19.09.2013 Views

ADB Toolkit: Unpacking the ADB — Khasi Version - Bank ...

ADB Toolkit: Unpacking the ADB — Khasi Version - Bank ...

ADB Toolkit: Unpacking the ADB — Khasi Version - Bank ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

10 Ka <strong>ADB</strong>: Ka Lad ban kham sngewthuh ïa ka Asian Development <strong>Bank</strong><br />

kut. Nalor kane ki dei ruh ban pyntikna ba baroh ki project bad prokram la pynwandur bad pynïaid katkum ki rukom<br />

bad aiñ treikam (policies and procedures) jong ka <strong>ADB</strong>. 8<br />

Ki nongpynïaid kiba ïadei bad kine ki tnad ki kham tip bha halor ki rukom pyniaid ia kine ki projek bad prokram.<br />

Man la ki projek/prokram ba la airam la aiti ha u/ka “nongialam jong ka kynhun” (team leader) u/ka ba long ruh u<br />

kongsan ha kaba ïadei bad ki lad ban wad jingtip halor kino kino ki projek. Lyngba u/ka project leader lah ruh ban<br />

mudui lada phi sngew ba kine ki projek don ka jingthuh ne jingma ha ka imlang sahlang. Ia ki kyrteng bad ki jingtip<br />

halor kine ki team leader lah ban ïoh na ki website (internet) jong ka <strong>ADB</strong>.<br />

Ha rum ki long ki nuksa jong ki tnad bapher bapher bad ki jaid projek kiba mih na katei ka tnat.<br />

Ki tnat (Division) Ki jaid projek (Types of Projects)<br />

Ki kam pynbha bad pynroi Surok; ka bor ring ding; ki bor ai ding (Roads; hydopower plants;<br />

(Infrastructure) 10 power transmission facilities)<br />

Ka rep, mariang, bad ki mar Ka ring ne ai um; ka rep ka riang; ri jingri bad ri dohkha na ka<br />

khyndew (Agriculture, Environment bynta ban shalan sha bar (Irrigation; agriculture, livestock and<br />

and Natural Resources) fisheries for export)<br />

Ki bynta kiba ïadei bad ka imlang Ki projek kiba ïadei bad ka koit ka khiah bad ka thoh ka tar (Health<br />

sahlang (Social Sectors) and education projects)<br />

Ka aiñ treikam, pla tyngka bad khaïi Ka bynta kiba iadei bad ka pla tyngka ha ka ban ïarap ban plie ïa ka<br />

pateng (Governance, Finance and Trade) ïew khaïi pateng (Financial sector reforms promoting greater market<br />

liberalization)<br />

Ïa Man ki tnad treikam la pynïaid da u/ka Director General bad ki nongiarap jong u/ka kiba kynthup ïa u/ka Deputy<br />

Director General bad kiwei ki rangbah ai jingmut (senior advisors) bad ki adkar (economists). Haba mudui halor<br />

kano kano ka project, ka long kaba kongsan ban wanrah ïa kino kino ki jingwit ne thud sha u/ka Director General<br />

namar u/ka dei u/kaba peit ba baroh kito kiba trei hapoh jong u kin trei kat kum ki aiñ jong ka ABD. Ki Director<br />

General ki kitkhlieh ruh ia ka rukom pyntreikam jong ki loan bad grant ba pher ba la pynïaid da ki department hapoh<br />

jong ki.<br />

Kiwei pat ki tnat treikam ba kongsan (O<strong>the</strong>r Key Departments)<br />

Harum ki long ki tnad treikam ba kyllum jong ka <strong>ADB</strong> ryngkat bad ki weblink jong ki department bapher bapher na<br />

ka bynta ka jingtip ba khambniah.<br />

Mano ba kitkhlieh (Accountability Mechanism): Ka Accountability Mechanism ka kynthup ïa ar tylli ki ophis:<br />

Ka ophis jong ka projek ba kyrpang, (Office of <strong>the</strong> Special Project Facilitator (OSPF) 7 bad ka Office of <strong>the</strong> Compliance<br />

Review Panel (OCRP). 8 Na ka bynta ka jingtip ba kham bniah halor kine ki ophis, peit ïa ka kot lyngkdop-BIC’s<br />

Asian Development <strong>Bank</strong>’s Policy Framework bad ruh ha kine ki website: (i) SPF – http://www.adb.org/SPF (ii)<br />

CRP – http://compliance.adb.org.<br />

Ka tnat ba peit ia ki kam bamsap (Anticorruption Unit): Kane ka tnad ka tohkit ïa kino kino ki jingmudui bamsap<br />

ha ki kam jong ka <strong>ADB</strong>. Kane ka ophis ka treikam ha poh ka ophis jong u/ka General Auditor (Office of <strong>the</strong> General<br />

Auditor). Kane ka tnad ka shim ruh ïa ki jingmudui na kino kino ki briew bym kwah ban pynpaw kyrteng paidbah.<br />

Kawei ka jingduna ha ka rukom treikam jong kane ka ophis ka long ba wat lada ka pynshlur ban phah ïa ki<br />

jingmudui ne pyni sakhi halor ka jingbamsap, hynrei ia kum kita ki jingmudui la pyntreikam tang ynda la tikna bha.<br />

Ka daw kaba ka ai ka long ban ïarap ïa ki rukom tokit. http://www.adb.org/Anticorruption/unit.asp.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!