BIOLOGIJA-GLJIVA
Plodna tijela mogu biti razliĉitih boja, od neupadljivih bijelih kao kodbijele puţevice - Hygrophorus eburneus, do jarko crvenih kod skarletnekapice - Hygrocybe coccinea ili ljubiĉastih kod ljubiĉaste koprenke -Cortinarius violaceus (Slika 45).Slika 45. Razliĉite boje bazidiokarpaRazliĉite vrste Basidiomycota imaju i razliĉite tipove himenofora(Slika 46). Rudnjaĉa - Agaricus campestris i zelena pupavka - Amanitaphaloides imaju listast himenofor, lisiĉarka - Cantharellus cibarius rebrast,ţuta jeţevica - Hydnum repandum bodljast, vrganj - Boletus edulis cjevast,hrastova lavirintovka - Daedalea quercina u obliku lavirinta itd. Vaţnutaksonomsku karakteristiku predstavlja i poloţaj himenofora, da li je slobodanili prirastao za dršku, da li se spušta niz dršku, da li je rub ravan, talasast ilinazubljen itd.A – Listast himenoforB – Rebrast himenofor40
C – Cjevast himenofor (presjek)D – Cjevast himenoforE – Himenofor u obliku lavirintaF – Bodljast himenoforSlika 46. Razliĉiti tipovi himenoforaDrška kod Amanita phalloides i Agaricus campestris je postavljenacentralno, dok je kod bukovaĉe - Pleurotus ostreatus i hrastove sjajnice -Ganoderma lucidum postavljena ekscentriĉno. Moţe biti valjkasta kod zeka -Russula, trbušasta kod vrganja – Boletus, ispunjena, sunĊerasta ili šuplja, saglatkom, hrapavom ili mreţastom površinom itd. Predstavnici roda Russulanemaju ni prsten ni volvu u osnovi drške, dok npr. predstavnici roda Amanitaimaju i prsten i izraţenu volvu. Kod nekih vrsta je prsten usko povezan sadrškom, dok je kod Macrolepiota procera prsten slobodan i moţe sepomijerati niz dršku. Prsten moţe biti prost, dvostruk, nitast, okrenut premagore ili prema dole.Vaţnu karakteristiku prilikom determinacije vrste predstavlja i miris iokus plodnog tijela. MeĊu zekama, gljivama iz roda Russula, ima veliki brojsliĉnih predstavnika, ali bljuvara – Russula emetica se istiĉe prijatnim41
- Page 1 and 2: See discussions, stats, and author
- Page 3 and 4: PREDGOVORUdţbenik Biologija gljiva
- Page 5 and 6: 5.1.2. Gljive u medicini i farmacij
- Page 7 and 8: 1. UVOD U MIKOLOGIJU1.1. Kratak ist
- Page 9 and 10: smatrane biljkama pa otuda i njihov
- Page 11 and 12: Pored osnovne razlike u tipu ishran
- Page 13 and 14: zajedniĉkih karakteristika se svrs
- Page 15 and 16: Tabela 2. Sistematika gljiva prema
- Page 17 and 18: 2. MORFOLOGIJA GLJIVAU morfološkom
- Page 19 and 20: mješak u kom se formiraju spore, t
- Page 21 and 22: npr. strukture koje omogućavaju re
- Page 23 and 24: svrstavaju u organele već u granul
- Page 25 and 26: manjeg broja gljiva hife su nesepti
- Page 27 and 28: micelije gljiva rasprostranjene u p
- Page 29 and 30: Slika 20. Rizoidi i stolon(Rhisopus
- Page 31 and 32: Konidiofori ili konidionoše su spe
- Page 33 and 34: apendiksa takoĊe predstavlja vaţn
- Page 35 and 36: predstavljaju taksonomski karakter.
- Page 37 and 38: Slika 34. Koralno plodno tijeloSlik
- Page 39 and 40: ABCSlika 39. GraĊa faloidnog plodn
- Page 41: Slika 41. AgarikoidnibazidiokarpSli
- Page 45 and 46: 3. RAZMNOŽAVANJE GLJIVAGljive se m
- Page 47 and 48: dijela hife se nazivaju hlamidospor
- Page 49 and 50: 3.2. Polno razmnožavanjePolno razm
- Page 51 and 52: u bazalni dio, a dva haploidna jedr
- Page 53 and 54: Slika 55. Ţivotni ciklus Basidiomy
- Page 55 and 56: Slika 57. Zigogamija.3.3. Pleomorfi
- Page 57 and 58: Fusarium solani koji izaziva bijelu
- Page 59 and 60: A B CSlika 60. Pleomorfizam: A - Ch
- Page 61 and 62: One usitnjavaju velike sloţene org
- Page 63 and 64: organizma pa je rijeĉ o mutualisti
- Page 65 and 66: prilikom sakupljanja i determinacij
- Page 67 and 68: Postoji više morfoloških tipova t
- Page 69 and 70: Slika 66. Heteromerna graĊa talusa
- Page 71 and 72: vrste produkuju antibiotike kao št
- Page 73 and 74: razgraĊuju. U kiselim sredinama se
- Page 75 and 76: toku fermentacije, dok se kod slatk
- Page 77 and 78: U današnje vrijeme je odrastanje b
- Page 79 and 80: Trametes versicolor ili ćuranov re
- Page 81 and 82: riţinog vina sakea. Koristi se za
- Page 83 and 84: Uzgajanje gljiva u Evropi datira jo
- Page 85 and 86: Gljive sadrţe i veliki broj vitami
- Page 87 and 88: Agaricus campestris - livadska peĉ
- Page 89 and 90: Armillaria tabescens - grmaĉaRaste
- Page 91 and 92: Boletus pinophilus (B. pinicola) -
C – Cjevast himenofor (presjek)
D – Cjevast himenofor
E – Himenofor u obliku lavirinta
F – Bodljast himenofor
Slika 46. Razliĉiti tipovi himenofora
Drška kod Amanita phalloides i Agaricus campestris je postavljena
centralno, dok je kod bukovaĉe - Pleurotus ostreatus i hrastove sjajnice -
Ganoderma lucidum postavljena ekscentriĉno. Moţe biti valjkasta kod zeka -
Russula, trbušasta kod vrganja – Boletus, ispunjena, sunĊerasta ili šuplja, sa
glatkom, hrapavom ili mreţastom površinom itd. Predstavnici roda Russula
nemaju ni prsten ni volvu u osnovi drške, dok npr. predstavnici roda Amanita
imaju i prsten i izraţenu volvu. Kod nekih vrsta je prsten usko povezan sa
drškom, dok je kod Macrolepiota procera prsten slobodan i moţe se
pomijerati niz dršku. Prsten moţe biti prost, dvostruk, nitast, okrenut prema
gore ili prema dole.
Vaţnu karakteristiku prilikom determinacije vrste predstavlja i miris i
okus plodnog tijela. MeĊu zekama, gljivama iz roda Russula, ima veliki broj
sliĉnih predstavnika, ali bljuvara – Russula emetica se istiĉe prijatnim
41
Change language