BIOLOGIJA-GLJIVA

Aktivne supstance gljivice Ophiocordyceps sinensis se koriste kao
antikancerogeni, za poboljšavanje imuniteta, za sniţavanje koncentracije
šećera i holesterola u krvi, protiv umora, artritisa i autoimunih oboljenja.
Ipak, daleko veću primjenu u farmaceutskoj industriji imaju razliĉite
vrste plijesni.
Veliki broj vrsta iz roda Penicillium sintetiše aktivne supstance koje
spreĉavaju ubrzane mitotiĉke diobe karakteristiĉne za tumorske ćelije. Ove
supstance predstavljaju osnovu lijekova koje se koriste za hemoterapiju kod
razliĉitih tipova kancera. Penicillium raistrickii se koristi za dobijanje
asparginaze koja se koristi kao lijek za neke oblike leukemije. Aspergillus
terreus, Phoma spp. i Penicillium spp. se koriste i za dobijanje statina,
lijekova koji obaraju nivo holesterola u krvi. Ove gljive sintetišu i supstance
koje sniţavaju koncentraciju šećera u krvi pa se koriste za dobijanje lijekova
protiv dijabetesa. Aspergillus niger i gljivice iz rodova Penicillium i
Pullularia se koriste za dobijanje lijekova protiv malarije. Gljive koje sadrţe
psihotropne supstance se koriste za dobijanje lijekova protiv razliĉitih
psihiĉkih poremećaja. MeĊu najznaĉajnijim derivatima gljiva koji se koriste u
ovu svrhu su psilocin i ergotamin. Psilocin je supstanca koja se dobija iz gljiva
roda Psilocybe, ali i iz Amanita muscaria. To je toliko jaka halucinogena
supstanca da je posjedovanje gljiva iz roda Psilocybe u Sjedinjenim
Ameriĉkim Drţavama strogo zabranjeno. Ergotamin se dobija iz sklerocije
gljive Claviceps purpurea. Koristi se za proizvodnju lijekova protiv migrene,
za izazivanje poroĊajnih kontrakcija, za regulaciju menstrualnog ciklusa, kao i
za zaustavljanje postporoĊajnog krvarenja. Kvasac Saccharomyces cerevisiae
sintetiše benzaldehid koji se koristi kao lijek protiv astme. Rhisopus nigricans
se koristi za dobijanje steroidnih lijekova kortizona i progesterona. Kortizon
se upotrebljava za ublaţavanje alergijskih simptoma, za lijeĉenje artritisa i
psorijaze, a progesteron za regulaciju menstrualnog ciklusa i za odrţavanje
trudnoće.
Gljive se koriste i za proizvodnju vitamina. Cjelokupna svjetska
proizvodnja tableta vitamina B se zasniva na aktivnosti kvasaca iz roda
Saccharomyces. Riboflavin, odnosno vitamin B 2 , se do 1990. godine
sintetisao hemijskim putem, kada se prešlo na njegovo dobijanje
fermentacijom pomoću askomikote Ashbya gossypii. Vitamin C se dobija
pomoću gljivice Aspergillus koja se gaji na nusproduktima šećerne industrije.
Vitamin A sintetiše Rhodotorula gracilis, a za dobijanje vitamina D se takoĊe
koriste vrste iz roda Saccharomyces.
Kojiĉna kiselina C 6 H 6 O 4 se industrijski dobija fermentacijom pomoću
Aspergillus oryzae i to kao nusproizvod prilikom proizvodnje japanskog
78