Predgovor - zavod pgz - Primorsko-goranska županija
Predgovor - zavod pgz - Primorsko-goranska županija
Predgovor - zavod pgz - Primorsko-goranska županija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Dipl. oecc. SONJA ŠIŠIĆ, <strong>Primorsko</strong>-<strong>goranska</strong> županija, Županijski<br />
<strong>zavod</strong> za održivi razvoj i prostorno planiranje<br />
Dott. oec. SONJA ŠIŠIĆ, Regione Litoraneo-Montana, Istituto<br />
regionale per lo sviluppo sostenibile e la pianificazione territoriale<br />
<strong>Predgovor</strong><br />
1.2.<br />
Prefazione<br />
Ovaj zbornik radova nastao je kao rezultat međunarodne radionice pod nazivom Analiza<br />
razvojnih potencijala otoka Ilovika koja je u mjesecu svibnju 2004. godine održana na otoku<br />
Iloviku u organizaciji <strong>Primorsko</strong>-goranske županije i Arhitektonskog fakulteta iz Venecije, a pod<br />
pokroviteljstvom UNESCO-ovog Ureda UVE-ROSTE iz Venecije.<br />
U okviru dugogodišnje suradnje Županije i Arhitektonskog fakulteta s UNESCO-ovim Uredom<br />
posebno valja naglasiti kontinuitet održavanja međunarodnih radionica o održivom razvoju na<br />
području <strong>Primorsko</strong>-goranske županije. U radu sudjeluju studenti s talijanskog fakulteta, ali i<br />
studenti raznorodnih struka s riječkog Sveučilišta. U posljednje četiri godine međunarodne<br />
su radionice održane na otoku Krku, u Fužinama, u Rijeci (duž kanjona rijeke Rječine) te ova<br />
posljednja na otoku Iloviku.<br />
Temeljni cilj svake od navedenih radionica očituje se u osmišljavanju održivog razvoja koji se<br />
prvenstveno temelji na kulturnom i ekonomskom naslijeđu navedenog područja. Posebni<br />
ciljevi radionice uvijek su u službi temeljnog, a među najznačajnijima ističu se:<br />
• ocjena stanja i utvrđivanje uzroka nerazvijenosti;<br />
• u suradnji s lokalnim stanovništvom definirati i analizirati razvojne potencijale i<br />
prioritete;<br />
• predložiti konkretne razvojne mjere i programe;<br />
• izraditi model za ocjenu stanja okoliša, odnosno ekološki ocijeniti predložene<br />
planove razvoja.<br />
U pravilu, a uvijek u cilju što efikasnijeg korištenja raspoloživih prirodnih resursa i gospodarskog<br />
oživljavanja manje razvijenih područja, u sklopu UNESCO-ovih međunarodnih radionica<br />
studente i mlade istraživače upućujemo u najmanje razvijena, najčešće rubna ruralna područja<br />
<strong>Primorsko</strong>-goranske županije. Tako smo se 2004. godine odlučili za otok Ilovik, vrlo mali<br />
otok u cresko-lošinjskom arhipelagu, površine 5,9 km 2 sa svega stotinjak stalnih stanovnika.<br />
7
Analiza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola<br />
radionica seminario<br />
8<br />
Stanovništvo se na otoku bavi poljoprivredom (uzgoj maslina i vinove loze), ali se proizvodnja<br />
može samo okarakterizirati kao sitna jer se dobiveni poljoprivredni proizvodi koriste samo za<br />
vlastitu potrošnju. Na otoku se stanovništvo tradicionalno bavi ovčarstvom, a procjenjuje se da<br />
danas stanovnici Ilovika imaju oko 300 ovaca.<br />
Turizam se na otoku razvija samo u privatnim kućanstvima, a smještajni kapaciteti su vrlo<br />
skromni. Pretpostavlja se da na tri mala otoka lošinjskog arhipelaga – Iloviku, Susku i Unijama<br />
– u privatnim kućanstvima ima oko 100 postelja. U sklopu provođenja ostalih gospodarskih<br />
aktivnosti, na Iloviku su se razvila tri ugostiteljska objekta i jedna slastičarnica, poštanski ured,<br />
jedna trgovina na malo te poduzeće “Porat Ilovik” d.o.o. U društvenoj zajednici važnu ulogu<br />
imaju i osnovna škola (područna Osnovna škola Marija Martinolića, Mali Lošinj, koja obrazuje<br />
učenike od prvog do osmog razreda), crkva te Mjesni odbor. Osnovno je usmjerenje Županije<br />
da se zalaže za unapređenje održivog razvoja ruralnih područja te za provođenje specifičnih<br />
razvojnih modela prilagođenih uvjetima života i rada u specifičnim ruralnim područjima. Osim<br />
u županijskim smjernicama i planovima razvoja, identične tvrdnje i stavovi svoje ishodište<br />
pronalaze i u Nacionalnom programu razvitka otoka iz 1997. te u Zakonu o otocima. Već je u<br />
Nacionalnom programu upozoreno da se otoci nalaze na razvojnom raskrižju. O otocima se u<br />
Programu piše: “Mogu poći putem održivog razvitka i konačno postati posebnim i privlačnim<br />
mjestom ulaganja i života uopće. Mogu poći i stranputicom brza i nerazumna iskorištenja što<br />
će ih nepovratno odvesti u siromaštvo i dugoročno ostaviti na margini hrvatskih i sredozemnih<br />
gospodarskih tijekova.” Sedam godina nakon ovog upozorenja negativni trendovi samo su<br />
potvrdili njegovu ozbiljnost i opravdanost.<br />
Država je tijekom 2004. godine, preko Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, osigurala<br />
sredstva i stručno vođenje za izradu Programa održivog razvitka za 26 otočnih skupina na Jadranu.<br />
Izradu programa za sve otočne skupine <strong>Primorsko</strong>-goranske županije vodi Županijski <strong>zavod</strong> za<br />
održivi razvoj i prostorno planiranje, a namjera je da se kroz ove programe dođe do razvojnih<br />
opredjeljenja i ciljeva otočana te njihovih potreba. Ovako dobivene potrebe harmonizirat će<br />
se sa 14 sektorskih programa – Državnim programima razvitka otoka – za realizaciju kojih će<br />
se iz Državnog proračuna izdvajati potrebna sredstva, sukladno utvrđenom godišnjem planu i<br />
prioritetima. Uz aktivno uključivanje u proces izrade Programa održivog razvoja otoka, Županija<br />
različitim inicijativama i aktivnostima, kao što je, na primjer, i ova međunarodna radionica, želi<br />
pridonijeti ubrzavanju procesa donošenja sustavnih rješenja kojima će se uspostaviti ravnoteža<br />
između onoga što radimo s posljedicama naših pothvata i socijalnom zajednicom.<br />
Stoga je i ova knjiga, odnosno sažetak radova koji se prigodno tiska uz četvrtu UNESCO-ovu<br />
radionicu, jedna od županijskih inicijativa da se stanovništvu na malim kvarnerskim otocima<br />
pomogne u uspostavljanju kvalitetne egzistencijalne sigurnosti. Osim prezentacije rezultata<br />
studentskih istraživanja tijekom radionice na otoku Iloviku, želja nam je bila ovom knjigom<br />
upoznati čitatelje i s otočnom problematikom, načelima održivosti i modelima strateške procjene<br />
utjecaja na okoliš, pa je stoga knjiga i podijeljena na nekoliko sljedećih poglavlja:<br />
1. Uvod<br />
2. Općenito o razvoju otoka i otočnoj problematici<br />
3. Održivi razvoj i modeli strateške procjene utjecaja na okoliš<br />
4. Promišljanje o razvoju otoka Ilovika na načelima održivosti<br />
5. Rezultati studentskih istraživanja.<br />
Na samom kraju, prije nego što započnete s čitanjem sažetaka radova naših predavača i studenata,<br />
mala napomena da smo u knjigu uvrstili i sažetke radova nekih autora koji osobno nisu sudjelovali<br />
u radu radionice, ali su njihovi radovi distribuirani studentima kako bi što lakše savladali i upoznali<br />
otočnu problematiku.
Analiza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola<br />
Koristimo priliku da ovim putem još jednom srdačno zahvalimo svim autorima članaka,<br />
predavačima, studentima, stanovnicima Ilovika, gradonačelniku Malog Lošinja te našim<br />
prijateljima i suradnicima iz UNESCO-ovog Ureda iz Venecije koji su podržali našu inicijativu i<br />
dali svoj doprinos analizi razvojnih potencijala otoka Ilovika.<br />
Questa raccolta di lavori è frutto dello workshop internazionale denominato “Analisi dei potenziali<br />
di sviluppo dell’isola di Ilovik”, tenutasi nel maggio del 2004 sull’isola di Ilovik (San Pietro dei<br />
Nembi) con l’organizzazione della Regione litoraneo-montana e della Facoltà di architettura di<br />
Venezia, sotto il patrocinio dell’UNESCO, Ufficio UVE-ROSTE di Venezia.<br />
Nell’ambito di una pluriennale collaborazione della Regione e della Facoltà di architettura con<br />
l’Ufficio dell’UNESCO, un cenno particolare lo merita la continuità di svolgimento di workshop<br />
internazionali sullo sviluppo sostenibile sul territorio della Regione litoraneo-montana. Vi<br />
partecipano studenti della facoltà italiana, ma pure studenti di branche affi ni dell’Università di<br />
Fiume. Negli ultimi quattro anni, workshop internazionali si sono svolti sull’isola di Veglia (Krk),<br />
a Fužine, a Fiume (lungo il canyon del fiume Rječina), nonché quest’ultimo sull’isola di Ilovik.<br />
Ciascuno dei sopraelencati workshop si propone come fi nalità il concepimento di uno sviluppo<br />
sostenibile che si basa principalmente sul patrimonio culturale ed economico dell’area<br />
interessata. Gli obiettivi specifici degli workshop sono sempre al servizio di quello principale, e<br />
tra i più importanti potremmo segnalare i seguenti:<br />
• valutazione dello stato attuale e determinazione delle cause di sottosviluppo<br />
• in collaborazione con la popolazione locale, defi nire e analizzare i potenziali di<br />
sviluppo e le priorità<br />
• proporre misure e programmi concreti di sviluppo<br />
• elaborare un modello di valutazione ambientale, ossia valutare i piani di sviluppo<br />
proposti dal lato ecologico.<br />
In linea di principio, sempre allo scopo di uno sfruttamento quanto più effi cace delle risorse<br />
naturali disponibili e di una rivitalizzazione economica delle aree sottosviluppate, nell’ambito<br />
degli workshop internazionali dell’UNESCO, gli studenti e i giovani ricercatori vengono inviati<br />
nei centri meno sviluppati, in particolare nelle aree rurali periferiche della Regione litoraneomontana.<br />
Seguendo questo principio, nel 2004 abbiamo optato per l’isola di Ilovik, un piccolo<br />
isolotto dell’arcipelago lussignano, vasto 5,9 km² e con un centinaio di abitanti residenti.<br />
La popolazione dell’isola è dedita all’agricoltura (olivicoltura, viticoltura), però la produzione<br />
può essere considerata come insignificante in quanto i prodotti agricoli ottenuti sono destinati<br />
soltanto a uso personale degli abitanti. La popolazione dell’isola è dedita tradizionalmente<br />
all’allevamento degli ovini, e oggi gli abitanti di Ilovik possiedono circa 300 capi.<br />
Sull’isola, il turismo si sviluppa soltanto nelle case private, le cui capacità ricettive sono modeste.<br />
Si stima che le tre piccole isole dell’arcipelago lussignano – Ilovik, Susak (Sansego) e Unije (Unie)<br />
– abbiano complessivamente un centinaio di posti letto in sistemazione privata. Nell’ambito dello<br />
svolgimento delle altre attività economiche, sull’isola di Ilovik si sono sviluppati tre esercizi di<br />
ristorazione e una pasticceria, un ufficio postale, un negozio e la ditta “Porat Ilovik” s.r.l.. Nella<br />
comunità sociale un ruolo importante lo hanno anche la scuola elementare (scuola settoriale<br />
della SE “Mario Martinolić” di Lussinpiccolo, presso la quale vengono istruiti gli alunni dalla<br />
prima all’ottava classe), la chiesa e il Comitato di quartiere. 9
Analiza razvojnih potencijala otoka Il Piano paesaggistico dell’isola<br />
radionica seminario<br />
10<br />
L’obiettivo principale della Regione è quello di impegnarsi per uno sviluppo sostenibile delle<br />
aree rurali, per cui predilige l’attuazione di modelli di sviluppo specifi ci adeguati alle condizioni<br />
di vita e di lavoro in aree rurali specifi che. Oltre che nelle direttrici e piani di sviluppo della<br />
Regione, queste affermazioni trovano conferma pure nel Programma nazionale di sviluppo delle<br />
isole del 1997, nonché nella Legge sulle isole. Nel Programma nazionale viene sottolineato il<br />
fatto che le isole si trovano attualmente a un bivio del proprio sviluppo. Per quanto riguarda le<br />
isole, nel Programma possiamo leggere: “Possono imboccare la strada dello sviluppo sostenibile<br />
e diventare finalmente delle località specifi che e attraenti, sia per gli investimenti che per la vita<br />
su di esse. Possono altresì optare per uno sfruttamento rapido e irrazionale delle proprie risorse,<br />
il che le porterebbe in modo irreversibile verso la miseria, abbandonandole ai margini delle<br />
correnti economiche sia in Croazia che nel bacino mediterraneo”. A sette anni da questo monito,<br />
le tendenze negative non hanno fatto che confermare la sua serietà e fondatezza.<br />
Nel corso del 2004, per il tramite del Ministero del Mare, del Turismo, del Traffi co e dello Sviluppo,<br />
lo Stato ha stanziato i mezzi e una gestione competente per l’elaborazione del Programma<br />
di sviluppo sostenibile per 26 gruppi insulari in Croazia. L’elaborazione del Programma per<br />
tutti i gruppi insulari della Regine litoraneo-montana viene coordinata dall’Istituto regionale<br />
per lo sviluppo sostenibile e la pianifi cazione territoriale, e lo scopo è quello di determinare,<br />
tramite questi programmi, le direttrici di sviluppo, gli obiettivi della popolazione insulare e i loro<br />
fabbisogni. I risultati ottenuti verranno armonizzati con 14 programmi settoriali – Programmi<br />
nazionali per lo sviluppo delle isole, per l’attuazione dei quali i mezzi fi nanziari necessari, in<br />
armonia con i piani e le priorità annuali, verranno stanziati dal Bilancio dello Stato. Oltre<br />
alla partecipazione attiva nell’elaborazione del Programma di sviluppo sostenibile delle isole,<br />
la Regione – con varie attività e iniziative come lo può essere, ad esempio, questo workshop<br />
internazionale – desidera dare il suo contributo all’accelerazione del processo di emanazione<br />
di misure sistemiche con le quali verrà stabilito un giusto equilibrio tra quello che facciamo, le<br />
conseguenze delle nostre azioni e la comunità sociale.<br />
Per questo motivo anche questo libro, ossia la sintesi dei lavori che viene stampata in seguito<br />
al quarto workshop dell’UNESCO, rappresenta una delle iniziative della Regione allo scopo di<br />
aiutare la popolazione delle piccole isole quarnerine a raggiungere una sicurezza esistenziale.<br />
Oltre a voler presentare i risultati delle ricerche degli studenti nel corso dello workshop sull’isola<br />
di Ilovik, con questo libro ci proponiamo di informare il lettore dell’intera problematica delle<br />
isole, motivo per cui il libro si articola nei seguenti capitoli:<br />
1. Introduzione<br />
2. In generale sullo sviluppo delle isole e sulla problematica delle isole<br />
3. Sviluppo sostenibile e modelli di valutazione ambientale strategica<br />
4. Concepimento dello sviluppo dell’isola di Ilovik sui principi della sostenibilità<br />
5. Risultati delle ricerche degli studenti.<br />
Per concludere, prima che vi apprestiate alla lettura dei riassunti dei lavori dei nostri relatori<br />
e degli studenti, vorremmo segnalare che nel libro sono stati inclusi anche dei sunti di lavori di<br />
alcuni autori che non hanno partecipato personalmente allo workshop, ma i loro lavori sono<br />
stati precedentemente distribuiti agli studenti affi nché questi possano superare e conoscere con<br />
maggior facilità la problematica delle isole.<br />
Cogliamo l’occasione per ringraziare ancora una volta tutti gli autori, relatori, studenti, gli<br />
abitanti di Ilovik, il sindaco di Mali Lošinj (Lussinpiccolo), nonché i nostri amici e collaboratori<br />
dell’Ufficio veneziano dell’UNESCO che hanno dato il proprio apporto alla nostra iniziativa e il<br />
proprio contributo all’analisi dei potenziali di sviluppo dell’isola di Ilovik.