09.03.2014 Views

Enjoy Istra

Enjoy Istra

Enjoy Istra

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

gourmet<br />

gourmet<br />

enjoygourmet<br />

Istarska gastronomija:<br />

Bogatstvo<br />

jednostavnih jela<br />

Burna istarska prošlost ostavila<br />

je nemalog traga i na gastronomiju.<br />

Ispreplele su se razne tradicije<br />

u pučku kuhinju kojoj je<br />

osnova u prirodi (samoniklo bilje,<br />

aromatični začini…), a uneseni<br />

su i utjecaji franačke i njemačke<br />

feudalne vlasti, romanskih jela te<br />

kuhinje koja je od 7. stoljeća pristizala<br />

sa slavenskim stanovništvom.<br />

Za razliku od obalnih gradova,<br />

unutrašnjost Istre nije bila tako<br />

razvijena ni gastronomski raznolika.<br />

Naseljena uglavnom zemljodjelskim<br />

stanovništvom, za taj se<br />

dio Istre prije moglo reći da je vladala<br />

neimaština nego blagostanje.<br />

Seljak je na svojoj zemlji proizvodio<br />

ono što mu je bilo potrebno,<br />

a hranu pripremao od onog što<br />

mu je bilo dostupno, budući da<br />

nije imao sredstava za kupovinu.<br />

Kruh se mijesio od kukuruznog<br />

brašna pomiješanog s ječmenim<br />

ili s nekom drugom žitaricom. Pekao<br />

se jednom ili najviše dva puta<br />

tjedno u krušnoj peći ili na otvorenom<br />

ognjištu - pod čripnjom. Bijeli<br />

se kruh jeo vrlo rijetko, najčešće<br />

samo za Uskrs ili u slučaju bolesti.<br />

Isti je slučaj bio s mesom. Lakšim<br />

se bolesnicima, za okrjepu, spremalo:<br />

juhu od kvartina (1/4 kg<br />

kokošjeg mesa) ili prežganu juhu<br />

(od brašna i vode) s naribanim<br />

ovčjim ili kravljim sirom. Najčešća<br />

jela bila su: skrob (kaša od kukuruza<br />

ili ječma) s mlijekom, šećerom<br />

ili vinom; maneštra (varivo od<br />

krumpira, ječma i graha) i krumpir<br />

pečen u ljusci. Bolja se hrana<br />

jela za vrijeme crkvenih blagdana<br />

i u vrijeme teških poljskih radova.<br />

Za Božić i Uskrs redovito su se jeli<br />

ravioli (valjušci od tijesta punjeni<br />

sirom) i njoki preliveni šugom (umakom) od kokoši.<br />

Šugom od kokoši prelijevali su se i fuži (tanko tijesto<br />

izrezano na kvadratiće i presavijeno) te nosili<br />

koscima u polje. Gotovo ravan blagdanu bio je dan<br />

klanja svinja. Pekli su se okrajci preostali od obrezivanja<br />

mesa; od svinjskih kostiju se kuhala juha,<br />

a obavezno jelo, toga dana, bila je palenta s trobom<br />

(svinjske iznutrice). Interesantno je da se do<br />

današnjih dana, u mnogim istarskim selima, ovakva<br />

palenta naziva polenta alla veneziana, što dovoljno<br />

govori o njenom porijeklu.<br />

Gastronomia istriana:<br />

La richezza della cucina semplice<br />

La travagliata storia istriana ha lasciato non poche<br />

tracce anche sulla gastronomia. Nella cucina popolare<br />

istriana, le cui fondamenta vanno ricercate<br />

nell’ambiente naturale si sono intrecciate numerose<br />

tradizioni e sono state introdotte influenze provenienti<br />

dalle potestà feudali Franche e Germaniche,<br />

dalla tradizione culinaria Romana, oltre a quelle di<br />

matrice Balcanica con l’avvento nel Seicento della<br />

popolazione slava. A differenza delle cittadine<br />

costiere, l’entrotrerra dell’Istria non era né così<br />

sviluppato, né tanto meno vario in campo gastronomico.<br />

Prevalentemente popolata da famiglie di<br />

agricoltori, la zona interna dell’Istria viveva di quel<br />

poco che offriva la terra: una cucina povera per<br />

sopravvivere. Il contadino produceva ciò che gli serviva,<br />

ed il cibo lo preparava con quello che aveva a<br />

portata di mano, dato che non disponeva di mezzi<br />

sufficienti per comprarselo. La pasta per il pane era<br />

fatta con farina gialla di granturco, mescolata con<br />

farina d’orzo, oppure con un altro tipo di cereale. Il<br />

pane si faceva in forno oppure sotto la campana,<br />

sul focolare aperto, una o due volte alla settimana<br />

al massimo. Il pane bianco si mangiava molto di<br />

rado, in prevalenza per Pasqua o in caso di malattia.<br />

Lo stesso vale per la carne. Per rinvigorire i malati si<br />

preparavano: il brodo del quartin (un quarto di chilo<br />

di carne di gallina) oppure il brodo brostolà (fatto<br />

d’acqua e farina) con formaggio caprino o vaccino<br />

grattugiati sopra. Le pietanze più comuni erano:<br />

lo skrob (farinata di granturco oppure d’orzo) con<br />

aggiunta di latte, zucchero o vino; la maneštra (minestra;<br />

contorno di patate, orzo e fagioli) e patate<br />

cotte con la buccia. I piatti migliori si preparavano<br />

in occasione di feste e ricorrenze e nel periodo<br />

dei lavori più pesanti in campagna. Per Pasqua e<br />

Natale regolarmente si preparavano i ravioli (ripieni<br />

di formaggio) e gli gnocchi cosparsi con sugo di<br />

gallina. Col sugo di gallina si cospargevano anche<br />

i fusi (pasta sottile tagliata in quadrati) e portati ai<br />

falciatori in campagna.<br />

18 19

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!