BIOLOGIJA-GLJIVA

Lactarius sanguifluus – krvava rujnica, krvava mlijeĉnica, vrsovnica
Raste u crnogoriĉnim šumama, najĉešće
ispod borova, od jula do oktobra.
Klobuk je plitko ljevkast, blijedo
narandţaste ili oker boje, uvrnutog ruba
kod mlaĊih primjeraka, nije urezan,
preĉnika 6 do 13 cm. Listići su gusti,
raĉvasti, kratko silaze niz dršku, ţute do
narandţaste boje, na dodir crvene,
kasnije zelene. Drška je puna, valjkasta,
sa plitkim narandţastim jamicama,
visine 3-5 cm, a širine do 3,5 cm. Nema
prsten. Meso je krto, bjeliĉasto ili krem,
ispušta izrazito crven mlijeĉni sok po
kom se razlikuje od ostalih rujnica.
Miriše na voće, okus je sladak.
Laetiporus sulphureus – šumsko pile, vrbovaĉa, ţuti hljeb
Raste na stablima i granama
listopadnog drveća, najĉešće na vrbi,
johi, topoli, bukvi, hrastu, trešnji i
bagremu. Moţe se naći i na nekim
ĉetinarima kao što su bor, ariš i tisa.
Javlja se od proljeća do jeseni. Plodna
tijela su jednogodišnja. Javljaju se u
velikom broju jedno iznad drugog u
vidu lepezastih ploĉa koje meĊusobno
srastaju. Narandţasto-ţute su boje sa
izraţenim ţutim, talasastim rubom.
Stariji primjerci su blijedo ţuti. Široke
su do 30 cm, a debljina im je 2-5 cm.
Nemaju dršku. Himenofor je cjevast,
ne moţe se odvojiti od šešira, pore su
ţute, povremeno sa ţutim kapljicama.
Meso kod mladih primjeraka je ţuto,
mekano i soĉno, kasnije postaje ţilavo
i plutasto, a kod starih primjeraka je
suho i krto. Ukus je kiselkast, miris
sladunjav.
93