You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
gourmet<br />
gourmet<br />
enjoygourmet<br />
Istarska gastronomija:<br />
Bogatstvo<br />
jednostavnih jela<br />
Burna istarska prošlost ostavila<br />
je nemalog traga i na gastronomiju.<br />
Ispreplele su se razne tradicije<br />
u pučku kuhinju kojoj je<br />
osnova u prirodi (samoniklo bilje,<br />
aromatični začini…), a uneseni<br />
su i utjecaji franačke i njemačke<br />
feudalne vlasti, romanskih jela te<br />
kuhinje koja je od 7. stoljeća pristizala<br />
sa slavenskim stanovništvom.<br />
Za razliku od obalnih gradova,<br />
unutrašnjost Istre nije bila tako<br />
razvijena ni gastronomski raznolika.<br />
Naseljena uglavnom zemljodjelskim<br />
stanovništvom, za taj se<br />
dio Istre prije moglo reći da je vladala<br />
neimaština nego blagostanje.<br />
Seljak je na svojoj zemlji proizvodio<br />
ono što mu je bilo potrebno,<br />
a hranu pripremao od onog što<br />
mu je bilo dostupno, budući da<br />
nije imao sredstava za kupovinu.<br />
Kruh se mijesio od kukuruznog<br />
brašna pomiješanog s ječmenim<br />
ili s nekom drugom žitaricom. Pekao<br />
se jednom ili najviše dva puta<br />
tjedno u krušnoj peći ili na otvorenom<br />
ognjištu - pod čripnjom. Bijeli<br />
se kruh jeo vrlo rijetko, najčešće<br />
samo za Uskrs ili u slučaju bolesti.<br />
Isti je slučaj bio s mesom. Lakšim<br />
se bolesnicima, za okrjepu, spremalo:<br />
juhu od kvartina (1/4 kg<br />
kokošjeg mesa) ili prežganu juhu<br />
(od brašna i vode) s naribanim<br />
ovčjim ili kravljim sirom. Najčešća<br />
jela bila su: skrob (kaša od kukuruza<br />
ili ječma) s mlijekom, šećerom<br />
ili vinom; maneštra (varivo od<br />
krumpira, ječma i graha) i krumpir<br />
pečen u ljusci. Bolja se hrana<br />
jela za vrijeme crkvenih blagdana<br />
i u vrijeme teških poljskih radova.<br />
Za Božić i Uskrs redovito su se jeli<br />
ravioli (valjušci od tijesta punjeni<br />
sirom) i njoki preliveni šugom (umakom) od kokoši.<br />
Šugom od kokoši prelijevali su se i fuži (tanko tijesto<br />
izrezano na kvadratiće i presavijeno) te nosili<br />
koscima u polje. Gotovo ravan blagdanu bio je dan<br />
klanja svinja. Pekli su se okrajci preostali od obrezivanja<br />
mesa; od svinjskih kostiju se kuhala juha,<br />
a obavezno jelo, toga dana, bila je palenta s trobom<br />
(svinjske iznutrice). Interesantno je da se do<br />
današnjih dana, u mnogim istarskim selima, ovakva<br />
palenta naziva polenta alla veneziana, što dovoljno<br />
govori o njenom porijeklu.<br />
Gastronomia istriana:<br />
La richezza della cucina semplice<br />
La travagliata storia istriana ha lasciato non poche<br />
tracce anche sulla gastronomia. Nella cucina popolare<br />
istriana, le cui fondamenta vanno ricercate<br />
nell’ambiente naturale si sono intrecciate numerose<br />
tradizioni e sono state introdotte influenze provenienti<br />
dalle potestà feudali Franche e Germaniche,<br />
dalla tradizione culinaria Romana, oltre a quelle di<br />
matrice Balcanica con l’avvento nel Seicento della<br />
popolazione slava. A differenza delle cittadine<br />
costiere, l’entrotrerra dell’Istria non era né così<br />
sviluppato, né tanto meno vario in campo gastronomico.<br />
Prevalentemente popolata da famiglie di<br />
agricoltori, la zona interna dell’Istria viveva di quel<br />
poco che offriva la terra: una cucina povera per<br />
sopravvivere. Il contadino produceva ciò che gli serviva,<br />
ed il cibo lo preparava con quello che aveva a<br />
portata di mano, dato che non disponeva di mezzi<br />
sufficienti per comprarselo. La pasta per il pane era<br />
fatta con farina gialla di granturco, mescolata con<br />
farina d’orzo, oppure con un altro tipo di cereale. Il<br />
pane si faceva in forno oppure sotto la campana,<br />
sul focolare aperto, una o due volte alla settimana<br />
al massimo. Il pane bianco si mangiava molto di<br />
rado, in prevalenza per Pasqua o in caso di malattia.<br />
Lo stesso vale per la carne. Per rinvigorire i malati si<br />
preparavano: il brodo del quartin (un quarto di chilo<br />
di carne di gallina) oppure il brodo brostolà (fatto<br />
d’acqua e farina) con formaggio caprino o vaccino<br />
grattugiati sopra. Le pietanze più comuni erano:<br />
lo skrob (farinata di granturco oppure d’orzo) con<br />
aggiunta di latte, zucchero o vino; la maneštra (minestra;<br />
contorno di patate, orzo e fagioli) e patate<br />
cotte con la buccia. I piatti migliori si preparavano<br />
in occasione di feste e ricorrenze e nel periodo<br />
dei lavori più pesanti in campagna. Per Pasqua e<br />
Natale regolarmente si preparavano i ravioli (ripieni<br />
di formaggio) e gli gnocchi cosparsi con sugo di<br />
gallina. Col sugo di gallina si cospargevano anche<br />
i fusi (pasta sottile tagliata in quadrati) e portati ai<br />
falciatori in campagna.<br />
18 19