DosyeGen anpil moun ki panse lafanmi nan peyi a an danjepaske moun yo plis viv poukont yo. Pou WobennsonnPyè (Robinson Pierre), yonfotograf kap ki gen twa pititak madanm li, « fanmi an Ayitipran yon lòt dimansyon.Pwolèm ekonomik, politik aksosyal yo chanje fason fanmite konn fonksyone lontan».Selon sa li di : «Nou wè respèki te egziste nan mitan fanmiyo ap disparèt. Nan toutkonstasyon mwen fè montrem gen anpil valè ki pèdi.».Pou li, lontan lè yon jènn fi apsoti, li oblije di manman l koteli prale, « men kounye a se pasa ki fèt ti moun nan konn pamenm di fanmi l kote yo prale.Pèson pa ka mande l kont ».Anpil rezon eksplike mankrespè sa, paran yo ki vini pipòv, se jèn kap rantre lajan nankay la ki gen tout pouvwa.Pafwa se li ki bay manje paranblije bouche je pou bwè dlosanti. Sa valab pou ti gason yotou, menm si genyen ki nanmove zafè yo pa denonse yo,yo kache fèy kouvri sa. Radsal lave an fanmi.Bò kote pal, Kalo Jesnè (CarloGesner), ki se yon bòs mason,panse fòk Leta ta di yon monan bagay sa yo pou ede fanmiyo paske depi paran pa genlajan li pa ka bay lòd pèsonpap tande l. Li delare : « mwente konnen yon mekanisyen kitap travay di fè ledikasyon twapitit fi li te genyen. Li te senbòlrespè. Li vin pèdi djòb li, yo papran l pou po patat. Kounye amouche a lage nan bwè tafyapaske li santi l pap viv ankò »,se sa li ajoute pi lwen. « Lètimoun nan byen grandi, li genprensip se leta ki benefisye.Gen lòt konsiderasyon n ta kafè tou. Gen yon evolisyon ki fètnan lespri moun. Anpil etranjeki soti nan peyi lòt bò dlo, lè yovin fè vakans yo pote lòt vale.Yo fè pwomosyon pou paran pabat timoun. Prensip ki depamanak sa kit e konn fèt nan sosyetea.Pou Gérald. D, yon lisensye nansosyoloji, eta fanmi an montreeta sosyete a. Li di konsa : «Gen anpil bagay kap fèt kounyea, nou pat konn wè yo nan tanlontan paske fanmi yo te fò, yote bay timoun yo prensip respèlòd ak diyite. Sa te pèmèt timounyo te gen yon modèl menkounye a pa gen sa paske toutbagay sa yo kraze ». Sa montre,daprè limenm yon mank gravki genyen nan sosyete a ki fèpeyi a vini sibi pwa pwoblèm kivini poze ladan l san moun pakachanje anyen nan sitiyasyongrav la.Fanmi pwovens yo frape«Gen yon seri bagay nou tekonn jwenn nan fanmi andeyòyo ki koumanse pèdi. Pa genrespè timoun pou granmoun,madanm pa respekte mariankò. Sa rive paske gen anpiltimoun ki oblije al nan vil yopou yo al rapouswiv etid yo.Pil valè sa yo pèdi paske sistèmlakou yo ki te enpòtankoumanse kraze ». Se pawòlyon chofè machin. Li tetwouve se yon bagay ki trisanpil, lè jèn yo pase yo pa salyegrandèt yo. Li fè sonje listwapal kote yon pèsonaj te fwete lpaske, li tap fè dezòd. Li prande baton paske manman l bat litou. Li ajoute pou li di « kounyea si ou ta ale kale yon ti mounandeyò kap fè sak pa sa, ougen chans pou jwenn tout rèsfanmi an leve kont ou paskebagay yo chanje ».Gen anpil bagay kap devlopenan pwovens kounye a ki patap posib lontan. Ti moun yograndi san prezans granmounyo, ki pase lajounen deyò pouale chache la manjay pou potelakay. Youn nan bagay ki pigrav se jèn fi yo ki ansent anvanlè. Nou vini genyen yon seritimoun ki poko menm pare pouyo viv men yo vini granmounanvan lè, yo pa menm konnenki jan pou yo leve timoun sayo tou ki vini grandi tankoupitimi san gadò. Yo sitire yoanpil, tout sa patisipe nan valèki fini kraze. Imaj ou te genyende pwovins yo chanje anpil, nanrapò moun ak moun.8 Bon Nouvèl <strong>Me</strong> 2008
Paj fanatikManman lasajèsOu se yon bèl nègèsKi gen anpil karèsNan fon kè ou plen grenn tristèsEndijès ki vle fè ou pèdi richès<strong>Me</strong>n ou se vrèman yon nègèsKi konn fè piwètPou ou peye dètOu konble ak finès.Manman la sajèsOu se yon vyeyèsKi san parès,<strong>Me</strong>n ou kwense ak feblèsTout sa ou di se yès.Manman lasajèsOu pa yon milatrèsOu se yon bèl nègèsOu chame tout pitit ou ak tandrès.Manman dolorèsAnti move mèsFòtrès la jenèsOu se yon pyès metrès...Sitiyasyon ekonomik pwojè a fòse nou monte pri jounal la yon ti krasdepi janvye <strong>2009</strong>Pri yon jounal pou ane <strong>2009</strong> : si ou vin pran l nan Bon Nouvèl,ou byen si ou achte l nan men yon revandè : 10 goudPri abònman pou <strong>2009</strong>An Ayiti :1 abònman rive 50 (pou 1 ane ) 100 goud pou chak abònman51 pou rive 100 abònman : 90 goud pou chak abònman101 pou rive 250 : 80 goud pou chak abònman250 pou rive plis : 65 goud pou chak abònman1 Abònman pa lapòs : Pòtoprens : 250 goudAn pwovens : 300 goudPou peyi Etranje :Manman LasajèsYon limyè k ap klere tou patou, gen moun ki di se lapousyèLimyè sa a sanble yon zetwal filant.Se chak fen mwa d me, nan dènye dimanch lan.Lè ou wè yon sin parèy se yon fè enpòtan li vin anonse.Sa vle fè wè gen yon evènnman serye k ap pwodwinon lwen kote li parèt la.Silans, silans, mwen mande yon ti silans.Mwen tande yon vwa k ap klewonnenYon bann koze ann prete l espri n pou n chita tande l.Ozetazini : 1 abònman : 30 $ USEwòp : 1 abònman : 40 $ USManman, mwen pap fè ou pwomèsti flè sa a ou konn pou kiyèsSe yon premye jès.Manman bèl amouOu gen anpil gouAnba bèl moumou ouOu se sèl marabou,ki konn manniganse lanmou,Pou fè lavi mache kon chen fou.Ak pawòl nan bouch ouou ka fè tout moun dou,manman vrèman ou s on ragou.<strong>Me</strong>nm si lanfè anmè kou fyèlOu pa bezwen fiyèl pou ou tire batwèlOu pi dous pase grenn siwèlOu gen mwèl e ou gen bon jan myèlOu pi bèl pase lakansyèlKi nan syèl.Manman makawonTankou manman santi bonManman richTankou manman san yon penichManman djanmTankou manman san nanmManman nwèTankou manman tout koulèMwen koube m tankou yon prètPou m di nou bòn fètRénald Dimanche31 me <strong>2009</strong>. Fèt manman yo !Bon Nouvèl swete tout manman pititnan peyi dayiti“Bòn Fèt” !Bon Nouvèl. <strong>Me</strong><strong>2009</strong> 9