DOSYETèks: Frans Pyèlwi / Foto : Koutwazi SEAPeyizan Sidès yo te plante, yo rekòlteAkonpaye ak plizyè manm nankad Sekreteri Deta Alfabetizasyonan, ak kèk otoritetankou senatè ak reprezantankoperasyon entènasyonal yo kite pote bourad lajan nanpwogram nan, tankouUNESCO, Koperasyon espayòl,Sekretè Deta a, Kawòl Jozèf tefè yon tounen nan Sidès peyi ajou ki te 12 ak 13 novanm <strong>2008</strong>ki te mennen l nan Benè akKotdefè.Premye kote delegasyon an tekanpe se nan Benè, nan yonlokal ki te prepare pou yon bèlfèt. Majistra vil la te louvri fètla, te swete delegasyon an onèrespè, epi tout moun te chanteim nasyonal peyi a, lapriyè tefèt pou rele Lespri Sen andesann sou asistans lan e pou teremèsye grand achitèk linivè a.Pwogram jounen an te kòmanseak kòdonatè Sidès la mesyeGaston Pyè Lwi ki te esplikeistwa pwogram alfabetizasyonnan Sidès la, kòmansman an pa tfasil ditou, rezilta jodiya sepèseverans ak konviksyon nougenyen pou peyi a ki bay li. S akt apral genyen? Se te moun kiaprann li ak ekri yo ki t apralresevwa sètifika yo, ki pou atestevrèman yo konn li ak ekri. Nantoulede komin yo se te fèt, kèkontan kay jèn 14 zan rive sougranmoun 46 zan nan yon espaski pa t twò long rive li ak ekri. Desan swasant (260) moun ki pa tespere konn li ak ekri te resevwasètifika yo.Pri yon jounal pou ane 2009 : si ou vin pran l nan Bon Nouvèl,ou byen si ou achte l nan men yon revandè : 10 goudPri abònman pou 2009An Ayiti :1 abònman rive 50 (pou 1 ane ) 120 goud pou chak abònman51 pou rive 100 abònman : 100 goud pou chak abònman101 pou rive 250 : 80 goud pou chak abònman250 pou rive plis : 65 goud pou chak abònman1 Abònman pa lapòs : Pòtoprens : 250 goudAn pwovens : 300 goudPou peyi Etranje :Wi nou kapab! Se avèk esloganpwogram nan sètifika yo te remètbay nouvo alfabetize yo. SenatèMatiren ki youn nan moun ki tap ede Sekretè d Eta a remètsètifika sa yo esplike enpòtanskonn li ak ekri genyen nandevlopman yon peyi. Se temenm demach la pou Kotdefè.Wi, se vre nou kapab, nan yon tibout tan, 6 mwa, 260 moun riveli ak ekri nan komin Benè akKotdefè. Monitè yo te fè konnenyo pa t chita sèlman sou konn liak ekri, yo rive montre yo anpilbagay sou sosyete a ak kijan pouyo viv nan fanmi.Fèt la t ap kontinye akentèvansyon madam KamènWodrigèz(Carmen Rodríguez),reskonsab koperasyon espanyòl;reprezantan koperasyon espanyòlla te fè konnen, se akalfabetizasyon nou kapab rivechanje sitiyasyon popilasyon an.Sitiyasyon ekonomik pwojè a fòse nou monte pri jounal la yon ti krasdepi janvye 2009Ozetazini : 1 abònman : 30 $ USEwòp : 1 abònman : 40 $ US8 Bon Nouvèl <strong>Desanm</strong> <strong>2008</strong>
Mesye dam nouvo alfabetize yo,te yaya kò yo nan pati kiltirèljounen an, mizik, ti pyès teyat tefè moun ri anpil.Sekretè Deta Alfabetizasyon an,mesye Kawòl Joz bò kote pa li tevoye yon gwo kout chaporemèsiman pou tout moun kikontribiye nan fason pa yo kipèmèt gwo jou sa a te reyalizenan listwa alfabetizasyon peyi dAyiti. Pwogram nan p ap kanpela, pral gen pòs alfa ki pral pi lwenpase konn li ak ekri, sa pralkonsènen espesyalman jèn yo, kipral debouche sou yon pwogramlekòl kominotè akselere. SekretèDeta a anonse pou jèn alfabetizeyo, li komanse antreprannkote gen 150 ki pral aprann metyetankou, mason, chapant, ebenistriak Medan yo ki pral nan santekonomi domestikpwogramalfabetizasyon an pral antre nanpwojè relans pwodiksyonnasyonal la, mesye Kawòl Jozèfanonse nan okazyon an. Nan sanssa a , gen demach ki cómansedeja bò kote ajans finansman yopou finanse pwojè sa a k ap fètsou tipasèl tè, k ap pote non jadenfamilyal, kote y ap pwodwi: chou,bètrav ak kawòt. Nan premyetan, y ap kapab vann sou machelocal la, nan yon lòt tan vann soumache nasyonal la akentènasyonal la.Dapre sekretè d Eta a, s ak pasenan Benè ak Kotdefè jounenjodiya se te yon chwa kalkile poul te konsantre èd lajan l ap jwennyo ki pa tèlman gwo nan de (2)komin depatman sidès la. Reziltajounen jodiya se rezilta ki soti tounan seryezite, kenbe pawòlsekreteri a, lè l di yon bagay li fèl. Li te di li p ap bay tablo, malgresa gen kote li bay.Se te yon gwo jou fèt pou nouvoalfabetize yo dapre sa yo fèkonnen epi yo deklare, ayè se tekwa, jodiya yo kapab siyen kòmsadwa. Wi nou kapab. Benè akKotdefè montre sa.Frans Pyèlwi Atache Pwès SEAMesaj Mouvman Imanis Ayisyen anNan Okazyon 2 zyèm jounen entènasyonal kont vyolans lan Frè imanis ak sè imanis mwen yo,Lapè, Fòs, ak jwa pou nou tout. Lapè,Fòs ak jwa pou tout frè ak sè ayisyennou yo. Onè respè pou nou tout. Anepase nou te gen okazyon selebrepremye jounen entènasyonal kontvyolans lan « 2 oktòb 2007». Ane sanou pran pi plis plezi toujou pou noukapab selebre dezyèm jounenentènasyonal sa a.Listwa fè nou konnen : depi lèzòm soulatè yo pa janm sispann viv nan chenmanje chen, yo pa janm sispann fè lagè,yo pa janm sispann esplwate akmaltrete frè parèy yo, yo pa janm boukepèsekite pwochen yo pou tout kaliterezon: relijyon, koulè po, diferans akdiferans kilti e mete sou sa, gason pajanm sispann maltrete fanm egranmoun pa sispann maltrete timoun,alòske nou tout gen menm dwa, kirezilta sa bay ?Nan dènye mil an ki sòt pase la a, lèzòmpa bouke eksplwate tout sa ki gen nanlanati san gade dèyè: Yo pa sispannkoupe pyebwa, yo fin detwi pifò espèszannimo ki genyen yo, yo pa neglije alfouye tout anba tè a ak tout anba lanmèpou yo jwenn tout kalite richès natirèlsan yo pa chèche konnen ki konsekanssa ap genyen sou tanperati a, sou santea ak sou avni pitit ak pitit nou yo k apvin dèyè a, ki rezilta sa bay ?Kòm lòm se yon espès ki pa ka viv si lipa nan yon sosyete e depi ou gen yonsosyete kote moun ap viv fòk genyen:prensip, disiplin e menm yon fòmgouvènman. Gen sistèm monachi,sistèm feyodal, sistèm repibliken, sistèmdemokrat, sistèm kominis, sistèmsosyalis, sistèm nasyonalis. E mete sousa, nou eseye tout fòm modèl sistèmekonomik tankou: sistèm esklavajis la,sistèm kapitalis, sistèm sosyalis/kominisla, sistèm neyoliberal la, elatriye.Ki rezilta sa bay ? Vin gen plisensekirite anndan sosyete nou yo, vingen plis lagè, mouvman teyoris yo appran plis jarèt, peyi ki pi rich yo ap vinpi rich e sa ki pi pòv yo ap vin pi pòv. Enou vin gen plis moun pòv, plis mounmalad, plis moun analfabèt, plis moundwoge plis vye granmoun ak timounabandone pou kont yo sou tè a, jounenjodiya. Si tout moun t ap di sistèmkominis la echwe akòz Larisi ki krazepakanpak, gwo miray Bèlen an ki sottonbe nan lane 1991, ebyen se toutmoun ki wè sistèm kapitalis neyoliberalla echwe tou akòz gwo pwoblèm toutgwo bank entènasyonal yo konfwontejodiya.9 Bon Nouvèl. <strong>Desanm</strong> <strong>2008</strong>