Lezione 1 – Un furto Pronomi accoppiati – združeni oblici ...
Lezione 1 – Un furto Pronomi accoppiati – združeni oblici ...
Lezione 1 – Un furto Pronomi accoppiati – združeni oblici ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Lezione</strong> 1 <strong>–</strong> <strong>Un</strong> <strong>furto</strong><br />
<strong>Pronomi</strong> <strong>accoppiati</strong> <strong>–</strong> <strong>združeni</strong> <strong>oblici</strong> nenaglašenih zamenica<br />
Nenaglašene dativne zamenice MI (meni), TI (tebi), GLI (njemu), LE (njoj),<br />
CI (nama), VI (vama), GLI (njima) i nenaglašene akuzativne zamenice LO<br />
(njega), LA (nju), LI (njih), LE (njih ž.r.) kao i partitivna rečca NE mogu da<br />
stoje jedne pored drugih, zajedno. Takvi <strong>oblici</strong> postoje i u srpskom jeziku.<br />
LO LA LI LE NE<br />
MI ME LO ME LA ME LI ME LE ME NE<br />
TI TE LO TE LA TE LI TE LE TE NE<br />
GLI GLIELO GLIELA GLIELI GLIELE GLIENE<br />
LE GLIELO GLIELA GLIELI GLIELE GLIENE<br />
CI CE LO CE LA CE LI CE LE CE NE<br />
VI VE LO VE LA VE LI VE LE VE NE<br />
GLI GLIELO GLIELA GLIELI GLIELE GLIENE<br />
Kao što može da se vidi u tabeli, pri spajanju ovih zamenica, u 1. i 2. licu<br />
jednine i množine vokal I dativnih zamenica prelazi u E.<br />
Kod trećeg lica jednine i množine treba obratiti pažnju jer se kombinovane<br />
zamenice pišu zajedno i imaju samo jedan oblik i za jedninu i za množinu,<br />
za oba roda (glielo, gliela, glieli....)<br />
• Upotreba <strong>združeni</strong>h zamenica<br />
Marco da un libro a me. <strong>–</strong> Marco MI da un libro. <strong>–</strong> Marco ME LO da.<br />
Marko daje knjigu meni. <strong>–</strong> Marko MI daje knjigu. <strong>–</strong> Marko MI JE daje.<br />
Anna regala una macchina a te. <strong>–</strong> Anna TI regala una macchina. <strong>–</strong> Anna<br />
TE LA regala.<br />
Ana poklanja kola tebi. <strong>–</strong> Ana TI poklanja kola. <strong>–</strong> Ana TI IH poklanja.<br />
Io do un consiglio a lui. <strong>–</strong> Io GLI do un consiglio. <strong>–</strong> Io GLIELO do.<br />
Ja dajem savet njemu. <strong>–</strong> Ja MU dajem savet. <strong>–</strong> Ja MU GA dajem.<br />
Tu regali un libro a lei. <strong>–</strong> Tu LE regali un libro. <strong>–</strong> Tu GLIELA regali.<br />
Ti poklanjaš knjigu njoj. <strong>–</strong> Ti JOJ poklanjaš knjigu. <strong>–</strong> Ti JOJ JE poklanjaš.
Portano un regalo a noi. <strong>–</strong> Ci portano un regalo. <strong>–</strong> CE LO portano.<br />
Donose poklon nama. <strong>–</strong> Donose NAM poklon. <strong>–</strong> Donose NAM GA.<br />
Luca da le chiavi a voi. <strong>–</strong> Luca VI da le chiavi. <strong>–</strong> Luca VE LE da.<br />
Luka daje ključeve vama. <strong>–</strong> Luka VAM daje ključeve. <strong>–</strong> Luka VAM IH daje.<br />
Portano la torta a loro. <strong>–</strong> GLI portano la torta. <strong>–</strong> GLIELA portano.<br />
Donose njima tortu. <strong>–</strong> Donose IM tortu. <strong>–</strong> Donose IM JE.<br />
Chiara porta un po’ di torta a me. <strong>–</strong> Chiara MI porta un po’ di torta. <strong>–</strong><br />
Chiara ME NE porta un po’.<br />
Kjara donosi malo torte meni. <strong>–</strong> Kjara MI donosi malo torte. <strong>–</strong> Kjara MI JE<br />
donosi malo. (U smislu malo od nje <strong>–</strong> torte)<br />
Posebnu pažnju treba obratiti na treće lice jednine i množine, oba roda, jer<br />
može imati višestruko značenje. Npr. GLIELA danno može značiti daju mu<br />
je, daju joj je i daju im je, najčešće će kontekst ostatka teksta razrešiti<br />
nedoumicu pa treba biti pažljiv.<br />
• Mesto <strong>združeni</strong>h oblika zamenica u rečenici<br />
Združeni <strong>oblici</strong> zamenica u rečenici stoje ispred glagola u indikativu,<br />
konjunktivu i kondicionalu.<br />
Anna me la porta domani. <strong>–</strong> Ana mi je donosi sutra.<br />
Credo che io ve lo abbia già detto. <strong>–</strong> Verujem da sam vam to već rekao.<br />
Glielo direi. <strong>–</strong> Rekao bih mu to.<br />
Uz neke oblike imperativa, gerund, infinitiv i particip prošli <strong>združeni</strong> <strong>oblici</strong><br />
ličnih zamenica se pišu zajedno sa glagolom, i stoje iza njega (i same<br />
zamenice se tada pišu sastavljeno).<br />
Puoi prestarmi la tua macchina? <strong>–</strong> Možeš li mi pozajmiti tvoja kola?<br />
Puoi prestarmela? <strong>–</strong> Možeš li mi je pozajmiti?<br />
Parlami di lei! <strong>–</strong> Pričaj mi o njoj!
<strong>Lezione</strong> 2 <strong>–</strong> Dal dentista<br />
Imperativo (forma di cortesia) <strong>–</strong> Imperativ <strong>–</strong> (imperativ za formalno<br />
obraćanje)<br />
Imperativ (zapovedni način) za formalno obraćanje (3. lice jednine i<br />
množine jer se na italijanskom 3.-im licem persira) se gradi od osnove koja<br />
se dobija odbacivanjem zavreštka <strong>–</strong>are, <strong>–</strong>ere i <strong>–</strong>ire i dodavanjem sledećih<br />
nastavaka:<br />
Parl-are<br />
3. lice jednine Parl-I! <strong>–</strong> Govorite! (upućeno jednoj osobi)<br />
3. lice množine Parl-INO! <strong>–</strong> Govorite! (upućeno grupi ljudi)<br />
Vend-ere<br />
3. lice jednine Vend-A! <strong>–</strong> Prodajte! (upućeno jednoj osobi)<br />
3. lice množine Vend-ANO! <strong>–</strong> Prodajte! (upućeno grupi ljudi)<br />
Dorm-ire<br />
3. lice jednine Dorm-A! <strong>–</strong> Spavajte! (upućeno jednoj osobi)<br />
3. lice množine Dorm-ANO! <strong>–</strong> Spavajte! (upućeno grupi ljudi)<br />
Primeri:<br />
Stia calma signora! <strong>–</strong> Budite mirni gospođo!<br />
Si accomodi, dottor Rossi! <strong>–</strong> Izvolite, dr Rosi!<br />
Si sieda! <strong>–</strong> Sedite!<br />
Kao što se može primetiti, imperativ za formalno obraćanje zapravo<br />
pozajmljuje oblike od konjunktiva prezenta.<br />
Nepravilnosti u promeni koje su se javljale kod nekih glagola u 1. licu<br />
jednine prezenta ukazuju nam na nepravilnosti koje možemo očekivati i<br />
ovde.<br />
Npr.<br />
Dire <strong>–</strong> prezent DICO <strong>–</strong> imperativ 3.l.j. DICA, 3.l.m. DICANO<br />
Andare <strong>–</strong> prezent VADO <strong>–</strong> imperativ 3.l.j. VADA, 3.l.m. VADANO<br />
Venire <strong>–</strong> prezent VENGO <strong>–</strong> imperativ 3.l.j. VENGA, 3.l.m. VENGANO<br />
Salire <strong>–</strong> prezent SALGO <strong>–</strong> imperativ 3.l.j. SALGA, 3.l.m. SALGANO
Fare <strong>–</strong> prezent FACCIO <strong>–</strong> imperativ 3.l.j. FACCIA, 3.l.m. FACCIANO<br />
Finire <strong>–</strong> prezent FINISCO <strong>–</strong> imperativ 3.l.j. FINISCA, 3.l.m. FINISCANO<br />
(svi inhoativni glagoli, tj. glagoli 3. konjugacije koji imaju -isc- u promeni a<br />
ne u infinitivu imaju taj infiks i u formalnom imperativu)<br />
Potpuno nepravilan imperativ imaju:<br />
Avere <strong>–</strong> 3.l.j. ABBIA, 3.l.m. ABBIANO<br />
Essere <strong>–</strong> 3.l.j. SIA, 3.l.m. SIANO<br />
Stare <strong>–</strong> 3.l.j. STIA, 3.l.m. STIANO<br />
Dare <strong>–</strong> 3.l.j. DIA, 3.l.m. DIANO<br />
Kod imperativa za formalno obraćanje, <strong>združeni</strong> <strong>oblici</strong> nenaglašenih<br />
zamenica stoje ispred glagola:<br />
Signora, mi dia il libro. <strong>–</strong> Signora, me lo dia subito!<br />
Gospođo, dajte mi knjigu. <strong>–</strong> Gospođo, dajte mi je odmah!<br />
Negacija se dobija dodavanjem NON ispred oblika imperativa:<br />
Signor Rossi, non lo dica a sua moglie! <strong>–</strong> Signor Rossi, non glielo dica!<br />
Gospodine Rosi, nemojte to reći Vašoj supruzi! <strong>–</strong> Gospodine Rosi, nemojte<br />
joj to reći!
<strong>Lezione</strong> 3 - Ferragosto<br />
Imperativo (tu-noi-voi) <strong>–</strong> Imerativ (direktni, ti-mi-vi)<br />
Imperativ, zapovedni način, služi za izricanje naredbi, i ima samo jedno<br />
vreme, sadašnje. Imperativ za 2. lice jednine i 1. i 2. lice množine ima<br />
potpuno drugačije oblike od imperativa za formalno obraćanje, dobija se<br />
odbacivanjem infinitivnih nastavaka <strong>–</strong>are, <strong>–</strong>ere i <strong>–</strong>ire i dodavanjem sledećih<br />
nastavaka:<br />
Parl-are<br />
2. lice jednine Parl-A! <strong>–</strong> Pričaj!<br />
1. lice množine Parl-IAMO! <strong>–</strong> Pričajmo!<br />
2. lice množine Parl-ATE! <strong>–</strong> Pričajte!<br />
Vend-ere<br />
2. lice jednine Vend-I! <strong>–</strong> Prodaj!<br />
1. lice množine Vend-IAMO! <strong>–</strong> Prodajmo!<br />
2. lice množine Vend-ETE! <strong>–</strong> Prodajte!<br />
Dorm-ire<br />
2. lice jednine Dorm-I! <strong>–</strong> Spavaj!<br />
1. lice množine Dorm-IAMO! <strong>–</strong> Spavajmo!<br />
2. lice množine Dorm-ITE! <strong>–</strong> Spavajte!<br />
Avere<br />
• Glagoli sa nepravilnom promenom:<br />
2. lice jednine ABBI!<br />
1. lice množine ABBIAMO!<br />
2. lice množine ABBIATE!
Essere<br />
2. lice jednine SII!<br />
1. lice množine SIAMO!<br />
2. lice množine SIATE!<br />
Sapere<br />
2. lice jednine SAPPI!<br />
1. lice množine SAPPIAMO!<br />
2. ice množine SAPPIATE!<br />
Glagoli dire, dare, fare, stare i andare imaju poseban oblik imperativa za 2.<br />
lice jednine dok u množini imaju pravilne oblike (podudaraju se sa<br />
prezentom):<br />
Dire <strong>–</strong> DI' reci, Dare <strong>–</strong> DA' daj, Fare <strong>–</strong> FA' uradi, Stare <strong>–</strong> STA' budi,<br />
Andare <strong>–</strong> VA' idi<br />
Ovi <strong>oblici</strong> imperativa ako se nađu ispred dativnih, akuzativnih ili <strong>združeni</strong>h<br />
oblika zamenica (sa kojima se pišu sastavljeno) udvajaju prvo slovo<br />
zamenice:<br />
Dammi un libro, dammelo subito! <strong>–</strong> Daj mi jednu knjigu, daj mi je odmah!<br />
Dacci un consiglio, ti preghiamo! <strong>–</strong> Daj nam savet, molimo te!<br />
Se vedi Anna, dalle questa borsa! <strong>–</strong> Ako vidiš Anu, daj joj ovu tašnu!<br />
Dimmi la verità, dimmela subito! <strong>–</strong> Reci mi istinu, reci mi je odmah!<br />
Fammi un favore! <strong>–</strong> Učini mi uslugu.<br />
Fa' i compiti, ma falli dopo cena! <strong>–</strong> Uradi zadatke, ali uradi ih posle večere!<br />
Negacija se dobija dodavanjem NON ispred oblika imperativa za 1. i 2.<br />
lice množine, dok se za 2. lice jednine negacija dobija dodavanjem NON<br />
ispred INFINITIVA glagola koji izražava naredbu!<br />
Non parlare! <strong>–</strong> Ne pričaj!<br />
Non andare via! <strong>–</strong> Nemoj da ideš!<br />
Non stare in fila! <strong>–</strong> Nemoj da stojiš u redu!<br />
Non siate li' prima delle 7! <strong>–</strong> Nemojte biti tamo pre 7!<br />
Non scrivete adesso! <strong>–</strong> Nemojte sada da pišete!
<strong>Lezione</strong> 4 <strong>–</strong> <strong>Un</strong> acquisto<br />
<strong>Pronomi</strong> relativi <strong>–</strong> Relativne zamenice<br />
Relativne zamenice mogu biti promenljive i nepromenljive.<br />
Nepromenljive relativne zamenice su CHE i CUI, a promenljive Il QUALE<br />
(koji), LA QUALE (koja), I QUALI (koji), LE QUALI (koje).<br />
Nepromenljive relativne zamenice<br />
Zamenica CHE se koristi i kao subjekat i kao objekat, a zamenica CUI, sa<br />
predlozima, za sve ostale funkcije u rečenici.<br />
• che u funkciji objekta<br />
Il ragazzo CHE conosco è simpatico. <strong>–</strong> Momak kojeg poznajem je<br />
simpatičan.<br />
Il libro CHE mi hai regalato è interessante. <strong>–</strong> Knjiga koju si mi poklonio je<br />
interesantna.<br />
Ti dirò una cosa CHE non sai. <strong>–</strong> Reći ću ti jednu stvar koju ne znaš.<br />
Puoi restituirmi i soldi CHE ti ho prestato? <strong>–</strong> Možeš li mi vratiti pare koje<br />
sam ti pozajmio?<br />
Avete ricevuto le lettere CHE vi abbiamo mandato? <strong>–</strong> Jeste li dobili pisma<br />
koja smo vam poslali?<br />
• che u funkciji subjekta<br />
Conosco un ragazzo CHE è simpatico.<strong>–</strong> Poznajem jednog momka koji je<br />
simpatičan.<br />
Ho conosciuto un avvocato CHE è molto bravo. <strong>–</strong> Upoznao sam advokata<br />
koji je veoma dobar.<br />
La matematica è una materia CHE è molto difficile. <strong>–</strong> Matematika je<br />
predmet koji je veoma težak.<br />
Gli studenti CHE hanno superato l’esame andranno a Roma. <strong>–</strong> Studenti koji<br />
su položili ispit ići će u Rim.<br />
Ako relativnoj zamenici CHE prethodi određeni član za muški rod IL onda<br />
se ona ne odnosi na reč koja joj neposredno prethodi već se odnosi na čitav<br />
iskaz izrečen nezavisnom rečenicom i prevodi se sa ŠTO.<br />
Abito proprio al centro, IL CHE per me è molto conveniente. <strong>–</strong> Stanujem baš<br />
u centru, što meni veoma odgovara.
L’italiano usa il congiuntivo, IL CHE per noi è molto difficile. <strong>–</strong> Italijanski<br />
koristi konjunktiv, što je za nas veoma teško.<br />
C’è stato l’aumento del prezzo della benzina, IL CHE singifica che tutti i<br />
prezzi veranno alzati. <strong>–</strong> Bilo je poskupljenje benzina, što znači da će sve<br />
cene biti podignute.<br />
• Cui sa predlozima<br />
Il film di cui (del quale) ti ho parlato è molto triste. <strong>–</strong> Film o kojem sam ti<br />
pričao je mnogo tužan.<br />
La città in cui (nella quale) vivo mi è cara. <strong>–</strong> .Grad u kojem živim mi je<br />
veoma drag.<br />
I fogli su cui (sui quali) scrivo sono di buona qualità. <strong>–</strong> Papiri na kojima<br />
pišem su odličnog kvaliteta.<br />
La ditta per cui (per la quale) lavoro produce i cellulari. <strong>–</strong> Firma za koju<br />
radim proizvodi mobilne telefone.<br />
Le ragazze con cui (con le quali) studio sono simpatiche. <strong>–</strong> Devojke sa<br />
kojima studiram su simpatične.<br />
Il signore a cui (al quale) parlo non sente bene. <strong>–</strong> Gospodin kojem govorim<br />
ne čuje dobro.<br />
Gli amici da cui (dai quali) ho ricevuto la lettera vivono a Bergamo. <strong>–</strong><br />
Prijatelji od kojih sam dobio pismo žive u Bergamu.<br />
Ako relativnoj zamenici CUI prethodi član onda ona dobija relativnoposesivno<br />
značenje i prevodi se sa čiji, čija, čije. Član koji prethodi zamenici<br />
se slaže u rodu i broju sa reči koja stoji iza imenice. Treba odbratiti pažnju<br />
na činjenicu da taj član može da se spaja sa predlogom koji prethodi<br />
zamenici.<br />
La signora IL CUI figlio studia con me è un’amica di mia madre. <strong>–</strong> Gospođa<br />
čiji sin studira sa mnom je prijateljica moje majke.<br />
Lo studente SUL CUI libro scrivo non è venuto a lezione. <strong>–</strong> Student po čijoj<br />
knjizi pišem nije došao na predavanje.<br />
Il ragazzo LA CUI sorella mi piace è nostro compagno di classe. <strong>–</strong> Dečko<br />
čija sestra mi se sviđa je naš drug iz razreda.<br />
La signora NELLA CUI valigia hanno trovato le cose illegali è una persona<br />
vip. <strong>–</strong> Gospođa u čijem prtljagu su našli ilegalnu robu je veoma važna osoba.
• Promenljiva relativna zamenica QUALE sa članom<br />
Ova, promenljiva relativna zamenica, koristi se ređe nego nepromenljiva<br />
relativna zamenica. Obavezno se slaže u rodu i broju sa reči na koju se<br />
odnosi i koja joj prethodi.<br />
Accanto a me era seduto un signore il quale (che) parlava da solo. <strong>–</strong> Pored<br />
mene je sedeo gospodin koji je pričao sam sa sobom.<br />
Al concerto ho conosciuto la figlia del professore la quale (che) partirà<br />
presto per gli Stati <strong>Un</strong>iti. <strong>–</strong> Na koncertu sam upoznao ćerku profesora koja<br />
će uskoro otputovati u Ameriku.<br />
Portami i documenti i quali (che) sono sul tavolo dell’ufficio. <strong>–</strong> Donesi mi<br />
dokumenta koja su na stolu u kancelariji.<br />
Mi piacciono le commedie di Eduardo le quali (che) sono note in tutto il<br />
mondo. <strong>–</strong> Sviđaju mi se Eduardove komedije koje su poznate u čitavom<br />
svetu.<br />
Non conosco il signore al quale (a cui) hai prestato la bici. <strong>–</strong> Ne poznajem<br />
gospodina kojem si pozajmio bicikl.<br />
Non conosco la signora con la quale (con cui) stavi parlando ieri al bar. <strong>–</strong> Ne<br />
poznajem gospođu sa kojom si pričao juče u baru.<br />
La cosa della quale (di cui) stai parlando, non m’interessa. <strong>–</strong> Stvar o kojoj<br />
govoriš, me ne interesuje.<br />
La città nella quale (in cui) mi trovo attualmente, è piccola. <strong>–</strong> Grad u kojem<br />
se trenutno nalazim, je mali.<br />
Il prezzo di questo articolo è un elemento sul quale (su qui) non si può<br />
discutere. <strong>–</strong> Cena ovog artikla je nešto o čemu se ne može pregovarati.<br />
Ti dirò subito i motivi per i quali (per cui) sono venuto a trovarti. <strong>–</strong> Odmah<br />
ću ti reći motive zbog kojih sam došao kod tebe.<br />
Le persone fra le quali (tra cui) vivo non sanno una parlora d’italiano. <strong>–</strong><br />
Osobe među kojima živim ne znaju ni jednu reč italijanskog.<br />
Ecco gli amici dai quali (da cui) sono andata ieri a cena. <strong>–</strong> Evo prijatelja kod<br />
kojih sam otišla juče na večeru.<br />
Pošto relativna zamenica quale sa članom zahteva slaganje u rodu i broju i<br />
ne sme da se koristi u funkciji pravog objekta, kad god je to moguće bolje je<br />
koristiti nepromenljivve relativne zamenice che i cui!
• Relativno pokazne zamenice<br />
CHI =<br />
COLUI (onaj)<br />
COLEI (ona)<br />
COLORO (oni)<br />
QUELLO (onaj)<br />
QUELLA (ona)<br />
QUELLI (oni)<br />
QUELLE (one)<br />
CHE (koji, koja, koje)<br />
Uz relativnu zamenicu chi uvek ide glagol u jednini.<br />
Chi (colui che, colei che, quello che, quella che),dice questo, sbaglia. <strong>–</strong> Ko<br />
to kaže, greši.<br />
Coloro che (quelli che, quelle che) dicono questo, sbagliano. <strong>–</strong> Oni koji to<br />
kažu, greše.<br />
Chi (colui che, colei che, quello che, quella che) tace, acconsente. <strong>–</strong> Ko ćuti,<br />
slaže se.<br />
Chi (colui che, colei che, quello che, quella che) cerca, trova. <strong>–</strong> Ko traži,<br />
nađe.<br />
Chi(colui che, colei che, quello che, quella che) trova un amico, trova<br />
tesoro. <strong>–</strong> Ko nađe prijatelja, našao je blago.<br />
Non devi regalare niente a chi non lo merita. <strong>–</strong> Ne treba da poklanjaš ništa<br />
onome ko ne zaslužuje.<br />
Non puoi fidarti di chi (colui che, colei che, coloro che, quello che, quella<br />
che, quelli che, quelle che) non conosci bene. <strong>–</strong> Ne možeš da se pouzdaš u<br />
onoga koga ne poznaješ dobro.<br />
Per quel problema, vai da chi ti ho detto. <strong>–</strong> Za taj problem, idi kod onoga<br />
koga sam ti rekao.<br />
• CIO' CHE, QUELLO CHE <strong>–</strong> to što, ono što (odnosi se na stvari,<br />
pojmove)<br />
Dovrà raccontare tutto ciò che/quello che ha visto. <strong>–</strong> Moraće da ispriča sve<br />
ono što je video.<br />
Non capisco ciò che/quello che racconti. <strong>–</strong> Ne razumem to što govoriš.<br />
E’ bello ciò che/quello che hai fatto. <strong>–</strong> Lepo je to što si uradio.<br />
Ti ringrazio di ciò che/quello che farai per me. <strong>–</strong> Zahvaljujem ti za ono što<br />
ćeš uraditi za mene.
Non fare caso a ciò che/quello che ha detto. <strong>–</strong> Ne obraćaj pažnju na ono što<br />
je rekao.<br />
Faccio ciò che/quello che mi piace. <strong>–</strong> Radim ono što mi se sviđa.<br />
E’ tutto ciò che/quello che sa fare. <strong>–</strong> To je sve što zna da radi.<br />
E’ difficile vivere con ciò che/quello che guadagno. <strong>–</strong> Teško je živeti sa<br />
onim što zaradim.<br />
Devi riflettere su ciò che/quello che stai per fare. <strong>–</strong> Treba da razmisliš o<br />
onome što ćeš uraditi.
<strong>Lezione</strong> 5 <strong>–</strong> Il cucciolo<br />
Congiuntivo presente e passato <strong>–</strong> Konjunktiv prezenta i prošlog<br />
vremena (perfekta)<br />
Konjunktiv je gagolski način mogućnosti, sumnje i nesigurnosti. Za razliku<br />
od indikativa koji je način objektivnosti i realnosti, konjunktiv je subjektivan<br />
i govori da događaj izražen glagolom nije siguran i realan već moguć,<br />
nesiguran, hipotetički, poželjan, onaj kojem se neko nada ili ga se plaši.<br />
Konjunktiv ima četiri vremena: prezent, prošlo vreme (perfekat), imperfekat<br />
i pluskvamperfekat.<br />
• Congiuntivo presente<br />
Konjunktiv prezenta gradi se odbijanjem infinitivnih nastavaka za sve tri<br />
konjugacije i dodavanjem ličnih nastavaka na osnovu:<br />
cant-are prend-ere dorm-ire<br />
1. lice jednine cant-i prend-a dorm-a<br />
2. lice jednine cant-i prend-a dorm-a<br />
3. lice jednine cant-i prend-a dorm-a<br />
1. lice množine cant-iamo prend-iamo dorm-iamo<br />
2. lice množine cant-iate prend-iate dorm-iate<br />
3. lice množine cant-ino prend-ano dorm-ano<br />
Mario pensa che io non parli questa lingua. <strong>–</strong> Mario misli da ja ne govorim<br />
ovaj jezik.<br />
Anna vuole che noi scriviamo una lettera. <strong>–</strong> Ana želi da mi napišemo jedno<br />
pismo.<br />
Lucia teme che Piero parta oggi. <strong>–</strong> Lucija se plaši da Pjero kreće danas.<br />
I genitori sperano che voi finiate l'<strong>Un</strong>iversità in tempo. <strong>–</strong> Roditelji se nadaju<br />
da ćete završiti <strong>Un</strong>iverzitet na vreme.<br />
Glagoli 3. konjugacije koji imaju infiks <strong>–</strong>isc- u prezentu indikativa imaju isti<br />
infiks i u prezentu konjunktiva:<br />
Finire <strong>–</strong> finisca, finisca, finisca, finiamo, finiate, finiscano
Glagoli koji imaju neku nepravilnost u promeni u 1. licu jednine indikativa<br />
prezenta imaće je i u promeni u konjunktivu prezenta:<br />
dire <strong>–</strong> dica, dica, dica, diciamo, diciate, dicano<br />
fare <strong>–</strong> faccia, faccia, faccia, facciamo, facciate, facciano<br />
stare <strong>–</strong> stia, stia, stia, stiamo, stiate, stiano<br />
sapere <strong>–</strong> sappia, sappia, sappia, sappiamo, sappiate, sappiano<br />
potere <strong>–</strong> possa, possa, possa, possiamo, possiate, possano<br />
volere <strong>–</strong> voglia, voglia, voglia, vogliamo, vogliate, vogliano<br />
dare <strong>–</strong> dia, dia, dia, diamo, diate, diano<br />
sciegliere <strong>–</strong> scelga, scelga, scelga, scegliamo, scegliate, scelgano<br />
andare <strong>–</strong> vada, vada, vada, andiamo, andiate, vadano<br />
venire <strong>–</strong> venga, venga, venga, veniamo, veniate, vengano<br />
dovere <strong>–</strong> debba, debba, debba, dobbiamo, dobbiate, debbano<br />
uscire <strong>–</strong> esca, esca, esca, usciamo, usciate, escano<br />
• Congiuntivo passato<br />
Prošlo vreme, perfekat konjunktiva je složeno vreme i gradi se od prezenta<br />
konjunktiva pomoćnog glagola i participa prošlog glavnog glagola, posebnu<br />
pažnju treba obratiti na izbor pomoćnog glagola i na eventualne<br />
nepravilnosti participa prošlog.<br />
Parlare<br />
Che io abbia parlato<br />
Che tu abbia parlato<br />
Che lui/lei abbia parlato<br />
Che noi abbiamo parlato<br />
Che voi abbiate parlato<br />
Che loro abbiano parlato<br />
Uscire<br />
Che io sia uscito/a<br />
Che tu sia uscito/a<br />
Che lui/lei sia uscito/a<br />
Che noi siamo usciti/e<br />
Che voi siate usciti/e<br />
Che loro siano usciti/e
Antonio crede che lei sia partita. <strong>–</strong> Antonio veruje da je ona krenula.<br />
Marco teme che i suoi amici abbiano perso il treno. <strong>–</strong> Marko se plaši da je<br />
njegovim prijateljima otišao voz.<br />
Andrea spera che Chiara abbia scritto. <strong>–</strong> Andrea se nada da je Kjara pisala.<br />
Glagoli ili izrazi koji uvode konjunktiv<br />
• Pensare, credere, suppore, ritenere, parere, sembrare<br />
Penso che lui sia a casa e abbia molte cose da fare. <strong>–</strong> Mislim da je on kod<br />
kuće i ima mnogo stvari da radi.<br />
Credo che lei abiti a Perugia, ma frequenti l’<strong>Un</strong>iveristà a Roma. <strong>–</strong> Verujem<br />
da ona živi u Peruđi ali pohađa univerzitet u Rimu.<br />
Suppongo che tutti i presenti abbiano capito la lezione. <strong>–</strong> Pretpostavljam da<br />
su svi prisutni razumeli lekciju.<br />
Ritengo che voi abbiate fatto del vostro meglio. <strong>–</strong> Držim da ste učinili<br />
najbolje što ste mogli.<br />
Mi pare che domani ci sia (sarà) un bello spettacolo in piazza. <strong>–</strong> Čini mi se<br />
da će sutra na trgu biti lepa predstava.<br />
Mi sembra che loro siano già ritornate a casa. <strong>–</strong> Čini mi se da su se one već<br />
vratile kući.<br />
• Temere, avere paura, sperare<br />
Temo che lei parta domani per il suo paese. <strong>–</strong> Plašim se da ona sutra kreće u<br />
svoju zemlju.<br />
Ho paura che loro siano già partiti per le vacanze estive. <strong>–</strong> Bojim se da su<br />
oni već krenuli na letnji odmor.<br />
Spero che Lei abbia passato una bella vacanza in Grecia. <strong>–</strong> Nadam se da ste<br />
Vi proveli lep odmor u Grčkoj.<br />
• Volere, desiderare, preferire<br />
Voglio che loro non guardino la TV molto. <strong>–</strong> Hoću da oni ne gledaju mnogo<br />
TV.<br />
Desidero che voi leggiate molto in italiano. <strong>–</strong> Želim da vi čitate mnogo na<br />
italijanskom.<br />
Preferisco che lei resti ancora un mese in Italia. <strong>–</strong> Više volim da ona ostane<br />
još mesec dana u Italiji.<br />
• Si dice, dicono, si racconta, raccontano, sembra<br />
Si dice che quel signore sia molto ricco. <strong>–</strong> Priča se da je onaj gospodin<br />
veoma bogat.
Sembra che lui abbia perso molti soldi al gioco. <strong>–</strong> Izgleda da je on izgubio<br />
mnogo para na kocki.<br />
• Può darsi, può essere (ali forse + indikativ)<br />
Può darsi che domani piova. <strong>–</strong> Moguće je da će sutra padati kiša.<br />
Può essere che ora dorma. <strong>–</strong> Može biti da sada spava.<br />
Forse domani pioverà. <strong>–</strong> Možda će sutra padati kiša.<br />
Forse ora dorme. <strong>–</strong> Možda sada spava.<br />
• Bisogna, occore, è necessario<br />
Bisogna che io vada alla posta a ritirare un pacco. <strong>–</strong> Potrebno je da odem do<br />
pošte da podignem paket.<br />
Occore che lui spedisca immediatamente i documenti. <strong>–</strong> Potrebno je da on<br />
odmah pošalje dokumenta.<br />
E' necessario che voi veniate a lezione in orario. <strong>–</strong> Neophodno je da dolazite<br />
na čas na vreme.<br />
• Fraze koje izražavaju mišljenje ili sud <strong>–</strong> è facile, è difficile, è<br />
possibile, è impossibile, è probabile, è improbabile, è bello, è brutto, è<br />
bene, è male, è giusto, è ingiusto, è meglio, è peggio, è ora, è tempo, è<br />
un peccato, è una vergogna;<br />
È possibile che lei abbia già risolto il suo problema. <strong>–</strong> Moguće je da je ona<br />
već rešila svoj problem.<br />
È improbabile che le cose siano andate come dici tu. <strong>–</strong> Nije moguće da su se<br />
stvari desile tako kako kažeš ti.<br />
È bello che voi vi siate comportati in quel modo. <strong>–</strong> Lepo je što ste se tako<br />
poneli.<br />
È giusto che tu dica queste cose. <strong>–</strong> Fer je da ti kažeš te stvari.<br />
È meglio che Lei dica la verità. <strong>–</strong> Bolje je da govorite istinu.<br />
È ora che tu metta la testa a posto. <strong>–</strong> Vreme je da se središ.<br />
È un peccato che tu non abbia visto quel film. <strong>–</strong> Šteta je što nisi pogledao taj<br />
film.<br />
È una vergogna che loro si siano ubriacati. <strong>–</strong> Sramota je što su se napili.<br />
U mnogim gore navedenim slučajevima ako je subjekat isti u glavnoj i<br />
zavisnoj rečenici onda umesto che + konjunktiv stoji di + infinitiv ili samo<br />
infinitiv:<br />
Io credo che tu abbia ragione. <strong>–</strong> Ja verujem da si ti u pravu.<br />
Tu credi di avere ragione. <strong>–</strong> Ti veruješ da si ti u pravu.
Penso di non avere domande da fare. <strong>–</strong> Mislim da nemam pitanja da<br />
postavim.<br />
Mi sembra di essere arrivata nel momento sbagliato. <strong>–</strong> Čini mi se da sam<br />
stigla u pogrešnom trenutku.<br />
Ho paura di avere sbagliato la strada. <strong>–</strong> Bojim se da sam pogrešio put.<br />
Spero di superare l’esame di economia. <strong>–</strong> Nadam se da ću položiti ispit iz<br />
ekonomije.<br />
Voglio andare al cinema stasera. <strong>–</strong> Hoću da idem u bioskop večeras.<br />
Bisogna saper perdere. <strong>–</strong> Treba znati gubiti.<br />
È una vergogna comportarsi così. <strong>–</strong> Sramota je ponašati se tako.<br />
• Veznici i izrazi koji uvode konjunktiv<br />
Stasera andrò al cinema benché sia stanco morto. <strong>–</strong> Večeras ću ići u<br />
bioskop, mada sam umoran kao pas.<br />
Ha una casa modesta sebbene guadagni molto. <strong>–</strong> Ima skromnu kuću iako<br />
mnogo zarađuje.<br />
Devo fare gli esercizi malgrado stamattina sia stato assente. <strong>–</strong> Moram da<br />
uradim vežbe iako sam jutros bio otsutan.<br />
Conosce già molte persone nonostante sia arrivata solo ieri. <strong>–</strong> Već poznaje<br />
mnogo ljudi uprkos tome što je stigla tek juče.<br />
Comincierò la lezione purché tutti ascoltino in silenzio. <strong>–</strong> Počeću<br />
predavanje ako svi budu slušali u tišini.<br />
Ci fermeremo a cena a patto che tu abbia preparato qualcosa di buono. <strong>–</strong><br />
Ostaćemo na večeri pod uslovom da si spremio nešto dobro.<br />
Ti racconterò tutto a condizione che tu non lo dica a nessuno. <strong>–</strong> Ispričaću ti<br />
sve pod uslovom da nikome ne kažeš.<br />
Devi andare dal dottore nel caso che domani non ti senta meglio. <strong>–</strong> Moraš da<br />
odeš kod doktora u slučaju da ti sutra ne bude bolje.<br />
Desidero il Suo indirizzo prima che Lei parta. <strong>–</strong> Želim Vašu adresu pre nego<br />
što krenete.<br />
(ali <strong>–</strong> prendo sempre un aperitivo prima di pranzare. <strong>–</strong> pijem uvek aperitiv<br />
pre ručka)<br />
Posso andare da solo senza che Lei si disturbi ad accompagnarmi. <strong>–</strong> Mogu<br />
da idem sam da se ne deranžirate da me pratite.<br />
(ali <strong>–</strong> ha fatto di testa sua senza ascoltare nessuno <strong>–</strong> uradio je po svome a da<br />
nije poslušao nikoga)<br />
Andrò dai miei amici affinché mi aiutino. <strong>–</strong> Otićiću kod mojih prijatelja da<br />
bi mi pomogli.
<strong>Lezione</strong> 6 <strong>–</strong> L’ artista<br />
Congiuntivo imperfetto e trapassato <strong>–</strong> konjunktiv imperfekta i<br />
pluskvamperfekta<br />
• Congiuntivo imperfetto<br />
Konjunktiv imperfekta se gradi od osnove koja se dobija odbijanjem<br />
nastavaka <strong>–</strong>are, -ere i <strong>–</strong>ire u infinitivu glagola i dodavanjem ličnih<br />
nastavaka:<br />
Parl-are Scriv-ere Dorm-ire<br />
1. lice jednine Parl-assi Scriv-essi Dorm-issi<br />
2. lice jednine Parl-assi Scriv-essi Dorm-issi<br />
3. lice jednine Parl-asse Scriv-esse Dorm-isse<br />
1. lice množine Parl-assimo Scriv-essimo Dorm-issimo<br />
2. lice množine Parl-aste Scriv-este Dorm-iste<br />
3. lice množine Parl-assero Scriv-essero Dorm-issero<br />
Bere <strong>–</strong> bevessi, bevessi, bevesse, bevessimo, beveste, bevessero<br />
Dire <strong>–</strong> dicessi, dicessi, dicesse, dicessimo, diceste, dicessero<br />
Avere <strong>–</strong> avessi, avessi, avesse, avessimo, aveste, avessero<br />
Essere <strong>–</strong> fossi, fossi, fosse, fossimo, foste, fossero<br />
Stare <strong>–</strong> stessi, stessi, stesse, stessimo, steste, stessero<br />
Dare <strong>–</strong> dessi, dessi, desse, dessimo, deste, dessero<br />
Volevo che tu non lavorassi più. <strong>–</strong> Hteo sam da ti više ne radiš.<br />
Era strano che il film finisse così presto. <strong>–</strong> Bilo je čudno što se film završava<br />
tako rano.<br />
Konjunktiv imperfekta se koristi da izrazi istovremenost radnje zavisne<br />
rečenice sa radnjom glavne rečenice kada se u glavnoj rečenici nalazi glagol<br />
ili veznik koji zahteva konjunktiv (u prethodnoj lekciji su navedeni ti glagoli<br />
i veznici).<br />
• Congiuntivo trapassato<br />
Konjunktiv puskvamperfekta je složeno vreme i gradi se od imperfekta<br />
konjunktiva pomoćnog glagola i participa prošlog glavnog glagola. I ovde
treba obratiti pažnju na izbor pravilnog pomoćnog glagola i moguće<br />
nepravilnosti participa prošlog.<br />
Andare<br />
Che io fossi andato/a<br />
Che tu fossi andato/a<br />
Che lui/lei fosse andato/a<br />
Che noi fossimo andati/e<br />
Che voi foste andati/e<br />
Che loro fossero andati/e<br />
Leggere<br />
Che io avessi letto<br />
Che tu avessi letto<br />
Che lui/lei avesse letto<br />
Che noi avessimo letto<br />
Che voi aveste letto<br />
Che loro avessero letto<br />
Speravo che tu non avessi lavorato troppo. <strong>–</strong> Nadao sam se da nisi mnogo<br />
radio.<br />
Era strano che il film fosse finito così presto. <strong>–</strong> Bilo je čudno što se film<br />
završio tako rano.