BIOLOGIJA-GLJIVA

ĉovjeka i ţivotinja. Ĉesto uzrokuje meningitis kod pacijenata koji su oboljeli
od AIDS-a i imaju narušen imuni sistem.
Slika 147. Dacrymyces palmatus
Slika 148. Tremella fuciformis
Red Tremellales obuhvata i teleomorfne i anamorfne gljive kod kojih
većina moţe imati stadijum kvasca. Uglavnom su parazitske vrste ĉiji je talus
septirana micelija sa dobro razvijenim haustorijama pomoću kojih prodiru u
tkivo domaćina. Parazitiraju najĉešće na drugim gljivama iz razdjela
Ascomycota i Basidiomycota koje izazivaju truljenje drveta. U stadijumu
kvasca su saprotrofi koji nisu striktno vezani za domaćina. Ako posjeduju
plodna tijela ona su ţelatinoznog tipa, veliĉine od 0,5 do 15 centimetra u
preĉniku. Lobularnog su oblika ili izgledom podsjećaju na mozak zbog
brojnih udubljenja i grebena. Obuhvata preko 300 vrsta u okviru 8 familija.
Tipiĉan rod je Tremella sa preko stotinu vrsta od kojih su neke i jestive. Vrste
Tremella fuciformis (Slika 148) i Tremella aurantialba se i komercijalno
uzgajaju za ishranu.
6.9. Wallemiomycetes
Klasa Wallemiomycetes je monotipska, tj .sadrţi samo jedan red
Wallemiales, familiju Wallemiaceae i jedan rod Wallemia sa 7 do danas
opisanih vrsta. Njihovo sistematsko mjesto je nekoliko puta mijenjano unutar
razliĉitih taksona Basidiomycota, da bi zbog rezultata molekularnih analiza na
poslijetku bile izdvojene kao incertae sedis klasa bez taĉno definisanog
sistematskog poloţaja. Rijeĉ je o kserofilnim i osmotolerantnim plijesnima
koje izrazito dobro podnose visoku koncentraciju soli i šećera pa dovode do
kvarenja hrane (halofilni organizmi). Izolovane su iz supstrata koji sadrţe
191