BIOLOGIJA-GLJIVA

obrazuje cjevast himenofor koji se lako odvaja. Unutrašnja strana cjevĉica je
prekrivena himenijom koju obrazuju sterilne hife i bazidije sa 4 bazidiospore.
Ovde spadaju mnoge jestive vrste kao što su Boletus edulis, Boletus aereus,
Boletus reticulatus, Boletus regius, Leccinum aurantiacum, Leccinum
griseum, Xerocomus chrysenteron i druge gljive iz grupe vrganja i djedova.
Njihova micelija se moţe gajiti u laboratorijskim uslovima, ali bez prisustva
korjena drveća sa kojima ţive u ektomikorizi ne obrazuju plodna tijela, što
znatno oteţava njihov komercijalni uzgoj. TakoĊe, meĊu njima se mogu naći i
otrovne vrste kao što su Boletus satanas, Boletus calopus, Tilopilus felleus i
druge. Ipak ove gljive, iako mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, ne
sadrţe toliko jake toksine kao Amanitaceae i obiĉno nemaju letalno dejstvo.
Porodica Gomphidiaceae obuhvata gljive ĉija plodna tijela imaju
listast himenofor pa su prema ranijim sistematikama svrstavane u red
Agaricales. MeĊutim, molekularne i filogenetiĉke analize su pokazale da su
srodnije gljivama iz reda Boletales i da se njihov listast himenofor evolutivno
razvio nezavisno od razvića himenofora Agaricales-a. Ovo su usko specifiĉne
ektomikorizne ili parazitske gljive. Predstavnik je uslovno jestiva gljiva
Gomphidius glutinosus.
Porodica Rhizopogonaceae obuhvata 150 vrsta gljiva koje obrazuju
hipogeiĉna plodna tijela, a ţive u ektomikorizi sa ĉetinarima. Zbog svoje
morfološke sliĉnosti i ĉeste zamjene sa tartufima nazivaju se još i laţni tartufi.
Plodno tijelo je obavijeno prostom ili dvostrukom peridijom unutar koje se
obrazuje lokularna gleba. Unutrašnjost glebe obrasta himenija sa bazidijama.
Sa plodnog tijela polaze zadebljale korjenaste strukture rizomorfi kojima je
bazidiokarp priĉvršćen za supstrat. Rasijavaju ih sitni sisari i jeleni koji se
njima hrane. Predstavnik je Rhizopogon roseolus koji se komercijalno uzgaja
za ishranu u zemljama Dalekog Istoka.
Porodica Sclerodermataceae obuhvata tzv. debelozidne puhare (eng.
naziv earthballs; earth = zemlja, balls = loptice). Prema tradicionalnoj
sistematici ova familija je zajedno sa svim puharama pripadala klasi
Gasteromycetes koju su karakterisale bazidije zatvorene unutar plodnih tijela.
MeĊutim, pokazalo se da je rijeĉ o vještaĉki formiranoj klasi gljiva koja je
prema savremenoj sistematici rasformirana, a sistematska pripadnost njenih
predstavnika je utvrĊena molekularnim analizama. Za predstavnike porodice
Sclerodermataceae je tako utvrĊeno da su filogenetski najbliţe gljivama iz
reda Boletales, dok većina ostalih puhara pripada redu Agaricales. Tipiĉan
predstavnik ove porodice je otrovna vrsta Scleroderma citrinum.
U red Boletales pored navedenih familija spadaju i familije
Boletinellaceae, Coniophoraceae, Diplocystaceae, Gasterellaceae,
Gastrosporiaceae, Gyroporaceae, Hygrophoropsidaceae, Paxillaceae i
Protogastraceae.
185