Slovo (<strong>Uppsala</strong>), 2010, No. 51Journal <strong>of</strong> Slavic Languages and LiteraturesSvrha je uvjerljive povijesno-fonološke analize (mehanizama, razloga i kronologijeglasovnih promjena) postići što uvjerljiviju rekonstrukciju (koja je plauzibilna i ufonetskom i logiĉkom pogledu), ali se težišta uporabe izvora i metode rekonstrukcijskihmodela kod pojedinih istraživaĉa donekle razlikuju. Kod jednih (posebicestarijih) autora upravo su sami izvori mjerodavni, mada, sa suvremene toĉke gledišta,ti izvori zaslužuju odreĊenu kritiĉku analizu. Kod drugih je, pak, autora (posebicemlaĊih) težište na logiĉnoj rekonstrukciji, pri ĉemu se izvori rabe za utvrĊivanjelogiĉnosti rekonstrukcije pojedinih glasovnih promjena. U obje je metode, ipak, rezultatĉesto isti, neovisno o tome radi li se o dedukciji ili indukciji. Dakle, u oba je sluĉajapotreban kritiĉki odnos spram samih izvora.Pozabavit ću se u ovome prilogu sljedećim pitanjima:a) dokaznom vrijednosti pojedinih tipova izvora u rekonstrukciji glasovnih promjena na općoj razini;b) dokaznom vrijednosti postojećih izvora u rekonstrukciji pojedinih ranih slavenskih fonološkihstruktura;c) težištima u uporabi pojedinih tipova izvora kod odreĊenih istraživaĉa.U posljednjem se sluĉaju moram ograniĉiti obimom rabljenih radova na najreprezentativnijeprimjere.U ovome prilogu primjenjujem tzv. operativnu metodu, s tim da polazim odpovijesti postojećih slavenskih jezika (ne ulazeći u pitanje što je jezik). Sama metodanije opravdana jer se rane izoglose, kako je ustanovljeno u dijalektološkoj literaturi,ĉesto ne poklapaju s današnjim granicama slavenskih jezika. Operativnost se oslanja,prije svega, na ĉinjenicu da su opisi fonoloških razvoja, na kojima se ovaj prilogbazira, sastavljeni na osnovi postojećih slavenskih jezika i njihovih rekonstruiranihranijih faza. Što se pak rabljene literature tiĉe, ova metoda ĉesto nailazi na problemzajedništva, tj. na pitanje pod koji se jezik pojedini izvor treba podvesti. Problem seaktualizira i na teoretskoj razini i u samoj literaturi, a odnosi se, prije svega, na raneistoĉnoslavenske izvore (da li predstavljaju rane ruske, ukrajinske ili bjeloruskeosobine) s jedne strane i s druge strane na južnoslavenske izvore – i to na dvojakoj ilitrojakoj razini:a) bugarsko-makedonski izvori ib) srpsko-hrvatsko-bosansko-crnogorski izvori (da ne ukljuĉujem još slovensko-kajkavsku dilemu, v.primjedbu 10).Treći je problem svojatanje staroslavenskoga jezika (bez njegovih redakcija koje selako mogu pripisati povijesti pojedinih jezika). Staroslavenski i brojne monografije onjemu nisu ukljuĉeni u ovu analizu, premda strukturalne, posebice fonološke osobine irazlike koje se pojavljuju u najstarijim prijepisima, upućuju na odreĊene protografekoji se, takoĊer, donekle mogu pripisati razvojima na odreĊenim podruĉjima.I u kvantitativnome i u kvalitativnome se pogledu uporabljivi izvori drastiĉnorazlikuju ovisno o podruĉju. Isto se odnosi na uporabu izvora kod pojedinih autora.Budući da se i metode rekonstrukcije znatno razlikuju u radovima na kojima se ovaj34
Juhani NuorluotoIzvori za prouĉavanje i rekonstrukciju ranih slavenskih ...prilog zasniva, ĉesto je »ukus« kritiĉara (koji je, sa svoje strane, ĉesto ovisan o »školi«koju zastupa) odluĉujući ĉimbenik pri ocjeni uspjeha tih radova. U ovome radupokušavam biti neutralan. Naglašavam da se predmet ovoga priloga odnosi samo nafonološku (i, donekle, fonetsku) razinu u jeziĉnim sustavima. Dokazna vrijednost doljeklasificiranih izvora izgleda drukĉije na drugim jeziĉnim razinama (morfološkoj, sintaktiĉkoj,leksiĉkoj itd.).Iz razumljivih razloga radova o pojedinim jezicima ima u veoma nejednakoj mjeri.Kao materijal za analizu mi služi (priznajem, subjektivna) selekcija najreprezentativnijihmonografija koje, po svoj prilici, imaju ambiciju da opišu cjelokupan fonološkirazvitak jednoga pojedinog slavenskog jezika. Nevolja je u tome da ne raspolažemonovim monografijama (u kojima bi pristupi i metode bili usporedivi) u svim sluĉajevima,što svakako umanjuje vrijednost jedne poredbene analize. Manji radovi, koji sebave iskljuĉivo odreĊenim pojavama, uzimani su u obzir samo iznimno u ovome prilogu.TakoĊer, ne ukljuĉujem u analizu dijalektološku literaturu premda se u njoj nalazimnoštvo vrijednih informacija za rekonstrukciju ranijih faza pojedinih dijalekatskihsustava. 1 Dakle, svrha ovoga priloga nije pružiti iscrpan osvrt na sve mogućepristupe koji se primjenjuju u rekonstrukciji fonoloških razvoja u postpraslavenskojepohi. 22. Dokazna vrijednost pojedinih tipova izvorâ na općoj raziniIzvori se prouĉavanja jeziĉne povijesti mogu, donekle uopćeno, razvrstati na sljedećekategorije: 31) pisani spomenici (stari domaći tekstovi, natpisi itd.);2) onomastiĉka graĊa (toponimi, antroponimi, glose u stranim izvorima itd.);3) slavenske posuĊenice u neslavenskim jezicima i neslavenske posuĊenice u slavenskim jezicima;4) dijalekatska graĊa te5) kontaktna lingvistika.Svaka kategorija ima odreĊene inherentne probleme koji se, razumije se, odražavaju unejednakoj mjeri u pojedinim sluĉajevima. Ovdje ću se osvrnuti na samo neke najbitnijekarakteristike spomenutih tipova izvora. Pod pojmom »izvor« ne razumijevamporedbenu graĊu (indoeuropsku, baltoslavensku ili slavensku) ili tipološke razvojnepodudarnosti koje se susreću unutar slavenske jeziĉne skupine ili izvan nje, mada neporiĉem njihovu važnost u fonološkoj rekonstrukciji. Poredbena se graĊa može rabiti,prije svega, za rekonstrukciju praslavenskoga fonološkog (ili morfološkog) sustava, a1 Ukljuĉujem, ipak, u svoj prilog monografiju Zuzanne Topolińske (1974) o kašupskome jer ne postoji konzensuso njegovom statusu (dijalekt poljskoga ili samostalan jezik). Iako Leskienova gramatika srpsko-hrvatskogajezika (1914:106-118) obuhvaća povijesne podatke na dijalektološkoj razini, ona nije uzimana u obzir.2 Polazište je Holzerova (npr. Holzer 1995) apsolutna kronologija koja datira relativno homogen praslavenskifonološki sustav u epohu oko godine 600. n. e., tj. u epohu poĉetaka slavenske ekspanzije širom Europe.3 Jasno je da navedeni popis ne obuhvaća sve moguće kategorije ili se navedene kategorije ne iskljuĉuju tako daje takva podjela nužno površna.35
- Page 1 and 2: UPPSALA UNIVERSITYlovoJournal of Sl
- Page 3: CONTENTSEDITORIAL: SLOVO ARAUND THE
- Page 6 and 7: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 8 and 9: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 10 and 11: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 12 and 13: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 14 and 15: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 16 and 17: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 18 and 19: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 20 and 21: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 22 and 23: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 24 and 25: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 26 and 27: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 29 and 30: Alexander I. Pereswetoff-MorathIsaa
- Page 31 and 32: Alexander I. Pereswetoff-MorathIsaa
- Page 33 and 34: Alexander I. Pereswetoff-MorathIsaa
- Page 35: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51, pp.
- Page 39 and 40: Juhani NuorluotoIzvori za prouĉava
- Page 41 and 42: Juhani NuorluotoIzvori za prouĉava
- Page 43 and 44: Juhani NuorluotoIzvori za prouĉava
- Page 45 and 46: Juhani NuorluotoIzvori za prouĉava
- Page 47 and 48: Juhani NuorluotoIzvori za prouĉava
- Page 49 and 50: Juhani NuorluotoIzvori za prouĉava
- Page 51 and 52: Juhani NuorluotoIzvori za prouĉava
- Page 53: Juhani NuorluotoIzvori za prouĉava
- Page 56 and 57: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 58 and 59: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 60 and 61: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 62 and 63: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 64 and 65: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 66 and 67: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 68 and 69: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 71 and 72: Slovo (Uppsala), 2010, No. 51, pp.
- Page 73 and 74: Никита МихайловО м
- Page 75 and 76: Никита МихайловО м
- Page 77 and 78: Никита МихайловО м
- Page 79 and 80: Никита МихайловО м
- Page 81 and 82: Никита МихайловО м
- Page 83: Никита МихайловО м
- Page 86 and 87:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 88 and 89:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 90 and 91:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 92 and 93:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 94 and 95:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 97 and 98:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51, pp.
- Page 99 and 100:
Карине Окерман Сар
- Page 101 and 102:
Карине Окерман Сар
- Page 103 and 104:
Карине Окерман Сар
- Page 105 and 106:
Карине Окерман Сар
- Page 107 and 108:
Карине Окерман Сар
- Page 109 and 110:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51, pp.
- Page 111 and 112:
P. Ambrosiani, A. GranbergSlavonica
- Page 113 and 114:
P. Ambrosiani, A. GranbergSlavonica
- Page 115:
Stockholm, The Strindberg Museum (S
- Page 118 and 119:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 120 and 121:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 122 and 123:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 124 and 125:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 126 and 127:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 128 and 129:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51Journa
- Page 131 and 132:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51, pp.
- Page 133 and 134:
Мария ЭнгстремАпоф
- Page 135 and 136:
Мария ЭнгстремАпоф
- Page 137 and 138:
Мария ЭнгстремАпоф
- Page 139 and 140:
Мария ЭнгстремАпоф
- Page 141 and 142:
Мария ЭнгстремАпоф
- Page 143 and 144:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51, pp.
- Page 145 and 146:
Ingrid MaierRecension: Tore Nesset:
- Page 147 and 148:
Ingrid MaierRecension: Tore Nesset:
- Page 149 and 150:
Ingrid MaierRecension: Tore Nesset:
- Page 151:
Slovo (Uppsala), 2010, No. 51, pp.