29.05.2013 Views

Lezione 1 – Un furto Pronomi accoppiati – združeni oblici ...

Lezione 1 – Un furto Pronomi accoppiati – združeni oblici ...

Lezione 1 – Un furto Pronomi accoppiati – združeni oblici ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>Lezione</strong> 1 <strong>–</strong> <strong>Un</strong> <strong>furto</strong><br />

<strong>Pronomi</strong> <strong>accoppiati</strong> <strong>–</strong> <strong>združeni</strong> <strong>oblici</strong> nenaglašenih zamenica<br />

Nenaglašene dativne zamenice MI (meni), TI (tebi), GLI (njemu), LE (njoj),<br />

CI (nama), VI (vama), GLI (njima) i nenaglašene akuzativne zamenice LO<br />

(njega), LA (nju), LI (njih), LE (njih ž.r.) kao i partitivna rečca NE mogu da<br />

stoje jedne pored drugih, zajedno. Takvi <strong>oblici</strong> postoje i u srpskom jeziku.<br />

LO LA LI LE NE<br />

MI ME LO ME LA ME LI ME LE ME NE<br />

TI TE LO TE LA TE LI TE LE TE NE<br />

GLI GLIELO GLIELA GLIELI GLIELE GLIENE<br />

LE GLIELO GLIELA GLIELI GLIELE GLIENE<br />

CI CE LO CE LA CE LI CE LE CE NE<br />

VI VE LO VE LA VE LI VE LE VE NE<br />

GLI GLIELO GLIELA GLIELI GLIELE GLIENE<br />

Kao što može da se vidi u tabeli, pri spajanju ovih zamenica, u 1. i 2. licu<br />

jednine i množine vokal I dativnih zamenica prelazi u E.<br />

Kod trećeg lica jednine i množine treba obratiti pažnju jer se kombinovane<br />

zamenice pišu zajedno i imaju samo jedan oblik i za jedninu i za množinu,<br />

za oba roda (glielo, gliela, glieli....)<br />

• Upotreba <strong>združeni</strong>h zamenica<br />

Marco da un libro a me. <strong>–</strong> Marco MI da un libro. <strong>–</strong> Marco ME LO da.<br />

Marko daje knjigu meni. <strong>–</strong> Marko MI daje knjigu. <strong>–</strong> Marko MI JE daje.<br />

Anna regala una macchina a te. <strong>–</strong> Anna TI regala una macchina. <strong>–</strong> Anna<br />

TE LA regala.<br />

Ana poklanja kola tebi. <strong>–</strong> Ana TI poklanja kola. <strong>–</strong> Ana TI IH poklanja.<br />

Io do un consiglio a lui. <strong>–</strong> Io GLI do un consiglio. <strong>–</strong> Io GLIELO do.<br />

Ja dajem savet njemu. <strong>–</strong> Ja MU dajem savet. <strong>–</strong> Ja MU GA dajem.<br />

Tu regali un libro a lei. <strong>–</strong> Tu LE regali un libro. <strong>–</strong> Tu GLIELA regali.<br />

Ti poklanjaš knjigu njoj. <strong>–</strong> Ti JOJ poklanjaš knjigu. <strong>–</strong> Ti JOJ JE poklanjaš.


Portano un regalo a noi. <strong>–</strong> Ci portano un regalo. <strong>–</strong> CE LO portano.<br />

Donose poklon nama. <strong>–</strong> Donose NAM poklon. <strong>–</strong> Donose NAM GA.<br />

Luca da le chiavi a voi. <strong>–</strong> Luca VI da le chiavi. <strong>–</strong> Luca VE LE da.<br />

Luka daje ključeve vama. <strong>–</strong> Luka VAM daje ključeve. <strong>–</strong> Luka VAM IH daje.<br />

Portano la torta a loro. <strong>–</strong> GLI portano la torta. <strong>–</strong> GLIELA portano.<br />

Donose njima tortu. <strong>–</strong> Donose IM tortu. <strong>–</strong> Donose IM JE.<br />

Chiara porta un po’ di torta a me. <strong>–</strong> Chiara MI porta un po’ di torta. <strong>–</strong><br />

Chiara ME NE porta un po’.<br />

Kjara donosi malo torte meni. <strong>–</strong> Kjara MI donosi malo torte. <strong>–</strong> Kjara MI JE<br />

donosi malo. (U smislu malo od nje <strong>–</strong> torte)<br />

Posebnu pažnju treba obratiti na treće lice jednine i množine, oba roda, jer<br />

može imati višestruko značenje. Npr. GLIELA danno može značiti daju mu<br />

je, daju joj je i daju im je, najčešće će kontekst ostatka teksta razrešiti<br />

nedoumicu pa treba biti pažljiv.<br />

• Mesto <strong>združeni</strong>h oblika zamenica u rečenici<br />

Združeni <strong>oblici</strong> zamenica u rečenici stoje ispred glagola u indikativu,<br />

konjunktivu i kondicionalu.<br />

Anna me la porta domani. <strong>–</strong> Ana mi je donosi sutra.<br />

Credo che io ve lo abbia già detto. <strong>–</strong> Verujem da sam vam to već rekao.<br />

Glielo direi. <strong>–</strong> Rekao bih mu to.<br />

Uz neke oblike imperativa, gerund, infinitiv i particip prošli <strong>združeni</strong> <strong>oblici</strong><br />

ličnih zamenica se pišu zajedno sa glagolom, i stoje iza njega (i same<br />

zamenice se tada pišu sastavljeno).<br />

Puoi prestarmi la tua macchina? <strong>–</strong> Možeš li mi pozajmiti tvoja kola?<br />

Puoi prestarmela? <strong>–</strong> Možeš li mi je pozajmiti?<br />

Parlami di lei! <strong>–</strong> Pričaj mi o njoj!


<strong>Lezione</strong> 2 <strong>–</strong> Dal dentista<br />

Imperativo (forma di cortesia) <strong>–</strong> Imperativ <strong>–</strong> (imperativ za formalno<br />

obraćanje)<br />

Imperativ (zapovedni način) za formalno obraćanje (3. lice jednine i<br />

množine jer se na italijanskom 3.-im licem persira) se gradi od osnove koja<br />

se dobija odbacivanjem zavreštka <strong>–</strong>are, <strong>–</strong>ere i <strong>–</strong>ire i dodavanjem sledećih<br />

nastavaka:<br />

Parl-are<br />

3. lice jednine Parl-I! <strong>–</strong> Govorite! (upućeno jednoj osobi)<br />

3. lice množine Parl-INO! <strong>–</strong> Govorite! (upućeno grupi ljudi)<br />

Vend-ere<br />

3. lice jednine Vend-A! <strong>–</strong> Prodajte! (upućeno jednoj osobi)<br />

3. lice množine Vend-ANO! <strong>–</strong> Prodajte! (upućeno grupi ljudi)<br />

Dorm-ire<br />

3. lice jednine Dorm-A! <strong>–</strong> Spavajte! (upućeno jednoj osobi)<br />

3. lice množine Dorm-ANO! <strong>–</strong> Spavajte! (upućeno grupi ljudi)<br />

Primeri:<br />

Stia calma signora! <strong>–</strong> Budite mirni gospođo!<br />

Si accomodi, dottor Rossi! <strong>–</strong> Izvolite, dr Rosi!<br />

Si sieda! <strong>–</strong> Sedite!<br />

Kao što se može primetiti, imperativ za formalno obraćanje zapravo<br />

pozajmljuje oblike od konjunktiva prezenta.<br />

Nepravilnosti u promeni koje su se javljale kod nekih glagola u 1. licu<br />

jednine prezenta ukazuju nam na nepravilnosti koje možemo očekivati i<br />

ovde.<br />

Npr.<br />

Dire <strong>–</strong> prezent DICO <strong>–</strong> imperativ 3.l.j. DICA, 3.l.m. DICANO<br />

Andare <strong>–</strong> prezent VADO <strong>–</strong> imperativ 3.l.j. VADA, 3.l.m. VADANO<br />

Venire <strong>–</strong> prezent VENGO <strong>–</strong> imperativ 3.l.j. VENGA, 3.l.m. VENGANO<br />

Salire <strong>–</strong> prezent SALGO <strong>–</strong> imperativ 3.l.j. SALGA, 3.l.m. SALGANO


Fare <strong>–</strong> prezent FACCIO <strong>–</strong> imperativ 3.l.j. FACCIA, 3.l.m. FACCIANO<br />

Finire <strong>–</strong> prezent FINISCO <strong>–</strong> imperativ 3.l.j. FINISCA, 3.l.m. FINISCANO<br />

(svi inhoativni glagoli, tj. glagoli 3. konjugacije koji imaju -isc- u promeni a<br />

ne u infinitivu imaju taj infiks i u formalnom imperativu)<br />

Potpuno nepravilan imperativ imaju:<br />

Avere <strong>–</strong> 3.l.j. ABBIA, 3.l.m. ABBIANO<br />

Essere <strong>–</strong> 3.l.j. SIA, 3.l.m. SIANO<br />

Stare <strong>–</strong> 3.l.j. STIA, 3.l.m. STIANO<br />

Dare <strong>–</strong> 3.l.j. DIA, 3.l.m. DIANO<br />

Kod imperativa za formalno obraćanje, <strong>združeni</strong> <strong>oblici</strong> nenaglašenih<br />

zamenica stoje ispred glagola:<br />

Signora, mi dia il libro. <strong>–</strong> Signora, me lo dia subito!<br />

Gospođo, dajte mi knjigu. <strong>–</strong> Gospođo, dajte mi je odmah!<br />

Negacija se dobija dodavanjem NON ispred oblika imperativa:<br />

Signor Rossi, non lo dica a sua moglie! <strong>–</strong> Signor Rossi, non glielo dica!<br />

Gospodine Rosi, nemojte to reći Vašoj supruzi! <strong>–</strong> Gospodine Rosi, nemojte<br />

joj to reći!


<strong>Lezione</strong> 3 - Ferragosto<br />

Imperativo (tu-noi-voi) <strong>–</strong> Imerativ (direktni, ti-mi-vi)<br />

Imperativ, zapovedni način, služi za izricanje naredbi, i ima samo jedno<br />

vreme, sadašnje. Imperativ za 2. lice jednine i 1. i 2. lice množine ima<br />

potpuno drugačije oblike od imperativa za formalno obraćanje, dobija se<br />

odbacivanjem infinitivnih nastavaka <strong>–</strong>are, <strong>–</strong>ere i <strong>–</strong>ire i dodavanjem sledećih<br />

nastavaka:<br />

Parl-are<br />

2. lice jednine Parl-A! <strong>–</strong> Pričaj!<br />

1. lice množine Parl-IAMO! <strong>–</strong> Pričajmo!<br />

2. lice množine Parl-ATE! <strong>–</strong> Pričajte!<br />

Vend-ere<br />

2. lice jednine Vend-I! <strong>–</strong> Prodaj!<br />

1. lice množine Vend-IAMO! <strong>–</strong> Prodajmo!<br />

2. lice množine Vend-ETE! <strong>–</strong> Prodajte!<br />

Dorm-ire<br />

2. lice jednine Dorm-I! <strong>–</strong> Spavaj!<br />

1. lice množine Dorm-IAMO! <strong>–</strong> Spavajmo!<br />

2. lice množine Dorm-ITE! <strong>–</strong> Spavajte!<br />

Avere<br />

• Glagoli sa nepravilnom promenom:<br />

2. lice jednine ABBI!<br />

1. lice množine ABBIAMO!<br />

2. lice množine ABBIATE!


Essere<br />

2. lice jednine SII!<br />

1. lice množine SIAMO!<br />

2. lice množine SIATE!<br />

Sapere<br />

2. lice jednine SAPPI!<br />

1. lice množine SAPPIAMO!<br />

2. ice množine SAPPIATE!<br />

Glagoli dire, dare, fare, stare i andare imaju poseban oblik imperativa za 2.<br />

lice jednine dok u množini imaju pravilne oblike (podudaraju se sa<br />

prezentom):<br />

Dire <strong>–</strong> DI' reci, Dare <strong>–</strong> DA' daj, Fare <strong>–</strong> FA' uradi, Stare <strong>–</strong> STA' budi,<br />

Andare <strong>–</strong> VA' idi<br />

Ovi <strong>oblici</strong> imperativa ako se nađu ispred dativnih, akuzativnih ili <strong>združeni</strong>h<br />

oblika zamenica (sa kojima se pišu sastavljeno) udvajaju prvo slovo<br />

zamenice:<br />

Dammi un libro, dammelo subito! <strong>–</strong> Daj mi jednu knjigu, daj mi je odmah!<br />

Dacci un consiglio, ti preghiamo! <strong>–</strong> Daj nam savet, molimo te!<br />

Se vedi Anna, dalle questa borsa! <strong>–</strong> Ako vidiš Anu, daj joj ovu tašnu!<br />

Dimmi la verità, dimmela subito! <strong>–</strong> Reci mi istinu, reci mi je odmah!<br />

Fammi un favore! <strong>–</strong> Učini mi uslugu.<br />

Fa' i compiti, ma falli dopo cena! <strong>–</strong> Uradi zadatke, ali uradi ih posle večere!<br />

Negacija se dobija dodavanjem NON ispred oblika imperativa za 1. i 2.<br />

lice množine, dok se za 2. lice jednine negacija dobija dodavanjem NON<br />

ispred INFINITIVA glagola koji izražava naredbu!<br />

Non parlare! <strong>–</strong> Ne pričaj!<br />

Non andare via! <strong>–</strong> Nemoj da ideš!<br />

Non stare in fila! <strong>–</strong> Nemoj da stojiš u redu!<br />

Non siate li' prima delle 7! <strong>–</strong> Nemojte biti tamo pre 7!<br />

Non scrivete adesso! <strong>–</strong> Nemojte sada da pišete!


<strong>Lezione</strong> 4 <strong>–</strong> <strong>Un</strong> acquisto<br />

<strong>Pronomi</strong> relativi <strong>–</strong> Relativne zamenice<br />

Relativne zamenice mogu biti promenljive i nepromenljive.<br />

Nepromenljive relativne zamenice su CHE i CUI, a promenljive Il QUALE<br />

(koji), LA QUALE (koja), I QUALI (koji), LE QUALI (koje).<br />

Nepromenljive relativne zamenice<br />

Zamenica CHE se koristi i kao subjekat i kao objekat, a zamenica CUI, sa<br />

predlozima, za sve ostale funkcije u rečenici.<br />

• che u funkciji objekta<br />

Il ragazzo CHE conosco è simpatico. <strong>–</strong> Momak kojeg poznajem je<br />

simpatičan.<br />

Il libro CHE mi hai regalato è interessante. <strong>–</strong> Knjiga koju si mi poklonio je<br />

interesantna.<br />

Ti dirò una cosa CHE non sai. <strong>–</strong> Reći ću ti jednu stvar koju ne znaš.<br />

Puoi restituirmi i soldi CHE ti ho prestato? <strong>–</strong> Možeš li mi vratiti pare koje<br />

sam ti pozajmio?<br />

Avete ricevuto le lettere CHE vi abbiamo mandato? <strong>–</strong> Jeste li dobili pisma<br />

koja smo vam poslali?<br />

• che u funkciji subjekta<br />

Conosco un ragazzo CHE è simpatico.<strong>–</strong> Poznajem jednog momka koji je<br />

simpatičan.<br />

Ho conosciuto un avvocato CHE è molto bravo. <strong>–</strong> Upoznao sam advokata<br />

koji je veoma dobar.<br />

La matematica è una materia CHE è molto difficile. <strong>–</strong> Matematika je<br />

predmet koji je veoma težak.<br />

Gli studenti CHE hanno superato l’esame andranno a Roma. <strong>–</strong> Studenti koji<br />

su položili ispit ići će u Rim.<br />

Ako relativnoj zamenici CHE prethodi određeni član za muški rod IL onda<br />

se ona ne odnosi na reč koja joj neposredno prethodi već se odnosi na čitav<br />

iskaz izrečen nezavisnom rečenicom i prevodi se sa ŠTO.<br />

Abito proprio al centro, IL CHE per me è molto conveniente. <strong>–</strong> Stanujem baš<br />

u centru, što meni veoma odgovara.


L’italiano usa il congiuntivo, IL CHE per noi è molto difficile. <strong>–</strong> Italijanski<br />

koristi konjunktiv, što je za nas veoma teško.<br />

C’è stato l’aumento del prezzo della benzina, IL CHE singifica che tutti i<br />

prezzi veranno alzati. <strong>–</strong> Bilo je poskupljenje benzina, što znači da će sve<br />

cene biti podignute.<br />

• Cui sa predlozima<br />

Il film di cui (del quale) ti ho parlato è molto triste. <strong>–</strong> Film o kojem sam ti<br />

pričao je mnogo tužan.<br />

La città in cui (nella quale) vivo mi è cara. <strong>–</strong> .Grad u kojem živim mi je<br />

veoma drag.<br />

I fogli su cui (sui quali) scrivo sono di buona qualità. <strong>–</strong> Papiri na kojima<br />

pišem su odličnog kvaliteta.<br />

La ditta per cui (per la quale) lavoro produce i cellulari. <strong>–</strong> Firma za koju<br />

radim proizvodi mobilne telefone.<br />

Le ragazze con cui (con le quali) studio sono simpatiche. <strong>–</strong> Devojke sa<br />

kojima studiram su simpatične.<br />

Il signore a cui (al quale) parlo non sente bene. <strong>–</strong> Gospodin kojem govorim<br />

ne čuje dobro.<br />

Gli amici da cui (dai quali) ho ricevuto la lettera vivono a Bergamo. <strong>–</strong><br />

Prijatelji od kojih sam dobio pismo žive u Bergamu.<br />

Ako relativnoj zamenici CUI prethodi član onda ona dobija relativnoposesivno<br />

značenje i prevodi se sa čiji, čija, čije. Član koji prethodi zamenici<br />

se slaže u rodu i broju sa reči koja stoji iza imenice. Treba odbratiti pažnju<br />

na činjenicu da taj član može da se spaja sa predlogom koji prethodi<br />

zamenici.<br />

La signora IL CUI figlio studia con me è un’amica di mia madre. <strong>–</strong> Gospođa<br />

čiji sin studira sa mnom je prijateljica moje majke.<br />

Lo studente SUL CUI libro scrivo non è venuto a lezione. <strong>–</strong> Student po čijoj<br />

knjizi pišem nije došao na predavanje.<br />

Il ragazzo LA CUI sorella mi piace è nostro compagno di classe. <strong>–</strong> Dečko<br />

čija sestra mi se sviđa je naš drug iz razreda.<br />

La signora NELLA CUI valigia hanno trovato le cose illegali è una persona<br />

vip. <strong>–</strong> Gospođa u čijem prtljagu su našli ilegalnu robu je veoma važna osoba.


• Promenljiva relativna zamenica QUALE sa članom<br />

Ova, promenljiva relativna zamenica, koristi se ređe nego nepromenljiva<br />

relativna zamenica. Obavezno se slaže u rodu i broju sa reči na koju se<br />

odnosi i koja joj prethodi.<br />

Accanto a me era seduto un signore il quale (che) parlava da solo. <strong>–</strong> Pored<br />

mene je sedeo gospodin koji je pričao sam sa sobom.<br />

Al concerto ho conosciuto la figlia del professore la quale (che) partirà<br />

presto per gli Stati <strong>Un</strong>iti. <strong>–</strong> Na koncertu sam upoznao ćerku profesora koja<br />

će uskoro otputovati u Ameriku.<br />

Portami i documenti i quali (che) sono sul tavolo dell’ufficio. <strong>–</strong> Donesi mi<br />

dokumenta koja su na stolu u kancelariji.<br />

Mi piacciono le commedie di Eduardo le quali (che) sono note in tutto il<br />

mondo. <strong>–</strong> Sviđaju mi se Eduardove komedije koje su poznate u čitavom<br />

svetu.<br />

Non conosco il signore al quale (a cui) hai prestato la bici. <strong>–</strong> Ne poznajem<br />

gospodina kojem si pozajmio bicikl.<br />

Non conosco la signora con la quale (con cui) stavi parlando ieri al bar. <strong>–</strong> Ne<br />

poznajem gospođu sa kojom si pričao juče u baru.<br />

La cosa della quale (di cui) stai parlando, non m’interessa. <strong>–</strong> Stvar o kojoj<br />

govoriš, me ne interesuje.<br />

La città nella quale (in cui) mi trovo attualmente, è piccola. <strong>–</strong> Grad u kojem<br />

se trenutno nalazim, je mali.<br />

Il prezzo di questo articolo è un elemento sul quale (su qui) non si può<br />

discutere. <strong>–</strong> Cena ovog artikla je nešto o čemu se ne može pregovarati.<br />

Ti dirò subito i motivi per i quali (per cui) sono venuto a trovarti. <strong>–</strong> Odmah<br />

ću ti reći motive zbog kojih sam došao kod tebe.<br />

Le persone fra le quali (tra cui) vivo non sanno una parlora d’italiano. <strong>–</strong><br />

Osobe među kojima živim ne znaju ni jednu reč italijanskog.<br />

Ecco gli amici dai quali (da cui) sono andata ieri a cena. <strong>–</strong> Evo prijatelja kod<br />

kojih sam otišla juče na večeru.<br />

Pošto relativna zamenica quale sa članom zahteva slaganje u rodu i broju i<br />

ne sme da se koristi u funkciji pravog objekta, kad god je to moguće bolje je<br />

koristiti nepromenljivve relativne zamenice che i cui!


• Relativno pokazne zamenice<br />

CHI =<br />

COLUI (onaj)<br />

COLEI (ona)<br />

COLORO (oni)<br />

QUELLO (onaj)<br />

QUELLA (ona)<br />

QUELLI (oni)<br />

QUELLE (one)<br />

CHE (koji, koja, koje)<br />

Uz relativnu zamenicu chi uvek ide glagol u jednini.<br />

Chi (colui che, colei che, quello che, quella che),dice questo, sbaglia. <strong>–</strong> Ko<br />

to kaže, greši.<br />

Coloro che (quelli che, quelle che) dicono questo, sbagliano. <strong>–</strong> Oni koji to<br />

kažu, greše.<br />

Chi (colui che, colei che, quello che, quella che) tace, acconsente. <strong>–</strong> Ko ćuti,<br />

slaže se.<br />

Chi (colui che, colei che, quello che, quella che) cerca, trova. <strong>–</strong> Ko traži,<br />

nađe.<br />

Chi(colui che, colei che, quello che, quella che) trova un amico, trova<br />

tesoro. <strong>–</strong> Ko nađe prijatelja, našao je blago.<br />

Non devi regalare niente a chi non lo merita. <strong>–</strong> Ne treba da poklanjaš ništa<br />

onome ko ne zaslužuje.<br />

Non puoi fidarti di chi (colui che, colei che, coloro che, quello che, quella<br />

che, quelli che, quelle che) non conosci bene. <strong>–</strong> Ne možeš da se pouzdaš u<br />

onoga koga ne poznaješ dobro.<br />

Per quel problema, vai da chi ti ho detto. <strong>–</strong> Za taj problem, idi kod onoga<br />

koga sam ti rekao.<br />

• CIO' CHE, QUELLO CHE <strong>–</strong> to što, ono što (odnosi se na stvari,<br />

pojmove)<br />

Dovrà raccontare tutto ciò che/quello che ha visto. <strong>–</strong> Moraće da ispriča sve<br />

ono što je video.<br />

Non capisco ciò che/quello che racconti. <strong>–</strong> Ne razumem to što govoriš.<br />

E’ bello ciò che/quello che hai fatto. <strong>–</strong> Lepo je to što si uradio.<br />

Ti ringrazio di ciò che/quello che farai per me. <strong>–</strong> Zahvaljujem ti za ono što<br />

ćeš uraditi za mene.


Non fare caso a ciò che/quello che ha detto. <strong>–</strong> Ne obraćaj pažnju na ono što<br />

je rekao.<br />

Faccio ciò che/quello che mi piace. <strong>–</strong> Radim ono što mi se sviđa.<br />

E’ tutto ciò che/quello che sa fare. <strong>–</strong> To je sve što zna da radi.<br />

E’ difficile vivere con ciò che/quello che guadagno. <strong>–</strong> Teško je živeti sa<br />

onim što zaradim.<br />

Devi riflettere su ciò che/quello che stai per fare. <strong>–</strong> Treba da razmisliš o<br />

onome što ćeš uraditi.


<strong>Lezione</strong> 5 <strong>–</strong> Il cucciolo<br />

Congiuntivo presente e passato <strong>–</strong> Konjunktiv prezenta i prošlog<br />

vremena (perfekta)<br />

Konjunktiv je gagolski način mogućnosti, sumnje i nesigurnosti. Za razliku<br />

od indikativa koji je način objektivnosti i realnosti, konjunktiv je subjektivan<br />

i govori da događaj izražen glagolom nije siguran i realan već moguć,<br />

nesiguran, hipotetički, poželjan, onaj kojem se neko nada ili ga se plaši.<br />

Konjunktiv ima četiri vremena: prezent, prošlo vreme (perfekat), imperfekat<br />

i pluskvamperfekat.<br />

• Congiuntivo presente<br />

Konjunktiv prezenta gradi se odbijanjem infinitivnih nastavaka za sve tri<br />

konjugacije i dodavanjem ličnih nastavaka na osnovu:<br />

cant-are prend-ere dorm-ire<br />

1. lice jednine cant-i prend-a dorm-a<br />

2. lice jednine cant-i prend-a dorm-a<br />

3. lice jednine cant-i prend-a dorm-a<br />

1. lice množine cant-iamo prend-iamo dorm-iamo<br />

2. lice množine cant-iate prend-iate dorm-iate<br />

3. lice množine cant-ino prend-ano dorm-ano<br />

Mario pensa che io non parli questa lingua. <strong>–</strong> Mario misli da ja ne govorim<br />

ovaj jezik.<br />

Anna vuole che noi scriviamo una lettera. <strong>–</strong> Ana želi da mi napišemo jedno<br />

pismo.<br />

Lucia teme che Piero parta oggi. <strong>–</strong> Lucija se plaši da Pjero kreće danas.<br />

I genitori sperano che voi finiate l'<strong>Un</strong>iversità in tempo. <strong>–</strong> Roditelji se nadaju<br />

da ćete završiti <strong>Un</strong>iverzitet na vreme.<br />

Glagoli 3. konjugacije koji imaju infiks <strong>–</strong>isc- u prezentu indikativa imaju isti<br />

infiks i u prezentu konjunktiva:<br />

Finire <strong>–</strong> finisca, finisca, finisca, finiamo, finiate, finiscano


Glagoli koji imaju neku nepravilnost u promeni u 1. licu jednine indikativa<br />

prezenta imaće je i u promeni u konjunktivu prezenta:<br />

dire <strong>–</strong> dica, dica, dica, diciamo, diciate, dicano<br />

fare <strong>–</strong> faccia, faccia, faccia, facciamo, facciate, facciano<br />

stare <strong>–</strong> stia, stia, stia, stiamo, stiate, stiano<br />

sapere <strong>–</strong> sappia, sappia, sappia, sappiamo, sappiate, sappiano<br />

potere <strong>–</strong> possa, possa, possa, possiamo, possiate, possano<br />

volere <strong>–</strong> voglia, voglia, voglia, vogliamo, vogliate, vogliano<br />

dare <strong>–</strong> dia, dia, dia, diamo, diate, diano<br />

sciegliere <strong>–</strong> scelga, scelga, scelga, scegliamo, scegliate, scelgano<br />

andare <strong>–</strong> vada, vada, vada, andiamo, andiate, vadano<br />

venire <strong>–</strong> venga, venga, venga, veniamo, veniate, vengano<br />

dovere <strong>–</strong> debba, debba, debba, dobbiamo, dobbiate, debbano<br />

uscire <strong>–</strong> esca, esca, esca, usciamo, usciate, escano<br />

• Congiuntivo passato<br />

Prošlo vreme, perfekat konjunktiva je složeno vreme i gradi se od prezenta<br />

konjunktiva pomoćnog glagola i participa prošlog glavnog glagola, posebnu<br />

pažnju treba obratiti na izbor pomoćnog glagola i na eventualne<br />

nepravilnosti participa prošlog.<br />

Parlare<br />

Che io abbia parlato<br />

Che tu abbia parlato<br />

Che lui/lei abbia parlato<br />

Che noi abbiamo parlato<br />

Che voi abbiate parlato<br />

Che loro abbiano parlato<br />

Uscire<br />

Che io sia uscito/a<br />

Che tu sia uscito/a<br />

Che lui/lei sia uscito/a<br />

Che noi siamo usciti/e<br />

Che voi siate usciti/e<br />

Che loro siano usciti/e


Antonio crede che lei sia partita. <strong>–</strong> Antonio veruje da je ona krenula.<br />

Marco teme che i suoi amici abbiano perso il treno. <strong>–</strong> Marko se plaši da je<br />

njegovim prijateljima otišao voz.<br />

Andrea spera che Chiara abbia scritto. <strong>–</strong> Andrea se nada da je Kjara pisala.<br />

Glagoli ili izrazi koji uvode konjunktiv<br />

• Pensare, credere, suppore, ritenere, parere, sembrare<br />

Penso che lui sia a casa e abbia molte cose da fare. <strong>–</strong> Mislim da je on kod<br />

kuće i ima mnogo stvari da radi.<br />

Credo che lei abiti a Perugia, ma frequenti l’<strong>Un</strong>iveristà a Roma. <strong>–</strong> Verujem<br />

da ona živi u Peruđi ali pohađa univerzitet u Rimu.<br />

Suppongo che tutti i presenti abbiano capito la lezione. <strong>–</strong> Pretpostavljam da<br />

su svi prisutni razumeli lekciju.<br />

Ritengo che voi abbiate fatto del vostro meglio. <strong>–</strong> Držim da ste učinili<br />

najbolje što ste mogli.<br />

Mi pare che domani ci sia (sarà) un bello spettacolo in piazza. <strong>–</strong> Čini mi se<br />

da će sutra na trgu biti lepa predstava.<br />

Mi sembra che loro siano già ritornate a casa. <strong>–</strong> Čini mi se da su se one već<br />

vratile kući.<br />

• Temere, avere paura, sperare<br />

Temo che lei parta domani per il suo paese. <strong>–</strong> Plašim se da ona sutra kreće u<br />

svoju zemlju.<br />

Ho paura che loro siano già partiti per le vacanze estive. <strong>–</strong> Bojim se da su<br />

oni već krenuli na letnji odmor.<br />

Spero che Lei abbia passato una bella vacanza in Grecia. <strong>–</strong> Nadam se da ste<br />

Vi proveli lep odmor u Grčkoj.<br />

• Volere, desiderare, preferire<br />

Voglio che loro non guardino la TV molto. <strong>–</strong> Hoću da oni ne gledaju mnogo<br />

TV.<br />

Desidero che voi leggiate molto in italiano. <strong>–</strong> Želim da vi čitate mnogo na<br />

italijanskom.<br />

Preferisco che lei resti ancora un mese in Italia. <strong>–</strong> Više volim da ona ostane<br />

još mesec dana u Italiji.<br />

• Si dice, dicono, si racconta, raccontano, sembra<br />

Si dice che quel signore sia molto ricco. <strong>–</strong> Priča se da je onaj gospodin<br />

veoma bogat.


Sembra che lui abbia perso molti soldi al gioco. <strong>–</strong> Izgleda da je on izgubio<br />

mnogo para na kocki.<br />

• Può darsi, può essere (ali forse + indikativ)<br />

Può darsi che domani piova. <strong>–</strong> Moguće je da će sutra padati kiša.<br />

Può essere che ora dorma. <strong>–</strong> Može biti da sada spava.<br />

Forse domani pioverà. <strong>–</strong> Možda će sutra padati kiša.<br />

Forse ora dorme. <strong>–</strong> Možda sada spava.<br />

• Bisogna, occore, è necessario<br />

Bisogna che io vada alla posta a ritirare un pacco. <strong>–</strong> Potrebno je da odem do<br />

pošte da podignem paket.<br />

Occore che lui spedisca immediatamente i documenti. <strong>–</strong> Potrebno je da on<br />

odmah pošalje dokumenta.<br />

E' necessario che voi veniate a lezione in orario. <strong>–</strong> Neophodno je da dolazite<br />

na čas na vreme.<br />

• Fraze koje izražavaju mišljenje ili sud <strong>–</strong> è facile, è difficile, è<br />

possibile, è impossibile, è probabile, è improbabile, è bello, è brutto, è<br />

bene, è male, è giusto, è ingiusto, è meglio, è peggio, è ora, è tempo, è<br />

un peccato, è una vergogna;<br />

È possibile che lei abbia già risolto il suo problema. <strong>–</strong> Moguće je da je ona<br />

već rešila svoj problem.<br />

È improbabile che le cose siano andate come dici tu. <strong>–</strong> Nije moguće da su se<br />

stvari desile tako kako kažeš ti.<br />

È bello che voi vi siate comportati in quel modo. <strong>–</strong> Lepo je što ste se tako<br />

poneli.<br />

È giusto che tu dica queste cose. <strong>–</strong> Fer je da ti kažeš te stvari.<br />

È meglio che Lei dica la verità. <strong>–</strong> Bolje je da govorite istinu.<br />

È ora che tu metta la testa a posto. <strong>–</strong> Vreme je da se središ.<br />

È un peccato che tu non abbia visto quel film. <strong>–</strong> Šteta je što nisi pogledao taj<br />

film.<br />

È una vergogna che loro si siano ubriacati. <strong>–</strong> Sramota je što su se napili.<br />

U mnogim gore navedenim slučajevima ako je subjekat isti u glavnoj i<br />

zavisnoj rečenici onda umesto che + konjunktiv stoji di + infinitiv ili samo<br />

infinitiv:<br />

Io credo che tu abbia ragione. <strong>–</strong> Ja verujem da si ti u pravu.<br />

Tu credi di avere ragione. <strong>–</strong> Ti veruješ da si ti u pravu.


Penso di non avere domande da fare. <strong>–</strong> Mislim da nemam pitanja da<br />

postavim.<br />

Mi sembra di essere arrivata nel momento sbagliato. <strong>–</strong> Čini mi se da sam<br />

stigla u pogrešnom trenutku.<br />

Ho paura di avere sbagliato la strada. <strong>–</strong> Bojim se da sam pogrešio put.<br />

Spero di superare l’esame di economia. <strong>–</strong> Nadam se da ću položiti ispit iz<br />

ekonomije.<br />

Voglio andare al cinema stasera. <strong>–</strong> Hoću da idem u bioskop večeras.<br />

Bisogna saper perdere. <strong>–</strong> Treba znati gubiti.<br />

È una vergogna comportarsi così. <strong>–</strong> Sramota je ponašati se tako.<br />

• Veznici i izrazi koji uvode konjunktiv<br />

Stasera andrò al cinema benché sia stanco morto. <strong>–</strong> Večeras ću ići u<br />

bioskop, mada sam umoran kao pas.<br />

Ha una casa modesta sebbene guadagni molto. <strong>–</strong> Ima skromnu kuću iako<br />

mnogo zarađuje.<br />

Devo fare gli esercizi malgrado stamattina sia stato assente. <strong>–</strong> Moram da<br />

uradim vežbe iako sam jutros bio otsutan.<br />

Conosce già molte persone nonostante sia arrivata solo ieri. <strong>–</strong> Već poznaje<br />

mnogo ljudi uprkos tome što je stigla tek juče.<br />

Comincierò la lezione purché tutti ascoltino in silenzio. <strong>–</strong> Počeću<br />

predavanje ako svi budu slušali u tišini.<br />

Ci fermeremo a cena a patto che tu abbia preparato qualcosa di buono. <strong>–</strong><br />

Ostaćemo na večeri pod uslovom da si spremio nešto dobro.<br />

Ti racconterò tutto a condizione che tu non lo dica a nessuno. <strong>–</strong> Ispričaću ti<br />

sve pod uslovom da nikome ne kažeš.<br />

Devi andare dal dottore nel caso che domani non ti senta meglio. <strong>–</strong> Moraš da<br />

odeš kod doktora u slučaju da ti sutra ne bude bolje.<br />

Desidero il Suo indirizzo prima che Lei parta. <strong>–</strong> Želim Vašu adresu pre nego<br />

što krenete.<br />

(ali <strong>–</strong> prendo sempre un aperitivo prima di pranzare. <strong>–</strong> pijem uvek aperitiv<br />

pre ručka)<br />

Posso andare da solo senza che Lei si disturbi ad accompagnarmi. <strong>–</strong> Mogu<br />

da idem sam da se ne deranžirate da me pratite.<br />

(ali <strong>–</strong> ha fatto di testa sua senza ascoltare nessuno <strong>–</strong> uradio je po svome a da<br />

nije poslušao nikoga)<br />

Andrò dai miei amici affinché mi aiutino. <strong>–</strong> Otićiću kod mojih prijatelja da<br />

bi mi pomogli.


<strong>Lezione</strong> 6 <strong>–</strong> L’ artista<br />

Congiuntivo imperfetto e trapassato <strong>–</strong> konjunktiv imperfekta i<br />

pluskvamperfekta<br />

• Congiuntivo imperfetto<br />

Konjunktiv imperfekta se gradi od osnove koja se dobija odbijanjem<br />

nastavaka <strong>–</strong>are, -ere i <strong>–</strong>ire u infinitivu glagola i dodavanjem ličnih<br />

nastavaka:<br />

Parl-are Scriv-ere Dorm-ire<br />

1. lice jednine Parl-assi Scriv-essi Dorm-issi<br />

2. lice jednine Parl-assi Scriv-essi Dorm-issi<br />

3. lice jednine Parl-asse Scriv-esse Dorm-isse<br />

1. lice množine Parl-assimo Scriv-essimo Dorm-issimo<br />

2. lice množine Parl-aste Scriv-este Dorm-iste<br />

3. lice množine Parl-assero Scriv-essero Dorm-issero<br />

Bere <strong>–</strong> bevessi, bevessi, bevesse, bevessimo, beveste, bevessero<br />

Dire <strong>–</strong> dicessi, dicessi, dicesse, dicessimo, diceste, dicessero<br />

Avere <strong>–</strong> avessi, avessi, avesse, avessimo, aveste, avessero<br />

Essere <strong>–</strong> fossi, fossi, fosse, fossimo, foste, fossero<br />

Stare <strong>–</strong> stessi, stessi, stesse, stessimo, steste, stessero<br />

Dare <strong>–</strong> dessi, dessi, desse, dessimo, deste, dessero<br />

Volevo che tu non lavorassi più. <strong>–</strong> Hteo sam da ti više ne radiš.<br />

Era strano che il film finisse così presto. <strong>–</strong> Bilo je čudno što se film završava<br />

tako rano.<br />

Konjunktiv imperfekta se koristi da izrazi istovremenost radnje zavisne<br />

rečenice sa radnjom glavne rečenice kada se u glavnoj rečenici nalazi glagol<br />

ili veznik koji zahteva konjunktiv (u prethodnoj lekciji su navedeni ti glagoli<br />

i veznici).<br />

• Congiuntivo trapassato<br />

Konjunktiv puskvamperfekta je složeno vreme i gradi se od imperfekta<br />

konjunktiva pomoćnog glagola i participa prošlog glavnog glagola. I ovde


treba obratiti pažnju na izbor pravilnog pomoćnog glagola i moguće<br />

nepravilnosti participa prošlog.<br />

Andare<br />

Che io fossi andato/a<br />

Che tu fossi andato/a<br />

Che lui/lei fosse andato/a<br />

Che noi fossimo andati/e<br />

Che voi foste andati/e<br />

Che loro fossero andati/e<br />

Leggere<br />

Che io avessi letto<br />

Che tu avessi letto<br />

Che lui/lei avesse letto<br />

Che noi avessimo letto<br />

Che voi aveste letto<br />

Che loro avessero letto<br />

Speravo che tu non avessi lavorato troppo. <strong>–</strong> Nadao sam se da nisi mnogo<br />

radio.<br />

Era strano che il film fosse finito così presto. <strong>–</strong> Bilo je čudno što se film<br />

završio tako rano.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!