BIOLOGIJA-GLJIVA

je sluĉaj sa gljivama iz rodova Fomes, Fomitopsis i Ganoderma. Neki
predstavnici imaju kortikoidan bazidiokarp, a gljive iz roda Lentinula
formiraju peĉurku. Vrsta Daedalea quercina ima neobiĉan himenofor u obliku
lavirinta, a ima i neobiĉan naĉin ishrane: spada u nematofagne gljive.
Ganoderma lucidum (hrastova sjajnica), Grifola frondosa (zec gljiva,
maitake) i Trametes versicolor (ćuranov rep) zbog visokog sadrţaja biološki
aktivnih i antikancerogenih supstanci predstavljaju medicinski znaĉajne gljive.
Laetiporus sulphureus ili šumsko pile je cijenjena jestiva vrsta.
Red Russulales obuhvata oko 3000 ektomikoriznih vrsta svrstanih u
13 porodica. Bazidiokarp im je tipa peĉurke sa listastim himenoforom, bez
ovojnica, prstena i volve, a razvio se evolutivno nezavisno od ostalih peĉuraka
iz reda Agaricales. Manji broj predstavnika ima cjevast ili nazubljen
(Auriscalpium vulgare) himenofor, a neke imaju kortikoidan, koralan
(Artomyces pyxidatus) ili hipogeiĉan bazidiokarp. Najveći broj predstavnika,
njih skoro 2000, pripada porodici Russulaceae. Rod Russula, u narodu poznat
kao zeke, sadrţi neke jestive (R. cyanoxantha, R. virescens), ali i otrovne vrste
(R. emetica). Peĉurka ima širok, obiĉno jarko obojen klobuk na centralno
postavljenoj dršci, sa zrnastom tramom i bijelim ili ţutim himenoforom ĉiji su
listići krti i pucaju kao staklo. Na dršci se nalaze krupne ćelije sferiĉnog
oblika koje se nazivaju sferociste po ĉemu se razlikuju od ostalih peĉuraka. Za
razliku od predstavnika roda Russula, vrste iz roda Lactarius sadrţe zelenu ili
bijelu teĉnost nalik na mlijeko koja se intenzivno luĉi kada se zalomi trama pa
se u narodu još nazivaju i mlijeĉnice. I meĊu njima ima jestivih vrsta kao što
su L. deliciosus i L. piperatus, ali i otrovnih vrsta kao što je L. torminosus.
Klasa Dacrymycetes obuhvata samo jednan red Dacrymycetales sa
jednom familijom Dacrymycetaceae unutar koje se nalazi oko 100 do danas
opisanih vrsta. To su saprotrofne gljive koje obrazuju ţelatinozna plodna tijela
na kojima se formiraju raĉvaste bazidije. Ovde spadaju i neke jestive vrste kao
što je npr. Dacrymyces palmatus (Slika 147).
Klasa Tremellomycetes obuhvata oko 400 vrsta dimorfnih gljiva koje
su teleomorfi ili anamorfi. To su micelijalne gljive koje u jednom stadijumu
svog ţivotnog ciklusa imaju formu kvasca. Neki predstavnici imaju
ţelatinozna plodna tijela. Dijele se u tri reda:
Red Cystofilobasidiales obuhvata 20 vrsta teleomorfnih kvasaca koji
formiraju holobazidiju i teliospore. Uglavnom je rijeĉ o parazitima biljaka.
Vrsta Mrakia psychrophila ţivi u hladnom zemljištu Antarktika.
Red Filobasidiales sadrţi svega 4 vrste koje ne obrazuju krupna
plodna tijela. Vrsta Filobasidium floriforme se koristi u biotehnologiji
prilikom proizvodnje biogoriva. Vrsta Cryptococcus neoformans je patogen
190