BIOLOGIJA-GLJIVA

kada se spoje dvije kompatibilne miksamebe. Nakon plazmogamije i
kariogamije nastaje diploidni zigot. Višestrukim mitotiĉkim diobama jedra
zigota bez daljih podjela ćelije nastaje višejedarna plazmodija. Ona se kreće
po podlozi i hrani fagocitozom bakterija, protista, plijesni i partikula organske
materije u raspadanju. Na taj naĉin plazmodija moţe dostići površinu i od
jednog kvadratnog metra i teţinu od nekoliko kilograma. Kreće se brzinom do
1 mm/s prema mraĉnim mjestima bogatim hranljivim materijama.
Bez obzira na veliĉinu, ĉitava plazmodija predstavlja jednu ćeliju pri
ĉemu broj jedara moţe dostići i 10 do 100 miliona. Plazmodije su sluzave
konzistencije, po ĉemu su ovi organizmi i dobili naziv. Najĉešće su providne,
bijele, ţute, narandţaste ili roze. U sluĉaju suše ili tokom zimskog perioda
plazmodija obrazuje tvrdu, trajnu strukturu – sklerociju. Zrele plazmodije
mogu obrazovati i plodna tijela. Pritom prestaju da se hrane i izlaze na
površinu traţeći suho i svijetlo mjesto kako bi obezbijedile rasijavanje spora.
U procesu fruktifikacije u zavisnosti od vrste mogu nastati sporangije sa
drškom, sjedeće sporangije bez drške – etalije (Slika 151 A), ili mreţasti
plazmodiokarpi (Slika 151 B). Unutar plodnih tijela se nalazi mreţasta
struktura kapilicija (Slika 151 C) sa brojnim haploidnim sporama. Rasijavanje
zrelih spora se najĉešće vrši vjetrom ili pomoću ţivotinja.
A B C
Slika 151. Sluzave gljive: A) etalije; B) plazmodokarp; C) kapilicije
Predstavnici Myxogastria su uglavnom terestriĉne vrste koje najĉešće
naseljavaju šumsku stelju. Mogu se naći svugdje gdje ima biljnog materijala u
raspadanju, na ţivotinjskim ekskrementima i na kori drveća. Neke vrste iz
rodova Didymium, Fuligo i Physarum naseljavaju slatkovodne ekosisteme, ali
plodna tijela obrazuju iskljuĉivo u suvozemnoj sredini.
196