojena.<br />
scene bio dvije decenije, smatra se izabran za predsjednika. Nakon tokujući<br />
stavove moder<strong>nis</strong>ta koji <strong>nis</strong>u Nakon što je revolucija pojela sve veteranom iranske politike. ga je Musavi napustio politiku sve<br />
dijelili njegovu viziju postrevoluci- one iz reda prozapadne inteligenci- Prema njegovom profilu kojeg je do ovih izbora kada se uz podršku<br />
onarnog Irana rekao: Oni žele da u je koji su bili protiv uređenja države sačinio Glas Amerike on se odmah i na nagovor značajnog broja dru-<br />
republici koju ovdje uspostavljaju ne po modelu vilajetu-l-fekih ili vlada- po završetku univerziteta pridrugih bivših revolucionara i umjere-<br />
bude islama; žele demokratsku revine vjerskih pravnika, ona se razražio vjersko-nacionalističkoj političnih ajatullaha odlučio sa Ahmedipubliku<br />
u kojoj opet neće biti mječunala sa moder<strong>nis</strong>tima koji su bili koj organizaciji koja se suprotstavnedžadom podijeliti mejdan.<br />
sta islamu, ili islamsku demokratsku za islamski model uređenja države, ljala šahu, koji je nakon što 1979. Apsurdno je da se danas sa njim i<br />
države po modelu vilajetu-l-fekih ili vladavine vjerskih pravnika, ona se razračunala sa moder<strong>nis</strong>tima<br />
SVIJET<br />
33
SVIJET<br />
onima koji ga u vjerskim i političkim<br />
krugovima podržavaju obračunavaju<br />
na isti način i istim metodama<br />
kojima su neki od današnjih<br />
lidera opozicije gušili glasove reforme<br />
i modernizacije u vrijeme kada<br />
su oni bili na vlasti (a neki od njih,<br />
poput Ali Akbar Hašemi Rafsandžanija,<br />
još uvijek i jesu na ključnim<br />
pozicijama). Ako ovaj proces<br />
bude zaustavljen, uslijedit će dalje<br />
odvođenje Irana u izolacionizam,<br />
zatvaranje i ideologizaciju čitavog<br />
društva, što će neminovno dovesti<br />
do slabljenja procesa demokratizacije<br />
koji je u Iranu daleko ispred većine<br />
zemalja u okruženju.<br />
I upravo se toga mnogi analitičari<br />
pribojavaju, jer, iako postoji velika<br />
vjerovatnoća da su neki elementi<br />
unutar iranske opozicije instruirani,<br />
pa čak i finansijiski i organizaciono<br />
podržani prije svega od<br />
Amerike kako bi iznutra destabilizovali<br />
Iran, ipak ostaje činjenica da<br />
se može raditi samo o malim skupinama,<br />
dok najveći broj nezadovoljnika<br />
ipak dolazi iz reda iranskih<br />
konzervativaca, koji se ne mogu optužiti<br />
da rade za strane sile protiv<br />
svoje domovine. Međutim, proces<br />
slamanja opozicije i uvođenje reda<br />
na ulicama Teherana neće spriječiti<br />
vanjsko uplitanje imperijalističkih<br />
sila u unutrašnja pitanja Irana,<br />
kako tvrdi Ahmedinedžad, nego<br />
će možda za sva vremena ugušiti<br />
proces demokratizacije iranskog<br />
društva, koji će neminovno voditi<br />
stvaranju totalitarnog režima. A historija<br />
nas uči da takvi režimi, bez<br />
obzira koliko spremni bili da ko-<br />
riste represivne mjere u gušenju<br />
volje naroda, prije ili kasnije<br />
bivaju svrgnuti u nekim<br />
novim revolucijama.<br />
Mir Hosein Musavi je svoju<br />
predizbornu kampanju<br />
prije svega temeljio na lošoj<br />
ekonomskoj situaciji u koju<br />
je Iran zapao u vrijeme vladavine<br />
Ahmedinedžada (inflacija<br />
u Iranu iznosi 24 posto i 15 posto<br />
je veća nego kada je Ahmedinedžad<br />
došao na vlast), ali i<br />
na onome što je on smatrao<br />
da je Ahmedinedžadova iracionalna<br />
politika zaoštravanja<br />
odnosa sa svijetom i<br />
nepotrebna eskalaciji napetosti<br />
na međunarodnom<br />
planu (negacija razmjera<br />
34<br />
Dvanaesti imam Muhamed el-Mehdi<br />
Prema šiitskoj tradiciji, dvanaest<br />
imama (vođa), direktnih potomaka<br />
poslanika Muhameda<br />
su od Boga odlikovani bezgrešnošću<br />
i odlikama koje su stvorile<br />
predispozicije da samo oni mogu<br />
biti vođe pravovjernih i samim time<br />
halife, vjerski i svjetovni vladari<br />
muslimanske države, odnosno<br />
Božiji namjesnici na Zemlji.<br />
Međutim, šiiti vjeruju kako je<br />
dvanaesti u nizu imama Muhammed<br />
el-Mehdi misteriozno nestao<br />
941. godine, te da će se on<br />
vratiti pred sami sudnji dan. Na-<br />
holokausta i tvrdnje o potrebi bri- bri- oživljavanju mehdijanskog učenja dizma za koje oni tvrde da dolaze<br />
sanja Izraela sa lica zemlje), čime<br />
je, prema autorima Mirove izborne<br />
strategije, samo skretao pažnju<br />
sa svog nekompetentnog upravljanja<br />
iranskom ekonomijom. Ahmedinedžadovi<br />
kritičari kao dokaz (ali<br />
i vrhunac) njegovog iracionalnog i<br />
ultrakonzervativnog metoda vođenja<br />
iranske politike navode njegov<br />
navodni mehdizam kojem je podredio<br />
čitavu iransku naciju.<br />
Ahmedinedžad - Bush idealan<br />
tim<br />
Od osnivanja Islamske Republike<br />
1979. do dolaska Ahmedinedžada<br />
na vlast u augustu 2005. mehdizam<br />
je bio samo vjerska doktrina koja<br />
se naučavala u husejnijama (šiitski<br />
ekvivalent za džamiju) i on nije<br />
imao svoju političku manifestaciju.<br />
Čitav politički sistem, iako duboko<br />
ukorijenjen na šiitskoj tradiciji, ipak<br />
je funkcio<strong>nis</strong>ao daleko od mesijan-<br />
skog učenja o ponovnom<br />
dolasku<br />
Mehdija (Mejsije).<br />
Najdalje<br />
što je Homeiniotišao<br />
u<br />
ime šiiti vjeruju da će se Dvanaesti<br />
imam ponovo pojaviti iz `potpune<br />
skrivenosti` da bi osnovao državu<br />
općenito zasnovanu na islamskim<br />
načelima. U odsutnosti Dvanaestog<br />
imama šiiti su odbacili vlast<br />
svjetovne države. Tokom cijele historije<br />
šiizma, šiiti su na temelju<br />
doktrine imamata vlast svjetovnih<br />
vladara nad Ummetom (zajednicom<br />
vjernika) bez ikakvih razlika<br />
smatrali ilegalnom (s izuzetkom šiitskih<br />
dinastija Bujida i Safavida).<br />
Budući da je upravljanje Ummetom<br />
isključivo pravo Dvanaestog<br />
imama, koje mu je podareno od<br />
Allaha, svi drugi vladari se mogu<br />
smatrati samo uzurpatorima Božanskog<br />
prava odsutnog Imama.<br />
Prema tome, ustanovljavanje bilo<br />
koje svjetovne vlasti osim vlasti<br />
Imama bila je uzurpacija. I pored<br />
toga Ajatullah Homeini se uspio<br />
je u njegovoj instrukciji šiitima da<br />
ne trebaju samo pasivno čekati dolazak<br />
Mehdije, nego aktivno pripremati<br />
uslove za njegov dolazak kroz stvaranje<br />
države i društva utemeljene na<br />
šiitskoj tradiciji.<br />
Međutim, prema mišljenju Y. Mansharofija<br />
iz Iran Press Servicea, sve<br />
se promijenilo sa dolaskom Ahmedinedžada<br />
na vlast. On tvrdi kako<br />
je od tada ta vjerska<br />
doktrina postala<br />
politička filozofija<br />
zauzevši<br />
centralno mjesto<br />
u njegovoj politici.<br />
On je, prema<br />
citatima iz dnevne<br />
iranske štampe<br />
koje A. Savyon i Y.<br />
Mansharofij navode<br />
u svom zajedničkom tekstu, čak više<br />
puta javno izjavio kako predviđa<br />
njegov skori dolazak. Tako oni citira-<br />
ju navode iz iranske štampe (Aftab,<br />
16. novembar 2005. prema citatu iz<br />
Rooz, 12. decembar 2005.) prema<br />
kojima je Ahmedinedžad navodno<br />
na sastanku sa mi<strong>nis</strong>trima vanjskih<br />
poslova muslimanskih zemalja izjavio<br />
kako kriza u Iranu najavljuje skori<br />
dolazak Skrivenog Imama, koji će<br />
se pojaviti u iduće dvije godine. godine Oni<br />
su se u ovom kontekstu prisjetili i<br />
njegovih navodnih tvrdnji koje je<br />
izrekao po povratku u Iran 2005.<br />
godine nakon što je održao govor<br />
Generalnoj Skupštini UN-a, kako<br />
je dok je govorio osjetio da<br />
je<br />
okružen blistavom svjetlošću.šću<br />
U nastavku svoje anali-<br />
ze oni tvrde kako i njegova<br />
vanjska politika počiva<br />
na istim principima meh-<br />
od Ahmedinedžadovog mentora, ultrakonzervativnog<br />
ajatolaha Mohameda<br />
Tagi Mesbah Yazdija. Inače,<br />
Ahmedinedžadovi kritičari tvrde kako<br />
je on pod prevelikim utjecajem<br />
Yazdija i da je to glavni razlog zbog<br />
čega uživa podršku vrhovnog lidera<br />
Alija Hameneija (koji se, opet, pla-<br />
ši da izgubi podršku ovog utjecajnog<br />
ajatolaha i ljudi oko njega), ali<br />
zbog čega je protiv<br />
sebe okrenuo<br />
veliki broj šiitskih<br />
vjerskih autoriteta<br />
koji se oštro suprotstavljajuYazdijevomradikalnom<br />
učenju.<br />
Oni koji povla-<br />
če paralele između<br />
američke politike<br />
i one iranske tvrde kako je ajatullah<br />
Yazdi nešto kako iranski Dick Cheney<br />
dok je Ahmedinedžad ekvivalent<br />
Georgeu Bushu. Isti ti analitičari<br />
tvrde kako su Ahmedinedžad i<br />
Bush Mlađi bili idealan tim i kako<br />
su (sjetimo se samo Bushovih izjava<br />
o križarskim pohodima i Božijoj<br />
volji u njegovim odlukama) i pored<br />
svih sukobljenosti njihovi pogledi na<br />
svijet bili jako slični samo sa suprotstavljenih<br />
pozicija. Odlaskom Busha<br />
i nakon Obamine pružene ruke<br />
Irancima, bilo je za očekivati da dođe<br />
i do promjene u Iranu i da i tamošnju<br />
politiku počne voditi neko<br />
ko neće vjerovati u neku svoju mesijansku<br />
ili mehdijansku misiju, nego<br />
će raditi u interesu svog naroda<br />
i države ovdje i sada, a ne u nekoj<br />
svetim tekstom obećanoj budućnosti<br />
u kojoj će Mejsije i Mehdi riješiti<br />
svijet svih �<br />
Musavi je svoju<br />
predizbornu kampanju<br />
temeljio na lošoj<br />
ekonomskoj situaciji u<br />
koju je Iran zapao u vrijeme<br />
vladavine Ahmedinedžada<br />
(inflacija u<br />
Iranu iznosi 24 posto)<br />
postaviti za vođu Ummeta (šiitske<br />
zajednice) postavši tako prvim<br />
šiitskim pravnikom (bar među<br />
sljedbenicima džaferijske pravne<br />
škole) koji je preuzeo sve duhovne<br />
i političke funkcije Dvanaestog<br />
imama. On je ovu doktrinu nazivao<br />
vlašću pravnika (vilajetu-l-fakih)<br />
detaljno je razradivši u svom<br />
radu pod istim naslovom.<br />
Iranska islamska revolucija<br />
(1978.) težila je ka ostvarenju<br />
upravo ovog obrasca i on i danas<br />
daje žilav otpor reformama koje<br />
zahtijevaju iranske mase.<br />
www.startbih.info
Zaštita i dobrobit životinja na bh. način<br />
Organizirani pokolj<br />
MORA PRESTATI<br />
Da bi prestalo proganjanje i organizirano krvavo uništavanje nedužnih životinja moramo<br />
edukativno-pedagoški djelovati. A to znači ne samo informirati (obrazovati) djecu i<br />
građane, nego i vaspitati ih u pravcu promjene sadašnjeg nivoa svijesti (ponašanja). Nije<br />
normalno stanje svijesti koje ravnodušno gleda ustrijeljene pse i mačke po trotoarima<br />
naših ulica<br />
PIŠE: Velimir Ivanišević Veljapas,<br />
osnivač Udruženja SOS Sarajevo<br />
Zvaničnih podataka koliko je u BiH<br />
ubijeno životinja nema. Obzirom da se<br />
ubijanje do sada vršilo stihijski, prema<br />
općinskim odlukama (gdje se uglavnom<br />
ne vodi evidencija), ne može se<br />
ni govoriti o broju ubijenih životinja<br />
na nivou BiH. U BiH se još ne zna<br />
koliko ima stanovnika, a kamoli koliko<br />
se životinja ubije. Ako je riječ o psima,<br />
samo ih se u Sarajevu, što priznaju<br />
i sami šintori, godišnje ubija osam<br />
do 10 hiljada, što je, ako se uzme u<br />
obzir stanje na terenu, samo dokaz<br />
neučinkovitosti metode barbarskog<br />
ubijanja koja zapravo generira pro-<br />
Dr. Esad Bajtal: Ideja krvi mora biti napuštena<br />
Filozof dr. Esad Bajtal, voditelj<br />
edukativnog tima SOS<br />
Sarajevo, u kojem su još psiholog<br />
Aida Eskić, akademski<br />
slikar i pedagog Adila<br />
Hamzić i dječiji modni kreator<br />
Silva Ivanišević-Beran<br />
(predsjednica SOS-a) jasno je<br />
iskazao ciljeve Udruženja:<br />
”Ideja krvi, nereda i zločina<br />
ovdje konačno mora biti<br />
napuštena u ime REDA, ZA-<br />
KONA I HUMANUMA. Moramo<br />
početi živjeti civilizirano,<br />
onako kako to čine svjesni<br />
ljudi, ljudi pravno uređe-<br />
nih društava.Evropa (EU) je<br />
jedno od njih, i nema puta<br />
u Evropu bez konačnog definiranja<br />
našeg odnosa prema<br />
životinjama i njihovim<br />
pravima. Odnosno, bez garantiranja<br />
njihovog PRIROD-<br />
NOG prava na život u skladu<br />
sa svojom vrstom. A prirodna<br />
prava su ona prava koja<br />
sva bića stiču već svojim rođenjem.<br />
Pa i životinje.<br />
U tom smislu, prirodna prava<br />
su NEOTUĐIVA: niti se daju,<br />
niti se mogu niti se smiju<br />
oduzimati. A upravo to<br />
se sada bahato radi s prirodnim<br />
pravima životinja<br />
kod nas.<br />
Dakle, mora se konačno prestati<br />
s tim. Borba za pravo životinja<br />
na njihova prirodna<br />
prava je ključni element<br />
naše misije”.<br />
(NE)HUMANOST<br />
blem. Veliki novac (za ovu godinu je<br />
samo Gradska uprava kafileriji u Sarajevu<br />
namijenila 700.000 KM) objašnjava<br />
njihovo suprotstavljanje suvremenim<br />
i humanim metodama, koje<br />
su svugdje gdje su bile primijenjene,<br />
dale zadovoljavajuće rezultate u roku<br />
dvije do tri godine. Sarajevo je imalo<br />
šansu da prvo na Balkanu riješi problem<br />
nezbrinutih životinja, a da ga ništa,<br />
sem dobre volje i razumijevanja<br />
problema, ne košta. Nažalost, prevladao<br />
je uticaj onih koji egzistiraju ubijajući<br />
bespomoćne. Razlog je jednostavan<br />
- ako nema tih nepoželjnih, a<br />
dokazano najboljih ljudskih prijatelja<br />
po ulicama, onda nema ni razloga<br />
za izdvajanje budžetskih sredstava<br />
37
(NE)HUMANOST<br />
za njihovo uklanjanje. Čovjek je od<br />
vuka napravio psa, pa od sebe šintora.<br />
Kako u najvećem dijelu BiH taj krvavi<br />
posao sa velikim zadovoljstvom<br />
obavljaju lovačka udruženja, do nekog<br />
broja ubijenih moglo bi se doći<br />
ako priznaju koliko su odsječenih<br />
repova donijeli na uvid, kako bi naplatili<br />
krvarinu.<br />
Zločin u Tuzli<br />
U kakvom su stanju svijesti ljudi koji<br />
na raznorazne načine podržavaju ubijanje<br />
kao jedino rješenje, najbolje pokazuje<br />
primjer ubijanja pasa dugim<br />
cijevima u krugu školskog dvorišta<br />
u Tuzli, kada su se učenici spremali<br />
ući na nastavu. Prestravljena dječica<br />
su uspjela spasiti jednu ranjenu kucu.<br />
Može načelnik Tuzle, Imamović,<br />
napraviti pravo Panonsko more, ali<br />
nikada i ničim neće moći iz glava te<br />
dječice izbrisati sjećanja na scenu ko-<br />
38<br />
ju im je priuštio svojom neodgovornošću<br />
i nedovoljnom brigom za probleme<br />
nezbrinutih životinja.<br />
Slike užasa upotpunjuju odluke lokalnih<br />
zajednica gdje se na potpuno<br />
legalan način vrši brutalno ubijanje napuštenih<br />
životinja angažiranjem lovač-<br />
kih društava, pri čemu<br />
se krše zakonski<br />
propisi ove države, u<br />
prvom redu Krivični<br />
zakon i Zakon o<br />
veterinarstvu BiH,<br />
a potom i Zakon<br />
o zaštiti i dobrobiti<br />
životinja BiH, koji<br />
ovakav način postupanja<br />
prema životinjama eksplicitno<br />
zabranjuje.<br />
Potom, imamo veoma loš odnos prema<br />
divljim životinjama. Njihovo držanje<br />
u dvorištima i improviziranim<br />
ZOO vrtovima pored pojedinih bir-<br />
tija je primjer mučenja životinja i nebrige<br />
čovjeka koji je sebi uzeo za pravo<br />
da zbog svog ličnog zadovoljstva<br />
ili profita, a krijući se iza tobožnje<br />
ljubavi, divlju životinju drži u za nju<br />
neprimjerenim uvjetima (sputanu i<br />
neadekvatno hranjenu), pa time direktno<br />
narušava<br />
njezinu doborobit.<br />
Nažalost, divlje<br />
životinje su trenutno<br />
najsigurnije<br />
u oblastima koje<br />
još <strong>nis</strong>u očišćene<br />
od minskih<br />
polja.<br />
Prodaja pasa i<br />
mačaka u pet shopovima, u Fisu ViVitez, naprimjer, katastrofalan je primjer<br />
kako čovjek koristi životinju za<br />
stjecanje materijalne koristi, ne vodeći<br />
pri tome ni najmanje računa o njezinoj<br />
dobrobiti…<br />
Do kraja marta<br />
ove godine sa sarajevskih<br />
ulica uklonjeno<br />
je 1.768 pasa. Samo 18<br />
pasa je vraćeno vlasnicima<br />
ili je pronašlo novi<br />
dom, a ostali su ubijeni<br />
Sve životinje su ugrožene<br />
Svaka pametna vlast se brine o životinjama<br />
kao svom značajnom resursu.<br />
U BiH to nije slučaj i generalno posmatrajući,<br />
sve, ama baš sve životinje<br />
u BiH su životno ugrožene.<br />
U Holandiji je 2002. godine zabranjen<br />
lov. U UK je zabranjen tradicionalan<br />
lov na lisice kojim se bavila sama<br />
aristokracija, a kod nas razmišljaju<br />
o razvoju lovnog turizma.<br />
I treba razvijati taj turizam, ali bih ja<br />
lovcima oduzeo puške i udijelio fotoaparate.<br />
Počeli smo uzgajati neautohtone<br />
jelene lopatare i nojeve, kune zlatice,<br />
imamo najboljeg stručnjaka za<br />
kamile, a još se ne zna koliko je ljudi<br />
oboljelo od bruceloze. Hoću reći,<br />
da još <strong>nis</strong>mo naučili ni ovce sačuvati,<br />
a uticajni pojedinci provode programe<br />
koji su sasvim strani ovom podneblju,<br />
umjesto da se upotrijebe sve<br />
Svaka pametna vlast se brine o životinjama kao svom značajnom resursu. U BiH to nije sl<br />
Butmirski slučaj<br />
Humanost zatrpana bagerom<br />
“Trećeg juna, u ranim jutarnjim satima<br />
Butmirska cesta bila je začepljena<br />
kamionima komunalnog preduzeća,<br />
policijskim autima, specijalcima, kolima<br />
hitne pomoći, šintorima… svi<br />
su se kretali u pravcu romskog kampa,<br />
odnosno ka nepreglednoj vodozaštitnoj<br />
Butmirskoj zoni. Nakon par<br />
sati mogli su se vidjeti crni oblaci dima<br />
i plamena koji su naprosto lizali<br />
nebo. Čulo se zavijanje i lavež pasa,<br />
koji su se stravično prelamali butmirskim<br />
poljem. Tada, na tom mjestu,<br />
odvijala se ljudska i životinjska<br />
drama neprimjerena civilizovanom<br />
svijetu. Drama koja ni danas nije završena.<br />
Sve što se tamo odvijalo, zaklolnjeno<br />
od očiju javnosti, nikada<br />
neću moći izbrisati iz sjećanja.<br />
Romi su iseljeni, neki su otišli u stanove,<br />
a neki u bespuće, ostavljajući<br />
za sobom pustoš i svoje dotadašnje<br />
vjerne prijateje i pratioce, svoje<br />
pse. Na milost i nemilost onih koji<br />
ih ne vole, državnoj instituciji registrovanoj<br />
za njihovo uništenje.<br />
Prvih dana obilaska kampa vidjela<br />
sam užasne prizore pasa koji su ležali<br />
na paljevinama svojih domova<br />
iznemogli od gladi, žeđi, vrućine, tuge,<br />
raširenih očiju i ukočenog pogleda<br />
uprtog u daljinu. Sutradan ih nije<br />
više bilo... “<br />
Ovako počinje jedna od priča o nesretnoj<br />
sudbini stotinjak pasa u sarajevskom<br />
naselju Butmir, koju je sa<br />
mnom podijelila gospođa Milena kada<br />
se javila u emisiju koju vodim na<br />
radiju Kameleon City Sarajevo.<br />
Nastavak priče je o šaci ljudi, o tri<br />
djevojke i jednom momku, koji su<br />
butmirski užas pokušavali ublažiti<br />
i problem ponijeti na svojim leđima<br />
- Ameli Turalić, Aldinu Pašiću,<br />
Dunji Smitran i Šejli Ćano. Oni<br />
uz pomoć svojih porodica, prijatelja<br />
i formuša sa jednog sarajevskog<br />
web portala od početka juna do danas<br />
obavljaju humani posao, spašavaju<br />
i pružaju pomoć ugroženim životinjama,<br />
koji bi, po zakonu koji je<br />
donesen početkom aprila ove godine,<br />
trebala, ustvari morala da obavlja<br />
nadležna općina, u ovom slučaju<br />
Ilidža, s Amerom Ćenanovićem<br />
na čelu. Na zakon zdravog razuma,<br />
čovječnost, etiku, moral, ljubav prema<br />
životinjama, nakon svega viđenog,<br />
ne bi imalo smisla pozivati se.<br />
Jer, nekoliko dana prije ovog stravičnog<br />
i u najmanju ruku nehumanog<br />
događaja, naša četvorka obratila<br />
se i nadležnim u Općini, gdje<br />
im je obećano da imaju sedam dana<br />
da se pobrinu o psima. Dva dana<br />
nakon ovog obećanja bageri su<br />
krenuli u akciju. Scena s prestravljenim<br />
psima koji su sebe i svoju mladunčad<br />
spašavali od bjesnih strojeva<br />
bio je najgori mogući prizor za mlade<br />
humane Sarajlije. (Onima kojima<br />
riječima gospođe Milene ne vjeruju<br />
nudimo i fotografije.)<br />
Vođeni psećim zavijanjem, kopali su<br />
golim rukama smeće, zemlju, trnje,<br />
u nadi da će spasiti barem još nekoliko<br />
psića. Uspjeli su djelomično, jer<br />
su, nažalost, zvukli i nekoliko onih za<br />
koje je već bilo kasno.<br />
Spašeni psići su odmah odvedeni<br />
na pregled u obližnju veterinarsku<br />
stanicu, koja je, po PS-u, naplatila<br />
sve svoje troškove do posljednje<br />
marke.<br />
S dosta zakašnjenja, iako se o priča<br />
pomoru pasa već uvelike raširila<br />
gradom, u pomoć su pristigla i pojedina<br />
udrženja za zaštitu životinja,<br />
koje Sarajevo, vjerujte, ima. SOS Sarajevo<br />
je donio hranu, obezbijedio<br />
veterinara, a Udrženje Prijatelji životinja<br />
se pojavilo na terenu.<br />
Nakon svega, drame neprimjerene<br />
vremenu i prostoru, naša četvorka<br />
trideset spašenih štenaca odvodi<br />
u Lukavicu kod prijatelja koji im<br />
je izišao u susret i na raspolaganje<br />
dao svoj privatni posjed. Tu su psi<br />
trebali pronaći makar privremeni<br />
smještaj, ali, <strong>nis</strong>u. Mještanima Lukavice<br />
se to nije dopalo… Prilikom<br />
smještanja psića fizčki su napadnuti<br />
od strane komšija, a ni uvreda na<br />
www.startbih.info
snage i znanje za spas onoga što je<br />
autohtono i po čemu BiH mora biti<br />
prepoznatljiva.<br />
Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja<br />
BiH stupio je na snagu 8. aprila 2009.<br />
godine. Smiješno je da mnogi koji su,<br />
što direktno što na druge načine, učestvovali<br />
u njegovoj izradi, <strong>nis</strong>u vjerovali<br />
da će se ikada donijeti. To se posebno<br />
odnosi na konzervativne veterinare koji<br />
su spremni dosadašnju praksu provoditi<br />
do kraja sopstvenog života ignorišuči<br />
štete koje takav stav dugoročno<br />
nanosi općem dobru. Ti se ljudi moraju<br />
povući ili biti uklonjeni nametanjem<br />
novih standarda. Samo činjenica<br />
da je većina njih (zbog načina školovanja)<br />
osposobljena da kontroliše higijenu<br />
mesa i osjemenjava krava, isključuje ih<br />
kao ućesnike u primjeni suvremenih<br />
metoda. Najveća floskula jeste ta da je<br />
Zakon neprimjeniv jer tako je najlakše<br />
svima… Pitanje je samo vremena<br />
koje će biti potrebno da se on primijeni<br />
u svom punom kapacitetu, a najviše<br />
će biti potrebno da se promijeni<br />
stav prema životinjama, da ljudi shvate<br />
da one jesu naša briga, da je njihova<br />
dobrobit imperativ i to nije pitanje<br />
ljubavi prema životinjama, nego odgovornosti!!!<br />
To je specifičnost ovoga<br />
Zakona. Moramo usaditi odgovornost<br />
na svim nivoima od veterinara, preko<br />
farmera, radnika u klaonicama, vozača<br />
kamiona koji prevozi životinju, šintera...<br />
pa do vlasnika životinje.<br />
Trenutno je veoma značajna saradnja<br />
sa Uredom za veterinarstvo BiH koje<br />
je prepoznalo ulogu i značaj zaštitara i<br />
mi ćemo raditi na jačanju te saradnje<br />
i partnerskom odnosu, jer jedni bez<br />
drugih teško da možemo funkcionirati.<br />
Značajnu podršku (u smislu da<br />
nas se ne smeta) imali smo u provedbi<br />
edukacionog programa, koji je zapravo<br />
najvažniji faktor u cijeloj ovoj<br />
(NE)HUMANOST<br />
ije slučaj i generalno posmatrajući, sve, ama baš sve životinje u BiH su životno ugrožene<br />
nacionalnoj osnovi nije nedostajalo. Uslijedila<br />
je i intervencija policije, a stigle su uskoro i<br />
krivične prijave. Psići su odmah transportirani<br />
na drugu lokaciju koja je, samo igrom slučaja,<br />
brzo pronađena.<br />
- Prava borba i briga ostala na nama, na<br />
maloj grupi građana i ona traje i dalje – rekla<br />
mi je Šejla zahvalivši se svim slušateljima<br />
Radija Kameleon City Sarajevo koji su brzo reagovali<br />
i koji i dalje doniraju hranu za pse, te<br />
Armanu Akšamiji iz Zoo Centra.<br />
Podvucimo - ovo nije samo priča o hrabroj<br />
četvorki i ovo nije problem samo našeg glavnog<br />
grada. Ovo je slika Bosne i Hercegovine.<br />
Ovo je sramota svih nas.<br />
Za kraj podatak - do kraja marta u ovoj godine<br />
sa sarajevskih ulica uklonjeno je 1.768 pasa.<br />
Samo 18 pasa je vraćeno vlasnicima ili je pronašlo<br />
novi dom, a ostali su ubijeni.<br />
A m i l a S a l e š ( R a d i o K a m e l o n C i t y<br />
Sarajevo)<br />
Hvala dijaspori<br />
Na ovu stravičnu priču reagovala je bh. dijaspora,<br />
bez čije finansijske pomoći Šejla, Aldin,<br />
Amela, Dunja ne bi mogli pokriti sve veterinarske<br />
i troškove oko smještaja za pse,<br />
čiji dnevni boravak u privremenom skloništu<br />
iznosi 50 KM.<br />
Pravu stvar učinit ćete i vi u koliko donirate<br />
hranu, novac ili imate uslove makar za privremeni<br />
smještaj zbrinjavanja ovih nesretnih pasa.<br />
Ako to možete, jevite se na telefone: 061 819<br />
335, 061 597 481.<br />
Pokolj na bh. cestama<br />
Pokolj će se najefikasnije<br />
smanjiniti ako se uspostavi<br />
kontrola nad populacijom<br />
tih nesretnika koji lutaju<br />
tražeći izvore hrane, a<br />
koji su uglavnom u blizini<br />
ljudskih prebivališta, što im<br />
na njihovu nesreću donosi<br />
uglavnom smrt. Osim toga,<br />
neophodno je postaviti zaštitne<br />
ograde uz prometnice<br />
i obezbijediti prolaze za<br />
životinje (što je uobičajena<br />
praksa u civiliziranim zemlja-<br />
ma) koje su vođene prirodnim<br />
nagonom naviknute na<br />
svoje staze. Čovjek je uzurpirao<br />
prirodna prava životinja,<br />
i to uglavnom da bi zadovoljio<br />
svoju sebičnost, a<br />
često i prljave strasti.<br />
priči, a koji smo provodili od obdaništa<br />
pa nadalje. Možemo mi spasiti<br />
hiljade životinja, izgraditi stotine skloništa,<br />
ali <strong>nis</strong>mo ništa učinili ukoliko<br />
ne promijenimo stanje svijesti i način<br />
razmišljanja.<br />
Tračak nade u susjedstvu<br />
Što se tiče zemalja u okruženju, ohra-<br />
bruje činjenica da u Zagrebu od januara<br />
2009. godine ne postoji higijenski<br />
servis kao šinterska služba, sve je<br />
preuzelo sklonište, što nam samo ide<br />
I dalje bez azila<br />
Kako sada stvari stoje, u Sarajevu, a i diljem<br />
BiH se neće izgraditi azili dok ne istekne<br />
zakonom dati rok od godinu dana.<br />
U pojedinim gradovima kao što su Tuzla,<br />
Orašje, Sarajevo (Faletići) lokalni zaštitari<br />
imaju, može se reći, improvizirana skloništa.<br />
Brčko je posebna priča, dok je Kakanj<br />
pokazao interesovanje da primijeni<br />
Zakon, bar što se tiče pasa.<br />
Dakle, azila ili, kako ih ja nazivam, centara za<br />
nezbrinute životinje, za sada u BiH nema.<br />
Za 11 godina<br />
7,7 hiljada KM<br />
SOS Sarajevo je za 11 godina dobilo<br />
7.700 KM i to zahvaljujući razumijevanju<br />
nekadašnjeg mi<strong>nis</strong>ta Backovića, njegovih<br />
nasljednika i načelnika Bećirevića u<br />
općini Centar. Da za sve to vrijeme <strong>nis</strong>mo<br />
napravili ništa drugo osim projekta<br />
za SA medu (kojeg smo poklonili a izvođači<br />
radova unakazili) u Pionirskoj dolini,<br />
od nas dosta.<br />
u prilog. Također u Beogradu, koji je Svi ili najveći dio gornjih problema po trotoarima naših ulica (pisali smo<br />
do 2000. godine imao nevjerovatnu posljedica su jednog stanja svijesti. Ne na našoj stranici o pravim masakr-po-<br />
populaciju pasa lutalica, uspješno pro- samo svijesti građana ili djece koja se koljima u Brezi, Bugojnu i drugdje...<br />
vedenom strategijom obilježeno je i povode za nečim što predstavlja izda- vidi link:www.sos.ba)<br />
vakcinirano 500.000 pasa, što je broj ju principa humanog odnosa prema Mi još uvijek spadamo u ona rav-<br />
koji BiH ne može niti zamisliti. I to je okolini, nego i stanja svijesti odgovornodušna društva u kojim je ubistvo<br />
argument koji nam ide u prilog obzinih ljudi i struktura vlasti na raznim životinje (a koliko do juče i ubistvo<br />
rom da cijela BiH nema veliku popu- nivoima kojima odnos prema životi- čovjeka), normalna, odnosno, govolaciju<br />
napuštenih pasa (prema brojkanjama i njihovim pravima još uvijek reći katogorijama pseudograđanske i<br />
ma koje smo spomenuli) i problem je ne predstavlja ništa sporno, čak i ka- etno-patriotske svijesti, junačka stvar.<br />
rješiv, ako zato postoji volja! da se dešava sve to o čemu smo govo- Samo primitivna društva mogu ubi-<br />
No, Balkan je Balkan, naseljen popurili, ili što je skoro svakodnevna pojastvo (bilo koga i u ime bilo čega) sma-<br />
lacijom sa istovjetnim stanjem svijeva na ulicama bh. gradova. trati junaštvom. Borimo se protiv te<br />
sti. Samo naizgled (ovisi o vrsti šmin- Da bi prestalo proganjanje i orga- vrste svijesti.<br />
ke) stanje kod sadašnjih nam susjeda nizirano krvavo uništavanje neduž- U tom smislu, podsjetimo na misao<br />
izgleda drugačije. Doduše neki su ranih životinja, moramo edukativno- engleskog istoričara Johna D. Actonije<br />
donijeli potrebne zakone i učinipedagoški djelovati. A to znači ne na, koja sasvim lijepo apsolvira ono<br />
li štošta, ali više pod pritiskom stan- samo informirati (obrazovati) djecu što mi imamo kao svježe sjećanje na<br />
darda EU kojoj hrle nego zbog sazrele i građane, nego i vaspitati ih u prav- naše krvavo jučer:<br />
svijesti i spoznaje o značaju zaštite pricu promjene sadašnjeg nivoa svijesti Ubojstvo se može počiniti zakonskim<br />
rodnog blaga, te koristi i općeg dobra, (ponašanja).<br />
sredstvima, prihvatljivim i unosnim ra-<br />
koje ono, ako je sačuvano, svakoj za- Nije normalno stanje svijesti koje ravtovima, i klevetom, baš kao i otrovom<br />
jednici donosi.<br />
nodušno gleda ustrijeljene pse i mačke i bodežom.�<br />
39
SLUŠAJTE, IZVOZNICI<br />
„Sad se želim proširiti i na hrvatsko<br />
tržište, pa sam zato snimio spot<br />
s atraktivnim djevojkama.”<br />
(Josip Ivančić, pjevač)<br />
ZALJUBLJIVE<br />
PRIRODE<br />
„Ja sam osoba za vezu. Ili sam<br />
unutra, ili <strong>nis</strong>am. Moram se<br />
emotivno vezati za nekoga i ne<br />
mogu biti s nekim prema kome<br />
ne osjećam ljubav, ali takođe<br />
moram priznati da sam lako<br />
zaljubljive prirode.“<br />
40<br />
PRIREDILA: Murisa Dučanović<br />
A SAD ADIO<br />
(Sienna Miller, glumica)<br />
“ Što se nas iz RS-a tiče, bonska<br />
ovlaštenja se više nikad ne<br />
mogu primjenjivati.”<br />
(Milorad Dodik, Oslobođenje) )<br />
JEDNIM<br />
UDARCOM<br />
“Stoja snimala singl,<br />
a snimila album”<br />
(Stoja, pjevačica, Svet)<br />
ŽALI BOŽE<br />
TRAKTORA<br />
„Moji roditelji su prodali traktor<br />
kako bi meni omogućili s<strong>nis</strong>nimanje prvog albuma“.<br />
PONOVO!!!<br />
(Jana, , pjevačica, Svet)<br />
„Sa svojom ću Bosnom ponoviti<br />
98-u godinu i biti opet tretreći na svijetu.“<br />
(Ćiro Blažević, Jutarnji list)<br />
]iro:<br />
“Sa svojom }u<br />
Bosnom ponoviti<br />
’98 i biti opet tre}i<br />
na svijetu.“<br />
Inzko<br />
nije<br />
ispario<br />
”Visoki predstavnik<br />
je tu i koristit će svoje kada<br />
god je to neophodno”<br />
(Charles English Ambasador SAD-a u BiH<br />
Avaz)<br />
NIŠTA NE<br />
RAZUMIJEM<br />
“Sigurna sam da ona Ronaldu ne znači<br />
ništa, ali istina je da se on promijenio.<br />
Prije je bio jednostavan i blag, ali sada je<br />
postao jako pomodan. Uopće ne razumijem<br />
kako se to dogodilo“.<br />
(Nereida Gallardo, bivša zaručnica nogometaša<br />
Ronalda)<br />
NIJE LJUBAV<br />
PARADAJZ<br />
Tužna priča<br />
”Tužna vijest u javnost dođe<br />
Da naš Halid kroz nesreću prođe<br />
Tako se otvoriše bolnička vrata,<br />
A iza vrata nikog nema,<br />
Samo sestra Halidu krevet<br />
sprema.<br />
Tri terapije dnevno prođe,<br />
Glavna doktorica Halidu u vizitu<br />
dođe.<br />
Dođe red i na injekcije nove,<br />
Da Halida noge ne bole.<br />
Tako dan za danom teče,<br />
Halidu infuziju daju svako veče.<br />
Kažu Halide da pjevač nije biti<br />
lako,<br />
Zato nema talenta svako,<br />
A zbog tebe Halide i ja sam<br />
plak’o.<br />
Tvoje pjesme, tvoji snovi,<br />
Vrati nam se Halide u život novi.<br />
Tebe čekamo i tebe želimo,<br />
S tobom sreću da podijelimo.<br />
Vrati se Halide na pozornicu ovu<br />
I zapjevaj nam pjesmu novu.<br />
Ja pjesnik <strong>nis</strong>am, a pjesme pišem,<br />
Za Halida živim i za Halida<br />
dišem.”<br />
(pisma čitalaca, Express)<br />
NE PUŠIM<br />
PRED DJECOM<br />
”Ja to ne radim pred djecom, niti<br />
pred svojom porodicom. Rekao bih<br />
da sam 95 posto izliječen, ali ima<br />
trenutaka kada zabrljam.”<br />
(B. Obama, Oslobođenje)<br />
Ta divna, d<br />
SEKS KROZ VIJEKOVE<br />
„Pored svih nedaća koje su od pamtivijeka<br />
morile naše narode i narodnosti, počasno<br />
mjesto zauzima seks. Po svemu sudeći,<br />
naši narodi <strong>nis</strong>u preživjeli što su uspjeli<br />
očuvati nacionalni identitet, tj. teritoriju,<br />
jezik, vjeroispovijest itd., već su opstali<br />
isključivo zahvaljujući seksu, tom svojevrsnom<br />
fenomenu. Još od dolaska Slovena na<br />
Balkan, dok su zavojevačke falange tutnjale<br />
ovim prostorima, naš predak nije imao vremena<br />
da se ozbiljno posveti seksu. Bojeći<br />
se tuđih ratnika i uhoda stari Sloven je<br />
vodio seks pod okriljem noći, daleko od<br />
www.startbih.info<br />
oči<br />
svj<br />
Me<br />
rug<br />
ci o<br />
od<br />
KO<br />
BU<br />
„K<br />
čil<br />
na<br />
sto
NAJSEKSI ŽENA I<br />
NAJGLUPLJA ZVIJEZDA<br />
“Nadam se da će napokon legalizirati<br />
marihuanu, a kada to naprave<br />
ja ću biti jebena prva osoba u redu<br />
koja će kupiti paketić jointa. Ljudi<br />
misle da je to luda, hipijevska, jebena<br />
ideja, ali nije.“<br />
(Megan Fox, glumica, jedna od izjava<br />
koja je uticala na proglašenje najgluplje<br />
zvijezde)<br />
DODIK<br />
HIGIJENI^AR<br />
„Onima u Sarajevu bilo bi bolje da očiste ulice i<br />
smeće iz Miljacke, nego što se bave Republikom<br />
Srpskom.“<br />
( Milorad Dodik, premijer RS, Oslobođenje)<br />
Tako su<br />
govorili…<br />
BOSNA<br />
BOSANCIMA<br />
“Bilo je do sada na stotine tih<br />
tzv. istorijskih susreta. Bilo bi<br />
jako dobro da predsjednik Tuđman<br />
posluša Dubrovčane,<br />
Dalmatince, Istrane... što treba<br />
da radi u Bosni i Hercegovini<br />
jer hrvatsko rukovodstvo<br />
vodi jednu pogrešnu politiku.<br />
Sve dok Tuđman ne promijeni<br />
način razmišljanja o Bosni i ne<br />
prizna u svojoj glavi suverenitet<br />
BiH, ovi sastanci će biti prazni.<br />
Dakle, nema ništa spektakularno<br />
dok se Bosna ne ostavi<br />
- Bosancima.”<br />
(Ejup Ganić, januar 1994.)<br />
Bezgrešni<br />
entitet<br />
„Ako očekujete da će poslije svakog izvještaja neko biti<br />
uhapšen, varate se, jer RS više nema koga da hapsi.“<br />
( Vojislav Gligić, nezavisni poslanik, Dnevni avaz)<br />
, davna vremena<br />
ka<br />
o<br />
i,<br />
eralisa<br />
le<br />
eći<br />
je<br />
d<br />
očiju javnosti, tako da nekih naročitih<br />
svjedočanstava o toj djelatnosti nema.<br />
Međutim, rasklimani kreveti, vrzine, jaruge<br />
i prastari hrastovi nijemi su svjedoci<br />
o burnoj prošlosti naših naroda i narodnosti,<br />
kada je seks u pitanju.”<br />
(Naši Dani, juni 1989.)<br />
KONJSKA UTRKA U<br />
BUTMIRU<br />
„Konjska utrka ove godine za svjedočila<br />
je opet, da je briga o unapregjenje<br />
našeg konjarstva, bilo domaćim nastojanjem<br />
da u velikijem utakmicama<br />
izvedeš što boljeg trkača, il da živim<br />
primjerom tugjijeh kultura pobudiš<br />
što veće zanimanje o napredak i oblagorogjivanje<br />
ove opjevane životinje, s<br />
najljepšim uspjehom košto lane tako<br />
i ove godine, dne 28. i 29. juna, pak<br />
2. jula. okrunjena. Ako sportovi većinom<br />
i nijesu isprazna zabava i jalova<br />
dangubica, to je ovaki trkalački sport<br />
još ponajmanje „sport“, uz svu svoju<br />
naoči sjajnu spoljašnjost. Jedva se je<br />
gdje podudarilo „korisno sa slatkim“<br />
kao što na — trkalištu.“<br />
(Nada, juli 1896.)<br />
Tako je pisala<br />
MALI OGLASI ...........<br />
……..<br />
U VELIKOJ Pokrećem privredu sa Ako imate u sebi bi-<br />
mrtve tačke. Oprobana lo čega pokvarenog,<br />
NUŽDI<br />
metoda: „ Tačka je ono vadim vam ga na mjes-<br />
„ Srednje visine Komotitet<br />
za pomoć<br />
što nema dijelova“. tu lica.<br />
svim najebalim“, toplo ( Šifra: Menadžer ( Šifra: Ser v i s “<br />
preporučuje opuštanje dogodine) Praktičar”)<br />
uz „ Kondomov let“.<br />
( Šifra: Komitet je<br />
majka!)<br />
...........<br />
K o n c e r t S l i n e<br />
Čarobnjaka. Plato dvorane<br />
„ Cijela Juga jedna<br />
avlija“. Gosti Vesna<br />
Zmijanac i Majkl<br />
Džekson.<br />
(Šifra: Zna se gdje si bio<br />
kad je bilo najteže)<br />
...........<br />
Upoznaj republiku<br />
da bi je više volio. Itinerer<br />
„ Marš na Drinu“<br />
i „ Marš u pičku<br />
materinu“.<br />
( Šifra: Turistička agencija<br />
„Vučurević“)<br />
1992-1995<br />
OTRCANE<br />
FRAZE SA<br />
PALA<br />
“Lider bosanskih Srba<br />
Radovan Karadžić je u<br />
četvrtak optužio bosansku<br />
vladu za insceniranje<br />
ofanzive na<br />
sjevernom dijelu Sarajeva.<br />
»Ovo nije prvi<br />
put da Muslimani<br />
pokreću ofanzivu na<br />
Ilijaš« u blizini Sarajeva;<br />
rekao je Karadžić.<br />
»Oni žele da spriječe bilo<br />
kakav korak ka pregovorima.«<br />
On poriče da<br />
Srbi okružuju Sarajevo,<br />
a tvrdi da je sva teritorija<br />
oko Sarajeva srpska.<br />
Ali je dodao, »Mi<br />
smo i dalje spremni da<br />
omogućimo pristup u<br />
grad.« Karadžić je rekao<br />
da su 11 Kanađana,<br />
mirovnjaka UN-a, oslobodeni,<br />
a još 15 vojnih<br />
posmatrača UNa<br />
će biti oslobođeno u<br />
nedjelju. »Oni će biti<br />
oslobođeni u isto vrijeme<br />
kada i četiri srpska<br />
vojnika koje je zarobio<br />
Unprofor.« U<br />
međuvremenu, Miroslav<br />
Toholj je rekao<br />
da se veliki broj vojnika,<br />
i materijalnih sredstava<br />
koncentriše oko<br />
Sarajeva, i povećava<br />
vjerovatnoća »velike<br />
bitke« koja je buknula.<br />
U tom slučaju, Sarajevo<br />
neće biti još dugo<br />
»zaštićena zona«, Izjavio<br />
je Miroslav Toholj.<br />
(Oslobođenje, juni 1995.)<br />
SOLIDARNOST<br />
NA DJELU<br />
“Duži zastoj ulaska<br />
hrane u grad ispraznio<br />
je, između ostalog, i<br />
kuhinje u kojima se<br />
spravljaju topli obroci<br />
za starije osobe u<br />
staračkim domovima.<br />
Iz ovog razloga Izvršni<br />
odbor grada pokrenuo<br />
je inicijativu da štabovi<br />
Civilne zaštite u sarajevskim<br />
mjesnim zajednicama<br />
posredstvom<br />
povjerenika pokrenu<br />
akciju dobrovoljnog<br />
prikupljanja prehrambenih<br />
namirnica: riže,<br />
tjestenine, graha i ulja.<br />
Akcija je u toku.<br />
Prema količinama<br />
prehrambenih namirnica<br />
koje se slivaju u<br />
štabove CZ novogradske<br />
opštine već sada se može<br />
reći da će akcija u potpunosti<br />
uspjeti.“<br />
(Oslobođenje, juni 1995.)<br />
41
ZEMLJA<br />
Priča o šljivovici<br />
Za LIJEKA<br />
i bandaka<br />
Danas na Balkanu, pa i šire, nema čestite domaćinske kuće u kojoj nema babarem litar jake šljivovice, za lijeka. Kažu da je dobra protiv prehlade, nesanice,<br />
upala, oteklina, može i na oblog, spolja, može za parenje iznad šerpe s vrućom<br />
rakijom, a može i za dušu, iznutra<br />
Mrkonjić grad je sada najjači u proizvodnji šljivovice poslije Šumadije. Gradačac i Brčko također imaju d<br />
42<br />
www.startbih.info
PIŠE: Rubina Čengić<br />
rubina@startbih.info<br />
Nerijetko upotrebljavan izraz pijan<br />
kao majka potiče iz vremena kada<br />
nije bilo lijekova protiv bolova, pa<br />
su porodilje, da bi lakše podnijele<br />
porodiljske bolove i napore, ispijale<br />
po litar šljivovice. Legenda kaže da<br />
su muževi ili očevi tim istim povodom<br />
ispijali tri četvrt litra ovog ljekovitog<br />
napitka.<br />
Danas na Balkanu nema čestite domaćinske<br />
kuće u kojoj nema barem<br />
litar jake šljivovice, za lijeka. Kažu<br />
da je dobra protiv prehlade, nesanice,<br />
upala, oteklina, može i na oblog,<br />
spolja, može za parenje iznad šerpe<br />
s vrućom rakijom, a može i za dušu,<br />
iznutra.<br />
Čija li je?<br />
No s lijekom, zna se, treba<br />
oprezno.<br />
- Nema za šta nije dobra, ali ko<br />
je uzima bez mjere i samo radi za-<br />
Šaputanje iz bureta<br />
ZEMLJA<br />
Za šljivovicu su potrebne zrele, ali ne i prezrele šljive, pa<br />
se stabla tresu i potom zdravi plodovi skupljaju sa zemlje.<br />
Pokupljeni plodovi se stavljaju u veliku burad, na vrenje.<br />
(Šljive mogu biti sa košpicama ili bez njih, ali je važno se<br />
košpice ne mrve jer kvare ukus rakije.) Burad moraju biti<br />
pokrivena da alkohol koji se stvara tokom vrenja ne bi ispario<br />
ili da ga ne bi pojele vinske mušice. Dobivena smjesa<br />
se zove kom i treba ga miješati svaki dan dok vrenje, koje<br />
može da traje i do 72 dana, ne bude završeno. Vrenje je<br />
uočljivo prostim okom, ali i uhom – iz bureta se čuje šaptanje.<br />
Kada vrenje stane - počinje pečenje.<br />
Pečenje zavisi od toga kakvu rakiju treba dobiti na izlazu,<br />
mekšu ili jaču. Peče se u bakarnom kazanu na čijem<br />
vrhu su cijevi u koje ulazi para nastala zagrijavanjem koma.<br />
U tim cijevima para se hladi i pretvara u tečnost koja<br />
se skuplja u staklene boce.<br />
Dobivena tečnost se može ponovo prepeči za jaču rakiju,<br />
ali cijeli proces je tajna pekača rakije i tako i treba da bude.<br />
Bitno je da proces može trajati i mjesec dana, zavisno od raspoložive<br />
količine šljiva, i da cijelo selo uživa u tome.<br />
bave, napije se i nije normalan -<br />
kaže Boro Laketa iz sela Brdo kod<br />
Mrkonjić Grada, najnagrađivaniji<br />
bh. proizvođač šljivovice koji je<br />
samo ove godine dobio šest medalja<br />
i to gotovo sve zlatne. Šljivovica<br />
je jedno do najtraženijih ovdašnjih<br />
alkoholnih pića i sve ukazuje na to<br />
da bi neke od ex-yu država ponovo<br />
mogle zaratiti kako bi se izborile<br />
za pravo da u EU zaštite baš svoju<br />
šljivovicu kao autohtoni proizvod i<br />
da u EU samo oni izvoze šljivovicu<br />
pod zaštićenim imenom. No, novinar<br />
i ljubitelj šljivovice Adil Hajrić<br />
smatra da je prednost u svakom slučaju<br />
na strani BiH.<br />
- Bosanska šljiva je mnogo ukusnija<br />
od srbijanske, iako se i bosanske<br />
šljive međusobom razlikuju.<br />
Presudno je podneblje, a<br />
najbolja je šljiva sa brdovitog predjela,<br />
a među njima opet ona sa<br />
sunčane strane brda. U Srbiji bi<br />
prednost trebala dobiti samo rakija<br />
manastirka, a to je ona koja<br />
aju dobru šljivovicu, ali su se previše komercijalizirali – kaže najnagrađivaniji proizvođač Boro Laketa<br />
43
ZEMLJA<br />
se pravi u manastiru od raznih vrsta<br />
šljivovice koje manastir dobiva<br />
kao prilog od obližnjih domaćinstava.<br />
Oni sve različite škljivovice<br />
koje dobiju sastavljaju u jedno<br />
bure i u to dodaju suhe šljive.<br />
Zbog toga manastirka dobije tamno<br />
smeđu boju, poput konjaka<br />
ili vinjaka, a ima poseban ukus i<br />
miris - priča Hajrić.<br />
U Mrkonjić Gradu tvrde da je Mile<br />
Landeka nedavno jedini dobio odobrenje<br />
ili saglasnost da proizvodi šljivovicu<br />
sa mirisom četinara. Laketa<br />
pojašnjava da je to zbog nadmorske<br />
visine od 600 metara i blizine četinarskih<br />
šuma iz kojih šljive pokupe<br />
poseban miris i aromu.<br />
Stigla s Turcima<br />
Šljivovica je samo jedno do alkoholnih<br />
pića koje ljudi proizvode od<br />
voća. Postoje podaci da se alkohol<br />
u nekom obliku koristio još u neolitsko<br />
doba. Kroz istoriju se razvijala<br />
tehnika proizvodnje i oprema za<br />
preradu. Knjige bilježe da je rakija<br />
u BiH došla s Turcima, a oni su patent<br />
preuzeli od Arapa koji su je pravili<br />
od palminog soka. U Evropu je<br />
došla u šesnaestom vijeku, a donijeli<br />
su je Portugalci, Holanđani i Englezi<br />
iz svojih kolonija u istočnoj Indiji<br />
i na Malajskim ostrvima.<br />
U početku su se alkoholna pića<br />
koristila kao afrodizijak, kao sredstvo<br />
za jačanje i ohrabrivanje ratnika,<br />
kao lijek za mnoge bolesti, ali i<br />
za produženje života. No, sada je sve<br />
otišlo u drugu krajnost pa je ljekovitost<br />
u drugom planu. Naime, nema<br />
pisanih tragova, ali se uz čašicu<br />
nerijetko prepričava da je pokojni<br />
sudija Milan Škoro na osnovu pisanja<br />
i izvještavanja medija analizirao<br />
razliku između ljudi koji piju<br />
šljivovicu i lozovaču ili neku drugo<br />
alkoholno piće. On je navodno na<br />
osnovu dovoljno velikog broja slučajeva<br />
utvrdio da su oni koji piju<br />
šljivovicu teški i opasni u piću, i za<br />
sebe i za okolinu. Zabilježio i slučaj<br />
rakijdžije koji se opasavao bodljikavom<br />
žicom da sam sebe u piću ne<br />
bi nožem rasjekao.<br />
Hajrić, pak, tvrdi da šljivovica sporije<br />
fata i bandači od drugih alkoholnih<br />
pića i da traži mezu.<br />
- Uz šljivovicu se može duže me-<br />
44<br />
rakat jer ona sporije bandači, a<br />
traži mezu, odnosno izgladnjuje<br />
i onda hrana pomaže da se više<br />
popije i duže sjedi uz rakiju –<br />
kaže Hajrić.<br />
Moderna nauka je utvrdila da se<br />
u alkoholnim pićima, pa tako i u<br />
šljivovici, nalazi više stotina različi-<br />
tih jedinjenja koja<br />
su sva prisutna i u<br />
jako malim količinama<br />
pića. Šljivovicu<br />
od drugih alkoholnih<br />
pića razlikuje to što može<br />
imati različitu jačinu, od meke sa 20<br />
stepeni do prepečenice sa 50 stepeni<br />
jačine.<br />
Izvorni recept za šljivovicu nigdje<br />
nije zabilježen, no jedino što je<br />
konstanta jeste da se pravi od šjiva<br />
i peče u bakarnom kazanu. (Valja<br />
napomenuti da se rakija danas pravi<br />
i od jabuka, krušaka ili od svih<br />
ovih voćaka zajedno, a kombinovanjem<br />
šljivovice ili lozovače sa zelenim<br />
orasima ili višnjama dobivaju<br />
se orahovača i višnjevača. Za orahovaču<br />
tvrde da lijeći štitnu žlijezdu,<br />
a višnjevača vraća rumen na blije-<br />
da ženska lica.)<br />
Navodno su najpoželjnije vrste šljiva<br />
za rakiju požegača,<br />
gača crvena ranka<br />
i valjevka, a po-<br />
sebno je nepoželjna<br />
sorta stanley jer<br />
ima loš odnos šećera i kiselina i sirosiromašna je mineralima. Iz ovog se stiče<br />
utisak da šljivovicu nije lako napraviti,<br />
a njena proizvodnja je apotekarski<br />
ili gotovo čarobnjački precizan<br />
proces i dugo traje.<br />
Ranije je pečenje rakije bilo pravi<br />
teferič ili provod nakon kog domaćinu<br />
ne bi mnogo ostalo za zimu ili<br />
prodaju jer bi gosti gotovo sve popi-<br />
Od mehke (20) do<br />
prepečenice (50<br />
stepeni)<br />
li degustirajući proizvod, a danas za<br />
kazanom nerijetko stoje žene.<br />
Ne na prazan stomak<br />
Majstori kažu da nije loše da rakija<br />
odstoji nekoliko godina, najbolje<br />
sedam, može u staklenim bocama,<br />
ali i u hrastovim buradima od<br />
kojih povuče žućkastu boju.<br />
- Nikada se ne pije na prazan stomak<br />
i ne više od tri čašice od nulapet<br />
decilitara - kaže Laketa koji<br />
je samo jedne godine prozveo 1.100<br />
litara rakije.<br />
U BiH je veliki broj domaćinstava<br />
koja se bave proizvodnjom rakije,<br />
a trenutno ih je najviše u hercegovačkom<br />
kraju, Gradačcu i u Mrkonjić<br />
Gradu.<br />
Mnogo ih je i u Trebinju i Jablanici,<br />
ali kažu da je teško organizovati<br />
masovniju proizvodnju i njenu<br />
zaštitu.<br />
Z abilježen je sluč aj rakijdžije koji se opasavao bodljik avom žico<br />
Žuta osa zaštićena<br />
U Institutu za intelektualno vlasništvo u<br />
BiH trenutno je registrovano nekoliko žigova<br />
ili zaštitinih znakova koji sadrže riječ<br />
šljivovica, ali nije podnijet nijedan zahtjev<br />
za prijavu geografske oznake koja u svom<br />
nazivu sadrži ovu riječ, a u EU niko nije zaštitio<br />
pojam šljivovica niti je to moguće,<br />
kaže Jovan Šarac iz ovog Instituta.<br />
- Pojam šljivovica kao generički pojam niko<br />
i ne može zaštiti, on mora ostati slobodan.<br />
U nacionalni registar u BiH upisan je<br />
figurativni žig Šljivovica Bobite iz Čitluka i<br />
on uživa međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj,<br />
Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Sloveniji, a u<br />
skladu sa Madridskim aranžmanom u BiH<br />
uživaju zaštitu i figurativni žigovi Stara Badel<br />
šljivovica čiji je nosilac Badel 1862 d.o.o.<br />
iz Republike Hrvatske i Žuta osa šljivovica<br />
prepečinica čiji je nosilac Flores d.o.o. iz Kragujevca<br />
u Srbiji – pojašnjava Šarac.<br />
Napominje da se zaštita ne odnosi na samu<br />
riječ, nego na znak kao cjelinu, a na geografske<br />
nazive kao što je šljivovica ima pravo<br />
svako ko proizvodi rakiju od ovog voća, ali<br />
tako da uz osnovni naziv doda druge verbalne,<br />
figurativne ili geografske elemente.<br />
Žigom ili grafički znak obezbjeđuje da se<br />
određena robe ili usluga razlikuje od drugih<br />
iz iste kategorije, a geografska oznaka<br />
štiti porijeklo robe sa određene teritorije<br />
ili mjesta za koje se mogu vezati određene<br />
karakteristike robe koje imaju veze sa<br />
njenim geografskim porijeklom.<br />
Prijavu žiga može podnijeti svako fizičko<br />
ili pravno lice.<br />
U skladu sa Madridskim aranžmanom u cijelom<br />
svijetu ne smije biti više istih žigova, a BiH<br />
mora adekvatno zaštiti sve žigove i autohtona<br />
porijeka koja su već registrovana u EU.<br />
Mile Landeka Ian Gillan<br />
www.startbih.info
Šljivovica u<br />
brojevima<br />
Od jednog kilograma šećera<br />
u voću tokom alkoholne fermentacije<br />
nastaje 0,59 litara<br />
alkohola, a plod šljive sadrži<br />
8 do 15 posto šećera.<br />
Za jedan litar šljivovice jačine<br />
40 do 50 stepeni potrebno je<br />
desetak kilograma šljiva.<br />
Procjene su da svako stablo<br />
bolje sorte šljiva daje po 100<br />
kilograma ploda.<br />
Proizvođači kažu da ih proizvodnja<br />
litre šljivovice košta<br />
oko tri KM plus njihov rad, a<br />
dobru šljivovicu moguće je<br />
prodati po cijeni i do 50 eura za<br />
litar dok je uobičajena cijena<br />
između sedam i 30 KM.<br />
icom da sam sebe u pić u ne bi nožem rasjek ao<br />
- Proizvodnja šljivovice mi nije<br />
osnovno zanimanje nego to radim<br />
iz hobija i po navici jer je<br />
otac voćnjak zasadio kada sam se<br />
ja rodio, a i sve komšije prave rakiju.<br />
Mislim da bi ovo moglo biti<br />
unosno zanimanje, mušterija<br />
ima u Njemačkoj, u Italiji i drugdje,<br />
ali je teško registrovati i zaštiti<br />
proizvodnju, a na tržištu se sada<br />
može naći mnogo rakija lošeg<br />
kvaliteta – priča Miodrag Vuković<br />
iz Trebinja.<br />
Šljivovica ima svoje mušterije širom<br />
svijeta, ali da bi se izvozila moraju biti<br />
zadovoljeni određeni standardi, a<br />
naš svijet baš ne voli disciplinu.<br />
- Šljivovica za izvoz uvijek mora<br />
biti iste boje i jačine, ali mi evo<br />
sada pakujemo neku rakiju i svaka<br />
je druge boje, a to se ne smije<br />
desiti - kaže Tomislav Todorović,<br />
direktor Agencije za privredni<br />
razvoj Mrkonjić Grada gdje je ova<br />
proizvodnja najbolje organizovana<br />
i gdje je osnovano udruženje proizvođača<br />
rakije i zadruga, a uskoro<br />
se otvara i punionica.<br />
Inače, proizvodnja šljivovice je ranije<br />
bila znatno razvijenija u Brčkom i<br />
Gradačcu. Legenda kaže da su pojedini<br />
brčanski domaćini imali bačve s<br />
rakijom koje ni 20 djece koja se drže<br />
za ruke <strong>nis</strong>u mogli obuhvatiti.<br />
Laketa cijeni da je ovu proizvodnju<br />
uništila komercijalizacija i tr-<br />
ka za zaradom.<br />
- Mrkonjić je sada najjači u proizvodnji<br />
šljivovice poslije Šumadije.<br />
Gradačac i Brčko također imaju<br />
dobru šljivovicu, ali su previše<br />
komercijalizirali svoju proizvodnju,<br />
a za kvalitet, uz sve drugo,<br />
treba i ljubav - kaže Laketa.<br />
Pojašnjava da na takmičenjima na<br />
koja je išao više od 100 eura pla-<br />
ti za analizu jedne<br />
vrste rakije, ali<br />
da dobru šljivovicu<br />
koja je odležala ska?<br />
20 ili više godina<br />
može prodati i za 50 eura po litru.<br />
Cijeni da je BiH komplikovana zemlja,<br />
a i ljudi međusobom, te da je<br />
zbog toga teško organizovati sistemsku<br />
proizvodnju i zaštitu autohtone<br />
vrste rakije.<br />
- Ja sam na ova takmičenja išao<br />
radi sebe, da dokažem da sam<br />
najbolji, a Mrkonjić je najbolje<br />
područje za to jer je nadmorska<br />
visina odgovarajuća, a blizina četinarskih<br />
šuma šjivama daje poseban<br />
miris - priča Laketa.<br />
Vjerske zablude<br />
No, Hajrić misli da je i za ovu promjenu<br />
kriva politika.<br />
- Dok su na vlasti bili komu<strong>nis</strong>ti,<br />
Gradačac je imao sjajnu šljivu i<br />
šljivovicu i razvijao je tu proizvodnju,<br />
ali otkako su na vlast došle<br />
ove nove stranke koje su reafirmisale<br />
i omasovile vjerske zajednice,<br />
ta proizvodnja je oslabila. A šljivovica<br />
je uvijek bila omiljeno piće<br />
kod Bošnjaka jer Kur’an zabranju<br />
vino, pa su oni mislili da šljivovica<br />
može proć, al’ šljivovica nije postojala<br />
u vrijeme kada je insan nastao<br />
i kada je Kur’an napisan, a šljive<br />
nema u islamskom svijetu i onda<br />
nije ni mogla<br />
biti zabranjena<br />
– pojašnjava<br />
Hajrić.<br />
Sredinom 19. vi-<br />
jeka za proizvodnju rakije je bila popotrebna dozvola vlasti. Danas je samo u<br />
Srbiji registrovano 1.800 proizvođača,<br />
ali su procjene da ih ima još najmanje<br />
toliko. Tamo čak 70 posto ukupnog<br />
uroda šljive ide u rakiju i nerijetko se<br />
čuje da je šljivovica nacionalno piće<br />
baš Srba. No, proizvodnju šljivovice<br />
u Evropi za sada su registrovali Njemačka,<br />
Češka i Italija, a proizvode<br />
je i u Bugarskoj, Hrvatskoj, Slovačkoj,<br />
Sloveniji, Makedoniji, Poljskoj i<br />
u Rumuniji, ali i u Austriji.<br />
Nadaleko poznati roker Ian Gillan<br />
iz Deep Purplea rekao je da će ubiti<br />
onog ko ga je pri put ponudio šljivovicom<br />
kada je početkom sedamdesetih<br />
gostovao u bivšoj Jugoslaviji i<br />
da je to sada, za njega, piće u istoj<br />
grupi sa viskijem, vodkom, sakeoem<br />
i tekilom.�<br />
Koje je bolja: bosanska<br />
ili srbijan-<br />
ŠLJIVA<br />
U pjesmi<br />
opjevana<br />
ZEMLJA<br />
Mnogo je stihova i izreka o rakiji, koje<br />
god vrste ona bila:<br />
- Rakija je bolja neg’ majčino mlijeko, sto<br />
godina živio onaj ko je peko;<br />
- Muka kopat, a rakija duša;<br />
- Vino pjeva, a rakija viče;<br />
- Oj rakijo rako, tebe volim jako, a ti sa<br />
mnom rako, u jarak polako;<br />
- Oj rakijo, šljivovice ljuta, mnogo si me<br />
napojila puta;<br />
- Od rakije nema bolje žene, po tri dana ona<br />
ljulja mene, od rakije nema boljeg druga,<br />
kad je pijem ne znam šta je tuga;<br />
- Šta bećara u srce udara, šljivovica jaka<br />
i curica svaka;<br />
- Kad zapjevam i popijem, Roso, neću kući,<br />
neću ni na pos‘o;<br />
- Dođi diko ranije, pa ćeš piti rakije, ja ću<br />
piti limunadu pa me ljubi mladu;<br />
- Pila cura šerbeta, pa je spala s kreveta, a<br />
ja pio rakijice pa joj ljubim lice;<br />
- Oj rakijo, alaj bi te pio, kad bi tebe od<br />
koga dobio;<br />
- Imam muža jedna mu je mana, samo voli<br />
biti kod kazana!<br />
- Rakija šljiva od mrtva pravi živa;<br />
- Grom te može ubiti ali šljiva neće;<br />
- Oj šljivovice ljuta što glavi stvaraš pometenje<br />
a u nogama prepletenje, ala ljulja;<br />
45
Natali Dizdar, pjevačica<br />
Za vrijeme samog nastupa ne bojim se ničega. Kakvi god da su uvjeti i koje god ne<br />
46<br />
PITANJA<br />
www.startbih.info
Uživam u glazbi<br />
i studiram<br />
POREMEĆAJE<br />
U PONAŠANJU<br />
Mlada zadarska pjevačica Natali Dizdar, koja je slavu stekla učešćem u<br />
reality showu Nove TV, nedavno je izdala svoj drugi album Pronađi put,<br />
koji ja naišao na sjajan prijem kod publike. Impresije nakon koncerta u<br />
Sarajevu su odlične, bilo je nezaboravno i pred sarajevskom publikom<br />
bi voljela ponovo nastupati<br />
RA ZGOVARAL A: Berina Pekmezović<br />
berina@startbih.info<br />
Kakve su reakcije javnosti<br />
1 nakon izdavanja novog<br />
albuma?<br />
- Kritike su odlične, jako sam zadovoljna.<br />
Najbitnije je da se priča<br />
razvija u dobrom smjeru.<br />
Da li ste zadovoljni tim<br />
2 reakcijama?<br />
- Moram priznati da mi je sve laskalo,<br />
i da je lijepo dobiti dobre pohvale.<br />
Da li je album ispunio Vaša<br />
3 očekivanja?<br />
- Nije bilo očekivanja. Događalo se<br />
isto kao i sa prvim albumom, radilo<br />
se polako.<br />
Kada se rodila ljubav prema<br />
4 muzici?<br />
- Ne bih to nazvala ljubavlju, muzika<br />
je oduvijek bila dio mene. To<br />
je ono što mi je prirodno i bez čega<br />
se ne mogu zamisliti.<br />
Kako ste se odlučili da sudjelu-<br />
5 jete u reality showu Nove TV?<br />
- To je bila želja moje mame. Puno<br />
sam se predomišljala, ali na<br />
kraju sam ipak odlučila otići. Ni-<br />
je mi žao.<br />
6<br />
Da li ste očekivali pobjedu?<br />
- Nisam ništa očekivala. Ali<br />
baš ništa. Išla sam iz emisije u emisiju.<br />
Bilo je vrlo nepredvidivo,<br />
zabavno.<br />
7<br />
Čemu ste se<br />
nadali?<br />
- Također ničemu.<br />
Bila sam tamo bez<br />
cilja i plana. Bilo<br />
mi je važno dobro<br />
otpjevati svoju<br />
pjesmu, a kasnije<br />
kad nas je već<br />
ostalo vrlo malo, željela sam naravno<br />
doći do finala. Nisam znala<br />
što kasnije slijedi, sve to mi je bi-<br />
lo nestvarno.<br />
Da li jedan reality show može<br />
8 biti odskočna daska za mladog<br />
umjetnika?<br />
- Pa, ako ćemo suditi po mom primjeru,<br />
onda da. Ali, to isto tako ne<br />
mora ništa značiti. Treba se poklopiti<br />
puno stvari da bi se dogodila<br />
uspješna karijera.<br />
Da li ste u kontaktu sa osta-<br />
9 lim učesnicima showa?<br />
- Jesam sa Sašom Lozarom. S ostalima<br />
manje.<br />
Jednom je u novinamaobjavljena<br />
slika neke djevojke<br />
na plaži, a ispod je, uz<br />
neki glupi trač, pisalo<br />
da sam to ja<br />
Ko Vam je<br />
10 uzor?<br />
- Nemam uzora.<br />
Sada čak i<br />
manje slušam<br />
glazbu. Mislim<br />
da će se sve to<br />
promijeniti kad<br />
diplomiram.<br />
Šta prvo pomislite kada iza-<br />
11 đete na binu?<br />
- Woooow, koliko ljudi! Hahaha,<br />
šalim se. Koncept nam je takav<br />
da pjevam čim izađem. Vrlo<br />
sam koncentrirana. Ipak su to prvi<br />
tonovi.<br />
d nepredvidive stvari se događaju, rješavaju se na licu mjesta i nema ponavljanja<br />
PITANJA<br />
47
Čega se najviše bojite za vri-<br />
12 jeme nastupa, i kako se borite<br />
protiv tog straha?<br />
- Za vrijeme samog nastupa ne bojim<br />
se ničega. Kakvi god da su uvjeti<br />
i koje god nepredvidive stvari se događaju,<br />
rješavaju se na licu mjesta i<br />
nema ponavljanja. To mi je zapravo<br />
super, daje jedan poseban šarm<br />
koncertu.<br />
Kakve su impresije nakon<br />
13 koncerta u Sarajevu?<br />
- Meni je stvarno bilo nezaboravno.<br />
Odlična atmosfera, super ljudi, publika.<br />
Bila je fenomenalna svirka, vibra,<br />
ma baš se sve savršeno poklopilo.<br />
Eto. Voljela bih doći opet.<br />
Šta je za Vas vrhunac<br />
14 karijere?<br />
- Pa, napraviti dobar koncert, dobar<br />
album, dobru pjesmu. Sve što<br />
je dobro ima veze sa glazbom isključivo.<br />
To su stvari na koje mogu<br />
utjecati i koje ljudi, u pravilu, uvijek<br />
prepoznaju. Tako da mogu re-<br />
48<br />
PITANJA<br />
ći da je onda vrhunac zapravo spoj jek može promijeniti raspoloženje. s obzirom da imam jos četiri ispita<br />
dobre glazbe i ljudi koji tu glazbu<br />
Ko ima više smisla za muziku, položiti na Edukacijsko-rehabilita-<br />
prepoznaju.<br />
19 žene ili muškarci?<br />
cijskom fakultetu, smjer Poremeća-<br />
Najteži trenutak u karijeri? - Mislim da ne postoji ta podjela. ji u ponašanju, sve što nije stručna<br />
15<br />
- Joj ne znam, prerano mi je<br />
Uz kakvu muziku ste rasli? literatura stvara mi pritisak, jer mi<br />
o tome govoriti. Za sad se nemam 20<br />
- Najprije uz klasiku, pa to konstantno visi iznad glave kao<br />
na što potužiti.<br />
rock’n’roll, grunge, a onda jed- obaveza. Kad diplomiram, sigurna<br />
Ko je Vaša publika? no dugo vrijeme jazz, pa sad goto- sam da ću puno čitati, jer sam to<br />
16<br />
- Hm... Mi-<br />
vo sve. uvijek voljela.<br />
slim da ljudi svih<br />
Obično se opu-<br />
Uz koju<br />
Koja knjiga je uticala na Vas?<br />
generacija vole mo-<br />
21 25<br />
generacija vole moštam<br />
u tišini 21 muziku se - Hm... Po sjećanju mislim da<br />
ju glazbu, ako je<br />
opuštate? je to bila Slika Doriana Graya - Os-<br />
suditi po onima koji mi prilaze, - Obično se opuštam opušta u tišini. Nicara Wildea. To sam davno proči-<br />
javljaju se i dolaze na koncerte. sam tip osobe kojoj konstantno netala i sjećam se da je bilo nekih de-<br />
Možda ima malo više cura nego što svira u cd-playeru.<br />
setak stranica koje su me fascinirale<br />
dečki, možda.<br />
i nakon kojih sam se super osjeća-<br />
Slušate li svoje pjesme?<br />
Šta najviše volite slušati ka- 22 la. Ne znam više o čemu je to bilo<br />
17 - Ponekad, zaželim se. Ali ne čeda<br />
ste zaljubljeni?<br />
i koji je razlog bio.<br />
sto. Nije baš neka fora slušati sebe.<br />
- Lagane, opuštajuće ljubavne pje-<br />
Šta trenutno čitate?<br />
sme. Obično neke iz prve polovice<br />
Može li se živjeti od muzike? 26<br />
23<br />
- Stručnu literaturu - Peno-<br />
20. stoljeća.<br />
- Sigurno može, ovisi kako logija s izvršnim pravom.<br />
Može li muzika uzburkati tko. Ja živim.<br />
Šta Vas može rasplakati?<br />
18 27<br />
strasti u Vama?<br />
Koliko vremena imate za<br />
- Svašta. Jedna osoba<br />
- Naravno. Mislim da je zvuk najsu- 24 čitanje?<br />
posebice.<br />
gestibilniji podražaj. Muzika mi uvi- - Pa u principu imam vremena, ali<br />
Kako se nosite sa medijima?<br />
28<br />
- Kako kad. Većinom OK i s<br />
vremenom ide progresivno na bolje.<br />
Zadovoljna sam s tim dijelom. Jednom<br />
je u novinama objavljena slika<br />
neke djevojke na plaži, a ispod<br />
je, uz neki glupi trač, pisalo da sam<br />
to ja. I to sve u dnevnom tisku. Nisam<br />
mogla vjerovati.<br />
Gdje idete na ljetovanje ove<br />
29 godine?<br />
- Imam nekoliko planova. Od-<br />
lučit ću kroz mjesec dana. Uglavnom<br />
inozemstvo i naši otoci, Brač,<br />
Hvar,...<br />
Kako održavate svoju liniju?<br />
30<br />
- Sportom. Bavim se s pu-<br />
no stvari. Redovito odlazim na tretmane<br />
u bauty salon Idol plus. Ta-<br />
mo je raj za cure.<br />
Ko brine o Vašem stylingu?<br />
31<br />
- Moja producentica Goga<br />
Bosak. Bosak Volim casual, ležerni, mo-<br />
derni, mladenački način odijevanja.<br />
Ne znam kako da ga drugačije opišem.<br />
Na sceni volim odjeću u kojoj<br />
se osjećam privlačno i seksi. Ipak je<br />
to scena, a privatno... Te<strong>nis</strong>ice, Puma<br />
sportska odjeća, traperice... traper<br />
Koliko novca trošite na<br />
32 odjeću?<br />
- Dosta i imam jako puno.<br />
Kako se vidite za deset<br />
33 godina?<br />
- Ne razmišljam o tome. Svejedno<br />
mi je. Što bude, bit će. �<br />
www.startbih.info
ZEMLJA<br />
Sjećanje na atentat u Sarajevu, 95. put – Teorija o „zavaljenosti“<br />
PUCAJ, BRE,<br />
kakav si ti to Srbin<br />
kriju i još neki detalji u vezi sa tim<br />
PIŠE: Amir Telibečirović<br />
kriju i još neki detalji u vezi sa tim<br />
ubistvom, jer teoretičari globalnih<br />
i lokalnih zavjera ne miruju.<br />
Alfons Kauders je stajao iza Gavrila<br />
Principa i govorio mu, dok mu se u<br />
džepu tresla oznojana ruka sa pištoljem,<br />
Alfons Kauders je govorio Gavrilu<br />
Principu: Pucaj bre kakav si ti<br />
to Srbin – Odlomak iz knjige Život<br />
i djelo Alphonsea Kaudersa’, autora<br />
Aleksandra Hemona, nalazi se na<br />
početku ovoga teksta zbog redovnog<br />
godišnjeg sjećanja na Sarajevski<br />
atentat.<br />
Devedeset i peta godišnjica od aten-<br />
tata na Franca Ferdinanda i njegovu<br />
trudnu suprugu Sofiju u Sarajevu<br />
je prošla. Kako smo učili iz službene<br />
historije, to je bio povod za Prvi<br />
svjetski rat. Ako do 28. juna 2014.<br />
godine, kada bi se navršilo stotinu<br />
godina od tog događaja, ne dođe do<br />
nekog trećeg, petog, ili ko zna kojeg<br />
i kakvog rata globalnih razmjera, ta<br />
obljetnica bi mogla biti zanimljivo<br />
obilježena. Možda škotska rock grupa<br />
Franz Ferdinand napokon održi<br />
koncert u Sarajevu, ako ništa radi<br />
simbolike, a možda se do tada ot-<br />
Istetovirani škorpion<br />
U raznim štampanim publikacija-<br />
ma, na internet stranicama i ponekim<br />
televizijskim dokumentarcima,<br />
sarajevskom atentatu se godinama<br />
dodaje neka mala doza mistike. Od<br />
silnih novih detalja malo je onih korisnih.<br />
Naprimjer, zvaničan je podatak<br />
da je preminulom Ferdinandu,<br />
prilikom obdukcije, na ramenu<br />
Kafanska definicija o utisnutim stopama kaže da je Gavro 1914. zagazio u svjež cem<br />
50<br />
Principove stope<br />
www.startbih.info
Gavrilo Princip<br />
ZEMLJA<br />
otkrivena tetovaža škorpiona. To je, Sa druge strane pištolja, za mladog Sve nakon toga spada u već poznate ro pa graničila sa fanatizmom u na-<br />
prema neautorizovanim tvrdnjama,<br />
jedan od simbola neke od masonskih<br />
loža. Ovo i dalje ne govori dovoljno<br />
jasno i precizno o pozadini<br />
samog atentata, ali daje dodatnu<br />
težinu samom događaju, uz porciju<br />
spomenute mistike. Zatim, teorija<br />
o tome da je Ferdinand, lokalnim<br />
žargonom rečeno - zavaljen.<br />
Naime, starija istraživanja pokazuju<br />
da su tajne službe Austro-Ugarske<br />
monarhije navodno znale da se<br />
sprema napad na Ferdinanda tokom<br />
njegove posjete Bosni i Hercegovini,<br />
te da su potajno priželjkivali da<br />
se nešto slično i desi, ne bi li dobili<br />
povod za kasniju objavu rata Srbiji.<br />
Teško je danas polemisati šta jesu<br />
a šta <strong>nis</strong>u znali unaprijed, ili šta<br />
atentatora Gavrila Principa se također<br />
nerijetko smatra da je bio zavaljen.<br />
Mladić od dvadesetak godina,<br />
pun aktivnih hormona, navodno je<br />
patio od kompleksa niže vrijednosti.<br />
Tome su, kako pretpostavljaju<br />
teoretičari zavjere, doprinijeli i njegovi<br />
stariji drugovi iz iste organizacije.<br />
Neki su ga smatrali ili premladim<br />
ili naprosto nesposobnim za<br />
ozbiljnije subverzivne akcije, tretirajući<br />
ga kao nekoga ko im treba<br />
da ga šalju po cigare i novine. Takve<br />
stvari mogu dovesti do ozbiljnih<br />
psihičkih turbulencija kod mladog<br />
čovjeka željnog dokazivanja. To<br />
se i desilo kada je odlučio da povuče<br />
okidač pištolja uperen ka otvorenom<br />
automobilu sa Francom i Sofi-<br />
i redovne historijske lekcije iz školskih<br />
udžbenika, koje su također povremeno<br />
malko mijenjane od strane<br />
alernativnih historičara, ali ne toliko<br />
kao sam atentat i ono što mu je<br />
prethodilo.<br />
Terorista, junak<br />
Od 1914. godine do danas, Sarajevski<br />
atentat je pretrpio više različitih<br />
tretmana i tumačenja. Za vrijeme<br />
austrougarske slavili su se Franc<br />
i Sofija kao žrtve terorističkog čina.<br />
Potom, u Kraljevini SHS i Kraljevini<br />
Jugoslaviji Gavro je slavljen kao<br />
srpski narodni junak. U Drugom<br />
svjetskom ratu, vladavina NDH je<br />
ponovo smatrala Franca i Sofiju žrtvama,<br />
a Princip je principijelno začinu<br />
slavljenja Principa i njegovog<br />
djela, bila je na neki čudan način<br />
pomalo i smiješna. Brojni posjetioci<br />
nekadašnjeg muzeja Mlade Bosne<br />
po logici stvari su ili sebi ili drugima<br />
postavljali pitanje – kako je iko<br />
mogao znati da je atentator baš tačno<br />
tu stajao, i da li su to baš njegovi<br />
otisci, ili je neko samo onako proizvoljno<br />
utisnuo nečije cipele u cement?<br />
Očekivalo se da je dovoljan<br />
kip ili slika posvećen atentatoru, bez<br />
obzira na razne ideološke pozadine<br />
toga, ili samo natpis na zidu ili nekoj<br />
ploči, na nekoliko jezika, umjesto<br />
konfuznih stopa. Pošto je logičan<br />
i dovoljno razuman odgovor na<br />
takvo pitanje izostajao, čaršija je po-<br />
im je bila konkretna namjera, ali je jom. Svjedoci incidenta su govorili branjen. Današnja Obala Kulina Banudila svoje objašnjenje. Prije zadnjeg<br />
evidentno da su znali za postojanje da se Principu ruka tresla od nerna, pokraj koje se to desilo, tada se rata, neki sitni jalijaš u jednoj sara-<br />
srbijanske terorističke organizacije<br />
Crna Ruka, i njen ogranak po imenu<br />
Mlada Bosna kojoj je pripadao<br />
i Gavrilo Princip. Ta organizacija<br />
je i godinama prije Ferdinandove<br />
posjete poduzimala neke akcije<br />
manjeg intenziteta protiv prisustva<br />
Habsburške monarhije u BiH. U<br />
svemu tome, najmanje se govori o<br />
Sofiji Ferdinand, Francovoj supruzi<br />
koja je ubijena iako nije bila ciljana,<br />
nego je navodno slučajno pogođena.<br />
Dakle, i pored toga što je<br />
bila trudna tom (ne)prilikom, ona<br />
svakako spada u najnedužniju žrtvu<br />
tog događaja. Prema savremenom<br />
diplomatsko-morbidnom rječniku<br />
američke admi<strong>nis</strong>tracije, ona<br />
bi se danas zvala jednostavno kolavoze<br />
prilikom pucanja pištoljem, i<br />
da je zato pogodio i Sofiju koju nije<br />
ciljao. Kažu da je bio toliko nervozan<br />
da se tada i pomokrio. Prema<br />
prvobitnom planu, Gavrilo je<br />
imao sa sobom pilulu cijanida kojom<br />
je trebao da se otruje nakon<br />
što obavi zadatak. Da li to bio cijanid<br />
lošeg kvaliteta, i da li je bio<br />
cijanid uopšte, ili ga je možda izgubio<br />
u metežu nastalom pucnjavom,<br />
nije poznato. Prema teoriji o zavaljenosti,<br />
neke od njegovih kolega su<br />
se nadale da će se Gavro ipak otrovati<br />
po obavljenom zadatku da ne<br />
bude uhvaćen živ, ali pošto je ubistvo<br />
uspjelo a samoubistvo nije,<br />
nakon njegovog hapšenja uslijedila<br />
su i hapšenja ostalih članova iste<br />
zvala Obala Adolfa Hitlera. Za vrijeme<br />
socijalističke Jugoslavije ponovo<br />
se slavio Gavrilo Princip i Mlada<br />
Bosna, samo iz komu<strong>nis</strong>tičkog ugla,<br />
bez nacionalističkog predznaka, pod<br />
krilaticom borbe za slobodu ovdašnjih<br />
naroda i narodnosti. Danas se<br />
obilježava uglavnom neutralno, bez<br />
glorifikacije bilo koje strane. Ide se<br />
na to da se označi sam događaj, ono<br />
što je poznato i ovdje i u svijetu, bez<br />
puno dodatnih tumačenja.<br />
Generacije koje su odrastale u Titovoj<br />
Jugoslaviji, pamtiće obilježavanje<br />
lokacije Sarajevskog atentata iz tog<br />
perioda kao jedan od najbizarnijih<br />
revolucionarnih spomenika u Evropi.<br />
To su bili čuveni otisci Principovih<br />
stopa u asfaltu trotoara sa kojeg<br />
jevskoj birtiji pojašnjavao je nastanak<br />
tog spomenika svom prijatelju<br />
koji nije iz Sarajeva a koji mu je došao<br />
u goste. Tom kafanskom definicijom<br />
je rečeno da je Gavro 1914.<br />
zagazio u svjež cement, i da ga je prilikom<br />
ispaljenja hitaca trzaj pištolja<br />
još više utisnuo u pločnik. A cement<br />
se upravo sušio i postajao sve<br />
tvrđi. I onda kad je Gavro htio da<br />
pobjegne, morao je izaći iz vlastitih<br />
cipela, pa kako je potrčao bos, nedovoljno<br />
brzo, tako ga i safataše. A<br />
cipele je policija poslije morala iščupati<br />
iz skrućenog asfalta, i tako mu<br />
ostadoše stope.<br />
Kakva sredina takav i mentalitet,<br />
kakav mentalitet takvo i tumačeteralna<br />
šteta.<br />
organizacije.<br />
je pucao. Osim što je ta ideja skonje. �<br />
cement, i da ga je prilikom ispaljenja hitaca trzaj pištolja još više utisnuo u pločnik<br />
51
Bosnom i Hercegovinom, uzduž i poprijeko<br />
TURISTIČKA MEKA,<br />
ali samo na dan-dva<br />
52<br />
TURIZAM<br />
Loše strane<br />
Pored ne baš zavidne turističke promocije<br />
sazdane na stvarnim potencijalima, kao loša<br />
strana, prije svega, može se navesti postojanje<br />
minskih polja. Zbog te činjenice mnogi<br />
turisti i avanturisti u samom startu odustaju<br />
od BiH. Dodaju li se tome i relativno visoke<br />
cijene za siromašnu ponudu, ponegdje i<br />
neljubazna usluga, potom veliki broj prosjaka<br />
u gradskim zonama, džeparenje, obijanja<br />
vozila stranih građana, loša putna komunikacija<br />
i željeznički prevoz, te često napeta politička<br />
situacija, jasno je zašto BiH nema značajniji<br />
turistički porast.<br />
Recesija:<br />
Šansa ili propast<br />
Prema riječima naših sugovornika, i u turizmu<br />
se osjete posljedice recesije; manje je gostiju i<br />
manje se troši. To pokazuju statistički podaci,<br />
koji tvrde da je u odnosu na prošlu godinu gostiju<br />
manje za oko sedam posto. Ali, neki od njih<br />
smatraju da bi to bila odlična prilika da se BiH<br />
progura kao jeftina turistička opcija.<br />
- Naravno na tome treba malo poraditi i<br />
uključiti se više u promociju bh. resursa –<br />
kaže Nihad Korić.<br />
www.startbih.info
Samo se u Neumu može boraviti sedam dana u komadu. U ostalim<br />
dijelovima Bosne i Hercegovine ni blizu toga. Istina je da ima<br />
svega: planinskih ljepota i čistog zraka, raftinga, paraglajdinga,<br />
jezera i rijeka, ukusnih bosanskih jela i hercegovačkih vina,<br />
banjskog turizma i splavarenja... Ali, sve je nekako neuvezano,<br />
na ho-ruk i improvizovano<br />
PIŠE: Ekrem Tinjak ekrem@startbih.info<br />
FOTO: Haris Čalkić<br />
Izuzme li se Neum, obični strani, a i domaći turista,<br />
u bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine, treći<br />
dan će zakukati; šta sada da radim! Taman toliko<br />
se u prosjeku gosti vremenski zadržavaju u bh.<br />
turističkim destinacijama.<br />
Neosporno je da je BiH jedna od najljepših prirodnih<br />
sredina u Evropi, međutim sistem koji bi<br />
privukao i domaće i strane turiste ni blizu evropskog<br />
nije. Ali, da pogledamo šta to naša država<br />
nudi putnicama namjernicima.<br />
Lov je muška stvar<br />
Definitivno je splavarnje niz Drinu doživljaj par<br />
exelance. . Priznaju to i u Turističkoj zajednici Bosansko-podrinjskog<br />
Kantona.<br />
Dvanaest osoba na splavu, ako<br />
hoće samo da se spusti niz Drinu,<br />
platit će 650 KM. Sa dodacima<br />
kao što su noćenje, doručak<br />
i ručak, plus splav, 1.100<br />
KM. Ali, čovjek se ne može sedam dana spuštaspuštati niz Drinu. Zato Edin Kunovac, direktor TZ<br />
BPK, kaže da se može otići do lovnog kompleksa<br />
Bijele vode, koji se nalazi nadomak Goražda. Tamo<br />
se može ostati i više dana jer kompleks podrazumijeva:<br />
bazen, fitnes, sportska igrališta i osnovnu<br />
zanimaciju - lov. Ali, lov je prvenstveno muška<br />
stvar, pa se u Bijelim vodama okupljaju uglavnom<br />
ljudi fascinirani ovom avanturom. Manje su to cijele<br />
porodice. Cijene smještaja su od 35 do 120<br />
eura. Prema riječima direktora Bijelih voda Junuza<br />
Biče, jača strana ovog kompleksa je izvrsna<br />
Ukazanje milion turista<br />
gastronomska ponuda sa bosanskim prefiksom i<br />
zdravim jelovnikom. Oni koji bi light varijnatu<br />
odmora, mogu posjetiti Festival prijateljstva u Goraždu,<br />
kupati se na obalama Drine ili pecati ribu,<br />
eventualno posjetiti Sajam jabuke. U BPK ima<br />
dovoljno smještajnih kapaciteta i cijene se kreću<br />
od 30 do 100 KM.<br />
Una za 1,5 dan<br />
Ko bi odolio Uni? Rafting niz ovu ljepoticu je<br />
nešto što se lako ne zaboravlja i plaća se 80 KM.<br />
Nakon tri do četiri sata vožnje, za ručkom, sačinjenim<br />
od ribe ili tradicionalne krajiške kuhinje,<br />
sabiraju se utisci i razbija glava pitanjem: Šta sada?<br />
U TZ USK preopručuju da se ode do Martin<br />
Broda, a tamo se isplati doći, kažu, radi odmora.<br />
Ali, ovo malo selo, smješteno na Uni i Uncu, sa<br />
prelijepim slapovima, najviše<br />
cijene ribolovci i ljudi koji<br />
vole odmor provesti u prirodi.<br />
No, ne vole svi pecati ribu.<br />
Kulturno-historijsko naslijeđe<br />
je izlaz za takvu dosadu, a za<br />
to je lijek, jednodevni izlet u stari grad Ostrožac.<br />
Direktorica TZ USK Jasminka Šuška kaže da se<br />
na području Kantona turisti zadržavaju u prosjeku<br />
1,5 dana! U 2008. godini bilo ih je 16.137.<br />
Cijene smještaja, kojeg ima dovoljno, u rasponu<br />
su od 40 do 100 KM.<br />
Krenuti od Bihaća ka jugoistoku znači naći se na<br />
obali prelijepog Plivskog jezera u blizini Jajca. Ovaj<br />
grad je spomenik kako daleke, tako i socijalističke<br />
historije. Jezerska voda, nebo, srednjovjekovni<br />
grad i katakombe u njemu, te muzej AVNOJ-a,<br />
<strong>nis</strong>u dovoljne da se bude više od dva dana. Nihad<br />
Ne možeš se sedam<br />
dana spuštati<br />
niz Drinu, Unu ili<br />
Neretvu<br />
Posebice treba istaći segment vjerskog turizma u BiH. Prije svega se tu misli na Međugorje,<br />
malo mjesto pored Čitluka. Sredinom osamdesetih se u javnosti pronijela vijest da se ukazala<br />
Gospa i da ju je vidjelo šest osoba. Od tada, u prosjeku, Međugorje godišnje pohodi oko milion<br />
vjernika. Prema nekim istraživanjima, najduže se zadržavaju turisti iz Amerike i Japana,<br />
i to do sedam dana. Ostali do četiri. Cijene smještaja se kreću od 20 do 150 KM.<br />
Dani Ajvatovice su također vjerska manifestacija koja se svake godine održava u Pruscu. Ta<br />
sedmodnevna manifestacija, nažalost, za sada je samo lokalnog, bh. karaktera.<br />
TURIZAM<br />
53
TURIZAM<br />
Korić, direktor TZ SBK, preporučio<br />
bi da se poslije toga produži u Travnik,<br />
uz objašnjenje; takve kulturnohistorijske<br />
baštine, u kojoj se prožimaju<br />
tri vjere, nadaleko nema. Kome ni<br />
to nije interesantno, treba otići do<br />
Vlašića. Korić, kao fascinirani zaljubljenik<br />
prirode, tvrdi da ne zna kada<br />
je Vlašić ljepši: zimi ili ljeti. Ali,<br />
priznaje da je ljetna ponuda svedena<br />
na minimum, pa osim čista zraka<br />
i široka pogleda, malo se toga nudi.<br />
Urahatit se čovjek može u Fojnici.<br />
Tamo je banjski centar Reumal u čijem<br />
sklopu će uskoro biti otvoren i<br />
veliki bazen s termalnom vodom. A<br />
samo 18 kilometara od Reumala je<br />
planinsko Prokoško jezero i prilika<br />
za izvorni etno-turizam. Ipak, sve to<br />
nije dovoljno da se podigne prosjek<br />
noćenja sa 2,5 dana. Korić je kritičar<br />
i kaže da je i na području ovog<br />
kantona, kao i u ostatku države, sve<br />
na ho-ruk i u improvizaciji. Reći će<br />
i da mi nemamo čestita kuhara, ni<br />
konobara. Smještaja ima dovoljno,<br />
hotela i motela sa jednom, dvije, tri<br />
i četiri zvijezdice. Za jednu osobu<br />
smještaj je od 30 do 60 KM. Još samo<br />
da je gostiju.<br />
Bosansko more prljavo<br />
U Tuzlanskom kantonu ima jezera, a<br />
Panonsko je najčuvenije. Ali, na njemu<br />
ljetuju uglavnom Tuzlaci, koji iz<br />
recesijskih i sličnih razloga ne mogu<br />
dalje. Ni tamo osim slane vode, sladoleda<br />
i pića na vještačkoj plaži, nema<br />
posebne ponude. Istina, nedaleko<br />
od jezera je sojeničko naselje, ali<br />
ne toliko primamljivo da bi čovjeku<br />
otelo više od pola dana. Još jedno jezero,<br />
ono Modračko, bi trebalo biti<br />
bosansko more, kako su ga poslije završetka<br />
rata zvali. Ali, oni koji su bili<br />
na Modracu tvrde da je voda prljava,<br />
da su u blizini su tri fabrike i to cementa,<br />
koksa i sode. A na jezeru su<br />
samo tri restorana i šetaliste koje se<br />
može obići za pet minuta.<br />
Kad ne ide, onda se treba okrenuti<br />
legendi. Za to je pravo mjesto Muška<br />
voda kod Kladnja. Ta voda, legenda<br />
kaže, povećava mušku izdržljivost,<br />
pa valjda zato muškaraca ne manjka,<br />
kao ni sportskih ekipa. Cijena noćenja<br />
s doručkom u kompleksu hotel<br />
Muška voda je 25 KM.<br />
Kulturni sjever<br />
Ravnica, mirne rijeke, prelijepi pejzaži,<br />
raznolikost biljnog i životinjskog<br />
54<br />
svijeta, predstavljaju ogroman turistički<br />
potencijal u Posavskom kantonu.<br />
Da se za sada radi samo o potencijalu<br />
priznaje i Hajrudin Hadžidedić,<br />
direktor TZ PK. Posavski kraj<br />
ima dugu tradiciju čuvanja kulturnog<br />
naslijeđa, posebno se to odnosi na<br />
običaje naroda koji žive na ovom po-<br />
dručju. Tako su nastale<br />
i brojne manifestacije<br />
kulturnog,<br />
sportskog, privrednog,<br />
ali i turističkog karaktera. BuBudući da je Posavski kanton smješten<br />
na dvije velike rijeke (Sava i Bosna),<br />
postoji i veliki broj ribolovnih mjesta<br />
na kojima se mogu upecati kapitalni<br />
primjerci šarana, soma, štuke, smuđa<br />
i druge ribe. Gosti mogu da kušaju<br />
lovačke i ribolovačke specijalitete<br />
ovoga kraja kao što su čobanac,<br />
fiš, pečena jela od divljači i ribe koja<br />
se može naći u lovištima i rijekama<br />
ovog kantona.<br />
Magnet za turiste u Zeničko-dobojskom<br />
kantonu, plan je Semira Osmanagića,<br />
trebale su da budu visočke<br />
piramide: Sunca i Mjeseca. Iskopavanje<br />
okolnih brda poput Visočice,<br />
ovom kraju u prvom trenutku donijelo<br />
je neviđen publicitet. Mijenjala<br />
su se imena hotela, motela (u kojima<br />
je, uzgred budi rečeno, spavanje s<br />
doručkom u prosjeku 50 KM), pravile<br />
se pice u obliku piramide, često<br />
se izgovaralo ime Ramzesa i Rame,<br />
dva faraona i brata. Ali, ostati više od<br />
dva dana u Visokom, i pored manifestacije<br />
Visočko ljeto, znači ubiti se od<br />
Magični kutak<br />
Evrope<br />
Prije nekoliko godina napravljeno je istraživanje<br />
među turističkim agencijama na području<br />
BiH s pitanjem: Kakav imidž ima BiH u<br />
očima turista? Bosnu i Hercegovinu su, osobe<br />
koje su učestvovale u anketi, nazvali magičnim<br />
kutkom Evrope, zemljom susreta<br />
Istoka i Zapada. Kao jednu od najpozitivnijih<br />
ocjena ova zemlja je dobila za svoju prelijepu<br />
okolinu i prirodne atrakcije koje idu<br />
uz nju. Lični stav anketiranih je da planine<br />
u BiH predstavljaju snagu u izgradnji imidža.<br />
Rečeno je da BiH ima prelijepa skijališta,<br />
ali stav je i da se još mnogo treba uložiti<br />
u infrastrukturu i obezbijediti veći nivo kvaliteta,<br />
jer osnova ne nedostaje. Pored planina,<br />
navedene su i rijeke kao primjeri prirodnih<br />
ljepota: Una, Vrbas, Neretva, kao i jezera<br />
– Ramsko, Modrac, Prokoško.<br />
dosade. Gradovi poput Zenice, Vareša,<br />
Breze,... osim rudarske tradicije<br />
nemaju ponuditi ništa spektakularno<br />
u turističkom smislu. Odlazak<br />
do tešanjske tvrđave, ili tvrđave Vranduk,<br />
ne iziskuje više od pola dana s<br />
putovanjem zajedno.<br />
Kalifornija<br />
počinje u<br />
Konjicu<br />
Naša Kaliforni-<br />
ja, kako mostarski band Zoster zove<br />
Hercegovinu, ipak je samo presubjektivno<br />
poređenje, bar kada je turizam<br />
u pitanju. Neretva je najbolji<br />
brand juga naše zemlje. Kod Konjica<br />
se niz ovu bistru rijeku spuštaju<br />
rafteri (domaći plaćaju 50 KM, strani<br />
100 KM), na Boračkom jezeru se<br />
može fino kupati, ali smještajni kapaciteti<br />
su, neuslovni i ograničeni. Ni<br />
Jablaničko jezero, osim za strastvene<br />
ribolovce, nije nikakav turistički eldorado.<br />
U Jablanici je historijski spomenik:<br />
srušeni most zbog Bitke za ranjenike<br />
i muzej istog imena. Mostar<br />
je privlačan grad zbog svoje povijesti,<br />
kulture, ali i blizine Blagaja, Počitelja<br />
i Međugorja. Ali gost, prema<br />
riječima direktora TZ Mostar Mensuda<br />
Durakovića, u prosjeku ostaje<br />
samo dva dana. Većina ih je ipak<br />
samo u prolazu. Izađu iz autobusa<br />
ili vozila, pogledaju Stari most, usput<br />
svrate do Blagaja, eventualno do<br />
Međugorja, popiju kafu i sok, nešto<br />
jedu i odoše na Jadran, u susjednu<br />
Hrvatsku. Tek se nešto duže zadrža-<br />
Zaboravljeni i<br />
Ramzes i Ramo<br />
vaju za vrijeme manifestacije Dani<br />
matice Hrvatske i skokova sa Starog<br />
mosta. Smještaja ima dovoljno, a cijene<br />
su šarolike. Čak se, kaže Duraković,<br />
može prespavati i za 15 KM,<br />
naravno nacrno: bez prijave i plaćanja<br />
boravišne takse. Kao ponos Mostara i<br />
okoline, Duraković ističe hotelijere i<br />
gastro ponudu sačinjenu od pastrmke,<br />
dolme, raštike, blitve...<br />
A u Hercegovini dodatni interes<br />
turista je uspostavljanje Vinske ceste,<br />
koja nudi nevjoravatan ugođaj za sve<br />
one sklone kapljici proistekloj iz blatine<br />
i žilavke, našeg grožđa. Ne treba<br />
zaboraviti spomenuti niti Hutovo<br />
blato, evropski unikat, u kojem<br />
se zimi zaustavlja oko 200 vrsta ptica<br />
na putu ka jugu. Ali, osim avanturističke<br />
jednodnevne vožnje kroz<br />
prirodne hodnike ovog parka, više se<br />
nema šta uraditi, osim boriti s ogromnim<br />
komarcima.<br />
U Zapadnohercegovačkom Kantonu,<br />
top destinacije, ako se to tako može<br />
nazvati, kaže Grgo Mikulić, direktor<br />
TZ HZK, su u prvom redu,<br />
Park prirode Blidinje, a onda Ljubuški<br />
i Široki Brijeg. Čist zrak na Blidinju<br />
ljeti, i skijanje zimi, rijeka Trebižat,<br />
te slapovi Kravice i Koćuša, a u Širokom<br />
izletište na Lištici i Franjevačka<br />
galerija su mjesta interesantna gostima.<br />
Međutim, osim Blidinja zimi, sve<br />
ostalo je samo za tranzita. Smještaja<br />
ima dovoljno i cijene se kreću od<br />
60 do 100 KM. Gastro specijalitetima<br />
se baš i ne može odoliti, tradicionalni<br />
i jedinstveni su: hladna pre-<br />
www.startbih.info
mogu reći da je RS postala jedna od glavnih turističkih<br />
destinacija u svijetu za turiste željne avanture<br />
i aktivnog odmora. Rafting Vrbasom i Tarom<br />
pravi je hit, napominje Skenderija i dodaje da je<br />
bitno naglasiti da veliko interesovanje za ovu ponudu<br />
pokazuju strani turisti.<br />
Ono što je još privlačno stranim turistima je bo-<br />
gata ponuda lovno-ribolovnog turizma. Tu se posebno<br />
ističe fly-fishing, koji je veoma razvijen na<br />
rijekama Pliva i Ribnik, koje predstavljaju pravi<br />
raj za ljubitelje mušičarenja. I nacionalni parkovi<br />
Kozara i Sutjeska su, također, interesantne turističke<br />
destinacije u RS-u. Skenderija dodaje i da<br />
posjeta ovim parkovima može imati i edukativni<br />
karakter, zahvaljujući burnim dešavanjima koja<br />
su se odigrala na njihovom tlu.<br />
Za gastro ponudu ne može se reći da je dosad-<br />
na. Samo ćemo navesti neka zanimljiva regio-<br />
djela - sir iz mišine, hercegovački pršut, kajmak i nalna jela.<br />
uštipci; glavna jela: raštika s mladom janjetinom, Krajina: - kvrguša, kljukuša, riječna pastrmka,<br />
kupus sa sušenim mesom, kaštradina, pečenje is- lipljen, banjalučki ćevap, banjalučka šnicla, bunjpod<br />
peke, pečenje s ražnja...<br />
gur, popara, sirevi, kajmak, basa, skorup, uštipci<br />
od provinog brašna, domaće keške, cicvare od više<br />
vrsta brašna, riječni rakovi. Posavina: - kalenderovački<br />
sir i čorba. Semberija: - pečenja, čorbe i čorbanci,<br />
janjetina u kokotu gratinirana, ispod sača<br />
pečena. Podrinje: - šaran na grani, prženi som, višegradska<br />
čorba, te gulaš od gljiva. Hercegovina:<br />
- hercegovački pršut i sir iz mijeha, vina iz carskih<br />
vinograda, cicvara sa medom, Trebinjska plata, lešo<br />
janjetina, na vjetru sušen ovčiji i koziji sir, bob,<br />
suhe smokve, hercegovački med. Jahorina: - janjetina<br />
u mlijeku sa ljekovitim biljem je poseban<br />
biser autohtone gastronomije, jahorinska šnicla,<br />
suho meso, sirevi, gratinirani kokoti sa jahorinskim<br />
mućkalicama, pečenja na ražnju i sve ovo<br />
zaliveno rakijom od karamuta.<br />
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku<br />
RS u 2008. godini, Republiku Srpsku posjetilo je<br />
ukupno 241 145 turista (od čega je 139.961 domaćih,<br />
a 101.184 stranih turista). Također, ostvareno<br />
je ukupno 625.842 noćenja od čega su 388.739<br />
bili domaći, a 237.103 strani gosti.<br />
Planine i banje RS-a<br />
Među najatraktivnije turističke destinacije Republike<br />
Srpske svakako se ubrajaju planinski centri,<br />
koji već tradicionalno u zimskom periodu privlače<br />
veliki broj zaljubljenika u zimske sportove. Prednjači<br />
Jahorina koja se izdvaja kvalitetnim, zahtjevnim, ali<br />
i uređenim stazama i koja osim skijanja nudi brojne<br />
druge sadržaje (alpinizam, paraglajding, biciklizam,<br />
lov...). Jahorina je posebno privlačna stranim<br />
turistima, koje pored bogate ponude privlače i dosta<br />
pristupačne cijene smještaja i usluga, u poređenju<br />
sa cjenama nekih od poznatih evropskih skijališta.<br />
Ali, ljeti? Dragan Petković, direktor hotela<br />
Bistrica, govori nam kako se i ljeti trude da gosti ne<br />
dobiju samo krevet i sto. A Jahorina, prema njegovim<br />
riječima, ljeti zna biti izuzetno lijepa za zdrave<br />
šetnje. U hotelu pak imaju sve, od bazena do fitnesa<br />
- za 69 KM koliko košta noćenje.<br />
Pored planinskog turizma u Republici Srpskoj,<br />
prema riječima Gordane Skenderija, direktorice<br />
Turističke organizacije RS, svakako je u prvom<br />
planu i banjski turizam. Banjski centri RS-a ostvaruju<br />
veliki broj posjeta domaćih i stranih turista.<br />
Bogati izvori mineralnih, termalnih i termomineralnih<br />
voda, karakteristični za ovo podneblje idealni<br />
su za liječenje različitih vrsta oboljenja (kardiovaskularnih,<br />
reumatskih, kožnih...). Hipohondri<br />
bi rekli, ne d’o Bog, takvog turizma. Ali, treba reći<br />
da je upravo ta vrsta turizma u svijetu itekako<br />
unosna. Skenderija kaže da su banje prvenstveno<br />
lječilišnog karaktera, a preporučena dužina liječenja<br />
traje u prosjeku od 15 do 21 dan.<br />
Veliku posjećenost bilježe i urbani centri, na prvom<br />
mjestu Banja Luka kao admi<strong>nis</strong>trativni, kulturni,<br />
univerzitetski i sportski centar. Najvećim<br />
djelom posjeta gradovima bazirana je na poslovnim<br />
putovanjima, koja u prosjeku traju oko dva<br />
dana. Zahvaljujući upravo završenom Svjetskom<br />
prvenstvu u raftingu, kažu u TORS-u, s pravom<br />
Odoh u Sarajevo, na četiri dana<br />
I za kraj Sarajevo. Grad olimpijade, brutalne opsade,<br />
osmanlijske i austougarske ostavštine, grad<br />
atentata na Franca Ferdinada, mali Jerusalem. Sve<br />
to, u najboljem slučaju, uz posjete olimpijskim planinama<br />
oko Sarajeva, Vrelu Bosne, kanjonu rijeke<br />
Rakitnice, etno selima Lukomir i Umoljani, ratnom<br />
tunelu, (nažalost dug samo 25 metara), i pećini<br />
na Bijambarama, strane, a i naše, turiste maksimalno<br />
može zadržati do četiri dana. Ne mogu se<br />
stranci požaliti ni na gastro tradicionalnu ponudu:<br />
ćevapi, pljeskavice, burek, sirnica, sogan dolma,<br />
bosanski lonac... Smješataja ima dovoljno a<br />
cijene se kreću od 30 do 200 KM po osobi.<br />
BiH je zaista lijepa zemlja. Nažalost, ta izjava se<br />
u zadnjih 15-ak godina stalno ponavlja. I još se<br />
čeka da s pravom dodamo: prava turistička destinacija.<br />
�<br />
TURIZAM<br />
55
DRUŠTVO<br />
Najčešća pitanja turista u Sarajevu, sa odgovorima<br />
mu ostalom.<br />
3) Pa mnogi muslimani u Bosni<br />
izgledaju isto kao mi, isto<br />
se oblače, iste frizure nose, svijetle<br />
su puti, ne izgledaju kao<br />
Arapi, kako to?<br />
Stereotipi, predrasude, slaba informisanost,<br />
dezinformisanost, lijenost pri<br />
razmišljanju vlastitom glavom, sve se<br />
to da otkriti kroz ovako postavljeno<br />
pitanje. Žrtve medijske kampanje o<br />
muslimanima koji se prikazuju najčešće<br />
kao tamnoputi emigranti egzotično<br />
odjeveni, iz arapskih i afrič-<br />
KAKO RAZLIKOVATI<br />
Srbe, Hrvate, Bošnjake...?<br />
PIŠE: Amir Telibečirović<br />
ovdašnje ljude (osim po klimi i podpodneblju) nemoguće fizički razlikovati<br />
kih zemalja. Onaj dio koji se odnosi<br />
na rasnu pripadnost, u kojem se br-<br />
1) Kako razlikovati Srbe, Hrva- po nacionalnostima i etnosu, onda kaju rasa, vjeroispovijest, državljante,<br />
Bošnjake i Jevreje kada po- postaju još više zbunjeni, pogotovo stvo, kulturološko, etničko i geografsmatramo<br />
prolaznike na ulica- kada pokušaju shvatiti pozadinu rasko porijeklo i tako dalje, najčešći je<br />
ma bosanskih gradova? ta na ovim prostorima.<br />
uzrok ovakvom pitanju. Procentual-<br />
Ovo je jedno od zaista često postavljanih<br />
pitanja. Sa ovim pitanjem se susreću<br />
i lokalni turistički vodiči i poslovni<br />
ljudi koji su u kontaktu sa strancima<br />
kroz službena putovanja. Najčešće ga<br />
postavljaju zapadnjaci, sa naglaskom<br />
na Amerikance. Jedan od razloga je i<br />
2) Zašto ljudi jednostavno <strong>nis</strong>u<br />
otišli iz Sarajeva za vrijeme opsade,<br />
ako je već bilo tako teško<br />
preživjeti, zašto su ostali ovdje<br />
sve te godine da se pate ili<br />
ginu?<br />
no, ovdje <strong>nis</strong>u Amerikanci u tolikoj<br />
prednosti, jer gosti iz zapadne Evrope,<br />
nešto manje i iz Južne Amerike,<br />
često postavljaju takvo pitanje. Osoba<br />
koja ga postavlja nije neko sa rasističkim<br />
sklonostima (iako je bilo i<br />
toga), nego jednostavno neko sa odre-<br />
to što se po ustaljenom i nakaradnom Ovo spada u dovoljno glupava pitađenim neznanjem za koje još uvijek<br />
ovdašnjem shvatanju, Hrvati, Bošnjanja da bi se uopšte pokušavalo odgo- ima nade da se promijeni. Slično pitaci,<br />
Jevreji i Srbi smatraju pretjerano voriti na njega. U prosjeku, najviše nje se postavljalo i u vezi sa izgledom<br />
različitim etničkim grupama, ili čak su ga postavljali gosti iz SAD-a. Tre- Jevreja u BiH, ali dosta manje. Naža-<br />
pojmom nacionalnosti, što ponekad ba uzeti u obzir da su u Sarajevo, polost, sa prostora bivše Jugoslavije, po-<br />
još više zbuni strance. U Americi, i red ostalih, dolazili i dolaze ljudi kovećava se procenat gostiju iz Sloveni-<br />
drugdje na Zapadu, etnički i nacioji skoro ništa ne znaju o ratu i opsadi je koji postavljaju takvo pitanje, iako<br />
nalni princip najčešće podrazumijeva Sarajeva, i koji imaju sasvim druga- muslimani sa plavim očima i plavom<br />
različitu zemlju porijekla, različitu bočiju predstavu o tome kako rat ina- kosom njima ne bi trebali biti nepoju<br />
kože i drugačiji jezik, ili barem diče izgleda izbliza, ne samo zato što znanica zbog određene bliskosti sa bojalekt.<br />
U slučaju bh. etno grupacija, <strong>nis</strong>u imali ratno iskustvo, nego o rasanskim muslimanima koja datira još<br />
boja kože je ista, jezik je isti (bez obzitu razmišljaju onako kako ga vide u od austrougarskog perioda. Pored zara<br />
na šizofreno insistiranje na tri razli- filmovima, knjigama i stripovima. padnjaka, određeni broj Arapa takočita<br />
jezika), zemlja porijekla je uglav- Ako su ovakvo pitanje postavili tek đer ima slične predrasude. U to su se<br />
nom ista. Naravno, postoje razlike u što su stigli ovdje, onda je donekle uvjerili mnogi Bosanci koji su puto-<br />
oblačenju prema folkloru u nekim ru- razumljivo. Ali bilo je slučajeva kavali u Egipat, Jordan, Tu<strong>nis</strong>, Maroralnim<br />
krajevima, i prema vjerskom da su to isto pitali i nakon cjelodko, Katar itd..<br />
opredjeljenju nekih stanovnika BiH.<br />
No, razlika u prirodnoj fizionomiji<br />
nedostaje, i to je ono što često zbunjuje<br />
strance. Nakon što shvate da je<br />
nevnog obilaska grada, primljenih<br />
detaljnih objašnjenja o opsadi, blokadama,<br />
tunelu, etničkim čišćenjima,<br />
izbjeglicama, neimaštini i sve-<br />
4) Zašto je toliko ljudi na ulicama<br />
Sarajeva u skoro svako doba<br />
dana, je li neki praznik ili je<br />
56<br />
toliko nezaposlenih?<br />
Baš ovo pitanje ima dugu tradiciju<br />
ponavljanja, još od prijeratnog perioda.<br />
Nije se samo postavljalo u Sarajevu,<br />
nego širom bivše Jugoslavije.<br />
Nešto zbog sličnosti u mentalitetu ovdašnjih<br />
naroda i narodnosti, a nešto<br />
zbog društveno-političkog uređenja.<br />
Postavljaju ga Bosanci i drugi Balkanci<br />
koji žive i rade na Zapadu ili<br />
na Istoku više decenija, pa onda dođu<br />
u posjetu zavičaju. Stranci sa raznih<br />
strana svijeta najčešće pitaju zato<br />
što dolaze iz sredina u kojima se zna<br />
radno vrijeme, slobodni termini, i u<br />
kojima su mnoge životne svakodnevne<br />
stvari isprogramirane. Mnoge od<br />
njih i danas zaintrigira veliki broj lokalnog<br />
stanovništva koje šeta korzom<br />
satima, praveći pauze za dugo ispijanje<br />
kafa i čavrljanje. Nekima od posjetilaca<br />
je fascinantan takav odnos prema<br />
svakodnevici i poslovima, a neki<br />
to smatraju gubljenjem vremena i ne<br />
vide nikakav smisao u svemu tome,<br />
osim za vrijeme nekih velikih državdržavnih praznika.<br />
5) Kako to da u BiH nema puno<br />
etničkih Turaka nakon skoro<br />
pet vijekova osmanske vladavine<br />
na ovim prostorima?<br />
Za ovakvo pitanje važno je znati<br />
kome se postavlja, kada i gdje. Nerijetko<br />
ga postavljaju stranci koji su<br />
već donekle upoznati sa ovdašnjom<br />
historijom i žele da još saznaju. No,<br />
ako ga postave nekim šovi<strong>nis</strong>tički orijentisanim<br />
političarima ili njihovim<br />
sljedbenicima (nije teško pretpostaviti<br />
na koga bi se to moglo odnositi),<br />
možda dobiju odgovor kako zapravo<br />
Turci <strong>nis</strong>u nikad sasvim otišli<br />
iz BiH, ili čak kako se vraćaju i na<br />
mala i na velika vrata. Stranci koji pitaju<br />
te stvari uglavnom <strong>nis</strong>u provokatori,<br />
nego su naprosto ili zbunjeni<br />
ili radoznali, i onaj ko zna, treba im<br />
pružiti detaljan i širi odgovor.<br />
6) Zašto ljudi na ovim prostorima<br />
toliko psuju?<br />
Odgovor na ovo pitanje nijedan stranac<br />
vjerovatno nikad nije dobio na isti<br />
način. To je također nešto što se pitaju<br />
svi, ovdašnji ljudi koji psuju, i strani<br />
ljudi koji psuju, kao i oni koji ne psuju.<br />
No, pitanje će, kao i sva prethodna,<br />
i dalje postavljati mnogi, ali na pravi i<br />
www.startbih.info
finalni odgovor će se načekati.<br />
7) Kako to da je Radovan Karadžić,<br />
koji je rodom iz Crne Gore,<br />
postao žešći srpski nacionalista<br />
nego mnogi ljudi iz same<br />
Srbije?<br />
Pitanje koje su postavljali ljudi koji<br />
su sebe smatrali balkanskim ekspertima<br />
(šta god to značilo u njihovom<br />
poimanju) iz Holandije. Nije teško<br />
dati odgovor na njega, ali za one koji<br />
ga žele pojednostaviti, bilo je dovoljno<br />
spomenuti iskustvo Adolfa Hitlera.<br />
Iako rođeni Austrijanac, Hitler je<br />
želio da bude veći Nijemac odnosno<br />
German nego bilo koji Nijemac iz<br />
Njemačke. Sve ostale paralele i sličnosti,<br />
posjetioci uglavnom sami shvate,<br />
ukoliko poznaju političke (ne)prilike<br />
na relaciji Crna Gora – Srbija. A to se<br />
ne odnosi samo na Karadžića, niti na<br />
Miloševića koji je također neka vrsta<br />
političko-logičke zagonetke za pojedine<br />
strane posjetioce.<br />
8) Zašto je tako veliki broj pušača<br />
u Bosni među skoro svim generacijama<br />
i društvenim slojevima,<br />
zar toliko ljudi ovdje ne<br />
zna koliko su cigarete štetne?<br />
Svejedno da li će se nekad usvojiti neki<br />
zakon o zabrani ili dozvoli pušenja na<br />
javnim mjestima u BiH, ovo pitanje će<br />
ostati među najčešće postavljanim. Iz<br />
perspektive mnogih stranaca, ovdje se<br />
previše puši u svakom slučaju.<br />
Svakako, lista ovakvih pitanja je duža.<br />
Ovo su tek neka od procentualno<br />
najčešćih. Za sada bi možda ovo bilo<br />
dovoljno da se lokalni vodiči i ostali<br />
koji su u dodiru sa stranim posjetiocima<br />
i sami zapitaju, te potrude i nađu<br />
barem neke odgovore. Strance i dalje<br />
zanimaju uobičajena kulturno-historijska<br />
znamenja, i to treba održavati,<br />
ali to su stvari koje oni ionako nađu<br />
na internetu, knjigama i kod drugih<br />
osoba. Oni sve više traže i nešto više<br />
od toga. Ova pitanja govore dosta i<br />
njima, ali i o svima nama koji ovdje<br />
živimo. Usput, nije mali broj Bosanaca<br />
i Hercegovaca koji znaju o svojoj<br />
zemlji ili užem zavičaju i manje od<br />
stranaca, puno manje. A komentari i<br />
pitanja koja mogu biti glupa ili iritirajuća<br />
itekako se odnose i na dio domaćeg<br />
stanovništva. Mogu biti i gluplja<br />
od onih koja postavljaju stranci,<br />
a stranci ipak imaju neko opravdanje<br />
zbog čega su takvi, za razliku od nas<br />
koji živimo ovdje. �<br />
Poezija<br />
Uz Doorse i Pink Floyd<br />
Selma Asotić je izuzetna djevojka. Ima sedamnaest godina, oko 200 nanapisanih pjesama i objavljenu knjigu poezije pod nazivom Pjesme jeseni.<br />
Za sarajevskog pjesnika Izeta Sarajlića kaže da je ”pojam”, a iz muzike<br />
70-ih, ističe, crpi inspiraciju<br />
PIŠE: Ekrem Tinjak ekrem@startbih.info<br />
FOTO: Haris Čalkić<br />
Kada je Selma Asotić imala osam<br />
godina napisala je pjesmu o lopti:<br />
tužnoj i jadnoj, jer loptu svi šutaju.<br />
Tim činom je sebi htjela dokazati kako<br />
zna pisati. Čvrsto je vjerovala da<br />
će to biti prva i posljednja ispisana<br />
pjesma, jer slutila je da će biti prozni<br />
pisac. Iznevjerila je svoju želju.<br />
Danas Selma ima sedamnaest godina,<br />
200-tinjak napisanih pjesama,<br />
i nedavno izdatu knjigu, zaista<br />
ozbiljne poezije, pod nazivom<br />
Pjesme jeseni.<br />
Ova djevojka, koja je nedavno završila<br />
treći razred Prve bošnjačke gimnazije,<br />
nije ni pomislila da će njene<br />
misli sročene u poetske rime biti odštampane<br />
i uobličene u knjigu. Priznaje,<br />
za knjigu je ponajviše kriva<br />
profesorica Elna Kurtović, , dok se<br />
profesorica brani govoreći da bi bio<br />
grijeh ne objaviti takve stihove.<br />
Selma Asotić veli da je ne pitamo<br />
o smislu života, jer je stereotipno,<br />
jer ga i ne traži, jer i ne razmišlja<br />
o njemu. I nema potrebe pitati je,<br />
jer on izviruje iz njenih stihova,<br />
koji lako, hirurški precizno, kroz<br />
pojave i ljude, govore o smislu i<br />
životu. Evo potvrde rečenog iz<br />
njene pjesme :Ma nešto o kiši i<br />
šta ja znam o čemu: U času kad kap<br />
s nebesa/Pogine na asfaltu./Milioni<br />
ih ginu./Masovni kišni genocid./.../<br />
Ko to gore toliko plače?/Ko to ubija<br />
sve te silne kapi?/Ko je to toliko tužan<br />
i očajan?/...<br />
- Nikada ne iznosim javno svoje<br />
misli. Preturam ih po glavi i onda<br />
ih ispišem na papiru – objašnjava<br />
Selma svoj spisateljski majstorluk.<br />
Godi joj to što njeni prijatelji i poznanici<br />
imaju respekt prema njenom<br />
djelu. I kad čuje da joj neko kaže:<br />
Mama mi je čitala tvoje pjesme i zaplakala,<br />
iskočila bi iz sopstvene kože od<br />
radosti zbog<br />
spoznaje da<br />
je njena riječ<br />
po- krenula lavilavine nečijih osjećaja.<br />
Oduševljava je poezija Izeta Sarajlića,<br />
za kojeg će reći je pojam. Nije<br />
daleko od takve kvalifikacije ni Pablo<br />
Neruda. Voli čitati knjige, ali,<br />
priznaje, na neobičan način.<br />
- Ja jednu rečenicu čitam petnaest<br />
minuta. Analiziram je, prevrćem,...<br />
to je jedna prava tortura<br />
– kaže Selma.<br />
Kontra toga, pjesmu može, kada je<br />
krene, napisati, tvrdi, za pola minute.<br />
Pomaže joj u tome inspiracija što<br />
izvire od muzike, i to one koju su<br />
ŽIVOT<br />
stvarali Doorsi, Pink Floyd i njima<br />
slični muzičari. Inspiracija su joj i<br />
ljudi, bliski, njeni. Recimo mama<br />
u pjesmi Za mamu: Ne dam joj da<br />
čita moje pjesme./Ona uvijek iskolači<br />
oči./ I pita šta mi je./...<br />
- Ja nikada neću biti pjesnik kao<br />
moja mama koja je u mladosti pisala<br />
pjesme – skromno kaže Selma.<br />
Selma Asotić izuzetna je djevojka.<br />
Za sebe je u kratkoj biografiji napisala<br />
da ne zna kuhati i da želi biti<br />
nomad, i da joj se u životu ništa posebno<br />
nije desilo osim što je objavila<br />
knjigu i slomila prst. Njena knjiga<br />
se, nažalost, ne može kupiti. Besplatno<br />
je odštampano i podijeljeno 300<br />
primjeraka knjige. �<br />
57
UMJETNOST<br />
Alban Ukaj, glumac<br />
Roditeljska radost u<br />
PRAŠNJAVOJ LADICI<br />
Imao sam 13-14 premijera u pozorištu, na akademiji i svoj diplomski rad, a m<br />
58<br />
www.startbih.info
Mi umjetnici možemo pokušati da promijenimo društvo. Nekad to uspije, a nekad ne. Češće ne,<br />
ali kada uspije, to je veliki trijumf. Ako uspijemo promijeniti mišljenje jednog jedinog čovjeka,<br />
to je velika pobjeda. Mislim da se može, ali do sada su svi pokušaji bili nekako individualni<br />
PIŠE: Berina Pekmezović berina@startbih.info<br />
FOTO: Haris Čalkić<br />
GLUMA: Zašto sam upisao glumu?<br />
Kada su me prvi put to pitali odgovorio<br />
sam da želim biti slavan i nemati<br />
puno para. Ne znam koliko se<br />
ijedan od tih mojih principa ostvario.<br />
Mislim da nije ni jedan ni drugi.<br />
Sad zasad <strong>nis</strong>am još donio neku<br />
definiciju kao konačnu. Gluma je<br />
izbor kada imaš potrebu da nešto<br />
kažeš, da mijenjaš društvo. Negdje<br />
sam pročitao da građanin nije onaj<br />
koji živi u društvu, nego onaj koji<br />
ima potrebu da ga mijenja. Pokušavam<br />
aktivno i angažovano, preko<br />
svojih predstava, uloga, filmova, da<br />
upoznajem ljude, što više ljudi. U<br />
većini slučajeva biti glumac je neka<br />
vrsta hobija. Ne znam mnogo roditelja<br />
koji su sretni kada im se djeca<br />
odluče na tu profesiju. Uvijek postavljaju<br />
pitanje: uredu, ali od čega<br />
ćeš živjeti?<br />
AKADEMIJA U PRIŠTINI: Godišnje<br />
se na Akademiju u Prištini prijavljuje<br />
oko 150 ljudi. Moja generacija je<br />
bila prva poslije rata. Dvoumio sam<br />
se između likovne i akademije scenskih<br />
umjetnosti. Izašao na taj prijemni<br />
i nekako bio primljen. Sedam<br />
dana sam išao na predavanja i sve mi<br />
je zvučala jako zanimljivo. Izgledalo<br />
je kao sjajan način da bolje upoznam<br />
sebe. Zato sam i ostao. Bilo<br />
je teško. Talenat je čudo i nekako se<br />
odmah primijeti, mada nekad se čovjek<br />
može i prevariti i doći do druge<br />
- treće godine i tek onda shvatiti<br />
da to ipak nije za njega.<br />
PRIJEMNI U SARAJEVU: U Sarajevo<br />
sam prvi put došao 2001. godine.<br />
Nakon dvije godine, nakon<br />
ogromnog entuzijazama i velikih<br />
očekivanja koje smo imali u Prištini,<br />
shvatili smo da od svega toga<br />
nema ništa. Razočarenje je bilo razarajuće,<br />
čak sam razmišljao da potpuno<br />
odustanem. A <strong>nis</strong>am zahvaljujući<br />
SFF-u, na kojem sam bio gost<br />
sa nekoliko prijatelja iz Prištine. Na<br />
jednom work shopu prvi put sam<br />
gledao film Ničija zemlja, i pomislio<br />
da mi je ostati ovdje, da pokušam.<br />
Bio sam tanak sa jezikom, slabo<br />
sam govorio B/H/S, ali sam razumio<br />
većinu stvari. Bilo mi je veoma teško<br />
pričati, pa sada ne znam kako su<br />
me uopšte primili. Kada su mi rekli<br />
da sam primljen, tek tada me pravi<br />
strah okupirao. Zvao sam roditelje<br />
kući i rekao im da namjeravam ostati.<br />
Oni su tražili da se vratim kući,<br />
jer su me pustili u Sarajevo misleći<br />
da je to samo još jedna moja avantura.<br />
Prva dva-tri mjeseca mi je bilo<br />
teško, nova sredina, jezička barijera,<br />
nigdje nikoga poznatog. Vjerovatno<br />
me je i inat držao. I dan danas pratim<br />
prijemne ispite na Akademiji.<br />
Svake godine tu su novi mladi ambiciozni<br />
ljudi, genijalci, čuda od talenata.<br />
Ali jednostavno, ne mogu svi<br />
dobiti priliku...<br />
ŽIVOT OD DASAKA: Ako kažem<br />
da se od glume može živjeti, onda<br />
<strong>nis</strong>am realan. Možda ja mogu, ali,<br />
realano, dosta glumaca<br />
ne može. Ne<br />
znam je li to moja<br />
sreća. Osim rada u<br />
pozorištu, bude tu<br />
i neki film, pa se nekako izvučem.<br />
Ne mogu reći da loše živim, ne bi<br />
bilo fer. Često čujem svoje kolege<br />
kako se žale, a mislim da ni to nije<br />
fer. Stalno mi je na umu kako drugi<br />
ljudi žive, znam dosta ljudi koji<br />
završavaju fakultete i po deset godina<br />
sjede, ne mogu pronaći posao.<br />
Nije idealno, ali mi se neka-<br />
Uvijek kad dolazi<br />
kriza, prvi stradaju<br />
umjetnici<br />
u Kanu sa Jeremie Renierom, Jean-Pierre Dardenneom, Arta<br />
Dobroshi, Luc Dardenneom i Fabriziom Rongione<br />
ko čini da će biti sve manje radnih<br />
mjesta po pozorištima. A u Sarajevu<br />
godišnje diplomira osam do deset<br />
glumaca, a tu je i Mostar, Tuzla<br />
i Banja Luka, itd.<br />
AMBICIJE: Pokušavam da razmišljam<br />
što donosi sljedeći dan. Dosad<br />
su se stvari dešavale vezano jedna<br />
za drugom pa se nadam novom<br />
ciklusu.<br />
PLANOVI: Trenutno radim na novom<br />
filmu Menelaosa Karamagolisa,<br />
grčkog reditelja. Imali smo malu<br />
pauzu, zbog nemira u Grčkoj.<br />
Nastavljamo snimanje u julu. Film<br />
se zove J.A.C.E. a koprodukcija je<br />
Grčke i Južne Afrike, Portugala, Holandije,<br />
Turske i Makedonije. Snimamo<br />
na četiri lokacije: Skopje, Roterdam,<br />
Atina i Johanesburg. Velik<br />
zalogaj i dosta težak film. Pogotova<br />
sada, u vrijeme ekonomske kri-<br />
ze, gdje je većina producenata ne-<br />
sigurno u šta će ulagati.<br />
UMJETNOST I<br />
BARIJERE: Već<br />
sam rekao, mi<br />
umjetnici možemo<br />
pokušati da promijenimo drušdruštvo. Nekad to uspije, a nekad ne.<br />
Češće ne, ali kada uspije, to je veliki<br />
trijumf. Ako uspijemo promijeniti<br />
mišljenje jednog jedinog čovjeka,<br />
to je velika pobjeda. Mislim da<br />
se može, ali do sada su svi pokušaji<br />
bili nekako individualni. Koliko se<br />
sjećam, poslije 1998. godine samo<br />
UMJETNOST<br />
je jedna predstava iz Prištine prikazana<br />
u Sarajevu, Kralj Lir, u kojoj<br />
je igrao moj pokojni profesor Faruk<br />
Begoli, i samo je jedan kosovski<br />
film učestvovao na na SFF-u. Svi<br />
pokušaji nailaze na velike teškoće,<br />
posebno kada su u pitanju putovanja.<br />
Ja sam isto pokušavao u Prištinu<br />
dovesti neke bh. predstave. Vidite<br />
da ljudi imaju veliku želju da prate<br />
šta se to dešava na kulturnoj sceni<br />
u Sarajevu, ali su mogućnosti vrlo<br />
male. Treba puno vremena, energije<br />
i živaca ako želite nekoga dovesti<br />
dole. Iako se ne radi o biz<strong>nis</strong>u, kada<br />
stupimo u kontakt s nadležnim<br />
institucijama, tamo se ponašaju kao<br />
da se radi o trgovini oružjem, a ne<br />
kulturnoj manifestaciji.<br />
NOSTALGIJA: Kako vrijeme prolazi,<br />
dole sve rjeđe idem. Nekako sam<br />
se ovdje navikao. Osjećam nostalgiju,<br />
tamo je ipak moj asfalt, tamo sam<br />
proveo djetinjstvo, koje mi je prošlo<br />
u jako čudnom vremenu, vremenu<br />
beznađa. Gro moje generacije je<br />
otišao u inostranstvo, ostalo je malo<br />
prijatelja, struktura stanovništva<br />
se značajno promijenila. Priština je<br />
prije rata imala 250.000 stanovnika,<br />
sada oko 600 hiljada. Ne znam<br />
te nove ljude. Ponekad imam potrebu<br />
da posjetim porodicu, vidim<br />
prijatelje, popričam sa roditeljima.<br />
A dom je vjerovatno tamo gdje radiš,<br />
a ja radim ovdje i osjećam se<br />
kao u svojoj kući.<br />
SARAJEVO: Vezan sam za ovaj<br />
grad, emotivno. U Skopju sam bio<br />
šest mjeseci, radio sam na Cetinju<br />
sa Dinom Mustafićem, u Zagre-<br />
bu...ali nekako mi se čini da je Sarajevo<br />
najkomforniji grad kada je u<br />
pitanju način življenja.<br />
NACIONALIZAM, BEOGRAD, TI-<br />
RANA: Ne kažem da nema nacio-<br />
nalizma. Imam mnogo prijatelja, i<br />
to je ustvari ono što me najviše zadržava<br />
u Sarajevu. Odnos prema<br />
meni je veoma dobar, posebno od<br />
strane prijatelja. Ne znam kakav je<br />
prema ostalim Albancima. Iskre- Iskre-<br />
a moji roditelji nikada <strong>nis</strong>u mogli doći, i nikada me <strong>nis</strong>u gledali u Sarajevu<br />
59
UMJETNOST<br />
no, većina njih se žali. Albanci su<br />
još u Jugoslaviji stavljeni na margine<br />
društva, što je rezultiralo time<br />
da su mladi, čak i oni koji pokušavaju<br />
uspostaviti neke veze između<br />
Prištine – Beograda, Sarajeva, Podgorice...posebno<br />
umjetnici, okrenuti<br />
prema Tirani ili nekim drugim<br />
evropskim gradovima. Uopšte ne<br />
razmišljaju o Beogradu i Sarajevu.<br />
A razlog je to što su Albanci tamo<br />
bili i ostali građani drugog reda. Pa,<br />
Albanci dan danas ne mogu putovati<br />
sa kosovskim pasošem u Sarajevo.<br />
Osjećaju se poniženima, iz čega<br />
proizilazi inat. U razgovorima vidim<br />
da Kosovare, za razliku od Sarajeva<br />
i BiH, izvinjenje od strane Beograda,<br />
uopšte ne zanima. Ne da ga<br />
ne prihvaćaju, ali im je totalno nebitno.<br />
Taj rez koji su napravili prema<br />
svim republika bivše Jugoslavije<br />
i on je zaista bolan.<br />
BH. DRŽAVLJANSTVO: Ne samo<br />
da sam razmišljao, nego i predao papire<br />
prije pune dvije godine, i do<br />
danas <strong>nis</strong>am dobio nikakav odgovor.<br />
Državljanstvo sam zatražio na<br />
osnovu društvenoumjetničkog doprinosa<br />
BiH. Znam da je to praksa<br />
u Hrvatskoj, u Srbiji, znam da je jedan<br />
veliki broj bh. umjetnika dobio<br />
automatski hrvatsko državljanstvo.<br />
Ali, to nije slučaj ovdje. Da sam barem<br />
dobio neki odgovor, da ili ne i<br />
zašto ne. Ali ništa, ni pismeno, ni<br />
usmeno. Mislim da je to negdje u<br />
zadnjoj ladici, zahrđaloj, i da je to<br />
gotovo. I to mi stvara velike probleme,<br />
jer stalno moram tražiti radnu<br />
dozvolu. A poznato je da prioritet<br />
pri zapošljavanju uvijek imaju bh.<br />
građani, pogotovo sada u ovoj ekonomskoj<br />
krizi.<br />
KRIZA: Uvijek kad dolazi kriza,<br />
prvi stradaju su umjetnici. Prvo se<br />
njih sreže, jer, kao to je nebitno. Ja,<br />
naprotiv, mislim da je to jako bitno,<br />
jer kada se ljudi nađu u tom teškom<br />
materijalnom stanju, jedini prozor<br />
u ljepše su pozorište, muzika, film.<br />
Nama se stalno smanjuju plate, broj<br />
predstava... Nekad smo imali tri-četiri<br />
premijere po sezoni, sada jedva<br />
jednu. A nije da nema publike. Ljudi<br />
vole pozorište.<br />
SLOBODA KRETANJA: Da bi moji<br />
roditelji došli u Sarajevo, moraju<br />
dobiti zvaničan poziv iz BiH, pa iz<br />
60<br />
napucano. napucano Ali nema više entuzijaz-<br />
ma kao onih godina kada su se svi<br />
borili za nezavisnost. Kao to je najbitnije,<br />
ovo drugo nas ne zanima,<br />
sve će to doći samo po sebi... Onda<br />
su shvatili da to neće doći i stiglo<br />
je razočarenje, pogotovo kod<br />
starijih generacija, koje su mislile<br />
da su svojoj djeci pružili nešto na<br />
šta će biti ponosni. Pa nije se to desilo.<br />
Imam osjećaj da ljudi tamo jako<br />
brzo stare. Nezadovoljni su, posebno<br />
omladina. Mi mladi volimo<br />
da budemo pesimisti. Ja, nasuprot<br />
tome, vjerujem u potencijal mladih<br />
i gledam s optimizmom i vjerom<br />
da će se stvari okrenuti, da će<br />
ta nova generacija preuzeti odluke<br />
Prištine otići u Skopje, u bh. amba- amba- ti. Je li to strah od nekih međusob- u svoje ruke, i da će to barem da lilisadu i platiti 35 eura za vizu od senih konflikata u njima ili ih jednoči na neku državu.<br />
dam dana. To je užasno ponižavastavno nije briga, ne znam. Samo<br />
juće. Sa kosovskim pasošem u BiH se nekad upitam, šta bi bilo kada MLADI : Ne znam da li su zadovolj-<br />
ne mogu nikako. Imao sam 13-14 bi vlast na Kosovu donijela odluku ni. Na Kosovu je ista situacija kao<br />
premijera u pozorištu, na akademiji i zbrani ulazak bh. građanima? To i ovdje. Ljudi odbijaju da izađu na<br />
i svoj diplomski rad, a moji roditelji bi ljudima ovdje bilo nezamislivo. izbore jer misle da nemaju za ko-<br />
nikada <strong>nis</strong>u mogli doći i nikada me A nikada se ne stave u poziciju da ga da glasaju. A kad pobijedi neka<br />
<strong>nis</strong>u gledali u Sarajevu. Za devet go- vide, čuju ili osjete kako je Alban- stranka za koju <strong>nis</strong>u ni sanjali da bi<br />
dina dva puta su me gledali – jedcima koji trebaju ili moraju da pu- mogla pobijediti, onda žale što <strong>nis</strong>u<br />
nom u Skopju i jednom u Prištini. tuju u Bosnu.<br />
izašli na izbore. Meni je jako žao što<br />
Kako se osjećam? Da je nekoga bri-<br />
ljudi stalno razmišljaju o tome kako<br />
ga kako se ja osjećam, to se možda BUREGDŽIJE, PEKARI, SLASTIČA- otići u Ameriku, kako naći način i<br />
moglo nekako i riješiti. Osjećam se RI... : Nekako mi je to normalno izaći iz vakuuma, početi živjeti nor-<br />
grozno. Roditelji stare... Svaki put da im se obraćam na albanskom. Ja malno. Bolji život je uvijek negdje<br />
kada odem kući, vidim po jednu bo- sam stvarno ponosan na te ljude. Po- drugdje. Mada, tamo ih obično ne<br />
ru više na njihovom licu. A imam šteno rade svoj posao. A predrasuda čeka ni nada ni ljubav, pa se i ra-<br />
potrebu da svoj uspjeh podijelim sa da je sve što dolazi sa Kosova vezazočaraju... Jedan moj profesor je re-<br />
roditeljima jer njima<br />
je velika radost<br />
kada me vide na sceni,<br />
kao i meni kada<br />
znam da su oni<br />
Kosovo nije samo<br />
heroin, kokain i<br />
mafija<br />
no samo za heroin,<br />
kokain, mafiju...uopšte<br />
nije<br />
tačna. Kada vidim<br />
te ljude kokao:<br />
Kada gledaš 60 minuta, odmah<br />
si spreman da pobjegneš iz zemlje.<br />
Na vratima si. Pogledaš onda Paralele<br />
i pomisliš, gdje ćeš tamo?<br />
u publici. Ovako ograničena sloboji 24 sata marljivo rade, i ne petlja- petlja- LJETOVANJE: Kao dijete sam ljetoda<br />
kretanja u 2009. godini, meni je ju u te budalaštine, budem stvarno vao u Grčkoj, sve do ’92-’93 godine,<br />
nepojmljiva. Stalno govorimo o in- ponosan. A oni me uvijek sa osmi- kada su krenule ove naše budalaštine.<br />
tegraciji u EU, po svaku cijenu želijehom dočekaju.<br />
Kosovari sada najviše ljetuju u Crnoj<br />
mo tamo, a <strong>nis</strong>mo stvari sredili unu-<br />
Gori i Albaniji, oni koji imaju više<br />
tar svoje mahale. Neću da se bavim PREDRASUDE: Afere Gaši... Sva para u Hrvatskoj, Španiji....<br />
tim da li bi Bosna trebala priznati ti ljudi s albanskim imenima rođe-<br />
Kosovo ili ne. Ali sam siguran u to ni su ovdje. Oni su građani BiH. DJEVOJKE: Lijepe su djevojke i u<br />
da bi trebala priznati kosovske pa- To su Sarajlije. Ne znam ko je sad Bosni i na Kosovu. Ne bih ih baš<br />
soše i omogućiti ljudima slobodno tu odgovoran.<br />
tako dijelio. I ovdje se primjećuju.<br />
kretanje. Imate toliko ljudi koji ži-<br />
Te mlađe generacije, ne znam šta se<br />
ve ovdje, 80 posto pekara u Sarajevu KOSOVO: Život je sličan kao ov- tu radi, čime se to hrani? Ali tu uvi-<br />
drže Albanci. To su ljudi koji dolaze dje. nezaposlenih je 40- 45 pojek ima nešto lijepo. Mislim da, ka-<br />
po šest mjeseci ovdje, rade i nemaju sto. To je ogroman broj i to se jedida su u pitanju muškarci i žene u<br />
mogućnost da vide svoje roditelje, no kod nas može desiti. Mislim na regionu...da su žene, i glumice, ka-<br />
braću, sestre, djecu. Mene zabrinja- ljude u regionu, imaju platu 250 da govorimo o našoj profesiji, puva<br />
šutnja intelektualaca ovdje, kao i - 300 eura mjesečno, a troše 1.000 no obrazovanije i otvorenije. Imaš<br />
indiferentnost bh. političara. eura. Kako to, ne znam. To feno- o čemu pričati sa njima. A mi smo<br />
men. Kada odem u Prištinu, vi- još uvijek ostali u partijahalnom<br />
ŠUTNJA: Ne znam šta je razlog dim pune kafane, imam osjećaj da svijetu, mačo muškarci, što gluplji<br />
šutnje. Na to ne mogu odgovori- se sasvim normalno živi, da je sve to bolji.... �<br />
www.startbih.info
izlog<br />
FESTIVAL<br />
Exit,<br />
Petrovaradinska<br />
tvr|ava<br />
62<br />
Nikad više<br />
zainteresovanih<br />
Ove godine Exit slavi prvih<br />
deset godina postojanja i<br />
predstojeće festivalsko izdanje<br />
obilježit će ovaj prvi veliki<br />
jubilej. Exit 09 će se držati<br />
od 9. do 12. jula 2009.<br />
godine, kao i uvijek do sada<br />
na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu.<br />
Na 25 pozornica nastupit će više od 600<br />
izvođača među kojima i: Arctic Monkeys, The<br />
Prodigy, Korn, Kraftwerk, Manic Street Preachers,<br />
Lily Allen, Pati Smith, Moby, Madness,<br />
Etienne de Crecy, Carl Cox, Eric Prydz,<br />
Richie Hawtin, Dubfire, Darren Emerson,<br />
Sander Kleinenberg, Buzzcocks, Elemental,<br />
My Dying Bride, Hladno pivo, Majke, Partibrejkersi,<br />
Vuneny, Marčelo, i mnogi drugi.<br />
Na Main stageu, osim već najavljenih izvođača<br />
nastupit će i mostarska grupa Zoster, te<br />
Grandmaster Flash, Fucked Up, Ebony Bones<br />
i Darkwood Dub.<br />
Druga po veličini koncertna bina, Fusion<br />
Stage, kapaciteta 10.000 posjetilaca, rezervisana<br />
je za najbolje izvođače koji dolaze iz<br />
regiona jugoistočne Evrope, ali i iz cijelog<br />
svijeta. Ove godine ide ozbiljnim korakom<br />
naprijed, i kao prava alternativa glavnoj bini<br />
dovodi vrhunske izvođače iz zemlje, regiona<br />
i svijeta. Ponovo potvrđuje reputaciju bine sa<br />
najboljim izvođačima, i najavljuje The Herbaliser,<br />
Maxa Romea, zZz, Deliquent Habits,<br />
Buzzcocks... Po drugi put na ovoj bini<br />
nastupit će bh. bend Dubioza kolektiv koji<br />
je uvijek rado viđen na Exit festivalu.<br />
Bosanskohercegovački predstavnici na ovogodišnjem<br />
Exitu su i Ahmaad, Billain, duo<br />
Vuneny, Ormus, Hobsons Choice, Siniša Tamamović,<br />
Dfndr & Mladen Tomić.<br />
Cijena četverodnevne ulaznice za deseti Exit festival<br />
iznosi 118 KM, a od 01. jula 222 KM. Prodaja<br />
ulaznica, paketa i kampa zatvara se 4. jula.<br />
Početkom juna zabilježena je izvrsna prodaja<br />
i moguće je da će festival biti rasprodat<br />
i prije njegovog početka. Ulaznice za Exit<br />
festival u Sarajevu mogu se kupiti u kafeu<br />
Meeting Point. (b.p.)<br />
KNJIGA<br />
Mala kućna apoteka<br />
dr. Housa<br />
Džepno<br />
izdanje<br />
TV serije<br />
Nikad još ništa <strong>nis</strong>am tako<br />
brzo prodala – kaže pro-<br />
davačica u sarajevskoj trafici u kojoj se prodaje<br />
knjiga Mala kućna apoteka dr. Housa, prikaz<br />
legendarne TV-serije koja se u SAD-u prikazuje<br />
od 2004.godine, a u Hrvatskoj i BiH unatrag<br />
par godinana.<br />
Knjiga sadrži prikaz 70 epizoda serije prikazanih<br />
u tri sezone emitovanja i nedavno se pojavila<br />
u Hrvatskoj, a potom i u BiH. Autori<br />
knjige su Michael Reufsteck i Jochen Stockel,<br />
a cijena je u trafici 7 KM (3,5 eura), a u<br />
knjižarama 15 KM (7,5 eura). Svaka epizoda<br />
je sažeta u jedno poglavlje i možda malo<br />
nervira autorski sažetak epizode, ali to vrijedi<br />
istrpiti kako bi bili pročitani izdvojeni citirani<br />
dijalozi.<br />
Za one koji <strong>nis</strong>u gledali: dr. House je ekscentričan,<br />
drzak, bezobrazan i vjeruje da svi pacijenti lažu.<br />
Invalid je i kreće se sa štapom i ima jake bolove<br />
u nozi zbog kojih neprestano pije vikodin, zbog<br />
čega mnogi smatraju da je ovisnik, ali je najbolji<br />
ljekar na svijetu i liječi otpisane pacijente. Kako<br />
bi provjerio dijagnozu nerijetko neovlašteno<br />
upada u stanove svojih pacijenata. Živi na adresi<br />
sa istim kućnim brojem kao i Šerlok Holms koji<br />
je bio inspiracija za ovaj zanimljivi lik.<br />
Dr. House, između ostalog, ima obavezu da povremeno<br />
radi u ambulanti i to mrzi, pa u jednoj<br />
od epizoda nudi po 50 dolara svima koji odustanu<br />
od pregleda,a dijagnoze saopštava na najčudniji<br />
mogući način, pa pacijentici koja nije znala<br />
da je trudna kaže da ima parazita.<br />
Bez brige, većina žena se navikne na tog parazita,<br />
da mu ime, oblači ga i vodi u park da se igra<br />
sa drugim parazitima – kazao je House.<br />
U jednoj od epizoda čovjeku kog boli desna<br />
ruka objašnjava da previše steže kaiš svog sata,<br />
u drugoj otkriva prevaru male Kineskinje koja<br />
je dovela svoju majku koja ne zna engleski jezik<br />
i na prevaru pokušala dobiti kontraceptivne<br />
pilule, a zabrinutoj majci objašnjava da njena<br />
petogodišnja kćer nema epilepsiju nego se<br />
samozadovoljava.<br />
Objasnite svom djetetu šta je društveno prihvatljivo<br />
ponašanje – rekao je drsko.<br />
Rečenica koja najbolje opisuje rad dr. Housa<br />
je<br />
Tumor mozga? Umrijeće sigurno? Dosadno!<br />
U knjizi su pobrojane i sve pjesme emitovane<br />
u seriji, pa ona može poslužiti i kao dobar podsjetnik<br />
za šetnju kroz youtube. (r.č.)<br />
FILM<br />
Love in the Time<br />
of Cholera, Mike<br />
Niwell<br />
Ambiciozan i<br />
na momente<br />
briljantan film<br />
Premostiti provaliju između<br />
kreativnog pisanja i komercijalne<br />
ekranizacije u historiji kinematografije<br />
je pošlo za rukom<br />
samo rijetkima. Da li je<br />
bolje prvo pročitati knjigu ili<br />
pogledati film koji je nastao kao ekraniza- ekraniza-<br />
cija istoimene knjige, ili obrnuto? Čitajući,<br />
sebi stvarate predstavu o likovima, mjestima,<br />
svoju viziju knjige, dok na ekranu sve<br />
dobijate servirano i gledate rediteljevu viziju<br />
knjige. A uvijek postoji nešto što nije<br />
moguće ekranizirati. Ili filmični ili reditelj i<br />
scenarista <strong>nis</strong>u smatrali da je dovoljno važno<br />
za priču; onu filmsku.<br />
Težak posao pred sebe su stavili scenarista<br />
Ronald Harwood (Pija<strong>nis</strong>t) i reditelj Mike<br />
Niwell (Četiri vjenčanja i sprovod) radeći<br />
adaptaciju međunarodno priznatog i omiljenog<br />
književnog djela latinoameričkog pisca,<br />
nobelovca Gabriela Garcie Marqueza Ljubav<br />
u doba kolere, knjigu koja obuhvata gotovo<br />
50 godina ljubavi i patnje Florentina Arize<br />
(u filmu ga igra oskarovac Javier Bardem)<br />
pretočili su u ambiciozan i povremeno brilijantan<br />
film. Marquez je priču ispričao na<br />
preko četiri stotine strana, stvorio čitav svijet<br />
u periodu od kraja 19. i početka 20. st.<br />
u Kolumbiji, dok je to u filmu priča u trajanju<br />
nešto više od dva sata.<br />
Florentino (Bardem) je kao mladić odbijen<br />
od strane djevojke Fermine (Mezzogiorno)<br />
i u pokušaju da zaliječi slomljeno srce<br />
i preboli prvu ljubav provodi život skačući<br />
iz afere u aferu, ali nikad ne zaboravljajući<br />
svoju veliku ljubav. Kostimi i scenografiija<br />
u filmu su prelijepi. Muzika, koju potpisuje<br />
Antonio Pinto, sjajno odslikava atmosferu<br />
filma kao i pjesme koje je uradila Shakira.<br />
U ovom slučaju, bolje je pogledati film pa<br />
pročitati knjigu jer će tada film i imati neke<br />
šanse da vas zadivi, a ako gledate film nakon<br />
pročitane knjige i posmatrate film kroz<br />
prizmu literarnog, uočavate koliko je knjiga<br />
bolja od filma i kako teza slika vrijedi hiljadu<br />
riječi ponekad i nije istinita. Možda i jeste,<br />
ali svakako ne onih hiljadu riječi napisanih<br />
u knjizi. (s.v.)<br />
www.startbih.info
IN MEMORIAM<br />
Michael Jackson<br />
(1958-2009)<br />
Smrt pop<br />
ikone<br />
Michael Jackson (50), jedna<br />
od najpopularnijih muzičkih<br />
zvijezda u svijetu, umro je nakon<br />
zastoja srca u Medicinskom centru UCLA u Los Angelesu.<br />
O kralju popa najbolje kazuje njegova životna<br />
i muzička biografija:<br />
1958 - august 29.: Michael Joseph Jackson rođen je<br />
u Grayu, u Indiani. Sedmo od devetoro djece. Braća<br />
Sigmund Jackie, Toriano Tito, Jermaine, Marlon,<br />
Steven Randy; sestre Rebbie, Janet i La-Toya.<br />
1962 - Michael se pridružuje porodičnoj pop grupi Jackson<br />
5, sa Jackie, Titom, Marlonom, i Jermainom<br />
1968 - Desetogodišnji Michael i braća potpisuju<br />
ugovor sa Motown records.<br />
1969. - Prvi singl I Want You Back osvaja prva mjesta<br />
1970. - Jackson 5 postaje prva grupa u pop historiji<br />
čija su prva četiri singla bila na vrhu U.S. top listi<br />
1976 - Solo karijera se gubi na momenat – sa braćom<br />
pjeva kao Jacksons<br />
1977 - Pjevač dobiva ulogu u crno-bijelom filmskom<br />
mjuziklu The Wiz, snimljenom po uzoru na<br />
The Wizard of Oz. Film je bio katastrofalan za blagajne,<br />
ali Jackson tu upoznaje muzičkog posrednika<br />
Quincy Jonesa<br />
1979.- Sa Jonesom kao producentom, Jackson snima<br />
svoj prvi solo album, Off The Wall. Album se prodaje<br />
u više od sedam miliona kopija<br />
1983. - Veliki hitovi iz Thriller-a uključuju Billie Jean<br />
i Van Helenov anti- gang - nasilni snimak Beat<br />
it. Jacksion po prvi put na televiziji izvodi Moonwalk<br />
step<br />
1984. - Jackson započinje najveći dogovor o sponzorisanju<br />
u historiji, 5 miliona dolara vijednu kampanju<br />
za Pepsi.<br />
1987. - Izdaje treći album, Bad. Kupuje ranč<br />
Neverland<br />
1988. - Objavljuje autobiografiju, Moonwalker<br />
1991. - Potpisuje ugovor vrijedan 65 miliona dolara<br />
sa Sony. Četvrti album Dangerous obilježava kraj<br />
njegove saradnje sa Quincy Jones<br />
1993. - Biva optužen za uznemiravanje 13-godišnjeg<br />
dječaka; Jackson kategorično poriče tvrdnje. Pepsi raskida<br />
ugovor o sponzorstvu.<br />
1994. - Ženi se sa Lisom Marie Presley<br />
1996. - Lisa Marie traži razvod. Ženi se sa Debbie<br />
Rowe. Dobiva troje djece:<br />
Prince Michael I (1997), Paris Michael (1998) i<br />
Prince Michael II (2002)<br />
2001. - Izdaje Invincible – album nailazi na hladan<br />
prijem<br />
2005. - Nakon četveromjesečnog suđenja, Jackson je<br />
oslobođen optužbi za uznemiravanje djeteta<br />
2008. - Jackson i muzički promotor AEG Live<br />
objavljuju da će performisati 50 koncerata u londonskoj<br />
O2 Areni<br />
2009. - 25. juni: Jackson je preminuo zbog srčanih<br />
smetnji.<br />
Jermanije Jackson, Michaelov brat, u obraćanju javnosti<br />
koji je prenosio CNN, rekao je opraštajući se od<br />
brata: Neka ti Allah pomogne. (b.p.)<br />
MUZIKA<br />
Ego trip, Sikter<br />
Ništa bez rifova<br />
Nakon što je dva puta odgađan, konačno<br />
je izašao novi album sarajevske grupe Sikter.<br />
Četvrto studijsko izdanje pod nazivom Ego<br />
trip, najavljeno je pjesmom Line (Edith Piaf<br />
3), za koju je urađen i video spot. Album sadrži<br />
deset pjesama i objavljen je u produkciji<br />
izdavačke kuće Hayat Production.<br />
Ova grupa u dosadašnjih sedamnaest godina<br />
postojanja prošla je kroz mnoge muzičke<br />
stilove, od punka do soula, funka i<br />
rock’n’rolla. Današnju postavu čine pjevač<br />
i klavijaturista Enes Zlatar Bure, basista i<br />
pjevač Dragan Rokvić, bubnjar Nedim<br />
Zlatar zvani Bašeskija, gitarista Esad Bratović,<br />
klavijaturista Igor Čamo, te prateći<br />
vokali Dejan Kajević i Leo Šarić.<br />
Na novom, četvrtom albumu zvuk je nešto<br />
drugačiji od onoga što je publika mogla<br />
čuti na albumima Now, Always, Never,<br />
Queen of the Disco ili My Music. Uglavnom<br />
preovladava elektronska muzika, ali opet<br />
sa prepoznatljivim teškim gitarskim rifovima,<br />
čvrstom ritam sekcijom i prodornim<br />
klavijaturama.<br />
Glavna ideja benda uvijek je bila svirka<br />
uživo, tako da uskoro planiraju koncerte u<br />
Bosni i Hercegovini i regionu. Promotivni<br />
koncert održan je 19. juna u sarajevskom<br />
klubu Cinemas (Sloga). U prepunoj sali kluba<br />
napravili su odličnu atmosferu, gdje su,<br />
pored pjesama sa novog albuma, goste podsjetili<br />
i na neke stare hitove.<br />
Grupa Sikter nastala je 1990. godine. Njen<br />
prvi spot za pjesmu Pain in my brain iz 1995.<br />
godine je emitovan na MTV-u. Svirali su<br />
na milanskom stadionu pred 120.000 ljudi<br />
kao specijalni gosti Vasca Rossija, te kao<br />
predgrupa na spektakularnom sarajevskom<br />
koncertu grupe U2. (b.p.)<br />
izlog<br />
PREPORUKE<br />
Svjetlana Topalić<br />
preporučuje<br />
Život s jasnom<br />
istinom<br />
Svjetlana Topalić, novinarka<br />
i voditeljica na BHT-u, reći<br />
će da na njenoj listi preporuka<br />
ništa nije novokomponovano,<br />
jer je, kako ističe, pravi<br />
tradicionalista. Kaže, klasika:<br />
lagano književno štivo, filmsko podsjećanje<br />
na besmisao rata, muzičke sjetne note...<br />
Knjiga: Na obali rijeke Pje-<br />
dre sjedila sam i plakala, Pa-<br />
ulo Koeljo. Ovo je fantastična<br />
knjiga još fantastičnijeg<br />
pisca, autora slavnog Alhe-<br />
mičara. Lagano štivo uz ko-<br />
je ćete se odmoriti, ali koje<br />
će vas natjerati i na razmišljanje. Koeljova<br />
djela govore inače o životu i u svakoj rečenici<br />
nose poruku koja je jasno defi<strong>nis</strong>ana,<br />
istinita i koja tjera na razmišljanje.<br />
Film: Perl Harbur. Fenomenalna<br />
priča o istorijskom<br />
bombardovanju Perl Harbura<br />
i uzvratnom udarcu Amerike.<br />
Odličan prikaz ljudskih sudbina,<br />
tragedije ratova uopšte,<br />
sa Benom Aflekom u glavnoj ulozi.<br />
CD: Trag u beskraju, Oli-<br />
ver Dragojević. Sjajan CD,<br />
jedan od njegovih boljih,<br />
sa opuštajućim pjesmama<br />
koje nose veliku notu sjete<br />
i nostalgije u sebi. Posebno izdvajam pjepjesmu Još ovaj put.<br />
Pozorišna predstava: Ponoćna igra, Gradimira<br />
Gojera. Ovu predstavu nikakve riječi<br />
ne mogu opisati - samo je treba pogledati.<br />
Tek se onda može dobiti pravi utisak.<br />
Internet stranica: www.wikipedia.org. Za<br />
sve one kojima trebaju<br />
bilo kakvi geografski ili<br />
putopisni podaci, ovo je<br />
sjajna stranica koja pruža<br />
apsolutno sve potrebne<br />
informacije.<br />
63
FRAJ FRIZERAJ<br />
SECOND H<br />
STAR<br />
Pade mi nešto na pamet: imaju li ovi što nama upravljaju stare roditelje? Gdje ih drže? Brinu<br />
li se o njima? Možda oni zbog svojih dragih staraca kradu od nas? Možda je Branković bio u toliko<br />
upravnih odbora jer je htio da pomogne svojim starim i umornim roditeljima? Možda reis<br />
kule gradi da u njih kojeg sirotog starca svoga smjesti?<br />
64<br />
PIŠE: Ferida Duraković<br />
Otkako sam − munjevito! − stigla u svoje najbolje godine, a nakon<br />
principijelne političke, čak ideološke borbe protiv istih, i uz<br />
to s nevjerovatnim psihičkim i fizičkim otporom, kao i s pobunom<br />
bez rezultata jer se ipak radi više o prirodi nego o društvu −<br />
sve ljude i sva zbivanja oko sebe posmatram s hinjenim filozofskim<br />
mirom, nešto kao: Eh, šta ćemo, godine donose svoje (svoje,<br />
ne moje), a naše je (e nije nego vaše) prihvatiti stanje starosti<br />
na pragu, kao neminovan dio života, kao najavu zlatne jeseni, kao<br />
doba zrelosti i mudrosti nakon doba nezrelosti i ludosti (haha),<br />
kao početak sabiranja životnih rezultata, itd. itd. Jašta. Ma marš<br />
tamo. Gdje si ikad vidio normalnog budućeg starca/staricu da kaže:<br />
„Starost? Super! Jedva čekam! Dajder je ovamo što prije!“<br />
Ali, imam ja još do svoje vlastite starosti, ihahaj, samo da me<br />
ne čuje prije vremena... i ako Bog da, ako Države bude, i ako<br />
me Zdravlje posluži toliko da iz čistog staračkog inata ugrozim<br />
državne mirovinske fondove, koji su već sad i unaprijed prazni,<br />
pa mi i ne pružaju baš neku mogućnost da ostarim ovakva<br />
mlada kakva jesam... i ako mirovinu svoju buduću od trista<br />
KM (trista komaraca!) zaslužim, i ako država potraje toliko<br />
da mi penzijicu moju zasluženu pokloni, hvala zemljanoj vladi<br />
i glavatom gospodinu koji se do maloprije zvao Nedžad Branković,<br />
a od sada će se zvati Branković Nedžad!<br />
„Kad izađem pred Zeusa...(neovisno o tome hoću li umrijeti<br />
prirodnom smrću ili će me dostići presuda Historije), ovo ću<br />
moći da dam manje-više kao svoje opravdanje: Mnogi su ljudi<br />
proveli život u skupljanju poštanskih maraka, starog novca ili<br />
gajeći rijetke vrste lala. Uvjeren sam, makar sve to bile beskorisne<br />
manije, da bi se Zeus prema njima pokazao milostivim, jer<br />
oni su u te poslove ulagali svu svoju strast. Reći ću mu: ’Nisam<br />
ja kriv što si me stvorio pjesnikom i dao mi dar da istovremeno<br />
vidim šta se dešava u Nebraski i Pragu, u baltičkim zemljama ili<br />
na obalama Ledenog oceana. Osjetio sam, ako nešto s tim darom<br />
ne učinim, da će moje pjesme biti neukusne, a slava mrska.<br />
Oprosti mi.’ I možda će mi Zeus, koji nije nazvao maloumnicima<br />
skupljače staroga novca i odgajivača lala, oprostiti.“<br />
Ovako svoj život sabira Czeslaw Milosz, starac koji je u i svo-<br />
Nedžad<br />
Branković<br />
www.startbih.info
AND (i)<br />
RCI<br />
joj devedesetoj čeznuo za ženskim bokovima, čija starost može biti primjer<br />
nevjerovatnog umjetničkog rada i angažmana − samo da se moglo nekako bez<br />
te fizičke strane starosti, bez tog ponižavajućeg propadanja tijela, te svijesti o<br />
pretijesnom i bušnom čamcu što dušu smiraju vodi... Ali, mi <strong>nis</strong>mo Milosz!<br />
Svi smo mi, na primjer, Tito, Tuđman, Slobodan, Alija – mrtva puhala, koja<br />
ni svojim sljedbenicima ne mogu pomoći jer <strong>nis</strong>u znali pomoći sami sebi<br />
dok je još bilo vremena.<br />
Najtužnije u ovoj tužnoj državi/ovim tužnim državama koje smo naslijedili<br />
jeste vidjeti starice − nane i bake i majke, none i nene − kako usamljene tumaraju<br />
po pijacama i parkovima. One, koje su ostale same u pustim obnovljenim<br />
stanovima i novopodignutim poratnim kućama, sve te nove, savršene<br />
i potpuno bezlične stvari i namještaj (njihovo je sve ili izgorjelo ili popljačkano)<br />
neće da koriste jer na njih <strong>nis</strong>u navikle, nego će ih sačuvati za svoju djecu,<br />
a posebno za unuke, koji više ne govore jezik svojih predaka niti poznaju<br />
roditelje svojih roditelja, niti umiju da ih, onako krhke i stare i jedva zanimljive,<br />
zagrle starinski, od srca, kako one sanjaju, nego nekako tuđinski, uglađeno,<br />
bez cmoktavih poljubaca i veselih usklika, kao na primjer: „Rodila nana<br />
koliki su mi porasli!“ Sve pare, poslane za čisto njihovo zadovoljstvo i njima<br />
lično, one pažljivo slažu na kamaricu, da ih svojoj djeci vrate kad se djeca vrate,<br />
da imaju djeca za nedobog, a od penzijice se može živjeti ihihi, njima ionako<br />
ništa ne treba, samo zagrljaj dragih (ne)poznatih ruku koje sanjaju: eh,<br />
sad će juni, juli, avgust; sad će djeca; sad će starci živnuti i ljepotu toj njihovoj<br />
mladosti udahnuti na tren, i marcipan poseban napraviti, i sirnicu, i burek;<br />
dedo će roštilj i lozu, a ja bogme nešto posebno...<br />
Ali tužnije od najtužnijih su starice u second hand radnjama: učini ti se nekako<br />
da i one treba da ostanu u toj polovnoj radnji, u toj polovnoj robi, da i<br />
njih treba objesiti u onu gomilu zgurane iznosane odjeće koju prebiraju žene<br />
u najboljim godinama željne lijepih haljina koje ne mogu priuštiti...<br />
Za razliku od starica, starci se kobajagi ne daju. Starice više ni u kafanu ne<br />
žele, tamo se troše pare bezveze. Ali starci redovno odsjede svoju predugu i<br />
bespotrebnu kafu sa svojim jaranima, istim takvim starcima, ali oni barem<br />
imaju iluziju da su s tom kafom i pričom nešto korisno uradili danas, kao i<br />
juče, kao i prekjuče... Oni bistre politiku i ekonomiju, rat i mir, oni sve znaju<br />
samo što ih niko ni za što ne pita, niti je kome njihovo mišljenje potrebno.<br />
Ti siroti starci onda na putu kući mokre po zakutcima iza zgrada jer prostata<br />
ne zna sačekati, i osjećaju se poniženim, uvrijeđenim i ostavljenim, ali<br />
o tome šute, šute, šute...<br />
Pade mi nešto na pamet: imaju li ovi što nama upravljaju stare roditelje? Gdje<br />
ih drže? Brinu li se o njima? Možda oni zbog svojih dragih staraca kradu od<br />
nas? Možda je Branković bio u toliko upravnih odbora jer je htio da pomogne<br />
svojim starim i umornim roditeljima? Možda reis kule gradi da u njih kojeg sirotog<br />
starca svoga smjesti? Ili i njihovi roditelji negdje čekaju, u obnovljenim<br />
kućama i stanovima, i čeznu da jednom stigne ne novac ili paket nego drago<br />
dijete, i da ga zagrle onako kao nekad, starinski, čvrsto, zauvijek? �<br />
FRAJ FRIZERAJ<br />
65
KULTURA<br />
Britanski doktor medicine Imad Hassan, autor svjetskog bestselera ’S<br />
CHARLES DARWIN<br />
je umro kao musliman<br />
Darwinova teorija poklopila sa našim otkrićima, i postao sam uvjeren<br />
66<br />
www.startbih.info
Dr. Hassan potiče iz Sudana, a odrastao je u egipatsko-sudanskoj porodici. Nakon što je diplomirao<br />
medicinu na Univerzitetu u Kartumu, preselio se u Veliku Britaniju i tamo ostao živjeti.<br />
U svojoj karijeri bavio se mikrobiologijom i psihijatrijom, nakon čega je pokazao interes i za filozofiju.<br />
Iako musliman, išao je na crkveni kurs izučavanja Biblije<br />
Jedno od brojnih podjela na vjernike<br />
i ateiste u današnjem svijetu i<br />
vremenu očituje se u podjeli na pristalice<br />
i protivnike Teorije evolucije<br />
Charlesa Darwina. Dok se širom<br />
svijeta vode beskonačne rasprave o<br />
tome da li je čovjek evoluirao od<br />
majmuna-(ili majmun od čovjeka,<br />
kao u slučaju bh, političke scene)<br />
ili je potomak Adama i Eve, britanski<br />
doktor medicine Imad Hassan<br />
nedavno je napisao i objavio<br />
knjigu koja bi mogla uzdrmati i pozicije<br />
samozvanih branilaca Darwinovog<br />
nasljeđa, i pozicije dogmatski<br />
ograničenih vjernika vodećih svjetskih<br />
religija, a naročito nekih muslimanskih<br />
učenjaka. On argumentovano<br />
tvrdi da je Darwinovo učenje<br />
kompatibilno sa mnogim surama iz<br />
Kur’ana iako to i naučnicima i vjernicima<br />
danas može zvučati čudno.<br />
Dr. Hassan čak tvrdi da je po širem<br />
shvatanju islama, ako se posmatra<br />
izvan dogme i ortodoksije, i sam<br />
Darwin bio musliman.<br />
Doktor Imad Hassan potiče iz Sudana,<br />
a odrastao je u egipatsko-sudanskoj<br />
porodici. Nakon što je diplomirao<br />
medicinu na Univerzitetu<br />
u Kartumu, preselio se u Veliku Britaniju<br />
i tamo ostao živjeti. U svojoj<br />
karijeri bavio se mikrobiologijom i<br />
psihijatrijom, nakon čega je pokazao<br />
interes i za filozofiju. Iako musliman,<br />
išao je na crkveni kurs izučavanja<br />
Biblije, jer je, kako kaže i<br />
sam, na taj način iskazivao zanimanje<br />
i poštovanje prema dijelu kulturološkog<br />
obilježja sredine u kojoj<br />
je živio, neovisno od svojih vjerovanja.<br />
Usput je vodio duhovne i filozofske<br />
razgovore sa lokalnim intelektualcima,<br />
nakon čega je shvatio<br />
da mnogi zapadnjaci slabo poznaju<br />
islam. Osjetio se uvrijeđen agresivnim<br />
stavovima pojedinih muslimana<br />
iz njegovog okruženja, koje je<br />
nazvao neznalicama, a koji su dali<br />
svoj doprinos slabijem razumijevanju<br />
islama na Zapadu. To ga je nagnalo<br />
da se specijalizira u oblasti filozofije<br />
komparativne religije, nakon čega<br />
je pokušavao pisanjem i predavanjima<br />
da objasni i muslimanima<br />
i zapadnjacima da je neznanje njihov<br />
zajednički neprijatelj. Potom<br />
je skupa sa svojim bratom Alaadinom<br />
u Sudanu objavio knjigu na<br />
arapskom jeziku naslova Azan Al-<br />
Anaam, što bi u grubom prijevodu<br />
značilo Uši od Stoke. Smatrajući to<br />
izdanje nedovoljno jasnim, dr. Hassan<br />
je odlučio prevesti knjigu na engleski<br />
jezik, što je i učinio prije par<br />
mjeseci. Knjiga je izašla pod naslovom<br />
Shajara Code Decoded –(Dekodirana<br />
Šadžara šifra). O značenju tog<br />
naziva, kao i o sadržaju knjige koja<br />
već izaziva raznolike reakcije u britanskoj<br />
javnosti, dr. Hassan govori<br />
za <strong>Start</strong> BiH.<br />
Šta je bilo presudno u Vašoj odluci<br />
da napišete i objavite Shajara Code<br />
Decoded, i šta je značenje riječi<br />
shajara?<br />
- Dva slučajna faktora. Najprije sam<br />
imao izvanredno životno iskustvo kada<br />
sam upoznao sveštenika Terrya Caseya.<br />
On je bio vrlo skeptičan u vezi<br />
sa doslovnim, bukvalnim tumačenjem<br />
današnje Biblije kao istine. Nakon višemjesečne<br />
debate, dok je bio trajno<br />
bolestan od raka, shvatio je da je on<br />
zapravo musliman, ali dugo nije bio<br />
svjestan toga, kako je rekao. Njegova<br />
izjava me zapanjila, i od tada sam<br />
rasvjetljavao lična uvjerenja mnogih<br />
naučnika koji su napustili formalno<br />
kršćanstvo i judaizam, ali i dalje vjerujući<br />
u jednoga Boga Abrahamovog.<br />
Neki od njih su bili Newton i Darwin,<br />
KULTURA<br />
a ’Shajara Code Decoded’ –(Dekodirana Šadžara šifra) za <strong>Start</strong> BiH:<br />
RA ZGOVARAO: Amir Telibečirović<br />
Charles Darwin<br />
čija je vjera ostala misterija za mnoge<br />
ljude do dan-danas. Da su kojim<br />
slučajem i oni imali slične intelektualne<br />
debate o stvarnoj poruci islama,<br />
vjerovatno bi došli do istog zaključka.<br />
Drugi faktor je uslijedio par mjeseci<br />
nakon tog sveštenikovog zaključka o<br />
sebi, kada je on preminuo. Moj brat<br />
Alaadin objavio je tada malu knjigu<br />
na arapskom jeziku, u Sudanu, pod<br />
naslovom Hadž – hodočašće - putovanje<br />
prvih inteligentnih predaka od doline<br />
Arafat do njihovog prvog doma. U<br />
svojoj knjizi Alaadin otkriva značenje<br />
mnogih misterioznih sura u Kur’anu,<br />
a koje se odnose na hodočašće na način<br />
koji je teško odbaciti, naglašavajući<br />
kako je cijela ceremonija zapravo<br />
kretanje stopama drevnih predaka.<br />
Njegova knjiga je ipak trebala dati više<br />
objašnjenja o tome odakle su ti preci<br />
došli. Počeo sam da popravljam nje-<br />
govu knjigu, dodajući svemu tome<br />
teoriju o porijeklu stvaranja, završavajući<br />
sa otkrivanjem izvora stvaranja<br />
od jedne žive zajedničke ćelije koja se<br />
razvila do kreacije tih predaka. Na taj<br />
način se Darwinova teorija poklopila<br />
sa našim otkrićima, i postao sam<br />
uvjeren da su zaključci do kojih je i<br />
Darwin došao bili uzvišena inspiracija.<br />
Shajara je arapski naziv za drvo,<br />
odnosno stablo. Kur’an govori o za-<br />
brani Ademu i njegovoj partnerici,<br />
koja inače nije imenovana kao Eva iliti<br />
Hava, da pristupe toj shajari. Ko-<br />
rijen riječi shajara također označava i<br />
interakciju ili integraciju. Naše analize<br />
pokazuju da je ono što je Ademu<br />
i njegovoj partnerici bilo zabranjeno<br />
zapravo bio fizički odnos ili seksualna<br />
interakcija, ali im nije zabranio da<br />
jedu voće sa drveta, kao što je to pogrešno<br />
shvaćeno iz Tore, a poslije pri-<br />
hvaćeno od strane Arapa.<br />
Kakve su bile prve reakcije na Vašu<br />
knjigu od strane muslimana u<br />
Vašem susjedstvu i šire, a kakve od<br />
strane darvi<strong>nis</strong>ta, evolucio<strong>nis</strong>ta i<br />
ateista?<br />
ren da su zaključci do kojih je i Darwin došao bili uzvišena inspiracija<br />
67
KULTURA<br />
- Muslimani su uglavnom svjesni da<br />
u svom arapskom izvorniku Kur’an<br />
sadrži više misterija nego što islamski<br />
učenjaci znaju. Pritom, hodočašće je<br />
postalo misterija mnogim muslimanima<br />
današnjice, u modernim vremenima<br />
kada je uobičajeno da se preispituju<br />
racionalnosti iza svake vjere.<br />
Naša knjiga je izazvala dosta pozitivnih<br />
reakcija, naročito preko jednog<br />
poznatog arapskog internet bloga, na<br />
kojem sam bio gost prije godinu dana,<br />
što je privuklo stotine hiljada posjetilaca<br />
koji su se uglavnom slagali<br />
sa našim nalazima. Svakako bilo je i<br />
dogmatika koji radije ne bi da razmišljaju,<br />
ali oni ionako <strong>nis</strong>u uspjeli ništa<br />
bez vlastitih argumenata. Darvi<strong>nis</strong>ti,<br />
među kojima su većinom zapadnjaci,<br />
bili su dosta skeptični smatrajući<br />
naše napore očajničkim pokušajima<br />
da se stvori naučna vrijednost za<br />
mrtve religijske knjige. Ovo uglavnom<br />
dolazi od onih zapadnjaka koji<br />
vide Kur’an na isti način kao što<br />
vide i Bibliju. Oni <strong>nis</strong>u svjesni da je<br />
Kur’an i dalje otvoren za nova, moderna<br />
i senzibilna ponovna tumačenja<br />
u svom arapskom izvorniku.<br />
Vi ste napisali Darwin je preminuo<br />
kao musliman, samo što nije bio<br />
svjestan toga, nakon što je napustio<br />
crkvenu dogmu i izjavio da je<br />
agnostik. Zamolio bih Vas da ovo<br />
pojasnite prvenstveno čitaocima<br />
koji bi istovremeno bili i zainteresovani<br />
i zbunjeni tom izjavom, bilo da<br />
su muslimani ili ne.<br />
- Riječ islam je arapski pojam za<br />
pokoravanje miru. To se ne odnosi<br />
toliko na konkretnu vjeru, religiju,<br />
koliko se odnosi na stanje uma.<br />
U Kur’anu se više puta ponavlja da<br />
je naš otac Abraham taj koji je imenovao<br />
muslimanom svakoga ko ide<br />
njegovim stopama u monoteizmu.<br />
Kur’an također spominje da postoji<br />
zapravo jedna uzvišena poruka –<br />
islam, sa mnogim poslanicima koji<br />
su pronosili istu poruku u različitim<br />
vremenima. Mojsije i Isus su, prema<br />
Kur’anu, također muslimani. Kasniji<br />
kršćani i jevreji su modificirali<br />
svoje knjige dodacima, što je rezultiralo<br />
savremenim kršćanstvom i judaizmom,<br />
kakve ih znamo danas. Ko<br />
god preispita ove religije i vrati se na<br />
originalni Abrahamov monoteizam,<br />
ta osoba je musliman. Darwin je krenuo<br />
tim putem i završio kao neko ko<br />
vjeruje u uzvišenu silu koja zapravo<br />
68<br />
nije Isus, odbacujući formalno kršćanstvo<br />
i dogmu koja je vremenom<br />
dodata Isusovom učenju. To Darwina<br />
jednostavno čini muslimanom, a<br />
da toga nije bio ni svjestan.<br />
U Vašoj knjizi spominjete da je slavni<br />
islamski naučnik iz 13. stoljeća<br />
- Ibn Arebi u svoje vrijeme pisao o<br />
evoluciji čovječanstva od majmuna,<br />
dakle vijekovima prije Darwina. Na<br />
koji način bi se mogla uskladiti njegova<br />
pisanja sa Darwinovim?<br />
- Zapravo ni Ibn Arebi ni Darwin<br />
<strong>nis</strong>u pisali da je čovjek evoluirao doslovno<br />
od samog majmuna. I jedan i<br />
drugi su tvrdili prvenstveno da su i<br />
čovjek i majmun, te i ostala živa bića,<br />
evoluirali iz jednog zajedničkog<br />
izvora, iz te ćelije. Ibn Arebi je pisao<br />
da su majmuni bili završetak životinjske<br />
evolucije, dok je linija kojom su<br />
nošeni naši preci iz zajedničkog izvora<br />
dodatno evoluirala u ljude iz prethodnog<br />
obličja intervencijom božanske<br />
sile. Mislim da je najbolji način za<br />
usklađivanje njihovog<br />
pisanja da se ti<br />
spisi razumno udalje<br />
i od uticaja dogmatskih<br />
religijskih<br />
tumača i od dogmatika među naučnicima.<br />
Obojica su bili veliki učenjaci<br />
u svom polju djelovanja i ostavili<br />
su veliko blago znanja čovječanstvu.<br />
Iskrenost je neophodna pri rasvjetljavanju<br />
njihovih otkrića i učenja. Teorija<br />
darvinizma čisti je naučni rad koji<br />
je bio previše izložen očajnim ateistima<br />
koji su učinili sa njim ono što nije<br />
bilo predviđeno da se radi.<br />
U današnjoj BiH, mnogi službeni<br />
predstavnici tri vodeće vjerske<br />
zajednice – islamske, pravoslavne<br />
i katoličke, prema vlastitim doktrinama<br />
zajedno se protive ideji<br />
Darwinovog učenja u ovdašnjim<br />
školama. Sa druge strane, sekularisti<br />
koji brane Darwina to ra-<br />
de uglavnom sa pozicije ateizma<br />
prema nekadašnjim komu<strong>nis</strong>tičkim<br />
tumačenjima da je i Darwin bio<br />
ateista. Šta bi bila Vaša poruka i<br />
jednima i drugima?<br />
- Poznate su mi od ranije te vrste<br />
nesuglasica na Balkanu. Moja<br />
poruka naučnicima je da poštuju<br />
svoje naučno polje djelovanja i da<br />
budu iskreni pri iznošenju ograničenih<br />
naučnih činjenica, neovisno<br />
od svojih eventualnih ličnih<br />
antireligijskih stavova. A vjerskim<br />
učenjacima poručujem: sa svojim<br />
osobnim rigidnim stavovima nanijeli<br />
ste veću štetu religiji nego oni<br />
za koje se smatra da nemaju vjeru.<br />
Obje strane trebaju biti više iskrene.<br />
Iskrenost preminulog Terrya<br />
Caseya, sveštenika koji me inspirisao<br />
da napišem ovu knjigu, je najbolji<br />
primjer.<br />
Izgleda kao da pokušavate dokazati<br />
da vjera i moderna nauka u suštini<br />
<strong>nis</strong>u suprotstavljene, ukoliko se<br />
dogma izbaci i<br />
iz vjere i iz nauke.<br />
Dio Vaše knjige<br />
bavi se tumačenjem<br />
Adama i<br />
Eve iliti Adema i Have, pomoću Biblije,<br />
Kur’ana, logike i nekih naučnih<br />
činjenica. Kako to učiniti istovremeno<br />
prihvatljivim i za skeptike<br />
i za vjernike?<br />
- Nauka kroz vijekove je proizvod<br />
ljudskih istraživanja i otkrića. Biblija<br />
i Kur’an su najuticajnije knjige u<br />
ljudskoj historiji. Neovisno od svoje<br />
vjerske orijentacije, svaki iskreni naučnik<br />
ne bi trebao odbaciti ove knjige,<br />
čak i ako bi ih smatrao produktom<br />
nekih genijalaca svog vremena a<br />
ne božanskim objavama. I mi ih danas<br />
trebamo iznova pročitati otvorenog<br />
uma, i probati da ih razumijemo<br />
na način na koji to drevni ljudi<br />
<strong>nis</strong>u mogli, uzimajući u obzir problem<br />
davnih prijevoda.<br />
’Shajara’ je arapski<br />
naziv za drvo,<br />
odnosno stablo<br />
Pored ostalog, knjiga nudi pojašnjenje<br />
pozadine obavljanja hadža<br />
u Meki i povezanosti hodočašča sa<br />
evolucijom pračovjeka. Očekujete<br />
li više negiranja ili više prihvatanja<br />
takve interpretacije?<br />
- Negiranje nije moguće. Riječ za ho-<br />
dočašče na arapskom jeziku je hadž<br />
što doslovno znači: konačni argument<br />
i dokaz. Učenjaci kroz vijekove ni-<br />
su uspjeli objasniti šta ovi misteri-<br />
ozni rituali dokazuju. Jednom kada<br />
se smisleno objašnjenje ponudi, suprotni<br />
stavovi će biti bez argumenata<br />
za negaciju, bez obzira kako to bilo<br />
šokantno nekome. Broj kur’anskih<br />
sura iz arapskog izvornika koje smo<br />
koristili za potrebe objašnjenja je veliki.<br />
Većina ovih sura su prije djelovale<br />
kao da su bez značenja.<br />
Šta je značenje broja šesnaest u vašoj<br />
rečenici – Božanska sila je odabrala<br />
16 muškaraca i 16 žena da<br />
budu preoblikovani od majmuna<br />
u inteligentna ljudska bića?<br />
- To je bila zadnja misterija koju<br />
smo dekodirali nakon što je cijela<br />
priča postala jasnija. Hadž je sastavljen<br />
od nekoliko uvezanih činova<br />
pomoću kojih hodočasnici djeluju<br />
primitivno na nekoliko dana. Našim<br />
tumačenjem se tvrdi da ovo ponašanje<br />
predstavlja prve inteligentne<br />
pretke. Kada hodočasnici prave greške,<br />
to se popravlja klanjem životinje<br />
iz Al-Anaam, što podrazumijeva samo<br />
ove životinje: krava, kamila, koza<br />
i ovca. Kada se ispravljaju greške<br />
počinjene tokom obavljanja hadža,<br />
treba znati da svaka od ovih životinja<br />
ima misteriozno određenu numeričku<br />
vrijednost. Kur’an često ističe<br />
broj osam među pripadnicima Al-<br />
Anaam. Naša istraživanja su pokazala<br />
da je broj osam dostavljen prvoj<br />
inteligentnoj porodici. Kada se<br />
koordiniraju numeričke vrijednosti<br />
svakog člana ove grupe tokom<br />
hadža, izračunamo zbir originalne<br />
porodice, čijim stopama se hodočasnici<br />
kreću, porodice koja je posjedovala<br />
prvih osam iz Al-Anaam.<br />
Zbir je šesnaest muških i šesnaest<br />
ženskih pojedinaca. Ovo je složeniji<br />
dio, i može biti potpuno shvaćen<br />
samo uz detaljnu analizu iz knjige.<br />
Ali, ovo također znači da čovječanstvo<br />
nije nastalo incestom, kako mnogi<br />
smatraju, nego spajanjem grupe od<br />
trideset i dvoje ljudi. �<br />
www.startbih.info
SPORT<br />
Južna Afrika, godinu dana prije SP u nogometu<br />
PRVENSTVO<br />
velike nade,<br />
straha i zebnje<br />
Od 11. juna do 11. jula naredne godine prvi put će jedna afrička zemlja biti organizator svjetskog<br />
prvenstva u nogometu. Južna Afrika je ovih dana imala „generalnu probu“ organizacijom<br />
Kupa Konfederacija<br />
Južna Afrika je najnesigurnija zemlja na svijetu, nesigurnija i od Iraka i Afg<br />
70<br />
Za sada šest poznatih<br />
Do ovog trenutka, nastup na Svjetskom prvenstvu je osiguralo<br />
šest reprezentacija. Najviše nepoznanica je u Evropi.<br />
Od ukupno trinaest mjesta koja pripadaju našem kontinentu,<br />
sigurna je samo Holandija iz kvalifikacione grupe<br />
9. Najviše poznatih je u Aziji. Ovaj kontinent daje, sigurne,<br />
četiri selekcije, a već je poznato da su to Australija, Japan,<br />
Južna Koreja i Sjeverna Koreja. Kao i Azija, i Južna Amerika<br />
će dati četiri predstavnika. Do kraja lige ostala su još<br />
četiri kola, a najbliži ostvarenju cilja su Brazil, Čile, Paragvaj<br />
i Argentina. Uz domaćina Južnu Afriku, ovaj kontinent<br />
će za Svjetsko prvemstvo dati još pet reprezentacija.<br />
Iz CONCACAF zone na najveću smotru nogometa u<br />
2010.godini će tri reprezentacije, a najbliži su za sada Kostarika<br />
i SAD. Preostala dva mjesta od ukupno 32 reprezentacije<br />
koliko će ih učestvovati na prvenstvu pripadaju<br />
pobjednicima utakmice predstavnika Okeanije i Azije<br />
te CONCACAF-a i Južne Amerike.<br />
www.startbih.info
Poseban paket<br />
za domaćina<br />
Za Svjetsko prvenstvo će na raspolaganju<br />
biti oko tri miliona karata. Jedan<br />
milion je namijenjen domaćim navijačima,<br />
drugi za navijače iz ostatka svijeta,<br />
a treći za sponzore, reprezentacije<br />
i prijatelje FIFA-e. Do ovog trenutka,<br />
prodano je 630.000 karata u 188 zemalja<br />
svijeta. Inače, za domaće stanovništvo<br />
će ulaznice biti najjeftinije od<br />
1986. godine i prvenstva u Meksiku.<br />
Za njih će najjeftinije karte biti u grupnoj<br />
fazi takmičenja (10 dolara), dok<br />
će za finalnu utakmicu plaćati 30 dolara.<br />
Publika u Južnoj Africi karte za<br />
utakmice domaće lige i međunarodne<br />
susrete plaća između tri i nešto više<br />
od četiri dolara.<br />
Južna afrika<br />
Afga<strong>nis</strong>tana. Prošle godine stopa ubistava je iznosila 38,6 na 100.000 ljudi<br />
SPORT<br />
Green Point u Cape Townu<br />
Danny Jordaan<br />
Postojeći stadioni<br />
Stadioni u izgradnji<br />
71
SPORT<br />
Odavno se jedno veliko nogometno<br />
takmičenje nije očekivalo sa toliko<br />
nestrpljenja kao Svjetsko prvenstvo<br />
u Južnoj Africi. Želimo ga, naravno,<br />
i mi. Uoči završna četiri susreta kvalifikacija<br />
imamo lijepu šansu da se nađemo<br />
u baražu a onda, ko zna, možda<br />
i na najvećoj smotri. No, nije nam<br />
namjera ovdje se baviti našim šansama<br />
nego prezentirati vam gdje se danas<br />
nalazi Južna Afrika, godinu dana<br />
prije ovog velikog takmičenja.<br />
Iako su mnogi bili skeptici, neki čak<br />
predlagali da se ovo Svjetsko prvenstvo<br />
izmjesti u neku drugu zemlju, Južna<br />
Afrika će spremna dočekati Svjetsko<br />
prvenstvo. Barem infrastrukturno. Prvenstvo<br />
će se igrati na deset stadiona od<br />
kojih će pet biti potpuno novi. Nelson<br />
Mandela Bay stadion u Port Elizabethu<br />
je nedavno svečano otvoren, stadioni u<br />
Durbanu, Polokwaneu i Nelspruitu se<br />
završavaju u oktobru, dok će posljednji<br />
Green Point u Cape Townu biti završen<br />
u februaru naredne godine. Jedan<br />
od dva stadiona u Johannesburgu,<br />
Soccer City, je umnogome dorađen tako<br />
da se i on može smatrati praktično<br />
novim. Preostala četiri stadiona (Ellis<br />
Park u Johannesburgu, Loftus Versfeld u<br />
Pretoriji, Royal Bafokeng u Rustenburgu<br />
i Free State u Bloemfonteinu) su rekonstruirani<br />
i posljednje dvije sedmice<br />
bili su domaćini utakmicama Kupa<br />
konfederacija. No, gradnja ovih stadiona<br />
je koštala mnogo više nego što je to<br />
budžetom bilo predviđeno. Recimo, rekonstrukcija<br />
Free State stadiona u Bloemfonteinu<br />
je stajala skoro deset puta<br />
više od planirana četiri miliona dolara<br />
- potrošeno je 37 miliona!<br />
Izmještanje sirotinje ?!<br />
Kao po pravilu kada se u manjim ili<br />
siromašnim zemljama izgrade grandi- grandi-<br />
72<br />
PIŠE: Dario Mehmedović<br />
Sve je tvoje<br />
- i moje<br />
Da će razbojništvo<br />
biti jedan od<br />
najvećih problema<br />
potvrdio je i upravo<br />
okončani Kup<br />
konfederacija. Lopovi<br />
ne prezaju ni od čega pa su tako<br />
pokradene reprezentacije Egipta i Brazila.<br />
Krađe su se dogodile u hotelima u Johannesburgu<br />
i Pretoriji a igračima i vodstvu<br />
selekcija otuđena je gotovina.<br />
ozni sportski objekti, jedno od pitanja<br />
koje muči domaćine je šta će biti<br />
sa tim objektima nakon prvenstva.<br />
No, u Južnoj Africi već najavljuju da<br />
će se kandidovati za Svjetsko prvenstvo<br />
u ragbiju 2015. godine.<br />
Stadioni imaju svoj životni vijek između<br />
50 i 70 godina. Neki od ragbi stadiona<br />
doživljavaju kraj svog vijeka. Kada<br />
provedete neko vrijeme u hotelu sa<br />
pet zvjezdica, vjerujem da biste se zabrinuli<br />
kada bi neko htio da se vrati u<br />
hotel sa jednom zvjezdicom, zar ne?! -<br />
upitao je Danny Jordaan, predsjednik<br />
organizacionog odbora Svjetskog<br />
prvenstva. Najveća briga je za stadione<br />
Peter Mokaba u Polokwaneu i i<br />
Mbombela u Nelspruitu, budući da<br />
zbog nepostojanja lokalnog kluba ne<br />
postoji publika koja će popuniti tribine<br />
tih stadiona.<br />
No, ako stadioni i <strong>nis</strong>u neki problem,<br />
onda jesu transport, nesigurnost i siromaštvo<br />
zemlje. Budući da mnogo ljudi<br />
živi u siromaštvu, dolaze brojni prijedlozi<br />
da bi se to stanovništvo, barem u<br />
gradovima domaćinima Svjetskog prvenstva,<br />
trebalo izmjestiti. Sve u cilju<br />
ljepšeg predstavljanja zemlje ostatku<br />
svijeta. Kada domaćinima spomenete<br />
taj problem onda oni odgovore:<br />
- Ova zemlja je bila domaćin 146 ve-<br />
Nelson Mandela Bay<br />
likih događaja, uključujući Svjetsko prvenstvo<br />
u ragbiju i kriketu. Sve je završeno<br />
uspješno, sve sigurno, bez ijednog<br />
sigurnosnog problema.<br />
Međutim, podaci koji dolaze iz Južne<br />
Afrike i <strong>nis</strong>u baš optimistični. Sigurnost<br />
je pitanje broj 1 o kojem se govori<br />
svaki dan, od maja 2004. godine<br />
kada je objavljeno da će Južna Afrika<br />
biti domaćin Svjetskog prvenstva. Da<br />
će domaćini biti na velikom testu dokazuje<br />
i odustajanje vodeće svjetske sigurnosne<br />
organizacije G4S koja neće<br />
biti angažovana na prvenstvu.<br />
Nećemo biti uključeni u ovaj projekat<br />
jer smatramo da zemlja nije dobro organizovana,<br />
a u takvim okolnostima ni<br />
mi ne možemo osigurati sigurnost ostaostalima – izjavio je novinaru<br />
Reutersa Nick Buckles<br />
iz G4S-a.<br />
I zaista, mnogi će reći da<br />
je Južna Afrika najnesigurnija<br />
zemlja na svijetu. Nesigurnija<br />
od Iraka i Afga<strong>nis</strong>tana.<br />
Prošle<br />
godine stopa<br />
ubistava je<br />
iznosila 38,6<br />
na 100.000<br />
ljudi, što<br />
je pad za<br />
Jeff Radebe<br />
Soccer City sada i .... ... sljedeće godine<br />
Loftus Versfeld<br />
40 posto u poređenju sa 1995.godinom.<br />
Međutim, još uvijek je izuzetno<br />
visoka. Za primjer, u Engleskoj ili<br />
Walesu ona iznosi 1,43.<br />
Zemlja ima ozbiljne probleme sa kriminalom.<br />
Međutim, situacija se popravlja.<br />
Većina serijskog kriminala nestaje<br />
posljednjih godina. Najveći problem<br />
su razbojništva i krađa auta. Oni rastu<br />
posljednjih pet godina – ističe dr. Johann<br />
Burger sa Instituta za sigurnosne<br />
studije.<br />
Kriminal je najzastupljeniji u najvećem<br />
gradu Johannesburgu. No, problem je<br />
prisutan i u ostalim gradovima. Prije<br />
dvije godine, od 1.200 stanovnika ko-<br />
ji žive u naselju pored stadiona Loftus<br />
Versfeld u Pretoriji čak 30 posto, ustvaustva- ri, svaki treći stanovnik je bio žrtva<br />
neke vrste razbojništva.<br />
Vraćanje branda<br />
Transport je vrlo važna stavka<br />
u organizaciji ovakog takmičenja.<br />
Posebno u zemlji<br />
u kojoj je<br />
44 miliona stanovnikaraspoređeno<br />
na<br />
1.220.000<br />
km2 Vraćanje branda<br />
Transport je vrlo važna stavka<br />
u organizaciji ovakog takmičenja.<br />
Posebno u zemlji<br />
u kojoj je<br />
44 miliona stanovnikaraspoređeno<br />
na<br />
1.220.000<br />
km . Pret-<br />
postavke<br />
www.startbih.info
Ellis Park<br />
Vuvuzela<br />
– noćna mora<br />
Šta je to plastično, dugo jedan<br />
metar, uglavnom žute boje<br />
i proizvodi zvuk koji podsjeća<br />
na slona? Sprava se zove vuvuzela<br />
i ako je suditi po onome što<br />
smo proteklih dana mogli čuti<br />
putem TV ekrana, proizvodi<br />
vrlo iritantan zvuk. No, za navijače<br />
Južne Afrike, vuvuzela<br />
je simbol sporta.<br />
Royal Bafokeng Free State<br />
Korisne informacije...<br />
Turističke agencije u našoj<br />
zemlji još ne razmišljaju o činjenici<br />
da bi već na jesen, ako<br />
bude sreće, mnogo navijača<br />
iz BiH moglo rezervisati put<br />
prema Južnoj Africi. No, bez<br />
obzira na to, vjerujem da će<br />
vas zanimati nekoliko podataka.<br />
Letovi za Južnu Afriku<br />
se, uglavnom, odvijaju noću.<br />
Let iz Londona do Johannesburga<br />
traje oko 12 sati. O<br />
govore da će u Južnoj Africi naredne ljeznicu, autobuse i taxi servis.<br />
godine boraviti oko 450.000 gostiju.<br />
Vlada je zato odlučila investirati u izgradnju<br />
cesta, osavremenjavanje aerodroma<br />
i kupovinu hiljadu novih autobusa.<br />
Prije dvije i po godine u rad je<br />
puštena brza željeznička veza između<br />
Johannesburga i Pretorije. Johannesburg<br />
je trebao pustiti u promet i brzi<br />
autobuski transportni sistem, međutim<br />
on je još uvijek na čekanju. Razlog<br />
je protest vozača taksija. Naime, blizu<br />
50 posto radnika ovog grada do svojih<br />
odredišta se prevozi taxijem koji, poput<br />
minibusa, može primiti 15-tak ljudi.<br />
Zbog toga su vozači zabrinuti da će<br />
mnogi od njih ostati bez posla.<br />
Sve što ulažemo u infrastrukturu radimo<br />
sa željom da Južnu Afriku napravimo<br />
zemljom koja će postati izbor brojnih<br />
turista i biz<strong>nis</strong>mena – izjavio je mi<strong>nis</strong>tar<br />
transporta ove zemlje Jeff Radebe, najavivši<br />
da će tokom Svjetskog prvenstva<br />
biti prezentiran integralni sistem<br />
Prema podacima Svjetske nogometne<br />
federacije (FIFA), za goste prvenstva će<br />
biti potrebno osigurati 55.000 soba.<br />
Do sada je osigurano 40.000, nešto u<br />
privatnim objektima, nešto u hotelima<br />
sa pet zvjezdica. U najvećim smještajnim<br />
problemima su gradovi Nelspruit<br />
i Polokwane. No, stanovnicima Južne<br />
Afrike ne nedostaje nade. Žele da<br />
Svjetsko nogometno prvenstvo transformiše<br />
sreću ovog naroda.<br />
Kada ljudi iz inostranstva opisuju ovu<br />
zemlju, naš brand je uglavnom negativan.<br />
Domaćinstvom velikog takmičenja<br />
želimo to mijenjati. Na početku smo svi<br />
sanjali da Južna Afrika jednog dana bude<br />
nerasističko, demokratsko društvo. Potom,<br />
kao sportski fanovi, da Južna Afrika<br />
bude član FIFA-e. Konačno, sanjali<br />
smo da će zemlja jednog dana biti domaćin<br />
Svjetskog prvenstva. Sad su snovi<br />
u potpunosti ispunjeni – kazao je Da-<br />
karata za goste, koji će uključivati ženny Jordaan.�<br />
kakvom se prostranstvu radi<br />
najbolje govori podatak<br />
da je udaljenost između Cape<br />
Towna na jugu i Polokwanea<br />
na sjeveru 1.736 kilometara!<br />
Najmanja razdaljina između<br />
dva grada domaćina Svjetskog<br />
prvenstva, Johannesburga<br />
i Pretorije, iznosi samo<br />
58 kilometara. U vrijeme<br />
održavanja Svjetskog prvenstva,<br />
na tom dijelu hemisfere<br />
će biti zima. Ali ne zima kao<br />
kod nas. Recimo, u Johannesburgu,<br />
Rustenburgu, Pretoriji<br />
i Nelspruitu je toplo, ali je<br />
zato u Bloemfonteinu hladno.<br />
Polokwane je topliji nego većina<br />
evropskih gradova ljeti.<br />
Za one koji će utakmice gledati<br />
na TV ekranu, dobro je<br />
znati da u tom periodu nema<br />
vremenske razlike između<br />
Južne Afrike i Evrope.<br />
Izvor: Union Cycliste Internationale, bikeraceinfo.com<br />
SPORT<br />
PODSJETNIK<br />
Olimpijski šampion<br />
iz Banje Luke<br />
Anton Ante<br />
Josipović,<br />
rođeni Banjalučanin,prije<br />
tačno 25<br />
godina, na<br />
Olimpijskim<br />
i g r a m a u<br />
Los Angelesu<br />
osvojio je<br />
zlatnu me -<br />
dalju. Godinu<br />
prije toga,<br />
tadašnji<br />
bokser Slavije<br />
postao je i<br />
balkanski prvak,<br />
a titulu<br />
najboljeg u<br />
SFRJ osvajao<br />
je nekoliko<br />
puta.<br />
Josipović je do zlatne medalje u Kaliforniji<br />
došao na poseban način, u finalu bez<br />
borbe. Ostao je bez protivnika nakon što<br />
je jugoslavenski sudac Novičić u polufinalu<br />
diskvalificirao Evandera Holyfielda, kasnijeg<br />
profesionalnog svjetskog prvaka. Holyfield<br />
je Novozelanđanina Kevina Barryja,<br />
nokautirao, ali nakon sučeva znaka za prekid<br />
borbe.<br />
Budući da Barry nije mogao nastupiti u finalu,<br />
Josipović je osvojio zlatno odličje bez<br />
borbe.<br />
Organizatori Tour de Francea sve vi{e poja~avaju borbu protiv dopinga, koji prijeti samom<br />
opstankui najve}e svjetske biciklisti~ke trke. Ove godine fokus kontrola bit }e na erythropoietinu<br />
(EPO) - drogi koja podi`e broj crvenih krvnih stanica i pove}ava izdr`ljivost - a koji je tokom 90-ih<br />
godina pro{log stolje}a postao najinteresantniji biciklistima. Na ovogodi{njem Touru obavit }e se<br />
oko 500 testiranja, s tim da }e vi{e od 10 biciklista biti testirano nakon svake etape<br />
Prosje~na brziona pobjednika<br />
44<br />
2005: 3 u~esnika napu{taju Tour, a<br />
jedan je uhap{en zbog posjedovanja<br />
42<br />
40<br />
EPO-a<br />
2004: 5 u~esnika<br />
izba~eno zbog dopinga<br />
39.59<br />
41.65<br />
38<br />
36<br />
34<br />
32<br />
30<br />
Tour de France: O{tro protiv dopinga<br />
36.92<br />
33.30<br />
2006: pobjednik Floyd Landis<br />
i jo{ devet u~esnika pozitivni<br />
na testiranju<br />
40.78<br />
40.50<br />
38.98<br />
2007: 2 tima - 18<br />
biciklista - i 3 druga<br />
u~esnika<br />
diskvalifikovani<br />
2008: 4 biciklista,<br />
me|u njima iRiccardo<br />
Ricco (lijevo), pozitivni<br />
na testiranju<br />
1963-76 77-90 91-2004 2005 2006 2007 2008<br />
© GRAPHIC NEWS<br />
73
FELJTON (4)<br />
Valerijan ŽUJO: MARGINALIA UZ LEKSIKON SARAJEVA<br />
BJELAVE<br />
Zapisi Valerijana Žuje, nastali kao marginalia uz tekst Leksikon Sarajeva i kao osnova za nara-<br />
torski tekst istoimene televizijske serije, savršeno su štivo za ljude koje vole ili barem osjećaju<br />
Sarajevo kao nešto svoje, posebno. Obimni materijal za Leksikon Sarajeva, kojeg su nedavno<br />
izdali Mediapress i Buybook iz Sarajeva, nastajao je punih 20 godina, a <strong>Magazin</strong> <strong>Start</strong> BiH, redovima<br />
koje objavljuje, želi dočarati djelić Žujine ljubavi prema Sarajevu, posebno prema Sarajlijama,<br />
svih fela i vremena... Uprkos njegovoj tvrdnji da je to ozbiljan grad...<br />
Na valu miloševićevskog ludovanja,<br />
s kraja osamdesetih godina prošlog<br />
stoljeća, u Beogradu bijaše nadošla<br />
i ideja o čišćenju jezika i ukupnog<br />
kulturnog prostora od turcizama i<br />
svega što još miriše na mrske osvajače.<br />
Pa nećemo, valjda, dozvoliti<br />
da „Begiš“ i dalje liči na „tursku<br />
varoš“. Ne budi lijen, jedan veseli<br />
novinar, sačinio je listu naziva beogradskih<br />
četvrti i krajeva, čija imena<br />
valja odmah zamijeniti srpskim.<br />
Kad tamo, bezmalo svi nazivi, turcizmi:<br />
Tašmajdan, Dorćol, Neimar,<br />
Palilula, Savamala (Sava mahala),<br />
Topčider, Kalemegdan, Terazije,<br />
74<br />
Bulbuder, Karaburma...Na drugoj<br />
strani, u „turskoj varoši“ Sarajevu,<br />
gotovo bez izuzetka, nazivi su slavenski:<br />
Bjelave, Bistrik, Vratnik, Lipe,<br />
Mrakuša, Gorica, Širokača, Koševo,<br />
Golobrdica, Grdonj, Hladivode,<br />
Bare, Gaj, Borak,Višnjik, Kamenica,<br />
Širokac... Nema sumnje,<br />
žilava je i otporna naša štokavština<br />
sa tri imena (bosanski-hrvatski-srpski)...ali,<br />
ni Osmanlije se <strong>nis</strong>u nešto<br />
upinjale da nam nametnu turski.<br />
Pa, ako su činovnici zapisali da<br />
je službeni naziv jedne sarajevske<br />
mahale: Mahala hadži-Džaferovog<br />
mesdžida, a narod joj dao ime: Pro-<br />
vare, onda su bile Provare. Sarajevska<br />
toponimija je krajnje uzbudljiva<br />
disciplina. Svaki naziv, zapravo je<br />
naslov nenapisane knjige. Eto, Bjelave...Grad<br />
u gradu i svijet u svijetu.<br />
Predosmanske Bilave, uzdignute i<br />
izložene suncu, bile su na važnom<br />
antičkom i srednjovjekovnom putu....ali,<br />
nema te, dok te pomenuti<br />
prilježni ćato ne unese u deftere.<br />
Bilave uđoše u knjige 1528. godine<br />
u vrijeme najznačajnijeg bosanskog<br />
namjesnika i najvećeg sarajevskog<br />
dobrotvora, Gazi Husrev-bega. Bilo<br />
je to vrijeme velikih gradnji, širenja<br />
grada i njegovog procvata u<br />
tolikoj mjeri, da je upamćeno kao<br />
Zlatno doba.<br />
Uvrh Bjelava, neki Alija Novobrđanin<br />
(Nebrdilo hadži-Alija), podiže<br />
oko 1530. godine lijepu džamiju,<br />
koja stoji i dan-danas. Za njim<br />
džamiju podiže Armagandži Sinan-beg,<br />
ali se ovoj bogomolji nije<br />
bilo posrećilo i bi porušena pred<br />
Prvi svjetski rat. Bjelavska mahala<br />
Armaganjuša brzo je napredovala i<br />
širila se, pa se već oko 1556. jedan<br />
njen dio odvojio kao zasebna mahala,<br />
formirana oko nove džamije,<br />
pomenutog Hadži Džaferovog<br />
mesdžida u Provarama. U haremu<br />
www.startbih.info
džamije u Provarama, nalazi se i veliko<br />
turbe uglednog Sarajlije, Mahmud<br />
Esad efendije Kulovića, gradonačelnika<br />
Sarajeva od 1905. do<br />
1910. godine Porijeklom je iz stare<br />
janjičarske porodice. Sin je Sulejmana<br />
Rušdi efendije. Poznavao<br />
je turski, arapski, persijski i francuski<br />
jezik. Početkom 20. stoljeća<br />
Esad efendija je podigao palatu<br />
na uglu današnjih ulica Kulovića i<br />
Branilaca Sarajeva.<br />
Samo nekoliko koraka od harema<br />
Hadži Džaferove džamije, u ulici<br />
Himzarina, bila je u potkraj 19. stoljeća<br />
čuvena Kadina kahva u koju su<br />
navraćali učeni i ugledni ljudi Bjelava<br />
i Sarajeva. Otuda kafani i ime<br />
(Kadina, biva Kadijina...). Vlasnik<br />
kafane Mehmedaga<br />
Hemzanija i sam<br />
se bavio knjigom.<br />
Po svoj prilici, ulica<br />
je po Mehmedagi<br />
i njegovoj porodici<br />
dobila ime<br />
Hemzanijina, što<br />
je, po našem lijepom<br />
običaju, kasnije<br />
korumpirano, prvo u Hemzanina,<br />
potom u Himzarina...<br />
Nazdravlje!<br />
Krajem tog slavnog 16. stoljeća, podigao<br />
je džamiju i Kulin hadži Balija.<br />
Uz nju se prilijepi ime Čekaluša.<br />
Ima onih koji su hitro zaključili, da<br />
su se tu, kao, Bjelavljani sačekivali,<br />
pa otuda naziv Čekaluša...Što li bi se<br />
sačekivali i što baš na tom mjestu!?<br />
Sarajevske priče<br />
teško je pričati<br />
školski disciplinirano,<br />
jer se one javljaju kao<br />
krugovi na vodi...na puno<br />
mjesta, preklapajući<br />
se stalno<br />
U prilog ovom pitanju, evo jedne<br />
digresije, koja neće biti višak u priči.<br />
U osmanskom razdoblju ulica i<br />
mahala u kojoj se nalazi (Čekaluša)<br />
imale su isto ime: Čegaluša (Čekaluša),<br />
prema nadimku velikog vezira<br />
Rustem-paše, “Čegale” („Čigale“).<br />
Za Rustem-pašu se pretpostavlja da<br />
je rođen u tom kraju, ali da je italijanskog<br />
porijekla. Porijeklom je iz<br />
porodice Opuković. Oženivši sultaniju<br />
Mihrimah, postao je zet sultana<br />
Sulejmana I Veličanstvenog. Bio<br />
je veliki vezir u dva navrata: 1544-<br />
1553. i 1555-1561. godine. Napisao<br />
je hroniku “Tarih-ial-i Osman”<br />
koja obuhvata istoriju Osmanskog<br />
carstva do 1560. godine. U Sarajevu<br />
je podigao veliki Brusa bezistan<br />
i kameni most<br />
preko rijeke Željeznice.<br />
U izvorima<br />
iz 18. stoljeća<br />
pominje se<br />
kao Rustem-paša<br />
Čigali-zade (Čigalić).<br />
To govori<br />
o mogućoj rodbinskoj<br />
vezi između<br />
Rustem-paše i Sinan-paše Čigale,<br />
koji se prije prelaska na islam zvao<br />
Scipion Cigale. Od 1885. do 1919.<br />
godine ulica je i službeno nosila naziv<br />
Čekaluša, a tada je dobila ime<br />
Nemanjina, po osnivaču srpske dinastije<br />
Nemanjića, Stefanu Nemanji.<br />
Od 1994. godine ulica ponovo<br />
nosi ime Čekaluša. Dakle, niko<br />
nikoga nije sačekivao... Može biti<br />
i da jest, jer je<br />
i tada kao i danas<br />
bilo podosto<br />
onih koji su<br />
sačekivali, a <strong>nis</strong>u<br />
čekali.<br />
U novije vrijeme,<br />
ustalio se u Sarajevu<br />
naziv „Čeka“<br />
(„ćeka“) za ugao<br />
ulica: Maršala TiTita i Dalmatinske.<br />
To je tradicionalno<br />
mjesto sastajanja i<br />
svaka generacija ga<br />
je drukčije nazivala<br />
(„Kod banke u Ti-<br />
tovoj“, „Kod ban- ban- mjenama i novotarijama na BjelavaBjelava- ke s kipovima“, a od tridesetih<br />
godina 20. stoljeća i koju deceniju<br />
nakon Drugog svjetskog rata,<br />
„Kod Kopelmana“, jer je na uglu<br />
Kulovića ulice i Titove, stajala zlatarska<br />
i časovničarska radnja Johana<br />
Kopelmana, sa velikim javnim<br />
satom.)… Izraz čeka (obično se izgovara<br />
kao: ćeeka), po svoj prilici je<br />
ruralnog porijekla (svakako pripada<br />
lovačkoj terminologiji).<br />
Dug je niz ljudi vezanih uz Sarajevske<br />
Bjelave. Jedan se izdvaja svojom<br />
ljudskošću, talentom i otmjenošću:<br />
književnik i ljekar, Isak Samokovlija.<br />
Zarad minucioznog slikanja i izvrsnog<br />
psihološkog portretiranja u<br />
ciklusu priča sa Bjelava („Nosač Samuel“,<br />
„Rafina avlija“, „Solomunovo<br />
slovo“...), Samokovliju su nazvali<br />
Pjesnikom Bjelava. Razočaran pro-<br />
FELJTON (4)<br />
ma i u Sarajevu (a, po jedno takvo<br />
razačaranje dopadne svaku generaciju),<br />
Samokovlija veli:<br />
„Eto, nekad, znao sam svakog čovjeka<br />
ovdje, svako dijete, svaku kokoš<br />
što se kaže. Psi su mi prilazili,<br />
mačke se mazile oko mene, kao da<br />
su izišle iz mog dvorišta. Tu ima<br />
još puno kuća, čitave ulice su tu iz<br />
mog djetinjstva i mladosti ali-ljudi<br />
nema. Sve je to novo, sve je tuđe.<br />
Ovo je u doba moje mladosti<br />
još bilo skoro sve novo. Ove kuće.<br />
Ove ograde. A ukoliko je bilo staro,<br />
izgledalo je nekako toplije, nekako<br />
ljepše...“<br />
Sarajevske priče teško je pričati<br />
školski disciplinirano, jer se one<br />
javljaju kao krugovi na vodi...na<br />
puno mjesta, preklapajući se stalno...<br />
� (kraj)<br />
75
AKCIJA<br />
kopirni ureðaj za samo<br />
1KM<br />
za sve informacije i<br />
ponudu nazovite<br />
033 621 253<br />
ili nas posjetite<br />
VIPRIKO D.O.O.<br />
Blažujski drum 2,<br />
ILIDŽA<br />
(æilimara na ilidži)<br />
Fax: +387 33 621 253<br />
E-mail: mail@vipriko.com<br />
www.vipriko.com
78<br />
ULICA<br />
Uz banjalučku Gospodsku<br />
Mrtvačka<br />
glava<br />
i KRST ČASNI<br />
PIŠE: Rubina Čengić<br />
rubina@startbih.info<br />
Četništvo je, reći će neki, kontroverkontroverzno, neopravdano na stubu srama, dio<br />
srpske tradicije i folklora koji mno-<br />
U centru Banjaluke, u šetačkoj zogi poštuju, a ni Tito ga nije odmah<br />
ni tik uz Gospodsku ulicu, jednu od anatemizirao. A da je simbol heroj-<br />
najljepših u BiH, na ružnoj, sklepastva i čojstva, baš i nije... Nije ih venoj,<br />
neuglednoj tezgi jedna individua ćina 1945. baš zbog hrabrosti prešla u<br />
prodaje robu, bez straha a vjerovat- partizane. Čemu onda veličanje?<br />
no i dozvole, sa srpskim, uglavnom Ovaj banjalučki prizor, osim sim-<br />
četničkim simbolima - majice s tekboličkih, ima estetske, ali i zakonske<br />
stom himne Bože pravde ili porukom dimenzije. Naime, banjalučke vla-<br />
Sa vjerom u kralja i otadžbinu, otadžbinu šajsti su prije nekoliko godina donije-<br />
kače s kokardom, crnogorske toke le odluku kojom su sve banjalučke<br />
sa dvoglavim orlom i četiri s... Ne- ulice očistile od ovakvih tezgi, pa<br />
ma simbola kojeg nema. Cijene su je pitanje zašto tolerišu ovu? Istina,<br />
od 5 do 50 KM. Nedostaju, ruku u neposrednoj blizini prodaju se i<br />
na srce, majice sa likom Radovana knjige i đinđuve, možda samo kao<br />
Karadžića ili Ratka Mladića, a ne- alibi za ovu simboličnu?<br />
ma ni kama, žice.... Istina, ispod Kraj prodavca na ovoj tezgi <strong>nis</strong>mo<br />
tezge <strong>nis</strong>mo virili.<br />
vidjeli fiskalnu kasu, koja je, inače,<br />
Na istoj radnoj površini, nude se i kamen o vratu prodavačima na obli-<br />
ogrlice i lančići sa pravoslavnim kržnjoj Banjalučkoj tržnici, i ne zna-<br />
stom ili raspelom Isusa Krista i drumo da li ga, kao njih, tlače inspekcigi<br />
vjerski rekviziti. Mrtvačka glava i je i poreska kontrola. No, mušterije<br />
krst zajedno? Uvredljivo za vjerni- mu baš ne lete. Možda što je ponuke?<br />
Možda, a možda i nije... Kako đena roba loše aranžirana, a one s<br />
kome. Išlo je to u istoriji, često, ru- simbolima države Bosne i Hercegoku<br />
pod ruku.<br />
vine nestalo? �<br />
www.startbih.info