EnjoyIstra12 HR-IT
EnjoyIstra12 HR-IT
EnjoyIstra12 HR-IT
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
tradition<br />
tradition<br />
enjoytradition<br />
Malini - selo vodenica<br />
nadomak mora<br />
Malo mjestašce Malini proteže<br />
se od izvora Studenac, nadomak<br />
grada Plomina, sve do prilaza<br />
Plomin Luci, a uska i vijugava<br />
strma cesta danas je najkraći<br />
spoj između ta dva dijela. Nekada<br />
je tu, ispod brda Orlići na Plominskoj<br />
gori koja strmo uranja u<br />
Plominski zaljev, tik uz more bilo<br />
osamnaest vodenica. Nekadašnje<br />
Maline obilježilo je okretanje<br />
ogromnih drvenih kotača, zvuk<br />
mlinova, koji su u sezoni meljave<br />
radili danonoćno, seoske zaprege<br />
pune pšenice ili kukuruza,<br />
vučene konjima ili magarcima i<br />
vrijedni mlinari koji su oličenje<br />
radinosti, poštenja i životnog optimizma.<br />
Malini - villaggio di<br />
mulini ad acqua vicinissimo<br />
al mare<br />
Il piccolo abitato di Malini si<br />
estende dalla sorgente Studenac,<br />
vicinissima al paese di Fianona,<br />
fino all’entrata del porto<br />
di quest’ultimo e queste due<br />
sue frazioni sono collegate da<br />
una ripida serpentina. Qui, nel<br />
passato, sotto il monte Orlići,<br />
sull’altura di Fianona che si tuffa<br />
a capofitto nell’omonimo golfo,<br />
vicinissimi al mare, vennero costruiti<br />
diciotto mulini ad acqua.<br />
Erano contraddistinti da enormi<br />
ruote di legno, dal rumore delle<br />
macine che nella stagione della<br />
macinatura lavoravano incessantemente,<br />
dai cavalli o dagli asini<br />
che trainavano i carri colmi di<br />
grano o di granoturco, dai laboriosi<br />
mugnai, sempre indaffarati,<br />
autentica incarnazione di onestà<br />
e di ottimismo.<br />
Subotina po starinski<br />
Subotina all’antica<br />
Buzet-Pinguente, 13.09.<br />
Mlinovi i stupe na Bračani<br />
Rijeka Bračana u Hrvatsku ulazi na sjeverozapadu<br />
Buzeštine kod sela Konti i Goričica<br />
na lijevoj te Ugrini na desnoj obali. U<br />
mlinovima na rijeci još u prošlom stoljeću<br />
radile su stupe za stupanje sukna. Bilo je<br />
to vrijeme kada su se muški i ženski odjevni<br />
predmeti izrađivali kod kuće. Ovaj kraj<br />
Buzeštine imao je dosta sirovina za izradu<br />
sukna, jer su seoska gospodarstva držala<br />
ovce, a i blizina stočarske Ćićarije bila je<br />
najvažniji izvor prihoda. Vuna bi se obrađivala,<br />
žene bi na preslici i vretenu prele<br />
vunu a klupko bi odnosile na tkanje. U tkalačkom<br />
se stanu tkalo platno, lakša tkanina<br />
i ženska ljetna odjeća. Istkano deblje sukno<br />
redovito se povaljalo u stupi da bude kompaktnije.<br />
Od takvog se sukna izrađivala sva<br />
muška odjeća, ženska odjeća za zimu i posteljina<br />
te ponjave za pokrivanje. Potražnja<br />
je bila velika, pa su posla imali posebni tkalci<br />
i stupari i valjači. Stupari su svoj posao<br />
obavljali pomoću mehaniziranih naprava,<br />
stupa, iskorištavajući vodenu snagu. Obrada<br />
stupanja trajala je 48 sati.<br />
Mulini e gualchiere sul Brazzana<br />
Il fiume Brazzana entra in Croazia a nordovest del Pinguentino<br />
vicino ai paesi di Conti e Goricizza sulla costa orientale,<br />
e Ugrina su quella occidentale. Nei mulini sul fiume, ancora<br />
nello scorso secolo, erano in funzione le gualchiere per la<br />
lavorazione della stoffa. Questi erano tempi in cui gli articoli<br />
d’abbigliamento degli uomini e delle donne venivano<br />
fabbricati in casa. Questa zona del Pinguentino aveva una<br />
quantità sufficiente di materia prima per la lavorazione della<br />
stoffa grazie alle abitazioni rurali che tenevano le pecore<br />
e alla vicinanza della Ciceria dove c’erano allevamenti di<br />
bestiame. Questa era la loro fonte più importante di guadagno.<br />
Le donne filavano la lana sulla rocca e sul fuso,<br />
quindi portavano i gomitoli ricavati ai tessitori. Sul telaio si<br />
producevano la tela, i tessuti più leggeri e l’abbigliamento<br />
femminile estivo. La stoffa più grossa spesso veniva sottoposta<br />
a follatura per farla risultare più compatta. Con una<br />
stoffa di questo genere, venivano realizzati l’abbigliamento<br />
maschile, quello femminile, la biancheria e le coperte. La<br />
richiesta di questi articoli era grande e dava lavoro in particolare<br />
ai tessitori e ai gualchierai; quest’ultimi svolgevano<br />
il loro lavoro con l’aiuto di congegni meccanizzati, le gualchiere,<br />
sfruttando l’energia idrica. La procedura di gualca<br />
del tessuto durava 48 ore.<br />
36 37