09.03.2014 Views

dodir... in touch - Istra

dodir... in touch - Istra

dodir... in touch - Istra

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

MUZEJ GRADA UMAGA / MUSEO CIVICO DI UMAGO<br />

U SURADNJI S VIRTUALNOM GALERIJOM & ART PRODUKCIJOM / IN COLLABORAZIONE CON LA GALLERIA VIRTUALE & PRODUZIONE ARTISTICA<br />

EGOIST ARTZ & PARTZ<br />

PREDSTAVLJA MULTIMEDIJALNI ART PROJEKT / PRESENTA IL PROGETTO ARTISTICO MULTIMEDIALE<br />

ARTUM 2&12<br />

2. UMAŠKI SALON [DODIR] / 2º SALONE DI UMAGO [IL TATTO]<br />

NAKLADNIK / EDITORE<br />

MUZEJ GRADA UMAGA / MUSEO CIVICO DI UMAGO<br />

TRG SV. MARTINA / PIAZZA S. MARTINO<br />

+385 98 225 892 / muzej.grada.umaga@pu.t-com / www.mgu-mcu.hr<br />

ZA NAKLADNIKA / PER L’EDITORE<br />

BILJANA BOJIĆ [biljanabojicst@gmail.com]<br />

KONCEPT & UREDNIK KATALOGA / CONCETTO & REDAZIONE DEL CATALOGO<br />

MAJA BRISKI<br />

AUTOR & PRODUCENT PROJEKTA ARTUM, AUTOR TEME DODIR ARTUMa 2&12 & POSTAV IZLOŽBE<br />

AUTORE & PRODUTTORE DEL PROGETTO ARTUM, AUTORE DEL TEMA [IL TATTO] DELL’ARTUM 2&12 & ALLESTIMENTO DELLA MOSTRA<br />

BILJANA BOJIĆ [kustos Muzeja grada Umaga / Conservatore del Museo civico di Umago]<br />

SELEKTOR ARTUMa, KONCEPT & POSTAV IZLOŽBE / SELEZIONE DELL’ARTUM EFFETTUATA DA, CONCETTO & ALLESTIMENTO DELLA MOSTRA<br />

MAJA BRISKI<br />

TEHNIČKI POSTAV IZOŽBE ARTUM 2&12 / ALLESTIMENTO TECNICO DELLA MOSTRA 2&12<br />

BILJANA PETROVIĆ MARKEŽIĆ, BRANKA MILOŠEVIĆ, DEAN KOCIJANČIĆ, BILJANA BOJIĆ & MAJA BRISKI<br />

LEKTOR / REVISIONE DEI TESTI NIVES FRANIĆ<br />

PRIJEVOD TEKSTOVA NA TALIJANSKI JEZIK / TRADUZIONE DEI TESTI IN ITALIANO IVANA MARTINČIĆ<br />

UREDNIK FOTOGRAFIJE & TEKSTOVA POTPISA / REDAZIONE DELLE FOTOGRAFIE & TESTI DELLE FIRME ZANETO PAULIN<br />

ART CATERING RADOVAN RAJIĆ<br />

PREMIJERNA PREZENTACIJA ARTUMA U MUZEJU GRADA UMAGA / LA PRIMA PRESENTAZIONE DELL’ARTUM AL MUSEO CIVICO DI UMAGO<br />

OD 9. RUJNA DO 20. LISTOPADA 2011. / DAL 9 SETTEMBRE AL 20 OTTOBRE 2011<br />

DODATNE ARTUM INFORMACIJE NA ARTUM FACEBOOK GRUPI. / PER ULTERIORI INFORMAZIONI RELATIVE ALL’ARTUM VISITATE GRUPPO ARTUM SU FB.<br />

ARTUM LOGO & TOTAL DESIGN BY EGOIST ARTZ & PARTZ<br />

ARTUM ART DIRECTOR MAJA BRISKI [ MAJABRISKI@GMAIL.COM ]<br />

ARTUM PHOTOGRAPHER & COMPUTER MANIPULATOR ZANETO PAULIN [ ZANETO@GMAIL.COM ]<br />

INVITATIONS & POSTERS PRINT BY GRIN GRAFIKA [ www.gr<strong>in</strong>.hr / <strong>in</strong>fo@gr<strong>in</strong>.hr ] Umag<br />

CATALOGUE PRINT BY GRAFICA WALTER [ www.grafica-walter.hr ] Umag<br />

SPECIAL GUEST PHOTOGRAPHER NEVEN JURJAK [ foto.centar.umag@gmail.com ]<br />

ORIGINAL PHOTOGRAPHS BY ROBERT SIRONIĆ, JULIJANA KOCANOVIĆ GRUBIĆ, LARA ŽIBRET, DARIJA ŽMAK & ERMANO BANČIĆ<br />

ORIGINAL VIDEO WORKS BY MAURA BATARILOVIĆ, MARINA BUROLO, TEA HATADI, VINKO FIŠTER & DENIS LICUL<br />

ZEN COVER FRONT: DIVINE TOUCH 01 [Mr. T u baZENu] by Zaneto Paul<strong>in</strong> / ZEN COVER BACK: BLOODY XXX by Mar<strong>in</strong>a STOPONJA<br />

CAT COVER FRONT: DIVINE TOUCH 02 [KUM & YOGA cat] by Zaneto PAULIN / CAT COVER BACK: STAKLENI KRUG by Radovan RAJIĆ


ARTUM & dODIR<br />

&&<br />

DRugI UMASKI SALON<br />

“Otkrio sam da je od svih osjetila oko najpovršnije,<br />

uho najoholije, njuh najpohotniji,<br />

okus najpraznovjerniji i najnedosljedniji, a<br />

<strong>dodir</strong> najdublji i najfilozofskiji.”<br />

Denis Diderot [Pismo o slijepcima, 1749.]<br />

Cjelokupno znanje o svojoj okol<strong>in</strong>i stječemo<br />

čulima. Kad je još u 4. st. pr.n.e. Aristotel def<strong>in</strong>irao<br />

pet osjeta, i danas priznatih, jedno od njih<br />

je bilo i čulo DODIRA. Antički nas svijet Grčke kroz<br />

mitološku priču o kralju Midi već tisućljećima<br />

podučava o pohlepnosti čovjeka koji je svoju<br />

sreću tražio <strong>dodir</strong>om, ali onim „čarobnim“, koji<br />

sve dotaknuto pretvara u zlato. U današnjem konzumerističkom<br />

društvu nije se mnogo toga promijenilo:<br />

i dalje se traga za stvarima velike materijalne<br />

vrijednosti. Opip i manualne sposobnosti<br />

pojed<strong>in</strong>ca potpuno su zanemareni; stvorena je<br />

populacija tv-gledatelja ∑ voajera. Kada kažemo<br />

<strong>dodir</strong> zasigurno prvo što nam pada na pamet je<br />

fizički kontakt, namjeran, ugodan ∑ onaj koji je<br />

ostvaren s ljubavlju ili neugodan ∑ onaj koji je ostvaren<br />

s mržnjom. Prisnost i emocionalna ljubav<br />

za već<strong>in</strong>u ljudi uspostavlja se <strong>dodir</strong>om. Držanje za<br />

ruku, ljubljenje, zagrljaj, spolni odnos nač<strong>in</strong>i su<br />

kojima prisnost priopćujemo i potvrđujemo. Ali<br />

<strong>dodir</strong>a ima različitih, što sve posreduju i znače?<br />

Što je <strong>dodir</strong>?<br />

Podražaje iz okol<strong>in</strong>e primamo kožom, osjetnim<br />

organom <strong>dodir</strong>a čija se refleksija rasprostire<br />

čitavom površ<strong>in</strong>om tijela, te je <strong>dodir</strong> gotovo uvijek<br />

prisutan, prilikom već<strong>in</strong>e ljudskih aktivnosti.<br />

Komb<strong>in</strong>acijom različitih podražaja iz okol<strong>in</strong>e po-<br />

4<br />

stiže se iznimna osebujnost <strong>dodir</strong>a, tj. njegova<br />

čulnog doživljaja. Zašto je to tako? Koristeći komb<strong>in</strong>acije<br />

receptora na površ<strong>in</strong>i kože i u potkožnim<br />

slojevima, tijelo postaje medij te <strong>dodir</strong> ne funkcionira<br />

kao jed<strong>in</strong>stven osjet, on se povezuje s<br />

utjecajem temperature, bola, položajem tijela,<br />

pritiska, itd. M<strong>in</strong>imalni <strong>in</strong>tenzitet podražaja kojim<br />

se može izazvati osjet <strong>dodir</strong>a na koži, suptilno je<br />

kretanje lakih krila leptira, pa nas ne iznenađuje<br />

što je u zapadnoj ikonografiji taj maleni krhki<br />

leptir simbol lakoće i nepostojanosti.<br />

Oblike i prostor doživljavamo cjelovito osjetom<br />

vida i <strong>dodir</strong>a, ali <strong>dodir</strong>om uspostavljamo neposredniji<br />

kontakt s predmetom, naslućujući njegov<br />

volumen, plohu, površ<strong>in</strong>u, teksturu. Takve osjete<br />

nazivamo taktilnim ili haptičkim doživljajem.<br />

Etimološki riječ HAPTIČKI dolazi od grčke riječi<br />

haptesthai, što znači ono “što pripada <strong>dodir</strong>u<br />

ili se odnosi na nj“. Haptičko opažanje nastaje<br />

suradnjom dvaju čula: k<strong>in</strong>estezije i <strong>dodir</strong>a. Osim<br />

fizičke manifestacije <strong>dodir</strong>a, gdje taktilnim čulom<br />

prijemnici na površ<strong>in</strong>i tijela istražuju oblik<br />

fizičkog predmeta, čulo k<strong>in</strong>estezije usmjereno je<br />

prema dubljim, unutarnjim osjetima.<br />

Za majč<strong>in</strong>stvo je, u procesu vezivanja s djetetom,<br />

najvažniji prvi <strong>dodir</strong>, kada se oprezno,<br />

vrhom prstiju <strong>dodir</strong>ujući dijete, stvaraju prve veze.<br />

Kod novorođenčadi usta su organ taktilnog<br />

opažanja kojim se stvaraju prve spoznaje o vanjskom<br />

svijetu. Ruke, tj. haptičko opažanje, dolazi<br />

nešto kasnije i aktivno je u ranim god<strong>in</strong>ama<br />

života. Novorođenče istražuje stvari u svojoj okol<strong>in</strong>i<br />

pipanjem i gledanjem.<br />

Jeste li se ikad zapitali kako slabovidne i slijepe<br />

osobe vide formu ili pak boju? One <strong>dodir</strong>om<br />

ruke mogu vidjeti. René Descartes u svome eseju


6<br />

“DODIR... IN TOUCH<br />

BOK namjera mi je da ove stolice pomognu u <strong>dodir</strong>u nas samih<br />

sa svojim ja, vas sa mnom, ali i vas sa drugima. Uz ovo pismo na<br />

stolici se nalazi i bilježnica kroz koju možemo i konkrektno doći u<br />

<strong>dodir</strong> jedan sa drugim i izmjeniti naše priče, naša iskustva.<br />

HI my <strong>in</strong>tention is that this chairs will help u get <strong>in</strong> <strong>touch</strong> with<br />

yourself or me or others... on the oposite chair you can see a<br />

little book where u can write me or if u would like to get <strong>in</strong> <strong>touch</strong><br />

with me and share your story, your experiance or are <strong>in</strong>terested<br />

more <strong>in</strong> my story or if you simply would like to see is there<br />

anyth<strong>in</strong>g at all that <strong>touch</strong> us.<br />

Jadranka Kalenić.<br />


“Optika” iz 1637. god<strong>in</strong>e raspravlja o tome kako<br />

se slijepac kreće kroz okol<strong>in</strong>u pomoću štapa kao<br />

da “gleda rukama”. K<strong>in</strong>estetička opažanja, u komb<strong>in</strong>aciji<br />

s čulom <strong>dodir</strong>a, koje im otkriva prisutnost<br />

predmeta, te njegove velič<strong>in</strong>e i oblika, slijepima<br />

daju obavijesti o ponašanju tijela. Slijepe i slabovidne<br />

osobe <strong>dodir</strong>om mogu doživjeti skulpturu,<br />

ali i crtež. Na koji nač<strong>in</strong>?<br />

Crtež slike pretvara se u taktilne dijagrame<br />

pomoću stroja koji od crnih ploha otisnutih na<br />

papiru izrađuje ispupčenja. Za potpuno razumijevanje<br />

slike postavlja se pet zasebnih taktilnih<br />

dijagrama, a boje se slijepima predočavaju audiovodstvom<br />

koje daje točne upute o kretanju ruke<br />

po površ<strong>in</strong>i slike. Ovu metodu, koja se zove „1 u<br />

5“, što znači jedna slika u pet dijagrama, izradila<br />

je povjesničarka umjetnosti Nataša Jovičić. Boje<br />

koje su proizvod svjetla i vida, na slijepe, koji<br />

ih doživljavaju opipom, djeluju tako da crvenu<br />

opisuju toplom i hrapavom, a plavu hladnom i<br />

glatkom bojom. Danas se u svijetu organiziraju<br />

izložbe u mraku, da bi se posjetitelj usredotočio<br />

na <strong>dodir</strong>ivanje umjetn<strong>in</strong>a a ne samo na osjet vida.<br />

Važno je naglasiti da ti projekti nisu namijenjeni<br />

samo slijepim i slabovidnim osobama.<br />

Dodir ima svoje mjesto i u priči o ostvarenju<br />

ljepote, ali i u postizanju ljekovitih i iscjeljujućih<br />

uč<strong>in</strong>aka za zdravlje. Blagotvorne terapijske <strong>dodir</strong>e,<br />

refleksologiju, kiropraktiku i masažu koristili<br />

su iscjelitelji još u prastarim kulturama Indije,<br />

K<strong>in</strong>e, Egipta i antičkog svijeta. Uspješnost terapije<br />

je ovisila upravo o vješt<strong>in</strong>i i „doziranju” <strong>dodir</strong>a<br />

terapeuta. Bolesni ljudi iščekuju <strong>dodir</strong> zdravlja<br />

u procesu izlječenja. Mnoge je od nas <strong>dodir</strong>nula<br />

u nekom trenutku prošlost, ili smo se stopili s<br />

morem i zemljom, na svojevrstan nač<strong>in</strong> <strong>dodir</strong>ujući<br />

prirodu. Ovakvi doživljaji nam se javljaju jer more<br />

i zemlja predstavljaju sigurno utočište, topl<strong>in</strong>u i<br />

nježnost, te simboliziraju majč<strong>in</strong>o tijelo, koje u<br />

svjoj dvojnosti znači i rađanje i umiranje.<br />

U povijesti se govorilo o <strong>dodir</strong>u dvaju svjetova,<br />

tj. civilizacija. Antropološka i sociološka istraživanja<br />

proučavaju akulturaciju, <strong>in</strong>terakciju<br />

različitih kultura, društvenih grupa koje dolaze u<br />

međusobni <strong>dodir</strong> i utječu jedna na drugu.<br />

Jedan od prvih prikaza <strong>in</strong>timnog <strong>dodir</strong>a dvoje<br />

ljudi, na raz<strong>in</strong>i povijesti umjetnosti, scene su faraona<br />

Akhatona sa svojom ženom i djecom, koje<br />

su odbacile uobičajene krute Egipatske kanone<br />

šokirajući suvremenike. Nasuprot egipatskoj strogosti<br />

i krutosti u prikazima, grčki umjetnici donose<br />

vječno traganje za idealom ljepote. Povijesno<br />

gledajući, u antičkoj Grčkoj je svatko erotski odgovarao<br />

na ljepotu i <strong>dodir</strong> bilo kojeg ljudskog<br />

bića, neovisno o njegovu spolu. Ideal ljepote bilo<br />

je atletski građeno mišićavo muško tijelo. Razmjenjivanje<br />

<strong>dodir</strong>a između istospolnih osoba bilo<br />

je društveno prihvatljivo, ali uz određena pravila.<br />

Bez obostranog pristanka nije bilo moguće diskretno<br />

gledanje ni <strong>dodir</strong>. Homoseksualnost se otvoreno<br />

pojavljivala u umjetnosti sve do prijelaza<br />

11. na 12. stoljeće.<br />

U zapadnoj kulturi, nakon grčko-rimskog odnosa<br />

prema golom tijelu, koji je predstavljao duhovnu<br />

čistoću, <strong>in</strong>telekt, ali i bestidnost i razmetljivost,<br />

dolaskom kršćanstva, golot<strong>in</strong>ja, a pogotovo<br />

erotski <strong>dodir</strong>, postaje predmetom cenzure.<br />

Tek renesansa iznova otkriva golo ljudsko tijelo,<br />

erotiku i <strong>dodir</strong> na polju umjetnosti, kroz religiozne,<br />

mitološke ili dvorsko-portretne teme. U<br />

sakralnim prizorima najpoznatija je scena <strong>dodir</strong>a<br />

Michelangelova Boga oca, koji pružajući ruku<br />

7


8<br />

udahnjuje Adamu život. To je tema koju danas<br />

poznaju svi korisnici Nokij<strong>in</strong>ih mobilnih uređaja.<br />

U umjetnosti sjeverne Europe 16. i 17. stoljeću<br />

pet osjeta se opisivalo kao pet žena, u tipičnim<br />

dnevnim scenama. Dodir, koji su najmanje obrađivali,<br />

atribuirali su simbolom ježa i hermel<strong>in</strong>a,<br />

suprostavljajući bodljikavost i mekoću osjeta.<br />

Povjesničari umjetnosti teoretski su razmatrali<br />

odnose vizualnog i taktilnog opažanja. Za Aloisa<br />

Riegela (1858-1905) povijesnoumjetnički razvoj<br />

bio je postepeni prijelaz od taktilnog ka vizualnom<br />

opažanju. Naglašavao je i zauzimao se za<br />

povrat taktilnosti, haptičkih osob<strong>in</strong>a u izričaju.<br />

Dolaskom moderne umjetnosti novi umjetnički<br />

pravci <strong>dodir</strong> stavljaju u ravnopravni odnos s osjetom<br />

vida. Za to se zalagao i futurist Mar<strong>in</strong>etti<br />

koji 1921. god<strong>in</strong>e svojim esejom Il Tattilismo širi<br />

svijest o taktilnim vrijednostima i impresijama.<br />

Novi umjetnički stilovi nisu se više oslanjali na<br />

opisivanje prirode. Odbacuje se prikazivanje detalja<br />

u pejzažima i mrtvoj prirodi, ali se razvija<br />

stilizacija oblika. Dolazi do izražaja igra teksture,<br />

tj. površ<strong>in</strong>skog sastava materijala, njegove<br />

glatkoće ili grubosti, prozirnosti ili gustoće. Eksperimentira<br />

se s tehnikama obrade i upotrebom<br />

novih likovnih materijala, bilo umjetnim ili direktno<br />

preuzetim iz prirode. Nove metode u likovnom<br />

izražaju dovode do postizanja dramatičnog<br />

dojma i snažne ekspresije što provocira želju za<br />

<strong>dodir</strong>om.<br />

Dodir se, tj. taktilizam, lako uklapa u umjetničke<br />

forme koje istražuju površ<strong>in</strong>e materijala, oblikovanje<br />

volumena i prostor, osobito skulpture<br />

i <strong>in</strong>stalacije. Taktilnim istraživanjem skulpturu<br />

prvo doživljavamo milovanjem, osjećajući razliku<br />

između teksture, tvrdoće i mekoće, a potom<br />

haptički ulazimo u formu. Za razliku od crteža i<br />

slike, skulpturu možemo opipati ali i uzeti u ruke.<br />

Taktilne crteže doživljavamo pipanjem reljefnih<br />

l<strong>in</strong>ija i točaka, koje su grafički ekvivalent granica<br />

ili izduženih oblika fizičkih predmeta. Dodirom se<br />

lakše prepoznaju jednostavni l<strong>in</strong>ijski crteži, što<br />

je pravilo i za slijepe ali isto tako i za osobe bez<br />

vidnih problema.<br />

U današnjem okruženju i suživotu s <strong>touch</strong><br />

screen tehnologijom zaluđeni smo brzim, pouzdanim<br />

i funkcionalnim ekranima osjetljivim na<br />

<strong>dodir</strong>. U virtualnom se svijetu sve više razvijaju<br />

taktilne ili haptičke tehnologije stvarajući pritom<br />

iluziju <strong>dodir</strong>a. Tjelesnost kao primarno mjesto<br />

<strong>dodir</strong>a sve više biva zanemarena.<br />

Spoznali smo da <strong>dodir</strong> predstavlja cijeli jedan<br />

složen osjet. A kako su ga doživjeli ARTUMOVCI,<br />

možete vidjeti u umaškom Muzeju!<br />

Biljana BOJIĆ<br />

kustosica Muzeja grada Umaga


“1. EVOLUCIJA DODIRA<br />

TAKTILNA (potreba stvarnog <strong>dodir</strong>a rukom)<br />

(topl<strong>in</strong>a umjetnog krzna se <strong>dodir</strong>uje sa hladnijim platnom)<br />

(<strong>dodir</strong> mekoće krzna sa glatkoćom platna)<br />

VIZUALNA (gradacija topl<strong>in</strong>e: povećava se sa velič<strong>in</strong>om krzna;<br />

smanjenjem krzna, nestaje)<br />

2. KOLAŽI<br />

Kolaži na papiru komb<strong>in</strong>irane tehnike evociraju <strong>dodir</strong><br />

sa prošlošću svojim tretmanom i izborom ikonografije.<br />

Lada Luketić.<br />

”<br />

ARTUM LEVEL 1 [FIRST FLOOR]<br />

1 0


1 1


1 2<br />

“CLOSER / BLIŽE<br />

Closer je <strong>in</strong>timno istraživanje delikatnog balansa između nježnosti i nasilja, tanke<br />

l<strong>in</strong>ije koja dijeli <strong>dodir</strong> ljubavi i <strong>dodir</strong> boli. Ravnoteža kompozicije probijena je<br />

i uništena prošivanjem crvenog konca kroz materijal fotografije. Na taj nač<strong>in</strong> uz<br />

debalansiranje te ravnoteže, ispitujem i granice samog fotografskog materijala i č<strong>in</strong>a<br />

koji iz dvodimenzionalnog postaje trodimenzionalni te postaje nešto na što djelujem<br />

materijalno. Na taj nač<strong>in</strong> ostvarujem č<strong>in</strong> nasilja na samoj fotografiji, prilazim joj bliže,<br />

ulazim u njez<strong>in</strong>u materiju. Fotografija postaje objekt. Sab<strong>in</strong>a Damiani.<br />


& & &<br />

ARTUM & & &<br />

&<br />

e il tatto<br />

&<br />

S<br />

L’Artum può essere molte cose e perché no anche il<br />

TATTO (come <strong>in</strong> questa sua seconda neoconcepita manifestazione),<br />

ma mai e poi mai non sarà un ex tempore!<br />

Se Cicerone, quale dolce parol<strong>in</strong>e navigasse oggi per<br />

questa regione allo scopo di registrarvi il livello delle<br />

manifestazione culturali (è <strong>in</strong>dubitabile che avesse un<br />

art asso nella manica poiché a suo tempo ha attribuito<br />

alla cultura il ruolo di “creazione e nobilitazione<br />

dell’anima e dello spirito umano”), riformulerebbe<br />

istantaneamente il suo leggendario slogan promozionale<br />

<strong>in</strong> O EX TEMPORE, O MORES!<br />

In verità, su-giù, destra-s<strong>in</strong>istra, ovunque si parti da<br />

Trieste a Dignano, gli entusiasti locali che hanno sentito<br />

parlare del turismo culturale o (ancor più di rado)<br />

del brand<strong>in</strong>g della città, organizzano valorosamente<br />

spettacol<strong>in</strong>i della durata generale di un giorno, durante<br />

i quali permettono a chiunque di esibirsi con qualunque<br />

cosa porti. Questa, alle orig<strong>in</strong>i benevole strategia, nei<br />

decenni si è silenziosamente trasformata <strong>in</strong> confusi <strong>in</strong>contri<br />

fieristici. In tal modo spesso le opere di artisti<br />

di rilievo si ritrovano schiacciate tra scarabocchi di<br />

hobbisti e mucchi di oggetti plastificati di provenienza<br />

sconosciuta, i cui venditori rannicchiati davanti alle<br />

loro cavernette giocherellano con i loro cellulari, gettano<br />

mozziconi accese dietro di sé (poiché il mondo<br />

<strong>in</strong> verità è un grande posacenere) e urlano contro chiunque<br />

volti verso di loro la sua macch<strong>in</strong>a fotografica.<br />

Sulle ali di numerosi ex tempore alcuni luoghi si auto<br />

proclamano città degli artisti e <strong>in</strong> più permettendo la<br />

denom<strong>in</strong>a di stand con bigiotteria e kitsch amatoriale<br />

<strong>in</strong> “atelier artistici” e “gallerie d’autore”.<br />

(Maggiore è l’ironia se si prende <strong>in</strong> considerazione<br />

che tale scompiglio senza valore non necessita di <strong>in</strong>centivi,<br />

poiché si promuove quotidianamente <strong>in</strong> modo<br />

fantastico tramite le filiali <strong>in</strong> rete, sparse per tutti i<br />

centri turistici lungo la costa, sulle migliori micro località<br />

espositive e di vendita nelle mani di <strong>in</strong>visibili e <strong>in</strong><br />

tal modo opportuni proprietari terrieri.)<br />

Per sfortuna nemmeno gli aspetti positivi degli ex<br />

tempore (ritrovi di artisti e passanti, alcuni boccali di<br />

birra venduti <strong>in</strong> più e porzioni di čevapi serviti su piatti<br />

di plastica per un extra guadagno dei ristoratori locali<br />

e l’assicurata promozione della città organizzatrice sui<br />

giornali locali, e se Dio voglia, anche nelle tv locali),<br />

sono sostanzialmente legati all’arte. Al contrario,<br />

l’umiliazione degli artisti e delle loro prassi artistiche<br />

si moltiplica durante i vacillamenti stagionali degli<br />

stessi osservatori, stessi membri di giurie e stessi artisti,<br />

da manifestazione a manifestazione, ove i primi si<br />

aspettano bevande gratis, i secondi riscuotono meritate<br />

diarie, mentre i terzi, i più testardi, <strong>in</strong>stancabilmente<br />

perdono il proprio tempo e consumano carburante,<br />

trasportando le stesse opere dall’uno all’altro ex tempore,<br />

sperando <strong>in</strong> una qualunque, pers<strong>in</strong>o simbolica<br />

ricompensa. Loro dimenticano che i premi <strong>in</strong> denaro e<br />

i riconoscimenti vi si consegnano <strong>in</strong> base a un ord<strong>in</strong>e<br />

stabilito (non scritto): all’autore dell’opera abbastanza<br />

comprensibile da sopportare qualunque spiegazione, a<br />

un artista locale, all’ospite che arriva da più lontano, a<br />

un rappresentante di una m<strong>in</strong>orità etnica o nazionale e,<br />

necessariamente all’autore dell’opera sulla quale ha buttato<br />

l’occhio il felice sponsor che è da tempo <strong>in</strong>fastidito<br />

dallo spazio vuoto sopra il cam<strong>in</strong>o elettrico con fiamme<br />

artificiali nel salotto di casa.<br />

Se siamo d’accordo che le numerose valutazioni portate<br />

generalmente f<strong>in</strong>o all’assurdo, non contengono<br />

attributi che renderebbero possibile la connessione<br />

dei menzionati ritrovi popolari con il profetico parere<br />

ciceroniano che l’arte nobilita lo spirito umano, allora<br />

posso con tutti i diritti proclamare l’ARTUM, progetto<br />

artistico regionale di purosangue.<br />

1 3


Prima di tutto, la stratificata essenza dell’ARTUM<br />

si crea su chiare pretese artistiche, sul cont<strong>in</strong>uo studio<br />

del tempo e dello spazio che ci circonda, sul creativo<br />

ritrovo attorno a motivi o temi comuni, sull’esplicito<br />

desiderio di cambiamenti nella propria testa e se è possibile<br />

anche <strong>in</strong> quelle altrui, sullo studio costante e<br />

l’uso del sapere, sul massimo rispetto verso gli artisti<br />

con i quali collaboriamo, di cui acetiamo la varietà dei<br />

segnali (ad esempio <strong>in</strong> relazione all’esposizione delle<br />

opere negli spazi espositivi) e sulla promozione senza<br />

compromessi di nuovi, giovani artisti.<br />

Non posso certamente tralasciare la RESPONSABILI-<br />

TÀ! Questo sentimento di responsabilità ciò nonostante<br />

acquisito, obbliga l’ARTUM al cont<strong>in</strong>uo sviluppo e alla<br />

crescita, perciò è logico che, <strong>in</strong> confronto all’edizione<br />

dell’anno scorso che ha <strong>in</strong>terrogato e presentato<br />

l’ambiente artistico umaghese, l’edizione dell’ARTUM di<br />

1 4<br />

quest’anno ha moltiplicato il numero di partecipati ed<br />

è aumentato il territorio che connesso <strong>in</strong> rete. Al tema<br />

del TATTO, proposto e argomentato da Biljana Bojić,<br />

ha reagito una settant<strong>in</strong>a di artisti, rispondendo, o<br />

agli appelli pubblici o all’<strong>in</strong>dividuale diretto <strong>in</strong>vito del<br />

selector; <strong>in</strong>f<strong>in</strong>e, 34 autori e un progetto-ospite hanno<br />

trovato posto alla mostra <strong>in</strong> anteprima. In base alla loro<br />

scelta, l’unico elemento decisivo era l’<strong>in</strong>tensità della<br />

risposta artistica al tema assegnato.<br />

La vivacità e l’elasticità dell’ARTUM si è svelata <strong>in</strong> piena<br />

luce anche nel seguito durante l’allestimento della<br />

mostra, poiché, ad esempio durante l’ideazione degli<br />

spazi espositivi, i lavori di un artista a più riprese sono<br />

stati <strong>in</strong>corporati o connessi a compatibili lavori si un<br />

altro artista. Tramite tali azioni, Il TATTO si è letteralmente<br />

trasformato da leitmotiv <strong>in</strong> comune o generale<br />

segno di sensibilità del progetto: non solo come motivo<br />

base nella scelta dei lavori, ma anche come modello<br />

chiave per la sua comprensione, tramite scelte sulla<br />

coesistenza tra loro negli spazi del Museo. Alcune parti<br />

o concetti sono, <strong>in</strong> accordo con gli autori <strong>in</strong> questione,<br />

stati cambiati con nuovi lavori, adeguati alle leggi dello<br />

spazio espositivo a modo da realizzarsi la <strong>in</strong>dispensabile<br />

armonia su tutti i quattro livelli espositivi ed è<br />

per questo che essi contemporaneamente funzionano<br />

come armonici <strong>in</strong>dipendenti episodi e come struttura<br />

comune, realizzata con senso.<br />

Il coerente impiego della menzionata strategia<br />

è <strong>in</strong> f<strong>in</strong>e diventata anche la fonte creativa del concetto,<br />

dell’estetica e della realizzazione del catalogo<br />

dell’ARTUM II, la cui primaria e <strong>in</strong> verità unica funzione<br />

è quella di annotazione della completa stratificata<br />

l<strong>in</strong>ea di esibizione del Salone: la scelta delle opere,<br />

la composizione e l’allestimento f<strong>in</strong>ale, l’apertura, i<br />

partecipanti, i video, l’art cater<strong>in</strong>g ecc. La descrizione<br />

dettagliata delle opere (e dei loro autori), gli spezzoni<br />

tratti dalle loro orig<strong>in</strong>ali argomentazioni e le dettagliate<br />

firme sotto ogni s<strong>in</strong>gola <strong>in</strong>clusa fotografia, rappre-


“ALU-ZIUM I, II & III<br />

Mark Rothko kao paradigma hipersenzualnosti, te<br />

korištenjem hladne alum<strong>in</strong>ijske površ<strong>in</strong>e i naknadnim<br />

skidanjem i brušenjem pigmenta namjera mi je<br />

(naravno kao metafora) sugerirati neutraliziranje<br />

(ohlađivanje), napuštanje OSJETILNOG korpusa kod<br />

današnjeg čovjeka, koje je dapače vrlo dobro<br />

došlo u korporativnom svijetu sa svojim<br />

socijalnim <strong>in</strong>ženjer<strong>in</strong>gom.<br />

Branko Kolarić.<br />

”<br />

1 5


“TRAGOVI PRISUTNOSTI<br />

Draga Maja<br />

Za izložbu ARTUM bih prijavila 16 (4x4) oslikanih<br />

terakota ploča (svaka 25x25 cm) “Tragovi<br />

Prisutnosti” koje su oblikovane tijekom<br />

<strong>in</strong>teraktivne <strong>in</strong>stalacije “Prisutnost”, koja je kao<br />

dio istoimene trilogije, izvedena u Gradskoj Galeriji<br />

Lab<strong>in</strong> 7. 8. 2011. Šaljem ti par fotografija na<br />

kojima se vidi prolaženje publike po gl<strong>in</strong>enom podu<br />

za vrijeme <strong>in</strong>stalacije, te kratki video trilogije (moj<br />

dio je u zadnjoj treć<strong>in</strong>i). Nakon <strong>in</strong>stalacije veći dio<br />

poda sam izrezala u kocke, oslikala i ispekla.<br />

Ideja <strong>in</strong>stalacije “Prisutnost” kao i “Tragova<br />

prisutnosti” ispunjena je <strong>dodir</strong>om postojanja<br />

i ljudskom <strong>in</strong>terakcijom kao i fizičkim i duhovnim<br />

utiscima te <strong>in</strong>terakcije.<br />

Denis Licul.<br />

”<br />

http://www.youtube.com/watch?v=EJDlZTm5nCk&feature=share<br />

1 6


sentano l’unica metodologia possibile per una durevole<br />

registrazione di tutti i preziosi aspetti, le <strong>in</strong>tenzioni,<br />

le <strong>in</strong>formazioni e i risultati di un evento così complessi<br />

come lo è l’ARTUM.<br />

Tra le opere che nel modo più <strong>in</strong>cisivo hanno risposta<br />

al tema del Salone, la mia preferita è la collezione di<br />

fotografie SOLO CON SE STESSO dell’artista umaghese<br />

Robert Sironić: i suoi personificati paesaggi rappresentano<br />

sottili tessiture che emanano una rara comprensione<br />

e l’aff<strong>in</strong>ità per l’ambiente che lo circonda.<br />

Il Circolo artistico rovignese (Ermano e Kristijan<br />

Bančić, Jadranka Kalenić, Branko Kolarić, Lada Luketić,<br />

Silena Košara), il cui classico multimediale Nikola<br />

Ražov, ha offerto la sua work-<strong>in</strong>-progress istallazione<br />

artistica IMPOSSIBILITÀ DEL TATTO, ha lasciato una<br />

notevole impronta sull’edizione. Tra i vari video “tatto”,<br />

un’ottima impressione ha fatto su di me il film fuggifuggi<br />

UN ERRORE FATALE DEL RE MIDA di Mar<strong>in</strong>a<br />

Burolo. La performance artistica dell’equilibrista Darko<br />

Brajković Djepeto ha confermando tutte le aspettative<br />

usurpando il completo quarto livello (terrestre) del Museo,<br />

completando i suoi campi di soffioni <strong>in</strong> collaborazione<br />

con i giocosi visitatori. Denis Licul, l’artista<br />

albonese con <strong>in</strong>dirizzo newyorchese è l’autrice delle<br />

TRACCE DI PRESENZA, la più completa <strong>in</strong>terpretazione<br />

multimediale dell’<strong>in</strong>terrazione tra il contatto fisico e<br />

quello spirituale. La dedica fatta da Zaneto Paul<strong>in</strong> al<br />

grande artista croato Ivo Vrtarić è estremamente toccante,<br />

come irresistibili e umoristici lo sono i CERCHI<br />

DI VETRO di Radovan Rajić.<br />

L’artista slovena Jerca Šantej, tranne i due strepitosi<br />

acrilici (di cui i protagonisti sono Burt e Tito), si<br />

presenta all’ARTUM anche come produttrice del proprio<br />

progetto ospite THE SOUL OF THE FUTURE, una tela<br />

circolante sulla quale gli artisti presenti hanno scalfito<br />

i loro punti di vista <strong>in</strong>erenti i valori che considerano<br />

decisivi per il futuro degli umanoidi e di tutti loro che<br />

tali si considerano.<br />

Tale progetto ospite è <strong>in</strong>dubbiamente non solo un<br />

benvenuto impulso nell’ambito dell’attuale concetto<br />

espositivo, ma rappresenta senz’altro anche un segnale<br />

legittimo per il prossimo ARTUM: mi immag<strong>in</strong>o<br />

un nuovo, ancor più <strong>in</strong>trigante tema base, un maggior<br />

<strong>in</strong>sistere su lavori orig<strong>in</strong>ali, creati specialmente per<br />

l’ARTUM, la promozione di giovani autori senza nessuno<br />

compromesso, la ricerca di partecipanti su una più vasta<br />

(<strong>in</strong>ternazionale) area e tour o scambio dell’ARTUM con<br />

simili avvenimenti artistici europei.<br />

Nell’analisi che sempre significa anche studio,<br />

sono alla ricerca di qualcosa di cui ancora non abbiamo<br />

un’esperienza <strong>in</strong> comune, orientandomi <strong>in</strong> base<br />

alla saggia sentenza del filosofo-architetto americano<br />

Philip Johnson (1906-2005), a suo tempo direttore del<br />

Museo di arte moderna (MOMA) e autore della spettacolare<br />

Casa di vetro (Glass House, New Canaan, Connecticut,<br />

1949):<br />

“All’università apprendiamo cose che nella vita non<br />

ci serviranno. La vita è l’opposta al mondo accademico,<br />

perciò mi stanno più a cuore i comportamenti di persone<br />

solitarie! Vorrei sp<strong>in</strong>gere questa giovane generazione<br />

e quelle che la susseguiranno, a riflettere sulle<br />

forme e a seguire la propria strada. Il fatto positivo<br />

relativo all’arte è che non bisogna preoccuparsi né delle<br />

domande pratiche né di quelle filosofiche. Essa scorge<br />

l’ispirazione esclusivamente negli aspetti estetici che le<br />

parole non possono esprimere. Le parole non mettono<br />

<strong>in</strong> moto le cose.<br />

È l’immag<strong>in</strong>azione di ogni s<strong>in</strong>golo <strong>in</strong>dividuo ad essere<br />

importante!”<br />

Maja BRISKI<br />

critico d’arte, art produttrice & designer grafico<br />

Circolo [Comunità degli Italiani Rovigno]<br />

12 ottobre 2012<br />

1 7


1 8<br />

“PAZI OŠTAR PAS<br />

Suvremeni život u urbanim<br />

sred<strong>in</strong>ama stavlja nas u bezlične<br />

situacije gdje je fizički kontakt<br />

uvjetovan zbog pretrpanih<br />

dizala, vlakova, ulica, tramvaja...<br />

U tim situacijama čovjek je stavljen<br />

u neželjeno stanje: prisiljen<br />

je dijeliti svoj <strong>in</strong>timni prostor.<br />

Dodir s nepoznatim ljudima<br />

stvara nelagodu i postaje<br />

uznemirujući... tada se može<br />

osjetiti kako čovjek tiho reži<br />

ispod kože.<br />

T<strong>in</strong>a Erjavec.<br />


1 9


“STILL LIFE 1 & STILL LIFE 2<br />

Susret s crno bijelom<br />

fotografijom bila je ljubav<br />

na prvi pogled koja još<br />

uvijek traje,<br />

a istraživanja mogućnosti<br />

modifikacije ljudskog<br />

tijela, pogotovo kože,<br />

postala su primarni objekti<br />

moga rada... opsesija....<br />

Lara Žibret.<br />

”<br />

ARTUM LEVEL 2 [SECOND FLOOR]<br />

2 0


“NEMOGUĆNOST DODIRA<br />

U seriji ŠKOLICA koju sam započeo prije pet, šest god<strong>in</strong>a, a koja se nastavlja<br />

i još uvijek traje s novim varijacijama, pokušavam skrenuti pažnju na sve<br />

veći gubitak mogućnosti <strong>dodir</strong>a bilo koje vrste s obzirom na razvoj i agresiju<br />

tehnologije kao i svih vrsta medija.<br />

Nikola Ražov.<br />

”<br />

2 1


2 2<br />

UMJETNICI & ARTISTI<br />

ERMANO BANČIĆ [ROVINJ / ROVIGNO]<br />

KORACI / GDJE IDEMO / KAMO GREŠ-GREMO..!?? [FOTOGRAFIJE]<br />

I PASSI / DOVE ANDIAMO..!?? [FOTOGRAFIE]<br />

KRISTIJAN BANČIĆ [ROVINJ / ROVIGNO]<br />

ZAKRIVLJENA STVARNOST / DISTORTED REALITY [FOTOGRAFIJE]<br />

REALTÀ DISTORTA [FOTOGRAFIE]<br />

MAURA BATARILOVIĆ [UMAG / UMAGO]<br />

JAKE RUKE [VIDEO / SURADNICA DOROTEA CERIN]<br />

MANI FORTI [VIDEO / IN COLLABORAZIONE CON DOROTEA CERIN]<br />

NATAŠA BEZIĆ [BUJE / BUIE]<br />

DODIR / IL TATTO [AKRIL NA PLATNU / ACRILICO SU TELA / 160x100 CM]<br />

Ideja žive prirode izražava neizmjernu ljepotu, nježnost,<br />

neiscrpan izvor <strong>in</strong>spiracije za umjetnika. Ako postoji trenutak,<br />

djelić sekunde kada ljepota i radost postojanja, boja i svjetlost,<br />

nježnost i <strong>dodir</strong> prelaze iz nečeg zemaljskog, realnog<br />

u nešto nedostižno, nebesko, onda je to, za mene, trenutak<br />

prolaznosti života jednog leptira. / La natura viva come idea<br />

esprime immensa bellezza, sensibilità ed è una illimitata fonte<br />

d’ispirazione artistica. Se esiste un momento, una frazione di<br />

secondo <strong>in</strong> cui la bellezza e la gioia di esistere, il colore e la<br />

luce, la sensibilità e il tatto si trasformano da terrestri e reali<br />

<strong>in</strong> qualcosa di irraggiungibile, celeste, esso rappresenta per me<br />

il momento della fugacità della vita di una farfalla.<br />

ALEKSANDAR BEZINOVIĆ [VELIKA GORICA]<br />

PROZAC [PRONAĐENI RAJ / IL PARADISO TROVATO]<br />

DARKO BRAJKOVIĆ DJEPETO [UMAG / UMAGO]<br />

MASLAČKOVO POLJE / EKSPANZIJA MASLAČKA [INSTALACIJA]<br />

IL CAMPO DI SOFFIONI / L’ESPANSIONE DI SOFFIONI<br />

[INSTALLAZIONE ARTISTICA]<br />

MARINA BUROLO [UMAG / UMAGO]<br />

FATALNA GREŠKA KRALJA MIDE [VIDEO]<br />

UN ERRORE FATALE DEL RE MIDA [VIDEO]<br />

ANTONIA ČAČIĆ [ZAGREB / ZAGABRIA]<br />

E3 [ULJE NA PLATNU / 200X150 CM] • E3 [OLIO SU TELA]<br />

SABINA DAMIANI [UMAG / LONDON • UMAGO / LONDRA]<br />

CLOSER / BLIŽE [TRIPTIH / DIGITALNI ISPIS, KONAC / 20x30 CM]<br />

PIÙ VICINO [TRITTICO / STAMPA DIGITALE, FILO]<br />

TINA ERJAVEC [ZAGREB / ZAGABRIA]<br />

PAZI OŠTAR PAS [INSTALACIJA / ČELIK, PLASTIKA, AKRIL / 50x25 CM]<br />

ATTENTI AL CANE [INSTALLAZIONE ART / ACCIAIO, PLASTICA, ACRILICO]<br />

VINKO FIŠTER [ZAGREB / ZAGABRIA]<br />

TOUCH OF SILENCE [VIDEO 00 : 01 : 42 (LOOP) SA ZVUKOM]<br />

UN TOCCO DEL SILENZIO [VIDEO 00 : 01 : 42 (LOOP) CON SUONO]<br />

TEA HATADI [ZAGREB / ZAGABRIA]<br />

…, TAKO I NA ZEMLJI… [VIDEO KOLAŽ / 3’25’’ LOOP]<br />

…, COSÌ IN TERRA … [VIDEO COLLAGE / 3’25’’ LOOP]<br />

Kamera, montaža / Camera, montaggio: Igor Juran, Tea Hatadi<br />

PAULINA JAZVIĆ [ZAGREB / ZAGABRIA]<br />

FEEL ME [KOMBINIRANA TEHNIKA / TECNICA COMBINATA]<br />

Rad se sastoji od tri dijela: u 3 kutije od istog materijala<br />

(staklo, drvo) stavila sam maslačak, rukavice i košulju sa<br />

žiletima. Maslačak je nađen i toliko je krhak, da <strong>dodir</strong> i ne<br />

podnosi (Štoviše, taj se rad razbio tijekom transporta za<br />

Umag! opaska M. B.). Rukavice su stare, iz prošlih vremena<br />

kad su ih žene još nosile i kad se pažnja posvećivala detaljima;<br />

toliko su krhke da su ljepše u kutiji nego na ruci, a i <strong>dodir</strong><br />

je ljepši bez rukavica... Košulja izrađena od žileta dio je mog<br />

prijašnjeg rada Identity koji govori koje sve obrambene mehanizme<br />

imamo da obranimo svoju krhkost tj. bolje ne diraj,<br />

jer i <strong>dodir</strong> može biti bolan. / L’opera è composta da tre parti:<br />

<strong>in</strong> 3 scatole delle stesso materiali (vetro, legno) sono stati<br />

messi uno soffione, dei guanti e una camicia con rasoi. Il soffione<br />

è stato trovato ed è talmente fragile da non sopportare<br />

nemmeno di essere toccato (L’opera si è per di più rotta nel<br />

trasporto da Zagabria a Umago!!! Nota di M.B.). Il guanti sono


2 3


2 4


vecchi, cioè appartengono a un tempo passato <strong>in</strong> cui le donne<br />

ancora li portavano e <strong>in</strong> cui l’attenzione veniva ancora dedicata<br />

ai dettagli; essi sono talmente fragili da essere perf<strong>in</strong>o più belli<br />

nelle scatola che sulle mani e <strong>in</strong> più il tatto è più bello senza<br />

guanti... La camicia di rasoi è una parte di un mio precedente<br />

lavoro <strong>in</strong>titolato Identity che ci presenta tutti i meccanismi di<br />

difesa che abbiamo per difendere la nostra fragilità, cioè meglio<br />

non toccare poiché anche toccare può essere doloroso.<br />

NEVEN JURJAK [UMAG / UMAGO]<br />

4 PORTRETA ANE RUCNER [FOTOGRAFIJE]<br />

4 RITRATTI DI ANA RUCNER [FOTOGRAFIE]<br />

JADRANKA KALENIĆ [ROVINJ / ROVIGNO]<br />

DODIR... IN TOUCH [INSTALACIJA]<br />

IN CONTATTO [INSTALLAZIONE ARTISTICA]<br />

JULIJANA KOCANOVIĆ GRUBIĆ [PULA / POLA]<br />

DODIR / IL TATTO [FOTOGRAFIJE / FOTOGRAFIE]<br />

BRANKO KOLARIĆ [ROVINJ / ROVIGNO]<br />

ALU-ZIUM I, II & III<br />

SILENA KOŠARA [ROVINJ / ROVIGNO]<br />

STAKLENI DODIR 1, 2 & 3 [FOTOGRAFIJE]<br />

IL TOCCO DI VETRO 1, 2 & 3 [FOTOGRAFIE]<br />

DENIS LICUL [LABIN • ALBONA / NEW YORK]<br />

TRAGOVI PRISUTNOSTI [INSTALACIJA / TERAKOTA PLOČE + VIDEO]<br />

TRACCE DI PRESENZA [INSTALLAZIONE ARTISTICA / TAVOLE DI TERRA-<br />

COTTA + VIDEO]<br />

LOVORKA LUKANI [BUJE / BUIE]<br />

DODIR SJEĆANJA [SERIJA GRAFIKA / 25x25 CM]<br />

IL TOCCO DEI RICORDI [SERIE GRAFICA]<br />

LADA LUKETIĆ [ZAGREB / ROVINJ • ZAGABRIA / ROVIGNO]<br />

1. EVOLUCIJA DODIRA [KOMBINIRANA TEHNIKA / 24x30x4 CM]<br />

2. KOLAŽI [KOLAŽI NA PAPIRU / 36,5x25,5 CM]<br />

1. L’EVOLUZIONE DEL TATTO [TECNICA COMBINATA]<br />

2. COLLAGE [COLLAGE SU CARTA]<br />

MILAN MARIN [UMAG / UMAGO]<br />

SUNCE NA KVARNERU / IL SOLE SUL QUARNERO<br />

SLAVICA MARIN [UMAG / UMAGO]<br />

SPAVAM [INSTALACIJA] / DORMO [INSTALLAZIONE ARTISTICA]<br />

Žica na kojoj spavam bio je krevet moje djece. Nisam ga<br />

mogla baciti... Gola na goloj žici, ja svejedno spavam... / Il filo<br />

metallico sul quale dormo era il letto dei mie figli. Non ho potuto<br />

buttarlo via... Nuda sul filo metallico, io comunque dormo...<br />

VLADO MARTEK [ZAGREB / ZAGABRIA]<br />

Lokalni govor u odnosu na opći simbolički govor/izričaj uvijek<br />

je moguć, poput slobode, ali su rezultati neizvjesni. Stoga<br />

u mom likovnom slučaju, odabrani motiv, unaprijed je okrenut<br />

publici, ali s jednim dodatkom, naime razlikom. Ta razlika č<strong>in</strong>i<br />

sadržaj u mjeri koliko je sadržaj, sada uopće podnošljiv. Citiram<br />

sebe: Umjetnik treba paziti na svoje ponašanje. Ma što to u<br />

slobodnoj šir<strong>in</strong>i značilo, ili se, možda preznačavalo.<br />

Motiv sise, grudi i ime slikarstva na frekvencijama boja historijskih<br />

avangardi, donekle je opće mjesto koje označuje: žal ali<br />

i volju, svijest ali i kritiku. A format rada funkcija je spoznaje.<br />

Uopće postoji nagnuće za iskazom pomoću materijalnog iskaza<br />

(materijal, format, tehnika, etc). Približujemo se tautološkom<br />

očitavanju: onog što jest. Crveno je crveno, sisa je sisa, crna<br />

sisa je crna sisa, “slikarstvo” je imenovano (u konceptualistički<br />

usmjerenoj svijesti). Sveukupno: susret (elementi se uvijek samo<br />

susreću) podsjeća na sajam robe, Međutim umjetnik je u takvim<br />

pozicijama - promatrač, on baš i ne radi umjetnost (u naviklom<br />

poimanju). Pozdrav, V. Martek / Una parlata locale <strong>in</strong> relazione<br />

al generale simbolico l<strong>in</strong>guaggio/espressione è come la libertà<br />

sempre possibile, ma i risultati sono <strong>in</strong>certi, perciò, nel mio<br />

caso artistico il motivo scelto è anticipatamente volto verso il<br />

pubblico, ma con un supplemento, cioè differenza. Tale differenza<br />

rappresenta il contenuto nella misura <strong>in</strong> cui il contenuto è<br />

sopportabile <strong>in</strong> questo momento. Cito me stesso: L’artista deve<br />

fare attenzione al proprio comportamento. Significhi quello<br />

che significhi <strong>in</strong> largo o forse antesignifichi. Il motivo della<br />

tetta, del seno e il nome della pittura sulle frequenze dei colori<br />

delle avanguardie storiche, f<strong>in</strong>o ad un certo punto è un luogo<br />

comune che rappresenta: la spiaggia ma anche la volontà, la<br />

coscienza ma anche la critica. Il formato dell’opera rappresenta<br />

2 5


2 6<br />

la funzione di conoscenza. L’<strong>in</strong>cl<strong>in</strong>azione all’esposizione esiste<br />

<strong>in</strong> generale con l’aiuto dell’esposizione materiale (materiale,<br />

formato, tecnica, ecc). Ci avvic<strong>in</strong>iamo alla dichiarazione tautologica:<br />

di quello che è. Il rosso è rosso, la tetta è tetta, la tetta<br />

nera è la tetta nera, la “pittura” è nom<strong>in</strong>ata (nella coscienza<br />

concettuale <strong>in</strong>dirizzata). Totale: l’<strong>in</strong>contro (gli elementi sempre<br />

soltanto si <strong>in</strong>contrano) ci ricorda una fiera di merci, ma l’artista<br />

è <strong>in</strong> tali posizioni - un osservatore, lui <strong>in</strong> verità non crea l’arte<br />

(nella concezione usuale). Saluti, V. Martek<br />

TANJA RAVLIĆ [SPLIT / SPALATO]<br />

BEZ NAZIVA [ULJE NA PLATNU] • SENZA TITOLO [OLIO SU TELA]<br />

NIKOLA RAŽOV [ROVINJ / ROVIGNO]<br />

NEMOGUĆNOST DODIRA [INSTALACIJA]<br />

IMPOSSIBILITÀ DEL TATTO [INSTALLAZIONE ARTISTICA]<br />

ROBERT SIRONIĆ [UMAG / UMAGO]<br />

SAM SA SAMIM SOBOM / SOLO CON SE STESSO 1, 2, 3 & 4<br />

Digitalna fotografija, duga ekspozicija do 5 m<strong>in</strong>uta,<br />

snimano u proljeće 2012. / Fotografia digitale, lunga esposizione<br />

f<strong>in</strong>o a 5 m<strong>in</strong>uti, scattata nella primavera del 2012.<br />

MARINA STOPONJA [ZAGREB / ZAGABRIA]<br />

BLOODY XXX [SKULPTURA, MRAMOR/SCULTURA, MARMO / 50x60x15 CM]<br />

Skulptura “Bloody xxx“, je zadnja nastala u sklopu ciklusa<br />

mramornih jastuka pod općim nazivom ”Pillow talk“. Obrađuju<br />

erotsku tematiku u kojoj je naravno uvijek prisutan i <strong>dodir</strong>.<br />

Sami jastuci glatkom površ<strong>in</strong>om, realističnim dojmom i f<strong>in</strong>oćom<br />

obrade mame na <strong>dodir</strong>, a za razliku od predhodnih jastuka na<br />

kojima je obično izložen neki predmet koji povezuje bazu, (jastuk)<br />

sa temom, ovaj jastuk ima samo urezan natpis-naziv, koji<br />

asocira na neki događaj vezan uz erotske stranice na <strong>in</strong>ternetu.<br />

/ La scultura “Bloody xxx“ è l’ultima creata nell’ambito del ciclo<br />

di cusc<strong>in</strong>i di marmo <strong>in</strong>titolati “Pillow talk”. L’autrice elabora una<br />

tematica erotica nella quale il tatto è sempre presente. I cusc<strong>in</strong>i<br />

stessi, con la loro superficie liscia, rappresentano un’impressione<br />

realistica e con la f<strong>in</strong>ezza di lavorazione richiamano al tatto che<br />

rappresenta un altro nesso <strong>in</strong>diretto con il tema. A differenza dei<br />

cusc<strong>in</strong>i precedenti sui quali è usualmente esposto un oggetto che<br />

unisce la base (il cusc<strong>in</strong>o) con il tema, questo cusc<strong>in</strong>o ha soltanto<br />

una scritta-nome <strong>in</strong>ciso che associa a un avvenimento relativo a<br />

una pag<strong>in</strong>a di contenuto erotico su <strong>in</strong>ternet.<br />

JERCA ŠANTEJ [SEVNICA / LJUBLJANA • LUBIANA]<br />

1. BELA MUNJA “pardon, Burt Reynolds, še ena odlična zgodba morale <strong>in</strong> etike,<br />

simbolov <strong>in</strong> zapovedi” / freccia bianca “scusi, Burt Reynolds, ancora un’altra ottima<br />

storia di morale ed etica, simboli e comandamenti” [KOLAŽ, AKRIL NA PLATNU •<br />

COLLAGE, ACRILICO SU TELA / 100x150 CM / 1000 EURA ]<br />

2. TITO 20 10 “največja legenda z mnogimi obrazi, Marlon Brando ali Tito” / “le<br />

più grandi leggende multifacce, Marlon Brando o Tito” [KOLAŽ, AKRIL NA PLATNU<br />

• COLLAGE, ACRILICO SU TELA / 100x150 CM / 1000 EURA ]<br />

ROBERTA VILIĆ [ZAGREB / ZAGABRIA]<br />

‘’1’’ & ‘’2’’ [ENKAUSTIKA NA PLATNU • ENCAUSTO SU TELA / 80x100 CM]<br />

Slike nastale u 2012. su slojevite strukture, reduciranog kolorita,<br />

na kojima se osim jake teksture mogu čitati riječi, slova,<br />

brojke. Naknadnim razradama ti znakovi (alfabetski, leksički<br />

i s<strong>in</strong>taktički) gube svoj narativni karakter postajući simbolom<br />

koji ima apstraktni karakter znaka. Dakle, osnove mog rada su<br />

izražajna tekstura i gestualnost koje su dom<strong>in</strong>antno umjetničko<br />

sredstvo izražavanja i <strong>in</strong>strument komunikacije (vizualno i taktilno).<br />

/ Le immag<strong>in</strong>i create nel 2012 sono strutture multistrati


2 7


“DODIR SJEĆANJA<br />

Za ARTUM 2&12 predstavljam ciklus grafika koji<br />

je u izradi. Riječ je svojevrsnim putopisnim<br />

zabilješkama formata oko 25x25 cm u koje<br />

utiskujem zemlju, kamenčiće, smeće i drugo,<br />

ono što sam skupljala u prolazu na mojim svakodnevnim<br />

putovanjima. Svaka grafika, umjesto<br />

imena, dobiva oznaku po GPS koord<strong>in</strong>atama<br />

mjesta gdje sam tu zemlju pokupila.<br />

Grafike su bezbojne sa utisnutim reljefom,<br />

koord<strong>in</strong>ate su sive. Različiti materijali uzeti<br />

s mjesta putovanja utiskivanjem u papir postaju,<br />

umjesto uobičajenih fotografija, trajni<br />

podsjetnik na određeno mjesto i doživljaje.<br />

Lovorka Lukani.<br />


nelle quali, tranne un forte tessuto, vi si possono captare anche<br />

parole, lettere, numeri. In successive elaborazioni questi segni<br />

(alfabetici, lessici e s<strong>in</strong>tattici) perdono il loro carattere narrativo,<br />

diventando simbolo con un astratto carattere del segno.<br />

Qu<strong>in</strong>di, le basi della mia opera sono l’espressivo tessuto e la<br />

gestualità che sono un dom<strong>in</strong>ante mezzo d’espressione artistica<br />

e strumento di comunicazione (tattile e visuale).<br />

LARA ŽIBRET [BUJE / BOLONJA • BUIE / BOLOGNA]<br />

STILL LIFE 1 & STILL LIFE 2 [FOTOGRAFIJE • FOTOGRAFIE / 100x45 CM]<br />

DARIJA ŽMAK [OPATIJA / ABBAZIA]<br />

EMOCIONALNA PROGNOZA<br />

Rad Emocionalna prognoza odraz je mojih iskustava,<br />

sjećanja, osjećaja, ali i novih izazova (dojenje, majč<strong>in</strong>stvo) koji<br />

su me zatekli tijekom i nakon trudnoće. Nekoliko je ključnih<br />

aspekata stanja stvarnosti koje me zanimaju, koje želim istražiti<br />

radom: propitivanje granica biološke uvjetovanosti, mater<strong>in</strong>stva<br />

i naslijeđa u stvaranju slike o sebi; etiketiranje i fenomen<br />

ženskog porodništva - emocionalni bijegovi, prebiranje po<br />

prošlosti, zaboravi i novi mitski prostori koji se pritom stvaraju.<br />

Točnije, ovim radovima istražujem nač<strong>in</strong> kako kao žena formiram<br />

razumijevanje trudnoće u svojoj svjesti i da li u našoj kulturi<br />

ono može imati neki oblik.<br />

Rad je izveden od odljeva mojeg trudničkog trbuha koji<br />

je kaširan fiktivnim teritorijima koji zazivaju globusnu sliku<br />

svijeta. Izmišljene teritorije opcrtala sam flomasterima u boji<br />

i svaki teritoriji nazvala svojim imenom: STRAH, LJUBAV,<br />

ZAVIST, LJUTNJA... / L’opera Prognosi emozionale riflette le<br />

mie esperienze, i miei ricordi, le mie emozioni, ma anche nuove<br />

sfide (l’allattamento, la maternità) <strong>in</strong> cui mi sono imbattuta<br />

durante e dopo la gravidanza. Gli aspetti chiave dello stato di<br />

realtà che mi <strong>in</strong>teressano e che voglio studiare nel mio lavoro<br />

sono: l’esame dei conf<strong>in</strong>i del condizionamento biologico della<br />

maternità e dell’eredità nella creazione dell’immag<strong>in</strong>e di se stessi;<br />

l’etichettamento e il fenomeno dell’ostetricia femm<strong>in</strong>ile - fughe<br />

emozionali, il rovistare per il passato, l’oblio e nuovi spazi mitici<br />

che ciò nonostante si creano. In quest’opera studio il modo <strong>in</strong><br />

cui la donna crea la comprensione della gravidanza nella suo<br />

coscienza e se essa può avere una forma nella nostra cultura.<br />

L’opera è composta dal calco del mio pancione coperto da<br />

territori fittivi che evocano l’immag<strong>in</strong>e del mondo a mo’ di mappamondo.<br />

Ho usato i pennarelli clorati per disegnare i territori<br />

immag<strong>in</strong>ari e ho chiamato ciascuno di loro con il mio nome:<br />

PAURA, AMORE, INVIDIA, RABBIA...<br />

RADOVAN RAJIĆ [UMAG / UMAGO]<br />

STAKLENI KRUGOVI / CERCHI DI VETRO<br />

[6 STAKLENIH KRUGOVA MAT POVRŠINE S RELJEFNOM STRUKTUROM]<br />

[6 CERCHI DI VETRO DELLA SUPERFICIE OPACA CON STRUTTURA IN RILIEVO]<br />

ZANETO PAULIN<br />

[VENECIJA / ZAGREB / MOTOVUN RANCH / MALE SRAKANE / ROVINJ]<br />

[VENEZIA / ZAGABRIA / RANCH MONTONA / CANIDOLE PICCOLE / ROVIGNO]<br />

DIVINE TOUCH / BOŽANSKI DODIR [KONCEPT / 24 FOTOGRAFIJE]<br />

IL TOCCO DIVINO [CONCETTO / 24 FOTOGRAFIE]<br />

DIVINE TOUCH 01 / Uspavanka za Teu Bičić<br />

DIVINE TOUCH 02 / Gospod T u baZENu<br />

DIVINE TOUCH 03 / Jerca & Grega z bučko<br />

DIVINE TOUCH 04 / KUM & YOGA cat<br />

Izbor od četiri primjera iz koncepta DIVINE TOUCH (<strong>in</strong>stalacija<br />

od 24 fotografije u orig<strong>in</strong>alnoj autorskoj THUMBNAILS<br />

izvedbi) s varijacijama suptilnih trenutaka emocionalnog ili<br />

fizičkog kontakta. Koncept je posvećen umjetniku Ivi Kumu<br />

Vrtariću kojem je <strong>dodir</strong> bio jedan od lajtmotiva u njegovoj<br />

art produkciji (priloženi prizor broj 4 prikazuje Vrtarićeve ruke<br />

u virtualnom <strong>dodir</strong>u s mačkom na njegovom plakatu kojeg je<br />

još osamdesetih god<strong>in</strong>a prošlog stoljeća dizajnirao za jedan<br />

zagrebački yoga centar). / La scelta di quattro esempi tratti<br />

dal concetto DIVINE TOUCH (istallazione artistica composta<br />

da 24 fotografie nell’orig<strong>in</strong>ale presentazione sotto forma di<br />

THUMBNAILS) con variazioni di f<strong>in</strong>i momenti di contatto fisico<br />

o emozionale. Il concetto è dedicato all’artista Ivo Kum Vrtarić<br />

che del tatto faceva il motivo conduttore della sua produzione<br />

(la scena numero 4 <strong>in</strong> allegato, mostra le mani di Vrtarić nel<br />

contatto virtuale con il gatto ritratto sul poster che negli anni<br />

’80 è stato realizzato per un centro yoga di Zagabria).<br />

2 9


3 0


3 1


3 2


3 3


“SUNCE NA KVARNERU<br />

Taktilna površ<strong>in</strong>a slike kao da provocira na <strong>dodir</strong>.<br />

Na hrapavoj površ<strong>in</strong>i osjetimo neobuzdanu igru geste koja se<br />

manifestira brojnim urezima, “slučajnim“ ogrebot<strong>in</strong>ama,<br />

udubljenjima, izdvojenim zrncima materijala i slojevitošću.<br />

Ova nemirna površ<strong>in</strong>a kao da svojom grubošću apostrofira<br />

trenutak sadašnjosti, kao da kontakt s površ<strong>in</strong>om pojačava<br />

budnost i otvara percepciju, postajemo za nijansu svjesniji<br />

neponovljive ljepote sadašnjosti, dok oko, to varljivo čudo,<br />

na toj istoj površ<strong>in</strong>i komponira slike iz nekih drugih iskustava,<br />

vodeći nas u vrtlogu emocija u doba dječije igre,<br />

prvih ljubavi, suza i radosti odrastanja.<br />

Milan Mar<strong>in</strong>.<br />

”<br />

ARTUM LEVEL 3 [UNDER]THE ROOF<br />

3 4


3 5


3 6<br />

ARTUM & IL TATTO<br />

IL SECONDO SALONE UMAGHESE<br />

“Ho scoperto che tra tutti i sensi l’occhio<br />

è il più superficiale, l’orecchio il più altero,<br />

l’olfatto il più lussurioso, il gusto il più superstizioso<br />

e <strong>in</strong>coerente, mentre il tatto è il più<br />

profondo e filosofico.”<br />

Denis Diderot<br />

Lettera sui ciechi ad uso di coloro che vedono, 1749<br />

La completa conoscenza del mondo che ci circonda<br />

viene da noi effettuata con l’ausilio dei<br />

sensi. Tra i 5 sensi che Aristotele def<strong>in</strong>ì nel III<br />

secolo a.C., riconosciuti ancora oggi, vi fu anche<br />

il senso del TATTO. L’antico mondo della Grecia,<br />

nella storia mitologica del re Mida, da millenni<br />

narra dell’avarizia di un uomo che cercava la propria<br />

fortuna con il tocco, il tocco “d’oro”, che gli<br />

faceva trasformare tutto ciò che toccava <strong>in</strong> oro.<br />

Non molto è cambiato nell’odierna società consumistica:<br />

ancora oggi si va alla ricerca di cose di<br />

grande valore materiale. Il senso del tatto, e le<br />

capacità manuali di una <strong>in</strong>dividuo sono del tutto<br />

trascurati, si è creata una popolazione di telespettatori<br />

∑ voyeur. Il solo accenno del tatto, per<br />

primo ci fa venire <strong>in</strong> mente il contatto fisico, <strong>in</strong>tenzionale,<br />

piacevole ∑ quello creato con amore<br />

o quello fastidioso ∑ creato con odio. Per la<br />

maggior parte delle persone, l’<strong>in</strong>timità e l’amore<br />

emotivo nascono dal contatto fisico. Tenersi<br />

per mano, baciarsi, abbracciarsi, avere rapporti<br />

sessuali sono dei modi per riferire e confermare<br />

l’<strong>in</strong>timità. Ci sono vari tipi di contatto, ma che<br />

cosa implicano e qual è il loro significato? Che<br />

cos’ è il tatto?<br />

Gli stimoli provenenti dall’ambiente sono percepiti<br />

dall’uomo tramite la pelle, l’organo tattile,<br />

e vi si riflettono tramite tutta la sua superficie;<br />

il tatto è quasi sempre presente durante la maggior<br />

parte delle attività umane. La particolarità del<br />

tatto, ovvero la sue esperienza sensitiva, si creano<br />

dalla comb<strong>in</strong>azione di vari stimoli provenienti<br />

dall’ambiente. Perché? Adoperando comb<strong>in</strong>azioni<br />

di ricettori situati sulla cute e nei strati sottocutanei,<br />

il corpo diventa mezzo, mentre il tatto non<br />

funziona solo come senso unico, ma si connette<br />

all’<strong>in</strong>flusso della temperatura, del dolore, della posizione<br />

del corpo, della pressione. L’<strong>in</strong>tensità m<strong>in</strong>ima<br />

dello stimolo provocante una sensazione sulla<br />

pelle è il tenue movimento di leggere piume di farfalla,<br />

perciò non ci sorprende che nell’iconografia<br />

occidentale questa piccola fragile farfalla, simboleggi<br />

la leggerezza e la volubilità.<br />

Le forme e gli spazi vengono da noi <strong>in</strong>teramente<br />

percepite tramite la vista e il tatto, ma è con il<br />

tatto che si crea il diretto contatto con l’oggetto,<br />

<strong>in</strong>s<strong>in</strong>uandone il volume, la facciata, la superficie,<br />

la consistenza. Questi sensi sono def<strong>in</strong>iti<br />

percezioni tattili o aptiche. L’etimologia della<br />

parola APTICO trae orig<strong>in</strong>e dal greco haptesthai,<br />

“che appartiene al tatto o che si riferisce ad esso”.<br />

La percezione aptica nasce dalla collaborazione<br />

di due sensi, la c<strong>in</strong>estesia e il tatto. Tranne alla<br />

manifestazione fisica del tatto, realizzata dai ricettori<br />

del senso del tatto situati sulla superficie<br />

del corpo che ha come scopo lo studio della forma<br />

fisica di un oggetto, la sensazione c<strong>in</strong>estetica è<br />

diretta verso più profonde e <strong>in</strong>time sensazioni.<br />

Nel processo di unione tra madre e figlio il<br />

primo contatto è il più importante, i primi nessi<br />

vengono creati con il cauto tocco delle punte<br />

delle dita. La bocca del neonato rappresenta<br />

l’organo di percezione tattile tramite il quale si<br />

creano le prime concezioni del mondo esterno. Le<br />

mani, la percezione aptica viene a crearsi un po’<br />

più tardi ed è attiva nei primi anni di vita. Il neonato<br />

esplora gli oggetti che gli stanno attorno<br />

toccandoli e guardandoli.


“STAKLENI DODIR 1, 2 & 3<br />

Fotografije su nastale na putovanju<br />

u Portugalu 2011.<br />

Dok sam šetala jednim shop<strong>in</strong>g<br />

centrom pažnju mi je privukao<br />

obris stopala na staklenom<br />

mostiću. Bilo mi je zanimljivo<br />

promatrati razne uzorke i kretanja.<br />

Fotografije prikazuju <strong>dodir</strong> stopala<br />

i stakla te kretanje ljudi u svim<br />

smjerovima.<br />

Silena Košara.<br />

”<br />

3 7


3 8<br />

“FATALNA GREŠKA KRALJA MIDE<br />

Ovo je eksperimentalni film koji obrađuje klasičnu antičku legendu o<br />

kralju Midi koji je svojim <strong>dodir</strong>om sve što bi dotaknuo pretvorio u zlato.<br />

Poigravajući se višeznačnom simbolikom zlatnog <strong>dodir</strong>a nesmotrenog<br />

kralja, film koristi prirodne elemente, njihovu strukturu i ornament te ih<br />

stavlja u korelaciju sa današnjim svijetom i postavlja pitanje je li Mida<br />

još uvijek živ? Jesu li njegovi nasljednici nastavili željeti zlato?<br />

Mar<strong>in</strong>a Burolo.<br />


Vi siete mai chiesti come fanno i non vedenti<br />

e gli ipovedenti a vedere la forma o perf<strong>in</strong>o il<br />

colore? Loro possono vedere con il tocco delle<br />

mani. Renato Cartesio nel suo saggio “Ottica”<br />

del 1637, narra di come una persona non vedente<br />

si muova con l’aiuto del bastone come se “guardasse<br />

con le mani”. Le percezioni c<strong>in</strong>estetiche<br />

<strong>in</strong> comb<strong>in</strong>azione con il senso del tatto che da<br />

<strong>in</strong>formazioni sulla presenza di oggetti, delle loro<br />

misure e forme, offrono alle persone non vedenti<br />

<strong>in</strong>formazioni sul comportamento del corpo. Tramite<br />

il tatto, le persone non vedenti e ipovedenti<br />

possono percepire una scultura, ma anche un disegno.<br />

In che modo?<br />

Il disegno di un’immag<strong>in</strong>e si trasforma <strong>in</strong> diagrammi<br />

tattili con l’aiuto di una macch<strong>in</strong>a che<br />

produce sporgenze tratte da elementi di colore<br />

nero impressi sul foglio. Per una totale comprensione<br />

dell’immag<strong>in</strong>e vengono collocati 5 diagrammi<br />

tattili a sé stanti, mentre i colori vengono<br />

spiegati ai non vedenti tramite un’audioguida che<br />

da le giuste <strong>in</strong>dicazioni di come far scorrere la<br />

mano sopra l’immag<strong>in</strong>e. La storica dell’arte Nataša<br />

Jovičić ha elaborato questo metodo chiamato<br />

“5 <strong>in</strong> 1”, composto da un’immag<strong>in</strong>e <strong>in</strong> c<strong>in</strong>que<br />

diagrammi. I colori, creati dalla luce e della vista<br />

e percepiti dai non vedenti con il tatto, si attuano<br />

<strong>in</strong> modo da descrivere il colore rosso come<br />

caldo e ruvido, mentre il blu come freddo e liscio.<br />

Questi progetti non sono soltanto dedicati ai non<br />

vedenti e ai ipovedenti. Oggi nel mondo si organizzano<br />

mostre al buio a modo da far concentrare<br />

i loro visitatori non solo sul senso della vista, ma<br />

anche sul senso del tatto. Si tratta di progetti<br />

dedicati non solo a un pubblico non vedente e<br />

ipovedente.<br />

Il tatto ha un ruolo anche nella storia legata<br />

alla creazione della bellezza, ma anche nella<br />

conseguimento di effetti guarenti per la salute.<br />

Il benefico tocco terapeutico, la riflessologia, la<br />

chiropratica e i massaggi sono metodi che venivano<br />

adoperati dai guaritori di antiche culture<br />

dell’India, dell’Egitto e del mondo antico. Il successo<br />

della terapia dipendeva e tuttora dipende<br />

proprio dall’abilità e dal “dosatura” del tocco del<br />

terapeuta. Nel processo di guarigione i malati attendono<br />

il tocco di salute. Molti di noi sono stati<br />

toccati <strong>in</strong> un momento dal passato o ci siamo<br />

amalgamati con il mare e la terra, sperimentando<br />

il contatto con la natura. Stimoli di questo tipo si<br />

creano poiché il mare e la terra rappresentano un<br />

sicuro riparo, il caldo e la delicatezza e simboleggiano<br />

il corpo materno che, nella sua duplicità<br />

simboleggia la nascita e la morte.<br />

Nella storia si parla del contatto tra i due<br />

mondi, tra le civiltà. Le ricerche antropologiche<br />

e sociologiche studiano l’acculturazione,<br />

l’<strong>in</strong>terazione tra culture diverse, tra gruppi sociali<br />

che entrano <strong>in</strong> contatto tra loro e si <strong>in</strong>fluenzano<br />

a vicenda.<br />

Dal punto di vista della storia dell’arte, una tra<br />

lei prime rappresentazioni del contatto <strong>in</strong>timo tra<br />

due persone è l’immag<strong>in</strong>e del faraone Akhaton<br />

con e la moglie e i figli che fu una novità che fece<br />

escludere gli usuali austeri canoni egizi e scioccò<br />

i suoi contemporanei. Gli artisti greci, a differenza<br />

dell’austerità e rigidità egizia, nelle rappresentazioni<br />

riportano l’eterna ricerca dell’ideale di<br />

bellezza. Dal punto di vista storico, nell’antica<br />

Grecia l’uomo rispondeva <strong>in</strong> modo erotico alla<br />

bellezza e al contato di qualunque essere umano,<br />

<strong>in</strong>dipendentemente dal sesso. Il muscoloso e<br />

atletico corpo maschile era considerato l’ideale<br />

di bellezza. Il contatto fisico tra omosessuali era<br />

socialmente accettabile, ma dovevano essere osservate<br />

certe regole. Il discreto osservarsi e il<br />

contatto fisico erano possibili soltanto con il consenso<br />

di entrambi gli <strong>in</strong>dividui. L’omosessualità<br />

veniva esplicitamente rappresentata nell’arte f<strong>in</strong>o<br />

al periodo a cavallo tra l’XI e il XII secolo.<br />

3 9


4 0


“DISTORTED REALITY / ZAKRIVLJENA STVARNOST<br />

Lutajući jednim napuštenim i devastiranim objektom<br />

naišao sam na ogledala u nekim prostorijama.<br />

Snimajući seriju zamišljenih fotografija, došao sam na<br />

ideju da sam sebe snimim u tim ogledalima kao projekciju/odraz/<strong>dodir</strong>.<br />

Kako nisam bio sam, snimio sam<br />

i suradnika u istom položaju u odnosu na ogledalo.<br />

Konačna fotografija je nastala komb<strong>in</strong>acijom dviju<br />

pojed<strong>in</strong>ačnih snimki, uređenih u PS-u.<br />

Kristijan Bančić.<br />

”<br />

4 1


4 2<br />

“Ciklus fotografija<br />

KORACI nastaje u<br />

jednom dahu, jednog<br />

ljetnog dana nakon<br />

kiše, kad je <strong>in</strong>spiracija<br />

za mene kao autora<br />

na vrhuncu. Ermano<br />

Bančić.<br />


In seguito al rapporto greco-romano verso il<br />

corpo nudo che rappresentava la purezza spirituale,<br />

l’<strong>in</strong>telletto, ma anche la spudoratezza, la<br />

spavalderia, con l’avvento del cristianesimo nella<br />

cultura occidentale, la nudità e il contatto erotico<br />

divennero oggetti di censura. E soltanto nel<br />

R<strong>in</strong>ascimento che il corpo umano nudo, l’erotica<br />

e il contatto fisico si riscoprono nell’arte tramite<br />

rappresentazioni religiose, mitologiche o ritratti<br />

di corte. Tra i dip<strong>in</strong>ti di contenuto religioso,<br />

l’immag<strong>in</strong>e più famosa è quella della creazione<br />

di Adamo di Michelangelo, <strong>in</strong> cui Dio porgendo<br />

ad Adamo la mano gli dona la vita. Si tratta di<br />

un tema oggi conosciuto da tutti gli amanti dei<br />

cellulari Nokia. Aprendo l’<strong>in</strong>terfaccia entriamo <strong>in</strong><br />

contatto con nuove tecnologie.<br />

Nell’arte dell’Europa settentrionale, nel c<strong>in</strong>quecento<br />

e seicento i c<strong>in</strong>que sensi venivano rappresentati<br />

come c<strong>in</strong>que donne <strong>in</strong> tipiche scene di<br />

vita quotidiana. Al tatto che tra gli altri sensi<br />

veniva trattato di meno, veniva attribuito il simbolo<br />

del riccio e dell’ermell<strong>in</strong>o, mettendo a confronto<br />

il tenero e lo sp<strong>in</strong>oso.<br />

Gli storici dell’arte consideravano teoricamente<br />

il rapporto tra la percezione tattile e quella visuale.<br />

Lo storico dell’arte Alois Riegel (1858-<br />

1905) considerava lo sviluppo storico-artistico<br />

come passaggio graduale dall’osservazione tattile<br />

a quella visuale. Egli accentuava e si batteva per<br />

il ritorno del tatticismo, delle caratteristiche aptiche<br />

nell’espressione. Con la comparsa di nuove<br />

tendenze artistiche, il tatto viene messo <strong>in</strong> rapporto<br />

equo con il senso della vista. In tal direzione<br />

si impegnava anche il futurista Mar<strong>in</strong>etti<br />

che nel 1921 nel saggio Il Tattilismo, diffonde il<br />

valore e le impressioni del tattilismo. I nuovi stili<br />

artistici non si fondavano più sulla descrizione<br />

della natura. Si rigetta la rappresentazione di<br />

dettagli <strong>in</strong> paesaggi e nature morte, ma si sviluppa<br />

la stilizzazione delle forme. Si accentua il<br />

gioco dei tessuti, del sistema della superficie del<br />

materiale, della sua levigatezza o ruvidezza, trasparenza<br />

o densità. Si fanno esperimenti con le<br />

tecniche di lavorazione e di uso di nuovi materiali<br />

artistici, sia artificiali che ricavati direttamente<br />

dalla natura. I nuovi metodi dell’espressione artistica<br />

portano ad un’impressione drammatica e<br />

forte espressione che provoca il desiderio di toccare.<br />

Il tatto, cioè il tattilismo, si <strong>in</strong>clude con facilità<br />

tra le forme artistiche che studiano la superficie<br />

dei materiali e lo spazio, specialmente<br />

della scultura e delle <strong>in</strong>stallazioni. Lo studio<br />

tattile della scultura è per primo vissuto tramite<br />

le carezze; le forme si scoprono provando la differenza<br />

tra il tessuto, la durezza e la tenerezza<br />

e poi entrano <strong>in</strong> modo aptico nella figura. A differenza<br />

dei disegni e dei dip<strong>in</strong>ti, la scultura può<br />

essere toccata e presa <strong>in</strong> mano. Il disegno tattile<br />

si sperimenta toccandone le l<strong>in</strong>ee che sono un<br />

equivalente grafico ai conf<strong>in</strong>i e forme bislunghe<br />

di oggetti fisici. Il tatto rende più facile il riconoscimento<br />

di semplici disegni l<strong>in</strong>eari il che è<br />

una regola per i non vedenti, ma anche per le<br />

persone senza problemi di vista.<br />

Nell’ambiente odierno e nella coesistenza con<br />

la tecnologia <strong>touch</strong> screen, siamo stregati dai veloci,<br />

sicuri e funzionali schermi, sensibili al tatto.<br />

Nel mondo virtuale si sviluppano sempre più tecnologie<br />

tattili o aptiche, creando l’illusione del<br />

tatto. La fisicità come luogo primario del tatto<br />

viene sempre più trascurata.<br />

Abbiamo appreso che il tatto è un senso complicato.<br />

Per scoprire come lo percepiscono quelli<br />

dell’ARTUM, fate visita al Museo umaghese!<br />

Biljana BOJIĆ<br />

Conservatrice del Museo civico di Umago<br />

4 3


4 4<br />

“MASLAČKOVO POLJE / EKSPANZIJA MASLAČKA<br />

Riječ je o izvedbenom događanju, performansu i<br />

happen<strong>in</strong>gu... Moja uloga je pripremanje terena i<br />

<strong>in</strong>icijativa, a uloga publike je da se uključi u rad i time<br />

postane i akter i umjetnik i promatrač... autorstvo nad<br />

radom se demokratizira! Svatko je umjetnik-jozef bojs,<br />

stvara se socijalna skulptura...<br />

Darko Brajković Djepeto.<br />


“…, TAKO I NA ZEMLJI…<br />

”Kont<strong>in</strong>uirano snimajući kadrove iz<br />

svoje okol<strong>in</strong>e, Tea Hatadi odlučila<br />

ih je uklopiti u novi kontekst koji<br />

ironično ispituje gradnju u gradu Zagrebu.<br />

U prvom radu ona tu “tekuću”<br />

ljudsku djelatnost postavlja u odnos<br />

sa religijskom utopijom Nebeskog<br />

Jeruzalema iz knjige Otkrivenja (22,1-<br />

22,3). Ta pomalo ironična usporedba<br />

ishodila je time da se Tea poigra sa<br />

snimljenim materijalima zabilježene<br />

stvarnosti i pretvori ih u uzvišenu<br />

sliku stvaranja Božanskog grada.“ [iz<br />

teksta Igora Jurana].<br />

Tea Hatadi.<br />

”<br />

4 5


ARTUM LEVEL 4 [UNDER]GROUND<br />

4 6<br />

“BELA MUNJA & TITO 2010<br />

Dotik preteklosti v čiščenju sedanjosti<br />

z vrednotami prihodnosti!<br />

Jerca Šantej.<br />


4 7


4 8


ARTUM & & &<br />

JE LI TO DODIR<br />

Artum može biti mnogo toga pa, naravno, zašto<br />

ne i DODIR (kao u ovoj svojoj drugoj novokoncipiranoj<br />

pojavnosti), ali sigurno nije, niti će ikad<br />

biti ∑ ex tempore!<br />

Kad bi slatkorječivi Ciceron danas prokrstario<br />

regijom snimajući raz<strong>in</strong>u kulturoloških događanja<br />

(a lik je nedvojbeno imao neke art adute u rukavu<br />

čim je kulturi svojedobno pripisao ulogu “izgradnje<br />

i oplemenjivanja čovjekova duha i duše”),<br />

trenutno bi preformulirao svoj legendarni promotivni<br />

slogan u O EX TEMPORE, O MORES!<br />

Naime, gore-dolje pa lijevo-desno, kamo god<br />

se krene od Trsta do Vodnjana, lokalni entuzijasti<br />

koji su načuli za kulturni turizam ili (rjeđe) za<br />

brendiranje grada, vrijedno organiziraju ex tempore,<br />

te obično jednodnevne igrokaze, na kojima<br />

bez ikakvih posljedica može nastupiti tko god želi<br />

s bilo čim što donese. Izvorno dobronamjerna<br />

strategija, kroz desetljeća se nečujno transformirala<br />

u neartikulirana sajamska okupljanja. Tako se<br />

radovi relevantnih artista često nađu zgniječeni<br />

između packarija hobista i gomila plastificirane<br />

robe bez porijekla čiji prodavači čuče ispred svojih<br />

špiljica, čeprkaju po novom iPhoneu, odbacuju<br />

neugašene opuške preko ramena (jer svijet je<br />

zapravo samo jedna velika pepeljara!) i kriješte<br />

na svakoga tko prema njima usmjeri objektiv fotoaparata.<br />

Na krilima brojnih ex tempora neka se<br />

mjesta samoproglašavaju i gradovima umjetnika<br />

usput hladnokrvno dopuštajući preimenovanje<br />

štandova s bižuterijom i amaterskim kičem u “umjetničke<br />

ateliere” i “autorske galerije“.<br />

(Da ironija bude potpuna, takvom bezvrijednom<br />

kršu zapravo ionako nije potrebna dodatna<br />

&<br />

S<br />

stimulacija jer se ionako svakodnevno fantastično<br />

promovira kroz svoje umrežene filijale razasute po<br />

svim regionalnim turističkim centrima duž obale<br />

i to na najboljim izlagačkim i prodajnim mikro<br />

lokacijama u šapama nevidljivih pa shodno tome<br />

i ne<strong>dodir</strong>ljivih lokalnih veleposjednika.)<br />

Na nesreću niti dobre strane ex tempora (druženje<br />

artista i prolaznika, nešto više prodanih<br />

krigli pive i porcija ćevapa na plastičnim tanjurima<br />

za dodatnu zaradu lokalnih ugostitelja te<br />

zagarantirana promocija grada organizatora u regionalnom<br />

tisku i, ako bog da, na lokalnoj televiziji),<br />

nemaju neke sušt<strong>in</strong>ske veze s artom. Naprotiv,<br />

ponižavanje umjetnika i njihove umjetničke<br />

prakse multiplicira se sezonskim teturanjem istih<br />

kibica (promatrača), istih članova žirija i istih<br />

artista od priredbe do priredbe, gdje oni prvi<br />

očekuju besplatne napitke, drugi ubiru zaslužene<br />

dnevnice, a treći, najtvrdoglaviji, neumorno troše<br />

svoje vrijeme i benz<strong>in</strong> prenoseći jedne te iste radove<br />

s jedne na drugu ex temporu, nadajući se<br />

bilo kakvom, makar i simboličnom džeparcu. Zaboravljaju,<br />

međutim, da se prigodne novčane nagrade<br />

i priznanja tamo nerijetko dodjeljuju po nepisanom,<br />

ali ustaljenom redosljedu: autoru rada<br />

koji je dovoljno nerazumljiv da može podnijeti<br />

bilo kakvo obrazloženje, jednom lokalnom umjetniku,<br />

gostu koji je prešao najviše kilometara,<br />

predstavniku neke nacionalne ili etničke manj<strong>in</strong>e<br />

i, obavezno, autoru rada na kojeg je oko bacio<br />

sretni sponzor jer ga u dnevnom boravku već duže<br />

vrijeme nervira prazn<strong>in</strong>a iznad električnog kam<strong>in</strong>a<br />

s umjetnim plamičcima.<br />

Ako se složimo oko toga da nabrojene, uglavnom<br />

do apsurda dovedene procjene, zaista ne sadrže atribute<br />

kojima bismo spomenuta populistička okupljanja<br />

mogli povezati s proročanskim Ciceronovim<br />

uvjerenjem da umjetnost oplemenjuje ljudski duh,<br />

4 9


5 0<br />

tada mogu s punim pravom proglasiti ARTUM punokrvnim<br />

regionalnim umjetničkim projektom.<br />

Prije svega, slojevita sušt<strong>in</strong>a ARTUMA gradi se<br />

na kriterijima s jasnim umjetničkim pretenzijama,<br />

na kont<strong>in</strong>uiranom istraživanju vremena i prostora<br />

koji nas okružuju, na kreativnom okupljanju oko<br />

zajedničkog motiva ili teme, na izrazitoj želji za<br />

promjenama u vlastitoj, a ako je moguće i u tuđima<br />

glavama, na konstatnom učenju i potrebi za<br />

znanjem, na maksimalnom respektu prema umjetnicima<br />

s kojima surađujemo uz uvažavanje njihovih<br />

raznovrsnih signala (primjerice, pri postavljanju<br />

radova u izlagačke prostore) te na snažnoj<br />

promociji novih, mladih autora.<br />

I jasno, da ne zaboravim, na ODGOVORNOSTI!<br />

Naime, taj osjećaj odgovornosti što smo ga stekli<br />

kroz proces def<strong>in</strong>iranja Salona, obvezuje ARTUM<br />

na kont<strong>in</strong>uirani razvoj i nadgradnju. Stoga je i logično<br />

da se u odnosu na lanjski, koji je ispitao i<br />

prezentirao umaški art ambijent, ovogodišnji AR-<br />

TUM višestruko multiplicirao i po broju sudionika,<br />

kao i po velič<strong>in</strong>i teritorija što ga je umrežio.<br />

Na temu DODIR što ju je predložila i obrazložila<br />

Biljana Bojić, reagiralo je sedamdesetak umjetnika<br />

odazivajući se ili na svakom dostupni javni<br />

poziv, ili na <strong>in</strong>dividualni, direktni upit selektora,<br />

da bi si naposlijetku mjesto na premijernoj izložbi<br />

priskrbila 34 autora i jedan gost-projekt. Pri njihovu<br />

izboru, presudan je bio jed<strong>in</strong>o <strong>in</strong>tenzitet<br />

umjetničkog odgovora na zadanu temu.<br />

Živost i elastičnost ARTUMA došla je do punog<br />

izražaja i u nastavku, pri postavu izložbe jer su,<br />

primjerice, prilikom komponiranja izložbenog<br />

prostora u nekoliko navrata radovi jednog artista<br />

ugrađeni ili sljubljeni s kompatibilnim radovima<br />

drugog umjetnika. DODIR je takvim postupcima<br />

doslovce, iz lajtmotiva prerastao u sveopću ili generalnu<br />

oznaku senzibiliteta projekta: ne samo<br />

kao osnovni motiv pri završnom izboru radova, nego<br />

i kao ključni model za njihovo razumijevanje,<br />

kroz odluke o njihovom međusobnom suživotu<br />

u prostorima Muzeja. Uz dodatne konzultacije sa<br />

za<strong>in</strong>teresiranim autorima, neki dijelovi njihovih<br />

ciklusa ili koncepata zamijenjeni su novim radovima,<br />

prikladnijim zakonitostima prostora kako bi<br />

se postigla neophodna usklađenost na sve četiri<br />

izložbene raz<strong>in</strong>e. One zbog toga istodobno funkcioniraju<br />

i kao harmonične samostalne epizode,<br />

ali i kao smisleno izvedena zajednička struktura.<br />

Dosljedna primjena navedene strategije postala<br />

je na kraju i kreativno izvorište za koncept, estetiku<br />

i izvedbu kataloga ARTUM II čija je primarna<br />

i zapravo jed<strong>in</strong>a funkcija bilježenje cjelokupne<br />

složene izvedbene putanje Salona: izbor radova,<br />

promišljanje i završna rješenja postava, otvorenje,<br />

artisti, video radovi, art cater<strong>in</strong>g, posjetitelji itd.


“STAKLENI KRUGOVI<br />

...vlaženjem površ<strong>in</strong>e<br />

kruga <strong>dodir</strong>om vode<br />

dobivaju se novi crteži,<br />

slike. U tren sve nestaje<br />

kad se staklo osuši...<br />

ostaju otisci... uspomena.<br />

Radovan Rajić.<br />

”<br />

5 1


5 2


Uz detaljan popis radova (i njihovih autora), dijelove<br />

njihovih orig<strong>in</strong>alnih obrazloženja i opširnih<br />

potpisa pod svaku uvrštenu fotografiju, jed<strong>in</strong>o je<br />

takvom metodologijom moguće cjelovito i trajno<br />

registrirati sve dragocjene aspekte, namjere,<br />

<strong>in</strong>formacije i rezultate tako kompleksnog eventa<br />

kao što je ARTUM.<br />

Kad je riječ o radovima koji su najupečatljivije<br />

odgovorili na temu Salona, osobni mi je favorit<br />

kolekcija fotografija SAM SA SAMIM SOBOM umaškog<br />

artista Roberta Sironića: njegovi personalizirani<br />

krajobrazi suptilna su umjetnička tkanja koja<br />

odišu rijetko viđenim razumijevanjem i af<strong>in</strong>itetom<br />

za ambijent što ga okružuje.<br />

Snažan pečat ovogodišnjem ARTUMu utisnuo<br />

je i rov<strong>in</strong>jski art krug (Jadranka Kalenić, Branko<br />

Kolarić i Lada Luketić te tri fotografa Centra vizualnih<br />

umjetnosti BATANA, Ermano i Kristijan<br />

Bančić, Silena Košara), čiji je multimedijalni klasik<br />

Nikola Ražov ponudio svoju efektnu work-<strong>in</strong>-progress<br />

<strong>in</strong>stalaciju NEMOGUĆNOST DODIRA. Između<br />

raznolikih video “<strong>dodir</strong>a” posebno me impresionirala<br />

FATALNA GREŠKA KRALJA MIDE, filmski<br />

stampedo Mar<strong>in</strong>e Burolo. Performance ekvilibrist<br />

Darko Brajković Djepeto prema očekivanju je<br />

uzurpirao kompletnu četvrtu (zemaljsku) raz<strong>in</strong>u<br />

Muzeja, kompletirajući svoja polja maslačaka u<br />

suradnji sa zaigranim posjetiteljima. Denis Licul,<br />

lab<strong>in</strong>ska umjetnica s njujorškom adresom autorica<br />

je TRAGOVA PRISUTNOSTI, najkompletnije<br />

multimedijske <strong>in</strong>terpretacije <strong>in</strong>terakcije fizičkog<br />

i duhovnog doticanja. Dirljiva je posveta koju je<br />

Zaneto Paul<strong>in</strong> ispisao velikom hrvatskom umjetniku<br />

Ivi Vrtariću, kao što su neodoljivi i duhoviti<br />

STAKLENI KRUGOVI Radovana Rajića.<br />

Slovenska umjetnica Jerca Šantej, osim kao autor<br />

dva urnebesna akrila (čiji su protagonisti Burt<br />

i Tito), na ARTUMu se predstavila i kao producent<br />

svog gost-projekta THE SOUL OF THE FUTURE,<br />

putujućeg platna na kojem su prisutni artisti upisali<br />

svoja viđenja o tome koje vrijednosti smatraju<br />

presudnima za budućnost humanoida i svih onih<br />

koji se takvima osjećaju. To je gostovanje bez<br />

sumnje, ne samo dobrodošao impuls unutar aktualnog<br />

izlagačkog koncepta, nego zasigurno i legitiman<br />

signal za idući ARTUM: zamišljam novu,<br />

još <strong>in</strong>trigantniju osnovnu temu, još <strong>in</strong>tenzivnije<br />

<strong>in</strong>zistiranje na orig<strong>in</strong>alnim radovima nač<strong>in</strong>jenim<br />

specijalno za ARTUM, nastavak beskompromisne<br />

promocije mladih autora, potragu za sudionicima<br />

na još širem (međunarodnom) teritoriju te gostovanje<br />

ili razmjenu ARTUMa sa srodnim europskim<br />

umjetničkim eventima.<br />

Propitivanjem, koje je uvijek i traganje, tražim<br />

nešto u čemu još nemamo zajedničko iskustvo,<br />

vodeći se mudrom sentencom američkog filozofa,<br />

arhitekta Philipa Johnsona, svojedobno ravnatelja<br />

u njujorškom Muzeju za modernu umjetnost<br />

(MOMA) i autora spektakularne Staklene kuće<br />

(Glass House, New Canaan, Connecticut, 1949):<br />

“Na fakultetu učimo stvari koje nam u životu<br />

nisu potrebne. Život je suprotnost akademskom<br />

svijetu, pa su mi stoga draži postupci samotnjaka!<br />

Htio bih potaknuti ovu mladu generaciju, kao<br />

i sve koje će uslijediti, da razmišlja o formama i<br />

da slijedi svoj put. Ono što je dobro kod umjetnosti<br />

jest č<strong>in</strong>jenica da se ona ne treba br<strong>in</strong>uti<br />

ni o praktičnim ni o filozofskim pitanjima. Ona<br />

pronalazi <strong>in</strong>spiraciju isključivo u estetskim aspektima<br />

koje riječi ne mogu iskazati. Riječi ne pokreću<br />

stvari.<br />

Bitna je samo imag<strong>in</strong>acija pojed<strong>in</strong>ca!”<br />

Maja BRISKI<br />

likovni kritičar, art producent & grafički designer<br />

Circolo [Zajednica Talijana Rov<strong>in</strong>ja] 12. listopada 2012.<br />

5 3


FOTOGRAFIJE & FOTOGRAFIE<br />

03<br />

Biljana Bojić, Maja Briski, Branka Milošević i Biljana Petrović<br />

Markežić nakon mukotrpno odrađene postave eksponata na četiri<br />

raz<strong>in</strong>e Muzeja grada Umaga. / ...<strong>in</strong> seguito al tormentato allestimento<br />

delle opere esposte su quattro livelli del Museo civico<br />

di Umago.<br />

05<br />

Detalj slike PROZAC [Izgubljeni raj] Aleksandra Bez<strong>in</strong>ovića. /<br />

Dettaglio dell’immag<strong>in</strong>e PROZAC [Paradiso perduto] di Aleksandar<br />

Bez<strong>in</strong>ović.<br />

06<br />

Književnik Neven Ušumović, ravnatelj Gradske knjižnice Umag, u<br />

<strong>in</strong>stalaciji IN TOUCH razgovara s Jadrankom Kalenić, autoricom<br />

tog komunikacijskog eksperimenta. / Lo scrittore Neven Ušumović,<br />

direttore della Biblioteca civica Umago, nell’istallazione artistica<br />

IN TOUCH parla con Jadranka Kalenić, autrice di questo esperimento<br />

comunicativo. [Photo by Biljana Bojić]<br />

08<br />

Jedan od kolaža Lade Luketić./Uno dei collage di Lada Luketić.<br />

09<br />

Biljana Bojić postavlja fotografije Roberta Sironića. / Biljana<br />

Bojić espone le fotografie di Robert Sironić.<br />

10/11<br />

PRVA RAZINA ARTUMA 2&12 [na slici: krznena platna & kolaži<br />

Lade Luketić, <strong>in</strong>stalacija na pjeskovitom tlu Jadranke Kalenić i<br />

tri rada Branka Kolarića] / LA PRIMA FASE DELL’ARTUM 2&12<br />

[nella foto: tele di cuoio & collage di Lada Luketić, istallazione<br />

sulla superficie sabbiosa di Jadranka Kalenić e tre lavori di<br />

Branko Kolarić] [Photo by Neven Jurjak]<br />

12<br />

Dio triptiha CLOSER / BLIŽE, fotografija prošivenih crvenim koncem,<br />

autorice Sab<strong>in</strong>e Damiani. / Parte del trittico PIÙ VICINO,<br />

fotografia trapuntata con filo rosso dell’autrice Sab<strong>in</strong>a Damiani.<br />

14<br />

Darko Brajković Djepeto i Radovan Rajić, umjesto da osvježavaju<br />

kameleonske staklene krugove, vodenim pištoljima atakiraju<br />

na Maju Briski. / Darko Brajković Djepeto e Radovan<br />

Rajić <strong>in</strong>vece di r<strong>in</strong>frescare i camaleontici cerchi di vetro, attaccano<br />

Maja Briski con pistole ad acqua.<br />

15<br />

Branko Kolarić ispred svojih radova. / Branko Kolarić davanti ai<br />

suoi lavori. [Photo by Biljana Bojić]<br />

16<br />

Denis Licul [u bijelom] s prijateljicama komentira projekciju<br />

svog videa. / Denis Licul [vestito di bianco] commenta con delle<br />

amiche la proiezione del suo video. [Photo by Ermano Bančić] Na<br />

velikoj slici struktura jedne od 16 terakota ploča njene <strong>in</strong>stalacije<br />

5 4<br />

TRAGOVI PRISUTNOSTI. / La grande immag<strong>in</strong>e rappresenta la<br />

struttura di una delle 16 tavole di terracotta della sua istallazione<br />

TRACCE DI PRESENZA.<br />

18<br />

Pošiljka s tek pristiglim radom PAZI OŠTAR PAS Zagrepčanke<br />

T<strong>in</strong>e Erjavec. / Il pacco con l’opera ATTENTI AL CANE dell’artista<br />

zagabrese T<strong>in</strong>a Erjavec, appena arrivato per posta.<br />

19<br />

Poetski masterpiece Roberta Sironića. / Il capolavoro poetico<br />

di Robert Sironić.<br />

20/21<br />

DRUGA RAZINA ARTUMA 2&12 [na slici: dvije fotografije Lare<br />

Žibret između kojih je harmonično uklopljeno 18 m<strong>in</strong>ijatura<br />

Lovorke Lukani, slijede stakleni krugovi Radovana Rajića te<br />

trodjelna <strong>in</strong>stalacija Paul<strong>in</strong>e Jazvić; na tlo je položen mramorni<br />

jastuk Mar<strong>in</strong>e Stoponja, a ispred njega je dvije svoje ŠKOLICE<br />

posložio Nikola Ražov. / LA SECONDA FASE DELL’ARTUM 2&12<br />

[nella foto: due fotografie di Lara Žibret tra le quali sono armonicamente<br />

<strong>in</strong>corporate 18 m<strong>in</strong>iature di Lovorka Lukani, seguono<br />

i cerchi di vetro di Radovan Rajić e l’<strong>in</strong>stallazione <strong>in</strong> tre<br />

parti di Paul<strong>in</strong>a Jazvić; poggiato per terra il cusc<strong>in</strong>o di marmo di<br />

Mar<strong>in</strong>a Stoponja e davanti a esso le ŠKOLICE di Nikola Ražov.<br />

[Photo by Neven Jurjak]<br />

22<br />

Košulja sa žiletima, u <strong>in</strong>stalaciji FEEL ME Paul<strong>in</strong>e Jazvić. / La camicia<br />

con rasoi, parte dell’istallazione FEEL ME di Paul<strong>in</strong>a Jazvić.<br />

THE SOUL OF THE FUTURE ili SOFT 2012 međunarodni je projekt<br />

u organizaciji ICC Instituta (Institut for International Creativity<br />

& Culture) čiji je osnivač Jerca Šantej, multimedijalna umjetnica<br />

iz Sevnice. Projekt se sastoji od dva dijela: action pa<strong>in</strong>t<strong>in</strong>gu (oslikavanju<br />

platna) i mail art produkcije. Kao gost ovogodišnjeg<br />

ARTUMA, projekt The Soul Of The Future ponudio je prisutnim<br />

umjetnicima mogućnost da na bijelo platno, čije je oslikavanje<br />

započelo početkom 2012. u Taiwanu, unesu svoju poruku ili<br />

mišljenje o tome koje vrijednosti smatraju presudnim za budući<br />

opstanak čovječanstva. Rezultate ove kreativne suradnje, daljnji<br />

razvoj i putanju projekta SOFT 2012, kao i ostale art <strong>in</strong>icijative<br />

Jerce Šantej pratite na web adresi www.qra.si / SOFT 2012 è<br />

un progetto <strong>in</strong>ternazionale organizzato dall’Istituto ICC (Institut<br />

for International Creativity & Culture) fondato da Jerca Šantej,<br />

artista multimediale di Sevnica. Il progetto consta di due parti:<br />

l’action pa<strong>in</strong>t<strong>in</strong>g (dip<strong>in</strong>gere la tela) e la produzione mail art. Il<br />

progetto The Soul Of The Future, ospite di questa edizione dell’<br />

ARTUM, ha offerto ai presenti artisti la possibilità di scalfire, su<br />

una tela bianca (la pittura della tela è <strong>in</strong>iziata all’<strong>in</strong>izio del 2012<br />

<strong>in</strong> Taiwan) un loro messaggio o parere relativo ai valori che loro<br />

credono decisivi per la futura sopravivenza dell’umanità. Seguite<br />

i risultati di questa collaborazione artistica, lo sviluppo successivo<br />

e l’impronta del progetto SOFT 2012 e le altre <strong>in</strong>iziative artistiche<br />

di Jerca Šantej pratite sul sito www.qra.si


5 5


5 6<br />

23<br />

Sjenovita kompozicija Julijane Kocanović Grubić. / Composizione<br />

a ombre di Julijana Kocanović Grubić.<br />

24<br />

Portret Ane Rucner umaškog fotografa Nevena Jurjaka. / Il ritratto<br />

di Ana Rucner opera del fotografo umaghese Neven Jurjak.<br />

25<br />

Vizualno-tekstualni <strong>dodir</strong> Vlade Marteka. / Il tocco visuale-testuale<br />

di Vlado Martek.<br />

26<br />

”1”, enkaustika na platnu Roberte Vilić i “Still Life 1”, digitalna<br />

fotografija Lare Žibret. / ”1”, encausto sulla tela di Roberta<br />

Vilić e “Still Life 1”, fotografia digitale di Lara Žibret.<br />

27<br />

Lada Luketić i Jadranka Kalenić, uz sugestije autora Nikole<br />

Ražova, bacaju zvijezde i križeve na zrcalne plohe njegovog koncepta<br />

ŠKOLICE. / Lada Luketić e Jadranka Kalenić, su suggerimento<br />

di Nikola Ražov, buttano stelle e croci sulle superfici specchiate<br />

del suo concetto classico ŠKOLICE. [Photo by Neven Jurjak]<br />

28<br />

Jedan od grafičkih utisaka Lovorke Lukani. / Uno degli <strong>in</strong>cisi<br />

grafici di Lovorka Lukani.<br />

29<br />

Slavica Mar<strong>in</strong> ispred svog žičanog kreveta. / Slavica Mar<strong>in</strong> davanti<br />

al suo letto di filo metallico.<br />

30/31<br />

Artisti i organizatori na otvorenju ARTUMA 2&12 / Gli artisti e<br />

gli organizzatori all’apertura dell’ARTUM 2&12: Nikola Ražov,<br />

Lada Luketić, Branko Kolarić, Lovorka Lukani, Nataša Bezić,<br />

Milan Mar<strong>in</strong>, Jerca Šantej, Radovan Rajić, Maja Briski, Jadranka<br />

Kalenić, Maura Batarilović, Dorotea Cer<strong>in</strong>, Biljana Bojić,<br />

Mar<strong>in</strong>a Burolo & Darko Brajković Djepeto. U prednjem redu /<br />

In prima fila: Ermano Bančić, Kristijan Bančić, Silena Košara,<br />

Slavica Mar<strong>in</strong> & Neven Jurjak.<br />

32<br />

Video Maure Batarilović, odljev trudničkog trbuha Darije Žmak i<br />

psihodelična scena iz video loopa V<strong>in</strong>ka Fištera. / Frammento del<br />

video di Maura Batarilović, il calco del pancione di Darija Žmak e<br />

la scena psichedelica tratta dal video loop di V<strong>in</strong>ko Fišter.<br />

33<br />

Milan Mar<strong>in</strong> pridržava svoje SUNCE NA KVARNERU. / Milan Mar<strong>in</strong><br />

sorregge il suo SOLE SUL QUARNERO.<br />

34/35<br />

TREĆA RAZINA ARTUMA 2&12 [na slici: radovi Milana Mar<strong>in</strong>a<br />

i fotografije Zaneta Paul<strong>in</strong>a s bućom iz Sevnice; Maura<br />

Batarilović i Dorotea Cer<strong>in</strong> aktiviraju projekciju videa JAKE<br />

RUKE, bijeli monitor spreman je za video V<strong>in</strong>ka Fištera, a Mar<strong>in</strong>a<br />

Burolo provjerava FATALNU GREŠKU KRALJA MIDE] / LA TERZA<br />

FASE DELL’ARTUM 2&12 [nella foto: i lavori di Milan Mar<strong>in</strong> e le<br />

fotografie di Zaneto Paul<strong>in</strong> con la zucca proveniente da Sevnica;<br />

Maura Batarilović e Dorotea Cer<strong>in</strong> fanno partire il video MANI<br />

FORTI, lo schermo bianco pronto per il video di V<strong>in</strong>ko Fišter,<br />

Mar<strong>in</strong>a Burolo controlla UN ERRORE FATALE DEL RE MIDA]<br />

[Photo by Neven Jurjak]<br />

37<br />

Silena Košara vježba plesne korake ispred vlastitih STAKLENIH<br />

DODIRA 1, 2 & 3. / Silena Košara si esercita nei passi di danza<br />

davanti ai suoi STAKLENI DODIRI 1, 2 & 3.<br />

38<br />

Fatalna scena iz filma Mar<strong>in</strong>e Burolo. / La scena fatale tratta dal<br />

film di Mar<strong>in</strong>a Burolo.<br />

40/41<br />

Ermano i Kristijan Bančić ispred svojih dvostrukih odraza u fotografskoj<br />

fatamorgani ZAKRIVLJENA STVARNOST. / Ermano e<br />

Kristijan Bančić davanti ai loro riflessi doppi nella fata morgana<br />

fotografica REALTÀ DISTORTA. [Photo by Neven Jurjak]<br />

42<br />

Nekoliko KORAKA Ermana Bančića i dvodjelno lice Antonije<br />

Čačić čiju savršenost ispituje Radovan Rajić. / Alcuni PASSI di<br />

Ermano Bančić e la faccia di Antonija Čačić <strong>in</strong> due parti la cui<br />

perfezione viene analizzata da Radovan Rajić.


44<br />

Darko Brajković Djepeto ispuhuje svoje maslačke. / Darko<br />

Brajković Djepeto espira i propri soffioni. [Photo by Neven Jurjak]<br />

45<br />

Lik BEZ NAZIVA Splićanke Tanje Ravlić i kataklizmički video Tee<br />

Hatadi. / La figura SENZA TITOLO di Tanja Ravlić di Spalato e il<br />

video cataclismico di Tea Hatadi.<br />

46/47<br />

ČETVRTA RAZINA ARTUMA 2&12 [na slici: ironični video komentar<br />

o novokomponiranom zagrebačkom građev<strong>in</strong>arstvu Tee<br />

Hatadi; krhki leptir snažnog kolorita Nataše Bezić između kontroverznih<br />

duhova showbizz i političke ropotarnice Jerce Šantej;<br />

na tlu redovi listova papira na koje su slijetali i nečujno se rasprskavali<br />

baloni od sapunice (maslačci) Darka Brajkovića Djepeta<br />

i njegovih brojnih sljedbenika. / LA QUARTA FASE DELL’ARTUM<br />

2&12 [sulla foto: l’ironico commento video relativo all’edilizia<br />

zagabrese di nuovo stampo dell’autrice Tea Hatadi; la fragile farfalla<br />

di forte colorito di Nataša Bezić tra gli spiriti controversi<br />

del showbizz e del ripostiglio politico di Jerca Šantej; per terra<br />

file di fogli di carta sui quali atterravano e silenziosamente scoppiavano<br />

le bolle di sapone (soffioni) di Darko Brajković Djepeto<br />

e dei suoi numerosi seguaci. [Photo by Neven Jurjak]<br />

48<br />

Celuloidni heroj Burt Reynolds na autentičnoj slovenskoj zastavi<br />

autorice Jerce Šantej. / Burt Reynolds, l’eroe di cellulosa<br />

sull’autentica bandiera slovena di Jerca Šantej.<br />

50<br />

Nezaboravni art cater<strong>in</strong>g svestranog Radovana Rajića prezentiran<br />

na njegovim orig<strong>in</strong>alnim staklenim art tanjurima; harmoniju<br />

domijenka zaokružila su v<strong>in</strong>a i likeri KORACA, motovunskog v<strong>in</strong>ara<br />

i masl<strong>in</strong>ara Alberta Korace. / L’<strong>in</strong>dimenticabile art cater<strong>in</strong>g<br />

dell’universale Radovan Rajić presentato nei suoi orig<strong>in</strong>ali art piatti<br />

di vetro; l’armonia del banchetto arricchita dai v<strong>in</strong>i e dai liquori<br />

KORACA, dell’enologo e olivicoltore Alberto Koraca di Montona.<br />

51<br />

Radovan Rajić sa svojih staklenim krugom čiju je površ<strong>in</strong>u prije<br />

nekoliko sekundi oslikao privremenim vodenim crtežom. / Radovan<br />

Rajić con uno dei suoi cerchi di vetro sulla cui superficie, alcuni<br />

istanti prima, ha disegnato un temporaneo disegno ad acqua.<br />

52<br />

Zaneto Paul<strong>in</strong> ispred svog projekta DIVINE TOUCH posvećenog<br />

umjetniku Ivi Kumu Vrtariću. / Zaneto Paul<strong>in</strong> davanti al suo<br />

progetto DIVINE TOUCH dedicato all’artista Ivo Kum Vrtarić.<br />

[Photo by Neven JURJAK / Masku Arthura Rimbauda (na poticaj Darka<br />

Brajkovića Djepeta) dodao Zaneto Paul<strong>in</strong> po uzoru na orig<strong>in</strong>alni koncept<br />

“Rimbaud In New York” (1977-79), zaboravljenog američkog punk artista<br />

Davida Wojnarowicza.]<br />

55<br />

Ljubljanski designer Matic Svažič (koautor projekta SOFT 2012,<br />

sasvim lijevo), promatra nastajanje transparentne poruke Darka<br />

Brajkovića Djepeta (sasvim desno). Dio vlastitog polja maslačaka,<br />

njegove orig<strong>in</strong>alne ARTUM <strong>in</strong>stalacije/performancea,<br />

D.D. Brajković ugradio je i u (plemenitim porukama već ispunjeno)<br />

platno The Soul Of The Future. / Il designer lubianese Matic<br />

Svažič (coautore del progetto SOFT 2012, a s<strong>in</strong>istra), osserva la<br />

creazione del messaggio trasparente di Darko Brajković Djepeto<br />

(a destra). D.D. Brajković ha <strong>in</strong>corporato una parte del proprio<br />

campo di soffioni, la sua orig<strong>in</strong>ale <strong>in</strong>stallazione/performance AR-<br />

TUM, nella tela (già riempita da nobili messaggi) The Soul Of The<br />

Future. [Photo by Neven Jurjak]<br />

56<br />

Jerca Šantej usred platna SOFT 2012 svježe dopunjenog porukama<br />

prisutnih artista na otvorenju ARTUMA 2012. / Jerca Šantej<br />

nel mezzo della tela SOFT 2012 da poco ampliata con i messaggi<br />

degli artisti presenti all’apertura dell’ARTUM 2012.<br />

57<br />

Neven Jurjak i Mar<strong>in</strong>a Burolo: palac gore za ARTUM 2&12. /<br />

... pollice <strong>in</strong> su per l’ARTUM 2&12.<br />

58<br />

Kraj vernisaža. Najuporniji sudionici i gosti ARTUMA 2&12 neposredno<br />

prije zatvaranja Muzeja. / La conclusione del vernissage. I<br />

partecipanti più ost<strong>in</strong>ati e gli ospiti dell’ ARTUM 2&12 poco prima<br />

della chiusura del Museo. [Photo by Neven Jurjak]<br />

5 7


5 8


Albert Koraca<br />

Motovunski Novaki 25c<br />

52423 Karojba<br />

tel/fax +385 52 682 738<br />

gsm +385 91 683 2588<br />

email / a_koraca@net.hr<br />

ARTUM 2&12 SPONSOR<br />

v<strong>in</strong>a KORACA w<strong>in</strong>es


ARTUM 2&12 / 2. Umaški salon [DODIR] ARTUM 2&12 / 2º Salone di Umago [IL TATTO]

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!