09.03.2014 Views

EnjoyIstra12 HR-IT

EnjoyIstra12 HR-IT

EnjoyIstra12 HR-IT

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

tradition<br />

tradition<br />

enjoytradition<br />

Malini - selo vodenica<br />

nadomak mora<br />

Malo mjestašce Malini proteže<br />

se od izvora Studenac, nadomak<br />

grada Plomina, sve do prilaza<br />

Plomin Luci, a uska i vijugava<br />

strma cesta danas je najkraći<br />

spoj između ta dva dijela. Nekada<br />

je tu, ispod brda Orlići na Plominskoj<br />

gori koja strmo uranja u<br />

Plominski zaljev, tik uz more bilo<br />

osamnaest vodenica. Nekadašnje<br />

Maline obilježilo je okretanje<br />

ogromnih drvenih kotača, zvuk<br />

mlinova, koji su u sezoni meljave<br />

radili danonoćno, seoske zaprege<br />

pune pšenice ili kukuruza,<br />

vučene konjima ili magarcima i<br />

vrijedni mlinari koji su oličenje<br />

radinosti, poštenja i životnog optimizma.<br />

Malini - villaggio di<br />

mulini ad acqua vicinissimo<br />

al mare<br />

Il piccolo abitato di Malini si<br />

estende dalla sorgente Studenac,<br />

vicinissima al paese di Fianona,<br />

fino all’entrata del porto<br />

di quest’ultimo e queste due<br />

sue frazioni sono collegate da<br />

una ripida serpentina. Qui, nel<br />

passato, sotto il monte Orlići,<br />

sull’altura di Fianona che si tuffa<br />

a capofitto nell’omonimo golfo,<br />

vicinissimi al mare, vennero costruiti<br />

diciotto mulini ad acqua.<br />

Erano contraddistinti da enormi<br />

ruote di legno, dal rumore delle<br />

macine che nella stagione della<br />

macinatura lavoravano incessantemente,<br />

dai cavalli o dagli asini<br />

che trainavano i carri colmi di<br />

grano o di granoturco, dai laboriosi<br />

mugnai, sempre indaffarati,<br />

autentica incarnazione di onestà<br />

e di ottimismo.<br />

Subotina po starinski<br />

Subotina all’antica<br />

Buzet-Pinguente, 13.09.<br />

Mlinovi i stupe na Bračani<br />

Rijeka Bračana u Hrvatsku ulazi na sjeverozapadu<br />

Buzeštine kod sela Konti i Goričica<br />

na lijevoj te Ugrini na desnoj obali. U<br />

mlinovima na rijeci još u prošlom stoljeću<br />

radile su stupe za stupanje sukna. Bilo je<br />

to vrijeme kada su se muški i ženski odjevni<br />

predmeti izrađivali kod kuće. Ovaj kraj<br />

Buzeštine imao je dosta sirovina za izradu<br />

sukna, jer su seoska gospodarstva držala<br />

ovce, a i blizina stočarske Ćićarije bila je<br />

najvažniji izvor prihoda. Vuna bi se obrađivala,<br />

žene bi na preslici i vretenu prele<br />

vunu a klupko bi odnosile na tkanje. U tkalačkom<br />

se stanu tkalo platno, lakša tkanina<br />

i ženska ljetna odjeća. Istkano deblje sukno<br />

redovito se povaljalo u stupi da bude kompaktnije.<br />

Od takvog se sukna izrađivala sva<br />

muška odjeća, ženska odjeća za zimu i posteljina<br />

te ponjave za pokrivanje. Potražnja<br />

je bila velika, pa su posla imali posebni tkalci<br />

i stupari i valjači. Stupari su svoj posao<br />

obavljali pomoću mehaniziranih naprava,<br />

stupa, iskorištavajući vodenu snagu. Obrada<br />

stupanja trajala je 48 sati.<br />

Mulini e gualchiere sul Brazzana<br />

Il fiume Brazzana entra in Croazia a nordovest del Pinguentino<br />

vicino ai paesi di Conti e Goricizza sulla costa orientale,<br />

e Ugrina su quella occidentale. Nei mulini sul fiume, ancora<br />

nello scorso secolo, erano in funzione le gualchiere per la<br />

lavorazione della stoffa. Questi erano tempi in cui gli articoli<br />

d’abbigliamento degli uomini e delle donne venivano<br />

fabbricati in casa. Questa zona del Pinguentino aveva una<br />

quantità sufficiente di materia prima per la lavorazione della<br />

stoffa grazie alle abitazioni rurali che tenevano le pecore<br />

e alla vicinanza della Ciceria dove c’erano allevamenti di<br />

bestiame. Questa era la loro fonte più importante di guadagno.<br />

Le donne filavano la lana sulla rocca e sul fuso,<br />

quindi portavano i gomitoli ricavati ai tessitori. Sul telaio si<br />

producevano la tela, i tessuti più leggeri e l’abbigliamento<br />

femminile estivo. La stoffa più grossa spesso veniva sottoposta<br />

a follatura per farla risultare più compatta. Con una<br />

stoffa di questo genere, venivano realizzati l’abbigliamento<br />

maschile, quello femminile, la biancheria e le coperte. La<br />

richiesta di questi articoli era grande e dava lavoro in particolare<br />

ai tessitori e ai gualchierai; quest’ultimi svolgevano<br />

il loro lavoro con l’aiuto di congegni meccanizzati, le gualchiere,<br />

sfruttando l’energia idrica. La procedura di gualca<br />

del tessuto durava 48 ore.<br />

36 37

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!